Antifaistiko vijee narodnog osloboenja Jugoslavije

Utemeljiteljsko i prvo zasjedanje AVNOJ-a odrano je 26. i 27. studenoga 1942. godine u Bihau. AVNOJ je konstituiran kao openarodno i opepolitiko predstavnitvo Narodnooslobodilakog pokreta. Na 2. zasjedanju AVNOJ-a 29. i 30. studenoga 1943. u Jajcu donesena je odluka o utemeljenju Nacionalnog komiteta osloboenja Jugoslavije, s funkcijama privremene vlade. Odobrena je Odluka o ureenju budue Jugoslavije na federativnome i demokratskome naelu uz priznavanje prava svim njenim narodima, koja je odluka imala kasniji ustavotvoran znaaj. Zasjedanju AVNOJ-a nazoila su 142 delegata. Odobreno je kako e o ureenju budue drave odluiti njeni narodi nakon rata. Kao glavne odluke koje su donijeli vijenici na drugom zasjedanju AVNOJ-a istiu se: Antifaistiko vijee narodnog osloboenja Jugoslavije se konstituie u zakonodavno i izvrno predstavniko tijelo Jugoslavije, kao vrhovni predstavnik naroda i uspostavlja se Nacionalni komitet osloboenja Jugoslavije (NKOJ), sa svim obiljejima narodne vlade, preko koga e AVNOJ ostvarivati svoju izvrnu funkciju; Zabranjuje se jugoslavenskoj izbjeglikoj vladi povratak u zemlju i oduzimaju se sva prava zakonite vlade Jugoslavije, a takoer se zabranjuje i povratak u zemlju kralja Petra II Karaorevia do zavretka rata kada e narod odluiti hoe li republiku ili monarhiju; Obveze koje su u inozemstvu u ime Jugoslavije sklopile izbjeglike "vlade" au cilju njihovog ponitenja ili ponovnog sklapanja odnosno odobrenja i da se ne priznaju meunarodni ugovori i obaveze koje bi u budue u inostranstvu eventualno sklpoila izbjeglika takozvana "vlada"; Jugoslavija se ima izgraditi na demokratskom principu kao dravna zajednica ravnopravnih naroda. Zakljuci donijeti se imaju odmah formirati posebnim odlukama AVNOJ-a. Kao posebna odluka AVNOJ-a, u odluci br. 7, Josipu Brozu Titu je dodijeljen naziv "MARAL JUGOSLAVIJE" na temelju prijedloga koji je postavila slovenska delegacija na elu s dr. Josipom Vidmarom. Predsjednitvo AVNOJ-a je na svojoj proj sjednici 3o novembra 1943. godine jednoglasno prihvatilo prijedlog slovenske delegacije da se Titu dodijeli naziv "MARAL JUGOSLAVIJE". Znaaj odluka s drugog zasjedanja AVNOJ-a i meunarodna reagiranja [uredi] Drugo zasjedanje AVNOJ-a se odravalo ba u trenutku zasjedanja konferencije Velike Trojice u Teheran u. Sve privremene odluke koje su donesene na Prvom zasjedanju u Biha u su uokvirene na Drugom zasjedanju u Jajcu. Jednoduno je odbaena mogunost ponovnog uspostavljanja Monarhije i odreen je teaj novog drutva koje se polako izgraivalo kroz narodni ustanak. Na drugom zasjedanju AVNOJ-a donesene su odluke kojima je u osnovama zavreno stvaranje dravne organizacije nove Jugoslavije, koja je dobila svoj parlament i vladu. Usvajanjem deklaracije i odluka osigurane su tekovine narodnooslobodilakog rata i onemoguen je povratak na predratno stanje. Nakon zavretka Drugog svjetskog rata, narodi Jugoslavije su datum 29. novembar slavili kao dravni praznik, a na novom grbu Jugoslavije stajalo je urezano 29. novembat 1943. Odlukama AVNOJ-a se u prvi mah suprostavio engleski premijer Winston Churchill jer se odluka o zabrani povratka kralja ticala iskljuivo njega. to se tie Sovjetskog Saveza, Jugoslavija je odbila obavijestiti Sovjetski Savez o predstojeem zasjedanju, kao io tome to se njime eli uiniti. Radiogram je poslan odmah nakon zavretka zasjedanja i tako je Staljin stavljen pred svreni in. Naroito je bila komplicirana situacija jer se ba u istom trenutku odravala i Teherenska konferencija izmeu Roosevelta, Staljina i Churchilla u Iran u. Ovakvo pravodobno neobavjetavanje Sovjetskog Saveza i rad Jugoslovenskog CK na svoju ruku, predstavnici Informbiroa su kasnije iskoristili da svale na teret Jugoslavenima. Meutim, vanim odlukama sa Teheranske konferencije, meu kojima je najznaajnija ona da se prizna i pomogne NOP Jugoslavije praktino je poelo graenje nove Jugoslavije. Neki demokrati su na zapadu procijenili da su odluke AVNOJ-a bile uzurpacija dravnih tekovina i dravni udar KPJ koja se odvojila, stvorila svoju partisku vojsku i poela ruiti staro drutvo. Kao prva reakcija u zemlji na Drugo zasjedanje AVNOJ-a, polovinom 1944. etniki predstavnici JVuO (Ravnogorskog pokreta) odrali su svoj kongres u selu Ba (Svetosavski kongres) koji je usvojio rezoluciju potpuno suprotnu deklaraciji koju je formulirao AVNOJ. Velike sile su ve presudile na Teheranskoj konferenciji, tako da je pobjeda narodnooslobodilakog bloka postalo samo pitanje vremena. 3. zasjedanje AVNOJ-a odrano je 7. do 10. kolovoza 1945. u Beogradu. AVNOJ se preoblikovao u Privremenu narodnu skuptinu Demokratske Federativne Jugoslavije sa zadatkom pripremanja Ustavotvorne skuptine. 11. studenoga 1945. odrani su izbori za Ustavotvornu skuptinu. Lista Narodnog fronta Jugoslavije dobila je 96% glasova. Narodna skuptina (konstituanta) je 29. studenoga 1945. proglasila Federativnu narodnu republiku Jugoslaviju. Jugoslavija je postala savezna narodna republika sa 6 narodnih republika Ustavom od 31. sijenja 1946., a drava je dobila naziv Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ).

Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja Bosne i Hercegovine

Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a poelo je u Mrkonji Gradu 25. novembra 1943. u 19 sati. Zavreno je iste noi (26. novembra) u 4 sata ujutro. Ovoj osnivakoj skuptini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa. Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao optepolitiko predstavnitvo Narodno-oslobodilakog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najvii organ vlasti. Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se istie da ubudue BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ. Ovim aktima istovremeno je izraena odlunost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj e biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Istovremeno je konstituisano Predsjednitvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 lana, sa dr. Vojislavom Kecmanoviem, ljekarom iz Bijeljine, kao predsjednikom. Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a odrano je 30. juna 2. jula 1944. u Sanskom Mostu na kojem je 1. jula 1944. godine donesena deklaracija o pravima graana u BiH u kojoj stoji: U plamenu pravednog oslobodilakog rata iskiva se bratstvo Srba, Muslimana i Hrvata, i time se udara siguran temelj slobodne i zbratimljene BiH, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj federativnoj Jugoslaviji. Prvi put u historiji Srbi, Muslimani i Hrvati Bosne i Hercegovine, ujedinjeni u Narodnooslobodilakom pokretu, stupili su na isti put, poeli da izgrauju svoj zajedniki dom, u ije su temelje uzidane kosti njihovih najboljih sinova. Prvi put u historiji oni su postali kovai svoje sudbine, vrsto rijeeni da jednom zauvijek sahrane vijekovnu mranu i teku prolost i da izgrade dravnu zajednicu u kojoj e ivjeti u ravnopravnosti, slobodi, miru i blagostanju. Oliena u narodno-oslobodilakim odborima i ZAVNOBiH-u zajamuje: Ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata BiH koja je njihova zajednika i nedjeljiva domovina; Slobodu vjeroispovijesti i savjesti kao i ravnopravnost svih vjeroispovijesti; Slobodu zbora i dogovora, udruivanja i tampe; Linu i imovinsku sigurnost graana, kao i slobodu privatne inicijative u privrednom ivotu; Ravnopravnost ena sa mukarcima, kako u politikom ivotu zemlje tako i u svim oblastima drutvene djelatnosti; Izborno pravo u demokratskoj Bosni i Hercegovini birai e vriti tajnim glasanjem na osnovu opteg, jednakog i neposrednog prava glasa; Aktivno i pasivno izborno pravo ima svaki graanin i graanka koji su navrili 18 godina ivota, a nisu toga prava lieni na osnovu zakona; Borci narodno-oslobodilake vojske i partizanskih odreda Jugoslavije imaju to pravo bez obzira na godine starosti; Svakom graaninu zajameno je pravo albe na rjeenje organa vlasti, kao i pravo molbe i pritube svim organima dravne vlasti; Niko ne moe biti osuen bez prethodnog sudskog postupka.: Tree zasjedanje Nakon ulaska partizanskih trupa u Sarajevo 26. aprila 1945. sazvano je i tree zasjedanje ZAVNOBiH-a koje je bilo posljednje ratno i uopte posljednje zasjedanje ovog tijela.Dravna struktura federalne Bosne i Hercegovine zaokruena je na Treem zasjedanju ZAVNOBiH-a.Tada je, najprije, odobren rad Predsjednitva ZAVNOBiH-a izmeu dva zasjedanja, a zatim se 0ZAVNOBiH konstituisao u Privremenu Narodnu skuptinu Bosne i Hercegovine.Tada je donesen Zakon o Narodnoj vladi Bosne i Hercegovine.

Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja Sandaka

Slijedei ideje o nacionalnom i socijalnom osloboenju ugraene u platformi Narodnooslobodilake borbe, a cijenei uee i antifaistiku borbu naroda Sanaka, predsjednitvo Antifaistikog vijea narodnog oslobodjenja Jugoslavije na Drugom zasjedanju 29. novembra 1943. godine u Jajcu je donijelo odluku za osnivanje posebnog antifaistikog vijea Sandaka. Inicijativni odbor kojeg su sainjavali partijski rukovodioci Sreten Vukosavljevi[1], profesor Beogradskog Univerziteta i Murat eeragi[2], muftija i vrhovni erijatski sudija i komesar Islamske vjerske zajednice za Sandak, Crnu Goru i Srbiju u Kraljevini Jugoslaviji, su ocijenili da Sandak kao posebna ekonomska, politika i narodna cijelina treba zauzeti ravnopravno mjesto meu ostalim pokrajinama. Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja Sandaka osnovano je 20. studenog 1943. godine u Pljevljima. ZAVNOS je ukinut 29. marta 1945. godine na zasjedanju u Novome Pazaru, a podruje pod upravom ZAVNOS-a podijeljeno je izmeu SR Crne Gore i SR Srbije, Na zasjedanju u Novome Pazaru 29. oujka 1945. ZAVNO Sandaka zakljuilo je podijeliti podruje Sandaka izmeu Crne Gore i Srbije, i time raspustilo to tijelo javne uprave.

Crnogorska antifaistika skuptina narodnog osloboenja

Crnogorska antifaistika skuptina narodnog osloboenja (CASNO) je ustanovljena 1944. od crnogorskih itelja, vema Crnogoraca partizana, ustrojena i odreena kao vrhovno tijelo dravne vlasti i dravnoga suvereniteta Crne Gore. Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja Crne Gore i Boke (ustanovljeno 15. studenoga 1943.) je na svom treem zasjedanju 15. srpnja 1944. u Kolainu preraslo u CASNO. Na tom je zasjedanju donijeta odluka da Crna Gora, kao ravnopravna federalna jedinica, postane dio nove jugoslavenske dravne zajednice (DFJ). Na prvoj skuptini crnogorskih i bokeljskih itelja, odranoj 8. veljae 1942., a u nazonosti 65 delegata iz svih krajeva Crne Gore i Boke, izabran je Zemaljski NOO za Crnu Goru i Boku od 22 lana Boka je, odlukom CASNO-a, ula u sastav Crne Gore. Predsjednik CASNO-a bio je dr. Niko Miljani, potpredsjednici Boo Ljumovi, Jovan etkovi i Petar Tomanovi, tajnici Veljko Zekovi i Vlado Lazarevi. CASNO je imao ukupno 11 odjeljenja: za unutarnje poslove (Boo Ljumovi), prosvjetu (pop Jovo Radovi), narodno gospodarstvo (Jevto Pavi), narodno zdravlje (dr. Niko Miljani), gospodarstvenu obnovu (Vlado Lazarevi), socijalnu skrb (Savo elebi), pravosue (Blao Jovanovi), ishranu (Mihailo Grbi), graevine (Petar Tomanovi), ume i rude (Andrija Mugoa) i informiranje (Jovan etkovi). Ova CASNO-va odjeljenja su predstavljala de facto crnogorsku vladu. CASNO je 15. travnja 1945. preimenovan u Crnogorsku narodnu skuptinu a 17. travnja 1945. je imenovana i prva Vlada Crne Gore koja je preuzela izvrne ovlasti CASNO-a.

Antifaistiko sobranje narodnog osloboenja Makedonije

Antifaistiko sobranje narodnog osloboenja Makedonije (mk. ; skraeno ASNOM) je predstavljalo vrhovno predstavniko, zakonodavno i izvrno telo narodne vlasti u Makedoniji, u tijeku narodne revolucije u periodu od avgusta 1944. do aprila 1945. godine. ASNOM je konstituisan na Ilindan 2. kolovoza 1944. na prvom zasjedanju u Prohoru Pinjskom, tada na osloboenom teritoriju Makedonije. Kasnije je Prohor Pinjski pripao Federalnoj Srbiji. 16. aprila 1945, na Treem zasedanju je preraslo u Narodnu skuptinu Makedonije. Inicijativni odbor za osnovanje ASNOM-a formiran je novembra 1943. godine u selu Crvena voda. U njegovom sastavu nalazili su se: Metodije Andonov ento (predsednik), Strahil Gigov (sekretar), Cvetko Uzunovski, Venko Markovski i Mihajlo Apostolski. Marta 1944. godine IO je uputio pismo svim Narodooslobodikim odborima u Makedoniji da izaberu delegate za Prvo zasedanje ASNOM-a. Prvi sastanak Inicijativnog odbora odran je 30. aprila 1944. godine u selu Stajovce, i na njemu je u rad odbora ukljueno jo 17 lanova. Prvo zasedanje ASNOM-a odrano je 2. avgusta 1944. godine u manastiru sv. Prohor Pinjski. Iako je izabrano 116. delegata, zasedanju je prisustvovalo samo 60-ak. Na zasedanju su donesene odlike, kojima je: ASNOM proglaen za vrhovno zakonodavno i izvrno predstavniko telo i najvii organ dravne vlasti u demokratskoj Makedoniji; Makedonski jezik uveden kao slubeni jezik u makedonskoj dravi; Ilindan proglaen za narodni i dravni praznik u makedonskoj dravi; prihvaene odluke Drugog zasedanja AVNOJ-a i odobren rad Glavnog taba NOV i PO Makedonije

Na kraju zasedanja izabran je Prezidijum (Predsednitvo) ASNOM-a. Predsednitvo se sastojalo od predsednika, dva potpredsednika, dva sekretara i 17 lanova. Drugo zasedanje ASNOM-a Drugo zasedanje Antifaistike skuptine narodnog osloboenja Makedonije odrano je u osloboenom Skoplju od 28. do 30. novembra 1944. godine. Ovom zasedanju su prisustvovali i potpredsednici Nacionalnog komiteta osloboenja Jugoslavije: Edvard Kardelj, Svetozar Vukmanovi Tempo, Dimitar Vlahov; predsednik Otaastvenog fronta Bugarske Dobri Trpeev i predstavnici sovjeteske i angloamerike vojne misije. Tree zasedanje ASNOM-a Tree zasedanje Antifaistike skuptine narodnog osloboenja Makedonije je odrano od 14. do 16. aprila 1945. godine u Skoplju. Na ovom zasedanju Predsednitvo ASNOM-a je postalo Vlada Federalne Makedonije, a ASNOM je posato Narodna skuptina (sobranje) Makedonije. Za prvog predesdnika Vlade tada je izabran Lazar Kolievski.

Antifaistika skuptina narodnog osloboenja Srbije

Velika antifaistika narodno-oslobodilaka skuptina Srbije ili Antifaistika skuptina narodnog osloboenja Srbije (ASNOS), odrana je od 9. do 12. novembra 1944. godine u Beogradu, na inicijativu Glavnog narodnooslobodilakog odbora Srbije (obrazovanog 17. novembra 1941.). Delegati su na Velikoj antifaistikoj narodno-oslobodilakoj skuptini Srbije predstavljali su: grad Beograd, te kragujevaki, kraljevaki, poarevaki, mladenovaki, pirotski, abaki, leskovaki, niki, aanski, kruevaki, vranjski, moravski, topliki, valjevski, timoki i uiki okrug. Izvetaje su podneli: dr. Blagoje Nekovi o radu Glavnog narodnooslobodilakog odbora Srbije i radu predstavnika Glavnog NOO Srbije na drugom zasedanju AVNOJ-a, Aleksandar Rankovi o politikom poloaju Srbije i zadacima ASNOS-a, Petar Stamboli o izgradnji i zadacima narodnooslobodilake vlasti u Srbiji i Sreten ujovi o privredi i privrednim zadacima Srbije. Velika antifaistika narodno-oslobodilaka skuptina Srbije donela je Odluku o odobrenju rada Glavnog NO odbora Srbije, kao i o radu njegovih predstavnika na drugom zasedanju AVNOJ-a. Odluka o konstituisanju ASNOS-a u vrhovni zakonodavni i izvrni organ dravne vlasti demokratske Srbije ima ustavotvorni karakter. Skuptina je odluila da se Glavni NO odbor Srbije proiri i rekonstruie u ASNOS, koji predstavlja vrhovni organ dravne vlasti demokratske Srbije. Time je uspostavljen kontinuitet izmeu najieg organa vlasti ustanike Srbije, obrazovanog novembra 1941. godine i ASNOSa, stvorenog u gotovo osloboenoj Srbiji. Velika antifaistika narodno-oslobodilaka skuptina Srbije izabrala je Prvu antifaistiku skuptinu narodnog osloboenja Srbije i donela odluke o ustanovljenju Suda za suenje zloina i prestupa protiv srpske nacionalne asti, o ustanovljenju Zemaljske komisije za ispitivanje zloina okupatora i njegovih pomagaa i o osnivanju Privredne banke Srbije. Izabrano Predsednitvo ASNOS-a donelo je 1. decembra 1944. godine Odluku o ustrojstvu i poslovanju NO odbora i NO skupitna demokratske Srbije.

Slovenako narodnooslobodilako vee

(skraeno SNOV, slv. Slovenski narodnoosvobodilni svet, SNOS) bilo je vrhovno predstavniko i zakonodavno telo Narodnooslobodilakog pokreta u Sloveniji i posle Narodne Republike Slovenije od februara 1944. do oktobra 1946. godine. Njegov prethodnik bio je Slovenaki narodnooslobodilaki odbor (SNOO). Predsednik Prezidijuma SNOV-a bio je Josip Vidmar. SNOO je bio osnovan na Koevskom zboru od 1. do 3. oktobra 1943. godine. SNOO je na svom Prvom zasedanju, 19. februara 1944. godine, u rnomlju preimenovan u SNOV, osnovan je zakonodavni odbor SNOV, raspisani su izbori za Narodnooslobodilake odbore i donesena odluka o prikljuenju Slovenakog primorja Sloveniji. SNOV je tada imao 120 lanova. Na prvom zasedanju, veina lanova SNOV-a bila je iz Ljubljane, Notranjske i Dolenjske, pa je izabrano 20 predstavnika iz Primorske, 21 iz tajerske i Koruke, a 19 iz Gorenjske. Tokom rata, prikljuenje novih poslanika nije bilo sprovedeno. Sastavni odseci Vea bili su zakonodavni odbor, komisija za utvrivanje zloina okupatora i njegovih saradnika za Sloveniju i verska komisija, drugi povjerenstva su u njegovom mandatu. Na sednici Predsednitva SNOV-a u Ajdovini, 5. maja 1945. godine, osnovana je prva narodna vlada Demokratske Federativne Slovenije. Drugo zasedanje SNOV-a odrano je u Ljubljani 9. i 10. oktobra 1946. godine. Izborom Ustavotvorne skuptine Narodne Republike Slovenije, 27. oktobra 1946, SNOV je prestalo sa svojim delovanjem.

Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja Hrvatske

(kratica ZAVNOH koja je i poimeniena) najvie tijelo narodne vlasti u Hrvatskoj, osnovan od antifaistikoga pokreta. Znaajniji nadnevci u radu ZAVNOH-a su: 13. lipnja 1943. u Otocu odrano je prvo zasjedanje ZAVNOH-a, kada je ZAVNOH formalno preuzeo funkciju najviega politikog tijela Narodnooslobodilakoga pokreta u Hrvatskoj, ali je de facto obavljao i zadae najviega tijela vlasti u Hrvatskoj. Na tom je zasjedanju formiran Izvrni odbor, iji predsjednik postaje hrvatski knjievnik Vladimir Nazor. 14. lipnja 1943. na proplanku pokraj jezera Labudovac (jednoga od Plitvikih jezera) odrana je radna sjednica ZAVNOH-a; 12. - 15. listopada 1943. u Plakom odrano je drugo zasjedanje ZAVNOH-a; 20. rujna 1943. - ZAVNOH donosi Odluku o prikljuenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj. 8. i 9. svibnja 1944. u Topuskom odrano je tree zasjedanje ZAVNOH-a kada je, na temelju prava na samoodreenje, prihvaena odluka o stvaranju nove Demokratske Federativne Jugoslavije, a ZAVNOH proglaen vrhovnim zakonodavnim i izvrnim predstavnikim tijelom i najviim tijelom dravne vlasti Federalne Drave Hrvatske. ibenik je bio sjedite ZAVNOH-a od 31. prosinca 1944. do 13. svibnja 1945., nakon ega se ZAVNOH preselio u Zagreb, 20. svibnja 1945. 21. srpnja 1945. u sabornici na Markovom trgu odrano je etvrto zasjedanje i tog dana promijenjen je naziv u Narodni sabor Hrvatske. Predsjednik Predsjednitva Narodnoga sabora Hrvatske Vladimir Nazor povjerio je mandat za sastav vlade Vladimiru Bakariu, a on je predloio viestranaku vladu, koja se sastojala od etiri predstavnika KPH, petorice HSS-ovaca, etvorice predstavnika Srba iz Hrvatske i jednoga izvanstranakog ministra. 26. veljae 1946. Predsjednitvo Narodnog sabora Hrvatske donosi Zakon o imenu Narodne Republike Hrvatske i od tada djeluje kao Prezidij Sabora Narodne Republike Hrvatske. Narodna vlada mijenja naziv u Vlada Sabora Narodne Republike Hrvatske. Udio komunista u Prezidiju raste na 70%, a u Vladi na 87%. 26. 30. kolovoza 1946. odrano je peto zasjedanje Sabora, prvo pod novim nazivom Sabor Narodne Republike Hrvatske, koje je kasnije (18. sijenja 1947.) kao Ustavotvorni Sabor NRH promulgiralo prvi Ustav Narodne Republike Hrvatske. ******************************************************************************* Ustavnopravno konstituiranje federacije, zapoeto u Jajcu 1943., dovreno je 1944. konstitucijom federalnih drava lanica federacije, ovim tijekom: SNOS (slov. Slovenski narodnoosvobodilni svet), na Prvomu zasjedanju 19. veljae u rnomelju (rnomlju). ZAVNOH na Treemu zasjedanju u noi izmeu 8. i 9. svibnja u Topuskom. Odluke su od 9. svibnja. ZAVNOBiH na Drugomu zasjedanju u Sanskomu Mostu od 30. lipnja do 2. srpnja.Glavne su odluke donesene 1. srpnja 1944. CASNO na Treem zasjedanju ZAVNO Crne Gore i Boke, 13. 15. srpnja u Kolainu, odnosno do 16. srpnja. Glavna je odluka donesena 14. srpnja 1944. ASNOM na Prvomu zasjedanju, 2. kolovoza 1944. u Prohoru Pinjskom. VANOSS (ASNOS) na Prvom zasjedanju 9. 12. studenoga u Beogradu. Glavne su odluke donesene 11. studenoga 1944.