M O S T O V I

S v e u i l i t e u M o s t a r u
G R A E V I N S K I F A K U L T E T
akademska 2009./2010. godina
LJ E T N I S E M E S T A R
PREDAVA
A s i s t e n t
mr.sc. Goran unji
I podjela (prema vjerojatnosti pojave):
- optereenja za koja je most graen,
- sluajna optereenja koja se pojavljuju neovisno o prvima.
II podjela (prema dinamikim utjecajima):
- mirna,
- ona koja izazivaju neke dinamike pojave.
III podjela (prema uestalosti pojave):
- trajno prisutna,
- optereenja koja se javljaju kao vie ili manje uestale pojave.
U praksi projektiranja mostova optereenja su obino podijeljena
u tri skupine:
- osnovna,
- dodatna,
- izvanredna.
1. U V O D
MOSTOVI
8. OPTEREENJA MOSTOVA
2. PODJELA OPTEREENJA
2.1 OSNOVNA DJELOVANJA
U pravilu uvijek postoje na mostu ili nekom njegovom elementu, a
posljedica su osnovne namjene mosta. Promjene vrijednosti
optereenja su zanemarive. To su:
- vlastita teina,
- stalni teret na mostu,
- korisno (pokretno) optereenje,
- sile koje nastaju od prednaprezanja,
- skupljanje i puzanje materijala (kod prednapregnutih i spregnutih
konstrukcija),
- optereenje vodovima,
- aktivni tlak tla,
- tlak i teina mirne vode (hidrostatiko optereenje),
- djelovanje tekue vode (hidrodinamiko optereenje),
- uzgon,
- optereenje na ogradu mosta,
- deformacije nastale kao posljedica naina gradnje.
MOSTOVI
8. OPTEREENJA MOSTOVA
2.2 DODATNA DJELOVANJA
Javljaju se povremeno, ali je vjerojatnost njihove pojave u vijeku
trajanja mosta velika. Takoer su znaajne i promjene vrijednosti
djelovanja.
U dodatna optereenja spadaju:
- temperaturne promjene,
- skupljanje (bujanje) i puzanje betona,
- vjetar,
- snijeg,
- udari leda,
- sile pri pokretanju i sile pri zaustavljanju vozila (koione sile),
- otpori u leajevima,
- centrifugalne sile (mostovi u krivinama),
- mogue pomicanje temeljnog tla,
- potres (P
1
).
2. PODJELA OPTEREENJA
MOSTOVI
8. OPTEREENJA MOSTOVA
2. PODJELA OPTEREENJA
2.3 IZVANREDNA DJELOVANJA
Javljaju se rijetko ili nikako i obino su vrlo kratkotrajna.
Meutim njihovo djelovanje moe izazvati ekstremne utjecaje u
nosivom sklopu.
U izvanredna optereenja spadaju:
- udari vozila i plovnih objekata,
- potres (P
2
),
- izvanredna optereenja,
- privremena stanja pri gradnji,
- eksplozije.
MOSTOVI
8. OPTEREENJA MOSTOVA
3. ZAJEDNIKI UTJECAJ VIE DJELOVANJA
Provjera na istovremeni utjecaj vie djelovanja vri se
superpozicijom utjecaja.
Obino se vre sljedee superpozicije:
1.) Osnovno djelovanje;
2.) Osnovno + Dodatno djelovanje;
3.) Osnovno + Izvanredno djelovanje.

Pri proraunu ukupnih utjecaja izostavljaju se
djelovanja koja smanjuju ukupne utjecaje, osim
kad postoje dokazi da su ona stalna. Npr. prilikom
prorauna stabilnosti mosta na uzgon ne uzima se
u obzir prometno optereenje na mostu (jer nije
stalno), ali se uzima u obzir vlastita teina mosta
(djeluje stalno).
MOSTOVI
8. OPTEREENJA MOSTOVA
4. STALNI TERET VLASTITA TEINA
- Stalni teret tijekom predvienog roka trajanja graevine zamjetno
se ne mijenja, ni po veliini ni po svojem poloaju i smjeru
djelovanja.
- Odreen je geometrijskim oblikom i dimenzijama dijelova mosta i
konstrukcije te specifinim zapreminskim gustoama gradiva od
kojeg su dijelovi izraeni.
- Vlastitu teinu, tj. dimenzije nosaa, u postupku prorauna uvijek
je potrebno unaprijed pretpostaviti, te raunom dokazati njihovu
ispravnost ili neispravnost. Da bi olakali ovaj postupak uvijek se
sluimo iskustvom, podacima sa ve izvedenih (dobro
konstruiranih) mostova, literaturom i sl.
- Ako se vrijednosti dobivene proraunom znatno razlikuju od
pretpostavljenih, tada je potrebno proraun ponoviti s novo
usvojenim vrijednostima.
MOSTOVI
8. OPTEREENJA MOSTOVA
5. KORISNO (PROMETNO) OPTEREENJE
5.1 CESTOVNI MOSTOVI
Cestovni mostovi se, prema vanosti ceste na kojoj se nalaze, dijele na tri
kategorije:
- I kategorija: mostovi na autocestama;
- II kategorija: mostovi na magistralnim i regionalnim cestama;
- III kategorija: mostovi na lokalnim cestama.
Povrinu cestovnog mosta sainjavaju sljedei dijelovi:
- Kolnik dio izmeu rubnjaka namijenjen prolazu vozila koji se sastoji od prometnih,
zaustavnih rubnih i biciklistikih trakova;
- Pjeake staze ili staze za slubenu uporabu dijelovi izmeu rubnjaka i unutranje
strane ograde;
- Razdjelni trak dio izmeu dijelova kolnika za razliite smjerove prometa.
Pjeaka staza
Pjeaka staza
Kolnik
Kolnik
Razdjelni trak
MOSTOVI
8. OPTEREENJA MOSTOVA
5. KORISNO (PROMETNO) OPTEREENJE
Kategorija mosta Raunska shema
I V600 + V300
II V600
III irina kolnika > 6.0 m V300 + V300
irina kolnika < 6.0 m V300
Kategorija mosta i raunska
shema optereenja
p =3.0 kn/m
2
2
Shema optereenja V600 + V300
Shema optereenja V300 + V300
Shema optereenja V600
Shema optereenja V300
p =3.0 kn/m
2
2
p =3.0 kn/m
2
2
p =3.0 kn/m
2
2
p =3.0 kn/m
2
2
p =3.0 kn/m
2
2
V600
V300
V600
V300
V300
V300
p =3.0 kn/m
2
2
p =3.0 kn/m
2
2
Raunske sheme optereenja
MOSTOVI
8. OPTEREENJA MOSTOVA
5. KORISNO (PROMETNO) OPTEREENJE
b
2
b
2
b
1
1.50
6.00
1.50 1.50 1.50
2
.
0
0
3
.
0
0
b
2
b
2
Vozilo Ukupni
teret
(kN)
Teret
pojedinog
kotaa
(kN)
irina
nalijeganja
kotaa (m)
b
1
b
2

V600 600 100 0.60 0.20
V300 300 50 0.40 0.20
Teina i irina nalijeganja tipksog vozila
Tipsko vozilo V600 i V300
K
d
=1.4 - 0.008L
MOSTOVI
8. OPTEREENJA MOSTOVA
5.2 PJEAKI MOSTOVI
- Korisno optereenje za pjeake mostove uzima se kao jednoliko
raspodijeljeno optereenje p = 5.00 kN/m
2
i ne mnoi se s dinamikim
koeficijentom.
- Ako je raspon nosivih elemenata mosta vei od 10 m, doputeno je
smanjenje korisnog optereenja na p = 5.5 - 0.05L, gdje je L raspon u
metrima. U tom se sluaju za smanjena optereenja ne smije uzeti
vrijednost manja od p = 4.00 kN/m
2
.
5. KORISNO (PROMETNO) OPTEREENJE
5.3 MOSTOVI ZA ELJEZNIKI I MJEOVITI PROMET
- Teina vagona mnogo je ujednaenija nego teine cestovnih vozila, pa je
lake ustanoviti veliinu stvarnog optereenja.
- Mostovi mjeovite namjene s vie kolosijeka i odvojenim prometnim
povrinama za cestovni i traniki promet moraju se provjeriti na
istovremeno optereenje korisnim teretom za cestovne mostove i za
mostove za tranika vozila.
- Korisno optereenje za gradski traniki promet definira korisnik
optereenja.
MOSTOVI
8. OPTEREENJA MOSTOVA
6. SILE OD PREDNAPREZANJA
Sile od prednaprezanja, kao i sve popratne pojave (gubici sile i sl.), u
proraun se uzimaju prema vrsti i nainu prednaprezanja te materijalu od
kojeg se konstrukcija izvodi.
7. DJELOVANJA ZBOG SKUPLJANJA (BUBRENJA) I PUZANJA
MATERIJALA
Sile koje nastaju zbog skupljanja (u nekim sluajevima bubrenja) i
puzanja materijala utvrene su normativima za beton i armirani beton.
Prilikom razmatranja pojave skupljanja, kao i pojave puzanja moraju se
uzeti u obzir njihove najmanje i najvee vrijednosti, ovisno o vremenu
izgradnje mosta i (posebno bitno za puzanje) trenutku optereivanja
mosta (otputanju skele). Za mostove od armiranog betona ova se
djelovanja smatraju dopunskim.
8. TEINA VODOVA
Teina vodova uzima se u proraun za svaki pojedinani vod kao
funkcija njegovog poloaja na mostu. Pri odreivanju sila od vodova
valja imati na umu da osim same teine vod moe uzrokovati i skretne
sile (cjevovodi), sile od promjene temperature, trenje na leajevima i sl.
MOSTOVI
8. OPTEREENJA MOSTOVA
9. TLAK TLA
e'
h
p
e
0
E '
a
E ''
a
p
h
+
h
p
h
e''
( )
a a a
a a
a
2
a
a
a 0
2
a
E E E
h p E
h
2
1
E
h e
p e
2 45 tg
' '
+
'
=
c =
' '
c =
'
c =
'
c =
= c
Aktivni tlak tla na upornjak
MOSTOVI
8. OPTEREENJA MOSTOVA
10. OPTEREENJE OD VODE
10.1 DJELOVANJE MIRNE VODE (hidrostatiko djelovanje)
Djelovanje mirne vode u proraun mostova se ukljuuje kao mirno
optereenje i to samo onda kada poveava ukupno djelovanje. Ako voda
djeluje rastereujui u proraun se uzima samo ako postoji dokaz da je
djelovanje stalno. Djelovanje mirne vode rauna se prema izrazu:
h p
v hs
=
10.2 DJELOVANJE TEKUE VODE (hidrodinamiko djelovanje)
Djelovanje tekue vode u proraun mostova se ukljuuje kao statika
(mirna) horizontalna sila, prema izrazu:
2
hd
v k 515 . 0 p =
k=13/8
k=1/2
o<30
o
o
k=2/3
MOSTOVI
8. OPTEREENJA MOSTOVA
11. OPTEREENJA NA OGRADU MOSTA
p
v
p
h
Optereenje na ogradu
6
0

c
m
H
Sila udara vozila u odbojnik
MOSTOVI
8. OPTEREENJA MOSTOVA
12. DEFORMACIJE NASTALE KAO POSLJEDICA
NAINA GRADNJE
Mostovi, kao i sve ostale graevine ne nastaju odjednom ve se grade
dui vremenski rok. Prilikom izgradnje dolazi do promjene statikog sustava
kao i sila koje djeluju na konstrukciju. Pri proraunu potrebno je pravilno
predvidjeti sve faze izgradnje i konstrukciju provjeriti u svim moguim
sluajevima.
13. DJELOVANJE PROMJENE TEMPERATURE
Promjene temperature openito moemo podijeliti na:
- jednolika promjene temperature;
- nejednolika promjena temperature u jednom promatranom
presjeku mosta;
- nejednolika promjena temperature u pojedinim konstrukcijskim
dijelovima mosta koji nemaju kontinuiranu povezanost.
MOSTOVI
8. OPTEREENJA MOSTOVA
13.1 JEDNOLIKA PROMJENA TEMPERATURE
l t k L
t
A = A
Materijal [1/C]
Kamen raznih vrsta 1.010
-5

Beton 1.010
-5

Zid od prirodnog kamena 0.610
-5

Zid od opeke 0.610
-5

elik 1.210
-5

Lijevano eljezo 1.010
-5

Legirani aluminij 2.010
-5

Koeficijent temperaturnog istezanja
t
k
MOSTOVI
8. OPTEREENJA MOSTOVA
13.2 NEJEDNOLIKA PROMJENA TEMPERATURE
elini most sa spregnutom ab ploom moe imati dvije poprene
dispozicije:
- Kod prve (a) kolnik je nad nosaima, gornji pojas nosaa u
vjeitoj sjeni i ab ploa odvodi toplinu iz gornjeg pojasa. Donji
pojas se izduuje.
- Kod druge dispozicije (b) kolnik je uputen u nosae, pa je gornji
pojas nosaa izloen direktnom zagrijavanju sunca, a donji pojas je
u vjeitoj sjeni. Gornji pojas se izduuje.
MOSTOVI
8. OPTEREENJA MOSTOVA
14. OPTEREENJE OD VJETRA
S f h H , T , m
A C G q w =
Efektivne visine pri djelovanju vjetra na most
MOSTOVI
8. OPTEREENJA MOSTOVA
15. OPTEREENJE SNIJEGOM
Mjesto
Optereenje
snijegom
[kN/m
2
]
Obalno podruje do 200 m.n.m. 0.00
Obalno podruje iznad 200 m.n.m.
Kontinentalno podruje
1.00
Kontinentalno podruje od 200 do 500
m.n.m.
2.00
Kontinentalno podruje iznad 500
m.n.m.
2.50
Optereenje snijegom
MOSTOVI
8. OPTEREENJA MOSTOVA
16. OPTEREENJE LEDOM
Nain djelovanja leda:
- dinamiko djelovanje leda koje nastaje od
pokretnih ploa leda ili plutajuih komada leda
noenih vodenom strujom ili vjetrom;
- statiko djelovanje leda zbog toplinskih kretanja
velikih stacionarnih ledenih povrina;
- statiko djelovanje leda koje je prouzroeno
zastojem leda;
- poveanje vertikalnog optereenja stupova od
prijanjajueg leda na rijekama s promjenjivom
razinom.
MOSTOVI
8. OPTEREENJA MOSTOVA
17. OPTEREENJA VEZANA S KRETANJEM
- Posebnu skupinu optereenja ine djelovanja vezana s
pokretanjem, kretanjem i zaustavljanjem vozila, posebno na
eljeznikim mostovima gdje se javljaju boni udari na glavi
tranice, centrifugalne sile pri prolasku vlakova kroz zavoje te
vune sile i sile od koenja. Na cestovnim mostovima takve sile su
slabije, a na pjeakim ih nema.
- Za cestovne mostove ove sile se uzimaju kao mirno (statiko)
optereenje I pri proraunu se uzima kao horizontalna sila koja
djeluje u visini povrine kolnika u smjeru paralelnom osi mosta.
- Veliina sile nastale zaustavljanjem vozila (koenjem) uzima se
u iznosu jedne dvadesetine (1/20) jednoliko raspodijeljenog
korisnog optereenja veliine p=3.00 kN/m
2
na cijeloj povrini
kolnika mosta (izmeu rubnjaka) kolnik se optereuje na duljini
izmeu dvaju susjednih prekida rasponskog sklopa. Najvea
duljina kolnika koja se optereuje je 200 m.
MOSTOVI
8. OPTEREENJA MOSTOVA
18. UDARI VOZILA I PLOVNIH OBJEKATA
- Na mostovima na kojima i ispod kojih prolaze vozila moe se
dogoditi da vozilo skrene s kolnika i udari u konstrukciju. Takav
udar moe biti vrlo snaan i u prvom redu potrebno se pobrinuti da
se takav udar ne dogodi;
- Poto je udar vozila izvanredno optereenje, u proraunskim
stanjima je doputeno dosezanje granica u kojima materijal biva
nepovratno oteen.
Smjer Sila udara [kN]
Smjer vonje 1000
Okomito na smjer vonje 500
Veliina sile udara vozila u konstrukciju mosta
MOSTOVI
8. OPTEREENJA MOSTOVA
19. POTRES
- Pod pojmom potres obino podrazumijevamo pomicanje Zemljinog tla i
nuspojave koje nastaju na povrini.
- Mostovi su oduvijek graeni na nain da mogu odolijevati znatnim
horizontalnim silama. Zato su mostovi ve pri proraunu na ostala optereenja
ispunili odreenu sigurnost prema potresu. Pri tome na najtee mogue
djelovanje potresa nema smisla ni raunati jer ne postoji nain da sagradimo
most (niti bilo koju drugu graevinu) koja se ne bi sruila na npr. otvorenom
rasjedu.
- Pri djelovanju potres razmatramo dva projektna potresa P
1
i P
2
.
- Potres P
1
predstavlja potres nakon kojeg most mora ostati u operativnom
stanju bez oteenja konstruktivnog sklopa i s malim ili nikakvim oteenjem
nekonstruktivnih elemenata.
- U sluaju potresa P
2
most moe doivjeti izvjesna oteenja konstruktivnih
i nekonstruktivnih elemenata ali ne smije doi do djelominog ili potpunog
ruenja graevine.
- Djelovanje potresa s obino promatra kao mirna sila, tj. vri se proraun
tzv. Metodom ekvivalentne statike analize. Znaajnije mostove uvijek treba
analizirati i nekim postupkom (Modalna analiza, Spektralna analiza, Step by
step postupak) koji e dati realistiniji odgovor ponaanja konstrukcije.
MOSTOVI
8. OPTEREENJA MOSTOVA