Uvod

Zbog sveobuhvatnosti i irine ove teme, nastojale smo da u ovom radu iznesemo neto osnovno o vulkanskim i seizmistikim pojavama na Zemlji. Kada govorimo o vulkanima i potresima potrebno je istai da to ujedno mogu biti najopasnije prirodne nepogode, te mogu izazvati katastrofalne posljedice. Smatramo da bi populacija trebala znati vie o ovim nepogodama. Dakle, vulkani su dio unutranjih sila koji su zajedno sa potresima oblikovali glavni dio planete Zemlje. To su velike pukotine u litosferi koje najee uz eksploziju iz unutranjosti Zemlje izbijaju pepeo, gasove, te uarene stijene. Svi ti produkti su jako opasni, gasovi koji izbijaju iz vulkana mogu biti otrovni i tetni za ivot, dok uarene stijene nose sve pred sobom. Dovoljno je samo da bacimo pogled na globus kako bi primjetili da su vulkani zastupljeni na svim dijelovima Zemlje. U blizini vulkana, iako svjesni velike opasnosti, nastanjeno je mnotvo naselja. Glavni razlog tome je to su tla plodna, pa ljudi koji tu ive bave se obraivanjem zemlje, tu se nalaze mnogobrojni maslinjaci, vinogradi, polja sa itaricama, pirinem... Vulkanske erupcije i zemljotresi deavaju se esto na istim mjestima, ali vulkani ne izazivaju snane zemljotrese, ve sudaranje ploa koje ine Zemljinu koru. Zemljotresi izazivaju podrhtavanje tla i deavaju se svaki dan. Postoje oni koji su toliko jaki da cijeli grad mogu pretvoriti u ruevinu, ali ei su ovi slabiji koje ak i ne osjetimo. Njih registruju veoma osjetljivi ureaji, seizmografi.

VULKANI I POTRESI NA ZEMLJI

Vulkani i potresi na zemlji su jedne od najopasnijih prirodnih nepogoda, koje mogu izazvati katastrofalne posljedice. Vulkani su dio unutranjih sila, koji su zajedno sa potresima oblikovali glavni dio planete Zemlje.

1. Vulkani
Vulkani su velike pukotine u litosferi, koje najee uz eksploziju iz unutranjosti Zemlje izbijaju pepeo, gasove, te uarene stijene. Svi ti produkti su jako opasni, gasovi koji izbijaju iz vulkana mogu biti otrovni i tetni za ivot, dok uarene stijene nose sve pred sobom. U blizini vulkana naseljeno je mnotvo stanovnitva. 1
Slika 1: Vulkan na Kamatki

Izvor: www.politika.rs

1.1. Pojam vulkana Kada pritisak rastaljenih stijena ispod povrine zemlje postane prevelik, starije stijene, obino u pratnji lave i plinova, izlaze kroz pukotinu ili otvor u zemljinoj kori. Vulkan je pojam koji opisuje pukotinu i tipian stoasti oblik planine nastao kao posljedica prelijevanja lave, starijih stijena i vulkanskog pepela kroz milione godina. Vie od 80% materijala od kojeg je graena zemljina kora dolazi iz vulkana. Kroz dugu geoloku povijest nebrojeno mnogo vulkanskih erupcija formiralo je morsko dno i neke planine, a ispuni plinovi iz vulkana zasluni su za formiranje Zemljine atmosfere. Smatra se da pojam vulkan dolazi od imena Vulcano koji predstavlja vulkanski otok u
1

hr.wikipedia.org

Italiji. No ipak, originalno, sam pojam vulkan potjee od imena Vulcan (bog vatre u rimskoj mitologiji). Dio geologije koji prouava vulkane naziva se vulkanologija (eng. vulcanology). A naunici koji se bave ovom naukom vulkanolozi.2 Na Zemlji, njih najee susreemo na rubovima litosfernih ploa. Vulkan moe biti aktivan ili neaktivan, ovisno o njegovim erupcijama i tektonskoj aktivnosti u njegovoj blizini. Najistaknutiji dio vulkana je vulkanska kupola koja se neprestano poveava. Prodor magme moe se dogoditi iz vie razloga kao to su tektonski utjecaji i promjene dubinskog tlaka koji je guraju, visoka temperatura (600 do 1200 C) koja poveava pokretljivost magme te tali stijene ili zbog plinova i para koji poveavaju uzgon magme. Magmu na povrini Zemlje nazivamo lava.3 1.2. Dijelovi vulkana Osnovni dijelovi vulkana su: magmatsko ognjite, glavni kanal i krater.
Slika 2: Osnovni dijelovi vulkana

Vulkanska kupa je uzvienje nastalo stalnim nagomilavanjem vulkanskog materijala oko kratera (otvora) koji se nalazi na vrhu vulkanske kupe. Krater je otvor ili depresija na vrhu vulkanskog aparata kroz koji dolazi do izbacivanja ili izlijevanja lave i piroklastinog materijala. Vulkani centralnog tipa mogu imati glavni krater (na vrhu kupe) i parazitske (bone) kratere koji se nalaze na stranama vulkanske kupe. Neki vulkani imaju znatno iri, ovalan otvor koji se naziva kaldera.4

Izvor: geounda.com

Kaldere nastaju eksplozivnim unitavanjem vulkanske kupe. Naime, nakon intenzivne eksplozije dolazi do naglog pranjenja magmatske komore (mjesto u Zemljinoj kori u kome se nalazi magma pod veim ili manjim pritiskom) i gravitacionog obruavanja vulkanske kupe.
2 3

geounda.com hr.wikipedia.org 4 www.gfmo.ba

Vulkanski krater je povezan sa magmatskim ognjitem putem glavnog (dovodnog) kanala i drijela (predstavlja proireni dio tog kanala). Fumarola je otvor kroz koji dolazi do izbacivanja vulkanskog plina, odnosno pare. titasti vulkani nemaju ovakvu morfologiju vulkanskog aparata, ve se lava izljeva oko centra izlijevanja (ili iz pukotinskih sistema) pri emu se formiraju vulkanski platoi.5 1.3. Podjela vulkana Vulkani se dijele prema:

mjestu pojave vremenu pojave obliku vulkanske aktivnosti vrsti, sastavu, obliku i kretanju lave

1.3.1. Vulkani prema mjestu pojave Vulkani se prema mjestu pojave dijele na :

kopnene; podmorske ili podvodne.

Odranije je poznato da su se najprostija iva stvorenjca (najstariji mikroorganizmi) pojavila oko podmorskih izvora vrele vode i gasova na velikim dubinama. Geoloki preokret u kojem su se, do tada jedinim vulkanima pod vodom, pridruili oni na suhom uveliko je nagomilao slobodni kiseonik u atmosferi, a to je urodilo izobilnim umnoavanjem svakojakih vrsta organizama koji su zaposjeli nau planetu. Arhaiko doba je, obilovalo podvodnim vulkanima, koji su izvlaili kiseonik iz atmosfere, nasuprot kopnenim kojih gotovo da nije bilo. Na razmei arhaikog i proterozoikog razdoblja prije dvije milijarde godina, kada su se uzdigli kontinentalni masivi i pojavili zemaljski vulkani, uoljivo je da se kiseonik pojavio u atmosferi. Podvodni vulkani se izlivaju na niim temperaturama i srazmjera izmeu kopnenih i podvodnih je takva da kopneni preovladavaju u odnosu na podvodne,iako su ovi prvi nastali. Razlog tome je to su kopnene mase ustalile,a tektonska pomjeranja Zemljine kore koja su zapoela u paleoproterozoiku ni dan danas nisu prestala. I im su kopneni nadvladali, kiseonik je poeo da se gomila oko nae planete; podmorski vie nisu bili u stanju da ga odvlae iz atmosfere.6

5 6

www.gfmo.ba OPA ENCIKLOPEDIJA JUGOSLAVENSKOG LEKSIKOGRAFSKOG ZAVODA 8 S ZVA, Zagreb 1982

Slika 3: Kopneni vulkan

Slika 4: Podvodni(podmorski) vulkan

Izvor: hr.wikipedia.org

Izvor: hr.wikipedia.org

. 1.3.2. Vulkani prema vremenu pojave to se tie vremena nastajanja vulkana, oni se dijele na: ugaene i ive ili aktivne.

Aktivni vulkan redovno izbacuje lavu, pepeo, dim i druge materije. Kod vrlo aktivnih vulkana ovo se deava skoro neprestano. Kod drugih izmeu erupcije prou nedelje ili mjeseci. Ako kod nekog vulkana nema erupcija tokom godina ili vijekova, ali do njih moe doi u budunosti, radi se o uspavanom vulkanu. Ne doe li do erupcija tokom desetina hiljada godina, radi se o ugaenom vulkanu. Neki vulkani izbacuju gas i uarenu lavu u zastraujuim erupcijama. Drugi imaju eksplozivnije erupcije i izbacuju oblake pepela i gasa. Na kopnu, najvei dio magme curi lagano na povrinu tokom dugih razdoblja, bez eksplozivne snage. Dok su neki vulkani uspavani ve stotinama godina, drugi za koje se smatralo da su ugaeni, ponovo postaju aktivni, kao to se dogodilo 1973. sa Helgafelom (Hajmej, Island). Okamenjeni vulkani su bogati geolokim tragovima koji omoguavaju da se odredi njihova starost.7
Slika 5: Ugaeni vulkan Slika 6: Aktivni vulkan

Izvor: hr.wikipedia.org
7

Izvor: hr.wikipedia.org

www.znanje.org

1.3.3. Vulkani prema obliku vulkanske aktivnosti Prema obliku vulkanske aktivnosti, vulkani se dijele na : fumarole, solfatare, gejziri, termalne vode. Vulkanska aktivnost esto je praena popratnim pojavama, izbijanjima vodene pare, razliitih plinova i hemijskih spojeva. Fumarole su otvori iz kojih izbija vodena para, a iz solfatara izbija sumporvodik (H 2S). Mfeti su otvori iz kojih izbija ugljikov dioksid, CO2. Vulkanska podruja esto prate termalni i mineralni izvori. Gejziri su otvori iz kojih zbog visokog pritiska izbija rela voda i vodena para. Najpoznatiji gejzir je onaj u Nacionalnom parku Yellowstone, Old Faithful.8
Slika 7: Gejzir Slika 8: Solfatar

.
Izvor: hr.wikipedia.org Izvor: hr.wikipedia.org

1.3.4. Vulkani prema sastavu,obliku i kretanju lave

.

Ovakvi vulkani se dijele na: havajski, peleki, vezuvski. Vezuvski - po vulkanu Vezuvu, kod grada Napulja. Odlikuje se snanim vulkanskim erupcijama, kiselom lavom, visokim vulkanskim kupama. Ovde spadaju Fudijama, Fuevska jamsomka. Havajski tip - relativno mirne erupcije, bez pepela i vulkanskih bombi, lava se razliva i hladi u vidu blagih ploa- titova. Primeri- Manula loa, manula kea... Peleki tip- dobio naziv po vulkanu Monteveu- snane erupcije, oblaci pepela i dima i poslije erupcije lava polako izlazi i ovrsne u obliku igala.9

8 9

hr.wikipedia.org hr.wikipedia.org

1.4. Rasprostranjenost vulkana na Zemlji . Vulkani lee du velikih tektonskih lomova na Zemljinoj povrini - du srednjookeanskih grebena i njihovih kontinentskih ploa - i na razmei ploa u Zemljinoj kori. Poznati "vatreni prsten" oko Tihog okeana zapravo je rub Tihookeanske ploe. Najvie se vulkana nalazi pod morem, tvorei uzvisine u dubokomorskom dnu. Vjerovatno su veinom ugaeni. Ti vulkani tamo nastaju jer je okeanska kora veoma tanka pa se magma lako probija. Za Tihi okean se misli da u njemu ima vie od 10.000 vulkana visokih iznad 1000 metara. Nekoliko vulkana, koji lee u unutranjosti kontinenta daleko od doticaja ploa u kori, nastalo je lokalnim zagrijavanjem zbog radioaktivnosti ili zbog vruih taaka u spoljnjem dijelu omotaa Zemljinog jezgra. Osim spomenutih podmorskih vulkana jo se oko 500 aktivnih vulkana nalazi na kopnu meu kojima ima 20-30 aktivnih gotovo svake godine.10 Geografski raspored vulkanskih oblasti na zemlji: 1. Vatreni pojas Pacifika 2. Sredozemno-transazijska oblast 3. Atlantsko-okeanska oblast

1.4.1. Vatreni prsten oko Tihog okeana

Slika 9: Vatreni prsten

Najvie vulkana na Zemlji ima u Tihom okeanu,dakle njegove obale okruuju vulkani. Rije je o najsilovitijim vulkanima na Zemlji. Oni se proteu du otonih skupina na istoku Azijskog kontinenta. Ovaj pojas je zbog toga I nazvan Vatreni pojas Pacifika, to je rub Tihookeanske ploe. Za Tihi okean se misli da u njemu ima vie od 10 000 vulkana visokih iznad 1 000 metara.11

Izvor: hr.wikipedia.org

Nekoliko vulkana, koji lee u unutranjosti kontinenta daleko od doticaja ploa u kori nastalo je lokalnim zarijavanjem zbog radioaktivnosti ili zbog vruih taaka u vanjskom dijelu omotaa Zemljinog jezgra. Izbacuju pepeo, lavu, paru i gas, koji nastaju topljenjem kontinentalne kore. Veina vulkana iz vatrenog prstena predstavlja klasine
10 11

hr.wikipedia.org hr.wikipedia.org

kupaste planine sa sredinjim erupcijskim otvorom i moda jo nekoliko sekundarnih pukotina sa strane. Razlog tome je injenica da sadre veliku koliinu kvarcita iz rastopljene kore kontinenta. Osim podmorskih vulkana kojih ima oko 31 ivi vulkan, jo se oko 500 aktivnih vulkana nalazi na kopnu meu kojima ima 20 30 aktivnih gotovo svake godine. Vulkani ovog pojasa poredani su u nizove i grade vulkansku zonu poznatu pod nazivom 'vatreni pojas'.12 Dakle, zapadni zid prua se od Kamatke (Kljuevski vrh 4750m), te Filipina (Apo 2965m, Awu, Hibok Hibok, Teal), Indonezije (Tambora 2821m, Krakatau 813m, Rinani, Semeru, Slaumat, Merapi, Agung, Tokachi, Bagana Kelud...), grupe ostrva Melanezije, pa do Novog Zelanda (Ruapejhu 2797m, Galunggung), a istoni od Aleutskih ostrva (Pogromnij, Akutan, Ukmok), preko Aljaske (Spurr, Torbert, Redoubt, Katmai, Martin, Trident), Stjenovitih planina u Kanadi i SAD (Mt. Saint Helens Washington), Meksika (Popokatapetl 5452m, Chichonal) i Anda (Kotopaksi 5897m, Calbuco, Casablanca, Villarica) i dr. Najvii vulkan se upravo nalazi u vatrenom prstenu Ohos(Ojos) del Salado na Andima, na granici Argentine i ilea, visok je 6887m.13 Havajski vulkani

Grupa havajskih vulkana potie otud to se u omotau stalno nalaze perjanice (vrele take) gdje se stvara magma, iznad kojih se, poslije prolaza kroz okeansku koru, stvaraju vulkanske brojanice(nazivi podvodnih vulkanskih kupa). Predpostavlja se da e jednog dana havajske vulkane erodirati Tihi okean. Rijetka havajska lava nastala je topljenjem omotaa i okeanske kore u sebi ima manje kvarcita. Oni imaju kupast oblik. Najpoznatiji vulkani na Havajima su: Mauna Kea i mauna Loa, zatim postoje Kilauea, Manau... Mauna Kea je vulkanska planina koja je mjerena od dna Tihog okeana, visoka 10 203metara i iroka 120 km, to je za oko 2,5 km vie od Mount Everesta. Dakle to je najvei vulkan na Zemlji.14
Slika 10: Vulkan Mauna Kea

Izvor: www.znanje.org

12 13

Moja prva enciklopedij Planine I vulkani, SVJETLOST SARAJEVO 1991 OPA ENCIKLOPEDIJA JUGOSLAVENSKOG LEKSIKOGRAFSKOG ZAVODA 8 S ZVA, Zagreb 1982 14 hr.wikipedia.org

1.4.2. Vulkani Sredozemnog mora . U Evropi, takoer ima dosta vulkana, meu njima se ubrajaju: Vezv, Etna i Stromboli kao najpoznatiji, zatim Askja, Hekla, Katla, Sortsoy, Lipari, Ararat. Veina vulkana se nalazi na Sredozemlju i pruaju se na poprenim dislokacionim linijama. Aoslki arhipelag u Tirenskom moru ( istok Italije, sjever Sicilije) je oznaen kao vulkanski arhipelag. Sedam glavnih ostrva su vulkanskog porijekla. Tri vulkana u arhipelagu su aktivna : Stromboli, Vezuv i Lipari.15 Stromboli, Italija Stromboli je jedan od Aolskog ostrva u Italiji. Ostrvo je prenika 2 km i visine 900 m iznad povrine mora. Stromboli je jedan od najljepih vulkana na Zemlji. Eksplozije na Strombolji se sastoje od gasnih eksplozija koje izbacuju usijanu lavu iz grotla. Vee erupcije i potoci lave su rjee. 1919. god. etiri ovjeka su poginula i 12 kua uniteno od blokova koji su teili 60 tona.16
Izvor: hr.wikipedia.org

Slika 11: Vulkan Stromboli u Italiji

Vezuv, Italija Vezuv je sloen vulkan koji ima dugu historiju, to je stratovulkan koji se nalazi u blizini Napulja, visok 1 281m. On je najpoznatiji po tome to se u njegovom podnoju nalaze dobro ouvani ostaci grada Pompeja. On je imao dvije erupcije koje su poznate kao najvee u Evropi. Zadnja erupcija, veoma slaba, desila se 1944.god., to je jedan od najopasnijih vulkana na Zemlji, jer u njegovoj blizini ivi oko 5 miliona ljudi.17

Slika 12: Vulkan Vezuv u Italiji

Izvor: hr.wikipedia.org

15 16

hr.wikipedia.org hr.wikipedia.org 17 hr.wikipedia.org

Etna, Italija

Slika 13: Vulkan Etna u Italiji

Na Siciliji se takoe nalazi i Etna, vulkan planina visoka 3 323m. Za razliku od Vezuva, ona se stalno oglaava, tako da je zadnja erupcija bila relativno nedavno, 1992 god.18

Izvor: hr.wikipedia.org

1.4.3. Vulkani u Atlantskom okeanu . U oblasti Atlantskog okeana, gdje je pravcem sjever-jug, du srednjeokeanskog grebena rasporeeno oko 70 aktivnih vulkana. Island ima 4 vulkanske zone: Reykjanes, Zapadna, Sjeverna i Istona vulkanska zona. Najznaajniji vulkan je vulkan Hekla, pored njega postoje I vulkani Krafla, Lakagigar, Eyjafjallajkull19
Slika 14: Vulkan Hekla

Izvor: www.znanje.org

18 19

hr.wikipedia.org geounda.com

10

1.5. Izlijevanje i erupcija magme (lave) Vulkanizam podrazumijeva sve procese izbacivanja krutog, tekueg ili plinovitog materijala iz Zemljine unutranjosti na povrinu. Magma iz unutranjosti na povrinu i zb i j a k r o z p u k o t i n e u ze m l j i n o j k o r i i l i vu l k a n e . M a g m u k o j a s e i zl i l a n a Z e m l j i n u povrinu nazivamo lava. N a i n n a k o j i e m a g m a i z b i t i n a p o v r i n u o v i s i o t i p u pukotina, ali i o svojstvima magme. Magma koja sadri puno uklopljenih plinova i para je viskoznija, te na povrinu izbija eksplozivnim erupcijama, dok se magma sa manje viskoznosti polako izlijeva iz pukotina.20 Magma na povrinu izbija na dva naina: Izlijevanjem - magma izbija polagano i jednolino, zbog ega nastaju bazaltni . pokrovi primjeri: SAD, poluotok Dekan, Kamatka, Island... Erupcijom - eksplozivno, nastaje zbog velike koliine nakupljenih plinova i vodene pare. Popraeni su potresima, a zabiljeeni su i sluajevi katastrofalnih posljedica za okolinu. (St. Helens 1980. g, Krakatau 1883. g, Mont Pele 1902. g). Osim lave iz vulkana mogu izbijati i vulkanske bombe - vei komadi lave koji prilikom hlaenja dobivaju vretenast oblik, vulkanski blokovi zdrobljeni piroklastini materijal koji moe teiti i po nekoliko tisua tona, vulkanski prainac ili tuf vulkanski pepeo pomijean s vodom te lapile uareno kamenje veliine ljunka. Vulkanska aktivnost esto je praena popratnim pojavama, izbijanjima vodene pare, razliitih plinova i kemijskih spojeva.21
Slika 15: Vulkanska magma

Izvor: geounda.com

20 21

geounda.com hr.wikipedia.org

11

1.6. Vulkanske katastrofe Vulkanske erupcije su jedna od najstranijih prirodnih pojva. Tokom erupcije desile su se takve katastrofe, koje su odnije mnoga naselja i ljudske ivote. Najpoznatije vulkanske katastrofe su : Erupcija vulkana Tambora u Indoneziji

Tambora je 2,722 metra visok vulkan na otoku Sumbawa u Indoneziji, poznat po erupciji iz 1815.g. koja je bila jedna od najveih vulkanskih erupcija u povijesti, i koja je pridonijela klimatski anomalijama 1816.g. zbog ega je ta godina nazvana godina bez ljeta. Zbog unitavanja poljoprivrednih usjeva u iroj regiji, do ega je dolo zbog izbacivanja vulkanskog pepela, nastupila je glad i dolo je do pojave bolesti. Prema procjenama, ukupan broj rtava je bio oko 71,000 ljudi, dok je broj stradalih izravno od erupcije iznosi oko 11,000-12,000.22 Erupcija vulkana Krakatau u Indoneziji

Slika 16: Vulkan Krakatau

Krakatoa je bio nekada jedan mali otoi iznenaujue ljepote u Indoneziji. Bio je vulkanskog porijekla. Otok je unitila eksplozija 1883. godine. To je jedna od najpoznatijih vulkanskih eksplozija svih vremena. Od otoka je preostalo samo Rakatu.23

Izvor: hr.wikipedia.org

Erupcija vulkana Santorino

Danas je Santorini arhipelag vulkanskih ostrva i turistiko mjesto iz snova, spektakularne ljepote, ali arhipelag je samo preostali dio velikog ostrva koje je prije 3600 godina razneseno u eksploziji vulkana. Malo se zna o tom dogaaju, ali nedavna istraivanja govore o naslagama vulkanskog materijala debljine 80 metara na razdaljini od preko 20 kilometra. Prema novim podacima tom prilikom je izruen 61 kubni kilometar magme u atmosferu. Izgleda da je itava Minojska kultura na 110 kilometara udaljenom Kritu zbrisana udarom cunamija koji je nastao nakon ove erupcije. Neki sa ovom divljom eksplozijom povezuju i nestanak legendarne Atlantide. Ali ta god da se tano dogodilo bilo je strano.24 ...

22 23

www.znanje.org www.znanje.org 24 www.znanje.org

12

2. Potresi na zemlji
Potresima ili zemljotresima nazivamo iznenada kratkotrajna podrhtavanja tla koja nastaju uslijed oslobaanja energije u litosferu.
Slika 17: Mehanizam potresa

Izvor: hr.wikipedia.org

2.1. Pojam zemljotresa Zemljotres ili potres (trus) nastaje usljed pomjeranja tektonskih ploa kretanja Zemljine kore ili pojave udara, a posljedica je podrhtavanje Zemljine kore zbog oslobaanja velike energije. Nasuprot rasprostranjenom uverenju da su to rijetke pojave, oni se deavaju vrlo esto, ali njihov najvei broj je slabog intenziteta i javlja se na relativno malim povrinama kopnenih prostora ili okeanskog dna. Na Zemljinoj povrini, zemljotresi se mogu manifestovati kao drmanje ili dislociranje t l a . P o n e k a d , m o g u i za zi v a t i p o j a vu c u n a m i j a , r a zo r n o g m o r s k o g t a l a s a . D o zemljotresa dolazi usljed zaglavljivanja t e k t o n s k i h p l o a p r i e m u d o l a z i d o n a p r e za n j a s t i j e n s k e m a s e i o n o g t r e n u t k a k a d a n a p r e za n j e p o s t a n e t o l i k o d a g a stijene ne mogu izdrati dolazi do lomljenja i klizanja du rasjeda. Zemljotresi mogu nastati prirodno ili kao rezultat ljudske aktivnosti. Manji zemljotresi mogu takoe biti izazvani vulkanskom aktivnou, klizanjem tla, ek splozijama i nuklearnim testovima.U najirem znaenju rije zemljotres se koristi da o p i e b i l o k o j i seizmini dogaaj - bilo da je u pitanju prirodni fenomen ili dogaaj izazvan od strane ljudi a koji generie seizmike talase.25

25

hr.wikipedia.org

13

2.2. Hipocentar i epicentar Hipocentar

Hipocentar je naziv za mjesto nastanka potresa u Z e m l j i n o j u n u t r a n j o s t i . Takoer, isti se naziv koristi i za centar eksplozije nuklearne bombe. Hipocentar u zn a e n j u p o t r e s a , s e n a l a zi i s p o d e p i c e n t r a . E p i c e n t a r j e m j e s t o n a Z e m l j i n o j povrini na kojem se potres najjae osjeti, i gdje napravi najveu tetu. Hipocentar se po dubini moe svrstati u 3 kategorije: plitki, srednji i duboki. Plitki su oni do dubine od 70 km ispod povrine Zemlje, najee u zonama razmicaja litosfernih p lo a . H i p o c e n t r i s r e d n j e d u b i n e s u o n i i zm e u 7 0 i 3 0 0 k m i s p o d p o v r i n e . Duboki hipocentri se nalaze na dubinama izmeu 300 km i 730 km ispod povrineZemlje, a to su najee hipocentri u zonama subdukcije.26 Epicentar

Epicentar (grka rije za sjedite iznad), je mjesto neposredno iznad hipocentra ili arita zemljotresa. Te dvije take predstavljaju stalne take u kojima se rastojanje izmeu neke take u odnosu na hipocentar naziva "hipocentralno rastojanje", a u odnosu na epicentar "epicentralno rastojanje". Hipocentralno rastojanje izmeu epicentra i hipocentra se naziva dubina "arita". Sva ta rastojanja se iskazuju u kilometrima odnosno stepenima i minutima geografske irine i duine. S a t i m odrednicama se utvruju prostorni poloaji arita na povrini zemlje na kojima se ispoljilo dejstvo zemljotresa.27

2.3. Podjela potresa po nainu postanka Prema nainu postanka potresi mogu biti: Uruni potresi (3%) - nastaju uruavanjem stropova podzemnim upljinama. Male su snage i plitkog hipocentra koji se nalazi na dubini od samo nekoliko km. Vulkanski potresi (7%) uzrokuju kretanje magmeiz Z e m l j i n e unutranjosti. Javljaju se lokalno i izazivaju potrese srednje jaine. Tektonski potresi (90%) - nastaju pomicanjem Zemljine kore du rasjeda i imaju najveu razornu mo s vrlo tekim posljedicama.28

26 27

hr.wikipedia.org hr.wikipedia.org 28 OPA ENCIKLOPEDIJA JUGOSLAVENSKOG LEKSIKOGRAFSKOG ZAVODA 8 S ZVA, Zagreb 1982

14

Slika 18: Tektonski potres

Izvor: www.znanje.org

2.4. Skale za mjerenje jaine potresa Merkalijeva ljestvica

Uinak potresa iskazuje se pomou Mercalli-Cancani-Siebergove (MCS) ljestvice, koja ima 12 stepeni. Prvi stepen: slabi potresi koje registrira samo seizmograf (sprava za mjerenje i biljeenje podrhtavanja Zemljine kore); drugi stepen: lagani potresi koji se osjete samo na viim spratovima kua; trei stepen: potresi koji se osjeti kao prolaz tekih vozila ulicom; e t v r t i stepen: umjereni potresi koji se osjete u zgradama, ali ne i n a otvorenom prostoru; peti stepen: jaki potresi koji se osjete i u zgradama i na otvorenom prostoru; esti stepen: jaki potresi koji oteuju slabije zgrade; sedmi stepen: vrlo jaki potresi koji uzrokuju vee tete na zgradama; osmi stepen: potresi koji oteuju oko 25% zgrada, stvaraju pukotine u tlu i izazivaju klizanje terena; deveti stepen: razorni potresi koji oteuju 75%zgrada, ali sa jo jaim razornim uinkom nego kao kod devetog stepena; jedanaesti stepen: katastrofalni potresi koji razaraju sve zgrade do temelja, stvaraju iroke pukotine u tlu, uzrokuju uruavanja, klizanja terena i dr.; dvanaesti stepen: katastrofalno potresi koji unitavaju sve do temelja.29

29

Greta upanid, udbenik za 1. Razred gimnazije, Sarajevo, 2003.g., str.75

15

Slika 19: Seizmograf

Seizmograf : Seizmometri su ureaji koji mjere pomicanje tla, ukljuujui seizmike valove uzrokovane potresima, nuklearnim eksplozijama i drugim seizmikim izvorima. Biljeenje seizmikih valova omoguava seizmolozima da naprave prikaz unutranjosti Zemlje, odnosno lociraju i odrede efekte tih seizmikih izvora.Osim izraza seizmometar se koristi i seizmograf , iako ponekad vie za starije ureaje u kojima su biljeenje i mjerenje seizmikih valova vrili razliiti mehanizmi. Seizmometri i seizmografi se razlikuju od seizmoskopa koji je ureaj koji jedino biljei da je do dolo do seizmikog vala, ne odajui podatke o njegovoj lokaciji i dimenzijama.30
Izvor: www.znanje.org

Rihterova skala

Nosi ime po njenom tvorcu Charles F. Richter-u (1934), i kategorie zemljotrese na osnovu osloboene energije u (magnitude). To je u osnovi logaritamska skala sa osnovom 10. Radi lakeg shvatanja, obino se uz stepene ove skale vezuju I ekvivalenti osloboene energije prilikom eksplozija. Rihterova skala nema gornju granicu, ali poto jo nije zabiljeen zemljotres jaine 10, rihterova skala se obino predstavlja do devetog stepena. Zbog svoje prirode, ova skala kod veoma slabih zemljotresa moe imati i negativne vrijednosti.31 2.5. Katastrofalni potresi XX stoljea Ovo su samo neki od potresa koji su se dodgodili prolog stoljea : ile

Potres jaine 9.5 stepeni po Richteru, pogodio je juni dio ilea (epicentar je bio ispod kopna, nedaleko grada Temuca ), 22. maja 1960. godine. U potresu je poginulo 1.665 ljudi, 3.000 ljudi je ozlijeeno, dok je 2 miliona ljudi je ostalo bez domova. teta je procijenjena na preko pola milijarde dolara. 32

30

www.znanje.org Greta upanid, udbenik za 1. Razred gimnazije, Sarajevo, 2003.g., str.73 32 www.rtl.hr
31

16

Aljaska

Jaina potresa, koji se dogodio 28. marta 1964. godine, izmjerena je na 9.2 stepeni Richtera. Epicentar potresa bio je uz samu obalu, nekih 120 kilometara jugoistono od Anchoragea, glavnog grada Aljaske. Tsunami koji je nastao nakon potresa odnio je preko 120 ljudskih ivota. teta je procijenjena na 330 miliona dolara.33 Indonezija

Slika 20: Potres u Indoneziji

Trei najvei potres od poetka 20. stoljea, jaine 9.1 stepen Richterove ljestvice, dogodio se 26. decembra 2004. godine, s epicentrom oko 300 kilometara zapadno od indonezijskog otoka Sumatre. tete ovog potresa bile su katastrofalne gotovo 300 hiljada ljudi je poginulo ili nestalo, dok ih je 1.7 milion ljudi ostao bez domova. Tsunami, koji je nastao kao posljedica potresa, pogodio je 14 zemalja june Azije i istone Afrike.34
Izvor: www.rtl.hr

Japan

Jaina ovog potresa bila je tano 9 stepeni Richtera, a svjedoili smo mu poetkom marta 2011. godine. Epicentar je bio 130 kilometara istono od japanskog otoka Honshua, odnosno 375 kilometara od glavnog grada Tokija. Poginulo je otprilike 16 hiljada ljudi, gotovo 5 hiljada ih se smatra nestalima, a preko pet hiljada je ozlijeeno. Potres je ostavio preko 130 hiljada ljudi bez doma, a srueno je gotovo 330 hiljada zgrada i kua. Procijenjena materijalna teta je oko 309 milijardi amerikih dolara. 35 Ruska federacija

Jug poluotoka Kamatke je 4. novembra 1952. godine pogodio potres jaine 9 stepeni po Richterovoj ljestvici. Na sreu nije zabiljeeno ljudskih rtava, a procijenjena materijalna teta je otprilike milion dolara. Tsunami je pogodio obale Aljaske i Havajskog otoja, a valovi su bili visoki i preko devet metara. Materijalna teta na Havajskom otoju iznosila je nekih 400 hiljadaamerikih dolara.36

33 34

www.rtl.hr www.rtl.hr 35 www.rtl.hr 36 www.rtl.hr

17

Da li ste znali ???

Da na drugim planetama ima vulkana. Kao to pokazuju snimci dobijeni putem vasionskih sondi, na planeti Marsu ima nekoliko vulkana koji doseu nevjerovatne visine, npr. vulkan Olimp, koji se uzdie 24.000 metara !!! To je gotovo 3 puta vea visina od Mont Everesta (8.848 m), najvie planine na Zemlji. A na jednom od Jupiterovih satelita snimljene su dinovske vulkanske erupcije, mnogo snanije od onih koje se deavaju na Zemlji. A otkad je ovjek kroio na Mjesec, potpuno je izvjesno da na njemu ima ogroman broj kratera, a takoe otkrivena je i veoma stara vulkanska lava koja se prije mnogomiliona godina pojavila iz Mjeseevog podzemlja. Da kia ne moe ugasiti vulkan. Ni u kom sluaju. Od kie vulkani mogu da budu jo opasniji. Evo zato: Kada kinica padne na uarenu lavu, nastaje para, tada dolazi do eksplozije: kao kad u posudu sa vrelim uljem ubacimo malo vode. Neki vulkani su stalno u erupciji hiljadama godina bez prestanka! To je npr. sluaj sa Strombolijem u Italiji. On redovno bljuje lavu prema nebu. Izmeu dva nastupa moe da proe jedan minut, ponekad i nekoliko asova. To tako traje dvije tri hiljade godina. Uza sve to uz veliku opreznost, ovaj vulkan se moe posjetiti. Meutim, kod veine vulkana erupcije se javljaju povremeno i traju od nekoliko asova do nekoliko minuta. Smatra se da je najgora vulkanska katastrofa 20. vijeka erupcija na planini Pele 1902. godine na karipskom ostrvu Martinik. Vie od 30,000 ljudi je poginulo, a samo dvije osobe su preivjele obuar koji je ivio i radio na drugom kraju ostrva i zatvorenik koji je kaznu sluio u tamnici napravljenoj od tekih kamenih zidina. Japanci vjeruju da kupanje u vrelom vulkanskom pijesku lijei mnoge bolesti. Smatra se da je zvuk erupcije vulkana neto najglasnije na svijetu. Najsnanija erupcija se dogodila 1883. godine kada je vulkan Krakatoa dostigao nevjerovatnih 180 decibela! Da ivotinje mogu da osjete hemijske promjene u podzemnim vodama koje se pojavljuju prije potresa, to bi, kau znanstvenici, moglo da objasni bizarno ponaanje ivotinja prije katastrofe. Da je prije dva mjeseca Bosnu pogodio zemljotres sa magnitudom u epicentru jaine 4,6 Rihtera I 6 stepeni Merkalijeve skale.
18