CEFTA Komentar

Bosna i Hercegovina Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
Bosna i Heregovina Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa
KOMENTAR
NA ODREDBE SPORAZUMA O IZMJENI I PRISTUPANJU CENTRALNOEVROPSKOM SPORAZUMU O SLOBODNOJ TRGOVINI (CEFTA 2006)
Sarajevo, decembar 2007. godine
CEFTA 2006 - Komentar
SADRAJ
PREDGOVOR .......................................................................................................................4 1. UVODNE NAPOMENE ...................................................................................................5
1.1 HRONOLOGIJA PROCESA LIBERALIZACIJE TRGOVINE U JUGOISTONOJ EVROPI ........................ 5
2. STRUKTURA SPORAZUMA O IZMJENI I PRISTUPANJU CENTRALNOEVROPSKOM SPORAZUMU O SLOBODNOJ TRGOVINI ...............7

2.1 CILJEVI SPORAZUMA .................................................................................................................. 9 2.2 CEFTA VS BILATERALNI UGOVORI .......................................................................................... 10
3. POGLAVLJE I OPE OBAVEZE KOJE SE ODNOSE NA TRGOVINU SVIM ROBAMA.............................................................................................................................12 4. POGLAVLJE II INDUSTRIJSKI PROIZVODI ......................................................13 5. POGLAVLJE III POLJOPRIVREDNI PROIZVODI.............................................14 6. POGLAVLJE IV - TEHNIKE BARIJERE U TRGOVINI......................................16
6.1 INTERPRETACIJA ODREDABA WTO SPORAZUMA O TEHNIKIM BARIJERAMA U TRGOVINI ..... 16
6.1.1 WTO Sporazum o tehnikim barijerama u trgovini definicije...................................................... 16 6.1.2 Opi principi i pravila WTO Sporazuma o tehnikim barijerama u trgovini.................................. 17 6.1.3 Pozicija Bosne i Hercegovine kada je u pitanju primjena WTO Sporazuma o tehnikim barijerama u trgovini .................................................................................................................................................. 19
6.2 INTERPRETACIJA ODREDABA STAVOVA 2 DO 6 LANA 13 CEFTA-E....................................... 19

6.2.1 Specifinosti odredaba lana 13 CEFTA-e ..................................................................................... 20
6.3 NECARINSKE BARIJERE ............................................................................................................ 21
7. POGLAVLJE V OPE ODREDBE...........................................................................22

7.1 PRAVILA PORIJEKLA ROBE ....................................................................................................... 25
7.1.1 Kumulacija porijekla u okviru CEFTA Sporazuma......................................................................... 30
7.1.1.1 CEFTA kumulacija porijekla .................................................................................................................... 30 7.1.1.2 Kumulacija porijekla u kontekstu Procesa stabilizacije i pridruivanja .................................................... 33 7.1.1.3 Pan-Euro-Mediteranska kumulacija porijekla........................................................................................... 34
7.1.2 Zabrana povrata ili izuzea od carina ............................................................................................ 35
7.2 PRAVILA ZATITE ..................................................................................................................... 37

7.2.1 Ope zatitne mjere ......................................................................................................................... 37
7.2.1.1 Definicije .................................................................................................................................................. 38 7.2.1.2 Opi uvjeti ................................................................................................................................................ 39 7.2.1.3 Procedura za pokretanje prethodnog postupka.......................................................................................... 40 7.2.1.4 Uvoenje mjere......................................................................................................................................... 42
7.2.2 Antidampinke mjere ....................................................................................................................... 42

7.2.2.1 Definicije .................................................................................................................................................. 43 7.2.2.2 Zahtjev za propisivanje antidampinke dabine........................................................................................ 44 7.2.2.3 Sadrina zahtjeva ...................................................................................................................................... 44 7.2.2.4 Odluka o pokretanju ispitnog postupka..................................................................................................... 45 7.2.2.5 Ispitni postupak......................................................................................................................................... 46 7.2.2.6 Vremenski okvir ispitnog postupka........................................................................................................... 47 7.2.2.7 Privremene i konane antidampinke dabine .......................................................................................... 47 7.2.2.8 Konana antidampinka dabina............................................................................................................... 47 7.2.2.9 Dogovor o cijenama.................................................................................................................................. 48
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
7.2.2.10 Provjera antidampinkih dabina ............................................................................................................ 48
8. POGLAVLJE VI NOVA TRGOVINSKA PITANJA...............................................50

8.1 USLUGE .................................................................................................................................... 50 8.2 INVESTICIJE .............................................................................................................................. 51 8.3 JAVNE NABAVKE ...................................................................................................................... 53 8.4 ZATITA INTELEKTUALNOG VLASNITVA ................................................................................ 54
9. POGLAVLJE VII PRAVILA FUNKCIONIRANJA................................................56 10. ZAJEDNIKE IZJAVE ...............................................................................................58

10.1 ZAJEDNIKA IZJAVA U VEZI PRIMJENE WTO PRAVILA I PROCEDURA .................................... 58 10.2 ZAJEDNIKA IZJAVA O SARADNJI I POMOI............................................................................ 58 10.3 ZAJEDNIKA IZJAVA O LANOVIMA 20 I 21 ........................................................................... 59 10.4 ZAJEDNIKA IZJAVA O LANOVIMA 21, 22 I 23...................................................................... 61
11. ANEKS 2 OSNOVNOM SPORAZUMU.....................................................................62 12. AUTORI .........................................................................................................................63
PREDGOVOR
Pregovori o nekom meunarodnom sporazumu, posebno oni kojima se ureuju trgovinska i slina pitanja, obino se odvijaju u atmosferi koja upuuje da je to najtei dio procesa. Meutim, po zavretku pregovora dolazimo do zakljuka da je implementacija sporazuma, ustvari, njegov najvaniji i najtei dio. Stoga se ini neophodnim da se odredbe sporazuma dodatno pojasne i to kako zbog institucija koje su direktno ili indirektno ukljuene u njegovo provoenje, tako i onih kojima je sam sporazum namijenjen, a to je u ovom sluaju poslovna zajednica Bosne i Hercegovine, pa ak i ira javnost. Iako se inilo da je do sada jako puno toga uinjeno na obavjetavanju i upoznavnju sa sutinom sporazuma, ispostavilo se da postoji mnogo neodgovorenih pitanja, zabluda i kao rezultat toga straha sveukupne poslovne zajednice u BiH. Broure, seminari, sastanci, prezentacije, konsultacije... izgleda nisu bili dovoljni. Suoeni sa injenicom da CEFTA Sporazum ve dugo izaziva oprene reakcije, polovine ili netane informacije, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine je, kao resorno ministarstvo, odluilo da u setu drugih dokumenata, pripremi i ovaj Komentar koji nema ambiciju da ponudi odgovore na sva mogua pitanja i dileme, nego da prui to je mogue tanije informacije i pojanjenja o nekim od najvanijih pitanja koja Sporazum ureuje. Ovom prilikom posebno naglaavamo da se Sporazum mora itati i razumijevati integralno, uzimajui u obzir sve odredbe razliitih dijelova, koji su meusobno povezani i/ili uvjetovani. Pri tome, esto je neophodno konsultovanje odrebi odgovarajuih WTO sporazuma, EU i domaeg zakonodavstva. Zato je ovaj dokument napravljen tako da prati strukturu samog Sporazuma. Istovremeno, nastojali smo pripremiti komentare i obrazloenja na jednostavan i razumljiv nain, te ponuditi druge pratee dokumente koji mogu biti korisni u cjelovitom i adekvatnom razumijevanju.
1. Uvodne napomene
Nakon skoro petogodinjeg iskustva u liberalizaciji trgovine na podruju jugoistone Evrope, steenog kroz implementaciju bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini, zemlje regiona su krajem 2006. godine odluile unaprijediti svoju ekonomsku, a posebno trgovinsku saradnju, te zakljuiti jedinstveni sporazum o slobodnoj trgovni, poznat kao CEFTA 2006. Kao prednosti ili koristi koje, pored ostalog, donosi Sporazum, navodi se slijedee: Uspjena regionalna, a u okviru toga posebno ekonomska, odnosno trgovinska, saradnja je vaan preduvjet za pribliavanje zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji, Novim Sporazumom e biti lake administriranje ugovora, odnosno pojednostavljenje ugovornih odnosa, Sporazumom se uvode nove oblasti, od kojih je za Bosnu i Hercegovinu posebno znaajno ujednaavanje uvjeta investiranja u regionu, jer smo mi zemlja neto primalac investicija, Dijagonalna kumulacija porijekla roba e se primjenjivati meu svim lanicama CEFTAe, i Poboljanje mehanizama za rjeavanje sporova (uvodi se sistem unutranje arbitrae), lakeg uklanjanja tehnikih barijera u trgovini i slino.
1.1 Hronologija procesa liberalizacije trgovine u jugoistonoj Evropi

Ideja o liberalizaciji trgovine u regionu jugoistone Evrope je nastala osnivanjem Pakta stabilnosti za jugoistonu Evropu (Sarajevo 30.7.1999.) kada je, meu glavne ciljeve Pakta uvrteno i poveanje regionalne integracije i saradnje, to je u okviru Radnog stola II (ekonomska pitanja) definirano kao promoviranje podruja slobodne trgovine, odnosno liberalizacija trgovine. Ve u januaru 2000. godine, na inicijativu Makedonije, formirana je Radna grupa za trgovinu. Ministri zemalja jugoistone Evrope (Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Rumunije, Hrvatske, Makedonije, Jugoslavije - Srbije i Crne Gore i Moldove) su polovinom januara 2001. godine, na sastanku u enevi, dogovorili da se pristupi pripremama i potpisivanju Memoranduma o razumijevanju, kojim e se regulisati pitanja liberalizacije trgovine i olakavanja trgovine meu zemljama Regiona. Memorandum je potpisan 27. juna 2001. godine u Briselu.
Potpisnice Memoranduma su se obavezale da e do kraja 2002. godine zakljuiti bilateralne ugovore o slobodnoj trgovini, kojima e se za najmanje 90 posto roba omoguiti slobodan protok bez ikakvih carinskih ogranienja. Na osnovu Memoranduma su u Regionu zakljuena 32 bilateralna ugovora o slobodnoj trgovini. U okviru aktivnosti Pakta stabilnosti, ministri zemalja zapadnog Balkana su na sastanku odranom u Rimu (13. novembra 2003. godine) usvojili Ministarsku izjavu kojom su traili od Radne grupe Pakta stabilnosti za liberalizaciju trgovine da preporui na koji nain je najbolje harmonizirati bilateralne ugovore o slobodnoj trgovini, kako bi se poboljala transparentnost mree bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini i njena efikasna administracija. U cilju poveanja transparentnosti, potivanja pravila meunarodnog trgovinskog sistema, posebno Svjetske trgovinske organizacije (WTO), produbljivanja uspostavljenih trgovinskih odnosa izmeu zemalja regiona, privlaenja direktnih stranih ulaganja, te na taj nain stvaranja uvjeta za poveanje zaposlenosti, ekonomskog prosperiteta i politike stabilnosti, ministri zemalja Regiona su u Sofiji, 10. juna 2005. godine usvojili Zajedniku izjavu kojom su se zemlje jugoistone Evrope obavezale da e zapoeti sa pripremnim radnjama na izradi jedinstvenog ugovora o slobodnoj trgovini. Radnoj grupi Pakta stabilnosti za jugoistonu Evropu za liberalizaciju i olakavanje trgovine dan je mandat da osmisli kako zamijeniti postojeu mreu bilateralnih ugovora sa jednim ugovorom o slobodnoj trgovini za cijeli region zapadnog Balkana, po uzoru na CEFTA-u. Na osnovu toga, u okviru ove Radne grupe voeni su naelni razgovori o Osnovnim principima i smjernicama zamjene bilateralnih ugovora jedinstvenim ugovorom, kao i pripremi ilustrativnog nacrta teksta budueg jedinstvenog ugovora o slobodnoj trgovini. Po okonanju ovog procesa, u Bukuretu su, 6. aprila 2006. godine, Premijeri zemalja JIE usvojili Zajedniku izjavu kojom su, izmeu ostalog, dali nalog nadlenim ministrima da zakljue sporazum, istovremeno osiguravajui pristupanje CEFTA-i za zemlje koje nisu lanice i izmjenu postojeeg sporazuma uz saglasnost svih Strana. Cijeli proces je snano podrala Evropska komisija. Evropska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana je potvrena i u Izjavi iz Soluna u junu 2003. godine. Ovo posebno u svjetlu injenice da je Evropska unija potvrdila namjeru da postepeno uspostavi zonu dijagonalne kumulacije porijekla izmeu EU i zemalja Zapadnog Balkana. Evropska komisija je, takoer, svojim dokumentom od 27.1.2006. godine, pod nazivom Zapadni Balkan na putu ka Evropskoj uniji, jaanje stabilnosti i podsticanje napretka, podrala to bre zakljuenje regionalnog Sporazuma o slobodnoj trgovini, te s tim u vezi osigurala savjetodavnu i tehniku pomo. Sporazum je potpisan 19.12.2006. godine u Bukuretu, a za Bosnu i Hercegovinu je stupio na snagu 22. novembra 2007. godine (Slubeni glasnik BiH, br. 9/07).
2. Struktura Sporazuma o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini

CEFTA Sporazum je, u poreenju sa bilateralnim ugovorima, daleko sloeniji i sveobuhvatniji. Osim to je u pitanju plurilateralni sporazum, on uvodi i neka nova pitanja koja ranije nisu bila obuhvaena ili znaajno unaprjeuje odredbe za koje se u bilateralnim ugovorima pokazalo da su nedovoljno precizne ili efikasne u primjeni. Kompleksnost Sporazuma se ogleda ne samo u njegovom sadraju, nego i samoj strukturi. Obzirom da se stara CEFTA pokazala kao dobra priprema za EU lanistvo njezinih potpisnica, odlueno je da forma novog sporazuma bude u izmjeni starog sporazuma i istovremenom pristupanju novih lanica. Otuda i naziv sporazuma Sporazum o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini, popularno CEFTA 2006. Osnovni Sporazum se sastoji od svega etiri lana i odnosi se na dogovor ugovornih Strana da, prihvatajui Aneks 1 Sporazumu o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini, istovremeno pristupaju i mijenjaju Centralnoevropski Sporazum o slobodnoj trgovini. Potpisnice sporazuma su: Republika Albanija, Bosna i Hercegovina, Republika Bugarska, Republika Hrvatska, Republika Makedonija, Republika Moldova, Republika Crna Gora, Rumunija, Republika Srbija i Misija privremene uprave Ujedinjenih naroda na Kosovu, u ime Kosova, u skladu sa Rezolucijom 1244 Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda. Iako su potpisale Sporazum, ulaskom u Evropsku uniju 1. januara 2007. godine Rumunija i Bugarska su prestale biti lanice CEFTA-e. Graf 1 Struktura Sporazuma o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini
Aneks 1 SPORAZUMU O IZMJENI I PRISTUPANJU CENTRALNOEVROPSKOM SPORAZUMU O SLOBODNOJ TRGOVINI Konsolidirana verzija Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006), zapravo predstavlja glavni tekst Sporazuma. On je strukturiran u sedam Poglavlja, i to: Poglavlje I Ope obaveze koje se odnose na trgovinu svim robama Poglavlje II Industrijski proizvodi Pogljavlje III Poljoprivredni proizvodi Poglavlje IV Tehnike barijere trgovini Poglavlje V Ope odredbe Poglavlje VI Nova trgovinska pitanja Poglavlje VII Pravila funkcioniranja
U nastavku dokumenta su obraena sva poglavlja pojedinano, sa kratkim obrazloenjem i/ili komentarom najinteresantnijih odredaba.
2.1 Ciljevi Sporazuma

U stavu 2, lana 1 Konsolidirane verzije CEFTA Sporazuma (Aneks 1), pobrojani su ciljevi Sporazuma, i to: Konsolidirati u jedan sporazum postojei nivo liberalizacije trgovine postignut kroz mreu bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini ve zakljuenih izmeu Strana; Poboljati/stvoriti uvjete za podsticanje investicija, ukljuujui strana direktna ulaganja; iriti trgovinu robama i uslugama te unaprijediti investicije kroz pravina, jasna, stabilna i predvidiva pravila; Ukinuti barijere i poremeaje u trgovini, te olakati kretanje roba u tranzitu i prekogranino kretanje roba i usluga izmeu teritorija Strana; Osigurati pravine uvjete konkurencije koja utie na trgovinu i investicije, te postepeno otvoriti trita javnih nabavki na teritorijama Strana; Osigurati odgovarajuu zatitu meunarodnim standardima; prava intelektualnog vlasnitva u skladu sa
Pruiti efikasne procedure za provoenje i primjenu ovog Sporazuma, za njegovo zajedniko upravljanje, te za rjeavanje sporova; Poboljati trgovinske odnose sa tritima treih zemalja kroz odgovarajuu saradnju izmeu Strana u ovom Sporazumu.
2.2 CEFTA vs bilateralni ugovori

Stupanjem na snagu novog Sporazuma, prestali su da vae bilateralni ugovori o slobodnoj trgovini. Radi boljeg razumjevanja koja i kakva poboljanja donosi CEFTA, u slijedeem tabelarnom pregledu navedeno je poreenje najvanijih odredaba u CEFTA-i 2006 u odnosu na odredbe bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini, uz kratki komentar o znaenju i/ili vanosti pojedinih odredaba.
CEFTA 2006 1 sporazum

(Jedan sporazum regulira uvjete trgovine u regionu od preko 30 miliona potroaa)
Bilateralni sporazumi 32 bilateralna sporazuma

(32 sporazuma svaki na svoj nain ureuju uvjete trgovine u regionu)
Liberalizacija svih industrijskih proizvoda

(Prenesene su carinske koncesije iz bilateralnih sporazuma. Svi industrijski proizvodi su liberalizirani)
Liberalizacija svih industrijskih proizvoda

(Ugovorena liberalizacija svih industrijskih proizvoda)
Dodatna liberalizacija poljoprivrednih proizvoda

(Prenesene carinske koncesije iz bilateralnih sporazuma i dogovoren poetak pregovora o daljoj liberalizaciji. Posebno znaajno za BiH da druge Strane takoer liberaliziraju trgovinu ovih proizvoda)
Djelimina (potpuna) liberalizacija poljoprivrednih proizvoda

(Zavisno od sporazuma do sporazuma u regionu je bilateralno ugovorena djelimina ili potpuna liberalizacija trgovine poljoprivrednim proizvodima)
Nema koliinskih ogranienja Nema izvoznih subvencija

(Posebno vana odredba za BiH, jer je u prolosti, primjenom bilateralnih sporazuma u nekoliko navrata bila izloena subvencioniranom izvozu iz susjednih zemalja)
Nema koliinskih ogranienja Nema eksplicitne zabrane koritenja izvoznih subvencija (Jasno ne postojanje zabrane je dovodilo do
situacija razliitog tumaenja, pa time i primjene izvoznih subvencija za koje se smatra da imaju najvei remetilaki uticaj na trgovinu)
10 Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
CEFTA 2006 Nema fiskalne diskriminacije

(Odredbe su dopunjene eksplicitnom obavezom ne samo nediskriminacije ve i ukidanjem svih postojeih oblika diskriminacije)
Bilateralni sporazumi Nema fiskalne diskriminacije

(Ne postojanje eksplicitne obaveze ukidanja postojeih oblika diskriminacije dovodilo je do razliitog tumaenja i njihove primjene dugi niz godina, te stalnog sporenja u tom smislu)
Tehnike barijere trgovini

(Odredbe od posebne vanosti za BiH. Posebno poboljan mehanizam rjeavanja svih pitanja vezanih za tehnike propise i barijere. Sistem donoenja propisa i blagovorenog meusobnog izvjetavanja)
Tehnike barijere trgovini

(Odredbe koje su se u praksi pokazale nedovoljnim za rjeavanje pitanja tehnikih barijera, koje su u situaciji liberalizirane trgovine vremenom postale glavna barijera za plasman BiH proizvoda na trita Potpisnica)
Mehanizmi zatite (ope i posebne zatitne mjere, anti-damping, kompezatorne i druge mjere)
(Znaajno poboljani mehanizmi za uvoenje razliitih zatitnih mjera i reagovanja na uvedene mjere)
Mehanizmi zatite (ope i posebne zatitne mjere, anti-damping, komepezatorne i druge mjere)
(Nedovoljno precizno definirani mehanizmi primjene mjera i reagovanja na mjere)
Nova trgovinska pitanja

(Uvedene odredbe o investicijama, uslugama, javnim nabavkama i pravima intelektualnog vlasnitva. Posebno vane odredbe za stvaranje atraktivnog poslovnog okruenja kako za strane tako i domae ulagae)
Nema odredaba o novim trgovinskim pitanjima
Mehanizmi za rjeavanje sporova (konsultacije, medijacija, arbitraa)

(Uvedeni novi mehanizmi za rjeavanje sporova i dodatno precizirane procedure. Ovo bi trebalo omoguiti bre, konano rjeavanje sporova, te uvesti dodatnu disciplinu Potpisnica u potivanju uvjeta trgovine koji su ugovoreni)
Mehanizmi za rjeavanje sporova (konsultacije unutar zajednikog odbora)

(Mehanizam koji se pokazao izuzetno neefikasan, pa su sporovi trajali po nekoliko godina, uzrokujui tetu, bez adekvatnog mehanizma za popravljanje stanja)
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH 11
3. POGLAVLJE I Ope obaveze koje se odnose na trgovinu svim robama

Ovo Poglavlje obuhvata lanove 2 do 6 Sporazuma i, kao to sam naslov kae utvruje ope obaveze, koje se odnose na trgovinu svim robama (industrijskim i poljoprivrednim). Konkretnije, utvruju se: nain klasifikacije roba u trgovini, polazne carine, nain zaokruivanja kod sniavanja, zabranu uvoznih i izvoznih koliinskih ogranienja i mjera jednakog efekta, kao i ukidanje svih postojeih na dan stupanja na snagu Sporazuma, zabranu uvoenja i ukidanje postojeih izvoznih carina, klauzulu mirovanja i ukidanje carinskih taksi koje nisu u skladu sa lanom VIII GATT-a 1994. Komentar: Pojedine odredbe ovog Poglavlja itaoce nekada dovode u zabunu, pa je potrebno dati odreena pojanjenja. Polazne carine: pitanje polaznih carina se moralo definirati iz najmanje dva razloga. Prvo, CEFTA sporazum je otvoren za pristupanje drugih zainteresiranih strana, pa je morala biti sadrana odredba kojom se ureuje koji je to polazni nivo carina za budue, pregovorima ugovorene, carinske koncesije. Drugo, u CEFTA Sporazum su prenesene carinske koncesije koje je svaka od Potpisica imala u bilateralnim ugovorima. U sluaju Bosne i Hercegovine, ve je izvrena liberalizacija skoro svih proizvoda sa svim Potpisnicama, pa se stav o polaznim carinama na nju praktino i ne odnosi. Meutim, imajui u vidu obavezu Potpisnica da stupe u pregovore o daljoj liberalizaciji poljoprivrednih proizvoda (onih koje to bilateralno nisu uinile), potrebno je znati koji je polazni nivo sniavanja. Carinske takse koje nisu u skladu sa lanom VIII GATT-a 1994 - lan VIII, stav 1.(a) GATT-a 1994 (Davanja i formalnosti u vezi sa uvozom i izvozom) glasi: Sva davanja i dabine bilo koje vrste (osim uvoznih i izvoznih carina i poreza predvienih u okviru lana III) koje nameu ugovorne strane na ili u vezi sa uvozom ili izvozom bit e ograniene na iznose pribline trokovima pruenih usluga i nee predstavljati indirektnu zatitu domaih proizvoda ili oporezivanje uvoza ili izvoza u fiskalne svrhe. Dakle, zemlja ima pravo naplate takse na uvoz, ali ta taksa mora odraavati stvarnu vrijednost pruene usluge, te ne smije predstavljati indirektnu zatitu domae proizvodnje ili oporezivanje uvoza ili izvoza u fiskalne svrhe.
4. POGLAVLJE II Industrijski proizvodi

Ovo Poglavlje je moda jedno od najkraih i sadri samo dva lana. Prvi utvruje obuhvat industrijskih proizvoda i istovremeno ih definira. To su proizvodi koji su klasificirani untar poglavlja Harmoniziranog sistema naziva i ifarskih oznaka roba (u daljem tekstu: HS) 25 do 97, uz izuzetak proizvoda koji se, prema WTO Sporazumu o poljoprivredi, smatraju poljoprivrednim proizvodima. Ovi proizvodi su navedeni u Aneksu 1 Konsolidirane verzije CEFTA Sporazuma. Drugi lan ureuje ukidanje uvoznih carina, taksi jednakog efekta carinama i uvoznih taksi fiskalne prirode, kao i dinamiku ukidanja. Takoer se navodi da e proizvodi iz Aneksa 2 biti u potpunosti liberalizirani do 31. decembra 2008. godine. Komentar: Pominjanje datuma u lanu 8 (31. decembar 2008. godine) moe itaoca dovesti na pomisao da su neke zemlje u pregovorima ponovno pregovarale liberalizaciju industrijskih proizvoda, te da im je na taj nain napravljen ustupak. Meutim, u pitanju je sljedee. Kako su u novi Sporazum prenoene carinske koncesije dogovorene bilateralno, to se ustanovilo da par njih (misli se na Potpisnice), zbog kasnog zakljuenja sporazuma, jo uvijek ima odreeni ugovoreni prijelazni period za liberalizaciju ogranienog broja industrijskih proizvoda. U cilju transparentnosti ali i izbjegavanja svake sumnje da svi industrijski proizvodi moraju biti liberalizirani, ti proizvodi su uneseni u Aneks 2, a 31. decembar 2008. godine je trenutak isteka ugovorenog prijelaznog perioda.
5. POGLAVLJE III Poljoprivredni proizvodi

Poglavlje Poljoprivredi proizvodi, dodatno detaljno ureuje uvjete trgovine ovom grupom proizvoda. Dakle, na njih se takoer primjenjuju ope odredbe iz Poglavlja I. Obuhvata lanove 9 do 12, i to: obuhvat, uvozne carine, koncesije i poljoprivredne politike, te sanitarne i fitosanitarne mjere. Komentar: Obim Kao i kod industrijskih proizvoda, ovaj lan utvruje obuhvat poljoprivrednih proizvoda i istovremeno ih definira. Pored standardne klasifikacije po kojoj se poljoprivrednim prozvodima smatraju proizvodi koji su klasificirani untar HS poglavlja 1 do 24, u poljoprivredne proizvode se ubrajaju i neki industrijski proizvodi koji se prema WTO Sporazumu o poljoprivredi smatraju poljoprivrednim proizvodima. Ovi proizvodi su navedeni u Aneksu 1 Konsolidirane verzije CEFTA Sporazuma. Uvozne carine S obzirom na specifinost poljoprivrednih proizvoda, ovim lanom se ureuje sniavanje ili ukidanje uvoznih carina, taksi jednakog efekta i uvoznih taksi fiskalne prirode na proizvode navedene u Aneksu 3. Ovaj Aneks predstavlja konsolidirani pregled svih bilateralno ugovorenih carinskih koncesija za poljoprivredne proizvode. Imajui u vidu injenicu da, za razliku od industrijskih proizvoda, poljoprivredni proizvodi nisu bili u potpunosti liberalizirani meu Stranama u bilateralnim ugovorima, to se u ovom lanu dalje utvruje da e Strane (koje to do sada nisu uinile) razmotriti mogunosti dalje liberalizacije poljoprivrednih proizvoda ne kasnije od 1. maja 2009. godine. Napomena: U tom smijeru su ve pokrenute inicijative unutar Zajednikog odbora CEFTA-e. Koncesije i poljoprivredne politike Ovaj lan utvruje da Strane nee biti ograniene u provoenju svojih poljoprivrednih politika, ali bez tete za koncesije koje se dane u lanu 10 (uvozne carine). Takoer se eksplicitno utvruje da e se Strane suzdrati od koritenja izvoznih subvencija, te ukinuti bilo koje postojee takve subvencije u meusobnoj trgovini. U svjetlu injenice da je ba BiH bila izloena primjeni ovakvih subvencija od drugih Strana, ova odredba ima poseban znaaj. Sanitarne i fitosanitarne mjere Ovim lanom se ureuje oblast primjene sanitarnih i fitosanitarnih mjera i propisa. Cilj je primjena propisa, mjera i postupaka koji su bazirani na meunarodnim standardima, odnosno, tamo gdje ne postoji relevantan meunarodni standard, mjere moraju biti bazirane na naunom pristupu iskljuivo u cilju zatite zdravlja ljudi, ivotinja i biljaka, te zdravstvene ispravnosti proizvoda ivotinjskog i biljnog porijekla. Mjere ne smiju biti diskriminatorne niti koritene u cilju neopravdanog ograniavanja i/ili sprjeavanja ulaska proizvoda na sopstveno trite. Provoenjem bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini, otvorena su mnoga kontroverzna pitanja u pogledu primjene sanitarnih i fitosanitranih mjera, a naroito u
vezi sa oekivanjem poslovne zajednice u BiH koja se bavi proizvodnjom i preradom poljoprivrednih proizvoda. Opi je zakljuak da je u vrijeme stupanja na snagu ovih bilateralnih ugovora, Bosna i Hercegovina imala ozbiljne institucionalne deficijencije, to je rezultiralo da su poljoprivredni proizvoai iz ugovornih strana izvozili bez veih smetnji svoje proizvode u BiH, a s druge strane izvoz BiH poljoprivrednih proizvoda je bio limitiran ili u potpunosti onemoguen. U vrijeme stupanja na snagu CEFTA sporazuma situacija za BiH poljoprivredne proizvoae je dosta povoljnija jer su u BiH u potpunosti uspostavljene nadlene institucije u ovoj oblasti, i to: Ured za veterinarstvo BiH, Uprava BiH za zatitu zdravlja bilja i Agencija za sigurnost hrane. Mehanizmi WTO Sporazuma o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera (SPS), koji se provode kroz nadlene institucije, omoguuju transparentan pristup i veoma su jasni u pogledu osiguranja istih standarda u trgovini poljoprivrednim proizvodima. Meutim, dalje jaanje kapaciteta nadlenih institucija u BiH bit e neophodno da bi se osigurao potpuno ravnopravan status BiH poljoprivrednih proizvoaa na regionalnom tritu. Ovdje prije svega treba voditi rauna da je odredbama SPS sporazuma dozvoljena primjena veeg nivoa sanitarne i fitosanitarne zatite od relevantnih meunarodnih standarda ako je provedena analiza rizika. Ovakva primjena SPS sporazuma je naroito bitna ako uvaavamo injenicu da su zemlje Potpisnice CEFTA sporazuma u razliitim fazama primjene EU sanitarnih i fitosanitarnih standarda, to nas esto dovodi u poziciju da EU standard, koji se pojavljuje kao restriktivniji u pogledu meunarodne trgovine, predstavlja opravdanu sanitarnu barijeru za izvoz BiH proizvoda. U tom smislu, nadlene institucije u BiH e morati nai optimalna rjeenja za efikasnu implementaciju EU propisa iz sanitarne i fitosanitarne oblasti koji nee biti depresivni za domau proizvodnju, a istovremeno istrajati na pregovorima sa CEFTA partnerima u meusobnom prepoznavanju nacionalnih standarda.
6. POGLAVLJE IV - Tehnike barijere u trgovini

S obzirom da CEFTA ne propisuje posebna pravila kada su u pitanju tehnike barijere u trgovini, nego u lanu 13, stav 1 upuuje na primjenu odredaba WTO Sporazuma o tehnikim barijerama u trgovini (osim ukoliko nije drugaije ureeno pomenutim lanom CEFTA-e), u daljem tekstu slijedi kratka interpretacija odredaba ovog meunarodnog multilateralnog sporazuma. Potom slijedi interpretacija odredaba stavova 2 do 6 lana 13 CEFTA-e koji nameu odreene obaveze lanicama CEFTA-e i reguliraju odreena pitanja saradnje i koordinacije u pripremi, donoenju i primjeni nacionalnih tehnikih propisa, standarda i procedura ocjene usklaenosti.
6.1 Interpretacija odredaba WTO Sporazuma o tehnikim barijerama u trgovini

6.1.1 WTO Sporazum o tehnikim barijerama u trgovini definicije
U Aneksu 1 WTO Sporazuma o tehnikim barijerama u trgovini dane su slijedee definicije osnovnih pojmova koji se koriste: - Tehniki propis - Dokument u kojem se navode karakteristike proizvoda ili procesa i proizvodnih metoda u vezi njih, ukljuujui odgovarajue administrativne odredbe, koje se obavezno moraju potovati. On takoer moe sadravati ili se iskljuivo baviti terminologijom, simbolima, zahtjevima u vezi pakovanja, oznaavanja i obiljeavanja, koji se odnose na proizvod, proces ili metod proizvodnje. - Standard - Dokument odobren od strane priznatog tijela, koji sadri uobiajenu i estu upotrebu, pravila, smjernice ili karakteristike za proizvode ili odgovarajue procese i proizvodne metode, a ije potivanje nije obavezno. On takoer moe sadravati ili se iskljuivo baviti terminologijom, simbolima, zahtjevima u vezi pakovanja, oznaavanja i obiljeavanja koji se odnose na proizvod, proces ili metod proizvodnje. Dakle, oba pomenuta termina ukljuuju: Karakteristike proizvoda, ukljuujui one koji se odnose na kvalitet; Proces i metode proizvodnje koji imaju uticaj na karakteristike proizvoda, Terminologiju i simbole; Zahtjeve u vezi pakovanja, oznaavanja i obiljeavanja koji se odnose na proizvod. Razlika izmeu ovih termina je u pogledu njihove obaveznosti primjene. Primjena tehnikih propisa je obavezujua, dok su standardi u pravilu dobrovoljni.
- Procedure procjene usklaenosti - Sporazum definira proceduru ocjene usklaenosti kao Bilo koju proceduru kojom se, direktno ili indirektno, odreuje da li su ispunjeni relevantni zahtjevi tehnikih propisa ili standarda. Procedura ocjene usklaenosti u praksi moe imati slijedee oblike: Testiranje proizvoda (tehnika operacija koja se sastoji u utvrivanju jedne ili vie karakteristika proizvoda); Certifikacija proizvoda poslije kontrole (postupak kojim trea strana daje pismeno potvrdu da proizvod ispunjava traene zahtjeve); Ocjena sistema upravljanja kvalitetom (postupak kojim trea strana daje pismeno potvrdu da proizvoa primjenjuje odriv i efikasan sistem koji omoguuje proizvodnju konzistentnog kvaliteta sa minimalnim ili bez odstupanja; i Postupak akreditacije.
6.1.2 Opi principi i pravila WTO Sporazuma o tehnikim barijerama u trgovini

WTO Sporazum o tehnikim barijerama u trgovini predstavlja jedan od tzv. okvirnih WTO sporazuma koji uspostavlja osnovna pravila kojima se svaka zemlja mora rukovoditi prilikom pripremanja, usvajanja i primjene tehnikih propisa, standarda i procedura ocjene usklaenosti. Sporazum se primjenjuje na sve proizvode (poljoprivredne i industrijske). Odredbe ovog Sporazuma se ne odnose na sanitarne i fitosanitarne mjere definirane u Aneksu A WTO Sporazuma o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera. WTO Sporazum o tehnikim barijerama u trgovini propisuje proceduru pripremanja, usvajanja i primjene tehnikih propisa i standarda i procedura ocjene usklaenosti. U tom pogledu, svaka zemlja je duna da osigura: da se za proizvode koji se uvoze primjenjuje tretman koji nije nepovoljniji od onog koji imaju isti ili slini proizvodi domaeg porijekla. Drugim rijeima obavezna je primjena istih tehnikih propisa i standarda i procedura ocjene usklaenosti za domae i uvozne proizvode (Nacionalni tretman - NT); da se u primjeni tehnikih propisa i standarda ne pravi diskriminacija meu uvezenim proizvodima prema njihovom porijeklu (MFN princip); da priprema, usvajanje i primjena tehnikih propisa i procedura ocjene usklaenosti nema za cilj stvaranje nepotrebnih barijera u meunarodnoj trgovini. U tom smislu tehniki propisi moraju biti zasnovani na naunim dostignuima i ne smiju biti restriktivniji nego to to nalae potreba zatite nacionalne sigurnosti, zdravlja i ivota ljudi, ivotinja i biljaka i zatita ivotne okoline;
Ovaj Sporazum prepoznaje injenicu da potreba da neki proizvod bude u skladu sa vie razliitih tehnikih propisa i standarda moe imati posljedice na meunarodnu trgovinu, te da time uvjetovani visoki trokovi proizvodnje mogu obeshrabriti proizvoae da proizvode za izvoz. Stoga, ovaj Sporazum uspostavlja pravila koja imaju za cilj smanjiti rizik da se tehniki propisi i standardi usvajaju i primenjuju jednostavno u svrhu zatite domae industrije. Prema odredbama WTO Sporazuma o tehnikim barijerama u trgovini, tehniki propisi i standardi ne predstavljaju nepotrebnu prepreku meunarodnoj trgovini ukoliko: su usvojeni u cilju ostvarenja legitimnih ciljeva; su bazirani na meunarodnim standardima; Ovaj Sporazum podstie zemlje da koriste meunarodne standarde. U tom cilju, ukoliko zemlja koristi meunarodne standarde ili sisteme ocjene usklaenosti kao osnovu za pripremu tehnikih propisa, smatra se da takvi propisi ne predstavljaju nepotrebnu prepreku trgovini. Meutim, ukoliko se neki meunarodni standard smatra neefikasnim ili neodgovarajuim za ostvarenje nekih nacionalnih ciljeva ili ukoliko isti ne postoje, zemlja je slobodna da razvija svoje vlastite standarde i tehnike propise. U tom sluaju zemlja mora osigurati da takvi standardi, propisi ili procedure ocjene usklaenosti nisu restriktivniji nego to je to potrebno za ostvarenje legitimnih ciljeva. Legitimni ciljevi zbog kojih zemlja moe usvojiti tehniki propis ukljuuju: Zahtjevi nacionalne sigurnosti; Sprjeavanje prakse obmanjivanja; Zatita ivota i zdravlja ljudi, ivotinja i biljaka ili zatita okoline. U postupku procjene da li je neki tehniki propis restriktivniji nego to je to potrebno za ostvarenje legitimnih ciljeva (u sluaju da meunarodni standardi nisu odgovarajui ili ukoliko ne postoje), slijedei elementi moraju biti razmotreni: Raspoloivi nauni i tehniki podaci; Odgovarajua tehnologija koja se koristi u proizvodnji, ili Namjeravana krajnja upotreba proizvoda. Na kraju, Sporazum ukazuje i na neke tehnike probleme do kojih moe doi prilikom testiranja ili kontrole proizvoda u cilju ocjene njihove usklaenosti sa vaeim tehnikim propisima u zemlji uvoza. Stoga se u Sporazumu preporuuje zemljama lanicama da, gdje je god to mogue, prihvataju rezultate testova ocjene usklaenosti izvrenih u zemlji izvoza. Zemlje se takoer ohrabruju na zakljuivanje Sporazuma o meusobnom priznavanju procedura ocjene usklaenosti.
6.1.3 Pozicija Bosne i Hercegovine kada je u pitanju primjena WTO Sporazuma o tehnikim barijerama u trgovini
Kada je u pitanju provoenje WTO Sporazuma o tehnikim barijerama u trgovini, moe se konstatovati da je Bosna i Hercegovina u potpunosti ispunila skoro sve obaveze ukljuujui zakonodavni i institucionalni dio. U tom pogledu, u prethodnom periodu usvojeni su slijedei propisi koji osiguravaju ispunjavanje zahtjeva WTO Sporazuma o tehnilkim barijerama u trgovini: 1. 2. 3. 4. Zakon o standardizaciji BIH (Slubeni glasnik BiH, br. 19/01); Zakon o akreditaciji BIH (Slubeni glasnik BiH, br. 19/01); Zakon o mjeriteljstvu BIH (Slubeni glasnik BiH, br. 19/01); Zakon o tehnikim zahtjevima i proceduri ocjene usklaenosti BIH (Slubeni glasnik BiH, br. 45/04); 5. Zakon o opoj sigurnosti proizvoda BIH (Slubeni glasnik BiH, br. 45/04); 6. Zakon o nadzoru nad tritem BIH (Slubeni glasnik BiH, br. 45/04); 7. Uputstvo o nainu pripreme i usvajanja tehnikih propisa BIH (Slubeni glasnik BiH, br. 35/06). Uz ove propise Zakon o vanjskotrgovinskoj politici BiH osigurava potivanje osnovnih WTO principa, osiguravajui primjenu Nacionalnog tretmana (NT) i principa Najpovlatenije nacije (tzv. MFN principa) i u pogledu primjene tehnikih propisa i standarda i procedure ocjene usklaenosti. U cilju implementacije ovih propisa uspostavljene su, i u potpunosti su operativne, slijedee institucije: Institut za standardizaciju, Institut za akreditaciju, Institut za mjeriteljstvo, Agencija za nadzor nad tritem, te Komitet za tehnike propise kao ad hoc tijelo koje ine predstavnici odgovarajuih dravnih i entitetskih ministarstava.
6.2 Interpretacija odredaba stavova 2 do 6 lana 13 CEFTA-e

Stav 2 - Obavezuje lanice CEFTA-e da identificiraju i ukinu nepotrebne postojee tehnike barijere u meusobnoj trgovini. U skladu sa lanom 41 (5), uspostavljen je Pododbor za pitanja tehnikih i svih drugih necarinskih barijera u trgovini, koji bi trebao nadgledati proces identificiranja i ukidanja nepotrebnih tehnikih barijera u trgovini. Komentar: Zemlje regiona, lanice CEFTA-e, nalaze se u razliitim fazama u procesu pridruivanja EU, a samim tim i u razliitim fazama transpozicije (prijenosa) EU tehnikih direktiva u njihov pravni sistem. Takoer, tri lanice CEFTA-e (BiH, Srbija i Crna Gora) nisu lanice WTO-a, te stoga postoji mogunost da neka od njih jo uvijek koristi tehnike propise koji predstavljaju barijeru trgovini.
Pored toga potrebno je, u okviru rada Pod-odbora za tehnike barijere trgovine i necarinske barijere, preispitati postojanje drugih oblika necarinskih barijera (npr. primjena sistema uvoznih dozvola, pravila porijekla, provoenje carinskog postupka i sl.) Stav 3 (a) - Obavezuje zemlje lanice CEFTA-e: da nee uvoditi nove nepotrebne tehnike barijere trgovini; da e saraivati, unutar Pod-odbora za tehnike barijere trgovine i necarinske barijere, na harmonizaciji svojih tehnikih propisa, standarda i obaveznih procedura ocjene usklaenosti sa ciljem ukidanja tehnikih barijera u trgovini. Stav 3 (b) - Namee obavezu informiranja ostalih lanica, putem Pod-odbora za tehnike barijere trgovine i necarinske barijere, o bilo kojem nacrtu teksta za novi tehniki propis (ukljuujui bilo koje obavezujue procedure ocjene usklaenosti) ili standard, najmanje devedeset dana prije njegovog usvajanja, osim u sluaju hitnosti, kao to je navedeno u WTO Sporazumu o tehnikim barijerama u trgovini. Ukoliko Strana predloi preuzimanje evropskog ili meunarodnog tehnikog propisa ili standarda, odnosni period je trideset dana.
6.2.1 Specifinosti odredaba lana 13 CEFTA-e

Stav 3 (c) Harmonizacija tehnikih propisa i standarda sa EU - Podstie CEFTA lanice da svoje tehnike propise, standarde i procedure ocjenjivanja usklaenosti usklade sa onima koji su u primjeni u EU. Stav 4 Harmonizacija tehnikih propisa i standarda zemalja regiona - Strane se obavezuju da stupe u pregovore za zakljuivanje plurilateralnih sporazuma o harmonizoranju njihovih tehnikih propisa i standarda, i meusobnog priznavanja procedura ocjenjivanja usklaenosti u skladu sa relevantnim odredbama WTO Sporazuma o tehnikim barijerama u trgovini te drugim meunarodnim sporazumima prije 31. decembra 2010. godine. Stav 5 Rjeavanje sporova u okviru Zajednikog odbora CEFTA-e - Ukoliko Strana smatra da je bilo koja druga Strana usvojila ili je u procesu usvajanja mjere koja predstavlja nepotrebnu tehniku barijeru u trgovini, odnosna Strana e obavijestiti Zajedniki odbor ili posebni odbor za pitanja tehnikih barijera u trgovini, koji e odluiti o aktivnosti koja treba biti preduzeta.
6.3 Necarinske barijere

Necarinske barijere se, u praksi, vrlo esto poistovjeuju sa tehnikim barijerama trgovini. U tom smislu, naprije je potrebno napraviti distinkciju izmeu necarinskih barijera u irem i uem smislu. Dakle, necarinskom barijerom se smatra svaka mjera ili praksa koja nema oblik carinske dabine. To automatski ne znai da predstavlja nepotrebnu ili neopravdanu barijeru, pa je u praksi vrlo vano uvijek naprije utvrditi stvarnu prirodu i opravdanost iste. Dakle, kada je rije o tehnikim barijerama, iako one u praksi mogu predstavljati neopravdanu necarinsku barijeru, to ne znai da su automatski nedozvoljene. Necarinske barijere bi se generalno mogle definirati kao vladine mjere (osim carinskih dabina) koje ograniavaju uvoz ili imaju sposobnost ograniavanja meunarodne trgovine, ak i ako to u stvarnosti uvijek ne ine. Necarinske barijere ukljuuju sistem nadzora nad uvozom i razliite takse, kao i mjere koje su u meunarodnim razmjerima prepoznate kao ograniavajue za trgovinu, ak i kada im objektivno ne moe biti pripisana namjera ili efekat ograniavanja trgovine. S obzirom na svjetski trend smanjivanja ili ukidanja carinskih dabina, ove mjere su postale vidljivije prepreke trgovini, a time i fokus kako vlada, tako i poslovnih zajednica skoro svih zemalja svijeta. Odreeni broj WTO Sporazuma ureuje razliita birokratska ili pravna pitanja koja mogu predstavljati prepreku trgovini. To su: uvozne dozvole, pravila o carinskom vrjednovanju robe, naknadne provjere uvoza kod inspekcije prije otpreme, odreeni postupci kod primjene pravila porijekla robe, investicione mjere, itd. Neopravdane necarinske barijere takoer ukljuuju irok spektar praksi koje se kreu od birokratskih odugovlaenja u obradi zahtjeva za dozvole, kampanja kupujmo domae do neetinih poslovnih praksi. Takve mjere ine neopravdane necarinske barijere a esto su pravdane po osnovu odgovarajue javne politike, npr. potreba zatite ljudskog zdravlja i sigurnosti, zatita domae industrije u razvoju, itd. Neopravdane necarinske barijere uobiajeno ukljuuju:
Primjenu tehnikih propisa i standarda suprotno pravilima WTO-a; Primjenu sanitarnih i fitosanitarnih mjera na diskriminatoran nain ili u cilju
neopravdanog ograniavanja ili sprjeavanja ulaska robe na domae trite;

Provoenje carinskih procedura na nain da ograniavaju ili sprjeavaju ulazak robe na
domae trite (npr. zadravanje vozila, pravila porijekla, carinsko vrjednovanje, itd.); Procedure izdavanja dozvola (sloene dugotrajne procedure, diskriminacija, i sl.); Krenje lanova V (sloboda tranzita), VIII (nametanje posebnih dabina) i X (netransparentnost trgovinskih propisa) GATT-a 1994,...itd.
7. POGLAVLJE V Ope odredbe

Ovo Poglavlje je najobimnije u Sporazumu, kako po duini tako i po obuhvatu. Formalno, obuhvata lanove Sporazuma 14 do 25, i strukturirano je u tri dijela: A. Operativna pravila B. Pravila konkurecije C. Grupna pravila zatite Dio A. Operativna pravila ureuje pitanja pravila o porijeklu robe, fiskalnu diskriminaciju, plaanja, opa i sigurnosna izuzea. U nastavku dajemo kratak komentar nabrojanog: Pravila o porijeklu i saradnja u carinskim pitanjima Pored toga to utvruje pravila za utvrivanje porijekla robe (Aneks 4), ovaj lan takoer ureuje i nain administrativne saradnje carinskih slubi koja se pokazala kao vrlo vaan segment u adekvatnoj primjeni i rjeavanju evenutalnih problema. Detaljna pravila carinske saradnje su utvrena u Aneksu 5 Konsolidirane verzije CEFTA Sporazuma. Fiskalna diskriminacija Iako sporazum ureuje pitanja trgovine izmeu Strana, a pitanje poreske politike je stvar unutranje prirode svake od Potpisnica, ovaj lan ima za cilj da osigura nediskriminaciju domaih i stranih proizvoda u pogledu unutranjeg oporezivanja. To je, konano, i obaveza osiguranja Nacionalnog tretmana u skladu sa lanom III GATT-a 1994. U praksi, ova odredba znai da proizvodi, bez obzira na porijeklo, podlijeu naplati istog nivoa poreza u danoj Strani. Imajui u vidu injenicu da je, u primjeni bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini dolazilo do razliitog tumaenja ovih odredaba, a time i diskriminacije, to je u ovom lanu CEFTA Sporazuma unesen dodatni tekst u stavu 1: Strane e se suzdrati od bilo koje mjere ili prakse interne fiskalne prirode kojom se, bilo direktno ili indirektno, stvara diskriminacija izmeu proizvoda porijeklom iz Strana, te e ukinuti takve mjere tamo gdje postoje od stupanja na snagu ovog Sporazuma. Ubaenim tekstom se otklanja svaka potencijalna nedoumica, tj. vidi se da se obaveza nediskriminacije odnosi kako na budue situacije, tako i na ukidanje svih postojeih oblika diskriminacije. Plaanja Obzirom da slobodan protok roba podrazumijeva puno vie od ukidanja carinskih dabina, odredbe o plaanjima imaju za cilj osiguranje da u prometu ne postoje ogranienja u smislu plaanja ili bilo kakva druga devizna ili administrativna ogranienja za odobravanje, otplatu ili primanje kratkoronih i srednjoronih kredita za trgovinu robama u kojoj uestvuje rezident. Ipak, eventualne mjere koje se tiu tekuih plaanja u vezi sa kretanjem roba e biti u skladu sa uvjetima iz lana VIII Sporazuma o Meunarodnom monetarnom fondu, te e se primjenjivati na nediskriminatorski nain. Opa izuzea Odredbe ovog lana zapravo predstavljaju izuzetak od pravila. Sadrajno odgovara lanu XX GATT-a 1994 i, kao to same odredbe kau, doputaju mogunost odstupanja od ...zabrane ili ogranienja uvoza, izvoza ili roba u tranzitu...
u tano odreenim situacijama. Neovisno od toga, takve mjere ipak ne smiju predstavljati sredstvo samovoljne diskriminacije ili prikrivenog ogranienja trgovine. Sigurnosna izuzea Odredbe ovog lana korespondiraju odredbama lana XXI GATT-a 1994. Kao to sam naslov kae, i ovdje se radi o izuzeu od opeg pravila kada se radi o bitnim sigurnosnim interesima konkretne Strane. Dio B. Pravila konkurencije, ureuje pitanja dravnih monopola i dravnih trgovinskih preduzea, pravila konkurencije u poduzetnitvu i dravnu pomo. Dravni monopoli i dravna trgovinska preduzea lan 19 se odnosi na sve dravne monopole komercijalne prirode ili dravna trgovinska preduzea, odnosno njihovo prilagoavanje i usklaivanje sa pravilima WTO-a, koja podrazumijevaju da se svaka ugovorna Strana obavezuje da e, ako osnuje ili zadrava neko dravno preduzee, bez obzira gdje je ono locirano, ili ako bilo kojem preduzeu, formalno ili u stvarnosti, daje ekskluzivne ili specifine privilegije, takvo preduzee kod svojih kupovina ili prodaja, koje ukljuuju uvoz ili izvoz, djelovati na nain konzistentan opim principima o nediskriminatornom tretmanu. Izneseno podrazumjeva (prema WTO pravilima) da se od takvih preduzea trai da obavljaju bilo koju takvu kupovinu ili prodaju saglasno komercijalnim rezonima, ukljuujui cijenu, kvalitet, raspoloivost, mogunost plasmana, transport i ostale uvjete kupovine ili prodaje, te da, u skladu sa uobiajenom komercijalnom praksom, daju adekvatnu mogunost preduzeima drugih ugovornih Strana da se natjeu za uee u takvim kupovinama ili prodajama. Svaka ugovorna Strana treba djelovati na nain da se ne uvode nove mjere/ prepreke, ogranie i smanje postojee mjere/ prepreke s ciljem osiguranja proizvoaima/ trgovcima druge ugovorne Strane pravinog i potenog tretmana u trgovini, to treba osigurati proirenje ukupnog obima meusobne trgovine. Navedeno u ovom lanu je usmjereno na sprjeavanje uvoenja mjera i postupaka samovoljnje diskriminacije ili prikrivenog ograniavanja trgovine odnosno na kontinuiranom uvoenju propisa i provoenju pravila i prakse u meusobnoj trgovini Strana, prema standardima i normama posebno Evropske zajednice i WTO-a. Pravila konkurencije u poduzetnitvu utvruju ta se smatra u suprotnosti sa pravilnim funkcioniranjem Sporazuma, relevantne propise na osnovu kojih se vri procjena, prijelazni period do kojeg Strane moraju poeti primjenjivati ove odredbe na aktivnosti svih preduzea, ukljuujui javna preduzea i preduzea kojima se odobravaju posebna ili ekskluzivna prava (1. maj 2010. godine), itd. U skladu sa navedenim, lanovi 81, 82 i 86 Ugovora o osnivanju Evropske zajednice, trina konkurencija obuhvata sistem pravila i postupaka za suzbijanje djelovanja protivnih trinoj konkurenciji od strane poduzetnika (npr. ograniavajui sporazumi, zloupotrebe dominantnog poloaja).
Kljune odredbe koje ureuju zatitu trine konkurencije u ovom Sporazumu su: lan 81 - zabrana sklapanja sporazuma izmeu poduzetnika koji utiu ili bi mogli uticati na trgovinu zemalja lanica, i koji za cilj ili posljedicu imaju sprjeavanje, ograniavanje ili naruavanje trine konkurencije unutar zajednikog trita; lan 82 - zabrana zloupotrebe dominantnog poloaja jednog ili vie poduzetnika na zajednikom tritu. Pored navedenih odredaba, vaan instrument zatite trine konkurencije je kontrola koncentracije izmeu poduzetnika, kojom se zabranjuju one koncentracije koje imaju za posljedicu stvaranje ili odravanje dominatnog poloaja na tritu. Propisi trine konkurencije Evropske zajednice primjenjuju se na svaku privrednu / trinu djelatnost (a to je predvieno i ovim Sporazumom) a od primjene prava trine konkurencije nisu izuzeti ni poduzetnici kojima povjereno obavljanje usluga od opeg privrednog interesa ili imaju karakter finansijskog monopola, ukoliko propisi trine konkurencije ne sprjeavaju ispunjavanje posebnih zadataka koji su im povjereni (lan 86). U odnosu na podruje zatite trine konkurencije, Sporazumom je utvreno da su nespojivi sa ispravnom primjenom istoga u mjeri u kojoj moe uticati na trgovinu i Bosne i Hercegovine i ostalih ugovornih Strana, sporazumi izmeu poduzetnika, odluke udruenja poduzetnika i zajednike prakse izmeu poduzetnika, iji je cilj ili uinak sprjeavanje, ograniavanje ili naruavanje trine konkurencije, zloupotreba dominantnog poloaja jednog ili vie poduzetnika na teritoriji Bosne i Hercegovine. Pravo trine konkurencije uspostavljeno je radi zatite slobodne konkurencije i od presudne je vanosti za sve drave ija se privreda temelji na naelu slobodnog trita to je rezultat ponude i potranje na tritu. Primjena pravila konkurencije ima za cilj uspostavu trita na kojem poduzetnici uestvuju ravnopravno i pod jednakim uvjetima, te se njihov poloaj na tritu vrjednuje prvenstveno kvalitetom proizvoda odnosno usluga koje nude. Zadatak prava trine konkurencije je sprijeiti mjere i postupke na tritu koje odreene poduzetnike mogu dovesti u poloaj koji je neopravdano povoljniji u odnosu na druge poduzetnike, bez obzira da li su domai ili strani. Pravo i politika trine konkurencije podreeni su ostvarenju cilja u zatiti konkurencije meu poduzetnicima i ostvarenju stvaranja jedinstvenog trita u Bosni i Hercegovini, odnosno dugoronog cilja stvaranju jedinstvenog trita Strana u Sporazmu. Dravna pomo utvruje ta se smatra subvencioniranjem koje je u suprotnosti sa pravilnim funkcioniranjem Sporazuma, relevantne propise na osnovu kojih e se vriti procjena i konano preduzimanje odgovarajuih mjera.
lan 87 Ugovora o osnivanju Evropske zajednice utvruje zabranu davanja dravne pomoi koja naruava ili prijeti naruavanju trine konkurencije time to odreene poduzetnike ili proizvodnju odreenih roba stavlja u povoljniji poloaj. Svaka Strana treba imati operativno neovisno tijelo koje e obavljati povjerene mu ovlasti za provoenje sistema dravne pomoi odnosno provoditi mjere koje e djelovati na sprjeavanju Strana u davanju dravne pomoi koje naruavaju trinu konkurenciju. Dio C. Grupna pravila zatite, ureuje pitanja antidampinkih mjera, ope zatitne mjere, posebne zatitne mjere, uvjete i procedure po kojima se mjere poduzimaju i potekoe s platnim bilansom. S obzirom na vanost, u nastavku dokumenta su dana detaljnija pojanjenja koja se odnose na pravila porijekla robe i mjere zatite.
7.1 Pravila porijekla robe

Posebnost ugovora o slobodnoj trgovini ine pravila porijekla roba na osnovu kojih se ostvaruje preferencijalni tretman pri uvozu. Pored toga to dovodi do snienja ili izuzimanja od naplate carine, preferencijalni tretman proizvoda ima za cilj i da oslobodi promet proizvoda od bilo kakvih koliinskih ogranienja. Odredbe lana 14 CEFTA Sporazuma (u daljem tekstu Sporazum) reguliraju pitanja pravila porijekla i saradnju u carinskim pitanjima. U stavu 1 ovog lana propisano je da osim ako u Sporazumu nije drugaije utvreno, Aneks 4 Protokol o definiciji pojma proizvodi s porijeklom i nainima administrativne saradnje (u daljnjem tekstu Protokol) utvruje pravila porijekla za primjenu odredaba Sporazuma i naine administrativne saradnje u carinskim pitanjima. Na osnovu odredaba lana 40 Sporazuma, ugovorne Strane (u daljem tekstu Strane) su saglasne da uspostave Zajedniki odbor sainjen od predstavnika Strana koji e nadzirati i upravljati provoenjem ovog Sporazuma. Zajedniki odbor, prema ovom lanu, moe donositi odluke u za to predvienim sluajevima, a u ostalim pitanjima moe davati preporuke. Zajedniki odbor e, na osnovu ovlatenja iz lana 14 Sporazuma, moi donositi odluke kojima mijenja odredbe Protokola, a na osnovu propisane procedure u lanu 41 Sporazuma. Kako bi osigurale efikasnu i harmoniziranu primjenu Protokola, Strane su se obavezale da e preduzeti odgovarajue mjere, ukljuujui redovne revizije od strane Zajednikog odbora (lan 14, stav 3 Sporazuma).
Analizirajui sadraj Protokola i komparirajui ga sa odredbama ugovora o slobodnoj trgovini koji reguliraju istu tematiku ili sa odredbama Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici (Slubeni glasnik BiH, br. 63a/04 i 60/06), koje se odnose na pravila porijekla i naine administrativne saradnje izmeu Evropske unije i Bosne i Hercegovine, moe se zakljuiti da se u osnovi ne razlikuje od pomenutih osim, kada je u pitanju kumulacija porijekla i odreen broj drugih odredaba koji su u vezi sa kumulacijom porijekla. U pitanju su poznata pan-evropska preferencijalna pravila porijekla. Te razlike su sadrane u lanovima 3 i 4 Protokola i njih emo detaljnije obraditi. Ostale odredbe Glave I Ope odredbe, Glave II Definicija pojma proizvodi s porijeklom, Glave III Teritorijalni uvjeti, Glave IV Povrat ili izuzee, Glave V Dokazi o porijeklu, Glave VI Organizacija administrativne saradnje, identine su dosadanjim. Sastavni dio Protokola su prilozi od I IV. Nepromijenjene su odredbe: Aneksa I Uvodne napomene uz listu u Aneksu II; i Aneksa II Lista prerada ili obrada to ih je potrebno obaviti na materijalima bez porijekla kako bi dobiveni proizvod stekao status proizvoda s porijeklom. Aneks III Potvrda o prometu robe EUR.1 i zahtjev za izdavanje potvrde o prometu robe EUR.1 i Aneks IV Tekst izjave na raunu sadre male izmjene zbog kumulacije porijekla, o emu e biti govora u daljem tekstu. Da bi se lake razumjele odredbe lanova 3 i 4 potrebno je navesti odredbe lana 2 koje su u uskoj vezi. U lanu 2 Protokola (Polje 1) propisano je, da e se prema opim uvjetima, za potrebe koritenja preferencijalnog statusa robe, proizvodi smatrati porijeklom iz Strane (stjeu status porijekla) ako su:
Polje 1 (a) proizvodi u cijelosti dobiveni u toj Strani u smislu lana 5 ovog Protokola; (b) proizvodi dobiveni u toj Strani koji ukljuuju materijale koji nisu u cijelosti tamo dobiveni, pod uvjetom da su ti materijali proli dovoljnu obradu ili preradu u toj Strani u smislu lana 6 ovog Protokola.
Ovo su opeprihvaeni naini za sticanje porijekla da bi se mogle koristiti preferencijalne pogodnosti, zastupljeni u veini poznatih ugovora o slobodnoj trgovini i ugovora o preferencijalnoj trgovini. Za razumijevanje sticanja porijekla, potrebno je navesti koji se proizvodi smatraju cjelovito dobiveni proizvodi (Polje 2), koji su to nedovoljni postupci obrade ili prerade (Polje 3) i ta se smatra dovoljno obraenim ili preraenim proizvodima (Polje 4).
Polje 2 Cjelovito dobiveni proizvodi 1. Cjelovito dobivenim u Strani smatrat e se slijedee: (a) mineralni proizvodi izvaeni iz njezinog tla ili morskog dna; (b) tamo ubrani ili ponjeveni biljni proizvodi;
(c) tamo okoene i uzgojene ive ivotinje; (d) proizvodi od tamo uzgojenih ivih ivotinja; (e) proizvodi tamo dobiveni lovom ili ribolovom; (f) proizvodi morskog ribolova i drugi proizvodi koji su izvaeni iz mora izvan teritorijalnih voda Strana, njezinim plovilima; (g) proizvodi izraeni na njihovim brodovima tvornicama iskljuivo od proizvoda navedenih u podstavu (f); (h) tamo prikupljani upotrebljavani predmeti, namijenjeni samo za recikliranje sirovina, ukljuujui upotrebljavane automobilske gume koje se mogu koristiti samo za protektiranje ili kao otpad; (i) (j) otpad i otpadne materije od proizvodnih aktivnosti voenih u toj zemlji; proizvodi izvaeni s morskog dna ili podzemlja izvan njihovih teritorijalnih voda, pod uvjetom da one
imaju iskljuiva prava na obradu tog dna ili podzemlja; (k) roba tamo proizvedena iskljuivo od proizvoda navedenih u podstavovima (a) do (j). 2. Pojmovi njihova plovila i njihovi brodovi tvornice u podstavovima 1 (f) i (g) primjenjivat e se samo na plovila i brodove tvornice: (a) koji su registrirani ili se vode u Strani; (b) koji plove pod zastavom te Strane; (c) koji su najmanje 50% u vlasnitvu dravljana Strana, ili firme s sjeditem u jednoj od ovih drava, u kojoj su direktor ili direktori, predsjednik poslovodnog ili nadzornog odbora, te veina lanova tih odbora dravljani Strana, te u kojima, dodatno, u sluaju partnerstva ili drutava s ogranienom odgovornou najmanje polovina kapitala pripada tim dravama ili javnim tijelima ili dravljanima navedenih drava; (d) na kojima su komandant i oficiri dravljani Strana; i (e) na kojima su najmanje 75 posto posade dravljani Strana.
Polje 3 Nedovoljni postupci obrade ili prerade 1. Bez obzira na stav 2, slijedei postupci e se smatrati kao nedovoljna obrada ili prerada, da bi proizvod dobio status proizvoda s porijeklom, bilo da su ili ne uvjeti lana 6 zadovoljeni: (a) postupci za ouvanje proizvoda u dobrom stanju za vrijeme prijevoza i skladitenja; (b) rastavljanje i sastavljanje poiljki; (c) pranje, ienje; uklanjanje praine, korozije, ulja, boje ili drugih materija za prekrivanje; (d) peglanje ili presovanje tekstila; (e) jednostavni postupci bojenja i poliranja; (f) ljutenje, djelimino ili cjelovito bijeljenje, poliranje i glaziranje ita i rie; (g) postupci bojenja eera ili oblikovanja eernih kocki; (h) ljutenje, uklanjanje kotica i guljenje voa, oraia i povra; (i) (j) bruenje, jednostavno drobljenje ili jednostavno rezanje; sijanje, prebiranje, razvrstavanje, usklaivanje, gradiranje, sparivanje; (ukljuujui i sastavljanje setova
proizvoda); (k) jednostavno pakovanje u boce, konzerve, uture, vreice, sanduke, kutije, uvrivanje na kartone ili ploe i svi ostali jedostavni postupci pakovanja; (l) privravanje ili tampanje oznaka, naljepnica, natpisa i drugih slinih znakova za razlikovanje na proizvodima ili njihovoj ambalai; (m) jednostavno mijeanje proizvoda, bili oni razliiti ili ne; (n) jednostavno sklapanje dijelova proizvoda kako bi se proizveo cjelovit proizvod, ili rastavljanje proizvoda na dijelove;
(o) kombinacija dva ili vie postupaka, navedenih u podstavovima od (a) do (n); (p) klanje ivotinja. 2. Svi postupci obavljeni u Strani na danom proizvodu, uzimat e se zajedniki prilikom utvrivanja da li prerade ili obrade, koje su obavljene na tom proizvodu trebaju biti smatrane nedovoljnim u smislu znaenja stava 1.
Polje 4 Dovoljno obraeni ili preraeni proizvodi 1. Za potrebe lana 2 proizvodi koji nisu cjelovito dobiveni smatraju se dovoljno obraeni ili preraeni kad su ispunjeni uvjeti navedeni u listi iz Aneksa II ovog Protokola. Gore spomenuti uvjeti oznaavaju za sve proizvode obuhvaene ovim Sporazumom, obradu ili preradu koja se mora obaviti na materijalima bez porijekla koji se koriste u izradi, te se primjenjuju samo u odnosu na takve materijale. Iz toga slijedi da ako se proizvod koji je stekao porijeklo ispunjenjem uvjeta navedenih u listi, koristi za izradu nekog drugog proizvoda, tada se na njega ne odnose uvjeti primjenjivi na proizvod u koji se on ugrauje, te se ne uzimaju u obzir materijali bez porijekla koji su eventualno koriteni u njegovoj izradi. 2. Bez obzira na stav 1, materijali bez porijekla koji se prema uvjetima navedenim u listi ne bi smjeli koristiti u izradi proizvoda, ipak se mogu koristiti, pod uvjetom: (a) da njihova ukupna vrijednost ne premai 10% tvornike cijene proizvoda; (b) da se primjenom ovog stava ne prekorai bilo koji od procenata navedenih u listi kao maksimalna vrijednost materijala bez porijekla. Ovaj stav se nee primjenjivati na proizvode obuhvaene poglavljima 50 do 63 Harmoniziranog sistema. 3. Stavovi 1 i 2 e se primjenjivati osim kao to je predvieno u lanu 7.
Kada je u pitanju prvi nain sticanja porijekla (proizvodi u cijelosti dobiveni u Strani - Polje 1), cjelovito dobivenim proizvodima smatraju se oni koji su proizvedeni samo od domaih materijala i potpunog odsustva uvoznih. To su primarni proizvodi poljoprivrede, rudarstva i ribarstva, robe koje su od njih dobivene, upotrebljavani predmeti namijenjeni reciklai kao i otpadne materije. Ukoliko je u proizvodnji uestvovao uvozni materijal, i u najmanjoj koliini, dobiveni proizvod ne moe stei status cjelovito dobivenog, ali eventualno moe stei preferencijalno porijeklo na osnovu dovoljne obrade ili prerade proizvoda ukoliko udovolji uvjetima iz Liste prerada ili obrada koje je potrebno obaviti na materijalima bez porijekla kako bi dobiveni proizvod stekao status proizvoda s porijeklom (Aneks II Protokola). Kada je u pitanju sticanje porijekla, odnosno proizvodnja koja ukljuuje materijale koji nisu cjelovito dobiveni, pod uvjetom da su ti materijali proli dovoljnu obradu ili preradu u toj Strani na osnovu Liste, znaajno je istai da Lista sadri etiri pravila za sticanje preferencijalnog porijekla. To su: promjena tarifnog broja (na nivou 4 oznake); procesno pravilo (vrsta materijala ili proces proizvodnje); postotno pravilo (odnos carinske vrijednosti materijala bez porijekla i vrijednosti izvoznog proizvoda na paritetu fco tvornica); i kombinacija navedenih pravila.
Zemlje ugovornice mogu dogovoriti sticanje preferencijalnog porijekla i na osnovu kumulacije porijekla (lanovi 3 i 4 Protokola). Kumulacija porijekla podrazumijeva da u proizvodnji finalnog proizvoda mogu uestvovati i proizvodi s porijeklom iz druge Strane i da se ti materijali tretiraju kao materijali s porijeklom (kao domai). Ovim se porijeklo stie na jednostavniji nain i pospjeuje i liberalizira meusobna trgovina. Tri su vrste kumulacije porijekla: Bilateralna kumulacija Dijagonalna kumulacija Puna kumulacija Bilateralna kumulacija omoguava zemljama koje su je ugovorile da u proizvodnji roba koriste ulazne materijale porijeklom iz druge Strane i na taj nain njihova roba stekne njeno porijeklo, pod uvjetom da je na njima izvrena bilo koja vrsta obrade ili prerade iznad one koja se smatra nedovoljnom. Za primjenu dijagonalne kumulacije kao preduvjet potrebno je imati mreu ugovora o slobodnoj trgovini (najmanje tri zemlje) sa identinim pravilima porijekla. Prema pravilima dijagonalne kumulacije proizvod stie porijeklo one zemlje sa podruja slobodne trgovine gdje je obavljena posljednja vie nego minimalna obrada ili gdje je obradom ostvarena najvia dodana vrijednost. To znai da se u proizvodnji roba sa porijeklom osim svojih mogu kao ulazne sirovine koristiti i proizvodi izraeni u bilo kojoj zemlji koja je u sistemu slobodne trgovine po ugovorenoj ili odobrenoj dijagonalnoj kumulaciji. U odnosu na bilateralnu kumulaciju, dijagonalna kumulacija prua vee mogunosti koritenja prednosti liberalizacije trita, to svakako moe otvoriti vrata bosanskohercegovakim proizvoaima i izvoznicima trita drugih zemalja, ali i veem privlaenju stranih investitora u Bosnu i Hercegovinu. Kao to bilateralna i dijagonalna kumulacija zahtijevaju slobodnu trgovinu meu zemljama koje su je dogovorile, to isto vai i za punu kumulaciju. Puna kumulacija znai da se, u zemljama ugovornicama, prerada ili obrada moe vriti na svim materijalima, bilo da imaju ili nemaju porijeklo. Primjer za punu kumulaciju su zemlje Evropske unije. Pored brojnih prednosti koje daje kumulacija porijekla u odnosu na prva dva naina sticanja porijekla, postoje i nedostaci. Zbog ove eme i isprepletenosti porijekla proizvoda koji uestvuju u proizvodnji finalnog proizvoda mnogo je tee i komplikovanije utvrditi porijeklo kao i izvriti provjeru porijekla nego u ostalim sluajevima. Ovi postupci utvrivanja porijekla i provjere porijekla zahtijevaju izuzetno poznavanje pravila porijekla, carinskih procedura, carinske tarife, pravila za utvrivanje carinske vrijednosti, poznavanje robe i proizvodnih procesa.
7.1.1 Kumulacija porijekla u okviru CEFTA Sporazuma

7.1.1.1 CEFTA kumulacija porijekla U lanu 3 Protokola, propisana je CEFTA kumulacija porijekla, a u lanu 4 Kumulacija porijekla u kontekstu Procesa stabilizacije i pridruivanja. U osnovi to je dijagonalna kumulacija porijekla koju do sada Bosna i Hercegovina nije ni sa jednom zemljom dogovorila niti primjenjivala. To je i logino, jer je imala potpisane samo bilateralne ugovore o slobodnoj trgovini. U stavu 1 lana 3, propisano je da e se proizvodi smatrati iz Strane ako su takvi proizvodi dobiveni u toj Strani i pored injenice da sadri materijale porijeklom iz neke druge Strane pod uvjetom da je obrada ili prerada koja je izvrena vea od postupaka kvalificiranih kao Nedovoljni postupci obrade ili prerade (lan 7 Protokola), ali nije potrebno da prou obrade ili prerade koje su kvalificirane kao Dovoljno obraeni ili preraeni proizvodi (lan 6 Protokola). Primjer 1 (stav 1, lan 3 Protokola)
U BiH se uvozi pamuna tkanina porijeklom iz Hrvatske i konac porijeklom iz Srbije U BiH se izrauje enski donji ve (tbr 6208) Proizvod se izvozi u Albaniju
Vidimo da nije potrebno zadovoljiti uvjete dovoljne obrade ili prerade odnosno, uvjete navedene u listi iz Aneksa II Protokola, ve samo da su postupci obrade ili prerade bili vei od nedovoljnih postupaka obrade ili prerade. Bitno je napomenuti injenicu kada se kae da dobiveni proizvod sadri materijale porijeklom iz neke druge Strane da se misli na materijale koji su stekli porijeklo u skladu sa odredbama Protokola. To znai da su ili cjelovito dobiveni u toj Strani (lan 5 Protokola) ili su dobiveni u toj Strani od materijala koji nisu cjelovito dobiveni ali su proli dovoljnu obradu ili preradu u smislu lana 6 ili su dobiveni po pravilima ugovorene kumulacije. Takoer, CEFTA kumulacija porijekla u stavu 2 lana 3, predvia mogunost sticanja porijekla proizvoda iz Strane pod istim uvjetima kao i u stavu 1 ako su u proizvodnji
koriteni materijali porijeklom iz Evropske unije, Islanda, Norveke, vicarske (ukljuujui Lihtentajn) i Turske u skladu sa odredbama o pravilima porijekla priloenih sporazumima izmeu te Strane i svake od ovih zemalja. U pitanju su zemlje lanice EFTA-e i zemlje koje su u carinskoj uniji sa EU. Primjer 2 (stav 2, lan 3 Protokola + uvjeti Aneksa II Protokolu)
U BIH se uvozi neeljani pamuk (tbr 5201) porijeklom iz Turske U BiH se od njega izrauje pamuna tkanina iz tbr 5208 Tkanina se izvozi u Hrvatsku gdje se iju enski ogrtai iz tbr 6102
Napomena: Uvjet za ovakvu kumulaciju je da Hrvatska ima ugovor o preferencijalnoj trgovini sa Turskom u skladu sa lanom XXIV GATT-a 1994 i identina pravila porijekla.
Meutim, kada je u pitanju kumulacija iz stava 2, ona moe biti primijenjena samo pod uvjetom da:
(a) je preferencijalni trgovinski sporazum u skladu sa lanom XXIV Opeg sporazuma o carinama i trgovini
(GATT) u primjeni izmeu zemalja ili teritorija koje su ukljuene u sticanje statusa proizvoda s porijeklom i Strane odredita;
(b) su materijali i proizvodi stekli status proizvoda sa porijeklom primjenom pravila porijekla koja su identina
onim datim Aneksu 4.; i
(c) su obavijesti koje ukazuju na ispunjavanje neophodnih uvjeta za primjenu kumulacije objavljene u
Stranama u skladu sa njihovim vlastitim procedurama.
Prema ovim uvjetima, da bi se koristila mogunost kumulacije porijekla iz stava 2 lana 3 Protokola, Strane odredita (Strana u CEFTA Sporazumu) i navedenih zemalja ili teritorija koje su ukljuene u sticanje statusa proizvoda s porijeklom, potrebno je da je izmeu njih u primjeni preferencijalni trgovinski sporazum koji je u skladu sa lanom XXIV Opeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT 1994) zatim, da su materijali i proizvodi stekli status proizvoda sa porijeklom primjenom pravila porijekla izmeu Strane odredita i zemalja i teritorija iz stava 2 koja su identina pravilima porijekla iz Protokola, i da su pravila za ispunjavanje neophodnih uvjeta za primjenu kumulacije objavljene u Stranama u skladu sa njihovim vlastitim procedurama (npr. u BiH da su objavljeni u Slubenom glasniku BiH na osnovu prethodno obavljene propisane procedure). Obaveza je svake Strane, koja to primjenjuje, da dostavi jedna drugoj, te Zajednikom odboru detalje takvog Sporazuma, ukljuujui datume njihovog stupanja na snagu sa
njihovim odgovarajuim pravilima porijekla koja se primjenjuju sa Evropskom unijom i ostalim zemljama navedenim u stavu 2 lana 3 Protokola. Trei nain sticanja CEFTA kumulacije porijekla je propisan u stavu 3 lana 3 gdje je odreeno da kada obrada ili prerada izvrena u Strani nije vea od postupaka kvalificiranih nedovoljnim postupcima obrade ili prerade (lan 7 Protokola) dobiveni proizvod e se smatrati porijeklom iz te Strane samo ako je tamo dodana vrijednost vea od vrijednosti koritenih materijala porijeklom iz neke druge Strane, Evropske unije ili bilo koje zemlje navedene u stavu 2 lana 3 Protokola. Ako nije tako, dobiveni proizvod e se smatrati porijeklom iz te druge Strane, Evropske unije ili jedne od zemalja navedenih u stavu 2 koja daje najveu vrijednost materijalima s porijeklom koritenih u proizvodnji u toj Strani. Ovdje se radi o situaciji da ako je obrada ili prerada izvrena u Strani u ijoj proizvodnji su koriteni materijali porijeklom iz neke druge Strane, Evropske unije, Islanda, Norveke, vicarske, Lihtentajna i Turske i nije ispunila uvjete predviene u stavovima 1 i 2 lana 3 Protokola tj. obrada ili prerada nije vea od nedovoljnih postupaka obrade ili prerade, proizvod moe stei porijeklo te Strane ako je dodana vrijednost vea od vrijednosti koritenih materijala. Praktino, to znai da e proizvod imati porijeklo Strane, Evropske unije ili jedne od pomenutih zemalja koja daje najveu vrijednost materijala s porijeklom koritenih u proizvodnji proizvoda u jednoj od Strana. Primjer 3 (stav 3, lan 3 Protokola)
Pored ova tri naina sticanja CEFTA kumulacije porijekla u stavu 4 lana 3 je propisano da proizvodi, porijeklom iz Strane, Evropske unije, Islanda, Norveke, vicarske, Lihtentajna i
Turske, koji nisu proli bilo kakvu obradu ili preradu u Strani, zadrat e svoje porijeklo ako se izvezu u drugu Stranu. Ovdje imamo sluaj da, proizvod s porijeklom iz Strane, Evropske unije ili jedne od naprijed navedenih zemalja, uvezen u jednu od Strana i u nepromijenjenom stanju, bez bilo kakve obrade ili prerade, biva izvezen u drugu Stranu, zadrava svoje porijeklo koje je imao prije uvoza. Primjer 4 (stav 4, lan 3 Protokola)
U BIH se uvoze listovi furnira iz tbr 4408 porijeklom iz Hrvatske U BiH se ne vri nikakva obrada, ve se furnir u nepromijenjenom obliku izvozi u Srbiju
7.1.1.2 Kumulacija porijekla u kontekstu Procesa stabilizacije i pridruivanja Pored CEFTA kumulacije porijekla, u lanu 4 Protokola propisana su pravila kumulacije porijekla u kontekstu Procesa stabilizacije i pridruivanja. Ta pravila se odnose na proizvode porijeklom iz Evropske unije ili bilo koje druge Strane koja uestvuje ili je povezana sa Procesom stabilizacije i pridruivanja (u daljem tekstu SAP Strana). Pravila za sticanje ove kumulacije porijekla su identina pravilima CEFTA kumulaciji porijekla, to znai da ukoliko je proizvod dobiven u SAP Strani i sadri materijale porijeklom iz bilo koje druge SAP Strane ili iz Evropske unije stei e porijeklo te SAP Strane ukoliko je izvrena obrada ili prerada vea od nedovoljnih postupaka obrade ili prerade i nije potrebno da takvi materijali prou dovoljnu obradu ili preradu. Primjer 5 (Kumulacija u kontekstu Procesa stabilizacije i pridruivanja)
U BIH se uvozi celuloza iz Glave 47 porijeklom iz Njemake U BiH se od nje izrauju papirne vreice iz tbr 4819, pri emu je procenat materijala bez porijekla 60% vrijednosti proizvoda fco tvornica Vreice se izvoze u Crnu Goru
Takoer, ukoliko izvrena obrada ili prerada nije vea od nedovoljnih postupaka obrade ili prerade, dobiveni proizvod e se smatrati porijeklom iz SAP Strane samo kada je tamo dodana vrijednost vea od vrijednosti koritenih materijala porijeklom iz bilo koje SAP Strane ili iz Evropske unije. U suprotnom, dobiveni proizvod e se smatrati porijeklom iz SAP Strane ili Evropske unije koja daje najveu vrijednost materijala s porijeklom koritenih u proizvodnji u SAP Strani. Potrebno je voditi rauna da koriteni materijal ima porijeklo iz SAP Strane ili Evropske unije. Ako se proizvodi porijeklom iz SAP Strane ili iz Evropske unije uvezu u jednu SAP Stranu i ne prou bilo kakvu obradu ili preradu i kao takvi bivaju izvezeni u drugu SAP Stranu zadravaju svoje porijeklo. Kumulacija porijekla u kontekstu Procesa stabilizacije i pridruivanja moe biti primijenjena, kao to imamo i sluaj u lanu 3, samo pod uvjetom da:
(a) je preferencijalni trgovinski sporazum u skladu sa lanom XXIV Opeg sporazuma o carinama i trgovini
(GATT) u primjeni izmeu Evropske unije, SAP Strane koje su ukljuene u sticanje statusa proizvoda sa porijeklom i SAP Strane odredita;
(b) su materijali i proizvodi stekli status proizvoda s porijeklom primjenom pravila porijekla koja su identina
onim datim u ovom Aneksu; i
(c) su obavijesti koje ukazuju na ispunjavanje neophodnih uvjeta za primjenu kumulacije objavljene u
Slubenim novinama Evropske unije (C serije) i u SAP Strani navedenoj u stavu 1, u skladu sa njihovim vlastitim procedurama.
Ova kumulacija porijekla primjenjivat e se od datuma naznaenog u obavijesti objavljenoj u Slubenim novinama Evropske unije (C serije). Vezano za pravila kumulacije iz Sporazuma, dolo je i do izmjene u obrascu Potvrde o prometu robe EUR.1 tako da je u polju 7. Napomene, potrebno unijeti izjavu na engleskom jeziku da li je primijenjena kumulacija ili nije. Ako je primijenjena treba navesti zemlju, zemlje ili teritorije iz lana 3 sa kojom ili kojima je porijeklo steeno na osnovu pravila kumulacije. Takoer, i Izjava na raunu treba sadravati izjavu na engleskom jeziku o kumulaciji porijekla ukoliko je preferencijalno porijeklo, za koje izjava na raunu slui kao dokaz, steeno na osnovu pravila kumulacije porijekla, isto kao to je navedeno i u prethodnom sluaju, kada je dokaz o porijeklu, Potvrda o prometu robe EUR.1, u pitanju. 7.1.1.3 Pan-Euro-Mediteranska kumulacija porijekla Evropska komisija je ve pokrenula inicijativu za proirenje Pan-Euro-Mediteranskog sistema kumulacije porijekla i na drave Zapadnog Balkana, u skladu sa naelima i procedurama koji se primjenjuju na sve uesnike sistema.
Ideja o pripremi jedinstvene regionalne konvencije o preferencijalnim pravilima porijekla za Pan-Euro-Mediteransko podruje je razmatrana na ministarskom sastanku EuroMediteranskog podruja u Lisabonu u oktobru 2007. godine. Nakon to su ministri izrazili svoju podrku, planira se da nadlene slube Evropske komisije pripreme nacrt konvencije u 2008. godini, da konaan nacrt bude dostupan do kraja iste godine. Nakon toga bi trebalo doi do potpisivanja konvencije od strane zemalja koje ele postati ugovornim stranama. Vrlo konkretno, ovo bi omoguilo kumulaciju porijekla koritenjem materijala porijeklom iz zemalja Pan-Euro-Mediteranskog podruja i zemalja Zapadnog Balkana u Procesu stabilizacije i pridruivanja (meu kojima je i Bosna i Hercegovina). Izmjene bi bile izvrene na nain da se u Protokolu koristi izraz zemlje Zapadnog Balkana, te na taj nain izbjegne potreba promjena kada neka od zemalja Zapadnog Balkana ispuni uvjete za koritenje ove kumulacije. Naravno, kao i kod dijagonalne kumulacije, sadrane u CEFTA Sporazumu, potrebna je mrea sporazuma o slobodnoj trgovini koji sadre identina pravila o porijeklu robe. Imajui u vidu razliit status zemalja Zapadnog Balkana u kontekstu evropskih integracija, oekuje se da e ovaj proces ii u fazama. Ukoliko neka od zemalja odlui da ne eli potpisati sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama Pan-Euro-Mediteranskog podruja, nee moi koristiti ovaj sistem kumulacije porijekla.
7.1.2 Zabrana povrata ili izuzea od carina

lan 15 Protokola sadri odredbe o sistemu zabrane povrata ili izuzea (osloboenja) od carine odnosno, o odustajanu od prava na povrat dabina ili oslobaanja od plaanja carine ili taksi jednakog efekta koje se primjenjuju u bilo kojoj Strani, za materijale bez porijekla, koritene u izradi finalnog proizvoda za koji se zahtijeva ispostavljanje dokaza o porijeklu pri izvozu u neku od Strana. Ovaj sistem je poznat pod nazivom non-drawback sistem i primjenjuje se u postupku unutranje proizvodnje uz odgodu plaanja carine. Odredbe lana 15 treba da sprijee povrat ili osloboenje od plaanja carine za svaki materijal bez porijekla koji je upotrijebljen u proizvodnji finalnog proizvoda sa porijeklom. Na materijale bez porijekla treba naplatiti uvozne dabine i iste ne mogu biti vraene. Zabrana povrata ili oslobaanja od carine primjenjuje se i u situaciji kada je proizvod stekao preferencijalno porijeklo na osnovu kumulacije porijekla sa materijalima porijeklom iz zemalja ili teritorija navedenih u lanu 3 Sporazuma. Sistem zabrane povrata ili izuzea od carina odnosi se na situaciju kada su dobiveni materijali izvezeni, a ne i na situaciju kada su zadrani za domau upotrebu. Meutim, potrebno je naglasiti da se ovaj sistem ne odnosi na materijal bez porijekla koji je, kao meuproizvod u itavom postupku prerade, stekao porijeklo na osnovu uvjeta iz Liste obrade i prerade upotrebom u proizvodnji materijala koji se kasnije koristio za izradu
nekog drugog proizvoda (finalnog proizvoda ili drugog proizvoda koji se ugrauje u finalni proizvod). U stavu 3, lana 15 propisana je i obaveza izvoznika proizvoda za koje je izdan dokaz o porijeklu, da na zahtijev carinskih vlasti, u bilo koje vrijeme, podnese sve dokumente kojima moe dokazati da nije bilo povrata u odnosu na materijale bez porijekla upotrijebljene u proizvodnji proizvoda ili da su sve carine ili takse jednakog efekta koje se primjenjuju na takve materijale stvarno plaene. Carinski organ je u obavezi da prije provjere dokaza o porijeklu, provjeri da li je u procesu proizvodnje upotrijebljen bilo kakav materijal bez porijekla bez obzira na uvjete iz Liste prerade ili na injenicu da taj materijal ne utie na sticanje statusa preferencijalnog porijekla proizvoda. Propisi o zabrani povrata ili oslobaanja carine (stavovi od 1 do 3, lana 15) odnose se i na proizvode iz lana 8, stav 2, lana 9 i lana 10 Sporazuma odnosno, na pitanje kvalifikacijske jedinice (ambalaa), pribor, zamjenske dijelove i alate kao i na setove. Kada se prema tim pravilima, ambalaa zajedno s proizvodom ukljuuje i za potrebe utvrivanja porijekla, pribor, zamjenski dijelovi i alati smatraju sastavnim dijelom opreme, maine ureaja ili vozila i kada se set u cjelini smatra proizvodom s porijeklom, potpadaju pod pravila zabrane povrata ili oslobaanja carine lana 15 Sporazuma. U stavu 5, lana 15 odreeno je da e se odredbe stavova 1 do 4 primjenjivati samo u odnosu na materijale koji su one vrste na koje se Sporazum primjenjuje. Moe se rei da je ovo jedna logina odredba jer se navedena problematika ne moe odnositi na one materijale (robe) koji nisu obuhvaeni Sporazumom. Ako je dokaz o porijeklu izdan ili sainjen pogreno, mogue je ostvariti pravo na povrat plaenih uvoznih dabina za koritene materijale bez porijekla, uz ispunjenje sljedeih uvjeta: a) pogreno je izdan dokaz o porijeklu i vraen je carinskim organima zemlje izvoza ili je od strane carinskih organa zemlje uvoza u pisanoj formi dostavljena potvrda da izvezenoj robi nisu odobrili preferencijalni tretman niti e to biti uinjeno; b) za materijale bez porijekla podnesen je zahtjev za povrat uvoznih dabina, a neispravni dokaz o porijeklu nije koriten za sticanje preferencijalnog statusa robe; i c) zakonski rok za povrat naplaenih uvoznih dabina u zemlji izvoza nije protekao, a ispunjeni su svi drugi propisani uvjeti u domaem zakonodavstvu zemlje izvoza. Potrebno je naglasiti da je sistem zabrane povrata ili izuzea od carina sastavni dio takozvanih pan-evropskih pravila o porijeklu robe. Obzirom da u ranijoj fazi pregovaranja i zakljuivanja bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini, nije bila obaveza Bosne i Hercegovine i/ili druge strane da primjenjuje taj sistem, to isti nije bio ukljuen u preferencijalna pravila porijekla robe sadranim u bilateralnim ugovorima sa Hrvatskom, Slovenijom i SR Jugoslavijom.
Meutim, zbog kasnije obaveze svih zemalja ukljuenih u mreu slobodne trgovine da ugovore identina pravila (izmeu ostalog radi mogunosti koritenja kumulacije porijekla), odredbe sistema zabrane povrata ili izuzea od carina su bile ukljuene u bilateralnim ugovorima o slobodnoj trgovini sa Makedonijom, Turskom, Rumunijom, Bugarskom, Albanijom i Moldovom, pa u tom smislu ne predstavljaju posebnu novinu kada su u pitanju pravila o porijeklu robe u okviru CEFTA Sporazuma. tavie, identine odredbe su sadrane i u pravilima o porijeklu robe koja su sastavni dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju, ne samo Bosne i Hercegovine nego i svih zemalja koje su ga pregovarale.
7.2 Pravila zatite

CEFTA Sporazum, kao to je to bio sluaj i sa bilateralnim ugovorima o slobodnoj trgovini, predvia razliite mjere zatite domae proizvodnje. One, zavisno od situacije, mogu biti mjere u sluaju prekomjernog uvoza, antidampinke i kompezatorne dabine, mjere u sluaju poremeaja platnog bilansa, ali i druge mjere koje se poduzimaju u sluaju nepotivanja ugovorenih obaveza. S obzirom na vanost, ali i interes, u ovom dokumentu je posveena posebna panja mjerama u sluaju prekomjernog uvoza (ope i posebne zatitne mjere), te mjerama u sluaju damping uvoza (antidampinke dabine). Za razliku od antidampinkih ili kompenzatornih dabina (anti-subvencione dabine), kriteriji za primjenu opih i posebnih zatitinih mjera su poveanje uvoza koji prouzrokuje ili prijeti da prouzrokuje ozbiljnu tetu. U sluajevima antidampinkih ili kompezatornih dabina, tijelo koje provodi istragu mora dokazati da je u pitanju krivnja individualnog izvoznika. U sluajevima dampinga, treba dokazati da je izvoznik primijenio nie cijene na svoj izvoz od onih za prodaju na domaem tritu, dok u sluajevima subvencija, treba dokazati da je izvoznik imao koristi od nedozvoljene vladine podrke koja mu je omoguila da smanji svoje izvozne cijene.
7.2.1 Ope zatitne mjere

Zatitne mjere se primjenjuju na nediskriminatornoj osnovi prema izvoznicima iz svih zemalja (na tzv. erga omnes osnovi), dok se antidampinke i kompenzatorne mjere primjenjuju za individualne proizvoae. Postoje dvije direktne posljedice ovih specifinosti. Prvo, iz administrativne perspektive, istraga o zatitnim mjerama je mnogo jednostavnija za provoenje, te je u tom smislu i mnogo atraktivnija. Nivoi informacija potrebnih da bi se napravio obraun su mnogo nii, na
primjer, podaci o izvoznikovim domaim cijenama i trokovi proizvodnje nisu relevantni. Sloenost zahtijevanih analiza je smanjen pa bi, u skladu s tim, u odgovarajuoj mjeri trebala biti smanjena i mogunost za proceduralne greke. Generalno, stvarni administrativni troak provoenja istrage o zatitnim mjerama je daleko manji. Druga posljedica je ta da e zbog nediskriminatorne prirode mjere, nivo saradnje izmeu izvoznika takoer biti znaajno smanjen. Obzirom da se ne uvode carinske stope za individualne proizvoae, eliminirana je i mogunost za komercijalnu prednost, ili tanije reeno za komparativnu komercijalnu neravnopravnost. Niti jedna od alatki mjera trgovinske politike, koja omoguava izvoznicima da budu razlikovani jedni od drugih zavisno od stepena njihovog sopstvenog prekraja, nije na raspolaganju u istrazi o zatitnim mjerama. Nema pojedinanih carinskih stopa, nema aktivnosti u vezi cijene proizvoaa i nema povrata sredstava. Zbog toga, ne udi previe, da generalno postoji smanjeni nivo saradnje u istragama o zatitnim mjerama u poreenju sa sluajevima dampinga ili subvencioniranja. 7.2.1.1 Definicije Slijedee definicije su preuzete iz BiH Odluke o mjerama zatite domae proizvodnje od prekomjernog uvoza (Slubeni glasnik BiH, br. 30/02). Dane su na samom poetku radi lakeg razumijevanja pojedinih, kasnije upotrijebljenih, termina. 1. Domaa proizvodnja je proizvodnja iste ili sline robe (direktno konkurentne robe) na carinskom podruju Bosne i Hercegovine, koju ine proizvoai u cjelini koji proizvode iste ili sline proizvode unutar Bosne i Hercegovine ili oni iji zajedniki obim proizvodnje istih ili slinih proizvoda unutar Bosne i Hercegovine predstavljaju vei dio domae proizvodnje; 2. Direktno konkurentan proizvod je proizvod koji ima razliita fizika obiljeja ili sastav od proizvoda koji se uvozi, a koji je predmet prethodnog postupka, te koji moe imati iste ili sline funkcije ili jednake ili sline efekte na tritu kao i proizvod koji se uvozi ili ispunjava iste ili sline potrebe i moe zamijeniti uvezeni proizvod na tritu; 3. Isti proizvod je proizvod koji je u potpunosti isti, ukljuujui njegova fizika svojstva i kvalitet; 4. Opasnost ozbiljne povrede je procjena opasnosti slabljenja domae proizvodnje; 5. Ozbiljna teta je znaajno slabljenje poloaja domae proizvodnje; 6. Uvoz je putanje robe u slobodan promet na carinsko podruje Bosne i Hercegovine; 7. Zainteresovane strane su tijela drava izvoznica, izvoznici, uvoznici i domai proizvoai iste ili sline robe, koja je direktno konkurentna, te ostale domae i strane fizike i pravne osobe, koje tokom postupka dokau svoj direktni pravni i materijalni interes u vezi s ovom robom;
8. Zemlja izvoznica je zemlja porijekla robe, a u sluaju robe koja se ne izvozi na carinsko podruje Bosne i Hercegovine direktno iz zemlje porijekla, to je zemlja iz koje se roba uvozi. 7.2.1.2 Opi uvjeti lan 23 Ope zatitne mjere predvia mogunost da Bosna i Hercegovina, u odgovarajuoj situaciji, preduzme zatitne mjere u sluaju prekomjernog uvoza odreenog proizvoda. U ovom sluaju, mjera se uvodi na uvoz odreenog proizvoda bez obzira na porijeklo u skladu sa lanom XIX GATT-a 1994. Meutim, stav 2 istog lana dozvoljava Bosni i Hercegovini da preduzima odgovarajue bilateralne zatitne mjere prema drugoj lanici CEFTA-e, u skladu sa procedurama utvrenim u lanu 24 CEFTA Sporazuma. Osnovna razlika izmeu mjera predvienih lanom XIX GATT-a i bilateralnih zatitnih mjera je u duini trajanja mjere, kao i obliku mjere (npr. mjera u skladu sa lanom XIX GATT-a 1994. moe biti carinska dabina ili koliinsko ogranienje, dok bilateralna mjera moe biti samo u obliku carinske dabine). Generalno, uvjeti za preduzimanje zatitne mjere su kada je uvoz iz druge lanice CEFTAe u tako poveanim koliinama i pod takvim uvjetima da prouzrokuje ili prijeti prouzrokovanjem: ozbiljne tete domaim proizvoaima slinih ili direktno konkurentnih proizvoda na teritoriji Bosne i Hercegovine, ili ozbiljnih poremeaja u bilo kojem sektoru privrede, koji bi mogli dovesti do ozbiljnog pogoranja ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini.
lan 23 bis Posebne zatitne mjere - kao izuzetak u odnosu na gore navedene principe (ope zatitne mjere iz lana 23), zasnovan je na posebnoj osjetljivosti poljoprivrednog sektora. Kao takav, daje mogunost za odreene povoljnosti u odnosu na primjenu lana XIX GATT-a 1994., a vezano za trgovinu poljoprivrednim proizvodima. Osnovi uvjet za primjenu ovog lana je postojanje carinske koncesije (na dani proizvod) koja je odobrena u skladu sa Aneksom 3 Sporazumu. Odredbe ovog lana predviaju mogunost uvoenja mjere zatite za odreeni poljoprivredni proizvod (za koji postoji koncesija) po ubrzanoj proceduri. Ovakva ubrzana procedura, za razliku od lana 23, podrazumijeva da CEFTA Strana moe, nakon prethodnog postupka (preliminarne istrage) kojim utvruje postojanje ozbiljnog poremeaja na domaem tritu ili domaim regulatornim mehanizmima, a koji je nastao kao rezultat prekomjernog uvoza danog proizvoda iz neke druge Strane, i
pokretanja postupka konsultacija preduzeti odgovarajue mjere koje smatra potrebnim, do pronalaska rjeenja. Zajednika izjava koja se odnosi na lanove 22, 23 i 24 CEFTA Sporazuma, obavezuje lanice da prije uvoenja zatitnih mjera imaju na snazi domae propise o zatitnim mjerama, koje su u skladu sa odredbama WTO-a. Obzirom da je 2002. godine usvojila Odluku o mjerama zatite domae proizvodnje od prekomjernog uvoza (Slubeni glasnik BiH, br. 30/02) koja je u skladu sa odgovarajuim odredbama WTO-a, Bosna i Hercegovina ispunjava uvjete za uvoenje zatitnih mjera u trgovini sa lanicama CEFTA. Ove mjere moraju biti uvedene u skladu sa procedurom koja je predviena Odlukom. 7.2.1.3 Procedura za pokretanje prethodnog postupka Kada se pojavi problem prekomjernog uvoza nekog proizvoda u BiH, primjenjuje se gore navedena Odluka, i to na slijedei nain: 1. Domaa proizvodnja (domai proizvoai) moraju pokrenuti inicijativu za pokretanje istrage o ozbiljnoj teti ili opasnosti od ozbiljne ete zbog prekomjernog uvoza istog ili slinog proizvoda na nain da, Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (u daljem tekstu: Ministarstvo), dostave prijedlog za pokretanje prethodnog postupka (lan 5 Odluke). Prijedlog mora biti dostavljen u pisanoj formi i mora sadravati slijedee podatke: opis proizvoda koji se uvozi u poveanim koliinama, s navedenom tarifnom oznakom (8 ili 10 znakova) i opisom prema propisima o carinskoj tarifi; naziv firme i sjedite proizvoaa, izvoznika i uvoznika uvezenog proizvoda; stepen i iznos poveanog uvoza odreene robe u apsolutnim i relativnim koliinama i vrijednostima u odnosu na domau proizvodnju i potronju; cijena uvezene robe, posebno ako je dolo do znaajnog snienja cijene u poreenju sa cijenom iste robe koja je direktno konkurentna; uticaj na domau proizvodnju izraen u kretanjima privrednih pokazatelja, kao to su: a) promjene udjela na domaem tritu na osnovu poveanog uvoza; b) promjena obima prodaje, proizvodnje, produktivnosti, iskoritenosti proizvodnih kapaciteta, stanje dobiti ili gubitaka i uticaj poveanog uvoza na zaposlenost u odreenoj proizvodnoj djelatnosti; c) uticaj uvoza na snabdijevanje domaeg trita i na poveanje stepena zavisnosti od uvoza; d) snienje cijena iste robe, koja je direktno konkurentna ili sprjeavanje rasta cijena do kojeg bi normalno dolo; e) poveanje zalihe uvozne robe na domaem tritu.
Ovi podaci moraju ukazivati na direktnu uzronu vezu izmeu prekomjernog uvoza i uticaja na domau proizvodnju. Napomena: Radi boljeg razumijevanja prethodno navedenih pokazatelja, u osjenenom polju, dajemo listu faktora dokazivanja ozbiljne tete i uzrone veze prekomjernog uvoza i tete.
U dokazivanju ozbiljne tete, moraju se uzeti u obzir mjerljivi faktori koji se odnose na proizvod za koji se trai zatita: Ukupna potronja tog proizvoda u posljednje 3-4 godine (i domaeg i uvoznog), Kapaciteti i iskoritenost kapaciteta domae proizvodnje u posljednje 3-4 godine za taj proizvod, Domaa proizvodnja tog proizvoda u posljednje 3-4 godine, Koliina prodaje tog domaeg proizvoda u posljednje 3-4 godine, Zalihe tog proizvoda kod domaih proizvoaa u posljednje 3-4 godine, Zaposlenost kod domaih proizvoaa u posljednje 3-4 godine, Udio na tritu domaih proizvoaa u posljednje 3-4 godine, Uporedba uvoznih i domaih cijena istog proizvoda ili direktno konkurentnog proizvoda u posljednje 3-4 godine, Profitabilnost domae proizvodnje u posljednje 3-4 godine, Produktivnost domae proizvodnje u posljednje 3-4 godine; Da bi se dokazalo postojanje veze izmeu poveanja uvoza i ozbiljne tete slijedei ostali faktori trebaju biti uzeti u obzir: Efekti promjena u potronji, Efekti konkurencije izmeu domaih proizvoaa, Alternativni proizvodi i promjene u navikama potroaa, Proizvodni kapaciteti, Promjene u trokovima proizvodnje, Efekti promjena u izvozu domaih proizvoda (konstantan pad izvoza).
2. Nakon dostavljanja podataka, Ministarstvo mora u roku od 15 dana ispitati da li je prijedlog podnesen u skladu sa gore navedenim uvjetima, te obavijestiti podnosioca da li je zahtjev potpun ili nepotpun. U sluaju nepotpunog prijedloga, podnosilac ima rok od 15 dana da isti dopuni. 3. U toku ovih 30 dana, Ministarstvo je obavezno da u skladu sa lanom 24 CEFTA-e, prije pokretanja prethodnog postupka, pokua bilateralno (putem direktnih konsultacija) rijeiti probleme sa lanicom protiv koje eli zapoeti istragu za utvrivanje osnova za donoenje bilateralne zatitne mjere. 4. Kada konsultacije ne dovedu do zadovoljavajueg rjeenja, a podneseni prijedlog je u skladu sa zahtijevima iz lana 5 Odluke, Bosna i Hercegovina moe donijeti Odluku o
pokretanju prethodnog postupka, te istu objaviti u Slubenom glasniku BiH (u skladu sa lanom 7 Odluke). 5. U istom trenutku, Ministarstvo je obavezno da obavijesti drugu Stranu i Zajedniki odbor CEFTA-e (lan 24, stav 3, CEFTA Sporazuma). Ova obavijest mora sadravati sve relevantne informacije. Zajedniki odbor e, u tom sluaju, donijeti preporuku u roku od 30 dana. 7.2.1.4 Uvoenje mjere 1. U sluaju postojanja vanrednih i kritinih okolnosti koje zahtijevaju hitno djelovanje, Bosna i Hercegovina moe uvesti privremenu mjeru u roku od 15 dana (da bi se dobili komentari zainteresiranih strana u skladu sa lanom 7 Odluke) od objavljivanja. Privremena mjera se moe donijeti samo u trajanju od maksimalno 200 dana i moe biti samo u obliku poveanja carinske stope, u skladu sa lanom 15 Odluke. 2. Nakon to protekne 30 dana od obavijesti spomenute u taki 5 (7.2.1.3 Procedura za pokretanje prethodnog postupka), Vijee ministara BiH moe uvesti zatitnu mjeru koja mora sadravati podatke iz lana 10 Odluke. 3. Bilateralna zatitna mjera moe biti u formi poveane carinske stope za lanice CEFTA-e, i to (stav 5, lan 24 CEFTA-e): MFN carinske stope koja se primjenjuje u BiH i koja je na snazi kada je aktivnost preduzeta, ili MFN carinske stope koja se primjenjuje u BiH i koja je na snazi na dan koji neposredno prethodi danu stupanja na snagu CEFTA Sporazuma. 4. Duina trajanja bilateralne zatitne mjere nee prelaziti godinu dana i mogue je obnoviti je samo na jo jednu godinu dana. Niti jedna mjera se nee primjenjivati na uvoz proizvoda koji je prethodno bio predmetom takve mjere u periodu od dvije godine od isteka mjere.
7.2.2 Antidampinke mjere

lan 22 Sporazuma ima dva stava. Prvi daje uvjete za donoenje antidampinkih mjera, dok drugi podcrtava obavezu obavjetavanja o njima. Takoer, postoji odredba koja odreuje da se ovaj stav treba tumaiti zajedno sa Zajednikom izjavom o lanovima 21, 22 i 23, koja navodi da lanice CEFTA-e nee primjenjivati antidampinke mjere bez odgovarajuih domaih propisa. Obzirom da je Odluka o postupku i nainu utvrivanja antidampinke i kompenzatorne dabine (Slubeni glasnik BiH, br. 77/05) donesena 2005. godine (u daljem tekstu: Odluka), Bosna i Hercegovina ispunjava uvjete iz Zajednike izjave.
7.2.2.1 Definicije 1. Antidampinke dabine - Rije je o dabinama koje se uvode u sluaju da istraga pokae slijedee: dolo je do dampinga, nanijeta je teta industriji BiH i primjena mjera je u interesu BiH. Dabine se obino uvode u dvije faze: prvo, privremene dabine ije je maksimalno trajanje devet mjeseci, a koje se uvode da bi se osigurala privremena olakica industriji BiH dok se ne donese konana odluka i drugo, nakon ovih slijede konane dabine koje obino vae pet godina, iako bi trebale ostati na snazi koliko je god potrebno da bi se suzbio damping koji uzrokuje tetu, s tim da je uvoenje navedenih mjera u interesu BiH. 2. Damping - Za proizvod se smatra da je nad njim izvren damping ukoliko je njegova izvozna cijena u BiH nia od uporedive cijene dotinog proizvoda u okviru uobiajenih trgovinskih uvjeta u zemlji izvoznici. 3. Dampinka mara - Dampinka mara predstavlja razliku izmeu normalne vrijednosti i izvozne cijene. Dampinka se mara obino iskazuje kao ponderirani prosjek svih transakcija koje su uzete u obzir. 4. Interes BiH - Predstavlja trei osnovni element procesa antidampinga budui da, pored dampinga i tete, mora postojati nalaz da je u interesu BiH da uvede antidampinke mjere. 5. Kalendarska godina - Period koji poinje 1. januara i zavrava se sa 31. decembrom dane godine. 6. Nesaraivanje - Ukoliko zainteresirana strana ne sarauje, ili sarauje samo djelimino, tako da se Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (u daljem tekstu: Ministarstvo) uskrauju znaajne informacije, vjerovatno je da e navedeno imati negativan rezultat po tu zainteresiranu stranu. U biti, u ovom sluaju, Ministarstvo e temeljiti svoj sluaj na informacijama koje su mu dostupne, odnosno na albi. Ministarstvo e uzeti u obzir da zainteresirana strana ne sarauje pod slijedeim okolnostima: ukoliko strana zabrani pristup potrebnim informacijama unutar predvienog vremenskog roka, ukoliko strana ne prui potrebne informacije unutar predvienog vremenskog roka, ukoliko strana u velikoj mjeri ometa istragu, te u sluaju da strana prui lane ili obmanjujue informacije. 7. Povjerljivost - Izvoznici ili podnosioci zahtjeva mogu u dokumentima, koji e se dati na uvid drugim zainteresiranim stranama, ne navesti povjerljive informacije, pod uvjetom da pripreme saetke koji sadre informacije koje se ne smatraju povjerljivim. Informacije koje su u ovom kontekstu dostavljene Ministarstvu, mogu se koristiti samo u svrhu antidampinke istrage. U sutini postoje dvije vrste informacija koje se pruaju u okviru antidampinke istrage: informacije koje su povjerljive prirode i one koje se daju po osnovu povjerljivosti. 8. Proizvod - Proizvod koji je predmet istrage i koji je definiran u obavijesti o pokretanju ispitnog postupka. 9. Putanje u slobodan promet - Sluaj kada je carina plaena na granici BiH i kada je roba u slobodnom prometu unutar BiH.
10. Raspoloive injenice - U sluajevima kada zainteresirana strana odbija pristup potrebnim informacijama, ili ih ne prui na neki drugi nain do predvienog roka, ili u znaajnoj mjeri ometa istragu, privremeni ili konani nalazi se mogu utvrditi na osnovu raspoloivih injenica. Ukoliko se utvrdi da je dostavljena lana ili obmanjujua informacija, informacija se moe zanemariti i mogu se iskoristiti raspoloive injenice. Stoga je u interesu strana koje su ukljuene u antidampinki postupak da aktivno sarauju. 11. Refundiranje - Rije je o povratu novca uvoznicima u sluaju da ovi mogu pokazati da antidampinke dabine koje su platili premauju dampinku maru ili maru tete. 12. Slian proizvod - Rije je o proizvodu koji se poredi na izvoznom i domaem tritu. Potrebno je da proizvod bude ili identian, odnosno jednak po svim aspektima, ili bi trebao imati karakteristike koje su jako sline karakteristikama proizvoda koji je u pitanju, pri emu se u obzir trebaju uzeti slijedei faktori: glavne fizike i tehnike karakteristike, odnosno hemijski sastav i fizike osobine, upotreba proizvoda, funkcija proizvoda i kupeva predodba o proizvodu. 13. teta - Oznaava materijalnu tetu po interes BiH, prijetnju materijalnom tetom po interes BiH, ili stvarno ometanje razvoja industrije BiH. 14. Upitnik - Upitnik je dokument koji Ministarstvo alje izvoznicima, uvoznicima i industriji BiH, a u kojem se trae sve informacije koje su znaajne za istragu koju provodi Ministarstvo; rije je o detaljnom, dugom i sloenom dokumentu i potrebno ga je jako paljivo ispuniti. 15. Uzrona veza - Mora postojati dokaz veze izmeu dampinkog uvoza i tete. 7.2.2.2 Zahtjev za propisivanje antidampinke dabine Ukoliko industrija u Bosni i Hercegovini smatra da joj dampinki uvoz uzrokuje materijalnu tetu, moe podnijeti formalnu, pisanu albu Ministarstvu, uz dokaz dampinga i tete te njihove meusobne veze. Navedeno mogu individualno uraditi same BiH kompanije ili organizacija koja predstavlja BiH industriju. Ministarstvo e prouiti albu da bi utvrdilo postoji li dovoljno dokaza da se opravda otvaranje formalne istrage. Ukoliko postoji dovoljan dokaz dampinga, tete i njihove uzrone veze, Ministarstvo je obavezno otvoriti postupak. 7.2.2.3 Sadrina zahtjeva U sluaju da Ministarstvo utvrdi da ne postoji dovoljan dokaz dampinga ili tete, ili ukoliko albu ne podrava veinski udio industrije o kojoj je rije, alba e biti odbijena. U skladu s tim, albu moraju podrati proizvoai iz BiH koji ine vie od 50% proizvodnje istog ili slinog proizvoda (stav 2, lan 28 Odluke).
Proizvoai iz BiH koji su povezani sa proizvoaima navodno dampinkog proizvoda, ili oni koji su i sami uvoznici ovog proizvoda, mogu biti iskljueni za potrebe ove kalkulacije (stav 3, lan 28 Odluke). Sama izjava da je dolo do dampinga, odnosno nepotvrena relevantnim dokazom, nije dovoljna. Da bi se zahtjev smatrao relevantnim neophodno je uz zahtjev dostaviti i slijedee podatke (stav 5, lan 28 Odluke): a) naziv firme i sjedite podnosioca zahtjeva. Kada se zahtjev podnosi u ime domae proizvodnje mora se navesti proizvodnja u ime koje se zahtjev podnosi s popisom svih domaih proizvoaa iste robe (ili udruenja domaih proizvoaa iste robe), te to precizniji opis obima i vrijednosti domae proizvodnje iste robe koju proizvode ti proizvoai; b) opis robe koja se uvozi u poveanim koliinama, s navedenom tarifnom oznakom (8 ili 10 znakova) i opisom prema propisima o carinskoj tarifi; c) cijenu uvezene robe, naziv zemlje ili zemalja porijekla ili izvoza, naziv svakog poznatog izvoznika ili stranog proizvoaa i popis uvoznika koji uvoze robu iz zahtjeva; d) podatke o cijenama iste robe koja je namijenjena potronji na domaem tritu zemlje ili zemalja izvoza, te podatke o izvoznim cijenama; e) podatke o obimu uvoza, uticaju tog uvoza na cijene iste robe na domaem tritu kao i mogui kasniji uticaj uvoza na domau proizvodnju. Bez ovih podataka, Ministarstvo e odbaciti zahtjev kao neosnovan. 7.2.2.4 Odluka o pokretanju ispitnog postupka Ukoliko zahtjev ispunjava sve navedene uvjete, Ministarstvo e pokrenuti ispitni postupak. Nakon to se donese odluka o otvaranju formalnog ispitnog postupka, donosi se tzv. obavijest o pokretanju ispitnog postupka, te objavljuje u Slubenom glasniku BiH. Obavijest o pokretanju sadri niz kljunih elemenata (stav 2, lan 30 Odluke): a) datum pokretanja ispitnog postupka; b) podatke o robi koja se ispituje; c) naziv zemlje izvoznice ili popis zemalja izvoznica, odnosno porijekla na koje se ispitni postupak odnosi; d) kratak prikaz zahtjeva za pokretanje ispitnog postupka; e) adresa na koju zainteresirane strane trebaju poslati primjedbe ili eventualno druge dokaze; f) dokaze na osnovu ega se u prijavi tvrdi da je dolo do dampinga ili opis postupka subvencioniranja koje treba istraiti;
g) kratak prikaz injenica na kojima se eventualna teta zasniva; h) 1 rok u kojem zainteresirane strane ili osobe koje su oni ovlastili za podnoenje zahtjeva mogu iznijeti svoje stavove, miljenja i pisane dokaze, te u kojem mogu zahtijevati usmeno sasluanje. Sve poznate zainteresirane strane, to ukljuuje vladu zemlje(alja) izvoznika, bit e obavjetene, to vri Ministarstvo. 7.2.2.5 Ispitni postupak Ispitni postupak koji provodi Ministarstvo e, odvojeno i istovremeno, obuhvatiti i damping i tetu. Kao prvi korak, Ministarstvo e izdati upitnik za izvoznike i uvoznike imenovane u albi kako bi se procijenio damping, te za proizvoae iz BiH, kako bi se procjenila teta. U ovim e se upitnicima traiti ope informacije o kompaniji, te posebne informacije koje se odnose na operativnu statistiku (npr. promet, koliinu i vrijednost prodaje, itd). Od kljunog je znaaja da kompanije potuju zakonske rokove za ispunjavanje i dostavljanje ovih upitnika. Zakonski rok je tridesetsedam dana od dana kada su poslani. U praksi je, meutim, dano etrdeset dana od datuma zvaninog objavljivanja obavijesti o pokretanju. Moraju se osigurati popunjene verzije upitnika koje e sadravati povjerljivi i javni dio. Upitnik i posjete u svrhu provjere koje potom slijede, predstavljaju centralni dio antidampinke istrage. Kao takvi, izuzetno je vano, i od kljunog je znaaja, da izvoznici sarauju u toku istrage, ne samo tako to e dostaviti ispunjene upitnike do predvienog roka. U sluaju potrebe, nakon to se upitnici ispune i vrate, (te nakon to je kompanija dala svoj pristanak, a obavjetena je i diplomatska misija zemlje izvoznice u BiH) dunosnici Ministarstva posjeuju urede svih uesnika- proizvoaa iz BiH, uvoznika i izvoznika, kako bi provjerili odgovore. Ove tzv. posjete u svrhu provjere predstavljaju garanciju da je istraga pravina i da osigurava da e se svaka budua odluka temeljiti na vrstim dokazima koji su u potpunosti provjereni. Ukoliko kompanija ne sarauje, vrioci istrage e morati koristiti najbolje raspoloive informacije. Ovo e, openito, proizvesti loije rezultate po izvoznika koji ne sarauje u poreenju sa izvoznicima iz iste zemlje koji su saraivali u ispitnom postupku. Kompanija nad kojom se provodi ispitni postupak bi trebala imenovati dva ili tri lana vieg rukovodstva kako bi koordinirali ispunjavanje upitnika, te saraivali sa vriocima istrage. To su obino ef raunovodstva, rukovodilac proizvodnje i/ili rukovodilac prodaje. Imenujui osoblje za navedenu svrhu, kompanija moe pomoi da ispitni postupak napreduje to je mogue efikasnije i neometano, uz minimalno ometanje poslovanja.
Ovaj rok ne moe biti manji od 15 dana
Kompanija takoer pomae vriocima ispitnog postupka da dou do svih potrebnih informacija, pri emu se na minimum svodi rizik da e se Ministarstvo morati sluiti informacijama koje su raspoloive iz drugih izvora. Ovim e se osigurati da odluke koje se donesu na kraju ispitnog postupka to realnije odraavaju situaciju u kojoj se kompanija nalazi. Na kraju je potrebno imati u vidu da zakon obavezuje vrioce antidampinkog ispitnog postupka da potuju povjerljivost svih informacija koje su im dane u toku ispitnog postupka; svaka informacija koju dobiju e biti koritena samo u svrhu za koju je traena. 7.2.2.6 Vremenski okvir ispitnog postupka Ispitni postupak o antidampikom sluaju treba biti zakljuen u roku od jedne godine, a maksimalno u roku od 18 mjeseci od dana objave odluke o pokretanju postupka (stav 9, lan 31 Odluke). Nakon zavretka postupka, Ministarstvo je duno da predloi konanu antidampinku dabinu Vijeu ministara BiH ili da odbije zahtjev (zaustavi proceduru). 7.2.2.7 Privremene i konane antidampinke dabine Nakon isteka 60 dana od dana objave formalne odluke o zapoinjanju ispitnog postupka u Slubenom glasniku BiH, ukoliko Ministarstvo pokae da je dolo do dampinga, pri emu je nanijeta teta BiH industriji i interes BiH zahtijeva intervenciju, Ministarstvo e predloiti Vijeu ministara BiH nametanje privremene dabine. One mogu biti uvedene na period od 4 mjeseca sa moguim produenjem do 9 mjeseci. Nakon njihovog uvoenja, uvoznici proizvoda na koje se privremene dabine odnose moraju, prilikom uvoza robe, platiti antidampinku dabinu (ili poloiti instrument osiguranja plaanja) koja e biti vraena ukoliko se zaustavi procedura ispitnog postupka. Privremena antidampinka dabina se propisuje za svakog pojedinanog proizvoaa ili izvoznika proizvoda u Bosnu i Hercegovinu. 7.2.2.8 Konana antidampinka dabina Ako Ministarstvo utvrdi da je u periodu na koji se odnosi ispitni postupak postojao dampinki uvoz koji je prouzrokovao tetu, predlae Vijeu ministara BiH uvoenje konane antidampinke mjere. Konana antidampinka dabina se primjenjuje na proizvode uvezene u BiH od dana objave pokretanja ispitnog postupka u Slubenom glasniku BiH. Ukoliko je prije donoenja konane antidampinke dabine na snazi bila privremena antidampinka dabina, uvoznik e ostvariti refundiranje ukoliko je konana dabina manja od privremene, a ukoliko je konana dabina vea od privremene uvoznik nee platiti razliku.
Konana antidampinka dabina se propisuje za svakog pojedinanog proizvoaa ili izvoznika proizvoda u Bosnu i Hercegovinu. Za one prizvoae ili izvoznike koji sarauju u toku ispitnog postupka konana antidampinka dabina moe biti manja. Konana antidampinka dabina ne moe biti na snazi due od 5 godina od dana objave konane antidampinke dabine u Slubenom glasniku BiH. 7.2.2.9 Dogovor o cijenama U sluaju da ispitni postupak Ministarstva pokae da postoji potreba za antidampinkim dabinama, izvoznici mogu ponuditi tzv. dogovor o cijenama kako bi se cijene poveale do nivoa na kojem se otklanja teta ili damping. Uz uvjet da se moe efikasno pratiti, ova vrsta udruivanja moe se prihvatiti kao alternativa dabinama. Meutim, mora se naglasiti da se radi o antidampinkoj mjeri, tako da, ukoliko doe do krenja ili opoziva dogovora o cijenama, antidampinka dabina e biti odmah nametnuta. Poput antidampinkih dabina i dogovor o cijenama vai pet godina i automatski istie ukoliko doe do produenja perioda vaenja dabina to zavisi od rezultata pregleda. Takoer je potrebno istai da Ministarstvo nije obavezno prihvatiti dogovor o cijenama ukoliko smatra da ponuda za dogovor o cijenama nije dovoljna da bi se eliminirao tetni damping. Isto tako, ukoliko je poznato da je kompanija u prolosti prekrila sporazum o dogovoru o cijenama, i to e se uzeti u obzir. Ukoliko se smatra da kompanija nije saraivala tokom istrage, Ministarstvo nee prihvatiti dogovor o cijenama. 7.2.2.10 Provjera antidampinkih dabina Osnovni cilj provjere antidampinke dabine je da se utvrdi potreba revizije antidampinke dabine. Postupak provjere se pokree ex officio od strane Ministarstva ili na zahtjev izvoznika u BiH, uvoznika u BiH ili BiH proizvoaa. Zahtjev mora sadravati dokaze koji ukazuju na potrebu provjere (bespotrebnost antidampinke dabine). Trajanje procesa provjere antidampinke dabine je 1 godinu dana a maksimalno 15 mjeseci. Radi lakeg razumijevanja, u nastavku dajemo gafiki prikaz procedure za primjenu antidampinkih dabina.
8. POGLAVLJE VI Nova trgovinska pitanja

Ovo Poglavlje obuhvata lanove 26 do 39 Sporazuma. Obzirom da niti bilateralni ugovori o slobodnoj trgovini kao ni stara CEFTA nisu sadravali odredbe koje detaljnije ureuju etiri oblasti: usluge, investicije, javne nabavke, zatita intelektualnog vlasnitva, ovo je istovremeno novina i poboljanje u CEFTA Sporazumu. Na prvi pogled, ini se da ove oblasti nemaju pretjeranu vezu sa trgovinom robama, koja ini okosnicu Sporazuma. Ipak, imajui u vidu iru sliku trgovine od puke razmjene, cilj Strana da ire svoju meusobnu trgovinu, kao i iskustva iz svijeta, vjerujemo da e se i teoretski i praktino pokazati vanost novih odredaba.
8.1 Usluge
Vanost usluga je i teoretski i praktino dokazana u svijetu. Tome u prilog govori i injenica da najvee ekonomske sile u svijetu imaju visoku stopu (preko 60%) uea trgovine uslugama u svojim bruto drutvenim proizvodima. tavie, usluge su neminovna pratea komponenta trgovine robama. Dio Poglavlja koji se odnosi na usluge obuhvata lanove 26 do 29 i utvruje: obim i definicije, ciljeve, elektronsku trgovinu i razvojnu klauzulu. U procesu pregovora odlueno je da se u ovoj fazi ne ide sa liberalizacijom sektora usluga. Ovo iz najmanje nekoliko razloga: Prvo, slobodna trgovina uslugama, u skladu sa lanom V Opeg sporazuma o trgovini uslugama WTO-a (GATS), koji je pandan lanu XXIV GATT-a 1994 (za robe), podrazumijeva mogunost odstupanja od MFN tretmana, tj. davanje veih povlastica jednoj ili vie zemalja, pod uvjetom da: a) obuhvata znaajan broj sektora, i b) osigurava nepostojanje ili sutinsko ukidanje svake diskriminacije meu ugovornim stranama. U situaciji kada nekoliko Potpisnica CEFTA-e jo uvijek vodi pregovore o pristupanju WTO-u, bilo bi praktino nemogue odrediti koje su to dodatne koncesije koje bi bile odobrene CEFTA Stranama, kada je nepoznat MFN (ili polazni) nivo. Drugo, proces privatizacije velikih kompanija koje se bave pruanjem usluga (npr. u sektoru telekomunikacija) jo uvijek nije zavren, pa bi to dodatno otealo evenutalne pregovore. Tree, trgovina uslugama koje su za razliku od roba neopipljive, vrlo je specifina i relativno nova i nerazvijena u zemljama regiona, pa bi, u ovom trenutku, u primjeni vjerovatno dolo do brojnih problema.
etvrto, problemi u vezi definiranja nekih roba, koje se ak nekada definiraju uslugom a nekada robom (npr. elektrina energija). Ipak, Sporazum je zapravo u lanu - Razvojna klauzula pripremio teren za trenutak kada Strane odlue da idu u proces pregovora o meusobnoj liberalizaciji usluga, a da e obaveze preuzete takvim pregovorima biti utvrene u rasporedima koji e initi sastavni dio Sporazuma.
8.2 Investicije
Posljednjih decenija trend je da se regulacija investicija u svijetu prihvata kao dio trgovinskih sporazuma, pri emu trgovina ostaje njihova glavna komponenta. Ekspanzija ovih sporazuma, koji pokuavaju olakati meunarodnu trgovinu i prekogranino kretanje faktora proizvodnje, smatra se novim fenomenom sa potencijalno dubokim implikacijama na meunarodne trgovinske odnose (npr. do polovine 2005. godine, zakljueno je vie od 200 ovakvih sporazuma, a najpoznatiji su: Ugovor o osnivanju EZ iz 1957, NAFTA i MERCOSUR iz 1994, CAFTA iz 2004, itd). Bitno je istai da, uprkos pokuajima pregovaranja, do danas nije potpisan ni jedan jedinstveni multilateralni sporazum koji regulira unaprjeenje i zatitu stranih investicija na teritorijama Strana. U cilju izbjegavanja nedoumica, WTO Sporazum o investicionim mjerama vezanim za trgovinu - TRIMS sporazum, kvalitativno je drugaiji multilateralni okvir za investicije. On ograniava koritenje odreenih investicionih mjera koje naruavaju trgovinu i obavezuje WTO lanice da u svom zakonodavstvu uklone sve TRIMS mjere koje nisu konzistentne sa lanom III (Nacionalni tertman) i lanom XI (Eliminacija koliinskih ogranienja) GATT-a 1994. Odredbe o investicijama u CEFTA Sporazumu nalazimo u lanu 1, Poglavlju VI (lanovi 30 do 33 sa pripadajuim Aneksom 6), odnosne odredbe Poglavlja VII, koje se odnose na pravila funkcioniranja, uspostavu Zajednikog odbora i upravljanje provoenjem Sporazuma, a posebno u lanu 43 i Aneksu 9, te u Zajednikoj izjavi o saradnji i pomoi. Pravilno razumijevanje odredaba o investicijama podrazumijeva njihovo integralno posmatranje zajedno sa konciznim i pravilnim razumijevanjem tekstova sporazuma iz Aneksa 6, te zakona i propisa koji reguliraju ovu oblast, kako domaim, tako i meunarodnim, ukljuujui i makar djelimina znanja o prevenciji, rjeavanju sporova i pravilima arbitrae. Poglavlje VI - Dio B obuhvata etiri lana, od 30 do 33, i utvruje: obim primjene, ciljeve, tretman investicija i razvojnu klauzulu. Obim lanom 30 potvrena su prava i obaveze prema zakljuenim bilateralnim sporazumima o unaprjeenju i zatiti investicija, kao lex specialis propisom. Svi sporazumi zakljueni izmeu Strana navedeni su u Aneksu 6, to u odnosu na Bosnu i Hercegovinu znai da se za investicije primjenjuju odredbe sporazuma o unaprjeenju i
zatiti investicija ugovorene sa Hrvatskom, Crnom Gorom, Makedonijom i Srbijom sa UNMIK/Kosovom 2 . Za ostale zemlje lanice CEFTA 2006 (kada je u pitanju BiH, to je Albanija), vae odredbe sporazuma CEFTA 2006 koje se odnose na investicije ili nacionalni pravni okviri, sve do zakljuenja bilateralnih sporazuma o unaprjeenju i zatiti investicija, pri emu se moraju uzeti u obzir opa izuzea od Nacionalnog tretmana (NT) i Tretmana najpovlatenije nacije (MFN tretman), kao i prednosti Razvojne klauzule. Ciljevi Stvaranje i odravanje stabilnih, povoljnih i transparentnih uvjeta, kao i promocija i olakavanje investiranja za investitore Strana u skladu sa domaim zakonima i propisima, u stvari su samo generalno okvir ostavljen Strani domainu i njezinoj politici koja glasa za ili protiv stranih investicija. Tretman investicija lanom 32 dan je jednak i pravedan tretman i puna zatita i sigurnost investicija, Tretman najpovlatenije nacije i Nacionalni tretman investicijama koje potiu iz Strana, ime se investicijama investitora Strana daje najmanje isti tretman koji je dan vlastitim investitorima ili investitorima tree Strane. Ovakve odredbe sadrane su i u bilateralnim sporazumima o unaprjeenju i zatiti stranih investicija, te je tako, na bazi MFN tretmana, postignuto odobravanje jednakog tretmana za strane investicije na teritoriji Strana, ak i za one Strane koje, do sada, nisu zakljuile ove bilateralne sporazume. Odobrena su i generalna izuzea od nediskriminatornog tretmana, NT i MFN tretmana, koja se odobravaju u skladu sa meunarodnim multilateralnim sporazumima, konvencijama i aranmanima, koji reguliraju sektor stranih investicija u meunarodnim okvirima. Razvojna klauzula postignuta je opredijeljenost Strana za reviziju pravnog okvira u pogledu investicija, razmjenu informacija o ovim pitanjima, te ispitivanje mogunosti dodatnih prednosti za investitore Strana, ili ak treih drava. Arbitraa prema lanu 43 i Aneksu 9 Uspostava i funkcioniranje Arbitranog tribunala, razlikuje se u odnosu na odredbe bilateralnih sporazuma o unaprjeenju i zatiti stranih investicija. U sluaju nastanka spora izmeu Strana, a posebno spora izmeu investitora jedne Strane i Strane, predviene kazne za neizvrenje obaveza, prema odredbama CEFTA Sporazuma su kvalitativno i kvantitativno drugaije. Imajui u vidu ostale odredbe sporazuma, lanove i anekse sporazumu koji se odnose na saradnju izmeu Strana, Zajedniki odbor i njegove nadlenosti i aktivnosti, te mogunosti koritenja mehanizama prijateljskih dogovora, diplomatskih pregovora i medijacije, postoji irok spektar mogunosti rjeavanja nesuglasica. Zato su male anse da e se arbitrane procedure, prema odredbama CEFTA Sporazuma, u praksi i koristiti.
Obzirom da su Bugarska i Rumunije u meuvremenu postale lanice EU, tj. izale iz CEFTA Sporazuma, odredbe o investicijama unutar CEFTA Sporazuma se na njih ne primjenjuju. Meutim, u primjeni je prethodno zakljuen sporazum o unaprjeenju i zatiti investicija sa Rumunijom, dok je isti sporazum sa Bugarskom u toku procesa pregovora.
8.3 Javne nabavke

Dio Poglavlja koji ureuje pitanja javnih nabavki obuhvata lanove 34 do 36. Ovo pitanje opet, iz specifinog ugla gledanja, ima i specifian znaaj. Razlike meu Potpisnicama u smislu postojanja odgovarajuih institucija, propisa ali i primjene su znaajne. I ovdje se moralo nai zajedniki nazivnik, koji sa jedne strane ne bi obavezivao napredne Strane (meu kojima je i Bosna i Hercegovina) da prave korake unazad, a sa druge strane ne bi zahtijevao od drugih Strana da praktino preko noi usvoje propise i uspostave funkcionalne institucije. Praktino, ovo pitanje je posebno vano jer je poznato koliko esti i novano vrijedni mogu biti poslovi iz oblasti javnih nabavki. Prema informacijama kojima raspolaemo, kompanije iz Bosne i Hercegovine su vrlo zainteresirane da se natjeu za dodjelu ugovora o javnim nabavkama u drugim zemljama, ali prvenstveno na prostorima zemalja u regionu. U ovoj oblasti je bilo potrebno urediti najmanje dvije stvari: transparentnost postupaka javnih nabavki, bez diskriminacije, na naelima otvorene i efikasne konkurencije, te postepeno otvaranje trita javnih nabavki Strana, tako da dobavljai drugih Strana ne dobiju tretman manje povoljan od onog koji se odobrava domaim ponuaima roba, usluga i radova. Vrlo konkretno, u prvom sluaju se radi o nediskriminaciji po MFN osnovu, tj. istom tretmanu dobavljaa drugih CEFTA Strana u Bosni i Hercegovini. Ova obaveza postoji od dana stupanja na snagu CEFTA Sporazuma. U drugom sluaju se radi o Nacionalnom tretmanu, tj. nediskriminaciji stranih u odnosu na domae ponuae. S obzirom na specifinost sadranu upravo u drugom sluaju, predvieno je postepeno otvaranje do 1. maja 2010. godine. Bitno je napomenuti da je Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (Slubeni gasnik BiH, br. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06 i 70/06), ve predvidio jednak tretman dobavljaa i aktivnu i otvorenu konkurenciju. Meutim, Vijee ministara Bosne i Hercegovine je, putem Odluke o obaveznom koritenju preferencijalnog tretmana domaeg u postupku javnih nabavki (Slubeni glasnik BiH, br. 105/06), u cilju obnove i zatite razvoja privrede Bosne i Hercegovine, a u svrhu poreenja ponuda, utvrdio umanjenje cijena domaih ponuda u visini od 10% za 2007. i 2008. godinu. Visina preferencijalnog faktora za 2009. i 2010. godinu bit e 5%. Dakle, preferencijalni tretman za Strane sporazuma prestaje da vai sa 01.05.2010. godine. Radi boljeg razumijevanja, u nastavku dajemo tekst odgovarajuih odredaba Sporazuma:
2. Svaka strana e ne kasnije od 1. maja 2010. godine osigurati postepeno i efikasno otvaranje svog trita vladinih nabavki tako da, u odnosu na bilo koje relevantne zakone, propise, procedure i prakse, robe, usluge i dobavljai drugih Strana dobiju tretman ne manje povoljan od onog koji se odobrava domaim robama, uslugama i dobavljaima. Naroito, Strane e osigurati da njihovi subjekti: a. ne tretiraju lokalnog dobavljaa manje povoljno od drugog lokalnog dobavljaa na osnovu stepena stranog partnerstva, ili vlasnitva lica druge Strane; i
b. ne diskriminiraju lokalne dobavljae na osnovu toga to su robe ili usluge koje taj dobavlja nudi za odreenu nabavku, robe ili usluge druge Strane.
Trei lan kojim se ureuje oblast javnih nabavki, kao i u drugim novim trgovinskim oblastima je Razvojna klauzula. Njime se najprije predviaju redovne revizije u napretku Strana u otvaranju njihovih trita javnih nabavki, te je utvren i prvi rok (ne kasnije od 1. maja 2008. godine) kada e Strane unutar Zajednikog odbora razmotriti primjenu transparentnosti i nediskriminacije po MFN osnovi. Na osnovu ovih revizija e se pratiti i napredak u smislu osiguravanja Nacionalnog tretmana sadranog u prethodno citiranim odredbama. Konano, ovaj lan sadri i odredbu prema kojoj e Strana iz Sporazuma, kao i kod prava intelektualnog vlasnitva, u sluaju da nekoj treoj strani ponudi prednosti vee od onih dogovorenih CEFTA Sporazumom, ponuditi adekvatne mogunosti drugim CEFTA Stranama da stupe u pregovore s ciljem proirenja ovih prednosti i na njih, ali na recipronoj osnovi.
8.4 Zatita intelektualnog vlasnitva

Odredbe o zatiti intelektualnog vlasnitva, meu novim pitanjima, moda najvie djeluju neopipljivo. Meutim, imajui u vidu kretanja u svijetu, kao i injenicu da ni sami nismo svjesni koliko zatienih prava intelektualnog vlasnitva koristimo u obinom svakodnevnom ivotu (kompjuterski programi, knjige, nosai zvuka, i sl.), ova oblast tek dobija na znaaju u Bosni i Hercegovini, pa i samom regionu. Vanost zatite prava intelektualnog vlasnitva iz perspektive CEFTA Sporazuma je najmanje dvojaka. S jedne strane interes BiH privrede da njihova prava budu adekvatno zatiena kako na domaem tako i na tritima Potpisnica, a s druge interes samog regiona da u cilju poveanja privlanosti za ulaganja (domaa i strana) osigura cijeli paket, tj. uredi sve oblasti koje se direktno ili indirektno tiu poslovanja. Odredbe ovog dijela obuhvataju lanove 37 do 39 Sporazuma i ureuju: obim i definicije, ciljeve i razvojnu klauzulu. Obim i definicije kao to sam naziv kae, ureuje obim primjene i definira ta se smatra pravima intelektualnog vlasnitva. Ciljevi cilj je odobravanje i osiguravanje adekvatne i efikasne zatite prava intelektualnog vlasnitva. Kao i u mnogim drugim dijelovima koje Sporazum ureuje, i ovdje se pojavilo pitanje razliitog stepena institucionalne izgraenosti i ureenosti ove oblasti meu Potpisnicama CEFTA-e. Zato je, kao zajedniki osnov, definiran odreeni broj meunarodnih konvencija iz oblasti prava intelektualnog vlasnitva (Aneks 7 Sporazuma), kojima e Potpisnice pristupiti (one koje to ve nisu), te do 1. maja 2014.
godine preduzeti sve potrebne mjere za adekvatno i efikasno provoenje obaveza koje iz njih proizilaze. Razvojna klauzula kao i drugi lanovi ove prirode, i ovaj zapravo predstavlja odkrinuta vrata za dalje irenje. S jedne strane to je obaveza Strane da, u sluaju da ponudi treoj strani (koja nije Strana iz CEFTA Sporazuma) dodatne prednosti ili povlastice, stupi u pregovore sa CEFTA Stranama, radi proirenja tih prednosti ili povlastica na sve njih na osnovi reciprociteta. Sa druge strane, postoji obaveza Potpisnica da do 1. maja 2011. godine revidiraju sadraj Aneksa 7 i evenutalno ga proire dodavanjem novih konvencija iz ove oblasti.
9. POGLAVLJE VII Pravila funkcioniranja

Kao to i sam naslov Poglavlja kae, u ovom dijelu Sporazuma su ureena pitanja ali i institucionalne strukture potrebne za njegovo funkcioniranje. Obuhvata lanove 40 do 52. Zajedniki odbor Predstavlja najvie tijelo za praenje u upravljanju provoenjem Sporazuma. lanovi Zajednikog odbora su resorni ministri svih Potpisnica. Prva i konstituirajua sjednica Zajednikog odbora je odrana u Ohridu, 28. septembra 2007. godine. Tom prilikom je usvojen Poslovnik o radu Zajednikog odbora kao i set drugih odluka neophodnih za funkcioniranje Sporazuma (npr. odluka o uspostavi zajednike liste medijatora, odluka o uspostavi pod-odbora, itd.). Procedura Zajednikog odbora sastanci Zajednikog odbora se odravaju kad god je to potrebno, a najmanje jednom godinje. Zajedniki odbor odluuje koncezusom. Moe uspostaviti odgovarajua tijela za koja smatra da su mu potrebna u ispunjavanju njegovih zadataka. Na prvoj sjednici Zajednikog odbora uspostavljena su tri pododbora, i to: Pod-odbor za poljoprivredu i sanitarne i fitosanitarne mjere, Pod-odbor za tehnike barijere i necarinske barijere trgovini i Pod-odbor za carinska pitanja i porijeklo robe. Ispunjavanje obaveza i konsultacije ovim lanom se ureuje obaveza potovanja ugovorenih odredaba, kao i procedure i rokovi za konsultacije u situacijama kada jedna Strana smatra da neka druga Strana ne ispunjava svoje obaveze, te postupak medijacije kao jedne od novina u mehanizmu za rjeavanje sporova. Arbitraa Postupak arbitrae je jo jedna od novina u CEFTA Sporazumu. Konkretno, odredbe o arbitrai znae postojanje mehanizma za efikasnije rjeavanje sporova meu Stranama. Dakle, sporovi koji nastanu u smislu tumaenja ili primjene ugovorenih odredaba mogu, ukoliko se ne rijee direktnim konsultacijama ili unutar Zajednikog odbora, biti upueni na arbitrau. Uspostava i funkcioniranje arbitranog tribunala je ureeno Aneksom 9 Sporazuma. Odluke tribunala su konane i obavezujue za sve Strane u sporu. Transparentnost odredbe ovog lana imaju posebnu vanost zbog injenice da obavezuju sve Strane da odmah objave bilo koji propis, sudsku odluku i sl. u vezi sa pitanjem koje obuhvata Sporazum. tavie, svaka Strana ima obavezu odmah odgovoriti konkretnim informacijama na sve zahtjeve neke druge Strane o bilo kojoj od mjera u opoj primjeni ili meunarodnim sporazumima koje pripadaju ili utiu na CEFTA Sporazum. U tu svrhu, ugovorena je uspostava kontaktne take u svakoj od Strana kojoj e takvi zahtjevi biti upuivani. Opa razvojna klauzula predvia mogunost da Strane, ukoliko se za to pokae potreba, prodube odnose uspostavljene ovim Sporazumom, na podruja koja njime nisu obuhvaena.
Izmjene Sporazum se moe mijenjati na isti nain kako je i zakljuen, dakle u skladu i pod uvjetima predvienim nacionalnim zakonodavstvom Potpisnica. Pristupanje sporazumu ovaj Sporazum je otvoren za pristupanje novih lanica, uz pristanak svih Strana, te u skladu sa rokovima i uvjetima koji budu utvreni u sporazumu o pristupanju zakljuenom izmeu svih Strana u ovom Sporazumu i lanice koja pristupa.
10. Zajednike izjave

Zajednike izjave predstavljaju integralni dio Sporazuma, ali zbog svoje prirode ne pripadaju glavnom tekstu Sporazuma, pa su u tom smislu i izdvojene. Ovo, naravno, ne umanjuje njihovu vanost a time i obaveze koje nameu.
10.1 Zajednika izjava u vezi primjene WTO pravila i procedura

U mjeri u kojoj se daju reference u kontekstu ovog Sporazuma na pravila i procedure utvrene u Aneksu 1A, Aneksu 1B i Aneksu 1C Marakekog sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije, Strane su saglasne da ih primjenjuju bez obzira da li su ili nisu lanice WTO-a.
Komentar: Ve je pomenuto da sve Potpisnice CEFTA-e jo uvijek nisu lanice Svjetske trgovinske organizacije (WTO). U cilju jednakog tumaenja i primjene pojedinih odredaba Sporazuma, u kojima postoji referenca na pravila i procedure Marakekog sporazuma o osnivanju WTO-a, dolo se do teksta ove Zajednike izjave, kojom su Strane izjavile svoju saglasnost da iste primjenjuju (u navedenim sluajevima) bez obzira na status njihovog lanstva u WTO-u.
10.2 Zajednika izjava o saradnji i pomoi

Strane e nastojati, gdje je to mogue, razvijati ekonomsku i tehniku saradnju i pomo kako bi pruile jedna drugoj, posebno, mada ne iskljuivo: a. savjete o nainima organiziranja odgovarajue podsticajne infrastrukture za investicije, ukljuujui agencije za promoviranje investicija; b. okvire i procedure za stimuliranje zajednikih investicija, zajednikih poduhvata i proizvodnje za trita treih zemalja; c. programe obuke sa ciljem postizanja boljeg razumijevanja njihovih odgovarajuih sistema vladinih nabavki i statistika kao i boljeg pristupa njihovim tritima; d. jednu ili vie nie navedenih aktivnosti u vezi prava intelektualnog vlasnitva: (i) pravne savjete (komentari o nacrtima zakona, sudskim i administrativnim odlukama, provoenju i drugim pitanjima u vezi sa zatitom prava intelektualnog vlasnitva); (ii) savjete o nainima organiziranja administrativne infrastrukture, kao patentni uredi, drutva za naplatu i inspekcijski organi; (iii) obuku na polju upravljanja i tehnika upravljanja pravima intelektualnog vlasnitva; (iv) konkretna obuka sudija, tuilaca, advokata, carinskih i policijskih slubenika, te inspektora, kako bi se provoenje zakona uinilo efikasnijim; i (v) aktivnosti na izgradnji svijesti za privatni sektor i civilno drutvo o zatiti i znaaju prava intelektualnog vlasnitva.
Komentar: Svjesne sloenosti novog Sporazuma, kao i potrebe ali i interesa svih Strana da u njemu prepoznaju i iskuse koristi, Strane su kroz ovu Izjavu, i na formalan nain, izrazile svoju saglasnost da razvijaju ekonomsku i tehniku saradnju kako bi, jedna drugoj, pruile, pomo savjete, obuke itd. Sama Izjava ne predstavlja iscrpnu listu mogue pomoi ve samo ono to se, u trenutku pregovora, smatralo najvanijim. Dakle, Strane su slobodne proiriti svoju saradnju i na oblasti koje nisu navedene, ukoliko se za to pokae potreba.
10.3 Zajednika izjava o lanovima 20 i 21

1. Strane u ovom Sporazumu e ne kasnije od 1. maja 2010. godine osigurati primjenjivost odgovarajuih odredaba u svom domaem zakonodavstvu. 2. Odredbe o konkurenciji u domaem zakonodavstvu odnosnih Strana bit e usklaene sa naelima lanova 81, 82, 86 i 87 Ugovora o osnivanju Evropske zajednice. 3. Strane e u periodu navedenom u stavu 1 uspostaviti operativno neovisno tijelo koje e biti nadleno za primjenu pravila konkurencije i dravne pomoi.
Komentar: Prvi Zakon o konkurenciji (Slubeni glasnik BiH, br. 30/01) po prvi put u Bosni i Hercegovini je regulirao zatitu trine konkurencije. Iako je ovaj Zakon sadravao djelimino osnovna pravila konkurencije Europske zajednice, posebno lanova 81 i 82 Ugovora o osnivanju Evropske zajednice, ipak nije pratio dostignua savremenog evropskog zakonodavstva. Radi toga je donesen novi Zakon o konkurenciji (Slubeni glasnik BiH, br. 48/05 i 76/07), stupio na snagu 26.07.2005. godine, koji je u velikoj mjeri usklaen sa propisima i praksom trine konkurencije Evropske zajednice. Konkurencijsko vijee Bosne i Hercegovine (osnovano 2004. godine) ima iskljuive ovlasti u odluivanju o postojanju zabranjenog konkurencijskog djelovanja na tritu Bosne i Hercegovine i njegove odluke su obavezujue na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Na osnovu ovoga Zakona, Konkurencijsko vijee je donijelo 11 podzakonskih /provedbenih akata koji osiguravaju efikasnost, transparentnost i provodivost svih aspekata zatite trine konkurencije. Zakon se primjenjuje na sve privredne subjekte odnosno njihova djelovanja koja imaju za svrhu ili efekat sprjeavanje, ograniavanje ili naruavanje konkurencije na tritu Bosne i Hercegovine ukljuujui i djelovanja izvan njezine teritorije koja imaju efekat na trite Bosne i Hercegovine. Zakon posebnu panju posveuje pravilima u vezi sa sprjeavanjem zakljuivanja sporazuma izmeu privrednih subjekta koji bilo koji nain ograniavaju konkurenciju na tritu (utvrivanje kupoprodajnih cijena, podjela trita ili izvora snabdjevanja, karteli itd),
eliminiranjem zloupotrebe dominantnog poloaja i kontrolom koncentracija (spajanje, pripajanje, povezivanje) izmeu poduzetnika. Ovim Zakonom je predvieno navano kanjavanje privrednih subjekta za krenje njegovih odredaba, u rasponu od 1,0-10,0% ukupnog godinjeg prihoda privrednog subjekta koji je prekrio Zakon. U dosadanjem djelovanju Konkurencijsko vijee ve je izreklo novane kazne za privredne subjekte koji dolaze iz Strana potpisnica Sporazuma. Prema zakonodavstvu Evropske zajednice - dravna tijela vlasti mogu dati posebna prava, posebno monopolska prava javnim ili privatnim preduzeima da mogu obavljati javne usluge od opeg ekonomskog interesa u sektorima poput javnih medija, telekomunikacija, PTT, eljeznica, proizvodnje i distribucije elektrine energije, komunalnih usluga, lokalnog /gradskog prijevoza putnika i sl. Meutim, ta posebna prava ne smiju prevazilaziti nivo neophodan za obavljanje neke usluge u navedenim sektorima. Monopoli koji nisu opravdani uslugom opeg ekonomskog interesa, u veini sluajeva dovode do visokih cijena i loih usluga, te je potrebno uvesti pravila konkurencije. Slina je situacija u navedenim sektorima u Bosni i Hercegovini, te se ovim Zakonom nastoji ubrzati liberalizacija monopolskih ekonomskih sektora, koja treba imati efekta na primarne korisnike odnosno krajnje korisnike. Bitno je naglasiti da su propisi o zatiti trine konkurenciji u svim ugovornim Stranama u velikoj mjeri usklaeni sa propisima i praksom Evropske zajednice, te analogno tome i meusobno usklaeni. U irem znaenju lana 20 Sprazuma, obuhvaeno je i gore navedeno i moe se konstatovati da njegovo provoenje nee uvjetovati nikakve promjene u propisima i dosadanjoj praksi u ovoj oblasti u Bosni i Hercegovini. Podruje dravne pomoi ini sastavni dio prava i politike trine konkurencije. Dravnom pomoi smatra se svaka dravna intervencija koja: je dodjeljena iz dravnih sredstava/budeta; prua ekonomsku pogodnost (prednost) odreenom poduzetniku, sektoru ili regiji; je selektivna jer naruava ravnoteu izmeu pojedinih poduzetnika i njihove konkurencije; utiee na konkurentnost i trgovinu meu zemljama lanicama. Navedene intervencije naelno nisu dozvoljene jer bi nekontrolirano favoriziranje odabranih preduzea moglo uticati na to da oni koji su neefikasni opstaju na raun efikasnijih poduzetnika, na odgaanje strukturnih promjena i na uspostavljnje produktivnosti, te zaostajanje u konkurentnosti. Generalno gledano, dravna pomo ima negativne efekte jer sprjeava efikasno funkcioniranje trinih mehanizama ponude i potranje, kreira umjetne prednosti koje naruavaju konkurenciju i konkurentnost, generiraju kulturu koja promovira subvencije i u
kojoj poslovni subjekti, kada naiu na prepreke, oekuju pomo od strane dravnih institucija i ometaju sistem komparativnih prednosti na kojima se zasniva slobodna meunarodna trgovina. Postoji mnogo oblika dravne direktne i indirektne pomoi za poslovne subjekte (npr. selektivne poreske olakice, posebne dravne koncesije, subvencionirane zajmove/kredite, izvozne podsticaje, prodaja javnog/dravnog zemljita, subvencije za plae i doprinos na plae, itd). Postoje mjere vlade koje ne ine dravnu pomo, kao to su dravna ulaganja u infrastrukturu, obrazovne institucije, bolnice, meunarodna donatorska pomo, poljoprivredne subvencije (dodijeljene u skladu sa EU standardima) itd. U Bosni i Hercegovini su, zajedno sa ekspertima projekta Evropske komisije, u toku aktivnosti na izradi zakona. Budui Zakon treba da prati propise i praksu Evropske zajednice i treba sadravati gore navedene smjernice, uvaavajui specifinosti Bosne i Hercegovine. U meuvremenu, u Bosni i Hercegovini su uinjeni poetni napori, da se sve relevantne institucije vlasti upoznaju sa okvirom djelovanja sistema dravne pomoi. Konano, Bosna i Hercegovina kako po CEFTA Sporazumu, tako i po Sporazumu o stabilizaciji i pridruivanju ima obavezu uspostaviti samostalno neovisno tijelo za dravnu pomo.
10.4 Zajednika izjava o lanovima 21, 22 i 23

Strane izjavljuju da nee primjenjivati anti-damping, kompezatorne ili zatitne mjere dok ne donesu detaljne interne propise kojima se utvruju pravila i procedure i odreuju tehnika pitanja vezana za primjenu takvih mjera. Strane e osigurati punu usaglaenost svojih unutranjih propisa sa relevantnim WTO odredbama ukljuujui lan VI i XIX GATT-a i Sporazum o provoenju lana VI, Sporazum o subvencijama i kompezatornim mjerama te Sporazum o zatitnim mjerama. Nakon to ovakva legislativa bude implementirana, Strane e primjenjivati bilo koje antidamping carine, kompezatorne carine i zatitne mjere u punoj usklaenosti sa relevantnim WTO odredbama.
Komentar: Ovom Zajednikom izjavom, CEFTA Strane se obavezuju da nee primjenjivati antidampinke, kompezatorne i zatitne mjere bez postojanja odgovarajuih domaih propisa koji su u skladu sa relevantnim odredbama WTO-a. Budui da je Bosna i Hercegovina usvojila Odluku o mjerama zatite domae proizvodnje od prekomjernog uvoza (Slubeni glasnik BiH, br. 30/02) i Odluku o postupku i nainu utvrivanja antidampinke i kompenzatorne dabine (Slubeni glasnik BiH, br. 77/05), koje su u skladu sa odgovarajuim odredbama WTO-a, te ispunjava uvjete za uvoenje istih.
11. Aneks 2 osnovnom Sporazumu

Imajui u vidu viestruku sloenost Sporazuma, odredbe o stupanju na snagu su morale uvaiti najmanje nekoliko injenica: Bilo bi skoro nemogue da svih osam (bez Bugarske i Rumunije) Potpisnica istovremeno zavri interni postupak ratifikacije S druge strane, pokuala se izbjei situacija u kojoj kanjenje neke od Potpisnica sa ratifikacijom blokira efektivnost sporazuma za ostale Potpisnice Konano, kako bi se izbjegao vakum, bilo je potrebno urediti trajanje bilateralnih ugovora do trenutka stupanja na snagu novog Sporazuma za svaku od Potpisnica. Navedeno je postignuto uvoenjem specifinih odredaba o stupanju na snagu CEFTA sporazuma sadranim u lanu 4 Sporazuma o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini. Nadalje, stavovima 5 i 6 istog lana, utvreno je da stupanjem na snagu novog Sporazuma za odreenu Stranu, prestaju da vae bilateralni ugovori o slobodnoj trgovini, a da u meuvremenu (dakle do stupanja na snagu) vae sve povlastice sadrane u njima.
5. Bilateralni sporazumi navedeni u Aneksu 2 e bit otkazani na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma za odnosne Strane. 6. Strane navedene u stavu 4 e zadrati sve povlastice osigurane njihovim respektivnim bilateralnim sporazumima o slobodnoj trgovini dok ovaj Sporazum ne stupi na snagu za svaku.
Radi pravne sigurnosti, te u skladu sa praksom iz drugih slinih sluajeva, svi bilateralni ugovori su, zajedno sa datumima potpisivanja i stupanja na snagu, navedeni u Aneksu 2 osnovnom Sporazumu.
12. Autori
Ovaj dokument su pripremili eksperti: Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH: Sabrija erifovi Dragia Meki Nenad Klaar Zada Muminovi Midhat Sali Samira Sulejmanovi
Ureda za veterinarstvo BiH: dr. Nihad Fejzi Agencije za javne nabavke BiH: inita Foo Sanja ubela Konkurencijskog vijea BiH: Gordan Raspudi uz pomo eksperata EU Projekta za razvoj trgovinske politike i kapaciteta u Bosni i Hercegovini: Carmen Fratita Emir iki
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Musala 9, 71000 Sarajevo Tel. +387 33 663 863 Fax. +387 33 655 060 www.mvteo.gov.ba

CEFTA Komentar

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

CEFTA Komentar

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Bosna i Hercegovina Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa

Bosna i Heregovina Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa

Sarajevo, decembar 2007. godine

CEFTA 2006 - Komentar

2. STRUKTURA SPORAZUMA O IZMJENI I PRISTUPANJU CENTRALNOEVROPSKOM SPORAZUMU O SLOBODNOJ TRGOVINI ...............7

6.2 INTERPRETACIJA ODREDABA STAVOVA 2 DO 6 LANA 13 CEFTA-E....................................... 19

6.3 NECARINSKE BARIJERE ............................................................................................................ 21

7. POGLAVLJE V OPE ODREDBE...........................................................................22

7.1.2 Zabrana povrata ili izuzea od carina ............................................................................................ 35

7.2 PRAVILA ZATITE ..................................................................................................................... 37

7.2.2 Antidampinke mjere ....................................................................................................................... 42

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

CEFTA 2006 - Komentar

7.2.2.10 Provjera antidampinkih dabina ............................................................................................................ 48

8. POGLAVLJE VI NOVA TRGOVINSKA PITANJA...............................................50

9. POGLAVLJE VII PRAVILA FUNKCIONIRANJA................................................56 10. ZAJEDNIKE IZJAVE ...............................................................................................58

11. ANEKS 2 OSNOVNOM SPORAZUMU.....................................................................62 12. AUTORI .........................................................................................................................63

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

CEFTA 2006 - Komentar

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

CEFTA 2006 - Komentar

1.1 Hronologija procesa liberalizacije trgovine u jugoistonoj Evropi

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

CEFTA 2006 - Komentar

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

CEFTA 2006 - Komentar

2. Struktura Sporazuma o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

CEFTA 2006 - Komentar

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

CEFTA 2006 - Komentar

2.1 Ciljevi Sporazuma

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

CEFTA 2006 - Komentar

2.2 CEFTA vs bilateralni ugovori

CEFTA 2006 1 sporazum

Bilateralni sporazumi 32 bilateralna sporazuma

Liberalizacija svih industrijskih proizvoda

Liberalizacija svih industrijskih proizvoda

Dodatna liberalizacija poljoprivrednih proizvoda

Djelimina (potpuna) liberalizacija poljoprivrednih proizvoda

Nema koliinskih ogranienja Nema izvoznih subvencija

10 Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

CEFTA 2006 - Komentar

CEFTA 2006 Nema fiskalne diskriminacije

Bilateralni sporazumi Nema fiskalne diskriminacije

Tehnike barijere trgovini

Tehnike barijere trgovini

Nova trgovinska pitanja

Nema odredaba o novim trgovinskim pitanjima

Mehanizmi za rjeavanje sporova (konsultacije, medijacija, arbitraa)

Mehanizmi za rjeavanje sporova (konsultacije unutar zajednikog odbora)

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH 11

CEFTA 2006 - Komentar

3. POGLAVLJE I Ope obaveze koje se odnose na trgovinu svim robama

12 Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

CEFTA 2006 - Komentar

4. POGLAVLJE II Industrijski proizvodi

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH 13

CEFTA 2006 - Komentar

5. POGLAVLJE III Poljoprivredni proizvodi

14 Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

CEFTA 2006 - Komentar