UNIVERZITET U ZENICI PRAVNI FAKULTET

Isakovi Mubera

HAMURABIJEV ZAKONIK (seminarski rad)

mentor: Doc.dr. Devad Drino ZENICA, SEPTEMBAR 2011.

CAR HAMURABI PRED BOGOM SUNCA AMAOM

1.UVOD Najznaajniji zakonik Starog Istoka je upravo Hamurabijev Zakonik. Ovaj rad odnosi se upravo na pitanja porijekla, sadraja, te prilika u kojima je nastao jedan od najpoznatijih te najouvanijih zakonika- Hamurabijevog zakonika. Zakoni drevnih naroda su na neki nain bili osnova za stvaranje dananjeg prava, stoga smatram da je bitno poznavati bar osnovne zakone drevnih naroda. Prije svega iznosim neke osnovne injenice o historijskom razvoju drevnog Babilona, te znaaj velikog Hamurabija, zatim prilike u kojima je nastao Hamurabijev zakonik, te navodim osnovne karakteristike ovog zakonika. Ono to me se dojmilo dok sam itala literaturu u vezi sa ovodm temom jeste jeste nain na koji su narodi drevne Mesopotamije poimali pravo. Istiu poimanje boanskih zakona, ali su zakoni jasno odvojeni od religije. Nadam se da sam uspjela da doaram neke osnovne crte, jako bitne o nastanku ovog zakonika, te da e osnovne karakteristike zakonika pribliiti itaoce pravu drevnih naroda i njegovom znaaju.

2.HISTORIJSKI OSVRT Sva saznanja o narodima,kulturi i civilizaciji Istonih despotija, isprva su se zasnivala na spisima grkih historiara, geografa i putopisaca. Posebno treba da se istakne grki geograf Strabon (I vijek p.n.e.), i grki historiar Herodot, Otac historije (484.-424.god. p.n.e.). Herodot je napisao obimno djelo pod nazivom Historija, koje je obuhvatalo podatke o gotovo svim narodima i dravama njemu poznatog svijeta, pa i o Mesopotamiji. Nedostatak grkih izvora je bio upravo u tome to su se veim dijelom zasnivali na mitovima i legendama, pa im vjerodostojnost nije bila osigurana, ali su ostali kao jedini prozor u prolost sve do poetka XIX vijeka, tanije 1802. godine kada je njemaki filolog Grotefend zapoeo deifrovanje klinastog pisma. Taj posao su uspjeno zavrili englezi Hinks i Roulinson. Mesopotamsko pismo je nazvano klinasto zbog naina pisanja (pisaljkom od metala ili trske utiskivali su se znaci na vlanu glinenu ploicu koja se potom suila na suncu). Zanimljivo je istai da su klinasto pismo koristili svi narodi stare Mesopotamije: Sumerci,Vavilonci,Asirci,Hetiti i Elamiani. Tek od tada se svijetu otkrivaju kultura, obiaji, kao i pravni propisi i akti tog starog svijeta. VAVILON (BABILON) Jedinstvenu dravu stvara Hamurabi (1792-1750 godina p.n.e.), ija dinastija je vodila aktivnu spoljnu politiku i borila se za ujedinjenje pod svojom vlau itavog bazena Tigrisa i Eufrata. Babilon je u odnosu na stari Egipat bio privredno razvijena sredina u pravom smislu rijei, s obzirom na injenicu da se tu ve razvila robna privreda. 1Bio je gospodar Vavilona, iskusan i vjet diplomata,a znao je da se koristi nesuglasicama i sukobima susjeda. On sklapa savez sa bogatom dravom Mari koja u svojim rukama dri trgovaki put koji vodi do obala Sredozemnog mora. Osiguravi, na taj nain, svoju sjevernu granicu, Hamurabi usmjerava glavni udar protiv Larse, koja je povezana sa Elamom. Pokorivi tog najopasnijeg suparnika, odluno raskida prijateljske odnose sa dravom Mari, osvaja grad i razara carski dvor (jedno od najljepih arhitektonskih zdanja tog vremena koje su otkrili francuski arheolozi). Pod njegovu vlast pada i Aur (grad sjevero-istono od Mari-a, na rijeci Tigris). 2 Tako je stvoreno veliko Starovavilonsko carstvo koje je zauzimalo najvei dio Mesopotamije. Poslije njegove smrti, dravu ne uspijevaju da odre nasljednici i ona se raspada.
1 2

Musatafa, Imamovi, Predavanja iz ope povijesti prava i politikih institucija, Saajevo, 2006., str.35. Preuzeto sa interneta: http://dopisna-biblijska-skola.org/5%20Arh%20Lekcija.html, 04.08.2011.

DRAVNO UREENJE HAMURABIJEVE DRAVE to se tie dravnog ureenja, treba da se napomene, da iako stvorivi veliku i prostranu dravu,Hamurabi je malo ta ostavio u pisanom nasljeu o funkcijama vladara i dravnih inovnika.3 Nekadanje rodovske starjeine, odnosno kasnije upravitelji prvobitnih naselja su se nazivali patesi,ija vlast postaje apsolutna, i bogom dana, tako da doivljavaju transformaciju u ense(boije namjesnike). Vladari prvih veih dravnih tvorevina nazivaju sebe lugalima i proglaavaju se gospodarima sve etiri strane svijeta (u njihovim oima su te drave bile veoma velike). Volja bogova je odreivala vladara, ali nije osporavala nasljednost funkcije. Lokalna vlast je strogo bila podreena centralnoj. Nubandu je bio najvii dravni inovnik (upravljao dvorom i kraljevim imanjem; rukovodio javnim radovima), dok je iaku po funkciji bio iz njega (kontrolisao je upravom,sudstvom i vojskom). 3.HAMURABIJEV ZAKONIK Poslije proirenja carevine, Hamurabi se okrenuo sreivanju zemlje po pitanju jedinstvenog zakonodavno-pravnog sistema. Prije Hamurabija bilo je pokuaja donoenja jednog takvog pravnog akta, ali sa manjim ili veim uspjehom na nekom lokalnom nivou, pa imamo zakonike od Ur-Namua (osnivaa tree dinastije Ura,zvanino najstariji pisani pravni akt,uva se u Muzeju Starog istoka u Istanbulu), Bilalame (miroljubivog vladara Enue, uva se u Irakom muzeju starina u Bagdadu), Lipit-Itara (vladara grada Isine, uva se u Filadelfijskom muzeju). O unutranjoj politici, Hamurabija saznajemo iz njegovog zbornika zakona, koji mu je donio veu slavu nego sve njegove osvajake pobjede zajedno. Pronaen je 1902.godine u iranskom gradu Suzi (oblast starog Elama), gdje ga je kao ratni plijen odnio elamianski kralj utruk Nahunt. Ti zakoni su ispisani na bazaltnom stubu (stela od crnog diorita), visine 2,62 m, koji je ukraen reljefnim figuricama koje prikazuju samoga cara kako stoji, pun potovanja, ispred trona boga sunca, pravde i zakonitosti amaa, i kako prima iz njegovih ruku isingije najvie sudske vlasti (ezlo i prsten).4 Tako posmatra dobija informaciju da je zakon bogom dan, a vladar samo vri zakonodavnu vlast.

3 4

Preuzeto sa interneta: http://www.znanje.org/i/i22/02iv02/02iv0213/drzavno%20uredjenje.htm, 04.08.2011. Marc Van de Mieroop, King Hammurabi of Babylon: Biography, Blackwell publishing LTD, 2007., str. 112.

Orginalni tekst se uva u Francuskoj, u Parizu (muzeju Luvr), dok se u Moskvi nalazi prekrasna kopija (u Muzeju likovnih umetnosti A.S.Pukin). Tekst je proitao,numerisao i preveo francuski orijentalist el, koji ga je podijelio u tri dijela. U prvom dijelu ,prologu, Hamurabi opirno govori o tome kako su ga bogovi poslali na zemlju da uspostavi red i donese zakon, da titi slabe od jakih, da dovede vodu u pustinju,i spasi narod od gladi: Kada je Anu Uzvieni, kralj od Anukija i Bela, gospodar Raja i zemlje, koji je objavio vjeru, naredio je Marduku, svevladajuem sinu Ee, Bogu pravednosti, vladavinu zemaljskim ljudima, oni nazvae Vavilon njegovim slavnim imenom, uinivi ga velikim na zemlji, i naavi vjeno kraljevstvo u njemu, ije su temelje vrsto poloili oni iz raja i sa zemlje; onda Anu i Bel nazvae me imenom, Hamurabi, uzdignuti vladar, koji se boji Boga,da donesem pravinost na zemlji; da unitim grene i zle, tako da snani ne povreuju slabije; tako da Ja treba da vladam crnoglavim ljudima kao ama, i prosvijetlim zemlju, to due za dobro ovjeanstva.5 U drugom dijelu, po elovoj numeraciji, smjetena su 282 lana koji su ustvari konkretni zakonski propisi i sama sutina Hamurabijevog zakonika. U treem zavrnom dijelu, epilogu, on poziva podanike na potovanje zakona, obeavajui nagrade i boansku zatitu od prokletstva i zla, svima onima koji se nalaze unutar zidova njegovog hrama (koji su pod njegovom vlau, i koji priznaju zakon), prijetei tekim kletvama i kaznama za one koji nisu. Smatra se da je donesen u posljednjoj dekadi vladavine (oko 1780. godine p.n.e.), kada se poslije dugotrajnih, ali uspjenih osvajanja, car odluio da iznutra konsoliduje dravu. Zakon je nadasve kazuistian, jer ne sadri opte pravne definicije, ve regulie konkretne sluajeve. Neke odredbe su bile surove, a ima i znakova sudske diskriminacije na osnovu razlika u drutvenom poloaju, ali je mnogo znaajnije da se razlikovalo ubistvo sa predumiljajem od od ubistva iz nehata ili povreda. tavie, po zakonu poloaj ena je povoljniji nego u nekim zemljama danas. Zakonik ukljuuje i mnoge detaljne odredbe o raznim staleima i zanimanjima i to mu daje ogroman znaaj pri prouavanju drutvenih prilika i odnosa onoga vremena. Takoe, ojaali su i novani odnosi, pri emu je mjerilo vrijednosti srebro ili zlato u ipkama (ekel-8 grama,mina-500 grama,talir-30 kilograma). Iako su bogovi inspirisali vladara da donese zakonik, vladar ne predstavlja boanstvo na zemlji, ve samo namjesnika boijeg (to nije bio sluaj u Egiptu), i zakonik ne sadri religijske odredbe i sankcije.

Ibidem, str. 103.

Svakako da ovo nije najstariji poznati zbornik zakona, ali je najdetaljniji koji potie iz Mesopotamije. 4.STATUSNO PRAVO Izuzev najvieg sloja vavilonskog drutva (visoko svetenstvo, dvorski inovnici) itavo stanovnitvo se strogo dijeli na slobodne ljude (avilum), koji se nalaze pod zatitom zakona, i na robove (vardum), koji se, kao i stoka smatraju imovinom na raspolaganju gospodara. Uporedo sa svim moguim ekonomskim gradacijama, u optoj masi slobodnog stanovnitva razlikuju se jo isto pravne kategorije, pa nailazimo na jo jedan sloj, mukenum, koji se po pravima, nalazi izmeu robova i slobodnih ljudi. Spominju se jo mnogobrojne sluge koje nisu imale vlastitog imanja, ve su za svoj rad dobijali zaradu u naturi ili novcu. Avilum su najmnogobrojnija kategorija vavilonskog drutva (posjednici zemlje, seljaci, trgovci, zanatlije); uestvuju u radu gradskih vijea, koja su zadrala lokalnu samoupravu i sudstvo, a vode rauna i o gradskim finansijama.6 Mukenum je sloj stanovnitva iji pravni status nije dovoljno jasan. Oni su bili posjednici, djelimino ak i robovlasnici, mogli su da zasnivaju porodice, ali njihova juridika prava su bila ograniena (podreen poloaj se ogleda po pitanju krivinog prava, kako se pretpostavlja, u vezi sa porijeklom). Za nanoenje tjelesnih povreda mukenumu, krivac se kanjava po principu kompozicije, a za istu takvu povredu ako je u pitanju avilum, krivac se kanjava po principu taliona (oko za oko,zub za zub).7 lan 196. Ako ovjek izvadio oko drugom ovjeku ,ima da se oko i njemu izvadi.(oko za oko) lan 197. Ako on slomi kost drugom ovjeku,i njegova e kost biti slomljena. lan 198. Ako ovjek iskopa oko mukenumu ili mu slomi kost,treba da plati minu zlata.
6 7

Marc Van de Mieroop, op.cit., str 132. Ibidem, str.132.

lan 200. Ako ov ek slomi zube sebi ravnom po statusu, i njemu treba da slome .(zub za zub) lan 202. Ako neko napadne ovjeka vieg po statuse od svog, treba da javno primi 60 udaraca biem za volove. an 204. Ako mukenum napadne drugog mukenuma, treba da plati 10 ekela u novcu. Ali mukenum je imao i povoljnosti u nekim segmentima: lan 216. Ako ljekar napravi veliki zasjek sa noem za operacije i izlijei ,ili raijsee tumor (iznad oka) sa noem za operaciju i spasi oko,treba da primi 10 ekela u novcu. lan 217. Ako je pacijent mukenum,onda treba da primi 5 ekela. lan 221. Ako lkekar izlijei slomljenu kost,pacijent treba da mu plati 5 ekela u novcu. lan 222. Ako je pacijent mukenum treba da plati 3 ekela. Vardum je bio najnii sloj vavilonskog drutva. Izvori ropstva su bili razliiti: ratovi, roenje od roditelja robova, kupovina od trgovca robljem, krivina osuda i duniko ropstvo. Ipak,za razliku od vremena tree dinastije Ura, preduzimaju se mjere da slobodni Vavilonci ne smiju da dopadnu u ropstvo (samo teki prestupi povlae liavanje slobode). Glavni uzrok pretvaranja mase u robove je bila zavisnot zbog zaduivanja, a Hamurabijevi zakoni upravo nastoje da tu zavisnost ogranie. Tome se ne treba uditi jer su nemilosrdne akcije zelenaa, od kojih su stradali ne samo siromasi ve i mnogi vlasnici, izazivale opte nezadovoljstvo i 8

nanosile tete caru, koji je na taj nain gubio podanike (jer je rob u celini pripadao gospodaru). Dug je mogao da odradi ne samo dunik, ve i njegova ena ili djeca, i to samo u roku od tri godine, pri emu su se, za razliku od robova, ti zavisni ljudi titili zakonom i lihvar (onaj kome se dug odrauje) je odgovarao ivotom svoga sina za nasilnu smrt dunikova sina koji bi odraivao oev dug.8 Rob je svojina gospodara i kao oznaku svog statusa nosi abitum (ig) koji skida samo sa gospodarevim odobrenjem. On ga moe prodati ili osloboditi, ali ne moe prodati robinju koja mu je rodila djecu, iako je moe zadrati kao roba. Djeca postaju slobodna poslije smrti oca. Skrivanje tueg roba je povlailo smrtnu kaznu. Rob je mogao sklapati brak sa slobodnim ljudima i neke ugovore u prisustvu svjedoka. Povreda roba se plaala polovinom vrijednosti roba, a ubistvo se moralo nadoknaditi drugim robom. lan 199. Ako ovjek iskopa oko neijem robu,ili mu slomi kost,treba da plati pola od vrijednosti njegove. lan 205. Ako rob napadne gospodara,treba da mu se odsijee uho. lan 217. Ako ljekar izvri neki operativni zahvat nad neijim robom,i izlijei ga ili mu spasi oko,onda vlasnik roba plaa ljekaru 2 ekela.

Rob je postajao slobodan ako plati otkup, ako ga gospodar oslobodi, nakon smrti oca ako je dijete robinje i slobodnog ovjeka, nakon tri godine ako je duniki rob i ako ode u drugu zemlju i tamo ga neko otkupi po povratku u Vavilon je slobodan.

Marc Van de Mieroop, ibidem, str.133.

Iako se o robovima u Hamurabijevom zakoniku govori mnogo,oni ine samo dio (iako dosta znaajan) neposrednih prizvoaa. 5.STVARNO PRAVO Vladar je bio vlasnik sve zemlje. Seoske zajednice su se nalazile u stadijumu potpunog raspadanja. U praksi se javlja privatna svojina. Zemljine parcele (s izuzetkom carskog fonda zemljita) su podlijegale prodaji i kupovini, to potvruju mnogobrojni kupoprodajni ugovori. Zemlja koja je neposredno pripadala dvoru ustupa se pod ugovor vojnicima i zamljoradnicima, koji su za to plaali ugovorene iznose u naturi. Veoma detaljno reguliu se uslovi arende polja i vrtova. Nemarni arendator koji ne skupi ljetinu zbog svoje lijenosti, mora da uplati zakupninu u naturi (1/3 ili 2/3), izraunatu prema normi ljetine na susjednom imanju. Svaki zemljoradnik strogo odgovara za oteenost nasipa koji se nalazi uz njegov posed.Ako njegovom krivicom doe do poplave, tada njega i sve njegovo imanje prodaju kako bi se nadoknadili gubici susjedima. Ilkum je zemljini posjed koji su dobijali vojnici na koritenje dok god vri vojnu slubu, jer ako doe do zanemarivanja dunosti, posjed se automatski oduzima, iz ega proizilazi da ilkum nije nasljedan. A ako sin draoca hoe da ga zadri, mora da se prihvati oevih obaveza. Ako doe do smrti oca u vrijeme nepunoljetstva sina, majka dobija treinu ilkuma da podigne dijete. Ilkum nije (sa izuzetcima) bio podloan kupoprodaji. Kuduru je ustanova koja potie iz vremena kasitske vladavine, a predstavlja kamene stubove koji su se nalazili izmeu imanja i imali su ulogu mee (to ustvari rije i znai). Preko njih su bila zagarantovana prava vlasnika zemlje. Kopije su se nalazile u hramovima i predstavljale prvi poznati oblik voenja evidencije o svojini na zemlji, prvobitne zemljine knjige.

6.OBLIGACIONO PRAVO

10

U Vavilonu sreemo puno obligaciono-pravnih ugovora, ija se forma, kao bitan uslov za zakljuivanje pravnog posla zahtijevala samo u pojedinim sluajevima. Ugovor o kupoprodaji; ne utvruju se obaveze ve samo volja stranaka u pogledu pravne svojine; predmet kupoprodaje moe biti pokretna i nepokretna imovina, robovi pa ak i djeca; zakonik je gotovo uvijek utvrdio cijenu stvari, a prijenos stvari je bio zavravan simbolinim stavljanjem palice preko nje, to je oznaavalo novog sopstvenika; prodavac nije prolazio bez posljedica za skrivanje nedostataka stvari ili za prodaju tueg vlasnitva(evikcija).9 Ugovor o zakupu; u pitanju je najee zemlja, i stanovi; rokovi se kreu od 1-5 godina; zakupnina se plaala u obliku plodova (1/3,1/2 ili 2/3 prinosa). Ugovor o najmu; u pitanju je stoka (magarac,vo), prevozno sredstva (kola,brod) ili rob ili slobodni ovjek; predvia se cijena najma i nadoknada eventualne tete; Ugovor o linom najmu; regulie najam raznih kategorija radnika i majstora, koji strogo odgovaraju za kvalitet uraenog posla; lan 228. Ako graditelj gradi nekome kuu i zavri je, onda treba da mu se plati dva ekela u novcu po svakom sar-u povrine. lan 229. Ako graditelj izgradi kuu za nekoga, i ne izgradi je valjano, i kua se srui i ubije vlasnika, onda graditelja treba dati da se ubije. lan 230. Ako ubije sina vlasnika, treba da se ubije sin graditelja. lan 231. Ako ubije roba vlasnika, onda on treba da plati drugim robom vlasniku kue. lan 232.
9

Marc Van de Mieroop, ibidem, str.89.

11

Ako uniti dobra, onda treba da kompenzira tetu, i takoe zato to je nije dobro sagradio, treba da je ponovo izgradi o svom troku. Ugovor o zajmu; spreava zloupotrebe povjerioca; duniko ropstvo svedeno na tri godine; samovoljno plijenjenje imovine dunika dovodi do gubitka zajma; ubijanje dunika se nadoknauje smru svog sina (ako se radi o avilumu) ili plaanjem novane kazne i gubljenjem zajma (ako se radi o vardumu); ako je imovina dunika stradala od nepogoda, predviaju se olakice, a visina kamata za zajmove je utvrena (1/3 za zajam u tu i 1/5 za zajam u srebru). Ugovor o ostavi; predvia uvanje tuih stvari; zahtijeva pismenu formu i prisustvo svjedoka; utajenje povjerene imovine (ita) nadoknauje se dvostruko. 7.PORODINO PRAVO Car se u praksi obraunavo sa tradicijama patrijahalne porodice. Mu je imao pravo da na mjestu ubije enu-nevjernicu i njenog zavodnika. Za sauesnitvo u ubistvu svog supruga ena-prevarnica je nabijana na kolac, a za ravo ponaanje i rasipnitvo ena je istjerivana iz kue ili pretvarana u robinju. Sin koji udari, odnosno, oamari oca kanjavan je odsjecanjem ake, dok se batinanje sina uopte nije smatralo prestupom.10 Iako je brak u sutini bio monogamni, bilo je izuzetaka kada je mu mogao dovesti drugu enu (ako mu prva ne podari potomstvo, ili je bolesna), ali je duan da zadri prvu enu, u odnosu na koju je druga ena u podreenom planu. lan 145. Ako ovjek uzme enu i ona mu ne rodi djecu,i on odlui da uzme drugu enu i dovede je u kuu; toj drugoj eni ne treba da se prizna jednakost sa prvom. Brak je dozvoljen izmeu razliitih drutvenih stalea, ali je zabranjen izmeu roditelja i dece, kao i maehe i pastorka (o pobonom rodu se nita ne govori kao o smetnji pri sklapanju braka). Brak sklapa mladoenja i otac (brat ili neki drugi muki srodnik) nevjestin, dok se razvedena ena i udovica moe udati za ovjeka svog srca.

10

Musatafa, imamovi, op.cit., str. 38.

12

Tirhatu - neobavezan poklon nevelike vrijednosti koji mladoenja daje nevjestinom ocu u sluaju da bez valjanog razloga mladoenja odbije mladu, njen otac zadrava tirhatu, a ako on odbije mladoenju vraa tirhatu dvostruko.11 lan 159. Ako neko donese imovinu u tastovu kuu,i plati tirhatu, gleda za drugom enom i kae svom tastu:Ja ne elim tvoju erku,mladin otac moe da zadri sve to je dobio. lan 160. Ako je ovjek donio imovinu u tastovu kuu i platio tirhatu; ako onda otac devojke kae:Ja ti neu dati svoju kerku,onda treba da vrati duplo sve to je dobio.

Nudunu - vrijedniji pokloni u pokretnim i nepokretnm stvarima koji se daju prije ili za vrijeme braka kako bi mu materijalno obezbijedio enu. Ako joj nije dao nudunu, onda udovica ima pravo na jednak dio nasljedstva, a ako udovica napusti kuu i preuda se, nuduna ostaje deci.12 eriktu - pokloni koji nevjestini roditelji daju kao miraz. S tim upravlja mu, ali u sluaju raskida braka, miraz se vraa eni, ali on prelazi djeci (ako ih nemaju, onda se vraa eninim roditeljima).13 lan 138. Ako ovjek poeli da se odvoji od ene koja mu nije rodila djecu, on treba da joj da iznos njene tirhatu i miraza kog je donijela sa sobom iz oeve kue, i nek je pusti da ide.

lan 139. Ako nije bilo tirhatu-a onda treba da joj da minu zlata kao poklon zbog putanja.
11 12

Marc Van de Mieroop, op.cit., str.82. Ibidem. 13 Ibidem.

13

lan 140. Ako je mukenum,onda nek joj plati treinu mine zlata. Za dugove steene u braku, odgovornost podjednako snose oba brana druga, a za dugove prije braka ena moe da trai garanciju prije udaje da nee biti prodana u roblje zbog njih. lan 151. Ako ena koja ivi u ovjekovoj kui, napravi ugovor sa svojim muem, da je zajmodavac ne moe zatvoriti, i dan joj je dokument na osnovu toga, da ako je mu napravio dugove prije braka, zajmodavac je ne moe zadrati zbog toga. Ali ako je ena napravila dug prije ulaska u brak, njenog mua zajmodavac ne moe zatvoriti zbog toga. Brak prestaje smru jednog od suprunika ili razvodom. Mu moe da otjera enu koja je nemarna ne davi joj nita ili je uiniti robinjom, ali bez dobrog razloga, zakon to zabranjuje. Ako mu padne u zarobljenitvo, eni se dozvoljava odlazak kod drugog samo ako nema dovoljno sredstava za ivot, ili e biti nareeno da je bace u rijeku. Ako se mu vrati iz zarobljenitva, duna je da mu se vrati samo ako nije okaljao otadbinu (djeca iz drugug braka ostaju sa ocem). lan 141. Ako ovjekova ena, koja ivi u njegovoj kui poeli da ode iz nje, padne u dugove, pokua da ruinira kuu poniavajui mua, i pravno je osuena (kriva je), ako njen mu odlui da je pusti, moe da ide ali nee nita dobiti kao poklon zbog otputanja, ali ako njen mu odlui da je zadri, i uzme drugu enu, onda ima da ostane u kui mua kao robinja. lan 142. Ako se ena posvaa sa muem i kae:Ti nisi dobar (poniava me) prema meni, razlog za eninu presudu mora biti opravdan. Ako je nevina, i nema greke na njenoj strani, onda krivica ne smije napasti ovu enu, i smije uzeti miraz i vratiti se u kuu roditelja. lan 143. Ako nije nevina,ali ostavi mua i ruinira kuu,poniavajui mua, treba da se baci u rijeku.

14

lan 131. Ako ovjek optui enu,ali ona nije zateena sa drugim ovjekom,ona mora da da zakletvu i onda se moe vratiti kui. lan 132. Ako je prst uperen na neiju enu po pitanju drugog mukarca, ali nije uhvaena da spava sa njim, ona treba da skoi u rijeku za svog mua. 8.NASLJEDNO PRAVO Imovinu nasljeuju sinovi koji produuju potomstvo i kult predaka. Sin prvenac nema prednost u odnosu na ostale. Otac ne moe proizvoljno da lii sina nasljedstva (da ga razbatini), ve to mora da uini sudskim putem. lan 168. Ako ovjek eli da istjera sina od kue, i odlui to prije sudije:Ja elim da izbacim sina, tada sudija treba da ispita njegov razlog. Ako je sin kriv zbog razloga zbog kog pravno ne treba da ide iz kue, otac ga ne moe izbaciti. lan 169. Ako je kriv zbog vane greke, zbog koje mu moe pravno oduzeti sinovljev status u kui, otac mu treba da oprosti prvi put, ali ako se to ponovi, onda mu treba obespraviti status u kui i izbaciti ga. Kerke su dobijale miraz pa su se iskljuivale iz nasljedstva. Samo su svetenice mogle da nasljeuju, ali poto se nisu smjele udavati niti imati potomstvo, nasljedstvo se vraalo brai. Udovica moe da ostane u kui pokojnog mua i da ivi od prihoda eriktua i nudune, ali ih ne moe otuiti. Sinovi koje je rodila robinja nasljeuju samo ako ih je otac nazivao sinovima u toku ivota (ako ih je priznao), a usvojena djeca stiu sva nasljedna prava kao i zakonita,jali gube nasljedno pravo u prethodnoj porodicij(ovde se vide elementi testamentalnog nasljeivanja koje Hamurabijev zakonik nije poznavao). 9.KRIVINO PRAVO I SUDSTVO

15

Hamurabijev zakonik je prvobitni prototip kaznenog zakonika, jer kaznene mjere zauzimaju najvei dio, a o ostalim granama prava govori se samo kad doe do njihove povrede. Dosta je nerazvijenije i zaostalije nego stvarno ili obligaciono pravo, pa su se ostaci sistema taliona zadrali ak do dananjih dana. U mnogim lanovima sreemo kolektivnu odgovornost za postupak pojedinca (odgovornost djece i ene za postupke oca i mua). Pravna nejednakost je naglaena kao i u drugim pravnim segmentima zakonika (za isto djelo se ne kanjavaju isto avilum, mukenum i vardum). I kao takav, Hamurabijev zakonik predstavlja odreen pomak na dotadanji sistem kanjavanja (razlikuje se ubistvo iz nehata i sa predumiljajem, a za nenamjerno povreivanje, predvia se samo nadoknada trokova lijeenja). Ali za zakon koji za kaznu u 34 sluaja predvia ubistvo (davljenje, spaljivanje, nabijanje na kolac), i sakaenje (lomljenje kostiju, seenje uiju, aka, grudi, izbijanje zuba i oiju), nikako se ne moe rei da je blag i human.14 Imovinske kazne su unaprijed odreene za razne prekraje i regulisane su legalnom kompozicijom, tako da sudiji nije ostavljeno po volji odreivanje visine iznosa kazne. Sudsku funkciju vre daijanum (carske sudije), gradonaelnici, upravnici oblasti, kao i sam vladar (vrhovni sudija). Sreemo i hramske sudove, ali su oni u Hamurabijevo vrijeme primali samo izjave pod zakletvom. Nema torture, a za dokazna sredstva su koriteni svjedoci, zakletve, ordalije (boiji sudovi), kao i pismene isprave i razni ugovori. Nema kazni zatvorom ili prinudnim radom, a sve nejasnoe i nepotpunosti u zakonu su vjerovatno regulisane obiajnim pravom.

10.ZAKLJUAK Hamurabi je bio esti vladar iz svoje dinastije u Babilonu, no ne manje bitan nego prethodnih pet. Za svoga ivota doprinosio je razvoju prava Babilona, da bi na kraju donio i Hamurabijev zakonik, kako bi se stabilizirao babilonsko drutvo kao drutvo vlasnika robova,
14

Mustafa, Imamovi, op.cit., str. 39.

16

obuhvatajui 5 grupa propisa, sud, svojinu brak i porodicu, zatitu linosti te rad i orua za rad. itajui ovaj rad, jasno se stavlja do znanja kako se razvojem drutva mijenja i pravni poredak, ne samo jedne zemlje, ve svijeta. Nekad su robovi bili poistovijeeni sa stvarima, a danas to nije sluaj, danas je institucija ropstva teka povreda Osnovnih ljudskih prava i sloboda.

11.LITEARTURA 1. Musatafa, Imamovi, Predavanja iz ope povijesti prava i politikih institucija, Saajevo, 2006.,

17

2. Marc Van de Mieroop, King Hammurabi of Babylon: Biography, Blackwell publishing LTD, 2007, 3. Richardson, M.E.J., Hammurabi's laws: text, translation, and glossary, T$T Clark

International, New York, 2007. Linkovi: http://dopisna-biblijska-skola.org/5%20Arh%20Lekcija.html, 04.08.2011.

http://www.znanje.org/i/i22/02iv02/02iv0213/drzavno%20uredjenje.htm, 04.08.2011.

10.SADRAJ 1. Uvod3 2. Historijski osvrt..4 18

3.Hamurabijev zakonik..............................................................................................5 4.Statusno pravo.........................................................................................................7 5.Stvarno pravo.........................................................................................................10 6.Obligaciono pravo..................................................................................................11 7.Porodino pravo......................................................................................................12 8.Nasljedno pravo..15 9.Krivino pravo i sudstvo........................................................................................16 10. Zakljuak.............................................................................................................17 11. Literatura.............................................................................................................18 12. Sadraj.19

19