Professional Documents
Culture Documents
GeoGebru
Uvod u GeoGebru
Uvod u GeoGebru
Posljednja promjena: 5. prosinca 2009. Pisano za GeoGebru 3.2 Knjiga je namijenjena svladavanju osnova dinaminog matematikog raunalnog programa GeoGebra. Moe se koristiti na radionicama ili za samostalno uenje. Autori Judith Hohenwarter, judith@geogebra.org Markus Hohenwarter, markus@geogebra.org Hrvatski prijevod Aleksandra Brmbota, Sanja Grabusin, Diana Kadi, Josip Kliinovi, Ivana Klobuar, Ela Rac-Marini-Kragi, ime ulji
Uvod u GeoGebru
Uvod u GeoGebru
Uvod u GeoGebru
Sadraj
Uvod u GeoGebru Licenca / Autorsko pravo Kako koristiti ovu knjigu Sadraj 1. Instalacija i uvod u GeoGebru Vjeba 1: Instaliranje GeoGebre Vjeba 2: Spremanje prateih datoteka Uvod: to je GeoGebra i kako radi? 2. Crtanje nasuprot geometrijskom konstruiranju Vjeba 3: Crtanje geometrijskih likova i drugih objekata Vjeba 4: Spremanje GeoGebrinih datoteka Vjeba 5: Crtei, konstrukcije i testiranje povlaenjem Vjeba 6: Konstrukcija pravokutnika Vjeba 7: Konstrukcija jednakostraninog trokuta 3. Praktini rad I Savjeti i trikovi Vjeba I.a: Konstrukcija kvadrata Vjeba I.b: Konstrukcija pravilnog esterokuta Vjeba I.c: Trokutu opisana krunica Vjeba I.d: Predoenje Talesovog teorema 4. Osnovni algebarski unos, naredbe i funkcije Savjeti i trikovi Vjeba 8a: Konstrukcija tangenata na krunicu (1. dio) Vjeba 8b: Konstrukcija tangenata na krunicu (2. dio) Vjeba 9: Istraivanje parametara kvadratne funkcije Vjeba 10: Uporaba klizaa za promjenu parametara Vjeba 11: Raspoloive funkcije 5. Izvoz slike u meuspremnik Vjeba 12a: Izvoz slike u meuspremnik Vjeba 12b: Umetanje slike u program za obradu teksta 6. Praktini rad II Savjeti i trikovi Vjeba II.a: Parametri linearne jednadbe Vjeba II.b: Uvod u derivacije - nagib funkcije Vjeba II.c: Izrada igre domino s funkcijama Vjeba II.d: Izrada igre Memori s geometrijskim likovima 7. Umetanje slike u grafiki prikaz Vjeba 13: Alat za crtanje simetrinih figura Vjeba 14a: Promjena veliine i zrcaljenje slike Vjeba 14b: Deformiranje slike Vjeba 14c: Istraivanje svojstava zrcaljenja 2 2 3 5 8 8 9 9 11 11 13 14 15 17 19 19 20 21 22 23 24 24 25 26 28 29 30 32 32 34 35 35 36 37 38 39 40 40 42 43 44
Uvod u GeoGebru 8. Umetanje teksta u grafiki prikaz Vjeba 15: Koordinate zrcaljene toke Vjeba 16: Rotacija mnogokuta 9. Praktini rad III Savjeti i trikovi Vjeba III.a: Predodba sustava jednadbi Vjeba III.b: Translacija slika Vjeba III.c: Konstrukcija trokuta nagiba Vjeba III.d: Istraivanje piramide u Louvreu 10. Izrada statinih obrazovnog materijala Vjeba 17a: Spremanje slike kao datoteke Vjeba 17b: Umetanje slika u MS Word 11. Izrada interaktivne web-stranice s apletom Uvod: GeoGebraWiki i korisniki forum Vjeba 18a: Izrada web-stranice s apletom Vjeba 18b: Jo o web-stranici s apletom Vjeba 18c: Davanje web-stranica s apletom uenicima 12. Praktini rad IV Savjeti i trikovi Vjeba IV.a: Veze izmeu povrina slinih geometrijskih likova Vjeba IV.b: Predodba zbroja kutova trokuta Vjeba IV.c: Predodba zbrajanja cijelih brojeva na brojevnoj crti Vjeba IV.d: Izrada Tangram slagalice 13. Izrada korisnikog alata Vjeba 19a: Konstrukcija trokuta Sierpinskog Vjeba 19b: Uvjetni prikaz 14. Mona naredba Niz Uvod u naredbu Vjeba 20a: Jednostavni nizovi Vjeba 20b: Predoavanje mnoenja prirodnih brojeva Vjeba 20c: Umjetniki nizovi temeljeni na Bzierovim krivuljama 15. Tablini prikaz i osnovni statistiki koncepti Unos u elije tablinog prikaza Vjeba 21a: Izbornik Zabiljei u tablicu Vjeba 21b: Relativno kopiranje i linearne jednadbe Vjeba 21c: Istraivanje brojevnih obrazaca Vjeba 21d: Raspreni graf i pravac regresije Vjeba 21e: Istraivanje osnovnih statistikih naredbi 16. Dodatak Unaprijed definirane funkcije i aritmetike operacije Logike operacije Neke LaTeX naredbe Tipkovnike kratice Vani linkovi 45 45 47 49 49 50 51 52 54 56 56 57 59 59 61 64 66 67 67 68 70 71 73 74 74 75 76 76 76 77 79 80 80 80 83 85 89 91 92 92 93 93 94 96
Uvod u GeoGebru
Uvod u GeoGebru
Uvod u GeoGebru
Uvod u GeoGebru
Korisniko suelje GeoGebre je fleksibilno i moe se prilagoditi potrebama vaih uenika. Ukoliko elite koristiti GeoGebru u viim razredima osnovne kole, moda ete eljeti sakriti algebarski prikaz, traku za unos, koordinatne osi i samo raditi na crtaoj plohi s geometrijskim alatima. Kasnije, moete poeljeti ukljuiti koordinatni sustav i koristei koordinatnu mreu olakati rad s cjelobrojnim koordinatama. U srednjoj koli moda elite koristiti algebarski unos kako bi uenike uveli u algebru, analitiku geometriju i analizu.
10
Uvod u GeoGebru
to vjebati?
Kako odabrati ve postojei objekt? Odgovor: Kad je pokaziva mia u blizini objekta naglaava objekt i pokaziva mijenja svoj oblik iz kria u strelicu. Klikom odabirete odgovarajui objekt.
11
Uvod u GeoGebru
Kako konstruirati toku koja e pripadati objektu? Odgovor: Koristei alat Nova toka kliknite miem na objekt. Nastala toka se prikazuje u svijetlo plavoj boji. Uvijek provjerite lei li toka zaista na objektu povlaei ju pomou mia. Ispravite greke korak po korak koristei gumbe Poniti i Ponovi.
Savjet: Vie alata omoguuje stvaranje slobodnih toaka. Zato ne morate prethodno konstruirati toke s alatom Nova toka. Primjer: Alat Duina izmeu dviju toaka moe biti primijenjen ili na dvije ve postojee toke ili na praznu crtau plohu. Klikom na crtau plohu stvorit e se odgovarajue toke i duina izmeu njih.
12
Uvod u GeoGebru
Napomena: Stvorena je datoteka s ekstenzijom .ggb. Ta ekstenzija identificira GeoGebrine datoteke i ukazuje na to da one mogu biti otvorene samo s GeoGebrom. Napomena: Izbjegavajte koristiti razmake ili specijalne znakove, ukljuivo hrvatska dijakritika slova, u imenu datoteke jer mogu izazvati nepotrebne probleme kad datoteku prenesete na druga raunala. Umjesto toga moete koristiti povlaku ili velika slova u nazivu datoteke (npr. Prvi_Crtez.ggb).
to uvjebati?
Kako otvoriti novi prozor u GeoGebri (izbornik Datoteka Novi prozor). Kako otvoriti prazno GeoGebrino suelje u istom prozoru (izbornik Datoteka Nova) Napomena: Ukoliko niste spremili postojeu konstrukciju GeoGebra e vas pitati treba li to uiniti prije otvaranje praznog suelja. Kako otvoriti postojeu GeoGebrinu datoteku (izbornik Datoteka Otvori). o Upravljajte navigacijom kroz strukturu mapa u prikazanom prozoru o Odaberite eljenu GeoGebrinu datoteku (ekstenzija .ggb). o Kliknite na Otvori.
13
Uvod u GeoGebru
Aplet prikazuje nekoliko kvadrata konstruiranih na razliite naine. Provjerite kvadrate tako da miem doete na SVAKI vrh i povuete ga. Pronaite koji od tih etverokuta su zaista kvadrati, a koji od njih samo izgledaju kao kvadrati. Pokuajte otkriti kako je svaki od tih kvadrata konstruiran. Zapiite vaa zapaanja na papir.
Rasprava
Koja je razlika izmeu crtanja i konstrukcije? to je test povlaenjem i zato je on vaan? Zato je vano u interaktivnom geometrijskom programu konstruirati objekt, a ne ga nacrtati? to je potrebno znati o geometrijskim likovima prije njihove konstrukcije pomou dinamikog matematikog programa?
14
Uvod u GeoGebru
Napomena: Ne zaboravite proitati pomo na alatnoj traci ukoliko ne znate kako se alat upotrebljava. Napomena: Isprobajte sve nove alate prije poetka konstrukcije.
Postupak konstrukcije
1 2 3 Duina AB Okomica na duinu AB kroz toku B Nova toka C na okomici
15
Uvod u GeoGebru
4 5 6 7
Usporednica sa duinom AB kroz toku C Okomica na duinu AB kroz toku A Sjecite D Mnogokut ABCD Napomena: Da bi zatvorili mnogokut kliknite ponovno na vrh A.
Spremite konstrukciju
16
Uvod u GeoGebru
Napomena: Ne zaboravite proitati pomo na alatnoj traci ukoliko ne znate kako se alat upotrebljava. Napomena: Isprobajte sve nove alate prije poetka konstrukcije.
Postupak konstrukcije
1 2 Duina AB Krunica sa sreditem u A kroz B Napomena: Povucite toku A i B kako biste provjerili prolazi li njima krunica (provjera ispravnosti konstrukcije).
17
Uvod u GeoGebru
Krunica sa sreditem u B kroz A Napomena: Povucite toke kako bi provjerili prolazi li njima krunica.
4 5 6 7
Sjecite krunica je toka C Mnogokut ABC u suprotnom smjeru od kazaljke na satu Sakrijte krunice Daje unutarnje kutove trokuta Napomena: Odabir toaka u smjeru kazaljke na satu daje vanjske kutove mnogokuta!
Spremite konstrukciju
18
Uvod u GeoGebru
3. Praktini rad I
Ovaj praktini rad sadri niz geometrijskih aktivnosti podijeljenih u dva razliita nivoa teine: Osnovni zadaci i Napredni zadaci. Moete odabrati zanimljive vam zadatke i raditi na njima samostalno ili u paru.
Savjeti i trikovi
Prisjetite se svojstva geometrijskog lika kojeg elite konstruirati. Pokuajte pronai koji se Geogebrini alati mogu koristiti u konstrukciji objekta koristei neka od svojstava (npr. pravi kut alat Okomica). Provjerite znate li kako se koristi svaki alat prije poetka konstrukcije. Ako ne znate kako se pojedini alat koristi aktivirajte ga i proitajte pomo u alatnoj traci. Za svaku od tih aktivnosti otvorite novu GeoGebra datoteku, sakrijte algebarski prikaz, traku za unos, i koordinatne osi. Moda elite spremiti vau datoteku prije poetka nove vjebe. Ne zaboravite Poniti i Ponovi gumbe u sluaju da napravite pogreku. esto koristite alat Pomicanje kako bi provjerili vau konstrukciju (npr. jesu li objekti zaista povezani, jeste li kreirali nepotrebne objekte). Ako imate pitanja, prije nego se obratite voditelju ili pomoniku pitajte kolege.
19
Uvod u GeoGebru
U ovoj vjebi koristit ete sljedee alate. Provjerite znate li kako se koristi pojedini alat prije nego ponete konstrukciju kvadrata: Duina izmeu dviju toaka Okomica Krunica odreena sreditem i jednom tokom Sjecite dvaju objekata Napomena: Moete pogledati datoteku A_1a_konstrukcija_kvadrata.html ukoliko niste sigurni u postupak konstrukcije. Mnogokut Pokai / sakrij objekt Pomicanje
Postupak konstrukcije
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Nacrtajte duinu a = AB izmeu toaka A i B Konstruirajte okomicu b na duinu AB u toki B Konstruirajte krunicu c sa sreditem u B koja prolazi tokom A Sjecite krunice c s okomicom b je presjena toka C Konstruirajte okomicu d na duinu AB kroz toku A Konstruirajte krunicu e sa sreditem u A kroz toku B Sjecite okomica d s krunicom e je presjena toka D Kreirajte Mnogokut ABCD. Napomena: Nemojte zaboraviti zatvoriti mnogokut klikom na toku A nakon odabira toke D. 9. Sakrijte krunice i okomice 10. Izvrite test povlaenjem radi provjere ispravnosti konstrukcije
20
Uvod u GeoGebru
U ovoj vjebi koristit ete sljedee alate. Provjerite znate li kako se koristi pojedini alat prije nego ponete konstrukciju esterokuta: Krunica odreena sreditem i jednom tokom Sjecite dvaju objekata Mnogokut Kut Pokai / sakrij objekt Pomicanje
Napomena: Moete pogledati datoteku A_1b_konstrukcija_sesterokuta.html ukoliko niste sigurni u postupak konstrukcije.
Postupak konstrukcije
1. Nacrtajte krunicu sa sreditem u A kroz toku B 2. Konstruirajte drugu krunicu sa sreditem u B kroz toku A 3. Sjecite te dvije krunice odreuje toke C i D. 4. Konstruirajte novu krunicu sa sreditem u C kroz toku A. 5. Sjecite te nove krunice s prvom odreuje vrh E. 6. Konstruirajte novu krunicu sa sreditem u D kroz toku A. 7. Sjecite te nove krunice sa prvom odreuje vrh F. 8. Konstruirajte novu krunicu sa sreditem u E kroz toku A. 9. Sjecite te nove krunice sa prvom odreuje vrh G. 10. Nacrtajte esterokut FGECBD. 11. Kreirajte kutove esterokuta. 12. Izvrite test povlaenjem radi provjere ispravnosti konstrukcije.
Izazov: Pokuajte nai objanjenje za ovaj postupak konstrukcije. Napomena: to odreuje polumjer krunica i zato?
21
Uvod u GeoGebru
U ovoj vjebi koristit ete sljedee alate. Provjerite znate li kako se koristi pojedini alat prije nego ponete konstrukciju trokutu opisane krunice: Mnogokut Simetrala duine
Novo!
Sjecite dvaju objekata Napomena: Ako niste sigurni u postupak konstrukcije, moete pogledati datoteku A_1c_trokutu_opisana_krunica.html.
Postupak konstrukcije
1. Nacrtajte proizvoljan raznostranian trokut ABC 2. Konstruirajte simetrale svih stranica trokuta. Napomena: Alat, Simetrala duine, moe se primijeniti na postojee duine. 3. Konstrirajte toku D kao sjecite dviju simetrala duina Napomena: Alat Sjecite dvaju objekata ne moe se primijeniti na sjecite triju linija. Moete odabrati dvije od tri simetrale duina sukcesivno, ili kliknuti na presjenu toku i odabrati jednu od linija s popisa objekata koji se nalaze na tom poloaju. 4. Konstruirajte krunicu sa sreditem u D kroz jedan od vrhova trokuta ABC 5. Izvrite test povlaenjem radi provjere ispravnosti konstrukcije.
Izazov: Promijenite konstrukciju i odgovorite na sljedea pitanja: 1. Moe li sredite krunice opisane trokutu biti izvan trokuta? Ako da, za koji tip trokuta je to istina? 2. Pokuajte pronai objanjenje za upotrebu simetrale duine pri konstrukciji krunice opisane trokutu.
22
Uvod u GeoGebru
Prije poetka konstrukcije pogledajte web-stranicu 04_Talesov_teorem.html da vidite kako uenici mogu otkriti to je Tales otkrio prije otprilike 2600 godina. Provjerite znate li kako se koristi pojedini alat prije poetka konstrukcije. Duina izmeu dviju toaka Polukrunica odreena dvjema tokama
Novo!
Nova toka
Napomena: Ako niste sigurni u postupak konstrukcije, moete pogledati datoteku A_1d_Talesov_teorem.ggb.
Postupak konstrukcije
1. Nacrtajte duinu AB 2. Konstruirajte polukrunicu odreenu tokama A i B Napomena: Redoslijed odabira toaka A i B odreuje smjer polukrunice. 3. Nacrtajte novu toka C na polukrunici Napomena: Provjerite lei li toka C zaista na polukrunici povlaei ju s miem. 4. Nacrtajte trokut ABC 5. Nacrtajte unutarnje kutove trokuta ABC
Izazov: Pokuajte s grafikim dokazom ovog teorema. Napomena: Nacrtajte polovite O duine AB i prikaite polumjer OC kao duinu.
23
Uvod u GeoGebru
24
Uvod u GeoGebru
Diskusija
Koje naredbe ste koristili za izvoenje konstrukcije? Koristi li se koji novi alat u predloenom postupku konstrukcije? Ako da, kako ste saznali kako se koristi novi alat? Jeste li zapazili neto u vezi s alatnom trakom prikazanoj na desnom apletu? Mislite li da e vai uenici moi raditi s takvim dinaminim web-stranicama s apletom i samostalno otkriti postupak konstrukcije?
25
Uvod u GeoGebru
Priprema
Otvorite novu GeoGebrinu datoteku. Prikaite algebarski prikaz i traka za unos, kao i koordinatne osi (Izbornik Pogled)
Postupak konstrukcije
1 A = (0, 0) Toka A Napomena: Provjerite jeste li zatvorili zagrade. 2 (3, 0) Toka B Napomena: Ukoliko ne specificirate ime objekata oni e biti imenovani abecednim redom. 3 c = Krunica[A, B] Krunica sa sreditem u A kroz toku B Napomena: Krunica je zavisan objekt Napomena: GeoGebra razlikuje nezavisne i zavisne objekte. Dok nezavisne objekte moete direktno mijenjati koristei mia i tipkovnicu, zavisni objekti se prilagoavaju promjenama svojih nadreenih objekata (roditelja). Pri tome je nebitno na koji nain je (miem ili tipkovnicom) neki objekt kreiran! Savjet 1: Ukljuite nain Pomicanje i dvaput kliknite na neki objekt u algebarskom prozoru kako bi pomou tipkovnice promijenili njegovu algebarsku vrijednost. Nakon zavrenog upisa pritisnite tipku Enter. Savjet 2: Preciznije pomicanje nezavisnih objekata moete ostvariti pomou kursorske strelica na tipkovnici. Ukljuite nain Pomicanje i odaberite objekt (npr. nezavisnu toku)
26
Uvod u GeoGebru
bilo u algebarskom bilo u geometrijskom prozoru. Pritiite strelice na tipkovnici gore/dolje ili lijevo/desno kako bi pomaknuli objekt u eljenom smjeru. 4 5 7 8 9 10 11 C = (5, 4) s = Duina[A, C] D = Polovite[s] d = Krunica[D, C] Sjecite[c, d] Pravac[C, E] Pravac[C, F] Toka C Duina AC Polovite D duine AC Krunica sa sreditem u D i prolazi tokom C Sjecita E i F dviju krunica Tangenta kroz toke C i E Tangenta kroz toke C i F
Rasprava
Je li bilo kakvih problema ili potekoa pri postupku konstrukcije? Koji nain konstrukcije (miem ili tipkovnicom) vam je drai i zato? Zato trebamo koristi tipkovnicu za unos ako isto moemo napraviti alatima? Napomena: Postoje naredbe koje nemaju pridruen odgovarajui alat. Je li bitno kako je neki objekt kreiran? Moemo li ga promijeniti u algebarskom prozoru (koristei tipkovnicu) kao i na crtaoj plohi (koristei mia)?
27
Uvod u GeoGebru
Rasprava
Je li bilo kakvih problema ili potekoa pri koritenju GeoGebre? Kako se ovakav nain rada (GeoGebra u kombinaciji s uputama na papiru) moe uklopiti u tradicionalni oblik pouavanja? Mislite li da je mogue dati takvu vjebu za domau zadau vaim uenicima? Na koji nain bi dinamiko istraivanje parametara polinoma moglo utjecati na razumijevanje i pouavanje vaih uenika? Imate li ideja koje bi se jo matematike teme mogle poduavati na slian nain (radni listovi na papiru u kombinaciji s raunalom)?
28
Uvod u GeoGebru
Priprema
Otvorite novu GeoGebrinu datoteku. Ukljuite opcije: algebarski prikaz, traka za unos i koordinatne osi (Izbornik Pogled)
Postupak konstrukcije
1 2 a = 1 f(x) = a * x^2 Definirajte varijablu a Upiite kvadratni polinom f Napomena: Ne zaboravite unijeti * ili razmak izmeu a i x^2.
Poboljanje konstrukcije
Izradite novi kliza b koji e predstavljati konstantu u jednadbi polinoma f(x) = a x^2 + b. 5 Izradite kliza b koristei alat Kliza Napomena: Odaberite alat i kliknite na crtau plohu. Koristite poetnu vrijednost i kliknite Primjeni. 6 f(x) = a * x^2 + b Upiite polinom f Napomena: GeoGebra e dodijeliti funkciji f nove vrijednosti parametara.
Zadaci
Mijenjate vrijednost parametra a, pomiui uz pomo mia toku na klizau. Kako ta promjena utjee na graf polinoma? to se deava s grafom ako je vrijednost parametra (a) vea od 1, (b) izmeu 0 i 1, ili (c) negativna? Zapiite vaa zapaanja. Mijenjajte vrijednost parametra b. Kakav to ima utjecaj na graf polinoma?
29
Uvod u GeoGebru
Napomena: Ako elite moete zatvoriti algebarski prikaz i kao oznaku objekata pokazati imena i vrijednosti funkcija.
(a) Pomiite konstantnu funkciju uz pomo mia ili koristei strelice na tipkovnici. Koordinata y svakog od sjecita predstavlja apsolutnu vrijednost koordinate x. (b) Pomiite funkciju apsolutne vrijednosti gore/dolje koristei opet mi ili strelice na tipkovnici. Kako se mijenja jednadba funkcije? (c) Kako ovu konstrukciju moemo upotrijebiti u smislu to veeg pribliavanja pojma apsolutne vrijednosti uenicima? Napomena: Simetrija grafa funkcije upuuje na to da postoje dva rjeenja jednadbe s apsolutnom vrijednost.
30
Uvod u GeoGebru
Amplituda a utjee na glasnou tona dok kutna frekvencija odreuje visinu tona. Parametar se naziva fazni pomak i oznaava je li se zvuni val pomaknuo u vremenu. Ako se dva sinusna vala sudare doi e do poremeaja, odnosno mogu pojaati ili oslabiti jedan drugog. Taj fenomen moemo uspjeno predoiti uz pomo GeoGebre, kao i mnoge druge sluajeve koji se pojavljuju u prirodi. 1 Kreirajte tri klizaa a_1, _1, i _1 Napomena: a_1 predoava indeks. Grka slova moete odabrati uz pomo izbornika koji se nalazi desno od tekstualnog polja ime u dijalokom prozoru Klizaa. 2 g(x)= a_1 sin(_1 x + _1) Upiite sinus funkciju g Napomena: Ovdje moete odabrati Grka slova uz pomo menija pokraj polja za unos. (a) Ispitajte uinak promjene parametara na graf funkcije sinus mijenjajui vrijednosti klizaa. Kreirajte tri klizaa a_2, _2 i _2 h(x)= a_2 sin(_2 x + _2)
sum(x) = g(x) + h(x)
3 4 5 (b)
(c) Neka su a1 = 1, 1 = 1 i 1 = 0. Za koje e vrijednosti a2, 2, i 2 suma imati maksimalnu amplitudu? Napomena: U tom e sluaju nastati ton maksimalne glasnoe. (d) Za koje e vrijednosti a2, 2 i 2 ove dvije funkcije ponitavati jedna drugu? Napomena: U tom se sluaju nee uti vie nikakav ton.
31
Uvod u GeoGebru
Upiite polinom treeg stupnja f Odredite nultoke polinoma f Napomena: Ako postoji vie od jedne nultoke GeoGebra e stvoriti indekse uz njihova imena, ako ste upisali R = (npr. R1, R2, R3).
3 4 5
E = Ekstrem[ f ]
I = TokaPregiba[ f ]
Napomena: Moete mijenjati Svojstva objekata (npr. boju toaka, stil tangenti, pokazati ime i vrijednost funkcije).
32
Uvod u GeoGebru
Upotrijebite Izbornik Datoteka za Izvoz crtae plohe u meuspremnik: Izvoz > Crtaa ploha u meuspremnik Napomena: Umjesto toga moete koristiti kombinaciju tipki Ctrl+Shift+C. Vaa je slika sada spremljena u meuspremnik raunala i moe biti umetnuta u bilo koji tekstualni ili prezentacijski dokument.
33
Uvod u GeoGebru
34
Uvod u GeoGebru
6. Praktini rad II
Ovaj praktini rad sastoji se od niza aktivnosti za uvjebavanje algebarskog unosa, naredbi i funkcija u GeoGebri. Aktivnosti su dostupne u dva razliita stupnja, s obzirom na njihovu teinu: Osnovni zadaci i Napredni zadaci. Moete odabrati zadatke na osnovu vlastitog interesa i raditi na njima sami ili zajedno sa drugima.
Savjeti i trikovi
Za svaku od ovih aktivnosti, otvorite novu GeoGebrinu datoteku. Provjerite prije poetka svake vjebe je li potrebno pokazati ili sakriti algebarski prikaz, traka za unos i koordinatne osi. Ako elite prije nego zaponete novu vjebu moete spremiti svoje datoteke. Ne zaboravite na Poniti i Ponovi gumbe u sluaju pogreke. esto koristite alat Pomicanje kako bi provjerili vau konstrukciju (npr. jesu li objekti zaista povezani, jeste li kreirali nepotrebne objekte). Provjerite znate li sintaksu algebarskih izraza i funkcija prije unosa. Proitajte dio Savjeti i trikovi na poetku teme Osnovni algebarski unos, naredbe i funkcije. Ako imate problema pitajte kolege. Paljivo provjerite algebarski unos prije nego pritisnete tipku Enter. Ako vam se pokae poruka o postojanju pogreke, proitajte ju! Moda vam pomogne u otkrivanju i rjeavanju problema. Provjerite znate li kako se koriste odgovarajui geometrijski alati, prije nego ponete s konstrukcijom. Ako ne znate kako se koristi odgovarajui alat, pokrenite ga pa proitajte pomo u alatnoj traci. Ako imate pitanja, prije nego se obratite voditelju ili pomoniku pitajte kolege.
35
Uvod u GeoGebru
U ovoj vjebi koristit e se sljedei alati, algebarski unos i naredbe. Uvjerite se da znate kako se koristi svaki alat prije poetka konstrukcije. Kliza pravac: y = m x + b Duina izmeu dviju toaka Sjecite[pravac, yOs] Sjecite dvaju objekata Nagib Pokai / sakrij objekt Pomicanje
Novo!
Postupak konstrukcije
1. Upiite: pravac: y = 0.8 x + 3.2 Zadatak 1: Pomiite pravac u algebarskom prozoru koristei tipkovnike strelice. Koji parametar je mogue promijeniti na ovaj nain? Zadatak 2: Pomiite pravac u grafikom prozoru uz pomo mia. Koju transformaciju pravca moete primijeniti na ovaj nain? 2. Obriite pravac. Kreirajte klizae m i b koristei poetne vrijednosti klizaa. 3. Upiite pravac: y = m x + b. Napomena: Ne zaboravite unijeti * ili razmak izmeu m i x kako bi naznaili operaciju mnoenja! 4. Zadatak 3: Napiite upute za uenike koje e ih voditi kroz postupak provjere utjecaja parametara jednadbe pravca uz pomo klizaa. Te upute im moete dati na papiru uz GeoGebrinu datoteku. Izazov: Pokuajte ovu konstrukciju prikazati uz pomo nagiba i sjecita s y-osi. 5. Kreirajte Sjecite pravca i y-osi. Napomena: Koristite alat Sjecite ili naredbu Sjecite[pravac, yOs]. 6. Kreirajte toku u ishoditu pa nacrtajte duinu izmeu tih dviju toaka. 7. Koristite alat Nagib kako bi kreirali nagib (trokut) na pravcu. 8. Sakrijte nepotrebne objekte i prilagodite izgled ostalih.
36
Uvod u GeoGebru
U ovoj vjebi koristit e se sljedei alati, algebarski unos i naredbe. Uvjerite se da znate kako se koristi svaki alat prije poetka konstrukcije. f(x) = x^2/2 + 1 Nova toka Tangenta nagib = Nagib[t] Napomena: Ako elite najprije pogledajte datoteku A_2b_Nagib_funkcije.html.
Novo!
Postupak konstrukcije
1. Upiite polinom: f(x) = x^2/2 + 1 2. Nacrtajte toku A na funkciji f. Napomena: Pomiite toku A kako biste provjerili pripada li ona zaista grafu funkcije. 3. Konstruirajte tangentu t na funkciju f u toki A. 4. Konstruirajte nagib tangente t koristei: nagib = Nagib[t]
5. Definirajte toku S: S = (x(A), nagib) Napomena: x(A) e vam dati x-koordinatu toke A. 6. Spojite toke A i S koristei duinu. 7. Zadatak: Pomiite toku A du grafa funkcije dok ne naslutite oblik putanje koji odgovara nagibu funkcije. Izazov: Odredite jednadbu funkcije Nagib. 8. Ukljuite trag toke S. Pomiite toku A kako biste provjerili svoju slutnju. Napomena: Desnim klikom mia kliknite na toku S (MacOS: Ctrl-klik) i odaberite Ukljui trag. 9. Odredite jednadbu novonastale nagib funkcije. Upiite funkciju i pomiite toku A. Ako ste ju ispravno odredili, trag toke S pratit e graf. 10. Promijenite jednadbu poetnog polinoma f kako biste napravili novi problem.
37
Uvod u GeoGebru
U ovoj vjebi ete nauiti kako izvesti graf funkcije u meuspremnik i kako ga umetnuti u neki word dokument. Uz pomo umetnutog grafa napravit emo kartice za igru Domino. Provjerite znate li zapisati razliite vrste funkcija, prije nego zaponete s ovom vjebom.
Postupak izrade
1. Upiite proizvoljnu funkciju. Primjer: e(x) = exp(x) 2. Pomaknite graf funkcije u gornji lijevi kut crtae plohe i prilagodite veliinu prozora programa ili bolje pritisnite lijevu tipku mia i crtajte sivi pravokutnik preko podruja koje elite izvesti u sliku. 3. Odaberite izbornik Datoteka > Izvoz > Grafiki prikaz u meuspremnik ili Ureivanje > Grafiki prikaz u meuspremnik ili pritisnite istovremeno tipke Ctrl+Shift+C. 4. Otvorite novi word dokument. 5. Kreirajte tablicu (Izbornik Tablica > Umetni > Tablica) s dva stupca i nekoliko redaka. 6. Postavite pokaziva mia u jednu od elija vae tablice. Umetnite graf funkcije iz meuspremnika (izbornik Ureivanje > Zalijepi ili kombinacijom tipki Ctrl + V). 7. Prilagodite veliinu slike ukoliko je potrebno. Kliknite na sliku i povlaite za jedan ugao. Pritom slika nee izgubiti na kvaliteti jer GeoGebra producira vektorsku grafiku. 8. Upiite jednadbu neke druge funkcije u susjednu eliju. Napomena: Ovdje moete koristiti ureiva jednadbi. 9. Ponovite korake od 1 do 8 s nekom drugom funkcijom (npr. trigonometrijskom, logaritamskom). Napomena: Provjerite nalazi li se svakoj funkciji graf i jednadba na nekoj domino kartici.
38
Uvod u GeoGebru
U ovoj vjebi vjebat ete izvoz konstrukcije kao slike u meuspremnik i njeno umetanje u dokument za obradu teksta u svrhu izrade kartica za igru pamenja s geometrijskim likovima. Provjerite znate li konstruirati razliite geometrijske likove (npr. etverokute, trokute) prije nego zaponete ovu vjebu.
Postupak izrade
1. Konstruirajte geometrijski lik u GeoGebri (npr. jednakostranian trokut). 2. Koristei dijaloki okvir Svojstva istaknite svoju konstrukciju. 3. Pomaknite lik u gornji lijevi kut crtae plohe i prilagodite veliinu Geogebrina prozora. 4. Izvezite crtau plohu u meuspremnik (izbornik Ureivanje > Grafiki prikaz u meuspremnik). 5. Otvorite novi dokument za obradu teksta. 6. Kreirajte tablicu (izbornik Tablica > Umetni > Tablica ... ) s tri stupca i nekoliko redaka 7. Podesite visinu redaka i irinu stupaca na 5 cm (2 ina). Napomena: Postavite pokaziva mia u tablicu i otvorite dijaloki okvir Svojstva Tablice koritenjem izbornika Tablica. U kartici Redak odredite visinu retka. U kartici Stupac unesite eljenu irinu. U kartici elija postavite okomito poravnavanje na Sredina. Za kraj stisnite OK. 8. Postavite pokaziva mia u jednu od elija tablice. Umetnite sliku iz meuspremnika (izbornik Ureivanje > Zalijepi ili kombinacija tipki Ctrl+V). 9. Ako je potrebno, prilagodite veliinu. 10. Unesite ime geometrijskog lika u drugu eliju tablice. 11. Ponovite korake 1 do 10 s razliitim geometrijskim likovima (npr. krugom, etverokutima, trokutima).
39
Uvod u GeoGebru
Rasprava
Kakvu bi korist mogli vai uenici izvui iz ove pripremljene konstrukcije? Koji su alati koriteni za izradu dinaminog lika?
Priprema
Otvorite novu GeoGebrinu datoteku. Sakrijte algebarski prikaz, traku za unos i koordinatne osi (izbornik Pogled).
Postupak konstrukcije
1 2 3 4 5 Nova toka A Pokai oznaku toke A Os simetrije pravac kroz dvije toke Zrcaljenje toke na pravcu da se dobije toka A Duina izmeu toke A i njene slike A
40
Uvod u GeoGebru
Ukljui trag za toke A i A Napomena: Desnim klikom kliknite (MacOS: Ctrl klik) na toku i odaberite Ukljui trag iz izbornika. Pri svakom pomicanju toka A ostavlja trag na crtaoj plohi.
Diskusija
Mogunost Ukljui trag ima neke posebne karakteristike: Trag je privremena pojava. Kad god se grafika osvjei, trag nestane. Trag se ne moe spremiti i ne prikazuje se u algebarskom prozoru. Kako biste izbrisali trag potrebno je osvjeiti pogled (izbornik Pogled > Osvjei ili kombinacija tipaka Ctrl + F. MacOS: Open Apple-F).
Poboljanje konstrukcije
Napomena: Provjerite jeste li spremili sliku A13_cvijet.jpg na svoje raunalo. 9 Umetnite sliku na crtau plohu Napomena: Kliknite u donji lijevi kut crtae plohe radi umetanja slike na tom mjestu. 10 11 12 Podesite poloaj umetnute slike. Postavite sliku kao pozadinsku sliku (dijaloki okvir Svojstva, kartica Osnovno). Smanjite ispunu slike (dijaloki okvir Svojstva, kartica Stil). Napomena: Nakon ureivanja slike kao pozadinske slike, potrebno je otvoriti dijaloki okvir Svojstva koritenjem izbornika Ureivanje. Pozadinsku sliku nije mogue oznaiti u grafikom prikazu.
41
Uvod u GeoGebru
Priprema
Provjerite imate li sliku A14_zalazak_sunca.jpg na svom raunalu. Otvorite novu GeoGebrinu datoteku. Zatvorite algebarski prikaz i sakrijte koordinatne osi.
Postupak konstrukcije
1 2 3 Umetnite sliku A14_zalazak_sunca.jpg na lijevu stranu crtae plohe Postavite novu toku A pri donjem lijevom uglu slike Postavite toku A kao vrh prvog ugla vae slike. Napomena: Otvorite dijaloki okvir Svojstva i odaberite sliku u listi objekata. Kliknite karticu Osnovno i odaberite toku A iz padajue liste uz Ugao 1. 4 5 B = A + (3, 0) Postavite toku B kao vrh drugog ugla slike. Napomena: Upravo ste promijenili irinu slike na 3 cm. 6 7 Vertikalni pravac kroz dvije toke po sredini crtae plohe Zrcalite sliku preko pravca Napomena: elite li bolje razlikovati zrcaljenu sliku od originala, moete joj smanjiti ispunu.
Zadaci
(a) Pomiite toku A miem. Kako to utjee na sliku? (b) Pomiite sliku miem i promatrajte kako to utjee na njenu presliku. (c) Pomiite os simetrije povlaenjem obiju toaka miem. Kako to utjee na presliku?
42
Uvod u GeoGebru
Postupak konstrukcije
1 2 3 4 Zaponite s oblikom nainjenim u vjebi 14a. Izbriite toku B kako biste vratili sliku na poetnu veliinu. Nacrtajte novu toku B u donjem desnom kutu izvorne slike. Postavite novu toku B kao vrh drugog ugla vae slike. Napomena: Sada moete mijenjati veliinu slike pomicanjem toke B. 5 6 Nacrtajte novu toku D u gornjem lijevom kutu izvorne slike. Postavite novu toku D kao vrh etvrtog ugla vae slike.
Zadaci
(a) Kako pomicanje toke D utjee na sliku i njenu presliku? (b) Koji geometrijski oblik ine slika i preslika u svakom trenutku?
43
Uvod u GeoGebru
Postupak konstrukcije
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Zaponite s oblikom nainjenim u vjebi 14b. Duina izmeu toaka A i B Duina izmeu toaka A i D Usporednica s duinom AB kroz toku D Usporednica s duinom AD kroz toku B Sjecite dvaju pravaca za dobivanje sjecita C Sakrijte pomone objekte Zrcalite sve toke - vrhove kutova obzirom na pravac kako biste dobili njihove preslike Spojite odgovarajue toke duinama (npr. toke A i A) Nacrtajte kutove izmeu osi simetrije (zrcaljenja) i duina
Zadatak
Pomiite toke vrhove kutova izvorne slike, kao i os simetrije. to moete rei o kutovima izmeu duina i osi simetrije? Kako moemo nazvati os simetrije u odnosu na duine dobivene spajanjem svake toke i njene preslike?
44
Uvod u GeoGebru
1 2 3 4 5 6 7
45
Uvod u GeoGebru
Umetnite dinamini dio teksta tako da kliknete na toku A bilo u algebarskom ili geometrijskom prikazu. o GeoGebra e umetnuti ime toke u polje teksta i dodati navodnike oko ve postojeeg (statinog) teksta. o Dodatno, GeoGebra dodaje znak + za povezivanje statinog i dinaminog dijela teksta. Kliknite Primjeni.
Napomena: Tekst pokazuje koordinate toke A i automatski prati promjene njenog poloaja.
Zadatak
Osmislite upute koje e pomoi vaim uenicima u otkrivanju odnosa izmeu koordinata originalnih i zrcaljenih toaka. Upute se mogu prikazati zajedno s dinaminim likom.
46
Uvod u GeoGebru
Postupak konstrukcije
1 2 3 Nacrtajte proizvoljni trokut ABC Nova toka D u ishoditu koordinatnog sustava Preimenujte novu toku u O Napomena: GeoGebra nudi mogunost brzog preimenovanja. Ukljuite nain Pomicanje i odaberite objekt. Kad ponete tipkati novo ime GeoGebra otvara dijaloki okvir Preimenovanje. 4 Kreirajte kliza za kut Napomena: U dijalokom okviru klizaa kliknite potvrdni okvir Kut i postavite korak poveanja na 90. 5 Rotirajte trokut ABC oko toke O za kut Napomena: Oznaite rotaciju suprotno smjeru kazaljke na satu. 7 8 Duine AO i AO. Kut AOA Napomena: Odaberite toke u smjeru suprotnom kazaljkama na satu. Sakrijte oznaku ovog kuta. 9 Pomaknite kliza i pogledajte sliku trokuta.
Poboljanje konstrukcije
1 2 3 4 Umetnite statini tekst: Rotacija mnogokuta Umetnite dinamini tekst: "A = " + A Umetnite dinamini tekst: "A = " + A Pomaknite kliza i tekst na eljene poloaje
47
Uvod u GeoGebru
5 7
Uinite kliza nepominim (Dijaloki okvir Svojstva kartica Kliza) Uinite tekst nepominim (Dijaloki okvir Svojstva kartica Osnovno)
Rasprava
Na koji biste nain mogli iskoristiti ovu datoteku za upoznavanje vaih uenika s pojmom rotacije objekta oko ishodita koordinatnog sustava?
48
Uvod u GeoGebru
Savjeti i trikovi
Za svaku od aktivnosti, otvorite novu GeoGebra datoteku. Prije poetka vjebe, provjerite trebate li prikazati ili sakriti algebarski prikaz, traka za unos i koordinatne osi. Odluite li raditi vjebu koja ukljuuje umetanje slike u GeoGebru, prije nego zaponete vjebu provjerite jeste li slike pohranili na svoje raunalo. Dobro je spremiti datoteke prije prelaska na novu vjebu. Ne zaboravite koristiti Poniti i Ponovi gumb u sluaju pogreke. esto koristite alat Pomicanje kako biste provjerili vau konstrukciju (npr. jesu li objekti stvarno spojeni, jeste li konstruirali neke nepotrebne objekte). Provjerite znate li sintaksu za unos algebarskih izraza i funkcija. Ako budete imali nedoumica, proitajte odlomak Savjeti i trikovi na poetku teme Osnovni algebarski unos, naredbe i funkcije ili zamolite kolege za pomo. Paljivo provjerite algebarski unos prije nego stisnete tipku Enter. Ukoliko se pojavi poruka o greki, proitajte ju! Moe vam pomoi pri otklanjanju problema. Prije nego zaponete konstrukciju, provjerite znate li se sluiti odgovarajuim geometrijskim alatima. Ako ne znate koristiti odreeni alat, ukljuite ga i proitajte pomo u alatnoj traci. Ukoliko imate pitanja, molimo vas, upitajte kolege prije nego se obratite voditelju ili pomoniku.
49
Uvod u GeoGebru
U ovoj vjebi koristit ete algebarski unos i naredbe. Prije nego zaponete, provjerite znate li sintaksu za algebarski unos i naredbe. Pogledajte web-stranicu s apletom imena A_3a_sustav_jednadzbi.html kako biste vidjeli na koji nain uenici mogu iskoristiti ovu konstrukciju za grafiko rjeavanje sustava linearnih jednadbi.
Postupak konstrukcije
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Konstruirajte klizae m_1 i b_1 koristei zadane postavke klizae. Kreirajte linearnu jednadbu l_1: y = m_1 x + b_1. Konstruirajte klizae m_2 i b_2 koristei zadane postavke za klizae. Zadajte linearnu jednadbu l_2: y = m_2 x + b_2. Umetnite dinamini tekst1: "pravac 1: y = " + l_1 Umetnite dinamini tekst2: "pravac 2: y = " + l_2 Konstruirajte sjecite A obaju pravaca bilo alatom Sjecite dvaju objekata ili naredbom A = Sjecite[l_1, l_2]. 8. Umetnite dinamini tekst3: "Rjeenje: x = " + x(A) Napomena: x(A) daje x-koordinatu toke A. 9. Umetnite dinamini tekst4: "y = " + y(A) Napomena: y(A) daje y-koordinatu toke A.
Izazov: Nainite slinu konstrukciju koja omoguava vizualizaciju grafikog rjeenja sustava kvadratnih polinoma. Napomena: Funkcije trebaju biti unijete pomou izraza f(x) = Napomena: Takav dinamini oblik moe se iskoristiti za prikaz jednadbe s jednom nepoznanicom tako da se svaka strana jednadbe unese kao jedna od dviju funkcija.
50
Uvod u GeoGebru
U ovoj ete vjebi koristiti sljedee alate i naredbe. Prije nego zaponete, provjerite znate li koristiti sve alate i naredbe. Umetanje slike A = (1, 1) Mnogokut Vektor[O, P] Vektor izmeu dviju toaka Translacija objekta za vektor Pomicanje Umetanje teksta
Novo! Novo!
Postupak konstrukcije
1. Otvorite novu GeoGebrinu datoteku. Prikaite algebarski prikaz, traku za unos, koordinatne osi i koordinatnu mreu. U Izborniku Postavke postavite Vezivanje toke na mreu > ukljueno (koordinatna mrea). 2. Umetnite sliku A_3b_Bart.png u prvi kvadrant. 3. Nacrtajte toke A = (1, 1), B = (3, 1) i D = (1, 4). 4. Postavite toku A kao vrh prvog, B kao drugog, a D kao etvrtog ugla slike (Dijaloki okvir Svojstva, kartica Poloaj). 5. Nacrtajte trokut ABD. 6. Nacrtajte toku O = (0, 0) i toku P = (3, 1). 7. Nacrtajte vektor u = Vektor[O, P]. Napomena: Moete koristiti i alat Vektor izmeu dviju toaka. 8. Translatirajte sliku za vektor u pomou alata Translacija objekta za vektor. Napomena: Moete smanjiti ispunu preslike. 9. Translatirajte tri toke u vrhovima kutova A, B i D za vektor u. 10. Nacrtajte trokut ABD. 11. Sakrijte toku O da ju ne biste nehotice pomicali. Promijenite boju i veliinu objekata kako biste poboljali svoju konstrukciju. Izazov Umetnite dinamini tekst koji pokazuje koordinate toaka A, B, C, A, B i D. koordinate vektora u.
51
Uvod u GeoGebru
U ovoj vjebi koristit ete sljedee alate i algebarski unos. Prije poetka provjerite znate li koristiti sve alate i poznajete li sintaksu za algebarski unos. Pravac kroz dvije toke Okomica Sjecite dvaju objekata Mnogokut prirast = y(B) - y(A) pomak = x(B) - x(A) Nagib = prirast / pomak Tekst Polovite ili sredite Pomicanje
Postupak konstrukcije
1. Prikaite algebarski prikaz, koordinatne osi i koordinatnu mreu. Postavite Vezivanje toke na mreu > ukljueno (koordinatna mrea) i Oznaavanje > svih novih objekata. 2. Nacrtajte pravac kroz dvije toke A i B. 3. Konstruirajte okomicu b na x-os kroz toku A. 4. Konstruirajte okomicu c na y-os kroz toku B. 5. Presijecite okomice b i c da dobijete sjecite C. Napomena: Moete sakriti okomice. 6. Nacrtajte mnogokut ACB i sakrijte oznake stranica. 7. Izraunajte prirast: prirast = y(B) - y(A) Napomena: y(A) daje y-koordinatu toke A. 8. Izraunajte pomak: pomak = x(B) - x(A) Napomena: x(B) daje x-koordinatu toke B. 9. Umetnite dinamini tekst1: "prirast = " + prirast 10. Umetnite dinamini tekst2: "pomak = " + pomak
11. Unesite sljedeu jednadbu u traka za unos kako biste izraunali nagib pravca a: Nagib = prirast / pomak 12. Umetnite dinamini tekst3: "Nagib = " + Nagib. 13. Promijenite svojstva objekata kako biste poboljali svoju konstrukciju.
52
Uvod u GeoGebru
53
Uvod u GeoGebru
U ovoj vjebi koristit ete sljedee alate i nekoliko naredbi za algebarski unos. Prije nego to ponete, provjerite znate li koristiti svaki alat i poznajete li sintaksu za algebarski unos. Takoer, provjerite imate li sliku A_3d_Louvre.jpg pohranjenu na svom raunalu. Umetanje slike Pravac kroz dvije toke Nagib Kut Nova toka Okomica Sjecite dvaju objekata Pokai / sakrij objekt Duina Pomicanje
Louvre u Parizu jedan je od najposjeenijih i najpoznatijih muzeja na svijetu. Graevina uva neka od najpoznatijih svjetskih umjetnikih djela, kao to je Mona Lisa Leonarda da Vincija. Godine 1989. obnavljan je glavni ulaz i izgraena je staklena piramida (prema http://en.wikipedia.org/wiki/Louvre, 20. veljae 2008.).
Izazov
Baza piramide je kvadrat ija je stranica 35 metara. Odredite visinu piramide koristei slinost trokuta.
54
Uvod u GeoGebru
1. Nacrtajte novu toku C na pravcu. 2. Konstruirajte trokut nagiba pravca koritenjem toaka C i B u vrhu piramide. Napomena: Nacrtajte pravac okomit na y-os kroz toku C i pravac okomit na x-os kroz toku B u vrhu piramide. Kreirajte sjecite D tih dvaju pravaca. Napomena: Sakrijte pomone pravce. 3. Duinama spojite toku D s tokama B i C. Napomena: Promijenite svojstva duina da im poveate vidljivost. Napomena: Dobro bi bilo preimenovati okomitu duinu u visinu i vodoravnu duinu u poluosnovicu. 4. Pomiite toku C du pravca dok se vodoravna duina trokuta ne podudari s razinom ceste ispred piramide. 5. Zadatak: Izraunajte visinu piramide pomou slinih trokuta. Napomena: Koristite trokut nagiba i svoj novi trokut. Sjetite se da je duljina stranice baze 35 m. Provjerite svoj odgovor pomou GeoGebre 6. Prikaite imena i vrijednosti duina visina i poluosnovica. 7. Povlaite toku C dok okomita duina ne bude duljine 35/2 = 17.5. Napomena: Moda ete morati koristiti smanjenje konstrukcije i / ili pomaknuti crtau plohu kako biste mogli izvesti ovaj korak. 8. Provjerite odgovara li visina piramide vaem rezultatu. Komentar Izvoenjem gore navedenih uputa, bili ste u mogunosti grafiki odrediti priblinu vrijednost visine piramide. U stvarnosti, piramida u Louvreu ima duljinu stranice baze 35 m i visinu 21.65 m. Poboke imaju nagib od 118% i kut nagiba oko 52 (prema http://de.wikipedia.org/wiki/Glaspyramide_im_Innenhof_des_Louvre#Daten, 22. veljae 2008).
55
Uvod u GeoGebru
10.
GeoGebra e izvesti cijeli geometrijski prozor u slikovnu datoteku. Stoga je potrebno smanjiti prozor GeoGebre kako biste smanjili nepotrebni prostor na crtaoj plohi: Premjestite svoj lik (ili bitni dio konstrukcije) u gornji lijevi kut crtae plohe pomou alata Pomicanje crtae plohe (pogledajte lijevu sliicu ispod). Napomena: Moete koristiti alate Poveanje i Smanjenje za pripremu konstrukcije za izvoz. Smanjite veliinu prozora GeoGebre povlaenjem donjeg desnog kuta miem (pogledajte desnu sliicu ispod). Napomena: Pokaziva mia e promijeniti oblik iznad rubova ili kutova prozora Geogebre.
Uvod u GeoGebru
elite li, moete mijenjati postavke u dijalokom okviru koji se otvori (oblik crtea, mjerilo, razluivost). Napomena: Uvijek provjerite veliinu crtea (u cm ili dpi). Ako vam slika ne stane na papir, bit e potrebno preinaiti ju prije izvoza. Ovo je osobito vano ako elite zadrati mjerilo crtea u dokumentima za obradu teksta ili izradu prezentacija. Kliknite Izvoz i spremite svoj crte u mapu Geogebra_uvod. Va crte je sada spreman za umetanje u bilo koji dokument za obradu teksta ili izradu prezentacija.
57
Uvod u GeoGebru
Napomena: Promijenite li veliinu slike, mijenja se i mjerilo. elite li zadrati omjer (npr. kako bi vai uenici mogli mjeriti duljine) provjerite je li veliina slike na 100%. Napomena: Ako je slika prevelika da bi stala na stranicu, MS Word e joj automatski smanjiti veliinu i tako joj promijeniti mjerilo.
58
Uvod u GeoGebru
11.
GeoGebraWiki
GeoGebraWiki (www.geogebra.org/wiki) je skladite besplatnih obrazovnih materijala (npr. web-stranica s apletom) koje su izradili uitelji iz cijelog svijeta. Postoje zasebni wikiji za nekoliko jezika (npr. njemaki, engleski, francuski) kako bi se bolje organizirao njihov sadraj i omoguio laki pristup.
Svi materijali na GeoGebraWiki skladitu izdani su pod Creative Common licencom (www.geogebra.org/en/cc_license/cc_license.htm). To znai da su dostupni za
59
Uvod u GeoGebru
besplatno i nekomercijalno koritenje, te da iz njih moete izraivati svoje materijale uz navoenje izvornog autora. Na tom skladitu nema popratnih tekstova na hrvatskom jeziku ali u samom skladitu postoje datoteke koje su postavili kolege iz Hrvatske. Nai ete ih u mapi Home / hrvatski (http://www.geogebra.org/en/upload). Svakako posjetite i domau stranicu http://apleti.normala.hr.
GeoGebrin korisniki forum se sastoji od nekoliko diskusijskih odsjeka na razliitim jezicima, a izmeu ostalih i na hrvatskom, to omoguava korisnicima postavljanje pitanja vezanih uz GeoGebru i odgovaranje na eljenom jeziku.
60
Uvod u GeoGebru
Priprema
Otvorite novu GeoGebrinu datoteku. Pokaite algebarski prikaz, traka za unos i koordinatne osi (Izbornik Pogled).
Uvod u GeoGebru
moete drei lijevu tipku mia oznaiti sivi pravokutnik nad podrujem u grafikom prikazu koje elite prenijeti u aplet. Ako ne elite ukljuiti algebarski prikaz, trebate ga sakriti prije izvoza. Premjestite svoj crte (ili bitni dio) u gornji lijevi kut crtae plohe koritenjem alata Pomicanje crtae plohe (pogledajte lijevu sliicu ispod). Napomena: Moete koristiti alate Poveanje i Smanjenje kako biste pripremili svoj crte za izvoz. Smanjite veliinu prozora GeoGebre povlaenjem njegova donjeg desnog kuta miem. Napomena: Pokaziva mia e promijeniti oblik iznad ruba ili kuta prozora GeoGebre. Napomena: Iako bi interaktivni aplet trebao veliinom odgovarati da na web-stranici ostane mjesta za tekst, trebate provjeriti da veliina doputa uenicima manipulacije objektima i eksperimentiranje.
Popunite tekstualna polja u prozoru koji se otvori (naslov radnog lista, ime autora i datum). Upiite kratko objanjenje apleta u tekstualno polje Tekst iznad konstrukcije. Unesite zadatke i upute za uenike u tekstualno polje Tekst ispod konstrukcije. Kliknite Izvoz i spremite svoju web-stranicu s apletom. Napomena: GeoGebra e izraditi nekoliko datoteka koje uvijek moraju ostati zajedno kako bi web-stranica s apletom uredno radila. Preporuamo stvaranje nove mape (npr. Dinamicne_web-stranice) unutar mape Geogebra_uvod prije spremanja vae web-stranica s apletom.
62
Uvod u GeoGebru
63
Uvod u GeoGebru
Funkcionalnost
Omogui desni klik: Vai e uenici moi koristiti desni klik na objektima ili crtaoj plohi i tako pristupati mogunostima iz sadraja izbornika (npr. Pokai / sakrij objekt ili oznaku , Ukljui trag / iskljui, Dijaloki okvir Svojstva). Omogui povlaenje oznaka: Oznake nisu vrsto vezane za objekt i mogu se pomicati u krug oko objekta. Pokai ikonu za resetiranje apleta: Ikona se prikazuje u gornjem desnom kutu interaktivnog apleta i omoguava uenicima vraanje dinaminog uratka na poetno stanje. Dvostruki klik otvara prozor programa (Geogebru): Vai e uenici moi otvoriti kompletan prozor GeoGebre dvostrukim klikom na interaktivni aplet.
64
Uvod u GeoGebru
Korisniko suelje
Pokai traku izbornika: Traka izbornika je prikazana unutar interaktivnog apleta. Ukoliko ukljuite opciju Spremi, ispis korisnik ak moe spremiti ili ispisati konstrukciju izravno s web-stranice. Pokai alatnu traku: Alatna traka je prikazana unutar interaktivnog apleta i tako omoguava uenicima koritenje geometrijskih alata. Napomena: Alatnu traku moete prilagoditi i ostaviti samo najnunije alate. Pokai pomo u alatnoj traci: U kombinaciji s alatnom trakom, moete prikazati i pomo u alatnoj traci unutar interaktivnog apleta. Ukoliko elite da vai uenici koriste geometrijske alate, pomo u alatnoj traci e im dobro doi kako bi mogli samostalno prouiti nain rada pojedinog alata. Pokai traku za unos: Traka za unos je prikazana na dnu interaktivnog apleta te omoguava uenicima koritenje algebarskog unosa i naredbi za svoja prouavanja. irina i visina interaktivnog apleta: Moete podesiti irinu i visinu interaktivnog apleta. Napomena: Smanjite li veliinu apleta, postoji mogunost da uenici nee vidjeti vane dijelove web-stranice s apletom. Napomena: Ukljuite li traku izbornika, alatnu traka ili traka za unos, dobro je prilagoditi visinu interaktivnog apleta.
Zadatak
Iskoristite dinamini uradak koji ste izradili u vjeba 18 i izvezite je kao poboljanu webstranicu s apletom. Koristite karticu Dodatno i isprobajte razne mogunosti te provjerite kako se aplet za stranicu mijenja sukladno tome.
65
Uvod u GeoGebru
66
Uvod u GeoGebru
12.
Praktini rad IV
Ovaj praktini rad sastoji se od niza aktivnosti za vjebanje, izvoza GeoGebrinih konstrukcija kao crtea te kreiranja web-stranica s apletom. Dostupne su dvije razine zahtjevnosti: osnovni zadaci i napredni zadaci. Moete odabrati zadatke sukladno vlastitim interesima i raditi na njima sami ili zajedno s kolegom.
Savjeti i trikovi
Za svaku od aktivnosti, otvorite novu GeoGebrinu datoteku. Prije poetka vjebe provjerite trebate li prikazati ili sakriti algebarski prikaz, traku za unos i koordinatne osi. Dobro je spremiti datoteke prije prelaska na novu vjebu. Ne zaboravite koristiti Poniti i Ponovi gumb u sluaju pogreke. esto koristite alat Pomicanje kako biste provjerili va dinamini uradak (npr. jeste li konstruirali neke nepotrebne objekte, jesu li klizai i tekst fiksirani da se sluajno ne bi pomaknuli). Prije nego zaponete konstrukciju, provjerite znate li se sluiti odgovarajuim geometrijskim alatima. Ako ne znate koristiti odreeni alat, ukljuite ga i proitajte pomo u alatnoj traci. Provjerite znate li sintaksu za unos algebarskih izraza i funkcija. Proitajte odlomak Savjeti i trikovi na poetku teme Osnovni algebarski unos, naredbe i funkcije. Ako imate tekoa zamolite kolege za pomo. Paljivo provjerite algebarski unos prije nego stisnete tipku Enter. Ukoliko se pojavi poruka o greci, proitajte ju! Moe vam pomoi pri otklanjanju problema. Isprobajte web-stranicu s apletom kako biste ispitali greke i ispravili ih ako je potrebno. Uvijek drite datoteke za web-stranicu s apletom zajedno u mapi (datoteke s nastavcima .ggb, .html, .jar). Moete spremiti nekoliko web-stranica s apletom u istu mapu. Napomena: Datoteke s nastavkom .jar kreirane su samo jednom u ovoj mapi. elite li uenicima postaviti neku od vaih web-stranica s apletom, morate kopirati jar datoteke uz odgovarajue ggb i html datoteke. Ukoliko imate pitanja, molimo vas, upitajte kolege prije nego se obratite voditelju ili pomoniku. Kada radite samostalno kod kue slobodno koristite slubeni forum na hrvatskom jeziku (www.geogebra.org/forum).
67
Uvod u GeoGebru
U ovoj ete vjebi koristiti slijedee alate i algebarski unos. Prije nego to ponete, provjerite znate li koristiti svaki alat. a = 2 Duina zadane duljine
Novo!
Zadatak
U ovoj ete vjebi pripremiti slijedeu tablicu za vae uenike. Ona im omoguava da otkriju posebnu vezu izmeu povrina kvadrata veliina stranica a, a/2 i 2a.
Postupak konstrukcije
1. Zaponite konstrukciju u GeoGebri odreivanjem broja a = 2. 2. Konstrukciju plavog kvadrata zaponite s Duina zadane duljine a. Zatim, koristei krajnje toke duine kreirajte Pravilni mnogokut s 4 vrha.
68
Uvod u GeoGebru
3. Na isti nain konstruirajte crveni kvadrat stranice duljine a/2 te zeleni stranice duljine 2a. 4. Preimenujte vrhove i promijenite Svojstva kvadrata (npr. boju, debljinu crta). 5. Pripremite GeoGebrin prozor za Izvoz > Grafiki prikaz kao slika: razmjestite kvadrate, smanjite veliinu GeoGebrinog prozora. 6. Izvezite grafiki prikaz kao sliku i spremite datoteku. Napomena: Dokle god od vaih uenika oekujete da mjere duljine strana kvadrata, ne bi trebali mijenjati veliinu slike. 7. Otvorite novi Word dokument i upiite naslov i zadatke iz tablice. 8. Umetnite crte kvadrata u tablicu. Napomena: Ispiite tablicu i pokuajte tada izmjeriti duljine stranica kvadrata.
Izazov 1
Napravite sline primjere za razliite geometrijske oblike (npr. krug sa zadanim polumjerom, jednakostranian trokut, pravokutnik). Za koji od ovih oblika vrijedi ista veza izmeu duljine zadane stranice (polumjera) i dobivene povrine? Pokuajte pronai objanjenje za ovu vezu izmeu dane duljine i povrine lika.
Izazov 2
Napravite web-stranicu s apletom baziranu na vaoj konstrukciji koja pomae uenicima da poope pretpostavku o vezi izmeu duljine stranice i povrine takvih geometrijskih likova(npr., vidi A_4a_Povrsina_kruga.html).
69
Uvod u GeoGebru
U ovoj ete vjebi koristit slijedee alate. Prije nego to ponete, provjerite znate li koristiti svaki alat. Mnogokut Kut Kliza Polovite Rotacija objekta oko toke za kut Pomicanje Umetanje teksta
Postupak konstrukcije
1. Konstruirajte trokut ABC. Napomena: Koristite smjer suprotan kazaljci na satu. 2. Konstruirajte kutove , , i trokuta ABC. 3. Postavite broj decimalnih mjesta na 0 (izbornik Postavke). 4. Kreirajte klizae i s podeenjem kut (tip); 0 do 180 (interval); 10 (korak poveanja). 5. Konstruirajte polovite D duine AC i polovite E duine AB. 6. Rotirajte trokut oko toke D za kut (podeenje u smjeru kazaljke na satu). 7. Rotirajte trokut oko toke E za kut (podeenje suprotno smjeru kazaljke na satu). 8. Prije nego to konstruirate kutove (ACB) i (C'1B'1A'1) pomaknite oba klizaa na 180. 9. Poboljajte svoju konstrukciju koritenjem dijalokog okvira Svojstva. Napomena: Sukladni kutovi bi trebali biti iste boje.
Izazov 1
Ubacite dinamini tekst koji pokazuje da je zbroj unutarnjih kutova 180. Napomena: Napravite dinamini tekst za unutarnje kutove (npr. " = " + ), zbrojite kutove koritenjem zbroj = + + i ubacite zbroj kao dinamini tekst. Prilagodite boje odgovarajuih kutova i tekst. Fiksirajte tekst na crtaoj plohi.
Izazov 2
Izvezite crte u web-stranicu s apletom. Osmislite upute koje e voditi vae uenike ka otkrivanju zbroja kutova u trokutu. Neka provjere svoje pretpostavke koritenjem pripremljene tablice.
70
Uvod u GeoGebru
U ovoj vjebi moete koristiti ili slijedee alate ili odgovarajue naredbe. Prije nego to ponete, provjerite znate li se njima koristiti. Kliza Nova toka Vektor Pomicanje Duina izmeu dviju toaka Umetanje teksta Kontrolni okvir za prikaz i skrivanje objekta
Novo!
Postupak konstrukcije
1. Otvorite novi GeoGebrin prozor i algebarski prikaz sakrijte. Ukljuite Oznaavanje svih novih objekata (izbornik Postavke). 2. Otvorite Dijaloki okvir Svojstva za crtau plohu. Na kartici yOs, iskljuite Pokai yOs. Na kartici xOs, postavite Razmak izmeu podjela na 1 tako da ukljuite kontrolni okvir za Udaljenost i upiete 1 u tekstualno polje. Upiite za minimum na xOsi -21 a za maksimum 21. 3. Izradite klizae a i b (interval -10 do 10; korak poveanja 1). Umjesto naziva prikaite vrijednosti Klizaa (Dijaloki okvir Svojstva). 4. Definirajte toke A = (0, 1) i B = A + (a, 0). 5. Konstruirajte vektor u = Vektor[A, B] duljine a. 6. Definirajte toke C = B + (0, 1) i D = C + (b, 0) kao i vektor v = Vektor[C , D] duljine b. 7. Definirajte toku R = (x(D), 0). Napomena: x(D) vam daje x-koordinatu toke D. Na taj nain toka R prikazuje rezultat zbrajanja na brojevnoj crti. 8. Nacrtajte toku Z = (0, 0) kao i slijedee duine: g = Duina[Z, A], h = Duina[B, C], i = Duina[D, R]. 9. Za poboljanje svojih konstrukcija koristite Dijaloki okvir Svojstva (npr. promijenite boju, oblik crte, fiksirajte klizae, sakrijte oznake).
71
Uvod u GeoGebru
Izazov 1
Poboljajte svoju interaktivnu sliku ubacivanjem dinaminog teksta koji predoava odgovarajui postupak zbrajanja. 1. Izraunajte zbroj: r = a + b 2. Redoslijedom kojim rjeavate postupak zbrajanja, ubacujte, korak po korak, dinamini tekst u razliitim bojama. a. Umetanje tekst1: a b. Umetanje tekst2: " + " c. Umetanje tekst3: b d. Umetanje tekst4: " = " e. Umetanje tekst5: r 3. Uskladite boje za tekst1, tekst3 i tekst5 s bojama odgovarajuih klizaa i tokom R. Sakrijte oznake klizaa i fiksirajte tekst (Dijaloki okvir Svojstva). 4. Izvezite interaktivni crte kao web-stranicu s apletom.
Izazov 2
Dodajte kontrolni okvir u geometrijski prozor kojim je mogue prikazati ili sakriti rezultat zbrajanja (tekst5, toku R i duinu i). 1. Ukljuite alat Kontrolni okvir za prikaz i skrivanje objekta. 2. Kliknite na crtau plohu pored rezultata zbrajanja. 3. Upiite Prikai rezultat u tekstualno polje kod Natpisa. 4. Iz padajueg izbornika postupno odaberite sve objekte ija vidljivost bi trebala biti uvjetovana kontrolnim okvirom (tekst5, tokom R i duinom i). 5. Za kreiranje kontrolnog okvira kliknite na Primjeni. 6. U nainu rada Pomicanje ukljuujte i iskljuujte kontrolni okvir kako bi provjerili da li se sva tri objekta sakriju/pokau. 7. Fiksirajte kontrolni okvir kako se ne bi sluajno pomicao (Dijaloki okvir Svojstva). 8. Izvezite ovaj dinamini crte kao web-stranicu s apletom. Napomena: Moda bi trebali koristiti drugi naziv za ovu tablicu.
72
Uvod u GeoGebru
1. Unesite broj a = 6. Osigurat e vam osnovu za konstrukciju svih trokuta i etverokuta potrebnih za slagalicu Tangram. 2. Pokuajte izraunati duljine stranica geometrijskih likova. Napomena: U nekim sluajevima bi trebali promatrati dijagonale ili visinu. Za razliku od odgovarajuih stranica, njihove se duljine mogu jednostavnije prikazati koritenjem varijable a. 3. Svaki od geometrijskih likova zaponite crtati koristei Duine zadane duljine. To e vam omoguiti kasnije rastezanje i rotiranje slike. 4. Sugestije za konstrukciju: a. Ako je visina pravokutnog trokuta jednaka polovici duljine hipotenuze, za konstrukciju biste mogli koristiti Talesov teorem. (vidi praktini rad 1). b. Ako su vam poznate katete pravokutnog trokuta mogli biste izvesti konstrukciju na isti nain kao i prije prikazanu konstrukciju kvadrata. c. Za konstrukciju kvadrata koritenjem dijagonala dobro je znati da su okomite i da se raspolavljaju. d. Za konstrukciju paralelograma dobro je znati iljasti kut. 5. Provjerite vau konstrukciju tako da isprobate uspijevate li izraditi kvadrat stranice duljine a koritenjem svih oblika. Izazov 1: Proizvoljno poslaite geometrijske likove oko rubova interaktivnog apleta. Izvezite sliku kao web-stranicu s apletom te dodajte objanjenje za svoje uenike. (pogledajte web-stranicu s apletom A_4d_tangram_puzzle.html). Izazov 2: Ovim geometrijskim likovima mogu se uspjeno kreirati i neki drugi oblici osim kvadrata.(vidi A_4d_tangram_puzzle_cat.html). Potraite na internetu jo neke 'tangram' oblike osim kvadrata, poput ove make na slici (A_4d_tangram_cat.png) i uvezite ih u grafiki prikaz. Izvezite ponovno GeoGebrinu konstrukciju koristei novo ime i dajte druge upute. Napomena: Upiete li u Google trailicu 'geogebra tangram' nai ete puno zanimljivih kreacija u GeoGebri. Probajte upisati 'geogebra stomakion' da bi upoznali priu o najstarijoj slagalici.
73
Uvod u GeoGebru
13.
Upute
Kako napraviti korisniki alat koji e olakati konstrukciju trokuta Sierpinskog? 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Nacrtajte proizvoljan trokut ABC Promijenite boju trokuta u crnu (Izbornik Svojstva). Toka D polovite stranice AB trokuta ABC Toka E polovite stranice BC trokuta ABC Toka F polovite stranice AC trokuta ABC Trokut DEF Promijenite boju trokuta DEF u bijelu I poveajte ispunu na 100% (Izbornik Svojstva). Promijenite boju stranica trokuta DEF u crnu (Izbornik Svojstva). Izradite novi alat zvan Sierpinski. Izlazni objekti: toke D, E, i F, trokut DEF, stranice trokuta DEF Ulazni objekti: toke A, B, i C Naziv: Sierpinski Pomo za alat: Kliknite na tri toke Primijenite svoj korisniki alat na tri crna trokuta ADF, DBE, i FEC kako biste napravili drugu fazu Trokuta Sierpinskog. Primijenite svoj korisniki alat na devet crnih trokuta kako biste napravili treu fazu Trokuta Sierpinskog.
10 11
74
Uvod u GeoGebru
3 4
5 6
75
Uvod u GeoGebru
14.
Uvod u naredbu
GeoGebra nudi naredbu Niz koja proizvodi listu objekata. Uz pomo te naredbe moemo odrediti vrstu objekta, duljinu niza (broj objekata koji emo napraviti), i korak poveanja (npr. udaljenost izmeu objekata) koristei sljedeu sintaksu). Niz[<izraz>, <varijabla>, <od>, <do>, <korak poveanja>] Objanjenje: <izraz>: odreuje vrstu objekta koji izraujemo. Izraz mora sadravati varijablu (npr. (i, 0) s varijablom i). <varijabla>: govori GeoGebri koja se varijabla koristi <od>, <do>: odreuje interval za varijablu koju koristimo (npr. od 1 do 10) <korak poveanja>: nije obavezan, a odreuje korak poveanja za varijablu koju koristimo (npr. 0.5)
Niz[Duina[(a, 0), (0, a)], a, 1, 10, 0.5] o Radi listu duina ija je udaljenost 0.5 o (1, 0) i (0, 1); toke (2, 0) i (0, 2)
Niz[Duina[ (a, 0), (0, a) ], a, 1, 10, 0.5] Niz[ (i, i), i , 0, s ]
76
Uvod u GeoGebru
Ako je s kliza s intervalom od 1 do 10 i korakom poveanja 1, tada naredba Niz[(i, i), i, 0, s] o izrauje listu od s + 1 toaka iji se ukupan broj mijenja dinamiki promjenom vrijednosti klizaa s o toke imaju sljedee koordinate (0, 0), (1, 1), , (10, 10)
Upute
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Horizontalni kliza Stupci s intervalom od 1 do 10, korakom poveanja 1, i irinom 300 Nova toka A Duina a zadane duljine Stupci iz toke A Odaberite alat Pomicanje, pomiite kliza Stupci i provjerite da li je duina a zadane duljine Okomica b na duinu a kroz toku A Okomica c na duinu a kroz toku B Vertikalan kliza Redci s intervalom od 1 do 10, korakom poveanja 1, i irinom 300 Krunica d sa sreditem A i polumjerom Redci Pomiite kliza Redci kako biste provjerili da li je krunica istog polumjera Sjecite krunice d s pravcem b dat e nam toke C i D Usporedni pravac e sa duinom a kroz toku C Sjecite pravaca c i e dat e nam sjecite E
77
Uvod u GeoGebru
13 14 15 16 17
Mnogokut ABEC Sakrijte sve pravce, krunicu d, duinu a i toku D Sakrijte oznake duina Postavite oba klizaa Stupci i Redci na vrijednost 10. Napravite listu vertikalnih duina Niz[Duina[A+i(1, 0), C+i(1, 0)], i, 1, Stupci] Napomena: A + i(1, 0) odreuje niz toaka, s poetnom tokom A, meusobno udaljenih za 1 C + i(1, 0) odreuje niz toaka, s poetnom tokom C, meusobno udaljenih za 1 Duina[A + i(1, 0), C + i(1, 0)] stvara niz duina izmeu parova ovih toaka. Uoite, krajnje toke ovih duina nisu prikazane u grafikom prikazu. Kliza Stupci odreuje broj kreiranih duina. Napravite niz horizontalnih duina Niz[Duina[A+i(0, 1), B+i(0, 1)], i, 1, Redci] Pomiite klizae Stupci i Redci kako biste provjerili konstrukciju. Umetnite statini i dinamini tekst kako biste predoili mnoenje, pri emu e nam vrijednosti klizaa Stupci i Redci predstavljati faktore: tekst1: Stupci tekst2: * tekst3: Redci tekst4: = Izraunajte rezultat mnoenja: rezultat = Stupci * Redci Umetnite dinamini tekst5: rezultat Sakrijte toke A, B, E i C Uredite svoju konstrukciju koristei izbornik Svojstva.
18 19
20
21 22 23 24
78
Uvod u GeoGebru
Priprema
Otvorite novu GeoGebrinu datoteku. Prikaite traku za unos (Izbornik Pogled). Sakrijte algebarski prikaz i koordinatne osi. (Izbornik Pogled). U alatnoj traci Postavke odaberite Oznaavanje - samo novih toaka.
Upute
1 2 3 4 Duina a s krajnjim tokama AB Duina b s krajnjim tokama AC Kliza za broj n s intervalom od 0 do 50, korakom poveanja 1, i irinom 200 Napravite Niz[A + i/n (B - A), i, 1, n] Napomena: Ovaj niz odreuje listu od n toaka na duini AB iji je razmak jedna n-tina duljine duine a. 5 Napravite Niz[A + i/n (C - A), i, 1, n] Napomena: Ovaj niz odreuje listu od n toaka na duini AC iji je razmak jedna n-tina duljine duine b. 6 7 Sakrijte obje liste toaka. Napravite listu duina
Niz[Duina[Element[lista1,i],Element[lista2,n-i]],i,1,n]
Napomena: Ove duine spajaju prvu i zadnju, drugu i predzadnju,, zadnju i prvu toku liste1 i liste2. 8 9 10 Uredite svoju konstrukciju koristei izbornik Svojstva. Pomiite toke A, B, i C kako biste promijenili oblik Bzierove krivulje. Pomiite kliza n kako biste promijenili broj duina Bzierove krivulje.
Napomena: Duine koje ste upravo napravili su tangente kvadratne Bzierove krivulje.
Zadatak
Napravite jo umjetnikih nizova uz pomo GeoGebre koristei nizove toaka i duina.
79
Uvod u GeoGebru
15.
80
Uvod u GeoGebru
Upute
1 Izradite kliza sa poetno postavljenim intervalom i korakom poveanja 1. Savjet: Odaberite alat Kliza i kliknite na grafiki prikaz da biste odredili poziciju klizaa. U dijalokom okviru koji se otvorio promijenite korak poveanja na 1 i kliknite na gumb Primijeni. 2
A = (a, 2a)
Nacrtajte toku A tako to ete u Traku za unos unijeti A = (a, 2a). Napomena: Vrijednost klizaa a odreuje x-koordinatu toke A dok je y-koordinata viekratnik ove vrijednosti.
3 4
Pokaite oznaku toke A u grafikom prikazu. Promijenite vrijednost klizaa a kako biste vidjeli razliite poloaje toke A. Upotrijebite alate Pomicanje grafikog prikaza, kao i Poveanje ili Smanjenje kako biste prilagodili vidljivi dio grafikog prikaza i time toku A mogli vidjeti u svim poloajima. Ukljuite trag toke A. Savjet: Desni klik (MacOS: Ctrl-klik) na toku A i odaberite Ukljui trag iz skonog izbornika. Mijenjajte vrijednost klizaa a kako biste vidjeli trag koji toka A ostavlja za svaku vrijednost klizaa. Postavite vrijednost klizaa a na -5. Zabiljeite u tablicu koordinate za razliite poloaje toke A: (1) Odaberite alat Zabiljei u tablicu. Zatim kliknite na toku A kako biste je odabrali. Napomena: Koordinate trenutnog poloaja toke A se odmah unose u elije A1 (x-koordinata) i B1 (y-koordinata). Sada promijenite vrijednost klizaa a kako biste zabiljeili u tablicu sve mogue poloaje toke A. Napomena: Nemojte odabrati neki drugi alat prije mijenjanja vrijednosti klizaa.
6 7 8 9
(2)
81
Uvod u GeoGebru
odgovarajuu funkciju u Traku za unos kako bi provjerili je li funkcija koju su predvidjeli ispravna (npr. uenici unose f(x) = 2x kako bi kreirali pravac kroz sve toke).
82
Uvod u GeoGebru
Upute
1 2 3 4 5
(0, 0) (1, 1)
Koristei alat Pomicanje grafikog prikaza pomaknite ishodite koordinatnog sustava u donji lijevi kut grafikog prikaza. U tablinom prikazu kliknite na eliju A1 i unesite koordinate (0, 0). U tablinom prikazu kliknite na eliju A2 i unesite koordinate (1, 1). Pokaite oznaku objema tokama u grafikom prikazu. Relativno kopirajte unijete koordinate toaka u ostale elije stupca A: (1) Obiljeite elije A1 i A2 koristei mia (2) Kliknite na mali kvadrat u donjem desnom kutu oznaenih elija (3) Pritisnite i drite lijevi gumb mia i vucite do elije A11.
Upotrijebite alate Pomicanje grafikog prikaza, kao i Poveanje ili Smanjenje kako biste prilagodili vidljivi dio grafikog prikaza i time mogli vidjeti sve toke
83
Uvod u GeoGebru
84
Uvod u GeoGebru
Priprema
Otvorite novi GeoGebrin dokument Prikai Tablini prikaz (izbornik Pogled) Sakrij Algebarski prikaz (izbornik Pogled) U izborniku Postavke postavite Obiljeavanje samo novih toaka
85
Uvod u GeoGebru
86
Uvod u GeoGebru
Zadatak 1.
Istraite niz brojeva u stupcima C i D. Izvedite pretpostavku o polinomnoj funkciji koja prolazi kroz sve toke ucrtane u grafikom prikazu i omoguava vam da izraunate oploje kocke za bilo koju danu duljinu brida. Je li mogue odrediti stupanj ovog polinoma istraujui niz razlika generiranog u stupcima C i D? Objasnite svom susjedu zato smo raunali razliku susjednih vrijednosti i to one zapravo znae. Je li mogue odrediti koeficijent polinoma istraujui niz razlika generiranog u stupcima C i D? Je li tono da vrijednosti u stupcu A nisu uzastopni brojevi (npr, 1, 3, 5,)? Obrazloite svoj odgovor!
87
Uvod u GeoGebru
17 18
Odaberite alat Pomicanje i iskuajte da li kontrolni okvir kontrolira vidljivost teksta. Otvorite dijaloki okvir Postavke i promijenite izgled objekata u grafikom prikazu (na primjer, promijenite boju polinoma i toaka, uskladite boju teksta sa bojom polinoma, fiksirajte poloaj klizaa, kontrolnog okvira i tekst u grafikom prikazu).
Zadatak 2.
Iskuajte vrijedi li ovakav nain istraivanja razlika dviju uzastopnih vrijednosti za svaki polinom f(x) = a xn. Savjet: Moete unijeti formula u eliju B1 i relativno je kopirati do elije B10 kako biste kreirali niz funkcijskih vrijednosti. Nemojte zaboraviti zapoeti formula sa znakom = (na primjer., = x^2) Koje modifikacije je potrebno napraviti u tablinom prikazu i grafikom prikazu kako biste odredili koeficijente polinoma f(x) = a xn + b?
88
Uvod u GeoGebru
Upute
1 2 3 Unesite sljedee vrijednosti u tablinom prikazu u stupac A: A1: 1 A2: 5 A3: 2 A4: 8 A5: Unesite sljedee vrijednosti u tablinom prikazu u stupac B: B1: -1 B2: 2 B3: 3 B4: 4 B5: Izradite raspreni graf od ovih podataka: (1) (2) Koristei mia oznaite sve elije stupca A i B koje sadre podatke. Desni klik (MacOS: Ctrl-klik) na jednu od oznaenih elija i odaberite Izradi listu toaka iz skonog izbornika. -2 1
Napomena: Vrijednosti u stupcu A odreuju x-koordinatu, a vrijednosti u stupcu B y-koordinatu ucrtanih toaka.
89
Uvod u GeoGebru
Koristite alat Pravac regresije kako biste kreirali pravac koji najbolje odgovara vaim tokama. Savjet: Odaberite alat Pravac regresije i oznaite sve toke koristei pravokutnik izbora: kliknite gornji lijevi ugao grafikog prikaza. Drite lijevu tipku mia i povucite dolje desno kako biste odredili pravokutnik izbora.
5 6
Promijenite boju i debljinu crte pravca koristei dijaloki okvir Svojstva. Koristei ovu konstrukciju moete lako pokazati kako udaljene toke utjeu na pravac regresije danog skupa podataka: Pomaknite jednu od toaka miem i promatrajte kako ta promjena utjee na pravac regresije. Savjet: Takoer moete promijeniti poetne podatke u tablinom prikazu.
90
Uvod u GeoGebru
91
Uvod u GeoGebru
16.
Dodatak
92
Uvod u GeoGebru
Logike operacije
U programu GeoGebra moete koristiti sljedee logike operacije tako da ih unesete u traku za unos iz padajueg izbornika koji se nalazi pored trake za unos ili upiete preko tipkovnice: Izbornik Tipkovnica jednako nije jednako manje od vee od manje ili jednako vee ili jednako i ili ne usporedan okomit < > == != < > <= >= && || ! Primjer a b ili a == b a b ili a != b a < b a > b a b ili a <= b a b ili a >= b a b a b a ili !a a || b a b Tipovi brojevi, toke, pravci, konike a, b brojevi, toke, pravci, konike a, b brojevi a, b brojevi a, b brojevi a, b brojevi a, b logiki a, b logiki a, b logiki a pravci a, b pravci a, b
||
ab a b x
n
x v AB x2 a1 sin + cos
xdx i
a n i= 1
93
Uvod u GeoGebru
Tipkovnike kratice
Tipka A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Zalijepi: traka za unos, tablica, polje Zatvori (samo MacOS) Ponovi Poniti Eksponent 0 Eksponent 1 Eksponent 2 Eksponent 3 Eksponent 4 Eksponent 5 Eksponent 6 Eksponent 7 Eksponent 8 Eksponent 9 minus-ili-plus Izvoz webstranice s apletom (html) Dijaloki okvir Svojstva Osvjei pogled Kopiraj (traka za unos, tablica, polje) Izvoz Grafiki prikaz u meuspremnik' delta Eulerova konstanta fi gama [sama tipka] Ctrl (MacOS: Cmd) Oznai sve Ctrl-Shift (Cmd-Shift) Pokai/sakrij algebarski prikaz Alt (MacOS: Ctrl) alfa beta
Oznai trenutnu razinu Novi prozor Otvori Pretpregled ispisa Odaberi potomke Spremi Izvoz grafikog prikaza u sliku Odaberi pretke Pokai/sakrij Tablini prikaz Izvoz kao PSTricks
lambda mi Stupanj pi
sigma theta
Smanjenje
94
Uvod u GeoGebru Tipka + = < , zarez > . toka * F1 F2 F3 F4 F5 F9 Enter Lijevi klik Desni klik (MacOS: Ctrl-klik) u grafikom prikazu Kotai mia Delete Back space Pomo Redefiniranje ili ureivanje odabranog objekta Postavlja objekt u traku za unos Vrijednost objekta u traku za unos Naziv objekta u traku za unos Osvjeava sluajne brojeve Aktivira unose iz trake za unos u grafikom prikazu Dri i povlai po pozadini: pravokutnik odabira Klik na objekt: Otvara skoni izbornik Klik u pozadini: Dijaloki okvir Svojstva grafikog prikaza Klik na objekt i povlaenje: Omoguava trenutno povlaenje Dri i povlai po pozadini: Pravokutnik poveanja Poveanje /smanjenje Brie odabrano Brie odabrano Poveava odabrani broj/kut Pomie odabranu toku na gore Strelica gore Na prethodni unos trake za unos Skae prema gore u opisu konstrukcije Deseterostruko poveanje brzine Deseterostruko smanjenje brzine (samo Shift) Stostruko poveanje brzine Poveanje/ smanjenje u apletu [sama tipka] Poveaj odabrani broj/kut Poveaj odabrani broj/kut Ctrl (MacOS: Cmd) Poveanje Poveanje Ctrl-Shift (Cmd-Shift) Alt (MacOS: Ctrl) plus-ili-minus nije-jednako manje-ilijednako-od manje-ilijednako-od vee-ilijednako-od vee-ilijednako-od plus-minus
95
Uvod u GeoGebru Tipka Strelica desno [sama tipka] Poveava odabrani broj/kut Pomie odabranu toku udesno Skae prema gore u opisu konstrukcije Smanjuje odabrani broj/kut Pomie odabranu toku ulijevo Skae prema dolje u opisu konstrukcije Smanjuje odabrani broj/kut Pomie odabranu toku na dolje Strelica dolje Skae na noviji unos u povijesti trake za unos Skae prema dolje u opisu konstrukcije Skae na prvi redak opisa konstrukcije Skae na zadnji redak opisa konstrukcije Deseterostruko poveanje brzine Deseterostruko poveanje brzine Deseterostruko poveanje brzine Deseterostruko smanjenje brzine (samo Shift) Deseterostruko smanjenje brzine (samo Shift) Stostruko poveanje brzine Ctrl (MacOS: Cmd) Ctrl-Shift (Cmd-Shift) Alt (MacOS: Ctrl)
Lijeva strelica
Vani linkovi
1. GeoGebrin portal s kojeg uvijek moete pokrenuti program bez instalacije pomou gumba WebStart) - www.geogebra.org 2. Pomo slubeni prirunik u pdf formatu www.geogebra.org/help/docuhr.pdf 3. Ubrzani vodi - www.geogebra.org/help/geogebraquickstart_hr.pdf 4. Forum za pomo u radu s GeoGebrom; moete postavljati pitanja i na hrvatskom jeziku - www.geogebra.org 5. Meunarodno skladite obrazovnih materijala - www.geogebra.org/en/wiki 6. Riznica matematikih apleta (hrvatski) - http://apleti.normala.hr 7. Interaktivna matematika, didaktiki oblikovani obrazovni materijali na hrvatskom jeziku http://www.normala.hr/interaktivna_matematika 8. GeoGebra za poetnike, lekcije i snimke koraka konstrukcije dr. Linde FahlbergStojanovske (engleski) - http://math247.pbworks.com/Learn-and-Use-GeoGebra
96