Nacrtna Geometrija - Predavanja 1

MAINSKI FAKULTET BANJA LUKA
Naziv predmeta:
NACRTNA GEOMETRIJA
I semestar Dr ivko Babi
predavanja / vjebe 2+2 (5 ECTS)
I DIO
MF Banja Luka 28.1.2008
Dr ivko Babi, NG-2007/08
Za predavanja: -sveska A4 bez linija -2 trougla (300 i 450), estar, olovke (meka i tvrda), gumica, olovke u boji Za vjebe: -listovi A3 (dvolisnice) bez linija
Literatura iz Nacrtne geometrije: . Babi: Nacrtna geometrija, predavanja, Mainski fakultet Banja Luka [1] V. urovi: Nacrtna geometrija, Nauna knjiga, Beograd [2] J. Justinijanovi: Nacrtna geometrija I i II, kolska knjiga,
Zagreb
[3] P. Anagnosti: Nacrtna geometrija, Nauna knjiga, Beograd [4] K. Horvati - Baldasar, I. Babi: Nacrtna geometrija,
Zagreb
[5] V. Nie: Deskriptivna geometrija I, II, kolska knjiga,

Zagreb
[6] Z. Kurnik, D. Palman, B. Pavkovi: Zadaci iz nacrtne geometrije, Tehnika knjiga, Zagreb
:
1.: . . . . 2. : . . 3. : , ( , , , ) 4. : . , . 5. : . . . 6. : . 7. 8. . 9. . 10. . . 11. . 12. . . 13. . 14. .
MF Banja Luka 15. 28.1.2008
16.
UVOD
Inenjer = strunjak tehnikih ili tehnolokih nauka.
Tehnika zanimanja: mainstvo, graevinarstvo, geodezija, elektrotehnika, rudarstvo, metalurgija, tehnologija (hemijska, tekstilna, prehrambena, grafika, drvna ...), saobraaj, zatita na radu, agronomija, umarstvo
Grafika je vizuelno prikazivanje neega na nekoj povrini kao to je papir, monitor,

zid, platno u cilju informisanja ili zabave. Primjeri su: inenjerski crtei, skice, grafovi, dijagrami, simboli, fotografije, crtei, geometrijski oblici, karte i ostale vrste slika koje nisu tekst. Grafika moe biti funkcionalna i umjetnika. Grafika moe biti nepostojea ili moe predstavljati neto iz stvarnog svijeta. Danas se znaajno koristi raunar koji mnogo ubrzava izraunavanja i izbjegava dosadna ponavljanja crtanja. Ali treba poznavati osnove nacrtne geometrije da bi se mogle proitati projekcije. Raunarska grafika (en. Computer graphics, CG) - pomou raunara se stvara slika. Dva pristupa u 2D grafici: vektorska i rasterska grafika.
Rasterska grafika je stalna dvo dimenzionalna mrea piksela. Svaki piksel ima svoju vrijednost, kao to je osvijetljenost, boja, providnost. Rasterska grafika ima konanu rezoluciju i ako se ona povea najee se gubi kvalitet. Vektorska grafika sadri tane geometrijske podatke, topologiju, koordinatne pozicije taaka, veze izmeu taaka (za formiranje linija i putanja), boju i tako dalje. Vektorska grafika koristi jednostavne geometrijske oblike kao to su take, linije, krive i poligoni, a koji su opisani matematikim jednainama. Vektorska grafika se ne moe pregledati pomou nekog vanjskog programa (kao to je web browser naprimjer), vektorsku grafiku prepoznaje program pomou kojeg je ta grafika nastala iako je est sluaj da razliiti programi za vektorsku grafiku bez potekoa mogu itati druge formate. Zato se vektorska grafika pretvara u rastersku (.jpg, .bmp itd.). Prvi monitori su mogli prikazati oko 72 do 130 piksela po inu (PPI), dok dananji printeri mogu tampati 2400 taaka po jednom inu (DPI). Raunarom podrano modeliranje - razlikujemo raunarom podrano crtanje (Computer Aided Drafting-CAD) i raunarom podrano modeliranje (Computer Aided Design-CAD) i raunarom podrana proizvodnja (Computer Aided ManufacturingCAM). CAD alati su komercijalni raunarski programi, koji omogoavaju uinkovitu upotrebu metoda i postupaka geometrijskog oblikovanja-modeliranja. Programski paketi: AutoCAD, ArchiCAD CATIA
Pro Ingineer Dr ivko Babi, NG-2007/08
Rasterska grafika
(Slike zahtjevaju mnogo memorije) Bitmap (bmp) - nesaeta datoteka koja ne koristi nijednu vrstu saimanja Format Jpeg (jpg) - saima sliku a da se mnogo ne primjeti gubitak kvaliteta slike
Vektorska grafika je dobra za uklanjanje nepotrebnih detalja sa neke fotografije
Npr.: krug radiusa r Glavni podaci koje raunarski program treba da zna kako bi iscrtao krug su: 1.radius r 2.koordinate centra kruga 3.stil i boju linije (moe biti i nevidljiva-providna) 4.stil i boju punjenja objekta (moe biti i providno) Prednosti ovakvog naina crtanja nad rasterskom grafikom: Ovako mala koliina informacija znai malu veliinu datoteke Mogunost uveanja (zoom) bez gubitka kvaliteta Sve ove informacije su zapamene i mogu se kasnije mijenjati, to znai da pomjeranje, uveanje, okretanje i bojenje itd. ne smanjuje kvalitet crtea kao kod rasterske slike.
TEHNIKA DOKUMENTACIJA DOKUMENT= informacijska cjelina koja sadri meusobno logiki povezan skup informacija o tehnikom ureaju ili sistemu Dokument sadri informacije predstavljene u obliku slike ili teksta. Skup svih relevantnih dokumenta o nekom objektu ili sistemu naziva se tehnika dokumentacija. Pri stvaranju tehnike dokumentacije treba teiti optimalnoj minimizaciji ljudskog rada i obima dokumentacije. Prema namjeni razlikujemo sledee oblike tehnike dokumentacije: projektni zadatak - sadri sve bitne zahtjeve projekta ukljuujui: tehnike, ekonomske, pravne i ostale, idejno rjeenje - sadri osnovne informacije o predloenom rjeenju, idejni projekat - sadri temeljnu razradu informacija o predloenom rjeenju ukljuujui trokove, investicioni eleborat - sadri informacije iz idejnog projekta upotpunjene ekonomskom analizom,
glavni projekat - sadri detaljnu razradu idejnog projekta sa svim podacima za izvoenje. Slui kao osnova za izradu izvedbene dokumentacije i prikupljanje ponuda, glavni izvedbeni projekat - izrauje se na temelju glavnog projekta nakon izbora proizvoaa ili dobavljaa, dokumentacija za pogon i odravanje - sadri detaljna uputstva za upotrebu i odravanje. Tekstovni dio tehnike dokumentacije predstavlja: tehniki opis, tehniko-ekonomska analiza, obavezni prorauni, uputstva za rukovanje, uputstva za ispitivanje i odravanja, popis opreme, trokovnici. Slikovni dio tehnike dokumentacije predstavljaju tehniki crtei.
SLIKA vrijedi 1000 rijei.

(ne u muzici) MF Banja Luka 28.1.2008
Tehniki crte treba biti:
jednostavan, precizan i jasan. Nacrtna geometrija

je nauna osnova tehnikog crtea. Nacrtna geometrija je nauka o metodama koje omoguuju prikazivanje trodimenzionalnog oblika i rjeavanje prostornih problema crteom na dvodimenzionalnoj ravni konstruktivno geometrijskim postupkom. Svaki problem treba najprije dobro prostorno shvatiti i misaono rijeiti u prostoru pa tek onda metodama nacrtne geometrije rijeiti crtanjem.
ivotni ciklus graevine: - Idejna osnova - Idejni crte: - pravni - ekonomski - tehniki dio: - arhitekturni crte - situacija - tehniko uputstvo - projekti instalacija (elektro, cijevi) - zatitni i odbrambeni crtei - Detaljni crte - Projekat za dobijanje graevinske dozvole - Projekat za konkurs (tenderska dokumentacija) - Izvedbeni projekat - Pripreme na gradnju - Gradnja - Upotreba i odravanje - Ruenje
NACRTNA GEOMETRIJA
UVOD Osnovni pojmovi:
Geometrija
- dio matematike, koja pomae opisati prostor oko nas pomou apstraktnih pojmova: taka, prava i ravan (osnovni elementi od kojih se izvode svi oblici u geometriji). (grki: ge=zemlja, metron=mjera)
OZNAKE Take: A, B, C,...,T,... ili 1, 2, 3, ... Prave: a, b, c,...,t,..., x Ravni: , , ... ili (gama), (delta), (epsilon), (pi), (ro), T(tau)
Neki aksiomi: - sa dvije take odreena je jedna i samo jedna prava, - sa tri take, koje nisu na jednoj pravoj, odreena je jedna i samo jedna ravan, itd. Geometrija se dijeli na : - analitika (koristi algebru i koordinatni sistem) - diferencijalna (koristi diferencijalni raun) - nacrtna ili deskriptivna (koristi konstruktivne metode projiciranja-crtanje) (lat: describere=opisivati)
Gaspard Monge (Mon) (1746-1818)

je osniva nacrtne geometrije. - u koli za vojne inenjere rijeio probleme utvrenja bez dugotrajnih prorauna - primijenio geometrijske metode - njegovu metodu projiciranja na dvije okomite ravni zovemo Mongeovo projiciranje
VRSTE PROJEKCIJA
Crte ili slika objekta u nacrtnoj geometriji se dobija projiciranjem i naziva se projekcija. CENTRALNA PROJEKCIJA
Centar projiciranja S
Projekcijski zraci B A
Predmet C
kc ijsk a
rav
izo n
an
hor
Projekcijski zrak (usmjeren prema oku posmatraa-centar S)
B'
C' Projekcija (crte)
POSMATRA NA KONANOM RASTOJANJU OD OBJEKTA
Pr oj e
SL IK E
RA VA N
A'
Objekat
PARALELNA PROJEKCIJA
projekcijski zraci su paralelni
Paralelna projekcija moe biti: - ortogonalna ili normalna - projekcijski zraci su okomiti na projekcijsku ravan - kosa - projekcijski zraci su kosi prema projekcijskoj ravni
Ortogonalne projekcije su osnovni nain crtanja u tehnici.
B' C'
B'
A'
A'
C'
ortogonalna
kosa
KOTIRANA PROJEKCIJA
D A E
Kotirana projekcija se koristi kod prikazivanja terena, te projektovanja puteva, pruga, nasipa, kanala, rovova, rudnika. Projiciranje se vri na horizontalnu ravan i upisuje udaljenost take od horizontalne ravni- kota.
C' C'(-2) C' D'(3) E'(2) B'(0)
D' E' A' B B'
A'(2)
Projekcija tijela na jednu ravan

PROJEK CIJSKA RAVAN
D
W B
Pomou jedne projekcije ne moe se opisati 3-D tijelo

vertikalnica (frontalnica)
horizontalnica
PROJEKCIJA TAKE
Taki A prostora odgovara ureeni par projekcija (A, A)
A" A Ax
1
A"
Ax A ,
AA-ordinala Poloaj take u prostoru potpuno je odreen sa dvije projekcije: - tlocrt A' (projekcija na horizontalnu ravan) i - nacrt A'' (projekcija na vertikalnu ravan)
KVADRANTI I KOORDINATE TAKE

z 2 VERTIKALNICA (FRONTALNICA) (druga projekcijska ravan)
A" A z x Ax y
(F)
I
II
(1x2) x
III IV
, A
1
HORIZONTALNICA prva projekcijska ravan)
-Taka u prostoru je odreena sa tri koordinate A(x, y, z) -Du A'Ax se naziva prva ordinata i oznaava sa y -Du A''Ax se naziva druga ordinata (ili aplikata) i oznaava sa z
2 B B
II.
x
Taka B u drugom kvadrantu
B B
x
1
B" A" B
z>0 y<0 y<0
B
2
z
V
A"
B" +z
z>0
A +z , A +y , D +y -z D" D
-y
, B -y C,
X
y>0 y>0 z<0 z<0
-z C"
C y
, A I II III
, D" IV
C"
TAKA U SPECIJALNOM POLOAJU

B
T B
,,
A"
, , ,, C =C
, A
Ako taka lei u jednoj od projekcijskih ravni kaemo da je u specijalnom poloaju. Ako taka A lei u horizontalnici, njena druga projekcija A'' leae na x-osi. Ako taka B lei u vertikalnici, njena prva projekcija B' leae na x-osi. Ako taka C lei istovremeno i u horizontalnici i u vertikalnici (znai na njihovom presjeku), njena prva i druga projekcija lei na x-osi.
OKTANTI
z VI 2
A"
A" A z
I
y -x
A"
z y
,,, A
V 3 0
II
Ax
y
x
III
y -z
, A
1
y VIII
A'(x,y) A''(x,z)
IV
x- apscisa y-prva ordinata
3 -PROFILNICA P
A'''(y,z) z-druga ordinata
Oktanti I-IV su desno od profilnice, a V-VIII lijevo od profilnice. Da bi se prostor sveo na ravan crtanja, tj. ravan papira, sve projekcijske ravni se rotiranjem dovedu u jednu ravan Taka u prostoru je udaljena od 1 za toliko koliko je druga projekcija udaljena od x-ose (ordinata z). Taka u prostoru je udaljena od 2 za toliko koliko je prva projekcija udaljena od x-ose (ordinata y). MF Luka Taka uBanja prostoru je udaljena od 3 za vrijednost x (apscisa). Dr ivko Babi, NG-2007/08 28.1.2008
PROJEKCIJE DUI
z
A"
A"
A B" B x , B , A
y
B"
, B , A
Prava veliina dui Kada je du nagnuta projekcije su krae od njene prave veliine Prava veliina dui AB moe se dobiti obaranjem (preklapanjem) trapeza ili obaranjem trougla
MF Banja Luka sve tri projekcije i pravu veliinu dui: Zadatak : Odrediti Dr ivko Babi, NG-2007/08 28.1.2008
A"
A" Trougao pravih veliina
, d' z
A
zA -ZB
, d'
B" B" z
B
// X X
, B d' , A zB B0 d0 d' , A
, B B0
zA -ZB
d0
A0 A0
a) A(10,30,10), B(50,20,40); b) C(10,-20,10), D(50,30,50),
PROJEKCIJE PRAVE
2 2
a''
2' a'
1'' a
Projekcije na dvije ravni

2
2=2" 2=2" a" a 2 , a , C C , C" 1" , 1=1 2 ,
a" C"
1"
,
-Prava probija ravan H (horizontalnica) u taki 1, a ravan V (vertikalnica) u taki 2. -Projekcija prave je ponovo prava -Prva projekcija a' je presjek ravni 1 i ravni kroz pravu koja je okomita na 1 -Druga projekcija a" je presjek ravni 2 i ravni kroz pravu koja je okomita na 2 -Ako neka taka C lei na pravoj a, tada i C' lei na a', C" lei na a" Taka prvog prodora 1 se poklapa sa svojom prvom projekcijom 1', a njena druga projekcija 1'' lei na x-osi. Taka drugog prodora 2 se poklapa sa svojom drugom projekcijom 2'', a njena prva MF Banja Luka projekcija 2' lei na x-osi. Dr ivko Babi, NG-2007/08 28.1.2008
, 1=1
Projekcije prave na tri ravni
1(45;15;0) 2(20;0;20)
Vidljivost prave - posmatra u I oktantu. Vidljiv je dio prave iznad horizontalnice (H), ispred vertikalnice (V) i desno od profilnice (P). Vidljivost se odreuje posebno za svaku projekciju. Granine take vidljivosti su prodori kroz H, V i P ravni (take 1, 2, 3). Prava se u prvoj projekciji vidi kada prolazi kroz gornje oktante (iznad H): I, II, V i VI. Prava se u drugoj projekciji vidi kada prolazi kroz prednje oktante: I, IV, V i VIII. Prava se u treoj projekciji vidi kada prolazi kroz desne oktante: I, II, III i IV. Za odreivanje oktanata kroz koje prolazi prava treba analizirati poloaj projekcija prave u odnosu na oktante i redosljed prodora kroz H, V i P ravni. Ovi parametri (a', a'', a''', 1', 2'' i 3''') se MF Banja Luka 28.1.2008 posmatraju s desna na lijevo ili obratno. Dr ivko Babi, NG-2007/08
PRAVA (DU) U SPECIJALNOM POLOAJU Prava je u specijalnom poloaju ako je paralelna ili okomita na jednu od projekcijskih ravni
z
z A"' A" f ,,, f ,, B" x , A f , , B
A"' h,,,
B'''
A"
,, h
B" x
B'''
10 h//1h''//x
y
, h , A
, B
z
B'''
,,, p A"'
20 f//2f'//x
B" ,, p A" x , B
,, l
,, m
,, n x
, l
30 p//3p'x i p''x
, p y , A
, m
, n
40 l 1l''x 50 m2m'x 60 3n'//x//n''

Dvije prave
Meusobni poloaj dvije prave u prostoru moe biti: prave su paralelne a//ba'//b' i a''//b''
Projekcije dvije paralelne prave na jednu ravan moe biti: dvije paralelne prave, jedna prava ili dvije take
, a , b x , a , a , a , b x
, b
, b
prave se sijeku
Presjena taka S mora biti na oba pravca i njene projekcije S' i S'' se nalaze na istoj ordinali
S"
, b , a x , a , S , b , S S"
, b , a
x , a , b
prave se mimoilaze
Kod mimoilaznih pravih presjek prvih i drugih projekcija nije na istoj MF Banja Luka 28.1.2008 ordinali
, b , a x , a
, b , a x , a
, b
, b
Zadatak 1: Kroz taku A(30, 20, 10) povui pravu tako da bude paralelna sa horizontalnicom H, a sa vertikalnicom zaklapa ugao od 300.
Zadatak 2: Kroz take A(20, 30, 50) i B(60, 10, 20) povui pravu a, a kroz taku C(20, 40, 10) pravu b paralelnu pravoj a.
Zadatak 3: Zadana je druga projekcija trougla ABC A(20, ?, -10), B(50, ?, 30), C(80, ?, 10). Odrediti prvu projekciju trougla pod uslovom da je okomit na profilnicu i pod uglom 450 prema vertikalnici. Rj.: Ako je okomit na profilnicu njegova trea projekcija e biti du.
Uglovi nagiba prave Ugao izmeu prave i njene prve projekcije se zove nagibni ugao =<(a,a') Ugao izmeu prave i njene druge projekcije se zove prikloni ugao =<(a,a''). Ovi uglovi se dobiju obaranjem prave u prvu ili drugu projekcijsku ravan.
Zadatak: Prava prolazi kroz take A(30,5,30) i B(70,30,10). Odrediti prodore kroz projekcijske ravni i uglove i . [0(20,60)]
Vidljivost mimoilaznih pravih: Vidljivost u prvoj projekciji se dobija posmatranjem druge projekcije i obrnuto. Posmatranjem odozgo dobijamo prvu projekciju i poto je D'' blia posmatrau bie zaklonjena B'' i poto je D na pravoj b bie vidlljiva b'. Vidljivost u drugoj projekciji odredimo analizom taaka A i C. Druga projekcija se dobije kao pogled sprijeda (u pravcu strelice II). Taka A' je blia posmatrau (dalje je od x ose) i poto lei na pravoj a, znai da je vidlljivo a'' i A''.
a'' D'' C'' A''
b''
B''
C' D' b' B' a' A' II
Za vjebu: Odrediti prodore, vidljivost i oktante kroz koje prolazi prava p odreena takama: a) A(10,20,10) i B(30,5,20) b) A(10,15,10) i B(25,5,10) c) A(-10,35,40) i B(20,15,10)
PROJEKCIJE RAVNI
Ravan je neograniena povrina. Ako prava ima dvije take zajednike sa ravni, onda ona sva lei u ravni. Odreenost ravni Ravan je odreena sa: a) dvije prave koje se sijeku b) dvije paralelne prave c) tri take d) jedna prava i taka
a)
b)
c)
d)
Tragovi ravni Ravan sijee projekcijske ravni 1, 2, 3 po linijama koje se nazivaju tragovi ili trase t1, t2 i t3. t1 - prvi trag (presjek ravni sa 1) t2 - drugi trag (presjek ravni sa 2) Take Tx, Ty i Tz su osni tragovi ili osni prodori. t3 - trei trag (presjek ravni sa 3)
z
Tz t2
t3 Ty 0
Tx t1 Ty
Koordinate ravni Koordinate ravni su odsjeci na koordinatnim osama. Oznaavamo (Tx, Ty, Tz), npr. ravan (30,15,25) Kao toMF jeBanja taka potpuno odreena sa dvije projekcije, tako je i ravan odreena sa dva traga Luka Dr ivko Babi, NG-2007/08 (jer sadre sva tri osna prodora). 28.1.2008
Vrste ravni
Zavisno od poloaja ravni u prostoru, tragovi mogu biti vrlo razliito postavljeni. Razlikujemo konvergentne i divergentne tragove ravni.
z
g3
z
g2
t2
Tx t1
Gy
0 Gx g1 Gy
Tz
a) b) a) konvergentni tragovi (tragovi su sa iste strane vertikale u taki Tx) b) divergentni tragovi (tragovi su sa razliitih strana vertikale u taki Gx)
Kao to je taka potpuno odreena sa dvije projekcije, tako je i ravan odreena sa dva traga (jer sadre sva tri osna prodora).
ivko Babi, NG-2007/08 Zadaci: Nacrtati a) (3,2,4) b) (3,2,-3.5) c) (3,-2,-3) d) (-3,3,2) 28.1.2008 tragove ravni i odrediti tip ravni:Dr
MF Banja Luka
RAVAN U SPECIJALNOM POLOAJU

Ravan je u specijalnom poloaju ako je okomita ili paralelna sa projekcijskim ravnima. Projektna ravan je ravan koja je okomita na projekcijsku ravan. Prva projektna ravan je okomita na 1.
z
3 t3
t2 t3
t2
t2 t3 Ty
0 Tx t1 Ty
x
t1 1
Vrijedi pravilo: Sve to lei u prvoj projektnoj ravni ima tlocrt (1. projekciju) na prvom tragu t1.
Druga projektna ravan je okomita na 2.

z
2 t3
Vrijedi pravilo: Sve to lei u drugoj projektnoj ravni ima nacrt (2. projekciju) na drugom tragu t2.
t3 t2 0 t2
x
t1 y 1 t1
Trea projektna ravan je okomita na 3. z

2
Vrijedi pravilo: Sve to lei u treoj projektnoj ravni ima bokocrt (3. projekciju) na treem tragu t3.
z
t2
t2 t2 t3
t3
0 1
x
t1 Dr ivko Babi, NG-2007/08
MF Banja t1 Luka 28.1.2008
Ravan paralelna sa projekcijskim ravnima: T//2

z
t3 t3 Tz
T//1
z
t2
T//3
z
t2
0 Tx
Ty
t1
t1
MEUSOBNI POLOAJ TAKE, PRAVE I RAVNI

Prava i taka na ravni Prava na ravni moe biti u proizvoljnom i specijalnom poloaju. Specijalni poloaj je kada je prava paralelna sa tragom ili kada je okomita na trag. Prava na ravni :
Ako prava lei na ravni ona onda sijee prvi trag ravni u taki 1, a drugi trag ravni u taki 2, a te take su ujedno prodori prave kroz projekcijske ravni (p1t1 i 2t2) Znai vrijedi pravilo: Prava p je na ravni ako su njeni prodori kroz projekcijske ravni na tragovima te ravni. Zato se moe samo jedna projekcija prave zadati proizvoljno, dok druga slijedi iz navedenog uslova. Ako je taka u ravni ona je i na jednoj od pravih koja je u ravni. Ako je zadana jedna projekcija take koja je na ravni, onda drugu projekciju moemo odrediti tako MF Banja Luka to kroz28.1.2008 taku postavimo neku pravu. Projekcije ta ke e biti na istoj ordinali i na projekcijama Dr ivko Babi , NG-2007/08 prave.
Sutranice : Prava koja je u ravni i paralelna je sa jednim tragom zove se sutranica. Prva sutranica (horizontala -h) je paralelna sa prvim tragom t1, a to znai paralelna je i sa ravni 1, to znai da joj je druga projekcija h'' paralelna sa x-osom. Druga sutranica (frontala-f) je paralelna sa drugim tragom t2, a to znai paralelna je i sa ravni 2, to znai da joj je prva projekcija f' paralelna sa x-osom. Upotreba sutranice Kada treba odrediti projekciju take koja lei na ravni, mnogo je jednostavnije koristiti sutranicu nego neku proizvoljnu pravu. Horizontala h i frontala f
t2 h h h h t1 h 1 t1 2=2 2 2 Tx 2 t2 2=2 f t2
x
f
1 Tx 1=1 t1
Zadatak: MF Banja Luka Dr ivko , NG-2007/08 28.1.2008 1. Data je ravan (30,20,-30). Kroz ta kuBabi A(25,10,?) povui: a) horizontalu i b) frontalu.
Nagibnica i priklonica : Nagibnica n je prava koja lei u ravni i okomita je na prvi trag t1. U tom sluaju je i njena prva projekcija n' okomita na prvi trag, a druga projekcija se odredi iz projekcija taaka prodora. Kako je prva projekcija nagibnice n' okomita na prvi trag t1, ona je okomita i na prvu projekciju bilo koje prve sutranice (horizontale) h'. Priklonica p je prava koja lei u ravni i okomita je na drugi trag t2. Njena druga projekcija p'' okomita je na drugi trag ravni i na drugu projekciju frontale. Nagibnica n i priklonica p
ODREIVANJE TRAGOVA RAVNI Tragovi ravni koja je odreena sa dvije prave koje se sijeku Neka je ravan odreena sa dvije prave a i b koje se sijeku u taki S. Nacrtati tragove te ravni.
Tragovi traene ravni moraju prolaziti kroz prodore zadanih pravih kroz projekcijske ravni. Tragovi ravni takoe prolaze kroz zajedniku taku Tx na x-osi. Postupak je isti ako je ravan data sa dvije paralelne prave. Ako je ravan odreena sa 3 take moemo kroz te tri take povui dvije prave koje se sijeku ili dvije paralelne prave, pa ponovo primijeniti gornji postupak. Ako je ravan odreena sa pravom i takom izvan prave, povlaenjem prave kroz MF zadanu Banja Luka taku, svodimo problem ponovo na prethodni sluaj.
28.1.2008
DVIJE RAVNI Dvije ravni mogu biti meusobno paralelne ili se sijeku po pravoj. Paralelne ravni imaju sva tri traga meusobno paralelna. Dvije proizvoljne ravni se sijeku po pravoj koja pripada i jednoj i drugoj ravni. Ako su poznati tragovi presjenih ravni, za odreivanje presjenice najpovoljnije je uzeti taku u kojoj se sijeku prvi tragovi i taku u kojoj se sijeku drugi tragovi. Presjena prava p dvije ravni
PRODOR PRAVE KROZ RAVAN Ako je prava a(a',a'') u proizvoljnom poloaju (pod uglom ) u odnosu na zadanu ravan (Tx,Ty,Tz) ona e prodirati kroz ravan u taki S. Za odreivanje take prodora postavimo kroz pravu a pomonu ravan . U presjeku presjenice p ravni i sa zadanom pravom dobija se prodor S. Prodor prave a kroz ravan (prostorni prikaz)
Umjesto proizvoljne ravni, kroz pravu a postavimo specijalnu ravan koja je okomita na ravan 1 (prva projektna ravan). Drugi trag g2 te ravni je paralelan sa z-osom. Poto je ravan postavljena kroz pravu a (prava a lei u ravni) prva projekcija a', prvi trag g1 i prva projekcija presjenice p' se MF Banja Luka poklapaju (a'=g1=p'). U presjeku a'' i p'' dobija se druga projekcija prodora S''. Prva Dr ivko Babi, NG-2007/08 28.1.2008 projekcija prodora S' je na ordinali kroz taku S''
Prodor prave a kroz ravan (u projekcijama )
Druga mogunost je da kroz pravu a postavimo pomonu ravan okomitu na projekcijsku ravan 2. Tada bi prvo odredili projekciju S', a iz nje projekciju S''. Zadaci: 1. Odrediti presjenu liniju ravni (10,,-10) i (55,40,50). 2. Odrediti presjenu liniju ravni (20,-10, ) i (60,50, ).
PRODOR PRAVE KROZ LIK
Ako treba odrediti prodor prave a kroz neki lik (trougao, etvorougao,...) postavimo kroz pravu jednu od projektnih ravni (ravan okomita na projekcijsku ravan) i odredimo presjenicu p lika i te ravni. U presjeku presjenice p i zadane prave a je prodor S prave kroz lik .
Prodor prave kroz trougao Zadatak: Odrediti prodor prave a=[E(20,10,10); F(70,20,50)] kroz trougao ABC[A(10,20,35); B(50,0,10); C(70,30,30)]
Zadatak moemo rijeiti bez odreivanja tragova ravni trougla ABC. Kroz pravu a smo postavili prvu projektnu ravan iji se trag poklapa sa prvom projekcijom prave a' (drugi trag je okomit na x-osu, a nije ni prikazan jer nam nije potreban). Da bi nali presjenicu p treba odrediti probodita 1 i 2 stranica trougla i projekcijske ravni jer je presjenica odreena sa te dvije take. Druga projekcija presjenice p'' sijee drugu projekciju zadane prave a'' u taki S'', a prva projekcija prodora S' je na presjeku prave a' i ordinale iz take S''. Zadatak se takoe moe rijeiti postavljanjem druge projektne ravni kroz pravu a.
Presjenica dva lika (ravni zadane takama) Zadatak: Odrediti presjek dvije ravni zadane trouglovima ABC i DEF, kao i vidljivost. ABC [A(15,10,30); B(40,60,55); C(90,30,5)] DEF [D(0,40,10); E(60,15,50); F(80,50,20)] Presjek ova dva trougla odredimo tako da odaberemo dvije stranice jednog trougla i odredimo njihov prodor kroz drugi trougao. Ovdje je odreen prodor dui DE i dui DF kroz ravan trougla ABC postavljajui pomone ravni okomite na vertikalnicu kroz druge projekcije dui. Pomou taaka 1'',2'' i 3'',4'' odredimo prodore P1 i P2 kroz ravan koja je odreena trouglom ABC. Spajanjem projekcija taaka P1 i P2 dobijamo liniju na kojoj se nalazi presjena du koja pripada i jednom i drugom trouglu.
PRAVA OKOMITA NA RAVAN Prava je okomita na ravan (normala) ako je okomita bar na dvije prave koje su na toj ravni. Prava a koja je okomita na ravan ima svoju prvu projekciju okomitu na prvi trag n't1 (na prvu projekciju horizontale n'h') i svoju drugu projekciju okomitu na drugi trag n''t2 (time i na drugu projekciju frontale n''f''). Vai i obrnuto. z
n A t2 n T A
x n
t1 y
Zadatak: Odrediti simetralnu ravan dui AB (polovi du i okomita je na nju), ako je A(5,5,5); B(40,30,30). Rjeenje: Tragovi ravni moraju biti okomiti na pravu odreenu sa dui AB. Kroz taku S' koja polovi prvu projekciju dui A'B' povuemo horizontalu h tako da bude okomita na tu du (h'A'B'). Kroz prodor horizontale sa ravni 2 (taka 1'') povuemo trag t2 okomit na du A''B'', a iz take Tx povuemo prvi trag t1 okomit na A'B' . t
T T
UDALJENOST TAKE OD RAVNI Zadatak: Nai udaljenost take A(40,35,35) od ravni (60,35,40).
n A
O(30,50)
Rjeenje: Da bi se odredila udaljenost take A od ravni treba: - iz take spustiti normalu na ravan - odrediti prodor prave (normale) kroz ravan (taka S) - odrediti pravu veliinu dui AS (rastojanje d0)
OBARANJE RAVNI
Da bi dobili pravu veliinu nekog lika u proizvoljnoj ravni , potrebno je ravan oko njenog traga, zajedno sa likom oboriti u projekcijsku ravan (npr. oboriti ravan oko traga t1 u ravan 1). Poto je ravan odreena pravom i takom, dovoljno je zarotirati jednu taku ravni oko traga t1 . Svaka taka na ravni vrie rotiranje po krunici koja je okomita na trag koji predstavlja osu rotacije. Krunica lei u projektnoj ravni koja je okomita na trag i prolazi kroz taku koju obaramo. Proizvoljnu taku A koja lei na ravni moemo oboriti pomou sutranice h obaranjem njenog prodora 2.
TRANSFORMACIJA
Kod projiciranja du se ne pokazuje u svojoj pravoj veliini (ve skraena), osim u sluaju kada je paralelna sa projekcijskom ravni. Kod projiciranja nekih mainskih dijelova ne moe se odabrati poloaj da sve povrine budu u pravoj veliini. Da bi se ovo rijeilo pomjeramo treu projekcijsku ravan u neki proizvoljan poloaj. Kruni otvor u kosoj povrini je u projekcijama elipsa.
Transformacija je uvoenje novih projekcijskih ravni i novih projekcija. Za odreivanje poloaja take dovoljne su dvije projekcije (prva i stara druga ili prva i nova trea projekcija. 1x2 stara osa 1x3 nova osa A''- stara projekcija A'''- nova projekcija
3
1x 2
2
1x 2
1
1x 3
1x 2
1x 3
1x3
Transformacija take
A
stara projekcija
z
A
A
1x 2
stara osa
z
nova projekcija
1x 3
nova osa
Vai pravilo: Udaljenost nove projekcije od nove ose jednaka je udaljenosti stare projekcije od stare ose. Moe se koristiti vie transformacijskih ravni 3, 4, ... zavisno od predmeta i potrebe predmeta crtanja.
Transformacija dui (prave)

3 a
B"
2
A"
1x 2
a'' zB
1x2
zA a' A' zA A'''=A

0
1x 2 a' 1x 3 1
a'
1
1x 3
B' zB 0
H
III
B'''=B
1x3
a'''=a0
Pomou transformacije moemo odrediti pravu veliinu dui (prave) tako to treu projekcijsku ravan 3 postavimo na proizvoljnom rastojanju paralelno sa pravom a i okomito na 1. Ravan 3 se moe postaviti paralelno sa pravom a i okomito na ravan 2. Projiciranjem prave a na paralelnu ravan dobie se njena prava veliina. a0 -prava veliina dui a a'' z H -nagibni ugao prema horizontalnici
1x2
Ravan 3 se moe postaviti kroz pravu a, pa e se u tom sluaju osa 1x3 poklopiti sa a'.
a' 0
H
z B'''=B
0
1x 3
A'''=A0
a'''=a0
Udaljenost take od prave pomou transformacije Udaljenost take od prave se moe odrediti povlaenjem normale iz take na pravu. U projekcijama ta normala nije pod pravim uglom. Zato treba transformacijom dobiti projekciju prave u jednoj taki. Prvo postavimo ravan 3 paralelnu sa pravom (osa 1x3 paralelna sa a') pa e a''' ujedno biti i prava veliina dui AB. Sljedeu projekcijsku ravan 4 postavimo okomito na 3 i treu projekciju prave a'''. Projekcija prave na tu ravan e biti taka, pa u toj projekciji imamo rastojanje izmeu dvije take
A" zA a''
C" B"
1x 2
C' B' a' A' xA

1x 3
B''' a'''
C''' A'''
3x 4
zA A"' xA A =B
IV IV
d0 C I V
Prodor prave kroz trougao pomou transformacije Ako treba odrediti prodor prave AB kroz trougao 123, zgodno je primjenom transformacije dobiti projekciju trougla u obliku dui, pa prodornu taku S odrediti kao presjek dvije dui
1 S A" 3 1 2 A' S B'
1x 2
B"
2 1=2 S
2x 3
B"
A" 3
Presjek dva lika pomou transformacije

B" 1 C' 3 1=3 2 A" A' 1 C'
3
C B"
4
1x 2 2x 3
2=4 A"
2 B'
Presjek dva lika moemo odrediti tako da se postupkom transformacije jedan od njih projicira u du.
ROTACIJA Drugi nain za postizanje jasnije projekcije predmeta, a da se ne mijenjaju projekcijske ravni je rotacija. Taka, prava ili ravan se obre oko odreene prave (osa rotacije) dok se ne dovede u paralelan poloaj sa projekcijskom ravni da bi se na njoj projicirali u pravoj veliini. Rotacija take Radi jednostavnijeg rjeavanja postavljamo osu rotacije o okomitu na H ili V ravan. Ako je osa rotacije okomita na 1 (H ravan) njena prva projekcija o' je taka, a druga projekcija o'' paralelna sa z-osom. Ako taka A rotira oko ose rotacije o za ugao i zauzme poloaj A1, krug rotacije je paralelan sa H ravni i u drugoj projekciji se projicira kao du A''A1'' paralelna sa x-osom. o
A A 1
x
o A 1
A
Rotacija dui (prave)

Du AB rotira oko ose koja prolazi kroz taku A i okomita je na H ravan.
a0
0 B 1
x
A=o
B 1
Poluprenik rotacije je A'B', a ugao rotacije moe biti na jednu ili drugu stranu zavisno od preglednosti crtea. Taka B je rotirana sve dok nije prva projekcija prave postala paralelna sa x-osom (to pokazuje da je du AB postala paralelna sa V ravni). Pri tome se u drugoj projekciji pokazuje u pravoj veliini, a i ugao nagiba prema horizontalnici se takoe prikazuje u pravoj veliini H0.
a B
Zadaci: 1. Take A(10,15,15) i B(60,30,15) zarotirati u smjeru kazaljke na satu za ugao =1200 oko prave p koja je okomita na 2 ako je zadano p=CD[C(40,10,20),D(40,50,20)]. 2. Trougao ABC zarotirati u smjeru kazaljke na satu za ugao =900 oko prave q ako je A(0,10,30), B(25,50,50), C(40,25,20), q:[Q(50,40,10), q2]. 3. Odrediti projekcije dui ija je prava veliina AB=40mm, ako je A(10,10,5),B(35,?,25). 4. Taku P(30,40,10) zarotirati za ugao =1200 oko prave a=AB[A(0,70,10), B(30,40,10)]. Koristiti transformaciju, tako da se osa rotacije pokae kao taka.
KRIVE Kriva moe biti ravanska (sve take krive lee u jednoj ravni, npr. krunica) i prostorna (sve take ne lee u jednoj ravni, npr. zavojnica). Ako je zadana matematikim izrazom naziva se analitika (moe biti algebarska ili transcedentna). Meutim,kriva moe biti zadana samo crteom i tada je definisan samo njen nacrtani dio. Kriva prvog reda je prava. Krive drugog reda su: krunica, elipsa, parabola i hiperbola. One se nazivaju konusni presjeci. Krive vieg reda se mogu raspasti u krive nieg reda. Kriva drugog reda se moe raspasti u dvije krive prvog reda, a kriva etvrtog reda se moe raspasti u dvije krive drugog reda. Ako dvije algebarske krive koje lee u istoj ravni imaju jednu zajedniku taku mogu u toj taki imati ili jednu zajedniku tangentu ili dvije tangente. U prvom sluaju se krive dodiruju, a u drugom sluaju se sijeku. Ugao izmeu krivih koje se sijeku je ugao izmeu njihovih tangenti u presjenoj taki. Ako prava sijee krivu pod pravim uglom kaemo da je to normala na krivu. Projekcije krive Algebarska kriva n-tog reda ostaje i u projekciji kriva istog reda. Tangenta t krive K u projekciji e takoe biti tangenta t' na krivu K'. Isto vrijedi i za asimptote. Prostorna kriva imae projekciju na neku ravan istog reda kao i sama kriva.
OBLE POVRINE Kada se prava ili kriva linija kree po nekom pravilu sve njene take opisuju oblu povrinu. Tu liniju koja u toku svog kretanja zauzima neki poloaj nazivamo izvodnica. Ove povrine se nazivaju analitike povrine. U tehnici se koriste i povrine zadane samo grafiki (npr. korito broda, karoserija automobila). Svaki presjek oble povrine n-tog sa nekom ravni je kriva n-tog reda. Povrina mtog reda sijee se sa nekom drugom povrinom n-tog reda po prostornoj krivoj mxn-tog reda. Konus (stoac, kupa), Cilindar (valjak), Kugla (lopta, sfera), Torus Konus opisuje prava koja prolazi kroz neku stalnu taku V i klizi po nekoj krivoj. Valjak opisuje prava koja klizi po nekoj krivoj i pri tom ostaje paralelna svom prvom poloaju. Prava koja klizi zaustavljena u bilo kojoj taki krive zove se izvodnica konusa ili valjka. Rotacijom polukrunice oko prenika nastaje lopta. Rotacijom krunice oko prave nastaje torus.
KONSTRUKCIJA ELIPSE Elipsa moe biti zadana: - velika i mala osa - spregnuti prenici Metoda dodirnih krugova
-zadane ose AB i CD -spojimo A i C -povuemo okomicu na AC iz vrha -take OA i OC su centri radijusa u taki A i C
Metoda pareta papira-zadane ose
a
P M
b
R
b
A
a
R
-zadane poluose a i b -nanesemo na ivici papira PM=a i MR=b -taka P klizi po maloj osi, taka R po velikoj osi, a M opisuje elipsu
Metoda pareta papira-zadani spregnuti prenici
-zadani sprednuti prenici AB i CD -u taki C normala na vei prenik -na normali se nanese CP=PM=AS i povue prava PS -P klizi po pravoj PS a R po preniku AB -M opisuje elipsu
C M A S R
M R
Ricova (Ritz) metoda za odreivanje osa elipse

P A0
a
O
b
R
A S
-zadani spregnuti prenici AB i CD -u taki S normala na vei prenik AB i na nju nanese vei poluprenik SA i dobije A0, te prepolovi A0C (dobije se taka O) -iz O se opie krug i dobiju take P i R kroz koje prolazi velika i mala osa a=PC i b=RC
KRUNICA U PROJEKTNOJ RAVNI

A A S D C S=C=D B
Zadana je ravan T okomita na 2 sa svojim tragovima t1 i t2. Neka krunica lei u ravni T i neka je zadana prva projekcija centra krunice S' i poluprenik r. Druga projekcija centra i svih taaka krunice nalazie se na dugom tragu t2.
t2 B'
Ortogonalna projekcija krunice nagnute prema projekcijskoj ravni je elipsa. ''Spljotenost'' elipse zavisi od ugla nagiba. Ako je krunica okomita na projekcijsku ravan projicira se kao du, a ako je paralelna sa projekcijskom ravni projicira se kao krunica u pravoj veliini.
C=D''
A' Tx C C0
B0
S0
A0
D
t1
D0
KRUNICA U PROIZVOLJNOJ RAVNI

Zadatak: Na ravni (70,60,45) lei krunica poluprenika r=20 mm sa centrom S(20,20,?). Nacrtati prvu i drugu projekciju. 0(30,60)
Rjeenje: Oborimo ravan u 1 i nacrtamo krunicu u pravoj veliini. Spregnuti prenici AB i CD u prvoj projekciji predstavljaju veliku i malu osu elipse (na horizontali h' je velika osa elipse jednaka preniku). U drugoj projekciji na frontali EF je osa elipse jednaka preniku kruga.
KOLINEACIJA I AFINITET
PERSPEKTIVNI AFINITET Za dvije ravni kaemo da su afine ako svakoj taki jedne ravni odgovara samo jedna taka druge ravni, a da paralelne prave ostaju paralelne i u drugoj ravni.
B zraci afiniteta A
Perspektivni afinitet-sve prave jednog lika se sijeku sa odgovarajuim pravama drugog lika na jednoj pravoj-osa afiniteta (prava koincidencije). Stalni pravac na kojem jedna taka odgovara drugoj naziva se zrak afiniteta.
C osa afiniteta 3 2 C 1
B
Preslikavanje koje svim takama ravni 1 pridruuje take ravni 2 tako da su spojnice parova pridruenih taaka paralelne nazivamo prostornim afinitetom. Toka V je centar, a pravac o (presjenica ravni 1 i 2) je osa tog afiniteta.
Zadatak: Trougao ABC[A(10,10,15); B(40,?,20); C(20,?,35)] lei u prvoj projektnoj ravni koja sa vertikalnicom gradi ugao 300. Nai pravu veliinu trougla.
Kroz A' postavimo prvi trag t1 pod uglom od 300, a drugi trag je okomit na x-osu. Oborimo ravan u 2 oko traga t2.
Nacrt A''B''C'' i oboreni poloaj A0B0C0 su perspektivno afini likovi. Perspektivni afinitet potpuno je odreen ako je zadana osa afiniteta i par pridruenih taaka (npr. A'' i A0). U ovom sluaju osa afiniteta je trag t2.
PROJEKCIJE TIJELA
BAZA U 1 Prizma (ogranien prizmatini prostor sa dvije paralelne ravni) Prizmatina povrina nastaje kada prava klie po poligonu.
kvadratna, krnja etverostrana, trostrana, esterostrana kosa i krnja
USPRAVNA
KOSA
Piramida (ogranien piramidni prostor sa vrhom i jednom ravni)

Piramidna povrina nastaje kada prava klie po poligonu i prolazi kroz jednu taku V.
etverostrana pravilna, esterostrana kosa i etverostrana krnja
USPRAVNA
KOSA
Kupa (konus)
Valjak (cilindar)
uspravni,
omota,
kosi,
krnji
Torus
PRESJECI TIJELA I RAVNI
par abo la
PRESJEK KUPE (KONUSA) SA RAVNI

Presjek konusa i ravni moe biti: - krunica - elipsa - parabola - hiperbola Presjek konusa i ravni moe se odrediti : - prodorom izvodnica kupe kroz ravan - transformacijom - kolineacijom - prodor neke od pravih na ravni kroz kupu
sa p i l e
krunica
ola b r e hip
Zadatak: Nai projekcije kupe presjeene po paraboli sa ravni (55,,?). Centar baze S(40,40,?) lei u horizontalnici H (1), prenik je 2r=60 mm i visina v=50mm. [O(30,80)]
Drugi trag ravni je paralelan sa konturnom izvodnicom B''V'' (da bi presjek bio parabola). Poto je ravan T okomita na ravan V, presjena povrina u drugoj projekciji se projicira na trag t2. Podijelimo na proizvoljan broj dijelova I'', II'', ..., IX''. Kroz ove take provuemo izvodnice iz vrha V'' i odredimo pridruene take na bazi 1'', 2'',..., 9''. Odredimo prve projekcije tih taaka 1', 2',...,9' i povuemo prve projekcije izvodnica 1'V', 2'V',...,9'V'. Na presjeku ordinala iz I'', II'',... i izvodnica dobijamo MFI', Banja Luka parabolu II',...Pravu veliinu 28.1.2008 odredimo transformacijom.
PRESJEK KONUSA SA RAVNI PO ELIPSI
Zadatak: Nai presjek konusa (kupe) sa ravni T(120,95,50) i nacrtati mreu. Centar baze S(30,35,0) lei u horizontalnici H, prenik je 2r=50 mm i visina v=45mm. [O(70,100)]
Ravan simetrije elipse je okomita na ravan T i njen prvi trag prolazi kroz V' okomito na t1. Presjek te ravni i ravni T je nagibnica. Povuemo nagibnicu n (okomica na t1) kroz S i naemo prodor nagibnice kroz kupu. Presjek n i izvodnica AV i BV odreuje take I i II. Moe se koristiti i transformacijska ravan 3 ija je osa 1x3 okomita na t1. Na toj ravni presjena elipsa se projektuje u du III ija sredina predstavlja centar elipse C. Pomou horizontale odredimo C. MF Banja Luka Horizontalna ravan kroz C" i h sijee kupu Dr po ivkouporedniku Babi, NG-2007/08 u (krug u daje take III i IV). 28.1.2008 U prvoj projekciji imamo veliku osu III i malu osu IIIIV pa se moe konstruisati elipsa.
Krunicu baze moemo podijeliti na nekoliko podioka i u presjeku izvodnica dobiti jo taaka elipse u prvoj i drugoj projekciji. Obaranjem ravni oko traga t2 u ravan V (trag t1 u t10) dobijamo pravu veliinu presjene elipse. Prava veliina izvodnica (za crtanje mree) je u teoj projekciji. Konturne take V i VI (gdje druga projekcija presjeka dodiruje konturu nacrta) mogu se odrediti postavljanjem frontalnice kroz vrh V.
Mrea kupe Obaranjem ravni se dobije prava veliina presjene povrine, a iz transformacije prava veliina izvodnica (trea projekcija). Ugao omotaa =360xR/izvodnica=360x25/51,48=174,80.
PRESJEK VALJKA SA RAVNI Zadatak: Nai presjek valjka i ravni (100,80,55) i nacrtati mreu od baze do presjeka. Centar baze S(30,25,?) lei u horizontalnici H (1), prenik je 2r=40 mm i visina v=55mm. [O(80,70)]
Presjek valjka i ravni je elipsa koja lei u ravni . Koristei transformaciju (ravan 3 okomita na 1 i t1) presjena povrina se projektuje u du C'''D''' na tragu t3. AB i CD su par konjugiranih (spregnutih) prenika presjeka (CD-velika osa, AB-mala osa elipse). Obaranjem ravni u 1 oko prvog traga t1 dobijamo pravu veliinu presjeka.
Mrea valjka: Rektifikacija krunice:
LOPTA (KUGLA)
Lopta (kugla) nastaje rotacijom polukrunice oko prenika. u-uporednik e-ekvator (najvei uporednik) m-meridijan (krunica koja ide kroz polove-jednaki su) Tlocrt meridijana je prenik. Take M1 i M2 se nalaze na povrini kugle. MF Banja Luka Dr ivko Babi, NG-2007/08 Presjek 28.1.2008 kugle i ravni je krunica.
PRESJEK KUGLE SA RAVNI Zadatak: Nai presjek kugle sa centrom S(50,35,30) poluprenika r=30mm sa ravni T(-25,20,15).
[O(40,80)]
Centar presjeka je na sredini dui I'''II''' koja predstavlja prenik presjene krunice. Osa I'II' paralelna sa t1 ima duinu jednaku preniku 2r (III'IV'=I'''II'''=prava veliina prenika presjene krunice). Take I' i II' su na tlocrtu nagibnice n' koja ide centrom presjeka. Na presjeku e''' i t3 su konturne take K1''' i K2'''. Na presjeku f'' su konturne take K3'' i K4''.
TORUS (Prstenasta povrina)
Torus nastaje rotacijom krunice oko prave koja je izvan nje. o -osa torusa s -sredina krunica g -grlena krunica e -ekvator (najvei uporednik) i -krunica izvodnica u -uporednik Torus je povrina 4 reda (prava moe imati 4 probodita).
Zadatak: Nai presjek torusa sa ravni (45, , 45). Torus dodiruje H i V i P ravan i nastaje rotacijom krunice poluprenika r=17,5mm oko ose okomite na 1. Centar krunice S opisuje radijus R=32,5 mm.
[O(40,80)]
MAINSKI FAKULTET BANJA LUKA
Naziv predmeta:
NACRTNA GEOMETRIJA
I semestar Dr ivko Babi
predavanja / vjebe 2+2 (5 ECTS)
II DIO
PRODOR PRAVE KROZ POVRINU Odreuje se tako da postavimo kroz pravu p pomonu ravan tako da sijee povrinu na to jednostavniji nain. PRODOR PRAVE KROZ KUPU
Prava p i vrh V odreuju pomonu ravan koja sijee kupu po izvodnicama 1V i 2V. Da bi odredili trag ravni t1 kroz vrh V i proizvoljnu taku T provuemo pravu m. Trag t1 odreen je prodorima Tp i Tm. Trag t1 sijee bazu kupe u takama 1 i 2, a ravan T kupu u izvodnicama 1V i 2V.
Zadatak: Nai prodor prave p [A(30,45,45), B(90,35,10)] kroz kupu sa centrom baze S(60,30,0) i r=25 mm i visinom v=60mm.
[O(40,70)]
Take prodora (probodita I i II) su na prednjoj polovini kupe pa su obe vidljive i u tlocrtu i u nacrtu, a ne vidi se dio prave izmeu prodora.
PRODOR PRAVE KROZ VALJAK Postavimo ravan okomito na 1,, pa je t1=p'.
PRODORI TIJELA
Prodor dva tijela moe biti: potpun (kriva na ulazu i kriva na izlazu jednog tijela iz drugog) i nepotpun (kada jedno tijelo zadire u drugo). Prodor povrina dva tijela je prostorna kriva linija, dvodjelna ili jednodjelna. Take prodora pripadaju i jednom i drugom tijelu. Red prostorne krive je mogui broj prodora krive kroz ravan.
Red ravanske krive je broj presjeka sa pravom (elipsa, krunica, parabola,... su drugog reda). Red prodorna krive je R=mxn (gdje su m i n redovi oblih povrina. Npr. prodor dva valjka je kriva 4-tog reda. Metode odreivanja prodorne linije su: 1. Pomou ravni 2. Pomou koncentrinih kugli 3. Pomou kliznih kugli
PRIMJERI PRIMJENE PRODORA
PRODORI ROGLJASTIH TIJELA Kada rogljasta tijela prodiru jedno u drugo njihove strane se meusobno sijeku po izlomljenim ivicama prodora. PRODOR DVIJE PRIZME
Odrediti prodor dvije kose prizme ije su baze u ravni 1. etverostrana kosa prizma je odreena vrhovima [A(35,20,0), B(20,17,0), C(10,5,0), D(47,15,0), A1(80,10,45)], a trostrana kosa prizma vrhovima [E(90,25,0), F(100,14,0), G(60,9,0), E1(40,12,45)]
Da odredimo prodor neke ivice etverostrane prizme kroz stranicu trostrane treba kroz ivicu etverostrane prizme postaviti ravan paralelnu sa ivicama trostrane prizme. Analogno vai za odreivanje probodita ivice trostrane prizme kroz stranicu etverostrane. Znai, pomone ravni su paralelne sa ivicama jedne i druge prizme (Iz neke take T poloimo u //AA1, v//EE1). Tada je u//AA1 i v//EE1. Sa u i v je odreena neka ravan iji prvi trag je s1. Pomona ravan kroz A imae trag a1//s1 i izvodnice iz presjeka sa bazom sijeku ivicu AA1 u takama 1 i 2. Analogno dobijemo 3 i 4, te 5 i 6, dok ravan kroz CC1 ne sijee bazu. Odredimo da li se probodita vide-vide se sva 1,2,3,4,5,6. MF Banja Luka Pomou ravni e, f, g odredimo probodita Dr 7,8 i 9,10 (EE1 ne probada) od kojih su 7 i 9 nevidljiva. ivko Babi, NG-2007/08 28.1.2008 Spojimo 1,3,10,8,4,2,6,7,9,5,1.
PRODOR DVIJE PIRAMIDE Sve ravni sjeenja treba da prolaze kroz vrhove obe piramide V1 i V2.
PRODORI ROTACIONIH POVRINA Postupak odreivanja prodora: Oba tijela se presijeku pomonom povrinom (ravan ili kugla) i to tako da je projekcija presjeka duina ili krunica. Ravni se obino biraju paralelne sa 1 ili sa 2.
Izbor metode 2 valjka
valjak i kupa
ravni // 1
ravni // 2
valjak i torus
kupa i kugla
ravni // 2
ravni // 1
PRODOR DVA VALJKA
Pomone ravni trebaju biti // sa obe ose valjka (ovdje su one // 2).
PRODORNE KRIVE DVA VALJAKA
ZADOR jednodijelna kriva 4. reda
POTPUNI PRODOR dvodijelna kriva 4. reda
ZAJEDNIKA DODIRNA RAVAN kriva 4. reda sa jednom dvostrukom takom
ZAJEDNIKE DVIJE DODIRNE RAVNI kriva 4. reda se raspada na dvije krive 2. reda (elipse)
Simetralna ravan (trag s1) sijee valjak A u izvodnicama a i b, a valjak B u izvodnicama c i d. Presjek ovih izvodnica daje 4 take prodorne krive (1 do 4).
Pomona ravan paralelna sa 2 (trag t1) sijee valjak A po izvodnicama o i p, a valjak B po izvodnicama i i l iji presjeci daju take (5 do 8). Za odreivanje poloaja izvodnice u drugoj projekciji zaokrenemo bazu valjka u horizontalni poloaj oko njenog horizontalnog prenika (polukrunica k0) i prenesemo u nacrt udaljenost u.
PRODOR VALJKA I KONUSA
Pomone ravni paralelne sa 1 (tragovi a2, b2). (Postoji i ovdje zajednika ravan simetrije za oba tijela paralelna sa 2 u kojoj su take 1,2,3,4.) U treoj projekciji sve izvodnice valjka, pa i prodorne take padaju na krunicu. MF Banja Luka Ako nema tree projekcije, za odreivanjeDr poloaja izvodnice u prvoj projekciji zaokrenemo bazu ivko Babi, NG-2007/08 28.1.2008 valjka u paralelan poloaj sa 2 i prenesemo u tlocrtu udaljenost u.
Kupu i valjak sijeemo ravnima koje prolaze vrhom kupe, a paralelne su sa osom valjka
POTPUNI PRODOR dvodijelna prostorna kriva 4. reda
ZADOR jednodijelna prostorna kriva 4. reda
ZAJEDNIKA JEDNA DODIRNA RAVAN prostorna kriva 4. reda s jednom dvostrukom takom
ZAJEDNIKE DVIJE DODIRNE RAVNI prostorna kriva 4. reda raspada se na dvije krive 2. reda (elipse)
PRODOR DVA KONUSA
Postoji i ovdje zajednika ravan simetrije za oba tijela paralelna sa 2 u kojoj su take 1,2,3,4. Pomone kugle se postavljaju sa centrom u presjeku osa tijela. Na presjeku prodornih krunica jednog i drugog tijela su take prodora.
PRODORNE KRIVE DVIJE KUPE
Kupe sijeemo ravnima koje sadre njihove vrhove. ZADOR jednodijelna kriva 4. reda
ZAJEDNIKA JEDNA DODIRNA RAVAN kriva 4. reda s jednom dvostrukom takom
ZAJEDNIKE DVIJE DODIRNE RAVNI kriva 4. reda raspada se na dvije krive 2. reda (elipse)
PRODOR DVA KONUSA (druga varijanta)
PRODOR KONUSA i TORUSA
Poto se ose tijela ne sijeku primjenjuje se metoda kliznih kugli. Treba nai centar i prenik kugli tako da presjek sa zadanim tijelima bude ili du ili krunica.
PRODOR KONUSA (KUPE) I VALJKA
Odrediti prodor konusa i valjka. Konus: centar baze C(40,50,0), r =40, visina v=70 Valjak: osa valjka S1S2: S1(90,50,50), S2(40,50,10), r1=27,5 Valjak postoji od baze S1 do prodora sa konusom. O(30,80)
Metoda pomonih koncentrinih kugli sa centrom u presjeku osa valjka i konusa (taka S2). Presjek kugle i konusa je krunica kk1, a kugle i valjka krunica kv1. Presjek ove dvije krunice su take 1 i 2.
Poloaj najmanje kugle (tangira konus sa unutranje strane)
Kugla sijee konus po dvije krunice k1 i k2 pa e biti 4 prodorne take.
PRODOR KUGLE I VALJKA
ZADOR jednodijelna kriva 4. reda
ZAJEDNIKA DODIRNA RAVAN kriva 4. reda s jednom dvostrukom takom
ZAJEDNIKA OSA kriva 4. reda raspada se na dvije krunice
ZAVOJNICA I ZAVOJNA POVRINA (HELIKOIDA)

r osa
Zavojnicu opisuje taka koja se kree du prave jednolikom brzinom, pri emu prava rotira oko paralelne ose konstantnom ugaonom brzinom. Put koji pree taka dok se okrene oko ose za 3600 zove se "jedan hod" zavojne krive, a put u pravcu ose je korak. Zavojnica na razvijenoj povrini omotaa valjka predstavlja pravu liniju, iji je nagibni ugao tg=h/2r.
h 2r
Ako neka prava kree po zavojnoj liniji i pri tome ispunjava neki drugi uslov nastaje zavojna (helikoidna) povrina. Primjena: vijak, pu, zupanik, burgija, glodalo, razvrta, rotor kompresora i turbine)
KONSTRUKCIJA ZAVOJNICE Zadatak: Nacrtati projekciju cilindrine zavojnice koju opisuje poetna taka T(5,25,0). Osa zavojnice prolazi kroz taku O(25,25,0) i okomita je na 1. Poluprenik zavojnice je r=20 mm, korak h=60 mm, smjer desni.
Tlocrt zavojnice se poklapa sa bazom valjka na kome je zavojnica. Podijelimo krunicu i visinu na isti broj dijelova. Nakon rotacije take T za 1/12 krunice, ona pree 1/12 visine zavoja. Svaka tangenta na zavojnu liniju zaklapa isti ugao sa bazom. Sve tangente su paralelne sa izvodnicama rotacionog konusa koji se naziva direkcioni konus. Direkcioni konus ima bazu jednaku prvoj projekciji zavojnice, a visinu k=r/tg=h/2.
KOSA PROJEKCIJA.
AKSONOMETRIJA
Kod ortogonalnog projiciranja gubi se predstava prostornog oblika jer se jedna dimenzija prikazuje kao taka, pa se ravan projicira u du.
ORTOGONALNA PROJEKCIJA
PARALELNI PROJEKCIJSKI ZRACI OKOMITI NA RAVAN SLIKE
ORTOGONALNA AKSONOMETRIJA
IJA LIN LEDA POG

RA VA NS LIK E
U TRA NOSTI A M POS KONA S BE
nijedna ivica kocke nije paralelna sa projekcijskom ravni, pa su sve ivice razliito skraene
KOSA PROJEKCIJA -poseban sluaj kose aksonometrije

PARALELNI PROJEKCIJSKI ZRACI KOSI NA RAVAN SLIKE
-biramo kosi projekcijski zrak da dvije ivice nemaju skraenje, nego samo jedna
LINIJA POGLEDA POSMATRA U BESKONANOSTI
RA VA NS LIK E
Koordinatni sistem x,y,z postavimo tako da ose x i z budu paralelne sa ravni crtanja i ugao izmeu x i z je 900 Osa y je obino pod uglom 300, 450, 600 i skraenje 1/2, 2/3, 3/4.
z
0 y
KOSA PROJEKCIJA KOCKE
Nacrtati kocku u kosoj projekciji ako je =300, a skraenje 3/4.

z
x
0 y
=30
30 20 a 10 20 a
10 30 40
MAINSKI FAKULTET Banja Luka ZADACI ZA VJEBANJE IZ NACRTNE GEOMETRIJE I dio

1. Prava p(A, B) lei u ravni . Odrediti projekcije prave, ako je zadano: a) (30, 40, 30), A(-20, 40, z), B(30,10, z) b) (-30,20, 30), A(-20, 40, z), B(40, -10, z) c) (40, 40, 20), A(-10,y, 0), B(60, y, 20). U ravni (30, 40, 50) nalaze se take A(-10, y, 20), B(30, -20, z) i C(10, y, 50) a u ravnini (-20, -40, 20) nalaze se take R(30, y, 20), S(-20, y, 20) i T(0, 30, z). Pomou sutranica odredite projekcije taaka koje nedostaju. U ravni (50, 50, 40) zadana je taka S(20, 20, z). Odrediti projekcije nagibnice koja prolazi takom S i nagibne uglove ravni prema H i V ravni. Ravan je zadana takom T(10, 20, 10) i pravom a(A,B). Odredite tragove ravni ako je A(70, -10, 20), B(0, 40, 40). (Uputa: Koristiti frontalu.) Odrediti tragove ravni u kojoj lee take M, N, R: a) M(-20, 30,-10), N(20, 10, 30), R(40, 50, 10) b) M(20, 30, 10), N(40, -10, 40), R(50, 30, 40) (Uputa: Koristiti dvije paralelne ili dvije prave koje se sijeku.) Takama A(20,30,40) i B(50,-10,20) je zadana prava a. Odrediti prodore kroz ravni H, V i P, te vidljivost i prvi nagibni ugao. Nacrtati pravu a ako su poznati njeni prodori kroz projekcijske ravni: a) P1(40;50;0), P2(90;0;-30) b) P1(40;-50;0), P2(90;0;-30) U ravni (100;80;60) nai taku koja je : a) od horizontalne ravni H udaljena 40 mm a od profilne ravni P udaljena 50 mm. b) od horizontalne ravni H udaljena 30 mm a od vertikalne ravni V udaljena 40 mm. c) od vertikalne ravni V udaljena 50 mm a od profilne ravni udaljena P 60 mm. Takom T(20,y,z) prave aAB[A(0,40,10), B(30,0,30)] poloiti pravu q paralelnu s 1 a drugi prikloni ugao joj je 300.
2.
3. 4. 5.
6. 7.
8.
9.
10. Odrediti ravan kroz taku M(120;10;20) koja je paralelna ravni trougla A(40;40;10), B(85;20;0) i C(65;10;20). 11. Utvrditi meusobni poloaj pravih a=[A(-80;50;20), B(0;10;20)] i b=[C(-80;25;35), D(0;65;65)]. a) Kroz taku M(0,60,40) postaviti ravan paralelnu pravama a i b. b) Odrediti taku G prodora prave [E(40,0,30), F(150,110,30)] kroz ravan . 12. Data je ravan =[A(50;0;40), B(100;60;60), C(40;45;0)] i prava a=[P(25;60;70), Q(70;0;20)]. Kroz pravu a postaviti ravan upravnu na . 13. Odrediti prodor prave a=[M(0;50;-30), N(40;15;40)] kroz ravan trougla [A(10;10;10), B(50;20;10), C(20;50;40)] ne odreujui tragove ravni trougla. 14. Zadane su 2 paralelne ravni (-120; 90; 100) i (-80; y; z). Odrediti njihovo meusobno rastojanje. 15. Nai rastojanje izmeu dvije mimoilazne prave a=[A(0; 10; 20), B(50; 30; 50)], b=[C(30; 50; 55), D(100; 10; 45)]. 16. Odrediti rastojanje take P(-50, y, 30), koja lei u ravni (-120, 60, 80) od traga e1. 17. Odrediti rastojanje take T(30, 80, 40) od ravni (50, -30, 60). 18. Nacrtati prvi i drugi trag ravni (30; 40; z) u kojoj lei taka T(-10; 30; -10). 19. Odrediti pravu veliinu kao i projekcije udaljenosti take T(60, 40, 50) od prave p koja prolazi takama K(30, 30, 0) i L(110,0,40). 20. U taki A(-10,15,25) koja lei u ravni (-50,40,50) postaviti normalu na ovu ravan date duine d=35. 21. Odrediti rastojanje take M(60;20;30) od ravni [A(0;0;20), B(30;50;50), C(50;20;0)].
22. Odrediti presek paralelograma ABCD= [A(20;40;40), B(40;10;60), C(80;30;30), D(60;?;?)] i trougla EFG=[E(20;50;60), F(70;70;80), G(90;10;20)]. 23. Kroz taku A(50,50,20) postaviti ravan upravnu na pravu p = [M(20,50,20), N(60,10,50)]. 24. Konstruisati projekcije krunice koja prolazi takom M(40,20,40) poluprenika r=30 ako dodiruje pravu a=[A(10,50,0), B(40,0,50)]. 25. Pravom a = [A(20,70,70), B(60,40,20)] postaviti ravan upravnu na ravan (30,-50,-40). 26. U ravni (80;70; 60) nalazi se kvadrat kome stranica duine 40 mm lei na prvom tragu s1 ravni , a jedan vrh kvadrata je na drugom tragu s2. Konstruisati projekcije tog kvadrata. 27. Nacrtati dvije projekcije kocke kojoj osnova lei u ravni (120; 120; 60) ako je dijagonala osnove definisana takama A(0; 40; z), B(50; 30, z). 28. Nacrtati prvu i drugu projekciju prave piramide iji je bazis jednakostranini trougao koji lei u ravni (20; ; -40) i ija su dva tjemena take A (55; 55; z) i B (35; 20; z). Visina piramide v = 60. 29. Nacrtati prvu i drugu projekciju kvadratne prizme iji je bazis u ravni (55; 95; ), jedan bazini vrh A(35; y; 77), v=80. 30. Nacrtati prvu i drugu projekciju pravilne etverostrane piramide ija osnova ABCD: A (40, y, 10), B (70, y, 40) lei u ravni (90, 120, ). Visina piramide h = 100. 31. Nacrtati sve tri projekcije pravilne etverostrane piramide ija osnova lei u ravni (70, 65,45). Dijagonala osnove AC je A (0, 35, z), C (45, 15, z). Visina piramide h = 70. 32. Nacrtati prvu i drugu projekciju uspravnog rotacionog konusa ako on lei u ravni (90, 45, -90). Centar konusa S(45,45,z), poluprenik baze r=35, visina konusa h=90. Pravu veliinu bazisa odrediti obaranjem ravni u 1. 33. Nacrtati prvu i drugu projekciju kocke ABCDA1B1C1D1 ija osnova ABCD=B(30,y,z), D(65,y,z) lei u ravni (130,70,130), tjeme B1, D 2. 34. Nacrtati prvu i drugu projekciju uspravnog valjka ako osnova lei u ravni (110, 100, 80) pri emu bazni krug dodiruje horizontalnicu i vertikalnicu; r=30, h=60. 35. Nacrtati prvu i drugu projekciju obrtnog konusa kome je baza u ravni (150,100,90), ako je taka S(45,y,35) sredite bazisa, a taka T(35,y,60) lei na periferiji bazisa. Visina v=80. 36. Data je ravan (130;90;80) i taka V(70;70;60). Nacrtati pravu kupu iji vrh je V, bazisni krug u ravni , a izvodnice imaju duinu 70 mm. 37. Data je ravan (160;90;80) i du [A(30;40;?) B(40;20;?)] u njoj. Nacrtati pravilan estougao u ravni ija jedna strana je data du AB. Zatim nacrtati pravilnu estostranu prizmu iji jedan bazis je naeni estougao, a visina 50 mm. 38. Nacrtati kocku ABCDA1B1C1D1 ako je AB na pravoj [P(50; 75; 10), Q(110;-10;60)], a sredite kvadrata ABCD je S(55;35;50). 39. Nacrtati kocku ako joj je jedno tjeme A(20;40;30), a ivica BC je na pravoj [M(10;0;70), N(90;30;10)]. 40. Nacrtati kocku ABCDA1B1C1D1 ako se zna tjeme A1(90;50;50), strana ABCD lei u ravni (130;90;120), a pri tome su etiri ivice kocke horizontalne. 41. Nacrtati valjak ija je osa [S(60;30;30) S1(100;70;80)]. Poluprenik valjka jednak je polovini visine valjka. 42. Nacrtati pravu kupu [V(-100; 85; 40), r=25 mm] iji bazis lei u ravni (-130;70;). 43. Nacrtati pravilan tetraedar ABCD ako se zna tjeme A(-10; 30; 15), a ivica BC je na pravoj [M(0; 10; 40), N(20; 60; 15)]. 44. Nacrtati pravilan tetraedar [A(30; 65; ?), B(55; 25; ?) CD] ija strana ABC leI u ravni (160;130;90).
ZADACI ZA VJEBANJE IZ NACRTNE GEOMETRIJE II dio

1. Odrediti prodor prave a=[A(10;80;60), B(100;30;0)] i lopte S(50;40;45), r = 30. 2. Odrediti prodor prave a=[A(10;70;20), B(100;10;20)] i konusa K [S(50;40;0), r =30, v=60]. 3. Odrediti sve tri projekcije presjeka lopte S(45;45;45), r = 30, sa ravninom (10,-10, ). 4. Nacrtati projekcije presjeka lopte L S(40,40,40), r=35 i ravni (50,40,-40). 5. Nacrtati prvu i drugu projekciju presjeka lopte S(40,40,30), r=30 sa ravni (-20,45,30). 6. Nacrtati projekcije presjeka lopte L S(50,35,30), r=30 sa ravni (-25,20,15). 7. Odrediti sve tri projekcije presjeka lopte S(30;40;40), r = 30, sa ravninom (,55,70). 8. Odrediti sve tri projekcije kao i pravu veliinu presjeka polulopte K[S (50; 40; 5), r = 30, ekvator e 1] sa ravni (85, ,80). 9. Nacrtati prvu i drugu projekciju, kao i pravu veliinu presjeka kugle K[S(40; 35; 40), r = 30] i ravni (80; 90; ). U proizvoljnoj taki presjene krive ucrtati tangentu. 10. Nacrtati prvu i drugu projekciju, kao i pravu veliinu presjeka uspravnog valjka V [S(35; 30; 0), r = 25, v = 80], odreenog baznim krugom koji lei u 1, sa ravninom (110; 100; 70). U proizvoljnoj taki presjene krive ucrtati tangentu. 11. Nacrtati projekcije presjeka valjka sa ravninom (20,-25,-15). Valjak je uspravan sa bazom u 1 odreen centrom C(90,35,0), r=30 i visinom h=90. U proizvoljnoj taki presjene krive povui tangentu. 12. Nacrtati projekcije presjeka uspravnog valjka sa ravninom (-110,100,80). Valjku je baza u 1 S(40,40,0), r = 30, h = 80. U proizvoljnoj taki presjene krive nacrtati tangentu. 13. Odrediti presjek rotacionog konusa [S(50; 0; 40), r = 30, v = 65] ija baza lei u 2 i ravni (-30; 20; 40). Nai pravu veliinu presjeka obaranjem ravni u 2. 14. Nacrtati projekcije presjeka uspravnog konusa sa ravni (130,130, 70). Konus je odreen baznim krugom koji lei u 1. Centar konusa S(40,35,0), r = 30, h = 60. 15. Nacrtati projekcije presjeka torusa sa ravninom (10,-15, ). Torus nastaje rotacijom kruga iji je centar taka S(60,80,30) poluprenika r=20. Krug rotira oko prave p 1 koja prolazi kroz taku O(110,80,30). 16. Nacrtati presjek torusa sa ravninom (20, -38, ). Torus nastaje rotacijom kruga iji je centar taka S(45, 70, 25) poluprenika r = 15. Krug rotira oko prave p upravne na 1, koja prolazi kroz taku O(80, 70, 25). 17. Nacrtati projekcije presjeka torusa sa ravninom (20,y,). Torus nastaje rotacijom kruga iji je centar taka S(60,70,20) poluprenika r=20. Krug rotira oko prave p 1 koja prolazi kroz taku O(110,70,20). Prva trasa ravni tangenta je na grlenu krunicu. Nacrtati pravu veliinu presjene krive. 18. Nai prvu i drugu projekciju krive prodora lopte L [SL(65; 65; 60), r = 50] i valjka V [SV(75; 75; 0), rV = 30, hV = 120]. 19. Nacrtati prvu i drugu projekciju krive prodora dva konusa K1 [S1(90; 50; 0), r1 = 40, h1= 90], K2 [S2(30; 50; 40), r2 = 40, h2 = 110], ako je osa drugog konusa paralelna sa 1. 20. Nacrtati prvu i drugu projekciju krive prodora dva konusa K1 [S1(60; 50; 100), r1 = 40, h1 = 100], K2 [V2(0; 50; 20), r2 = 40, h2 = 140], ose konusa se sijeku. 21. Nai prvu i drugu projekciju krive prodora rotacionog konusa K[C(130; 55; 0), V(130; 55; 80), r = 45] iji je bazis krug u 1 i obrtnog valjka C1(75; 55; 60), r = 25. Osa valjka prolazi kroz taku A(130,55,20). Valjak postoji od C1 do prodora kroz konus. 22. Nai prvu i drugu projekciju krive prodora lopte L [S1(100; 60; 45), r1 = 40] kroz konus K[S2(70; 60; 0), r2 = 45, h2 = 80] ija baza lei u 1. 23. Nacrtati prvu i drugu projekciju krive prodora lopte L= [C(90,65,60), r = 55] i uspravnog valjka sa bazom u 1 V=[S(100,75,0), r = 35, v=130]. 24. Zadane su projekcije dvaju valjaka. Baza prvog valjka lei u 1, a osa drugog valjka je paralelna sa 2. Odrediti projekcije krive prodora ako je V1 [S1(90, 50, 0), r1 = 35, h1 = 110], V2 [S2(160, 50, 80), S3(20, 50, 30), r2 = 30]. 25. Nacrtati prvu i drugu projekciju krive prodora dva valjka ako je baza prvog valjka u 1 S1(50, 50,
0), r1 = 40, v1=80], a baza drugog valjka je u 3 S2(0, 60, 40), r2 = 25, v2=100]. 26. Nacrtati prvu i drugu projekciju krive prodora dva valjka V1 [S1 (50, 30, 40), S2(140, 70, 40), r1 = 30], V2 [S3(95, 50, 0), r2 = 30, h2=80]. Baza drugog valjka je u 1.
27. Nacrtati prvu i drugu projekciju krive prodora konusa S(80; 65; 110), r = 55, v = 110 i torusa zadatih skicom.
28. Nacrtati prvu i drugu projekciju krive prodora torusa i konusa K [S(65; 50; 0), r = 40, h=90] sa skice.
29. Nacrtati jedan hod povri koja nastaje desno zavojnim kretanjem dui [A(20;60;0) B(60;60;20)] oko vertikale take S(0;60;0).Visina jednog hoda je 120mm.

Nacrtna Geometrija - Predavanja 1

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Nacrtna Geometrija - Predavanja 1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

MAINSKI FAKULTET BANJA LUKA

predavanja / vjebe 2+2 (5 ECTS)

[5] V. Nie: Deskriptivna geometrija I, II, kolska knjiga,

Grafika je vizuelno prikazivanje neega na nekoj povrini kao to je papir, monitor,

Dr ivko Babi, NG-2007/08

Pro Ingineer Dr ivko Babi, NG-2007/08

Vektorska grafika je dobra za uklanjanje nepotrebnih detalja sa neke fotografije

Dr ivko Babi, NG-2007/08

MF Banja Luka 28.1.2008

Dr ivko Babi, NG-2007/08

SLIKA vrijedi 1000 rijei.

Tehniki crte treba biti:

jednostavan, precizan i jasan. Nacrtna geometrija

MF Banja Luka 28.1.2008

Dr ivko Babi, NG-2007/08

Gaspard Monge (Mon) (1746-1818)

MF Banja Luka 28.1.2008

Dr ivko Babi, NG-2007/08

Projekcijski zrak (usmjeren prema oku posmatraa-centar S)

C' Projekcija (crte)

POSMATRA NA KONANOM RASTOJANJU OD OBJEKTA

projekcijski zraci su paralelni

Ortogonalne projekcije su osnovni nain crtanja u tehnici.

MF Banja Luka 28.1.2008

Dr ivko Babi, NG-2007/08

D' E' A' B B'

Projekcija tijela na jednu ravan

Pomou jedne projekcije ne moe se opisati 3-D tijelo

MF Banja Luka 28.1.2008

Dr ivko Babi, NG-2007/08

Taki A prostora odgovara ureeni par projekcija (A, A)

KVADRANTI I KOORDINATE TAKE

HORIZONTALNICA prva projekcijska ravan)

Dr ivko Babi, NG-2007/08

Taka B u drugom kvadrantu

Dr ivko Babi, NG-2007/08

TAKA U SPECIJALNOM POLOAJU

Dr ivko Babi, NG-2007/08

x- apscisa y-prva ordinata

A'''(y,z) z-druga ordinata

A" Trougao pravih veliina

a) A(10,30,10), B(50,20,40); b) C(10,-20,10), D(50,30,50),

MF Banja Luka 28.1.2008

Dr ivko Babi, NG-2007/08

Projekcije na dvije ravni

2=2" 2=2" a" a 2 , a , C C , C" 1" , 1=1 2 ,

Projekcije prave na tri ravni

40 l 1l''x 50 m2m'x 60 3n'//x//n''

MF Banja Luka 28.1.2008

Dr ivko Babi, NG-2007/08

MF Banja Luka 28.1.2008

Dr ivko Babi, NG-2007/08

C' D' b' B' a' A' II

MF Banja Luka 28.1.2008

Dr ivko Babi, NG-2007/08

MF Banja Luka 28.1.2008

Dr ivko Babi, NG-2007/08

RAVAN U SPECIJALNOM POLOAJU

Dr ivko Babi, NG-2007/08

Druga projektna ravan je okomita na 2.

Trea projektna ravan je okomita na 3. z

MF Banja t1 Luka 28.1.2008

Ravan paralelna sa projekcijskim ravnima: T//2