UDK 624.074.6:624.

043

Primljeno 20. 1. 2009.

Proraun i konstruiranje kratkih armiranobetonskih stupova

Ivan Tomii
Kljune rijei kratki armiranobetonski stup, proraun, konstruiranje, poprena sila, istraivanja, nosivost, duktilnost Key words short reinforced-concrete column, analysis, design, transverse force, studies, bearing capacity, ductility Mots cls colonne courte en bton arm, analyse, tude, force transversale, recherches, capacit portante, ductilit , , , , , , Schlsselworte kurze Stahlbetonsttze, Berechnung, Entwurf, Querkraft, Untersuchungen, Tragfhigkeit, Duktilitt I. Tomii Pregledni rad

Proraun i konstruiranje kratkih armiranobetonskih stupova

U radu je dan prikaz prorauna i konstruiranja kratkih stupova, slian onomu za vezne grede zidova s otvorima, dominantno naprezanih poprenim silama. Opisana su istraivanja o ponaanju nosivosti kratkih stupova koja su posluila za novi prijedlog prorauna. Po ovom postupku primjenjuju se bidijagonalni koevi elinih ipki, kako bi se osigurala dostatna nosivost i duktilnost pod djelovanjem potresa, pri kojem se mogu oekivati tolerantna i lako popravljiva oteenja betona. I. Tomii Subject review

Analysis and design of short reinforced-concrete columns

The analysis and design of short columns, similar to that of tie beams for walls with openings, dominantly subjected to transverse forces, is presented in the paper. Historic studies of load behaviour of short columns, as used in development of the new analytic procedure, are described. In this new procedure, bi-diagonal steel-bar cages are used to ensure a sufficient bearing capacity and ductility under earthquake action, at which tolerable and easily remediable damage to concrete may be expected I. Tomii Ouvrage de syntse

Analyse et tude des colonnes courtes en bton arm

L'analyse et l'tude des colonnes de courte taille, similaires l'analyse utilise pour mur ouvertures, principalement assujetties aux forces transversales, sont prsentes dans l'ouvrage. Les tudes historiques de comportement des colonnes courtes sous contrainte, utilises dans le dveloppement de la nouvelle procdure analytique, sont dcrites. Dans cette nouvelle procdure, les cages bi-diagonales en barres d'acier sont utilises pour assurer une capacit portante suffisante et une ductilit approprie sous l'action sismique, laquelle un endommagement de bton tolrable et facilement rparable peut tre anticip. .

, , . , . , . I. Tomii bersichtsarbeit

Berechnung und Entwurf kurzer Stahlbetonsttzen

Im Artikel prsentiert man eine Darstellung von Berechnung und Entwurf kurzer Sttzen, hnlich dem Verfahren fr Binderbalken von Wnden mit ffnungen belastet mit Querkrften. Beschrieben sind Untersuchungen ber das Verhalten der Tragfhigkeit kurzer Sttzen die fr den neuen Vorschlag der Berechnung bentzt wurden. Bei diesem Verfahren werden bidiagonale Krbe aus Stahlstben angewendet um gengende Tragfhigkeit und Duktilitt bei seismischen Wirkungen sicherzustellen, wobei man tolerante und leicht reparierbare Beschdigungen des Betons erwarten kann.

Autori: Prof. emer. dr. sc. Ivan Tomii, dipl. ing. gra., Srebrnjak 124 b, Zagreb

GRAEVINAR 62 (2010) 8, 717-722

717

Kratki armiranobetonski stupovi 1 Openito Kratki armiranobetonski stupovi nisu rijetkost u konstrukcijama zgrada. Za kole i industrijske graevine, zbog potrebe za prozorima na visokim parapetima, esto se oni pojavljuju kada se izmeu stupova sazida ili betonira parapet. Stup na visini parapeta postaje blokiran u uzdunom smjeru zgrade, a ostatak je kratki stup visine prozora. Uzrok sloma kratkih stupova je posmino naprezanje, za razliku od obinih koji poputaju zbog naprezanja savijanjem ili izvijanjem. U radu Morettia i Tassiosa [1] kratki se stupovi definiraju pomou posmine vitkosti (s) koja predstavlja omjer momenta savijanja i poprene sile pomnoene s visinom presjeka (s = M/(Vh) ls/(2 h)). Moment M i poprena sila V odnose se na rezne sile stupa, a ls je visina stupa. Prema njihovim istraivanjima kratki su oni stupovi kojima je posmina vitkost manja ili jednaka 2,5, a oni kojima je ona vea nazivaju se obinim stupovima. U industrijskim halama nije rijetkost da stup ima dimenziju presjeka h = 75 cm i visinu ls = 230 cm pa mu je stupom. Primjer sloma kratkog stupa, standardno proraunanog i konstruiranog, za seizmiku kombinaciju djelovanja, izazvanog glavnim kosim naprezanjima (slika 1.). Takav je slom iznenadan i opasan za ivote ljudi pa ga valja izbjegavati.

I. Tomii Da bi se dobilo vie spoznaja o ponaanju kratkih stupova naprezanih silama potresa, obavljeno je vie istraivanja. U ovome e radu biti prikazana najnovija istraivanja objavljena u radu [1, 2], te ona koja su se odnosila na ponaanje veznih greda zidova s otvorima, a kojih se rezultati, zbog slinosti problema, mogu primjenjivati i za kratke stupove [3, 4, 5, 10]. 2 Istraivanja i rezultati ispitivanja

2.1 Istraivanja kratkih stupova

Nedavna istraivanja ponaanja i nosivosti kratkih stupova do sloma proveli su M. L. Moretti i T. P. Tassios [1]. Ova istraivanja znatno su pridonijela boljem poznavanju ponaanja kratkih elemenata, te posluila autorima za novi prijedlog prorauna nazvan "Model s globalnim snopom". Autori su ispitali osam uzoraka stupova jednakog presjeka i razliitih visina, tako da su obuhvatili posmine vitkosti s = 1, 2 i 3. Svi su uzorci bili armirani klasino uzdunom i poprenom armaturom u obliku spona, s tim da su uzorci 5 i 6 imali dodatnu bidijagonalnu (kosa u dva smjera) armaturu razliitih omjera prema ukupnoj vlanoj armaturi. Uzorci 7 i 8 imali su posminu vitkost 2 i 3, a ispitani su radi usporedbe sloma posmikom i savijanjem. Uzorci bez bidijagonalne armature krhko su se lomili zbog posminih naprezanja (slika 2.), to su potvrdile

posmina vitkost s1,5, odnosno smatra ga se kratkim

Slika 1. Stup oteen potresom 1999. godine u Grkoj

Slika 2. Slom uzorka 4 (s=1) [1] klasino armiranog [1]

718

GRAEVINAR 62 (2010) 8, 717-722

I. Tomii histerezne petlje te razina izmjerenih deformacija elika i betona. Uzorci s dodanom kosom armaturom osjetno su se bolje ponaali. Slom je bio primjereno duktilan, ovisno o omjeru vlane i kose armature te razine izmjerenih deformacija elika, ostvarene deformiranjem tlanih i vlanih elinih dijagonala. Histereze su bile primjereno iroke, a primijeeno je i zadovoljavajue priguenje i disipacija energije. Iako su autori istraivanja utvrdili znatno bolje ponaanje uzoraka s dodanom kosom armaturom, oni su u svojem radu predoili model s globalnim snopom tlanih tapova i spona za proraun nosivih i duktilnih kratkih stupova, klasino armiranih, uz potrebno redimenzioniranje (preraunavanje), kako bi izbjegli krhki slom. U ovome radu ovaj postupak nee biti prikazan.

Kratki armiranobetonski stupovi toj armaturi dostiglo granicu poputanja, te se ona plastino deformirala i troila energiju prije nego doe do kosoga tlanog sloma u hrptu. Takvo rjeenje, za cikliko potresno optereenje, imalo je niz nedostataka zbog toga to je tlano podruje bilo reducirano i kritino, osobito na spoju sa zidom.

2.2 Istraivanja veznih greda zida s otvorima

Zbog slinosti ponaanja veznih greda i kratkih stupova za seizmiku kombinaciju djelovanja, te mogunosti primjene ve standardnog postupka prorauna visokih greda malog raspona, ovdje e biti prikazana istraivanja ovih elemenata. U ovim istraivanjima kao i metodama prorauna, te europskim propisima, rabi se omjer raspon/visina (ls/h), parametar koji je uzet za procjenu preteitog naprezanja i potom metode prorauna. Tako se prema istraivanjima Parka i Paulaya [5] uzima da je greda preteito naprezana na savijanje kada je omjer ls/h vei od 2, a posmikom kada je on manji ili jednak 2. Prema europskoj normi EN 1998-1 [7] primjenjuju se dva kriterija. Vezna greda proraunava se kao ona preteito naprezana na savijanje ako je zadovoljeno: a) VEd fctdbwd, gdje je fctd proraunska vlana vrstoa betona, bw irina, a d djelotvorna visina presjeka grede. b) Da je omjer ls/h 3, gdje je ls raspon, h visina presjeka grede. Ako ovi uvjeti nisu zadovoljeni, odnosno ako je greda preteito naprezana poprenim silama, proraunava se na posmik ili, tonije reeno, na glavna kosa naprezanja. Klasini nain armiranja veznih greda zidova s otvorima, preteito naprezanih na posmik (slika 3.), pokazao se je neprikladnim kada se zahtijeva da se greda duktilno ponaa za seizmiku kombinaciju djelovanja. Propisima mnogih zemalja, pa tako i europskim normama, predlae se smanjenje glavne uzdune armature u vlanom i tlanom pojasu, kako bi vlano naprezanje u GRAEVINAR 62 (2010) 8, 717-722

Slika 3. Klasini nain armiranja vezne grede

Svojedobno provedenim eksperimentalnim istraivanjima T. Paulaya [4] te R. Parka i T. Paulaya [5], bilo je otkriveno da se nosivost i duktilnost spojnih greda mogu znatno poveati ako se grede umjesto klasinog rasporeda armature ojaaju glavnom armaturom u smjeru dijagonala (slika 4.).

Slika 4. Novi prijedlog armiranja vezne grede

Poprena sila grede rastavlja se u jednu vlanu i jednu tlanu silu u smjeru kosih koeva ipki. Armature se sijeku u sredini raspona gdje je moment savijanja od horizontalnog optereenja nula. Iz rezultata eksperimentalnih istraivanja vidi se da histereza za ovako armiranu gredu ima karakteristike elinog nosaa. Kako nije predvieno da beton prenosi glavna kosa naprezanja, nema pada nosivosti i krutosti pojavom pukotina u betonu za cikliko naizmjenino optereenje izazvano potresom, sve dok je tlana armatura koa osigurana od izvijanja. Duktilnost takvih greda je viestruko vea od onih klasino armiranih. Vertikalna i horizontalna armatura po obodu grede ima ulogu zadrati raspucane komade betona na svome mjestu tijekom djelovanja snanog potresa. 719

Kratki armiranobetonski stupovi Prema EN 1998-1, duljina sidrenja snopova kosih ipki treba biti vea za 50 % od one potrebne prema EN 1992-1-1 [9] za neseizmiko optereenje. Vrlo opsena i vrijedna istraivanja primjene diskontinuiranih vlakana u veznim gredama zida s otvorima nainili su B. A. Canbolat i drugi [8], s ciljem da se pojednostavni armiranje vezne grede. Na osnovi vlastitih istraivanja koja su proveli na 4 uzorka, oni predlau izostavljanje spona za povezivanje kosih ipki snopova kada se primijeni beton visokih svojstava, ojaan elinim ili polietilenskim diskontinuiranim vlaknima. Oni smatraju da takav kompozit, s poveanom vlanom vrstoom, moe zadovoljiti ulogu spona za pridravanje pojedinanih ipki od lokalnog izvijanja na razmaku spona. Prednosti takvog armiranja su jednostavnost te, prema rezultatima ispitivanja, velika duktilnost i disipacija energije, uz zadovoljavajuu nosivost. Histerezno ponaanje veznih greda bilo je vrlo stabilno. Pukotine su bile uske i na malom razmaku, to je vano za trajnost armiranobetonskih konstrukcija. Autor ovog rada smatra da se ova iskustva s veznim gredama zida s otvorima mogu, zbog slinog naprezanja i deformiranja, primjenjivati i na kratke stupove te e, u tom smislu, ovdje biti prikazane metode prorauna kratkih stupova klasino i bidijagonalno armiranih. 3 Proraun i konstruiranje kratkih stupova Prema EN 1992-1-1 [9] i slici 3., bit e:
VEd = 2M Ed 2 = (d d 2 )As f yd ls ls

I. Tomii

(1) (2)

i VEd = VRd,max = 0,5fcdbwz iz ega slijedi

As = 2(d d 2 ) f yd VRd , max ls .

(3)

Kada djeluje velika poprena sila, vlana naprezanja u glavnim uzdunim armaturama odravaju se po cijeloj duljini vezne grede, odnosno smanjuje se tlano podruje, zbog ega moe doi do oteenja na spoju grede i zida [5]. Predlau se stoga smanjene poprene sile, na osnovi preraspodjele momenata savijanja, pa slijedi:
As = 4(d d 2 ) f yd VRd , max ls .

(4)

gdje je: VEd MEd - proraunska poprena sila stupa za seizmiku kombinaciju djelovanja - proraunski moment savijanja stupa za seizmiku kombinaciju djelovanja VRd,max - maksimalna proraunska poprena sila nosivosti tlanih tapova fyd - proraunska granica poputanja za geometrijske veliine ls, d, d1, d2 i bw (slike 3. i 4.)

3.1 Klasino armiranje kratkih stupova

Armatura obinih stupova (ls/h 3) sastoji se od glavne uzdune armature i poprene u obliku spona. Glavnu armaturu valja proraunati za naprezanje momentom savijanja i uzdunom silom za seizmiku kombinaciju djelovanja, dok se poprena armatura proraunava za naprezanje poprenim silama i, eventualno, za ovijanje kritinog podruja. Kod obinih duktilnih stupova, slom posmikom, prije onoga zbog savijanja, bit e sprijeen kapacitativnim dimenzioniranjem na poprene sile. Kod kratkih su stupova (ls/h < 3 [7]) uzrok sloma posmina naprezanja, pa se postupak prorauna nosivosti i duktilnosti kratkih stupova, u odnosu na obine, mijenja. Zbog slinosti naprezanja vezne grede i kratkog stupa, ovdje e se prikazati postupak prorauna vezne grede, s tim da vrijedi i za proraun kratkih stupova. Prijedlog dimenzioniranja veznih greda zida s otvorima odnosi se na odreivanje limitirane uzdune armature As, iz uvjeta da naprezanje, u vlanoj armaturi, dostigne granicu poputanja prije nego to glavna kosa naprezanja dostignu svoju nosivost. 720

z fcd

- faktor redukcije [9] - krak unutranjih sila - proraunska tlana vrstoa betona.

Takvo je rezoniranje mogue kod zida s otvorima, kojemu su vezne grede duktilne, zbog mogunosti preraspodjele reznih sila. Smanjenje poprene sile primjenom preraspodjele momenata savijanja nije preporuljivo kod kratkih stupova zbog prisutnosti ne samo velike poprene sile, ve i uzdune u stupu koja, kako je poznato, nepovoljno djeluje na duktilnost pri naprezanju savijanjem. Da je u klasino armiranim stupovima teko postii potrebnu duktilnost, pokazala su eksperimentalna istraivanja [1]. Takoer, autori tih istraivanja imali su potekoa pri dimenzioniranju kratkog stupa, klasino armiranog, da osiguraju potrebnu duktilnost, to su donekle uspjeli redimenzioniranjem. GRAEVINAR 62 (2010) 8, 717-722

I. Tomii Zbog navedenih potekoa za osiguranje duktilnosti, vrlo vanog svojstva armiranobetonskih konstrukcija zgrada u seizmikim podrujima, ne preporuuje se kratke stupove klasino armirati ve bidijagonalnim koevima ipki, dobivenih postupkom prorauna koji slijedi.

Kratki armiranobetonski stupovi vlanu i jednu tlanu silu, odnosno u smjeru dijagonalnih koeva armature, to je prikazano na slici 4. Dijagonalne sile stupa:

Fs = Fc = odnosno
As =

3.2 Bidijagonalno armiranje kratkih stupova

Opsena teorijska i eksperimentalna istraivanja provedena irom svijeta, a osobito u Novom Zelandu [4, 5], pridonijela su djelotvornom armiranju spojnih greda zida s otvorima, dijagonalnim koevima ipki u dva smjera. Rezultati ovih istraivanja te predloeni postupak prorauna za spojne grede zidova s otvorima primjenjivat e se u ovome radu za kratke stupove. Dijagonalne ipke trebaju biti dostatno usidrene u prikljune elemente u sladu s europskom normom [7] (slika 5.). ipke snopa valja povezati sponama, slino armiranju obinog stupa.

VEd = As f yd 2 sin

(5)

VEd 2 sin f yd

(6)

gdje je:
tg = h d1 d 2 ls

fyd = fy/s - proraunska granica poputanja za geometrijske veliini h, d1, d2 i ls vidjeti sliku 4. Uloga je betona da titi armaturu od korozije i pridrava koeve, kao cjelinu, od izvijanja kada se tlano napreu. Proraunski moment nosivosti na spoju stupa i nadprozornika, odnosno na mjestu upetosti, moe se odrediti prema izrazu:
VEd l s = . 2 = Fs ls sin = Fs (h d1 d 2 ) cos M Rd = M Ed =

(7)

Horizontalna i vertikalna armatura po obodu (obostrana mrea) stupa ima ulogu zadravati komade raspucalog betona na svome mjestu za djelovanja snanog potresa. Zahvaljujui istraivanjima Canbolata i drugih [8], ovaj postupak prorauna moe se u cjelini primijeniti i za dimenzioniranje kratkih stupova, nainjenih od betona visokih svojstava i ugraenim diskontinuiranim elinim vlaknima, armiranih snopovima ipki bez spona. Na primjer, ako je kratki stup dio obinog stupa ukruenog parapetom u uzdunom smjeru zgrade, uzdunu armaturu stupa valja odrediti za djelovanje momenta savijanja dobivenog izrazom (7) i odgovarajue uzdune sile NEd u stupu za seizmiku kombinaciju djelovanja.
4 Zakljuak

Slika 5. Bidijagonalno armiranje kratkog stupa

Rezultati pokusa pokazuju da je dijagonalna armatura sposobna prihvatiti sva glavna kosa naprezanja, vlana i tlana, izazvana ciklikim djelovanjem sila potresa, pri emu se doprinos betona zanemaruje. Pokusi na uzorcima kratkih stupova [1] i oni na veznim gredama [3, 4, 5] potvruju da element pri tome naprezanju zadrava dostatnu krutost i svojstvo disipacije energije. Koliina dijagonalne armature dobije se tako da se poprena sila stupa, izazvana silama potresa, rastavi u jednu GRAEVINAR 62 (2010) 8, 717-722

Kratki stupovi, definirani kao oni kojima je omjer ls/h manji od 3 [7], za cikliku kombinaciju djelovanja, preteito su naprezani poprenim silama. Prihvaanje glav721

Kratki armiranobetonski stupovi

I. Tomii

nih kosih naprezanja klasinim postupkom, sponama i kosim tlanim tapovima, nije preporuljivo zbog potekoa u osiguravanju dostatne duktilnost stupa. Metoda koja se primjenjuje kod veznih greda zida s otvorima, kada se smanjuje poprena sila, mogua je uz pretpostavku dostatne duktilnosti pri savijanju, a time i mogunosti preraspodjele reznih sila grede, kod kratkih stupova tee je primjenjiva zbog prisutnosti velike uzdune sile u stupu. Stoga se predlae kratke stupove armirati kosim snopovima ipki u oba dijagonalna smjera, sposobnim da se plastino deformiraju pod naizmjeninim vlanim i tlanim naprezanjima, te da pri tome troe seizmiku energiju. Takvo ponaanje kratkih stupova potvrdila su opsena istraivanja kratkih stupova i veznih greda zidova s otvorima, armiranih kosim snopovima ipki.

Da bi se osigurala dostatna nosivost i duktilnost elementa, kosa armatura mora biti dovoljno usidrena u prikljune elemente te osigurana od preranog izvijanja. Lokalno izvijanje ipki, na razmaku spona, sprijeeno je ogranienjem toga razmaka zatvorenih spona, jednako kao kod obinih stupova izvijanje glavne uzdune armature. Isti uinak moe se postii primjenom betona visokih svojstava s ugraenim diskontinuiranim vlaknima kada poveana vlana vrstoa osigurava pojedinane ipke i snopove od izvijanja. Openito, kratki stupovi armirani bidijagonalnim snopovima, i pri snanom potresu, bit e nosivi i ponaat e se duktilno. Slom elementa, slinog onom na slikama 1. i 2. bit e izbjegnut. Pri tome beton moe dobiti i znatnije pukotine, ali se on nee raspasti, odnosno zadrat e cjelinu, koju je mogue sanirati.

LITERATURA
[1]

Moretti, M.L., Tassios, T. P.: Behavior and Ductility of Reinforced Concrete Short Columns Using Global Truss Model, ACI Structural Journal, Vol. 103, No. 3, May-June 2006, 319-327. Zhon, W.; Hong, H. P.: Modeling Error of Strength of Short Reinforced Concrete Columns, ACI Structural Journal, Vol. 97, No. 3, May-June 2000, 427-435 Tassios, T. P.; Moretti, M.; Bezas, A.: On the Behavior and Ductility of Reinforced Concrete Coupling Beams of Shear Walls, ACI Structural Journal, Vol. 93, No.6, Nov. Dec. 1996, 711-720 Paulay, T.: An Elasto-Plastic Analysis of Coupled Shear Walls, ACI Journal, Vol. 67, No. 11, November 1970, 915-922. Park, R., Paulay, T.: Reiforced Concrete Structures, John Wiley & Sons, New York-London-Sydney-Toronto. 1975.

[6] [7]

Simovi, V: Zidovi s otvorima i okvirne konstrukcije, Tehnika knjiga, Zagreb, 1971, EN 1998-1: Eurocode 8: Design of Structures for Earthquake Resistance, Part 1: General Rules, Seismic Actions and Rules for Buildings, CEN, Brussels, 2004. Combolat, B.A., Parra-Montesinos, G. J., Wight, J. K.: Experimental Study on Seismic Behavior of High-Performance Fiber-Reiforced Cement Composite Coupling Beams, ACI Structural Journal, Vol. 102, No. 1, January-February, 2005, 159-166. EN 1992-1-1: Eurocode 2: Design of Concrete Structures, Part 1-1, General Rules and Rules for Buildings, CEN, Brussels, 2004. poglavlja,

[2]

[8]

[3]

[9]

[4] [5]

[10] Tomii, I.: Betonske konstrukcije-odabrana Graevinski fakultet, Zagreb 1996.

722

GRAEVINAR 62 (2010) 8, 717-722