Izvidjaci I Skola

IZVIAI I KOLA
Nakladnici: Uiteljski fakultet Sveuilita u Zagrebu Sredite u Petrinji Izviaka kola, Zagreb Za nakladnike: Dr. sc. Mirjana agud Edi Mudronja Recenzenti: Prof. dr. sc. Vlatko Previi Prof. dr. sc. Milan Matijevi Dalibor Jelavi Lektura: Boica Vui, prof. Crtei: Dubravko Kastrapeli Prijelom: Borovac i Bence d.o.o. Fotografije: Berislav Liina Arhiva Izviake kole Tisak: Grafika Gulan, Sisak Naklada: 500 primjeraka Priruniku je priloen optiki disk (CD) Primjeri dobre prakse
CIP Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb UDK 061.213(035) UDK 379.835(035) Liina, Berislav Izviai i kola : prirunik / Berislav Liina, Ivan Prskalo ; [crtei Dubravko Kastrapeli ; fotografije Berislav Liina...[et al.]. Petrinja : Uiteljski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Sredite u Petrinji ; Zagreb : Izviaka kola, 2008. 240 str. : ilustr. ; 26 cm ISBN 978-953-95456-1-7 (Izviaka kola) 1. Prskalo, Ivan I. Izviai - - Obrazovna uloga
ISBN 978-953-95456-1-7
Berislav Liina Ivan Prskalo
IZVIAI I KOLA
prirunik
ZAGREB, 2007.
4 Sadraj
IZVIAI I KOLA
SADRAJ
PREDGOVOR .................................................................................................................. 7 UVOD ................................................................................................................................... 9 1. IZVIATVO I SLOBODNO VRIJEME MLADIH .................................... 12 2. IZVlATVO POKRET ZA MLADE ............................................................. 19 2.1. Pojam izviatva ................................................................................................... 20 2.2. Povijest izviatva ................................................................................................ 23 2.3. Povijest izviatva u Hrvatskoj .......................................................................... 26 2.4. Organiziranost i dobne skupine izviaa u Hrvatskoj ................................... 27 2.5. Programske osnove za rad u Savezu izviaa Hrvatske i vrednovanje postignua ............................................................................................................. 29 2.6. Znakovlje, ceremonije i obiaji u Savezu izviaa Hrvatske ....................... 40 2.7. Oblici i metode rada ........................................................................................... 45 3. ZNAAJKE PSIHOFIZIKOG RAZVITKA DJECE U MLAIM IZVIAKIM DOBNIM SKUPINAMA ................................. 49 3.1. Razdoblje srednjeg djetinjstva ........................................................................... 51 3.2. Razdoblje predadolescencije ............................................................................. 53
IZVIAI I KOLA
Sadraj 5
4. METODIKO OBLIKOVANJE NEKIH IZVIAKIH AKTIVNOSTI .................................................................................. 55 4.1. Pripremanje za aktivnost ...................................................................................... 56 4.2. Oblikovanje sastanka jata poletaraca ................................................................ 59 4.3. Organizacija jednodnevnog izleta poletaraca .................................................. 62 4.4. Primjeri oblikovanja pojedinih dijelova izviakog programa ....................... 64 4.5. Projekti u izviakom radu ................................................................................. 74
5. IZVIAI, KOLA, RODITELJI ......................................................................... 78 5.1. Znaajke odnosa kola izviai ...................................................................... 79 5.2. Uitelj i izviai ................................................................................................... 82 5.3. Izviai i roditelji ................................................................................................. 83 5.4. Dokumenti prosvjetnih i drugih organa vlasti RH o izviatvu ................... 84 5.5. Izviatvo na uiteljskim studijima .................................................................... 86 5.6. Usporedni pregled nekih zadaa i programskih sadraja nastave prirode i drutva i tjelesne i zdravstvene kulture s programima i oblicima rada izviaa ...................................................................................... 91 5.7. Primjeri uspjene suradnje izviaa i kole ...................................................... 99 5.7.1. Jesen u izviakom taboru ....................................................................... 99 5.8. Izviatvo i kola u prevenciji socijalno neprihvatljivih ponaanja ............. 102
6. IZVIATVO I UITELJSKE KOMPETENCIJE ..................................... 105
7. VREDNOVANJE RADA .......................................................................................... 112 7.1. Sustav osiguranja kvalitete za neprofitne organizacije SOKNO .............. 115
6 Sadraj
IZVIAI I KOLA
8. KAKO OSNOVATI IZVIAKU UDRUGU ................................................ 119 9. PRILOZI .......................................................................................................................... 126 9.1. Izviake pjesme ................................................................................................ 127 9.2. Izviaki vorovi ................................................................................................. 131 9.3. Vatra u prirodi .................................................................................................... 134 9.4. Izviaki patenti ................................................................................................. 136 9.5. Primjeri za neka kartografska i topografska umijea .................................... 138 9.6. Igre ....................................................................................................................... 146 9.7. Pitalice i zagonetke s malo matematike .......................................................... 151 9.8. Poezija ................................................................................................................. 153 9.9. Neki pojmovi iz ekologije ................................................................................. 156 9.10. Primjeri nekih sastanaka ................................................................................... 160 9.11. Jo neki primjeri uspjene prakse i vrednovanja rada ................................... 165 9.11.1. udesna Hrvatska taborovanje u Bakom polju .................... 165 9.11.2. U zaviaju Ljudevita Posavskog ....................................................... 171 9.11.3. Lastavice i Rode na snijegu ............................................................... 176 9.11.4. Izviako proljee u gradu ................................................................. 177 9.11.5. Zimovanje u DIC-u ............................................................................ 181 9.11.6. Taborovanje Motovun Savudrija ................................................... 196 9.12. Primjer natjecanja .............................................................................................. 201 9.13. Faksimili ............................................................................................................... 203 9.14. Fotografije iz prakse ........................................................................................... 209
LITERATURA .............................................................................................................. 235 BILJEKA O AUTORIMA .................................................................................... 240
IZVIAI I KOLA
Predgovor 7
Predgovor
PREDGOVOR
Kako napisati knjigu koja e imati itatelja i biti mu korisna? Kako svoja uvjerenja o izviatvu podijeliti s drugima i znanja stjecana godinama prenijeti svima koji pokau interes za izviatvo? Kako pomoi dobrom uitelju da bude jo bolji tako da upozna izviaki pokret i oduevi se njime? Kako napisati knjigu koja e zadovoljiti i kolu i izviae? To su samo neka pitanja koja su odgaala nastanak knjige koju, potovani itatelji, upravo itate, a koja je nastala u najboljoj namjeri da koristi koli i izviaima u dostizanju zajednikoga cilja i smisla postojanja odgoja i obrazovanja djece i mladih. Knjiga je takoer jedan od puteva kojima suvremena kola treba krenuti da bi udovoljila jednom bitnom dijelu smisla svog postojanja a to je: dati odgovor na probleme i izazove suvremenog ivota koji optereuju djecu i mlade koji se reflektiraju na ovjeka u njegovoj zreloj dobi. Komu je knjiga ponajprije namijenjena? Namijenjena je studentima uiteljskih studija, dakle buduim uiteljima, bez obzira na kojoj visokokolskoj ustanovi studiraju, a posebice onima koji su kao izborni predmet upisali kolegij Izviai i kola, kojima e knjiga posluiti kao koristan udbenik i prirunik. Knjigu namjenjujemo i kolegama uiteljima i razredne i predmetne nastave, koji ve rade u kolama, s namjerom da u njoj pronau poticaje i ideje za jo uspjeniji rad, za otvaranje kole prema drutvenoj sredini a prije svega udrugama koje rade s djecom i mladima, meu kojima su i izviake. Neka od prikazanih rjeenja uspjene suradnje izviaa i kole te neki primjeri izviakih znanja i umijea mogu biti poticajna za inovacije u nastavnom i izvannastavnom radu. A moda e knjiga potaknuti mnoge da se vie zainteresiraju za izviatvo i prikljue izviakom pokretu ispunjavajui tako i dio opeljudske misije da mladima stvaramo uvjete za radostan, koristan i zdrav tjelesni i psihiki razvoj. I napokon, knjigu namjenjujemo izviakim voditeljima, kako postojeim tako i onima koji dolaze. Iako knjiga nije mogla obuhvatiti sve sadraje i aktivnosti izviaa, ona e sigurno biti od pomoi izviakim voditeljima posebice onima s manje iskustva pa i izviakih znanja. No, i iskusni e izviaki voditelji pronai neto to e im biti od pomoi, a
8 Predgovor
IZVIAI I KOLA
to je ponajprije pogled na izviatvo i kolu iz jednoga drugog kuta i neke ideje o moguoj suradnji sa kolom koje iz toga proizlaze. I jo neto: knjiga je liena naglaenog teorijskog pristupa u korist praktinog i metodikog odreenim segmentima izviakog i kolskog rada. Zato se u knjizi i nalaze opisi nekih konkretnih izviakih aktivnosti koji e pomoi i izviakim voditeljima i uiteljima u uspostavljanju novih meusobnih i suradnikih odnosa. To jednostavno nije propisivanje to i kako raditi na tetu stvaralatva nego upravo poticanje kreativnosti. Jer, kreativan moe biti samo onaj tko poznaje temeljnu struku, bila ona izviaka ili uiteljska. Knjiga sadri i neke pokazatelje primjerenije znanstvenoj publikaciji nego priruniku, i to prije svega u podruju kineziolokih znanosti, da bi se naglasio znaaj to ga kineziologija pridaje tjelesnim naporima (kretanju) i boravcima u prirodi a to je snano utemeljeno u izviakom pokretu. Ova primjedba moe se staviti i dijelu prirunika kada se govori o potrebi vrednovanja rada, ponajprije primjeni nekih postupaka iz metodologije pedagogijskih istraivanja, pa je takvih primjera moda vie nego je uobiajeno. To smo ublaili stavljanjem toga dijela teksta u deveto poglavlje, a itaoce upuujemo na izvorne znanstvene i strune radove, zbog ega je i pregled literature opseniji nego je uobiajeno. Knjizi je priloen i CD s ilustracijama brojnih primjera iz izviake prakse i prezentacije izviatva na nekim znanstvenim i strunim skupovima i u javnosti, to pridonosi jo cjelovitijem pogledu na izviatvo. Naposljetku, pripremajui ovu knjigu obnovili smo sjeanja na mnoga taborovanja kada smo ustajali u praskozorje, sa Suncem, u umi ili na obali mora, sjeanja na radosne trenutke mnogih djevojica i djeaka, djevojaka i mladia, doivljene u izviakom pokretu, a koje smo im mi stariji izviai kroz izviatvo omoguili. Zbog svega, odluili smo se da to bude prirunik svakom itatelju: uitelju, izviakom voi, studentu i roditelju, da mu bude pri ruci kao podsjetnik i kao poticaj za promiljanja odgojne i izviake prakse. Ovaj prirunik uraen je u sklopu priprema znanstvenog projekta (Kinezioloka edukacija u predkolskom odgoju i primarnom obrazovanju) provoenog uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske. Doprinos razini prirunika dali su recenzenti prof. dr. Milan Matijevi, prof. dr. sc. Vlatko Previi i Dalibor Jelavi a korisne sugestije Bojan Bonjak, Helen-Marie Kerovec i Katarina piljak, na emu smo im zahvalni. Prirunik izlazi u vrijeme obiljeavanja stote obljetnice osnutka skautskog pokreta u svijetu, pa je to skromna estitka tom vrijednom jubileju svjetskih i hrvatskih izviaa! Autori
IZVIAI I KOLA
Uvod 9
Uvod
UVOD
ivot u suvremenom drutvu obiljeen je novim otkriima, dostignuima, sveopim napretkom. Nain ivota ostavlja pozitivne i negativne posljedice. Sve se promjene odraavaju i na ivotu ljudi posebice na zdravlju. Ukupan (bioloki) razvoj ljudske vrste bio je pod dominantnim utjecajem miine aktivnosti. Ljudski rad bio je bitan imbenik filogenetskog razvoja kojim je ovjek mijenjao svijet oko sebe, ali i samoga sebe. Zahvaljujui viestrukoj povezanosti funkcija, miini je rad intenzivirao funkcije organa i uvjetovao takve postupne strukturalne promjene i u upravljakim mehanizmima koje su poveale ovjekovu mo. Ouvanje i unapreenje zdravlja u najirem smislu postaje prioritetnim. Preokupacija odgojnih sustava je priprema i osposobljavanje za ivot u suvremenim uvjetima. To poveava odgovornost roditelja, kole i drutva te zahtijeva optimalne odgovore. Brojna istraivanja upuuju na zakljuak da je primjereno tjelesno vjebanje (kretanje i tjelesni napori openito) uinkovito i nezamjenjivo sredstvo unapreenja i zatite zdravlja posebice u suvremenim dru tvenim uvjetima i uvjetima okoline. Dananju civilizaciju karakteriziraju hipokinezija, prekomjerna teina, ivana napetost to je sve vie prisutno i u mladih. ak je 35,8 % populacije u Hrvatskoj tjelesno neaktivno (Miigoj-Durakovi i sur. 2005). Slobodno vrijeme djece i mladei sve se vie koristi za aktivnosti kojima nije potreban gotovo nikakav miini napor. U nas se, naalost, pedagogijska teorija nedovoljno, i sa zakanjenjem, bavila slobodnim vremenom kao svojom znanstvenom preokupacijom. Sve se po obiaju vrtjelo oko kole i tek su, u odreenoj mjeri, izvannastavne i izvankolske aktivnosti, u teorijskom i praktinom smislu, utjecale na kulturu provoenja slobodnog vremena (Previi, 2000). Uvaavajui injenicu da je opstanak i razvoj ovjeka tijekom povijesti bio uvjetovan motorikom aktivnou, kretanjem, treba uvaiti i istinu da nekretanje izaziva brojne negativne posljedice. Posljedice nedostatnog kretanja mogu se ublaiti ili kompenzirati odgovarajuim kineziolokim programima. Tjelovjeba, prema znatnom broju istraivanja, ima pozitivan utjecaj na pojedine imbenike rizika za razvoj koronarne bolesti srca te pozitivno utjee na smanjenje prekomjerne tjelesne teine. Suvremeni uvjeti ivota, utjeu na porast i neurovegetativnih poremeaja kao to su ulkusna oboljenja ija je pojavnost uoljiva
10 Uvod
IZVIAI I KOLA
u populaciji sve nie dobne granice pa ak i u djece predkolske dobi. Umor, kod radnog stanovnitva, znaajno korelira s psiholokim posljedicama (Bltmann i sur. 2002, str. 450). Spreavanje nastanka bolesti znatno je uinkovitije i jeftinije nego lijeenje, pri emu bitnu ulogu ima sustavna tjelesna aktivnost. Tjelesno vjebanje stvara ravnoteu u mnogim fiziolokim regulacijskim i funkcionalnim mehanizmima . Pitanje slobodnog vremena djeteta nije pitanje dokolice, okupacije, zabave i razonode. To je pitanje opstanka ovjeka u radikalno izmijenjenim ivotnim uvjetima pa briga o slobodnom vremenu djeteta postaje temeljem navike koja e pratiti pojedinca do te mjere da mu moe odrediti ivotni put. Mnotvo je slobodnovremenskih okolnosti, sadraja, aktivnosti i dogaaja koje valja pedagoki artikulirati i odgojno osmisliti: slobodno vrijeme kao pedagoka kategorija; obitelj i slobodno vrijeme djece; mediji i slobodno vrijeme djece; slobodno vrijeme, kvaliteta ivljenja i zdravlje; novi pristupi znanstveno - pedagokom prouavanju, istraivanju i provoenju slobodnog vremena kao odgojne prakse; pedagogija slobodnog vremena u sustavu pedagogijskih disciplina (Previi, 2000, str. 403). Upadljiva generacijska znaajka je ubrzani rast u visinu to se opisuje pojmom akceleracije. U velikom broju sluajeva raste i tjelesna masa, ali ne na raun uveanja miine mase nego balastne mase. Nedostatna sposobnost lokomotornog sustava, izmeu ostalog, moe imati za posljedicu pojavu nepravilnog dranja. Ove i druge morfoloke promjene mogu se sprijeiti ili ublaiti iskljuivo jaanjem muskulature. Nedostatna tjelesna aktivnost uzrokuje i nedostatan razvoj funkcionalnih i motorikih sposobnosti. Djeca ukljuena u neku kinezioloku aktivnost dobivaju, uz sve ostalo, i izrazitu bioloku prednost (Prskalo, 2004). Poetne faze bolesti zglobova, reumatskih oboljenja i poremeaji oblika kraljenice sve su ei i intenzivniji u kolskoj klupi. Jaanjem miinog sustava iskrivljenja kraljenice mogla bi se sprijeiti ili barem znaajno ublaiti. Naalost, aktualno stanje pokazuje da u mnogim sredinama dolazi do postupnog smanjenja ne samo fizikog rada nego i kretanja. Naruavanjem psihofizike ravnotee u porastu su i poremeaji ponaanja i druga oboljenja koja su posljedica nekretanja. U strukturi tijela utjecaj kretanja, koje je izrazito prisutno u izviakim aktivnostima, najvei je na potkono masno tkivo i miinu masu. Iako nam je zdravlje, ili bi to trebalo biti, uvijek na prvom mjestu, organizacijski oblici rada u podrujima koja se veu za izviatvo kao pokret, snano pridonose njihovoj integraciji. Boravak u klimatski pogodnim uvjetima i tjelesni napori provoeni u prirodi (na otvorenom i ekoloki zdravom prostoru) ima toliko pozitivnih uinaka da je teko usporedivo s bilo kojom drugom aktivnou. Na taj nain se stvara arite pozitivnih eko stavova i odgovor na stanje u kojem se nalazimo. Naime, nema optimalnog rasta, razvoja i odgoja bez tjelesnog vjebanja i kretanja to je dijelom genetski uvjetovana potreba koja se niim ne moe kompenzirati. Naprotiv vana je konstatacija da je zanemarivanje ili spreavanje potrebe za kretanjem jedan od bitnih uzroka poremeaja ukupnog razvoja. Tako promatramo odgoj kao permanentni planirani proces formiranja odreenih osobina, sposobnosti i znanja, kojima se pospjeuje zdravlje i razvoj pojedinca i njegov odnos prema svijetu koji ga
IZVIAI I KOLA
Uvod 11
okruuje, osobito radu, prirodi, drutvu i drugim ljudima (Findak i Prskalo, 2004). Izviaki pokret jedan je od znaajnijih pokreta i angairanja djece i mladih koji svoje programe provodi u prirodnim uvjetima i s naglaenim kretanjem u prirodi. Utemeljen jo prije 100 godina pokret, osim ovih vrijednosti posebnu pozornost pridaje razvoju duhovnih vrijednosti i domoljublja pomaui djetetu u svestranom i zdravom osobnom razvoju.
Uvod
Tiskanje ove publikacije omogueno je temeljem financijske potpore Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga drutva u skladu s Ugovorom, klasa: 421-02/06-PP-6/28-1. Miljenja izraena u ovoj publikaciji su miljenja autora i ne izraavaju nuno stajalite Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga drutva.
1.
IZVIATVO I SLOBODNO VRIJEME MLADIH
IZVIAI I KOLA
Izviatvo i slobodno vrijeme mladih 13
Izviake aktivnosti i izviaki pokret u cjelini promatramo prije svega kao sastavnicu slobodnog vremena djece i mladih. Od svojih prvih poetaka prije 100 godina, kada je nastao kao mogui odgovor na probleme odgoja djece, pa sve do danas izviaki je pokret naglaeno zadrao svoju odgojnu komponentu a s razvojem ljudskog drutva, znanosti, tehnike i tehnologije raste njegova slobodnovremenska uloga. Pitanje koje se vee za industrijalizaciju koja u 20. stoljeu prelazi u hiperindustrijalizaciju jest pitanje slobodnog vremena. To e se pitanje jo vie aktualizirati pojavom hiperinformatizacije koja nuno postaje sredinja znaajka naeg 21. stoljea. U svojoj definiciji dokolice Dumazedier (1967) upuuje na tri sredinje funkcije slobodnog vremena a to su odmor, zabava i razonoda. Slobodno vrijeme mladih drutveni je fenomen koji zahtijeva temeljitije strune pristupe, kako u okviru odgojno-obrazovnih ustanova tako i na svim ostalim podrujima drutvenog ivota i rada. Sadraji i oblici provoenja slobodnog vremena postaju bitne varijable prilikom spoznavanja uinkovitosti odgoja uope, a osobito u okviru kolskog sustava (Leburi i Relja, 1999, str. 181) pa su kao takve sve vie u sreditu pozornosti pedagogijskih znanosti ali i svih imbenika koji se teorijski i praktino bave djecom i mladima. ivot u suvremenom drutvu prate nova otkria, dostignua, sveopi napredak. Nain ivota ostavlja pozitivne i negativne posljedice. Sve se promjene odraavaju i na ivotu ljudi posebice na zdravlju. Stoga ouvanje i unapreenje tjelesnog i mentalnog zdravlja postaje imperativ vremena. Kad su u pitanju najmlai, to dobiva posebnu teinu. Preokupacija odgojnih sustava je priprema i osposobljavanje za ivot u suvremenim uvjetima. To poveava odgovornost kole i predkolskih ustanova pa se vie ne postavlja pitanje potrebe odgovora, ve se zahtijevaju optimalni odgovori. I kineziologija, znanost o zakonitostima koje reguliraju maksimalnu efikasnost ljudskih pokreta i o transformacijskim procesima pod utjecajem motorike aktivnosti (Findak i Prskalo 2004a, str. 37 i b, str. 37) odnosno znanost koja prouava zakonitosti upravljanja procesom vjebanja i posljedice tih procesa na ljudski organizam (Mrakovi, 1997, str. 7), mora imati spremne odgovore. Pitanje slobodnog vremena djeteta nije pitanje dokolice, okupacije, zabave i razonode. To je pitanje opstanka ovjeka u radikalno izmijenjenim ivotnim uvjetima, stoga briga o djeteto-
14 Izviatvo i slobodno vrijeme mladih
IZVIAI I KOLA
vu slobodnom vremenu postaje osnovicom navike koja e pratiti pojedinca do te mjere da mu moe odrediti ivotni put. Stvaranje navike pravilnog koritenja slobodnog vremena posveeno vjebanju i kretanju postaje s kineziolokog motrita primarna odgojna zadaa. Posebno se istie pozitivan odnos prema tjelesnom vjebanju bez kojeg je zdrav nain ivota ovjeka dananjice, a jo vie sutranjice, nezamisliv (Prskalo, 2004, str. 107). Upravo zato, ako je sociologija u prethodnom periodu utemeljila pitanje slobodnog vremena, na odgojnim znanostima je da to pitanje u kontekstu djeteta, kao jedine istinske budunosti svake civilizacije i svakog naroda, aktualiziraju primjereno 21. stoljeu (Prskalo, 2005). U naoj pedagokoj teoriji i praksi slobodno vrijeme mladih esta je tema istraivanja i propitivanja. Poemo li od toga da je slobodno vrijeme ono vrijeme koje nam ostaje na raspolaganju izvan obiteljskih, radnih, drutvenih i fiziolokih dunosti i potreba (Previi, 1987, str. 23), dolazimo do spoznaje da pedagogija, uitelji, kola i mnogi drugi imbenici, meu njima i izviaki pokret, s pravom poklanjaju pozornost problematici slobodnoga vremena. Tako slobodno vrijeme kao osobit drutveni fenomen ve due vrijeme nije samo u sreditu pozornosti pedagogije nego je aktualan i u sociolokim, filozofskim i ostalim srodnim znanstvenim promiljanjima, pa i u svakodnevnom ivotu. Razlog tomu je, s jedne strane, porast koliine slobodnog vremena u svim dobnim kategorijama drutva i, s druge strane, sve veoj ponudi sadraja i aktivnosti kojima se moe ispuniti to slobodno vrijeme, esto i izazovima koji mogu odvesti i na stranputicu, naroito djecu i mlade. Svakom ovjeku slobodno je vrijeme pretpostavka za cjeloviti razvoj osobnosti, uenje i obrazovanje. Aktivnosti kojima se pojedinci i skupine bave u svoje slobodno vrijeme pomau im u otkrivanju i afirmaciji vlastitih potencijala. Slobodno vrijeme je i mogua prevencija raznovrsnim oblicima poremeaja u ponaanju te drutveno neprihvatljivog ponaanja ukoliko se na aktivnosti djece i mladih pozitivno djeluje, potpomae ih se, usmjerava i afirmira. Slobodno vrijeme je, dakle, oita pedagoka kategorija, mada se pedagogija tradicionalno najvie bavi formalnim institucionalnim odgojem i obrazovanjem. Predmet je pedagogije slobodnog vremena odgoj, obrazovanje i socijalizacija u neformalnim situacijama i okolnostima nenamjernog edukativnog dogaanja. Slobodno vrijeme nije pedagoki artikuliran imbenik odgoja, ali ga valja pedagoki usmjeriti razvijajui kod ljudi kulturu njegova provoenja, koja se ogleda kao ovjekova informiranost i znanje, zatim vrijednosni sustav i praksa provoenja te kao stil i kvaliteta ivljenja. (...) Pedagogija slobodnog vremena se potvruje kao socio-kulturna djelatnost; kao pedagogija razvoja; kao briga za mlade; kao otvoren sustav odgoja i obrazovanja; kao komplementarna pedagoka disciplina; kao sustav individualizacije i socijalizacije izvan obitelji i kole; kao kulturna animacija i medijska komunikacija. (Previi, 2005, str. 3) Oito je, dakle, da se o slobodnom vremenu ne moe govoriti izvan opih drutvenih stanja i dogaanja. Razdoblje postmodernih promjena donijelo je novo otvaranje drutva prema ivotu uope pa sve vie govorimo i susreemo se s promijenjenim sustavom vrijednosti, drugaijim odnosima meu ljudima, sve vee meuzavisnosti i povezanosti svijeta, najopenitije kazano sve prisutnijom globali-
IZVIAI I KOLA
zacijom. U tom kontekstu oko nas su (ili su pred nama) sve izraeniji zahtjevi i postupci demokratizacije odnosa, i to ne samo u politikom ivotu. O demokratizaciji se govori (i misli) u obitelji, koli, radnim odnosima, pa tako i u slobodnom vremenu. Sve to stvorilo je i novu filozofiju odgoja, jer Drutvu koje se otvara mora se odgovoriti slobodnim odgojem koji e polaziti od okrenutosti pojedincu kao ishodinoj vrijednosti iji se individualni razvoj pomae, podupire, njeguje, usmjerava i usavrava sasvim u skladu s opim, javnim i univerzalnim vrijednostima. Odgoj individualiteta, kao vrhovno naelo pedagoke prakse; socijalizacija kao cilj graanske inkulturacije i funkcionalna interiorizacija socijalnog ponaanja na razini svakodnevnice, cilj je osposobljenog, samostalnog, sretnog i zadovoljnog ovjeka koji prolazi i izlazi iz edukacijskog procesa, (Previi, 2000, str. 18). A taj edukacijski proces odvija se vie ili manje uspjeno, vidljivije ili manje vidljivo ne samo u koli nego u svim sferama ivota i rada, dakle i u slobodnom vremenu, pa onda i u izviatvu. U prilog sve veem znaenju slobodnog vremena idu i aktualna dogaanja i rasprave o rastereenju uenika u kolama, dakle najveeg dijela populacije djece i mladih. No, koliko god treba nastaviti traiti najuinkovitija postignua u tome, valja rei da i na sadanjem stupnju (pre)optereenosti uenika postoji znaajna koliina slobodnog vremena djece i mladih koje treba biti predmetom prouavanja i praktinog djelovanja svih koji se neposredno ili posredno bave odgojem i obrazovanjem. Tako su, primjerice, uenici osnovne kole optereeni kolskim obvezama 49 posto ukupnoga broja dana u kalendarskoj godini, a 51 posto su nenastavni dani. Te slobodne dane ine ljetni, zimski i proljetni praznici, subote i nedjelje te dravni blagdani to je vidljivo iz sljedeeg grafikona (Sl. 1).
Sl. 1: Radni i neradni dani za uenike tijekom godine
Meutim, odreena koliina slobodnog vremena postoji i u radnim (kolskim) danima, jer kada se od 24 sata u jednom danu oduzmu sati potrebni za izvravanje kolskih obveza, nastavu i drugi rad, spavanje i drugo, ostaje u prosjeku oko pet slobodnih sati, ovisno o dobi uenika i individualnim razlikama meu djecom. Interesi kao zaseban problem i fenomen koji je neposredno povezan s nainom
IZVIAI I KOLA
koritenja slobodnog vremena mladih u istraivanju V. Ilijin (2002) shvaeni su kao jedan oblik (uglavnom terminalnih) vrijednosti za koje je karakteristina zaokupljenost svijesti omiljenim sadrajima i/ili bavljenje odreenim aktivnostima (Panti, 1980, str. 29). Centralni interesi se rano formiraju dugovjeni su i pripadaju najstabilnijim ljudskim dispozicijama (Iliin, 2002) Prema istom istraivanju interes za sport i sportska zbivanja 1999. godine u odnosu na 1986. porastao je kao i interes za gotovo sve ispitivane fenomene, veliki interes pokazuje 41,2 % ispitanika u odnosu na 37,3 % u 1986. godini ali se esto aktivno bavi sportom samo 16,2 % ispitanika a 45,1 % nikad. Prema podacima Majurec i Brlas (2001, str. 65), samo15 % srednjokolaca u slobodno vrijeme bavi se sportom. Istraivanje provedeno na malom uzorku predkolske djece ukljuenih u predkolsku ustanovu (Jajinovi, 2005) pokazuju tjednu kinezioloku aktivnost djece (Sl. 2). Postoji i potreba i mogunost da se prostor slobodnog vremena oplemeni korisnim sadrajima.
Sl. 2: Prosjena tjedna kinezioloka aktivnost djece predkolske dobi
Slobodno vrijeme ne moe ni u kom sluaju zamijeniti vrijednosti koje dijete od predkolske ustanove preko osnovne i srednje kole dobiva u osnovnom organizacijskom obliku rada koji osigurava plansko i sustavno djelovanje na antropoloki status djeteta satu tjelesne i zdravstvene kulture. Dobro organiziran rad u skladu s principom odgojnosti i zdravlja ostvarit e to da utjecaji odgojitelja i uitelja budu usmjereni prema formiranju pozitivnih stavova, zdravog ponaanja, vrijednosne orijentacije prema moralnim svojstvima, zdravlju i odgoju uope. Taj isti sat moe biti pokreta ukljuenja djeteta u rad drugih skupina koje svoje programe temelje u veoj ili manjoj mjeri na kretanju i drugim tjelesnim aktivnostima, a meu njima su i izviake skupine. Kinezioloka aktivnost je znaajan agens socijalizacije, ali i resocijalizacije, neodvojiv od socijalizacijskih instanci kao to su obitelj, kola i crkva (ugi, 1996, str 161). Zasigurno, prostor u kome se uz svekoliko optereenje djeteta moe poveati koliina kretanja i samim tim utjecaj na ukupnost ljudskih osobina i zdravlja kao prvog cilja svakog humanistiki usmjerenog odgojno-obrazovnog procesa, jest prostor slobodnog vremena.
IZVIAI I KOLA
Koliko e u njemu sudjelovati dijete itaj sutra odrastao ovjek, u mnogomu ovisi, uz roditelje, o prvom ovjeku kojeg dijete susree dolaskom u predkolsku ustanovu i kolu odgojitelju odnosno uitelju. Ve smo rekli da je za izviaki pokret interesantno upravo slobodno vrijeme djece i mladih jer on okupljaj djecu i mlade u to slobodno vrijeme, nudei im raznovrsne programe istraivakih, prirodoslovnih, rekreativnih, preventivnih, ekologijskih, sportskih, kulturnozabavnih i drugih sadraja iz svoga programa. Ovisno o koliini slobodnoga vremena, stupnjevima programa te metodama i oblicima rada, izviako se lanstvo okuplja na aktivnosti u trajanju od jednoga sata, pola ili cijeloga dana, pa sve do desetak i vie dana neprekidnih aktivnosti. Velika veina izviakih aktivnosti (uglavnom sve osim izviakih sastanaka, mada i oni kada je god mogue odravaju na otvorenom) odvija se u slobodne dane tijekom godine. Primjerice, posjete, etnje i poludnevni ili cjelodnevni izleti provode se preteito subotom koja je neradni dan (ili nedjeljom), obiljeavanje vanijih datuma ili poetak godinjih doba (proljee i jesen - proljetne i jesenje igre poletaraca, Svjetski dan voda, Dan planete Zemlja, Dan izviaa takoer subotom (nedjeljom), proljetovanja, zimovanja ili kantonovanja za vrijeme viednevnih proljetnih (uskrnjih) i zimskih (boino-novogodinjih) praznika, a taborovanja i kolonije iskljuivo u vrijeme ljetnih praznika. Time izviaki pokret i njegove udruge znaajno dopunjuju skrb obitelji, kole i drutva u cjelini za skladan odgoj i obrazovanje djece i mladei u njihovu slobodnom vremenu. I u kontekstu sve izraenijih negativnih pojava i neprimjerenog ponaanja meu djecom i mladima (znaajno poveanje postotka konzumacije opojnih sredstava uz izraen bullying, kolsko nasilje, odnosno vrnjako nasilje) izviatvo sve vie dobiva na znaenju jer dio populacije okuplja na zdravim programima, na programima koji se preteito odvijaju u prirodi, na svjeem zraku, a nova koncepcija izobrazbe izviakih voditelja rezultira injenicom da oni sve vie postaju stvaran uzor svojim mlaim lanovima. S tog motrita, izviaki se pokret sve vie dokazuje i kao socijalizacijski imbenik i imbenik uspjene prevencije drutveno neprihvatljivog ponaanja meu djecom i mladima. Ispunjavajui slobodno vrijeme aktivnim bavljenjem razliitim sadrajima u prirodnim uvjetima mladi (izviai, op. a.) na primjeren nain utjeu na svoj razvoj. Tako mladi koji slobodno vrijeme ostvaruju na kvalitetan nain, umnogome piu svoj kvalitetan ivotopis, za razliku od onog dijela koji su skloni besposlici, ljenarenju, izgredima i drugim neeljenim pojavama. (Vuak, 2001, str. 144-145). No, jo uvijek nisu iskoritene sve mogunosti za jo uinkovitiju ulogu izviatva, odnosno izviakog djelovanja. Tako primjerice, sve izraeniji zahtjevi za otvaranje kole jedna su od mogunosti za to. Naime, zajednikom pripremom kalendara i sadraja dogaanja izviaa i kole, izviai mogu biti jedan od imbenika i organizatora niza aktivnosti u vrijeme kada kole ne rade i to ne samo za izviae nego i za druge uenike. To moe biti od obostranog interesa: izviaima, koji tako animiraju drugu djecu za pristupanje izviakom pokretu a kola pak dobiva partnera za djelovanja meu uenicima i kada nema nastave. Na tom tragu mogue je osnivanje izviakih centara, pose-
IZVIAI I KOLA
bice u veim gradovima, u kojima bi se u odreeno vrijeme svoj djeci nudile izviake i srodne aktivnosti u kojima mogu svrsishodno provesti dio slobodnog vremena izvan kole. Ovo ukljuuje i propitivanje koritenja i namjene manjih ili ak naputenih kolskih objekata u prigradskim naseljima, manjim mjestima i selima. I na temelju izloenog, bez ire elaboracije fenomena slobodnog vremena, pedagogije slobodnog vremena i izviatva moe se zakljuiti kako je izviaki pokret vaan i prepoznatljiv imbenik slobodnog vremena djece i mladih. Da bi rezultati bili jo povoljniji, nuno je stalno unapreivati praksu: meu izviaima na planu poveanja obuhvata djece i mladih izviakim aktivnostima u mjestima gdje ive i rade, poveanja kompetencija izviakih voditelja na svim razinama, a osobito poveanja broja voditelja jer je to jedna od glavnih prepreka veem ukljuivanju djece u izviaki pokret u kolama na planu prepoznavanja elemenata za uspostavljanje partnerstva izmeu kole i izviakih udruga, emu je preduvjet poveanje informiranosti uitelja i drugih bitnih imbenika u koli o izviatvu kao i ukljuivanje odreenog broja uitelja u izviaki pokret u pedagogijskoj teoriji i sustavu naobrazbe buduih uitelja nastavljanjem izgraivanja jedne posebne didaktike animacijskih i komunikacijskih sposobnosti u slobodnom vremenu (Previi, 2005, str. 3) podizanjem razine informiranosti roditelja o izviatvu kao potencijalnom i atraktivnom polju angairanja njihove djece u slobodnom vremenu kao i suradnje s roditeljima sve do njihova neposrednog ukljuivanja u izviake redove kao logistike potpore pokretu poveanjem zainteresiranost svih subjekata i pojedinaca koji na razliitim razinama donose odluke koje direktno utjeu na poloaj i uinkovitost izviakog pokreta u naoj zemlji kao to su predstavnika tijela i dunosnici na svim razinama, od opina i gradova, do zakonodavne razine (pitanja prorauna, prostornih uvjeta i objekata za povremene i stalne izviake aktivnosti, povlastica za putovanja djece i mladih i sl.), ali i prosvjetne vlasti, prije svega Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Agencije za odgoj i obrazovanje, nastavnikih fakulteta i drugih visokih uilita (nastavni planovi i programi od osnovne do fakulteta, struno usavravanje cjeloivotno obrazovanje i uenje i dr.). Ne bi to trebalo biti teko posebice to mnogi od najodgovornijih dunosnika i drugih djelatnika, kada se povede razgovor o izviatvu, s radou i ponosom istiu da su svojedobno bili izviai!
2.
IZVlATVO POKRET ZA MLADE
20 Izviatvo pokret za mlade
IZVIAI I KOLA
Cijelo jedno stoljee u svijetu egzistira pokret za skladan ivot djece i mladei s prirodom i u prirodi, koji e rezultirati njihovim ravnomjernim tjelesnim, intelektualnim, drutvenim i duhovnim razvitkom. Taj pokret poznat je pod nazivom skautizam (Skautizam meunarodni omladinski pokret; zasnovan na disciplini i kolektivnom duhu, lanovi borave i rade u prirodi. Ani-Goldstein, 2007, str. 528.). Kako je svjetski skautski pokret izgradio vrste temelje, norme ponaanja i jedinstvena naela i postupke, kako njegovih pripadnika meusobno, tako i u odnosu prema prirodi i duhovnosti, to su uvjeti za pripadnost skautskom pokretu vrlo strogi. Zbog toga su hrvatski izviai gotovo pola stoljea (od Drugog svjetskog rata do stvaranja samostalne i demokratske Hrvatske) bili izvan svjetskog skautskog pokreta. Od 1993. godine izviai Hrvatske ponovno su punopravni lanovi velike svjetske skautske zajednice.
2.1. Pojam izviatva

Skautizam, za koji u Hrvatskoj koristimo rije izviatvo, danas ima svoje sljedbenike u 210 zemalja i teritorije svijeta s vie od 25 milijuna organiziranih lanova, meu kojima su i hrvatski izviai (engleski: skauti). Najvei broj nacionalnih skautskih pokreta djeluje unutar Svjetske organizacije skautskog pokreta (World Organization of the Scout Movement - WOSM), ije je sjedite u enevi. WOSM je jedan od pet najsnanijih svjetskih pokreta koji okupljaju djecu i mlade, a koje su pred svjetsku javnost 1997. godine zajedniki iznijele dokument o odgoju i obrazovanju djece i mladei na pragu 21. stoljea (The Education of Young People A statement at the dawn of the 21 st century), u koji su ugraeni svi temeljni ciljevi skautizma. Izviatvo se najkrae moe objasniti kao odgoj i obrazovanje izvan formalnih i tradicionalnih institucija, kao to su, prije svega, kola i obitelj. To je osposobljavanje za ivot samoaktivnou mladei, zabava sa svrhom dostizanja punih tjelesnih, intelektualnih, emocionalnih, socijalnih i duhovnih potencijala mladei, kao odgovornih graana i lanova lokalne, nacionalne i meunarodne zajednice. Pri tome skladan ivot s prirodom i u prirodi, poznavanje i uvanje njezinih zakonitosti, imaju primarno mjesto. Drugim rijeima, izviatvo je:
IZVIAI I KOLA
Izviatvo pokret za mlade 21
Odgoj za ivot. U tom smislu izviatvo je dopuna koli i obitelji u aktivnostima koje su njima teko ostvarive. Ono potie elju za traenjem, otkrivanjem, za znanjem. Izviai otkrivaju svijet izvan uionice, ue u prirodi, ue iz iskustva drugih i prenose svoje znanje drugima. Meunarodni pokret za mlade. Kao takav djeluje, razvija se i prilagoava svim uvjetima, neovisno o gospodarskoj, kulturnoj i politikoj razvijenosti. Otvoren je za sve koji djeluju u skladu s ciljevima, naelima i metodama skautizma, bez obzira na rasu ili svjetonazor. Svrhovita zabava. Izviatvo prua djeci i mladima mogunost kvalitetne i korisne razonode i zabave. U igri i uz igru, radost i inei ono to ih ispunjava sreom, izviatvo pomae mladima u njihovom skladnom tjelesnom, intelektualnom, drutvenom i duhovnom razvoju. Izazov za odrasle. Kroz izviatvo stariji mogu pomagati mladima; to je put k boljem razumijevanju meu generacijama. U radu s mladima odrasli voditelji stjeu vrijedna iskustva i znanja koja im pomau i u njihovom osobnom razvoja. Poseban nain ivota. Ovo se prije svega ogleda u otkrivanju duhovnih dobara izvan svijeta zatrovanog materijalnou (duhovna dimenzija), u sudjelovanju i suradnji u razvoju drutva, potovanju drugih i cijele prirode, te poticanju mjesnog, nacionalnog i meunarodnog mira, razumijevanja i suradnje meu ljudima i narodima (drutvena dimenzija), te razvijanju osjeaja i svijesti za osobnu odgovornost i poticanje elje za odgovornim osobnim izraavanjem (osobna dimenzija). Nepolitiki i nevladin pokret. Izviatvo ne zastupa politike stranke ili organizacije i ne bori se za vlast. No, zadaa izviaa je da to vie pridonose razvoju lokalne sredine, svoje domovine i meunarodne zajednice. Tako izviatvo daje prinos i jaanju civilnog drutva u svojoj dravi. Za sagledavanje cjeline i boljeg razumijevanja izviakog pokreta u Hrvatskoj valja naglasiti injenicu da je Savez izviaa Hrvatske 1993. godine postao lan Svjetske organizacije skautskog pokreta (WOSM-a), tonije hrvatski izviaki pokret vratio se u tu veliku svjetsku zajednicu mladih gdje je kao jedan od njezinih utemeljitelja bio dugi niz godina prije Drugog svjetskog rata. To je znaajno naglasiti radi boljeg shvaanja duhovne dimenzije izviatva koja se izrijekom iitava iz temeljnih naela skautskog pokreta: Dunost prema Bogu, Dunost prema drugima i Dunost prema samom sebi. Ta su naela opet postala sastavnicom izviatva u Hrvatskoj (kao to je to sluaj sa svim lanicama WOSM-a), s obzirom da tijekom socijalizma to nije mogla biti niti se duhovnost mogla prakticirati. Valja naglasiti da privrenost duhovnim naelima, odanost religiji koja ih iskazuje i prihvaanje dunosti koje iz toga proizlaze ne predstavlja stvaranje nove religije ili neke nadreligije, a ponajmanje podreivanje jednoj od religija u svijetu. Meutim, to moe ot2
IZVIAI I KOLA
voriti i pitanje znai li privrenost duhovnim naelima i lojalnost religiji koja se izraava i u Zavjetu da izviai moraju vjerovati u Boga, odnosno, pripadati odreenoj religiji? Odgovor bi u naelu trebao biti potvrdan, mada to ne znai da osobe koje se deklariraju ateistima ili su ravnodune prema tom pitanju ne mogu biti lanovi skautskog pokreta - oni u tom sluaju moraju biti svjesni da nisu i ne mogu biti osloboeni od principa Dunost prema Bogu, moraju ga uvaavati, potovati kod drugih i ugraditi u svoje skautsko djelovanje. (Herceg i Majer, 2006, str. 13.) Sva irina skautskog pokreta ogleda se i u poimanju naela Dunost prema drugima. Polazei od odreenih dunosti/odgovornosti za lokalnu zajednicu i lojalnost prema njoj, dunosti/odgovornosti za nacionalnu zajednicu i lojalnost prema vlastitoj zemlji do meunarodnog mira, razumijevanja i suradnje dolazimo do izviakog bratstva. O tome govori i osniva skautizma Robert Baden Powell, zalaui se za patriotizam koji mora biti iri (od vlastite domovine, op. a.), plemenitiji, koji priznaje pravdu i razum u izjavama ostalih i koji vodi nau zemlju u prijateljstvo s ostalim nacijama svijeta. (Herceg i Majer, 2006, str. 14.). To je u suglasju s temeljnim ljudskim pravima i borbi za ljudsko dostojanstvo, aktualna naela odnosa meu narodima i dravama svijeta. U tom se kontekstu naglaava i ideja o cjelovitosti svijeta prirode koja e rezultirati dostizanje cilja da ovjek postane svjestan (i da tako djeluje) da prirodna bogatstva ne smije iskoritavati na nain da poremeti ravnoteu i sklad svijeta prirode. Dunost prema samom sebi i odgovornost za osobni razvoj nalaze se kako u temeljnim naelima tako i u izviakom zavjetu i zakonima, zbog ega sve izviake aktivnosti trebaju biti protkane dubokim promiljanjem i pedagokim djelovanjem izviakih voa, kao i svih izviaa, najneposrednije pridonosei ostvarivanju ideja i ciljeva izviakog pokreta u cjelini. I napokon, kada su osnivaa skautizma Roberta Baden-Powella pitali gdje u pokret ulazi religija , on je odgovorio: Ona uope ne ulazi, jer je ve tu. To je temeljni faktor koji naglaava skautski pokret. (Herceg i Majer, 2006, str. 10.). Polazei od ovih postavki i opih odgojno-obrazovnih ciljeva svjetskog skautskog pokreta i preporuka Svjetske organizacije skautskog pokreta (WOSM-a) Savez izviaa Hrvatske, kao trenutno zajednica veine izviakih udruga u Hrvatskoj, definirao je svoje ciljeve kao dostizanje punog tjelesnog, umnog, osjeajnog, drutvenog i duhovnog razvoja te razvoja karaktera svojih lanova. Pri tome su naglasci na sljedeim odrednicama: u tjelesnom se razvoju tei izgradnji svijesti o vlastitom tjelesnom razvoju, prepoznavanju osobnih tjelesnih potreba, izgradnji svijesti i djelovanja na ouvanju svoga zdravlja te postizanju okretnosti, spretnosti i tjelesne izdrljivosti za dostizanje punog umnog razvoja, izviatvo svoje lanove praktinim djelovanjem stavlja u situaciju da promatraju, prikupljaju i razvrstavaju informacije, trae rjeenja za probleme i donose odluke
IZVIAI I KOLA
izviatvo djeci i mladima pomae u prepoznavanju i izraavanju vlastitih osjeaja kroz samospoznavanje i izgradnju pozitivne slike o sebi, u samoizraavanju i samopotvrivanju te odgovornosti i samokontroli teei dostizanju punog drutvenog razvoja izviatvo utjee na izgradnju svijesti i djelovanja u pravcu usvajanja spoznaja o meuovisnosti meu ljudima i nunosti suradnje, pri emu se praktino njeguje meusobno komuniciranje, suradnja i voenje te solidarnost i sluenje zajednici dostizanje punog duhovnog razvoja kroz izviatvo ogleda se prije svega u izgradnji sustava vrijednosti utemeljenog i na otkrivanju duhovne stvarnosti koja daje smisao ivotu, a koja se konkretizira poticanjem dobrodunosti, promiljanja prirode i ovjeka kao njezine nedjeljive sastavnice, te radom na unapreenju sebe i svijeta kojemu se pripada tenje dostizanju punih karakternih osobina ostvaruju se u izviatvu kao prepoznavanje odgovornosti prema sebi i svom pravu na ivot, razvoj, uenje i traenje sree u suivotu s drugima potujui ista takva prava i tenje drugih. Time se izgrauje osobni identitet, razvija samostalnost te potie nesebinost, solidarnost i portvovnost. U skladu s reenim, u Savezu izviaa Hrvatske utvrene su osnove za rad u kojima se govori o znanjima koja valja usvojiti, umijeima koja treba razviti, stavovima koje valja izgraditi i interesima i motivima koje treba pobuditi.
2
2.2. Povijest izviatva

Poeci skautizma, svjetskog skautskog pokreta, seu na poetak 20. stoljea. Tako se u Americi spominje prirodoslovac Ernest Thomas Seton i njegov Woodcraft Indians (1901. godine), s programom bratstva, suradnje i svjetskog prijateljstva te slobodnjatva u miljenju i ivota u prirodi. Nekako istodobno u Engleskoj sueljavaju se dva pravca: Pokret mlade vojske skauta (izvidnika, izviaa, kurira) Roberta Badena Powella utemeljen na dravnomilitaristikom odgoju i organizacija Kibbo Kift Kindered na elu s Johnom Hargraveom koji je podravao ideje Amerikanca Setona, tj. slobodan ivot u prirodi i slobodnjatvo u miljenju. Javlja se i trei pravac religioznog karaktera koji se grana na jednoreligijska i viereligijska okupljanja. Tako nastaju otvorene skautske ete (djeaci svih religija) i kontrolirane skautske ete (djeaci samo jedne religije). Kada je Baden Powell odstupio od vrste militaristike utemeljenosti svoga pokreta prihvativi bitne poruke amerikog Woodcraft Indians i engleskog Kibbo Kift Kindered pokreta, postavljeni su temelji dananjeg svjetskog skautskog pokreta, koji je postao ivotniji i otvoreniji za ire shvaanje
IZVIAI I KOLA
mladei, prirode i drutva uope. Dogaaj iz 1907. godine, kada je Baden Powell okupio 22 engleska djeaka iz svih slojeva tadanjeg drutva u skautsku druinu i odveo ih na prvo logorovanje na otok Brownsea u Dorsetu, uzima se kao slubeni poetak skautizma u svijetu, a Roberta Baden Powella smatra se osnivaem svjetskog skautskog pokreta. Robert Baden Powell roen je 1857. godine i bio je asnik engleske vojske punih 30 godina. Proao je mnoge zemlje britanskog kolonijalnog imperija poput Indije, Afrike, Malte i Turske, a jedno vrijeme boravio je i u Dalmaciji. Dugi vojniki sta omoguio mu je da spozna zahtjeve za vrhunskog vojnika, meu kojima su hrabrost, samostalnost, samoinicijativa, spretnost, vjetina i odlunost. Odgojiti mladu osobu tih kvaliteta nije bilo mogue samo vojnim drilom nego je, prema Baden Powellu, potrebno mijenjati pristup mladoj osobi koji e karakterizirati vii stupanj humanizma, tolerancije i spoznavanje prirode aktivnim odnosom prema njoj. Vojniko iskustvo i nove osobne spoznaje do kojih je doao te prva iskustva (kada je ve postao umirovljenik) s logorovanja iz 1907. i kasnije, rezultiralo je utiranjem temelja odgojnoga rada u skautizmu koji se zasniva na zajednikom i uspjenom ivotu male vrnjake skupine u prirodi, popisu vjetina koje su potrebne za to i njihovo uenje vlastitom aktivnosti to je put izgradnje svestrane, pozitivne i odgovorne mlade osobe. Organizacijski skautski je pokret ustrojen dvije godine nakon prvog Baden Powellovog logorovanja na dva velika skupa engleskih skauta - u Kristalnoj palai u Londonu s vie od 11.000 nazonih i u Glasgowu sa est tisua nazonih. No, 1907. godina ostaje godina osnivanja pokreta. Na temelju skupova u Londonu i Glasgowu iz 1909. godine razvija se Boy Scouts Association (Savez skauta) koji od samih poetaka okuplja samo djeake. Zahvaljujui supruzi Olivi Baden Powella skautski pokret kasnije prihvaa i djevojice/djevojke. Godine 1920. u Londonu se odrava prva meunarodna smotra skauta, nazvana Jamborre, koja se tradicionalno odrava do dananjih dana. Tom prigodom Robert Baden Powell jednoglasno je izabran za Glavnog skauta svijeta. Poslije njega nitko vie nije ponio tu titulu. U Parizu, dvije godine kasnije, osnovana je Svjetska organizacija skautskog pokreta (World Organization of the Scout Movement, WOSM). Nekoliko godina kasnije engleski Kralj Edward VII. dodijelio je Baden Powellu plemiku titulu lord za zasluge u odgoju mladog narataja na novim, skautskim temeljima. Nakon prve teorijske knjige o skautima Scouting for boys 1907. godine (tijekom sljedeih godina prevedena na 35 svjetskih jezika), koja je vrsto utemeljene na praksi koju je sam osmislio i proveo, objavio je jo tridesetak knjiga i prirunika iste tematike. Nositelj je poasnih titula est engleskih i stranih sveuilita. Umro je 1941. godine, a prema vlastitoj elji sahranjen je u Keniji podno Kilimandara, u srcu netaknute prirode. Datum njegova roenja, 22. veljae, skauti svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, obiljeavaju kao Thinking Day (Dan sjeanja na B. P .). Baden Powellovo shvaanje uloge skautizma i odraslih u njemu zorno se moe spoznati iz njegove posljednje poruke izviaima u svijetu, kao i rijeima njegove Molitve voe.
IZVIAI I KOLA
Molitva voe Ako ti uspori oni se zaustave. Ako ti popusti oni se vraaju nazad Ako ti sjedne oni legnu Ako ti sumnja oni oajavaju Ako ti kritizira oni razaraju Ako ti ide naprijed oni te pretjeu Ako ti da svoju ruku oni daju svoju kou Ako ti moli oni e biti sveti
Sl. 3: Sir Robert Baden Powell
Dragi skauti! Ako ste ikad gledali bajku Petar Pan sjetit ete se kako je gusarski voa uvijek ponavljao svoj govor pred umiranje, jer se bojao da moda kada mu doe vrijeme umiranja, nee imati vremena da ga izusti iz svojih grudi. Vrlo je slino i sa mnom. I tako, iako u ovom trenutku ne umirem jednog u od ovih dana otii s ovoga svijeta, te vam elim poslati posljednju rije na rastanku. Zapamtite, to je posljednje to ete ikada uti od mene, zato je ne zaboravite.Imao sam presretan ivot i elim da svaki od vas ima takoer sretan ivot. Vjerujem da nas je Bog stavio u ovaj veseli svijet da budemo sretni i uivamo u ivotu. Srea ne dolazi od toga da je netko bogat, ili to ima uspjenu karijeru, ili to sebi sve dozvoljava. Jedan korak prema srei je uiniti sebe zdravima i jakima dok ste djeak ili djevojica, tako da moete biti korisni i tako uivati u ivot kad odrastete. Uenje o prirodi e vam pokazati kako je Bog, poradi vaeg uivanja, nainio svijet ispunjen prekrasnim i udesnim stvarima. Budite zadovoljni s onim to imate i to iskoristite na najbolji mogui nain. Gledajte svijetlu stranu stvari umjesto mrane. Ali, stvarni put ka srei je davanje sree drugim ljudima. Pokuajte ostaviti ovaj svijet malo boljim nego to ste ga nali, da kada doe as vae smrti, moete mrijeti sretni u osjeaju da nikako niste uzalud potroili vae vrijeme ve ste uinili najbolje to ste mogli. Budite pripravni na ovaj nain, da ivite i umrete sretno drite uvijek vae izviako obeanje, ak i kada ste postali zrela osoba i Bog vam pomogao da to uinite. Va prijatelj, Baden-Powell od Gilwella (Pismo pronaeno u spisima Baden-Powella nakon njegove smrti, izvor www.scout.org).
IZVIAI I KOLA
2.3. Povijest izviatva u Hrvatskoj

Skautizam u Hrvatskoj u svojim poetcima plodno tlo nalazi prije svega meu srednjokolkom mladei i iri se neposredno prije Prvog svjetskog rata, naroito 1914. godine. Ustrojava se ponajvie prema pismenim uputama profesora Mate Mudrinia na temelju njegova Rukovoa za hrvatske ake izletne drube (SCOUT drube) tiskanog u Zagrebu 1914. godine. Te godine osnivaju se prve skautske grupe u Koprivnici koje su inili uenici tadanje gimnazije, a potom na Gimnaziji i Uiteljskoj koli u Petrinji. Njih 1920. godine na Velikoj realki slijede mladi Spliani. Nacionalni skautski savez u Hrvatskoj osniva se 1924. godine. Kao to se moe vidjeti, poetci izviatva u Hrvatskoj vezani su uz pedagoke djelatnike i kole. Uz ve spomenutog Matu Mudrinia, profesora prirodopisa (Nova Gradika, 1855. Zagreb, 1932.) slino djeluje i akademik Stjepan Matievi (Veliko Gradite, 1880. Zagreb, 1940.). Njihove pedagoke ideje proklamirane i provoene u nastavnom radu u znaajnoj se mjeri nalaze u temeljima skautizma, a neke se ideje i danas oivljavaju u hrvatskom izviatvu (primjerice, izletnike drube). Profesor Mudrini bio je uvjeren da se odgoj mladei, posebice u nekim kolskim predmetima, u velikom dijelu najbolje moe provoditi u prirodi. Prema njegovu miljenju, boravljenje u prirodi na smislen i organiziran nain oblikuje samostalnu linost, iri drueljublje, meusobno pomaganje, osjeaj dunosti, potovanje prema starijima, prihvaanje korisnih iskustava ... U skladu sa svojim pedagokim uvjerenjem profesor Mudrini 1881. godine na koli u Vinkovcima (dakle, prije slubenog nastanka skautizma u svijetu) prakticira funkcionalnu kolu s teitem na nastavi u prirodi te ustrojava ake izletne drube. Tako je 1914. godine i nastao Rukovo za hrvatske ake izletne drube (scout-drube) prema skautskom sustavu. Te se godine i formalno osniva Hrvatsko skautsko udruenje. Godine 1918., s propau Austro-ugarske monarhije, Skautsko udruenje se ugasilo, mada su neke drube nastavile rad. U novonastaloj dravnoj zajednici 1921. godine osnovan je Savez izvidnika i planinki (od 1929. godine Savez skauta Kraljevine Jugoslavije), u sustavu kojega su djelovali i skauti u Hrvatskoj. Tijekom II. svjetskog rata skautska organizacija prestaje raditi zbog ratnih djelovanja, ali i prethodnih dubokih podjela na nacionalnoj osnovi u tadanjoj Jugoslaviji i priklanjanja ovoj ili onoj politikoj opciji. Izviaki rad obnovljen je u Hrvatskoj 1950. godine, kao prvi na prostoru tadanje dravne zajednice i to u Zagrebu u Osnovnoj koli u Harambaievoj ulici. Sljedee je godine (1951.) u Zagrebu odran prvi teaj za izviake voditelje na kojem su prevladavali uenici tadanje uiteljske kole. Dan poetka desetodnevnog teaja, 19. svibnja, i danas se obiljeava kao Dan izviaa Hrvatske. Prvi teaj znaajan je i stoga to su na njemu zorno primijenjene metode praktinih radova, pri emu je naglasak bio na praktinim izviakim
IZVIAI I KOLA
znanjima i vjetinama. Od tada datiraju i nazivi lanova izviakog pokreta: poletarci i pelice, izviai i planinke, brani i branke. Iz tih prvih godina valja spomenuti samo nekoliko veih akcija novoosnovane organizacije: prvo taborovanje na Plitvikim jezerima u kolovozu 1951. godine, prvo zimovanje u Gornjoj Bistri 1952. te dobivanje izviakog doma na Sljemenu 1957. godine. Dakle, nakon tekog razdoblja Drugog svjetskog rata i velikih promjena nastalih stvaranjem nove dravne zajednice, izviaki se pokret snano vee uz kole, poveava se broj izviakih jedinica i lanova, koji, kada je o Hrvatskoj rije, dosie i 50.000 izviaa i postaje najbrojnija i najorganiziranija organizacija djece i mladih.
2.4. Organiziranost i dobne skupine izviaa u Hrvatskoj

Zbog razlika u psihofizikom razvoju djece i mladei s obzirom na dob, a na emu se temelje programski sadraji i metode rada, lanstvo je podijeljeno na dobne skupine i u skladu s tim ima i posebne nazive. To su: poletarci i pelice (ili samo poletarci) izviai i planinke (ili samo izviai) izviai i planinke istraivai (ili samo izviai istraivai) brani i branke (ili samo brani). Djeca u dobi 8 11 godina ine dobnu skupinu poletaraca. Djeaci nose naziv poletarci, a djevojice naziv pelice. Zajedniki im je naziv poletarci. Temeljna odgojno-radna skupina poletaraca zove se jato. Najee je mjeovitog sastava po spolu a broji do 20 lanova. Vie jata poletaraca moe se objediniti u druinu poletaraca. lanstvo u dobi od 12 do 15 godina pripada dobnoj skupini mlaih izviaa. Prema spolu razlikuju se u nazivima. Tako djeaci nose naziv izviai a djevojice naziv planinke. Zajedniki naziv je izviai. Odgojno-radna skupina mlaih izviaa zove se patrola. Patrole mogu brojiti oko 10 lanova. U ovoj dobnoj skupini patrole su u pravilu organizirane odvojeno s obzirom na spol. Vie patrola moe se objediniti u druinu izviaa. Izviai u dobi od 16 do 20 godina (u pravilu od prvog razreda srednje kole) zovu se izviai istraivai. Mladii nose naziv izvia, a djevojke planinka. Zajedniki im je naziv izviai. Odgojno-radna skupina izviaa-istraivaa zove se patrola a broji oko 10 lanova. Prema spolu lanova patrole su u pravilu mjeovite, ovisno o elji lanova i tradicijama sredine u kojoj izviai ive. Vie patrola moe se objediniti u druinu izviaa-istraivaa.
IZVIAI I KOLA
Voa jata ili patrole zove se predvodnik a druinu vodi voa druine. Ovakav ustroj izviakih odgojno-radnih skupina nalazi opravdanje u teoriji prirodnih grupa koje nastaju spontano radi zajednikih interesa, okupljanjem pojedinaca oko osobe koju svi spontano prihvaaju kao autoritet, odnosno, koja je svima uzor, tzv. prirodni voa. Punoljetni izviai, dakle stariji od 18 godina nazivaju se zajednikim imenom brani. Pri tome su lanovi brani, a lanice branke. Brani do 26 godina nose naziv mlai brani ili seniori, a od 27 godina na vie stariji brani ili veterani. Brani su organizirani u klubove brana kojima je na elu predsjednik kluba. Predvodnici i voe druina odrasle su (punoljetne) osobe s odgovarajuim izviakim i pedagoko-psiholokim znanjima i umijeima te pozitivnim moralnim karakteristikama. Kako je izviatvo prije svega pokret za mlade, izviai brani imaju posebnu ulogu unutar izviakoga pokreta. Ona se u velikoj mjeri temelji na jednoj od poruka osnivaa svjetskog skautskog pokreta: Nema takve poduke koja bi se mogla usporediti s primjerom. Dakle, brani su prije svega u funkciji ostvarivanja izviakih ciljeva i programa mlaih lanova, zadovoljavajui pritom i osobne potrebe za meusobnim druenjem i druenje s prirodom i nastavljajui izviaki ivot iz svojih mlaih dana. Svojim iskustvom, znanjem i umijeem brani pomau mlaim lanovima u njihovom samoorganiziranju u jatima, patrolama i druinama, nenametljivo pridonosei razvoju demokratskih odnosa te razvoju samostalnosti i odgovornosti predvodnika i drugih voa. Brani skrbe i za materijalni opstanak i napredak izviatva, za uklopljenost izviakih udruga u drutvenu zajednicu te za primjenu i provoenje zakonskih i drugih odredbi o ivotu izviakih udruga i normi ponaanja u drutvu. Najkrae, uloga brana u izviakom pokretu govori o ulozi svih odraslih u pokretu. To je voenje mladih, pomaganje mladima da otkriju vlastite potencijale i preuzmu odgovornost u drutvenom ivotu i osobnom razvoju, ime se najneposrednije ostvaruju bitni ciljevi izviakog pokreta. Jedan broj izviaa u Hrvatskoj veinu svojih aktivnosti provodi na vodi rijekama, jezerima ili moru. Zbog tih posebnosti koje se prije svega ogledaju u specijalistikim znanjima i umijeima koja trebaju savladati, ovi se izviai zovu izviai-porjeani, odnosno izviai-pomorci, a temeljna odgojno-radna skupina zove se posada. Broji oko 10 lanova a njezin se predvodnik zove voa posade. Temeljna pravna osoba u hrvatskom izviatvu u pravilu je izviaki odred. Izviaki odred okuplja izviae svih dobnih skupina u okviru jedne kole, gradske etvrti ili manjeg grada. Na elu odreda je uprava kojom rukovode predsjednik i naelnik odreda.
IZVIAI I KOLA
Izviaki odred kao udruga graana upisuje se u Registar udruga koji se vodi kod nadlenog dravnog tijela za opu upravu. Istodobno, to tijelo ovjerava usklaenost statuta udruge kao najvieg upravno-normativnog akta udruge sa Zakonom, a u akt o registraciji upisuje osobe odgovorne za zastupanje izviakog odreda (udruge). Radi okupljanja i pomaganja u zajednikim aktivnostima, izviake udruge mogu se dragovoljno udruiti u zajednicu izviakih odreda (udruga) koja se zove Savez izviaa Hrvatske ili drugu zajednicu slinih ciljeva i naela. (U daljnjem tekstu rukovodit emo se dokumentima i praksom Saveza izviaa Hrvatske kao najstarije i sada najbrojnije asocijacije izviakih udruga u Hrvatskoj.) U okviru Saveza izviaa Hrvatske donose se programske osnove za rad sa svim dobnim skupinama izviaa, usklauju se norme ponaanja (Statut Saveza) te provode izviake akcije na razini cijele Hrvatske koje su od zajednikog interesa za sve izviae (smotre, natjecanja, izviake olimpijade, meunarodna suradnja i sl.). Izviaki odredi (udruge), lanice Saveza izviaa Hrvatske sudjeluju u radu odgovarajuih tijela Saveza djelovanjem svojih predstavnika izbranih u demokratskoj proceduri. Na elu Saveza izviaa Hrvatske je predsjednik, a kolektivna tijela su Uprava i Vijee Saveza te odgovarajua radna tijela. U Saboru Republike Hrvatske od 1995. godine djeluje Hrvatska izviaka parlamentarna udruga kao pododbor Odbora za rad, socijalnu skrb, zdravstvo, obitelj i mlade. Hrvatsku izviaku parlamentarnu udrugu ine saborski zastupnici koji su nekada i sami bili izviai ili simpatiziraju izviaki pokret. Oni se u okviru demokratske procedure u Saboru i njegovim tijelima zalau za interese izviakoga pokreta u Hrvatskoj, naravno, usklaenih s opim interesima svih graana.
2.5. Programske osnove za rad u Savezu izviaa Hrvatske i vrednovanje postignua

Savez izviaa Hrvatske utvrdio je programske osnove za rad dobnih skupina svojih lanova: poletaraca, mlaih izviaa i izviaa-istraivaa. To su osnove za rad u svim izviakim udrugama ijom se realizacijom ostvaruju ciljevi i smisao izviakog pokreta. Tim je osnovama definirano 14 programskih sadraja koji se, ovisno o dobi lanova, razlikuju prema opsegu i dubini. To su sljedea podruja:
IZVIAI I KOLA
1. Izviaki pokret 2. Razvoj duhovnih vrijednosti 3. Naa domovina, njezini ljudi i krajevi 4. Izletnitvo, orijentacija i kretanje u prirodi 5. Izvianje i traganje 6. Tehnika izletnitva i logorovanja 7. Signalizacija i veze 8. Prehrana u prirodi 9. Vremenske pojave i zatita od prirodnih nepogoda 10. Biljni ivotinjski svijet 11. Ekologija i zatita prirode 12. Tjelesna kultura i zdravlje 13. Rad i tednja 14. Kulturno-zabavne aktivnosti Osim ovih programskih podruja, za izviae-istraivae postoji jo jedno podruje poznavanje zvijezda ili astrognozija. Ovdje emo konkretizirati svako od ovih podruja navoenjem bitnih sastavnica, neovisno o dobi izviaa. Izviaki pokret Smisao ovog programskog podruja je spoznavanje temeljnih pojmova o izviatvu i naela na kojima se pokret temelji. Pristupanjem pokretu, to konkretno znai ukljuivanjem u rad izviakog jata ili patrole, novi lanovi postaju pripadnici velikog svjetskog izviakog bratstva, to se na samom poetku manifestira uzimanjem imena poletarac ili pelica, izvia ili planinka, bran ili branka te davanjem obeanja (mlai) ili zavjeta (stariji) da e ivjeti i raditi u skladu s izviakim zakonima i normama drutvene zajednice. Tako ve najmlai lanovi upoznaju pojmove poletarac, jato i predvodnik, dok stariji to proiruju na pojmove svih dobnih kategorija, sloenije ustrojbene oblike i hijerarhiju voenja. Ili, najmlai lanovi tako samo upoznaju priu o osnivau svjetskog izviakog pokreta Robertu Badenu Powellu a stariji prouavaju i osnove filozofije i poruka koje je Baden Powell utemeljio i poslao izviaima svijeta. U ovom se podruju govori i o izviakim odorama, simbolima (grb, zastave, znak) i drugim znaajkama.
IZVIAI I KOLA
Razvoj duhovnih vrijednosti Ovo programsko podruje osigurava da izviai ve od najranije dobi upoznaju tri temeljna naela na kojima poiva svjetski skautizam: dunosti prema sebi, dunosti prema drugima i dunosti prema Bogu. Kao i svi drugi programski sadraji i ovi se ne ostvaruju predavanjima i drugim nainima verbalnog rada nego kroz konkretne aktivnosti. Tako se ve od poletaraca oekuje sudjelovanje u barem jednom duhovno-tradicijskom dogaaju u svojoj lokalnoj zajednici (primjerice, blagdanu zatitniku grada ili irem meunarodnom obiljeavanju Boia Betlehemskim svjetlom i dr.). Stariji izviai proiruju podruje ovih aktivnosti na odnose ovjeka i prirode i konkretnim aktivnostima promiljaju o smislu prirode i ivota ovjeka u skladu s prirodom itd. U skladu s mogunostima ve e se i poletarci ukljuuju u pojedine humanitarne aktivnosti u svojoj sredini, ali i neposrednoj, maloj pomoi lanu svoga jata u neimatini ili bolesti ako se za to ukae potreba, dok odrasli lanovi mogu ak biti inicijatori ili organizatori irih humanitarnih i socijalnih akcija. Naa domovina Hrvatska, njezini ljudi i krajevi Upoznavanje domovine Hrvatske poinje ve u dobi poletaraca etnjama i izletima u mjestu gdje poletarci ive i u njegovoj okolici (livade, umarci, potok ili rijeka, selo, proplanak i sl.). S vremenom se krug kretanja iri, tako da ve i poletarci zajedno sa starijim izviaima mogu putovati u udaljenija mjesta, prije svega u sklopu odravanja tradicionalnih izviakih aktivnosti irih razmjera (primjerice, regionalne proljetne ili jesenske igre poletaraca), sve do kolonija za poletarce ili taborovanja. Upoznavanje domovine, njezinih krajeva i ljudi ostvaruje se integrirano kroz vie programskih sadraja na taborovanjima, zimovanjima, smotrama, izviakim transverzalama, plovidbama i dr., prije svega u dobi mlaih izviaa, a posebice izviaa-istraivaa. U ovom se programskom podruju ostvaruju i drugi sadraji, prije svega u spoznavanju karakteristinih zanimanja i djelatnosti ljudi te vanijih ustanova ueg i ireg zaviaja, upoznavanju kulturno-povijesnih tradicija i spomenika, najvanijih zbivanja u povijesti domovine, a u vezi s tim i znaajke himne, zastave i grba Republike Hrvatske i dr. Ovi se programski sadraji ostvaruju ponajprije konkretnim aktivnostima - posjetama, izletima i putovanjima, razgovorima s ljudima i sudjelovanja u kulturnim i tradicijskim dogaajima ueg i ireg zaviaja. Izletnitvo, orijentacija i kretanje u prirodi Ve je vie puta naglaeno da se veina izviakih aktivnosti odvija u prirodi. Meutim, krai ili dulji boravak u prirodi zahtijeva i brojna specifina znanja i umijea od kojih se mnoga ostvaruju upravo kroz ovo programsko podruje. Tako ve i najjednostavnijim izletima u oblinju okolicu poletarci upoznaju pravila kretanja kroz naseljeno mjesto i na otvorenom, odgovarajuu opremu za kretanje i boravak u prirodi odjea, obua, hrana i pie, ritam (tempo) kretanja ili hodnja i dr. Elementarna znanja i umijea o orijentaciji
IZVIAI I KOLA
kao to je odreivanje strana svijeta sa i bez kompasa (mahovina, Sunce, ura, godovi na panju, mravinjaci, zvijezda Sjevernjaa i dr.) stjeu se ve u ivotu poletaraca. Stariji pak izviai znaajno proiruju i produbljuju ova znanja i umijea, prije svega duim vremenskim i (kilometarskim, 10-20 km) kretanjima, izradama skice puta, odreivanje stajne toke na karti, izradom krokija terena, koritenjem azimuta, poznavanje planinarskih markacija, specifinosti kretanja nou, signala za pomo u nevolji, voenjem biljeaka o kretanju i dr. Najzornije, u rijei i slici, o ovim programskim sadrajima govori depna publikacija Izvia u prirodi koju bi valjalo da ima svaki izvia. Izvianje i traganje Od igara zapaanja i pamenja do uporabe teleskopa to je raspon programskih sadraja ove tematske cjeline. Uz brojne igre skrivanja i traenja poletarci poinju s uenjem putnih znakova i kretanja prema njima da bi zavrili snalaenjem i koritenjem plana svoga mjesta. Izviai kasnije vjebaju procjene udaljenosti objekata u prirodi, ue kako se maskirati na osmatranici, kako prepoznati razliite tragove na tlu (ljudi, vozila i najee ivotinje u svom kraju), koritenje dvogleda, osmatranje nou te vjebaju podnoenje izvjea o rezultatima osmatranja. Tehnika izletnitva i taborovanja Na izletima, a naroito za vrijeme duljih boravaka u prirodi, javlja se potreba koritenja raznih alata, izrade razliitih patenata, koritenja atora i drugih rekvizita za sklanjanje itd. Tako poletarci poinju vjebati koritenje najjednostavnijih alatki: ekia i noia, od izrade svirale i igrake do zabijanja klinova; upoznaju ator; ue najosnovnije vorove; ue loenje vatre i u vezi s tim mjere zatite od poara, izrauju sunani sat i sl. (Sl. P 01). U starijoj dobi izviai ue koristiti atorsko krilo, upoznaju i izrauju vie vrsta ognjita, izrauju razne izviake patente (police u atorima, kreveti od prirunog materijala i sl.), koriste veliki pionirski alat, izrauju razne objekte u taboru (jarbol za zastavu, taborska vrata, ue koristiti i uvati pitku vodu) te upoznaju najsloenije poslove u pripremi i izvoenju taborovanja (izbor terena, zatita, poslovi konaara i dr.). Signalizacija i veze U ovo tematsko podruje spadaju i neki sadraji koji nisu specifino izviaki. Primjerice, radi se o koritenju potanskih i telefonskih usluga: pisanju i slanju pisama, razglednica i telegrama te koritenju telefonskog imenika i telefona, ali i nekim specifino izviakim umijea: od pisanja i itanja tajnih poruka do prijenosa poruka na daljinu zastavicama, a kod Morzeove abecede zvukom i svjetlom. Prouavanje ovih sadraja zapoinje temeljem djeje razigranosti i njihove sklonosti prema malim tajnama. Tako e se
IZVIAI I KOLA
poletarci zasigurno praviti vani pred ostalom djecom u koli ili mjestu stanovanja kada se budu dopisivali listiem praznoga papira (nevidljivo pismo) ili ako je poruka napisana nizom bez veze poredanih slova ili brojki. Stariji e nauiti i vjebati ve sloenije poruke zastavicama tzv. zornom abecedom (poloaj ruku/zastavica uglavnom nalikuje slovima) i semaforom (odreeni poloaj ruku znai pojedino slovo) te Morzeovu abecedu. Iako se u aktualnim osnovama za rad ne govori o drugim mogunostima signalizacije i veza, drimo da valja ii u korak sa ivotnom praksom i realnosti koja nas okruuje a to je mobilna telefonija ali i mobilna radiofonija, elektronska pota i web-stranice, tim vie to je u praksi nezamislivo odravanje velikih meunarodnih izviakih manifestacija bez ovakvih snanih centara veze. Sve je vie primjera da izviake udruge otvaraju i ureuju svoje internetske stranice a pojedine vee aktivnosti tijekom godine direktno prenose internetskom tehnologijom. Prehrana u prirodi Prehrana u prirodi, od jednodnevnih do viednevnih boravaka, vrlo je vana sastavnica izviakoga rada. Ta se vanost ogleda prije svega u zatiti zdravlja djece, primjerice, koritenje zdravstveno ispravnih namirnica i ispravno uvanje onih namirnica koje se ponesu od kue na izlet, sve do pripreme objeda od namirnica koje se nabavljaju u sirovom (ili polugotovom) stanju do koritenja jestivog bilja i umskih plodova. Tu ubrajamo i koritenje i pronalaenje pitke vode, odnosno, osnovna kontrola njezine uporabe za pie. I ovdje se znanja i radnje koje izviai praktino izvode ire i produbljuju (npr. voda za pie u prirodi, osnovne vrste voa i povra, jestivi umski plodovi, priprema jednostavijih jela u prirodi, proiavanje vode, ureenje izvora, planiranje prehrane, uvanje namirnica...). Kada je rije o viednevnim aktivnostima, glavninu brige i poslova preuzimaju brani koji za odreene radnje (primjerice, glavnoga kuhara) mogu angairati profesionalne osobe, ali mnoge poslove obavljaju izviai u sklopu redovnih deurstava, od prinoenja namirnica, nabavke u trgovinama ili trnici, podjela hrane, pranje sua, pospremanja blagovaonice i sl., ali uvijek pod nadzorom i vodstvom punoljetnih i kompetentnihnih izviaa. Vremenske pojave i zatita u prirodi Zbog preteitog boravka u prirodi pa i kada vrijeme nije ba pogodno za etnje i igre (hladnoa, padaline, vjetar i dr., ili njihova iznenadna pojava), izviai se osposobljavaju za razlikovanje glavnih vremenskih pojava u svom zaviaju: vrste oborina, vrste i smjerovi vjetra, praenje i biljeenje temperature zraka, praenje i biljeenje vremenskih promjena kroz odreeno razdoblje, koritenje najvanijih meteorolokih simbola i prognostikih informacija i dr. Stariji izviai spoznaju i iskustveno predvianje vremena, nastanak grmljavine, tue, jakih vjetrova, proloma oblaka i nenadanih bujica povezano sa zatitom od istih izradom zaklona od prirunog materijala ili atorskog krila itd.
IZVIAI I KOLA
U okviru ove teme, neovisno to ne stoji u osnovama za rad, valja proraivati i zatitu izviaa (djece i mladih) od opasnosti koja nije niti vremenska niti dio neke druge prirodne sastavnice, a to je zatita od minsko-eksplozivnih sredstava zaostalih iza Domovinskog rata. Najneposrednije to vrijedi za izviae koji ive i rade na podrujima koja su bila pod okupacijom za vrijeme ratnih zbivanja 1991-.1995., potom onima koji se nalaze u blizini tih podruja, napokon, i za sve druge koje razne aktivnosti povezane s putovanjima dovode u te krajeve. Dakle, nakon rata zatita u prirodi mora obuhvatiti i ovu vrstu zatite, jer se opasnosti kriju u prirodi - tamo gdje se izviai najee nalaze. Rije je o poznavanju oznaka kojima je obiljeeno opasno podruje, potivanju tih oznaka i postupanja prema njima, obavjeivanju odraslih osoba i nadlenih tijela i slubi o eventualno uoenim sumnjivim predmetima i napokon o postupcima pomoi ako doe do ozljeivanja. Ove sadraj valja povezati i s tematskim podrujem Tjelesna kultura i zdravlje, ponajprije akciono i metodiki, kao i raznim sadrajima i oblicima naobrazbe i praktinog postupanja u pruanju prve pomoi. (Vie o tomu iz literature, posebice: Prirunik za poduku djece o opasnostima i zatiti od razornih sredstava i oruja.) Biljni i ivotinjski svijet Izviai ne koriste prirodu samo da bi bili na svjeem zraku na livadi, pored rijeke, na obali mora ili u umi/palnini. Boravei u prirodi oni je upoznaju specifinim postupcima: promatranjem (jednokratnim ili fenolokim), prikupljanjem, razvrstavanjem i drugim prirodoznanstvenim postupcima, ukratko, o prirodi ue u prirodi i iz prirode. To je uenje spontano, motivirajue, radosno i zato uinkovito. Poletarci poinju prouavanje ovog tematskog podruja upoznavanjem ivota zelene biljke od sjemenke/sadnice do cvijeta/ploda. Sade biljke, skrbe o njima i slade se plodovima ili uivaju u mirisu cvijeta. Tako upoznaju najvanije ili najee vrste biljnoga svijeta u svom zaviaju te izrauju jednostavne prirodnjake zbirke. Slian je pristup i ivotinjskom svijetu: praktino se skrbi o pticama i domaim ivotinjama, naroito zimi te upoznaju njihove najee vrste iz okoline. Stariji izviai proiruju svoje spoznaje, ali i praktine aktivnosti o biljnom i ivotinjskom svijetu svoga zaviaja. Tako se dolazi do istraivanja (pronalaenja) i upoznavanja pojedinih endemskih rijetkih i zatienih biljnih i ivotinjskih vrsta, skrbi se o cvjetnjaku ili travnjaku, sudjeluje u radnjama sadnje i ureenja parkova, uma i sl. Ekologija i zatita prirode Aktivnosti u ovom tematskom podruju u uskoj su vezi s podrujem Biljni i ivotinjski svijet i proimaju se. Moda kao ni u jednom drugom podruju ivota ekologija (razvijanje ekoloke svijesti, ekoloko ponaanje, upoznavanje temeljnih ekolokih sadraja i dr.) se ne spoznaje tako konkretno kao u izviatvu. Jednostavno, ne postoji raskorak izmeu proklamiranih i provedbenih postupaka i radnji emu pogoduje naglaeni boravak i aktiv-
IZVIAI I KOLA
nosti izviaa u prirodi to i omoguava takav pristup. Program i aktivnosti kreu se od malih, sitnih stvari izraenih geslom Odlazei ostavimo livadu (travnjak, umarak, obalu...) iom nego li je bila prije naeg dolaska sve do spoznavanja i primjene postupaka s otpadom, temeljnih spoznaja o odrivom razvoju i stvarnim razlozima tednje prirodnih resursa, izvianja i izrade karata divljih deponija u kraju gdje ive, upoznavanja i brige o rijetkim, ugroenim i zatienim biljnim i ivotinjskim vrstama u zaviaju, suradnje s drugim imbenicima koji skrbe o biljnom i ivotinjskom svijetu (primjerice umska gospodarstva, lovake, pelarske, ribike i druge udruge). Ovdje svakako ubrajamo i spoznavanje raznih oblika zatite prirode, kao to su zatieni krajolici, parkovi prirode i nacionalni parkovi te konkretne posjete tim podrujima. Valja spomenuti i aktivnosti koje na razini Hrvatske provodi Savez izviaa Hrvatske u uskoj suradnji s Vatrogasnim savezom i Ministarstvom unutarnjih poslova kada izviai-istraivai i brani ljeti formiraju protupoarne kampove na najosjetljivijim umskim podrujima kako bi se dojavilo izbijanje poara ili radnji koje izazivaju poar. Time se, osim sluenja zajednici i injenja opeg dobra, kod izviaa razvija i svijest o nunosti preventivnog djelovanja kao najuspjenijeg oblika borbe protiv poara. Tjelesna kultura i zdravlje Brojni boravci u prirodi, tjelesne aktivnosti i kretanje (i vie kilometara tijekom dana) temeljni su sadraji kako tjelesne kulture tako i brige o zdravlju.. Redovite jutarnje tjelovjebe tijekom viednevnih aktivnosti (prije svega na taborovanjima i zimovanjima), brojne sportske, ali i tipine izviake igre spretnosti i snage ine temelje skrbi za tjelesnu kulturu. Spoznavanje i pridravanje temeljnih higijenskih postupaka i navika polazite je svake zdravstvene kulture i zatite zdravlja. Kako izviake aktivnosti ne nude sav komfor koje prua suvremeno stanovanje, to osobna higijena, higijena prehrane i prostora na kojemu se boravi imaju prvorazredan znaaj. Od znaaja su i radnje prve pomoi koje se mogu pruiti ozlijeenim osobama, poznavanja popisa lijekova i sredstava koji se pri tome mogu koristiti te postupci u sluaju teih ozljeda i ugroenosti zdravlja. Izviatvo je i jedan od vanih imbenika prevencije drutveno neprihvatljivog ponaanja meu djecom i mladima, posebice u ovisnostima kao to su puenje, alkoholizam ili zloporaba droge, a u novije vrijeme i sve prisutnijih oblika zlostavljanja djece i vrnjakog zlostavljanja. Rad i tednja Na svim aktivnostima izviai rade, od najmlai do najstarijih, primjereno sposobnosti i spoznajama. Nema mame i tate da nose prtljagu i atore, postavljaju atore i odravaju red oko njih ili na livadi, da posluuju jelo i pospremaju sue, da odravaju vatru bilo radi
IZVIAI I KOLA
grijanja (zimovanje) ili nonih deurstava uz vatrite, da pospremaju krevet i odravaju red u atoru ili da rade opkope oko atora da kia ne bi ula u ator i smoila leaj. I jo mnogo toga. Ako se jednostavno ti poslovi ne obave posljedice se osjeaju odmah. To je u temelju ove programske teme. No, izviake skupine i udruge (jata, patrole, druine, odredi) vrlo esto sudjeluju svojim radom u aktivnostima na ureenju mjesta, parka, rijene obale ili umarka, prikupljanju sekundarnih sirovina, prikupljanju umskih plodova, poumljavanju ili podizanju vonjaka, dragovoljno, ali i sporazumno, uz naknadu. Sredstva privreena na taj nain, kao i ona koja se ostvare tednjom lanova, koriste se za podmirenje dijela trokova izleta, taborovanja i zimovanja, nabavke zajednike opreme i sl. Izviai njeguju i izraziti osjeaj solidarnosti kako meu sobom (financijska ili druga pomo lanu jata, patrole, odreda) tako i prema starijim i nemonim osobama u svom mjestu raznim oblicima pomoi. Solidarnost te demokratski i humani odnosi razvijaju se meu izviaima i tako to se u izviake udruge ukljuuju i djeca/mladi s posebnim potrebama kao ravnopravni i uvaavani u svakom pogledu. Kulturno-zabavne aktivnosti Kulturno-zabavne aktivnosti izviaa su mnogobrojne a imaju svoje obrazovne, odgojne, estetske i rekreativne znaajke. Izviai imaju niz svojih pjesama s temom izviakog ivota, ali pjevaju se i druge pjesme, od onih iz narodne batine svoga i drugih krajeva do popularnih pjesama koje se pjevaju u dobrom drutvu. Tijekom nekih drugih aktivnosti (prmjerice, posjete, izleti, taborovanja) izviai su u prilici posjetiti razne kulturne ustanove, kulturno-povijesne spomenike, znaajnije kulturne i zabavne manifestacije i priredbe i sl. Vrlo su vane i vlastite osobne i skupne aktivnosti izviaa svih dobnih uzrasta u pripremi i izvoenju kulturno-zabavnih priredbi u raznim prigodama (primjerice, uz veernju taborsku ili drugu sveanu vatru), izradi postera i panoa sa zidnim novinama, fotografijama, crteima, novinskim i drugim tekstovima, izradi biltena, depnih novina i sl. Posebni i specijalistiki programi Navedene programske sadraje ostvaruju svi lanovi na razliitim oblicima svojih aktivnosti. To je opi program. No, pojedinci iskazuju posebnu sklonost i zanimanje za neke dijelove programa postiui zapaene rezultate. Rije je o posebnom programu, koji je u odnosu na pojedinu temu opega programa sadrajno i proiren i produbljen. U tom programu pojedinac postaje specijalist i priznaje mu se tzv. vjetina (za poletarce), odnosno vjetarstvo za izviae. Ove vjetine grupirane su po srodnim podrujima, pa tako postoje: Izviaka vjetarstva: motritelj, signalist, izviaki kurir, poznavatelj vorova itd. Prirodnjaka vjetarstva: astronom, botaniar, poznavatelj ljekovitog bilja itd.
IZVIAI I KOLA
Tehnika vjetarstva: fotograf, modelar, programer itd. Vjetarstva javnih slubi: uvar prirode-ekolog, higijeniar, vatrogasac itd. Sportska vjetarstva: pliva-spaavatelj, fizika sposobnost, ribi, Tjelesna vjetarstva: pliva, spaavatelj, ribi, biciklist itd. Kulturno-zabavna vjetarstva: zabavlja, voditelj priredbi, novinar, glazbenik, kolekcionar, diskofil itd.
2
Stupnjevi vrednovanje postignua Iz programskih je osnova vidljiv prinos izviatva tjelesnom, umnom, drutvenom, duhovnom i karakternom razvoju mlade osobe i to kroz ostvarivanje tematski brojnih i opirnih programa. Moe se postaviti pitanje mogu li to djeca i mladi sve proi, odnosno, svladati cjelokupan izviaki program. Formalno-teorijski gledano izviaki ivot (program kolovanja) traje najmanje 16 godina: etiri dobne kategorije po priblino etiri godine ivota i rada u svakoj kategoriji (poletarci, mlai izviai, izviai-istraivai i brani). To bi znailo da dijete sa 7-8 godina pristupa izviakom pokretu, prolazi starije dobne kategorije i zavrava s branima seniorima, a ako odlui nastaviti svoj izviaki rad u branima veteranima, pa kasnije i na odreenim dunostima u izviakim udrugama, praktino se radi o cjeloivotnom izviakom vijeku. Naravno, u praksi tomu nije tako to je i posve razumljivo jer bi to znailo da ako pojedinac nije stupio u izviake redove poletaraca da su za njega zatvorena vrata to se tie izviatva. Tako izviaima djeca i mladi pristupaju i kasnije, u viim razredima osnovne kole, u srednjoj koli pa ak i tijekom studija. Osim toga, velika je i fluktuacija meu lanovima, djeca kako rastu tako otkrivaju u nova podruja svojih interesa i naputaju izviatvo. Stoga su meu izviakim lanstvom u Hrvatskoj najbrojniji poletarci, zatim mlai izviai pa izviai istraivai, a najmanje je brana. Ovo je jedan od razloga da se postignua izviaa u svladavanju izviakog programa, odnosno stupanj postignutih znanja, umijea i sposobnosti vrednuje na odgovarajui nain. S druge strane, imanentno je ovjeku da tei da za odgovarajui rad primi i odgovarajua priznanja u raznoraznim oblicima. Stoga u Savezu izviaa Hrvatske postoji sustav vrednovanja izviakih postignua u svakoj dobnoj kategoriji i to kroz tri stupnja. Tako se postignua izviaa u ostvarenju opeg programa vrednuju kao: Prvi let, Drugi let, Trei let za poletarce Prvi list, Drugi list, Trei list za izviae Prvi izazov (Izazov Malog medvjeda), Drugi izazov (Izazov Velikog medvjeda i Trei izazov (Izazov Oriona) za izviae-istraivae.
IZVIAI I KOLA
Poletarcu koji je pokazao primjernu aktivnost u svladavanju letova i osvojio sva tri leta moe se dodijeliti nagradna znaka Zlatno krilo. Izvia koji se istakao aktivnou i bio primjer u radu te savladao sva tri lista s najmanje 80% savladanih programskih sadraja te najmanje tri vjetarstva moe se dodijeliti nagradna znaka Izviaki sokol. Izvia-istraiva s osvojena sva tri izazova s najmanje 50% sadraja iz svih programskih podruja, te osvojene najmanje dvije specijalnosti zasluuje nagradni stupanj, znak Plave zvijezde. Vii redni broj leta, odnosno lista, odnosno izazova znai i viu razinu i vei opseg usvojenih znanja i umijea te steenih sposobnosti. S obzirom da svako vrednovanje (ocjenjivanje) podrazumijeva i lou ocjenu valja naglasiti da to u izviatvu nije sluaj. Naime, letove, listove i izazove osvajaju (zasluuju, dobivaju) oni izviai koji su ostvarili odreeni stupanj znanja, umijea i sposobnosti. Onima koji to nisu postigli jednostavno se ti stupnjevi ne dodjeljuju i oni i dalje najnormalnije nastavljaju svoju izviaku aktivnost. Ve je ovdje vidljiva velika razlika izmeu bilo koje kole koja vrednuje postignua ocjenama koje omoguavaju nastavak kolovanja na viem stupnju (razredu), odnosno slaba postignua koja zaustavljaju uenika (studenta) na odreeno vrijeme u napredovanju (ponavljanje godine). Bitna se razlika ogleda i u tome to se u izviatvu za navedene stupnjeve ne odravaju ispiti na nain kao to je to sluaj u kolama. Naime, izviaki voditelji na temelju praenja i dobrog poznavanja svakog svoga lana donose odluku o savladanosti programa i dodjeljuju odreeni stupanj oznaku kod mlaih lanova, a za starije se znanja i umijea provjeravaju na akcijama koje su u sutini redovna izviaka aktivnost, pri emu se vidi stupanj savladanosti programa. Izuzetno se na aktivnostima mogu organizirati odreene provjere izdrljvosti, spretnosti, ustrajnosti, savladanost nekih praktinih vjetina i sl. Oznake o stupnju savladanosti izviakoga programa izviai nose na svojim odorama. Stupanj savladanosti posebnoga programa iskazuje se priznavanjem vjetine (vjetarstva), odnosno, specijalnosti za izviae-istraivae. Odreenu vjetinu/vjetarstvo/ specijalnost izvia dobije kada svlada pojedine dijelove posebnog programa, odnosno, postane specijalist za pojedino podruje. Za svaku vjetinu (vjetarstvo), odnosno specijalnost, postoji znak koji se takoer nosi na izviakoj odori. Popis vjetina (vjetarstava) za svaku dobnu kategoriju promjenjivog je karaktera, tj. moe se dopunjavati (proirivati) s obzirom na nove spoznaje o razvoju podruja ljudskoga rada, odnosno, dopuna izviakog programa. Aktualne vjetine (vjetarstva), odnosno specijalnosti u Savezu izviaa Hrvatske su sljedea: Vjetine za poletarce: Astronaut, Biciklist, Domain, Hiawatta, Izletnik, Izviaki kurir, Jetti, Likovni umjetnik, Modelar, Mornar, Mowgli, Novinar, Poljoprivrednik,
IZVIAI I KOLA
Prirodnjak, Ribica, Robinzon, Sakuplja, Sporta, Vodi, Zabavlja i abica. Oznake za vjetine su u obliku kruga ute boje, obrubljene crvenom bojom. (Sl. P 02) Vjetarstva za izviae: Ambasador prijateljstva, Biciklist , uvar prirode, Glumac, Higijeniar bolniar , Info Scout, Izletnik, Izviaki kurir, Koarka, Likovnjak, Ljetopisac, Mlai kuhar, Nogometa, Novinar, Odbojka, Motritelj, Pionir, Pjeva, Planinar, Pliva, Poznavatelj vorova, Poznavatelj meteorologije, Poznavatelj orijentacije, Poznavatelj signalizacije, Prirodnjak, Ribi, Robin Hood, Robinzon, ahist, Sakuplja, Sanjka, Skija, Zabavlja, Zvjezdoznanac. Oznake su kvadratnog oblika, ute boje, crvenog obruba (Sl. P 03) Specijalnosti izviaa-istraivaa: Animator-zabavlja, Astronom, vorolog, Ekolog, Fotograf, Informatiar, Izviaki kuhar, Izviaki kurir, Izvia-specijalac, Ljubitelj umjetnosti, Meteorolog, Novinar, Pionir-konaar, Planinar-alpinist, Pliva-spaavatelj, Signalist-vezist, Specijalist jestivog i ljekovitog bilja, Specijalist preivljavanja u prirodi, Specijalist prve pomoi, Sporta na snijegu, Sporta s loptom, Streliar-strijelac, Topograf, Umjetnik-glazbenik, Umjetnik-likovnjak, Umjetnik-literat, Vesla, Vodi World Scout. Oznake su kvadratnog oblika (zaobljeni vrhovi) plave boje u kojima je uti krug (sl. P 04). Za svaku od navedenih vjetina, odnosno specijalnosti, propisani su dodatni programski sadraji. Iz popisa po dobnim kategorijama vidljivo je da se pojedine vjetine, odnosno specijalnosti javljaju pod jednakim imenom u dvije ili ak sve tri dobne kategorije. Razlika je, kao i kod opeg programa, u irini i dubini propisanih znanja i umijea. Pri tome valja naglasiti ve spomenuto povezivanje programskih sadraja sa svijetom djece i mladih. Tako primjerice, pojedine vjetine za poletarce pa i mlae izviae proizlaze iz svijeta literature za djecu te dobi, poput vjetina Hiawata, Mowgli, Jetti, Ribica, abica, Robin Hood i sl. Valja upozoriti i na suavanja podruja usporedno s poveanjem dobi. Tako kod poletaraca, primjerice, nalazimo vjetinu sporta, makar se ovdje ne radi o sportu u stvarno njegovom znaenju, a kod izviaa se motorika znanja granaju na Koarka, Nogometa, Odbojka, Pliva i Skija. To se dogaa i u drugim programskim dijelovima, posebice u temama Tehnika izletnitva i taborovanja, Kretanje u prirodi i orijentacija i dr. gdje se zahtjevi za znanjem, a posebice umijeima, produbljuju do specijalnosti, odnosno specijalista za izviae -istraivae (primjerice, Specijalist jestivog i ljekovitog bilja, Specijalist preivljavanja u prirodi, Specijalist prve pomoi, Pionir-konaar, Planinar-alpinist, Pliva-spaavatelj, Signalist-vezist itd. Da bi se lake pojmili programski sadraji i zahtjevi, ali i atraktivnost/izazovnost programskih cjelina, odnosno specijalnosti, ukratko navodimo zahtjeve za neke vjetine i specijalnosti. Hiawata (poletarac) dobro poznavanje cvijea, drvea i ljekovitog bilja u svom kraju. Mowgli (poletarac) dobro poznavanje ivotinja u svom kraju te briga za ivotinje i njihova stanita.
2
IZVIAI I KOLA
Biciklist (poletarac) poznavanje i primjena prometnih pravila i umijee vonje bicikla. Domain (poletarac) poznavanje i primjena pravila lijepog ponaanja, osnove kuhanja i posluivanja. Izviaki kurir (mlai izvia) ostvariti cjelodnevnu utnju, samovanje i gladovanje, prenijeti poruku signalizacijom, poznavati i primijeniti osnove topografije i orijentacije, izraditi skicu terena ... Info Scout (mlai izvia) poznavati rad na raunalu, uspostavljanje veze i slanje poruka raunalom, pretraivanje interneta ... Poznavatelj signalizacije (mlai izvia) poznavati vie naina prenoenja poruka prirunim i tehnikim sredstvima, poznavanje i prenoenje poruka Morseovom abecedom i semaforom, sudjelovanje na izviakim natjecanjima iz signalizacije... Pionir-konaar (izvia istraiva) dobro poznavanje organizacije smjetaja u prirodi vee skupine za viednevnog boravka, izrada prirunih patenata i objekata za taborovanje, poznavanje, uporaba i odravanje osnovnog pionirskog alata, spajanje drveta konopom na vie naina, poznavanje i provoenje ekolokih mjera i zatite prirode na taborovanju ... Topograf (izvia istraiva) dobro poznavanje osnova topografije, izrada karata (skica, planova i sl.) za potrebe izviakih aktivnosti, poznavanje prirunih i jednostavnih sredstava za topografiju, sudjelovanje u izviakim natjecanjima iz topografije ... World Scout (izvia istraiva) dobro poznavanje povijesti i sadanjosti svjetskog skautskog pokreta (WOSM-a) i akcije koje se organiziraju na svjetskoj i europskoj razini, poznavanje barem jednog svjetskog jezika, poznavanje nekoliko nacionalnih skautskih asocijacija i glavnih znaajki dotine drave, odravati pojedinane kontakte s izviaima iz inozemstva i biti domainom stranim izviaima...
2.6. Znakovlje, ceremonije i obiaji u Savezu izviaa Hrvatske

Izviako znakovlje je neto po emu se izviai na prvi pogled razlikuju od svojih vrnjaka, a istodobno simboliziraju i neke glavne znaajke izviakog pokreta. Znakovlje u velikoj mjeri zadovoljava i prirodnu potrebu mladih osoba da se istiu i razlikuju od svojih vrnjaka. Najuoljivije znakovlje u Savezu izviaa Hrvatske su izviaka odora, zastava i znak.
IZVIAI I KOLA
Izviaka odora Ono to ve na prvi pogled razlikuje izviae od ostalih vrnjaka je odora. Najosnovnija odora sastoji se od koulje i hlaa (suknja-hlae) i marame (Sl. P 05 ). Temeljna boja odore jest plava, a moe biti i tamnozelena. Na odori se nose oznake pripadnosti izviakoj udruzi, izviakom savezu, Svjetskoj organizaciji izviakog pokreta - WOSM-u, oznake dunosti u izviakom odredu (udruzi) ili SIH-u, oznake savladanosti izviakoga programa, oznake veih akcija na kojima je izvia sudjelovao, oznake odlikovanja i priznanja i dr. Znak WOSM-a
2
Znak Svjetske organizacije skautskog pokreta je bijeli stilizirani cvijet ljiljana na ljubiastoj podlozi. Uspravno na njemu je magnetska igla, na vanjskim laticama je po jedna zvjezdica, a sve tri latice dri zajedno izviaki prsten. Oko znaka je ue koje je na dnu zavezano u ambulantni vor. Tri latice ljiljana simboliziraju tri temeljne dunosti svakog izviaa: dunost prema sebi, dunost prema Bogu i dunost prema zajednici. Magnetska igla simbolizira put kojim kroi izviaki pokret, a zvjezdice simboliziraju istinu i znanje. Izviaki prsten je zajednitvo skautskog pokreta a na njegovom je dnu vor (ambulantni) koji sve to vrsto povezuje. (Sl. P 06) Znak SIH-a Znak Saveza izviaa Hrvatske je stilizirani cvijet ljiljana (preuzeto iz znaka WOSM-a) s naizmjence ucrtanim pravokutnim poljima crvene i srebrne (bijele) boje. Ljiljan predstavlja pripadnost Svjetskoj organizaciji skautskoga pokreta, a crveno-srebrna (bijela) polja, detalji iz grba Republike Hrvatske, oznaavaju pripadnost Republici Hrvatskoj. (Sl. P 06) Izviake zastave Zastave imaju i nose ih na akcijama i manifestacijama: Savez izviaa Hrvatske, temeljne izviake udruge (izviaki odredi), izviake druine, jata, patrole i klubovi. Zastava SIH-a pravokutnoga je oblika (160 x 80 cm), plave je boje, obrubljena je srebrnim resama i sa znakom SIH-a u sredini i oko njega krunim natpisom u srebrnoj boji Savez izviaa Hrvatske!. Zastava izviakog odreda je pravokutnoga oblika i veliine kao zastava SIH-a. Najee je u sredini znak SlH-a, a oko njega ime odreda i mjesto, to se precizira statutom svake udruge. Zastave temeljnih odgojno-radnih skupina (jata i patrola) imaju oblik jednakokranoga trokuta, osnovice 40 cm a visina 80 cm. Na irem dijelu zastave nalazi se znak jata (patrole) a na uem ime Boja je prema dogovoru lanova skupine. Na zastavi je znak, ime i mjesto skupine.
IZVIAI I KOLA
Zastave sloenih odgojno-radnih skupina (druina) kvadratnog su oblika s duljinom stranice 65 cm i obrubom ili resicama u boji marame druineZastave jata i patrola imaju oblik jednakokranog trokuta kojemu je osnovica 40 cm a visina 80 cm. U izradi tih zastava mata lanova dolazi do punog izraaja, a u pravilu se na zastavi nalazi ime jata ili patrole, moe biti znak jata ili patrole i ime mjesta. Znak i pokli Temeljne odgojno-radne skupine (jata, patrole, klubovi) mogu imati svoj znak. Znak je obino u suglasju s imenom skupine. Primjerice: jato Lastavica moe na zastavici jata imati stiliziranu lastavicu kao znak, a patrola Roda stilizirani crte rode. Skupine mogu imati i svoj pokli, stalni i (ili) povremeni. To je skupni pozdrav po kojemu se skupine prepoznaju na akcijama, kojim jedni druge pozdravljaju i sl. Pokli se obino uzvikuje naizmjenino solo glas i skupno. Primjerice, pokli za jato Roda moe biti: Solo glas: Svi: Solo glas: Svi: Solo glas: Svi: Dugi: kljun!! Duga: noga! Tko ide? Jato Roda!
Pokli se moe sloiti i tako da ga svi lanovi skupno izgovaraju. Tako bi, primjerice, pokli za patrolu planinki arobne latice mogao biti: Ljudi nas gaze a cvjeari maze! Jako smo sjajne prekrasne, velebajne! Nismo zlatice ve arobne latice! Izviaki pozdrav Izviai imaju poseban pozdrav u prilikama kada osobno kontaktiraju, posebice kada podnose prijavak voi viem po rangu. Pozdravlja se desnom rukom savijenom u laktu tako da dlan doe priblino u visinu oiju. Poloaj prstiju ima posebno znaenje: tri srednja prsta ispruena su jedan uz drugoga i simboliziraju izviake glavne dunosti (odgovornosti): prema Bogu, prema zajednici i prema samome sebi. Palac i mali prst su prekrieni ispod, tako da je palac iznad maloga prsta, to simbolizira obvezu da stariji i jai titi mlaega i slabijega. (Sl.4)
IZVIAI I KOLA
Sl. 4: Izviaki pozdrav
Na rastanku ili na kraju pisma esto se upotrebljava pozdrav rijeima: Budi pripravan, poruka iz oprotajnog pisma Baden Powella. Sveanost davanja Obeanja i Zavjeta Da bi se postalo izviaem, nije dovoljno samo izraziti elju nego je potrebno provesti neko vrijeme meu izviaima i na njihovim aktivnostima, a potom dati Obeanje (poletarci), odnosno Zavjet (izviai). Ne postoji propisana procedura davanja Obeanja (Zavjeta) no najvanije je da taj in bude svean i da se tog sveanog trenutka izviai dugo sjeaju. No, postoje dosta vrsta pravila iz prakse a koja su posebno opisana u nekim vaeim teajskim materijalima. U tom kontekstu najee govorimo o zavjetnoj vatri. Zavjetna vatra je posebna vrsta tematske logorske vatre uz koju poletarci daju obeanje a izviai zavjet. Obeanje i zavjet mogu se dati i u sklopu redovne logorske vatre. Sveanost se najee organizira uz dane znaajne iz povijesti izviake organizacije, uz dravne blagdane ili u tijeku izvoenja neke akcije. Sudionici tekst zavjeta izgovaraju skupno (zborna recitacija), prije ega je potrebno da novi izviai ne samo naue napamet tekst nego da ga dobro razumiju. Na isti nain poletarci mogu dati obeanje, a iznimno mogu dijelove obeanja ponavljati iza osobe koja ih ita. Budui da je rije o sveanom inu, na poetku sveanosti valja otpjevati dravnu i izviaku himnu. Sveanost moe biti i poetak nekog kulturno-zabavnog programa, a moe biti samostalan in. To je, dakle, sveani i svjesni individualni in osobe koja pristupa izviakom pokretu pred dravnom i izviakim zastavama i pred dunosnicima izviake udruge, po mogunosti uz izviaku vatru. Time zavrava pripremno razdoblje za mladoga lana.
IZVIAI I KOLA
Obeanje poletaraca glasi: Obeajem da u: voljeti i upoznavati svoju domovinu potovati Boje zapovijedi ispunjavati zakone poletaraca svaki dan uiniti neto dobro. Zavjet izviaa glasi: Dajem asnu rije da u: voljeti i upoznavati svoju domovinu potovati Boje zapovijedi uvijek pomagati ljudima ivjeti i raditi po izviakim zakonima Kako se davanjem Obeanja, odnosno Zavjeta preuzimaju i obveze potivanja izviakih zakona koje su izviai upoznali tijekom pripremnog razdoblja, donosimo i tekst izviakih zakona. Zakoni poletaraca glase: 1. Poletarac je dobar drug, pravedan i hrabar 2. Poletarac potuje svoje roditelje i starije 3. Poletarac dobro ui, vrijedan je i nesebian 4. Poletarac voli i uva prirodu Zakoni izviaa glase: 1. Izvia je dobar prijatelj, vedar i drutven 2. Izvia potuje roditelje i starije, a pomae mlaima i slabijima 3. Izvia stalno ui i primjenjuje steena znanja 4. Izvia je koristan lan zajednice u kojoj ivi 5. Izvia je estit, uljudan i nesebian 6. Izvia je vrijedan, istrajan i cijeni rad 7. Izvia voli prirodu, upoznaje ju i uva
IZVIAI I KOLA
8. Izvia odgovorno izvrava zajednike odluke 9. Izvia cijeni i razvija duhovne i kulturne vrijednosti 10. Izvia skrbi o svom zdravlju i tjelesnoj sposobnosti i kloni se tetnih navika 11. Izvia uva ast i ugled svoje udruge i cijeloga izviakog pokreta 12. Izviau je ast da mu vjeruju
2.7. Oblici i metode rada

Oblici i metode rada u izviakom pokretu u funkciji su svladavanja izviakoga programa, dakle, stjecanja odreenih znanja i vjetina te razvijanja odreenih psihikih i motorikih sposobnosti. Iako to podsjea na kolski rad, valja naglasiti da to ni u kom sluaju nije i ne smije biti preslikavanje kolskoga naina rada. To znai, nema predavanja, ispitivanja, ocjenjivanja i drugih oblika nastavnoga i kolskog rada. Kada je rije o oblicima rada, karakteristino je da se aktivnosti odvijaju uvijek na drugom mjestu, u pokretu i razliitog trajanja, od 1 do 2 sata pa do 10 ili vie dana neprekidno. Metode rada karakterizira primjena specifine, svjetski prihvaene izviake metode ija se sutina ogleda su u tome da izviai kroz igru i praktian rad, preteito u prirodi (na otvorenom), pod vodstvom odraslih kompetentnih voditelja i u malim skupinama istrauju, otkrivaju, rjeavaju probleme, jednom rijeju - sustavom postupnog stjecanja znanja, vjetina i sposobnosti razvijaju svoje umne i tjelesne sposobnosti. Polazi se od interesa mladih, poticanja stvaralatva udruenog s izazovima novoga i novih otkria. U svim su aktivnostima naglaene osobne obveze izviaa utemeljene na Obeanjima i Zavjetu te izviakim zakonima na koji se nain dopunjuju znanja i ponaanja o sustavu drutvenih vrijednosti u ljudskoj zajednici. Izgrauju se socijalni odnosi suradnje meu lanovima, odnosi uzajamnog pomaganja. U svakodnevnim aktivnostima izviake voe, neposredni organizatori i voditelji s izviaima razgovaraju, daju im pojedina objanjenja i pokazuju, posreduju izmeu literature i drugih izvora znanja, potiu i upuuju izviae na razne oblike izraavanja i sl. pa se moe govoriti i o primjeni metoda rada koje imamo u koli. Iz svega proizlazi da je izviaka metoda nedjeljiva cjelina od etiri sastavnice i ako u praksi nedostaje bilo koja od njih ne moemo govoriti o izvornom skautizmu i potpunoj pripadnosti svjetskoj organizaciji izviakog pokreta. Izgraeni su i posebni, izviaki oblici rada - sastanci, etnje, izleti, taborovanja, zimovanja, susreti, smotre, posjete i razmjene, natjecanja, sveanosti, kolonije, radne, privreivake i humanitarne akcije i dr. Jasno je da se veliki broj ovih organizacijskih oblika rada podudara s onima u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom podruju jer su i ciljevi i zadae izviakog pokreta u skladu s ciljevima i zadaama ovog , ali i drugih odgojno-obrazovnih podruja.
IZVIAI I KOLA
Izviai istraivai, s obzirom na dob i prethodno steena izviaka znanja, imaju i dodatne oblike rada, kao to su radionice, programski teajevi, transverzale, ekspedicije, meunarodne susrete i akcije i sl. U nastavku dajemo krai prikaz svakoga od oblika rada. Sastanak Sastanak je oblik redovitog okupljanja jata ili patrole (u pravilu jednom tjedno, priblino jedan sat). Valja naglasiti da sastanak ni u kojem sluaju nije ono to odrasli pod tim podrazumijevaju: esto mukotrpne, dugotrajne, zamorne pa i dosadne diskusije u zatvorenom, uz oblake duhanskog dima i tome sl. Izviaki su sastanci radost druenja, jedva ekano vrijeme za igru, pjesmu i razonodu, dogovore za akcije, koji se iznimno odravaju u zatvorenim prostorijama. A kada se i radi o zatvorenim prostorijama, onda bi to trebale biti posebne, izviake prostorije na koje su izviai ponosni. Vano je drati ustaljeni vremenski ritam odravanja sastanaka to lanove vee uz pokret, tako da kada propusti jedan sastanak (ili aktivnost) osjeti na mu neto nedostaje. (Sl. P 07) etnja Pod etnjom podrazumijevamo vrijeme koje izviai provedu hodajui na istom zraku u trajanju 2-3 sata, bez duljeg zadravanja na jednome mjestu. etnje se najee provode u prirodi i imaju ciljano odredite ovisno o programskom sadraju koji se ostvaruje tim oblikom. Odredite etnje moe biti kino, muzej i sl. Izlet Izleti su vrijedan organizacijski oblik rada karakteristian za tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno podruje u predkolskom odgoju te svim razinama kolovanja. Izlet je povremeni poludnevni ili cjelodnevni boravak u prirodi tijekom kojega se izmjenjuju razliiti programski sadraji (pjeaenje, pjesma, motorike igre, izvianje i traganje, orijentacija, podizanje atora, signalizacija). Tijekom izleta ostvaruju se znaajni odgojni utjecaji te razvoj zdravstveno-higijenskih navika. To su izlasci i boravak izvan naseljenog mjesta koji se ostvaruje pjeaenjem ili relativno kraim putovanjem. Odredite izleta moe biti i oblinje mjesto u okviru ostvarivanja odreenih programskih sadraja, posebice teme Naa domovina, njezini ljudi i krajevi. Taborovanje i kolonije Taborovanje je viednevni boravak u prirodi (10 i vie dana). To je najkompleksniji i najtei oblik rada tijekom kojega dolaze do izraaja sve sastavnice izviakoga programa. Zbog toga ovu aktivnost organizira odred (a mogu se udruiti i dva ili vie odreda), uz maksimalno angairanje brana i ostalih starijih osoba te se u pravilu izvodi jednom godinje
IZVIAI I KOLA
i to u ljetnom razdoblju. Ovisno o mjestu taborovanja razlikujemo umski i morski tabor, a ponekad se u okviru jednog taborovanja realiziraju oba ova tabora, to je jo sloenija aktivnost. Smjetaj, ishrana i sve druge aktivnosti na taborovanju izvode se na otvorenom prostoru uz koritenje razliitih tipova atora i drugih sredstava za zatitu. Pojedine izviake udruge ili zajednice odreda mogu imati tzv. stalne taborske terene na kojima se za potrebe boravka ureuje dio stalnih objekata (vjebalita, sanitarni vorovi, snabdijevanje pitkom vodom, mjesta za spremanje hrane i sl.), to olakava provoenje taborovanja odredima s manje opreme, kadrova i izviakog iskustva. Kolonije su vrlo sline taborovanju, no one su namijenjene prije svega poletarcima koji su za vrijeme boravka smjeteni u vrstim objektima - kantonovanje (zidani, montani, kamp kuice i sl.) s viim standardom opremljenosti, infrastrukturom i udobnosti. U pripremi taborovanja i kolonije vanu ulogu igraju izviai specijalistikih znanja, konaari, koji na teren odlaze nekoliko dana prije dolaska glavnine sudionika radi pripreme terena i izrade objekata za zajedniko koritenje. Na ovim su aktivnostima osobito izraene osobne obveze sudionika i radne zadae, poput odravanja urednosti taborskog prostora i njegova okolia, svakodnevnog ureivanja atora i slaganja osobnih stvari, pomaganja u kuhinji i nabavkama hrane i drugih potreptina, deurstava itd. (Sl. P 08) Zimovanje Zimovanje je viednevni boravak u planinarskim ili izviakim domovima ili drugim vrstim objektima (kantonovanje). Naglasak je na aktivnostima koje proizlaze iz uvjeta boravka na snijegu: sanjkanje, skijanje, etnje, zatita od hladnoe, razne igre na snijegu itd. U veernjim satima brojne su drutveno-zabavne i kulturne aktivnosti. U program su ukljuene i neke radne (domainske) dunosti, kao sudjelovanje u dobavi i pripremi hrane, odravanju higijene prostora i sl. (Sl. P 9) Osim ovih oblika postoje povremene aktivnosti kao to su: smotre, natjecanja, olimpijade, pohodi i dr. Transverzale Transverzale I. i II. su oblici rada za izviae-istraivae. To su dvodnevne aktivnosti prelaska odreene staze na kojoj treba primijeniti prethodno steena znanja i umijea. Stoga predstavljaju svojevrsni zavrni ispit nakon ega se uspjenim lanovima priznaju prva dva stupnja savladanosti opeg programa za tu dobnu kategoriju (primjerice, topografija, kretanje na nepoznatom terenu, pionirstvo, prehrana i smjetaj u prirodi, meteorologija i sl.): Prvi izazov i Drugi izazov.
2
IZVIAI I KOLA
Razlika izmeu I. i II. transverzale jest u tome to je trasa prve u blizini mjesta ivota izviaa i s manje zahtjeva, a druga moe biti na bilo kom dijelu Hrvatske i trai vie znanja i umijea. Ekspedicije Ekspediciju izvodi patrola u cjelini na prethodno utvrenoj stazi prema odabiru patrole. To je viednevna aktivnost na kojoj se, poput transverzala, praktino primjenjuju svi dijelovi programa i uspjeno provoenje ekspedicije priskrbljuje izviaima-istraivaima Trei izazov. Glavno je obiljeje povremenih aktivnosti da one okupljaju vei broj izviakih jedinica (i sudionika) s razliitih podruja (upanijska i dravna razina, ak i meunarodna).
3.
ZNAAJKE PSIHOFIZIKOG RAZVITKA DJECE U MLAIM IZVIAKIM DOBNIM SKUPINAMA
50 Znaajke psihozikog razvitka djece
IZVIAI I KOLA
Za kvalitetan rad s djecom i mladima nuno je dobro poznavati karakteristike psihofizikog razvoja odreene dobi. Naime, poznavanje tjelesnih i psihikih mogunosti djece omoguava nam da program aktivnosti te postupke i zahtjeve prema djeci uskladimo s njihovim umnim i tjelesnim mogunostima. Takoer, poznavanje pojedinih karakteristika mladih osoba pomae nam da izaberemo prave naine motiviranja za rad i metodike postupke u radu. U fazama ubrzanja rasta nastaju takve promjene u organizmu koje dovode do usavravanja grae i funkcija pojedinih organa. Pored kronoloki odreenih razdoblja brzog i sporog rasta nuno je uzeti u obzir razlike u morfolokim obiljejima koja koje su rezultat razliite fizioloke dobi te spolnog dimorfizma. Kako su u ovom radu u sreditu pozornosti izviai mlae dobi, tj. poletarci i mlai izviai, u nastavku iznosimo najvanije karakteristike psihofizikog razvoja djece u razdoblju srednjeg djetinjstva (dob od 6/7 do 9/11 godina) i razdoblju predadolescencije (dob od 11/12 do 13/14 godina). Obje faze ubrzanog i usporenog rasta (Medved, 1987), interesantne su i sa stajalita kvantitativnih ali jo i vie sa stajalita kvalitativnih promjena u razvoju ovjeka. Aerobne mogunosti odreuje cjelokupnost funkcija organizma od kojih ovisi unos kisika i iskoritavanje u tkivima pri emu je udarni volumen srca ograniavajui faktor. Ovaj je period najpovoljnija dob za razvoj mnogih antropolokih dimenzija (Milanovi, 1997). Izostankom odgovarajuih podraaja u ovom periodu, izostat e i optimalan razvoj motorikih sposobnosti. Svakako treba istai da bioloki problem nije jedini koji mlade nuno vee za izviatvo. Rezultati istraivanja drutvenog poloaja, problema i potreba mladih u Zagrebakoj upaniji V. (Ilijin 2006), pokazali su da oni u osnovi dijele sudbinu svoje generacije u Hrvatskoj. To prije svega znai da ive i sazrijevaju u drutvu u kojem je zapoelo razdoblje demokratske konsolidacije, ali ne i potrebnog tempa gospodarskog rasta i razvoja. Otuda mladi u Zagrebakoj upaniji, kao integralnom dijelu Hrvatske, odrastaju u drutvenom okruenju koje jo uvijek nudi neto vie rizika i nesigurnosti nego anse i perspektivu za bolju sadanjost i budunost. Na takvu situaciju mladi odgovaraju povlaenjem
IZVIAI I KOLA
Znaajke psihozikog razvitka djece 51
u privatnost i distanciranjem od gotovo svih oblika javnoga angamana. Paralelno s time zbiva se naglaena individualizacija ivotnih usmjerenja, pri emu se mladi u realizaciji svojih ivotnih planova ponajvie uzdaju u sebe i obiteljske resurse. Rast i razvoj pojedinca je od roenja vezan za ljudsku zajednicu i raznolike grupe. Na se socijalni ivot odvija kroz socijalne uloge koje zauzimamo, a prikladnost ponaanja pojedninaca u socijalnom svijetu regulira se grupnim normama. Da bismo ivjeli kao prihvaeni lanovi grupa, prilagoavamo se vaeim normama. To prilagoavanje, oznaeno kao konformizam, ima i svoje pozitivne i svoje negativne strane (orkalo, 2003). Ureen sustav kao to je sustav izviake organizacije moe doprinijeti tjelesnom, psiholokom i socijalnom sazrijevanju pojedinca.
3.1. Razdoblje srednjeg djetinjstva

3
Ovo razdoblje poklapa se uglavnom sa kolskom dobi prva etiri razreda osnovne kole, a u izviatvu je to uglavnom dobna skupina poletarci. Ovo se razdoblje u razvoju djeteta dri mirnim razvojem tijela i linosti jer odgovara prvoj fazi usporenog rasta. Ovo je period konsolidacije osobina i sposobnosti i ima vie respektabilnih znaajki meu kojima su nedovren razvoj kostura, relativna neotpornost prema psihikom i fiziolokom optereenju. Za izviake je voditelje to vana spoznaja. Naime, kako se izviaki program preteito ostvaruje u prirodi uz mnogo kretanja, valja paziti na tjelesno optereenje djece, to znai izbjegavanje duljeg hodanja (vie od 3 ili 4 kilometra) bez stanke. Tijekom takvih i slinih tjelesnih napora valja davati ee i krae stanke za odmor. Za tjelesni je razvoj neobino vana pravilna ishrana, kao i koritenje odjee i obue u skladu s aktivnostima, te esti boravci na svjeem zraku. Pod pravilnom ishranom misli se na dovoljan broj (4-5) obroka tijekom dana, dovoljnu kvantitetu i kvalitetu hrane, dovoljno tekuine i sl. Na jednodnevnim aktivnostima teko je provesti sve ove zahtjeve, ali je zato velika odgovornost izviakih voditelja za pravilnu prehranu djece tijekom viednevnih aktivnosti, naroito za vrijeme taborovanja i zimovanja. Kada je rije o izboru pravilne ili primjerene odjee i obue, vano je znati da pretrpavanje djeteta odjeom ne znai bolja zatita zato to pridonosi prevelikom zagrijavanju tijela i znojenju nakon ega e dijete poeti skidati dijelove odjee to je direktna ugroza zdravlja. Potom, izbor odjee valja prilagoditi vremenskim uvjetima (vjetru, kii, snijegu). Obua koju djeca koriste treba im omoguiti lagano kretanje, da u loijim vremenskim uvjetima bude vodonepropusna, da za dulja pjeaenja bude vrsta itd. O ovim pitanjima valja razgovarati i s roditeljima u kontaktima koje predvodnici i ostali izviaki voditelji imaju s roditeljima, posebno u pripremi taborovanja i zimovanja. U ovoj je dobi izrazita potreba djeteta za kretanjem. Dijete usavrava motoriku, pa moe sudjelovati u sloenijim igrama i prvim sportskim natjecanjima. Stoga je vano da imaju to vie prilika za usavravanje svojih motorikih sposobnosti. Izviaki program ima mnogo sadraja kojima e se zadovoljiti te potrebe. Naravno, lake je djecu drati u zatvore-
IZVIAI I KOLA
nom prostoru da sjede, sluaju, piu i sl. No, kvaliteta izviakog rada ogleda se, meu ostalim, upravo u tome da se veina aktvnosti odvija u prirodi i u pokretu, nasuprot prevladavajuih oblika kolskog rada. Kod djece se poveava i razvoj osjetila. Otrinom vida i sluha dijete nadmauje odrasle. Raste interes za realni svijet nakon svijeta bajki. No, to je i razdoblje naivnog realizma jer dijete razumijeva svijet onakvim kakvim ga vidi. Opaanje i spoznavanje prostora i vremena postaje sve tonije. Raste sposobnost pamenja, a time i uenja. Vie dolaze do izraaja mnemotehnika sredstva prilikom zapamivanja. Za zadovoljavanje ovih interesa kod djece i daljnji razvoj osjetilnog sustava u izviakom je programu dovoljan broj sadraja: izvianje, traganje, promatranje, zapamivanje i dr., sve u igri i na djeci zanimljiv nain. Stoga u odgojno-obrazovnom radu smiljeno vjebamo sve vidove pamenja (vizualno, auditivno, motoriko i naroito logiko). Kod djece ove dobi razvija se voljna panja to omoguuje unoenje reda u ono to se opaa. No, i tu se djeca brzo umaraju zbog ega odreene psihike aktivnosti (promatranje, sluanje, pisanje i dr.) valja nakratko prekidati bitno razliitim aktivnostima, tzv. psiholokim stankama. Izmjenu psihikih i tjelesnih aktivnosti u izviakom je radu lake zadovoljiti nego u nastavnom procesu, stoga je to jo jedan od razloga da djeca svesrdno prihvate izviaki pokret. No, bez obzira to se u ovom razdoblju djeca ubrzano poinju pribliavati odraslima, ne smije se zaboraviti da mata i igra jo uvijek imaju veliku vanost u ivotu djece. Dapae, mata sve vie postaje stvaralaka. Vrsni izviaki predvodnici koriste tu injenicu kao snanu motivaciju poletaraca za realizaciju izviakih sadraja koja granie s djejim svijetom mate. Tako je izviaki sastanak, etnja, izlet ili dio aktivnosti na koloniji dobrim dijelom u djejem svijetu mate, tj. mijeaju se likovi i dogaaji iz stvarnosti i svijeta mate. Ovo je i razdoblje razvoja apstraktnog miljenja. Pojmovi se vie ne odreuju samo na temelju djejeg osobnog iskustva nego i na drugim izvorima. S tim u vezi raste zanimanje za konkretne pojave te je u aktivnostima vana zornost (oiglednost). Izviake aktivnosti imaju zadatak poticati te procese i to na nain da idemo u susret dogaanjima i pojavama na zoran, konkretan nain umjesto da spoznavanje prepustimo sluajnom dogaaju ili pojavi. Na ovaj nain razvija se i kritinost kod djece jer se dogaaji i pojave usporeuju, selektiraju, apstrahira se bitno od nebitnog. Polaskom u kolu dijete ve ima razvijen rjenik. Naravno, kola ga potie i ubrzano dalje razvija. injenica da poletarci u svom jatu vie i lake komuniciraju s odraslom osobom (predvodnikom) nego u koli (uiteljem) iz jednostavnog razloga to je jato esto puta dvostruko manje nego razredni odjel, to upoznaju nove radnje, specifine izviake termine i to se brojni dogaaji brzo izmjenjuju a sve to doprinosi bogaenju djejeg rjenika u emu je vidljiva velika uloga izviatva. U ovom razdoblju emocionalni ivot djece postaje bogatiji. Prevladava optimistiko raspoloenje, djeca su uglavnom vesela, vedra, razigrana i samouvjerena, ljutnja kratko traje. Dijete se raduje novosteenim znanjima i iskustvima. Doivljavanjem uspjeha dijete stjee samopouzdanje. Stoga su motiviranje, hrabrenje te
IZVIAI I KOLA
Znaajke psihozikog razvitka djece 53
pohvala i nagrada vani u ovom razdoblju. Zbog toga je vano da svako dijete na nekom polju doivi uspjeh. Svega toga je meu izviaima mnogo, individualizaciju rada lake je provesti nego u koli, zahtjevi se lake dimenzioniraju ovisno o interesu i mogunostima djeteta, u izviaima nema negativnih ocjena ni ponavljanja razreda. Polaskom u kolu dijete proiruje svoje socijalne kompetencije pa i u odnosu na ono koje je pohaalo vrti. U kolu dolaze s nejednakom socijalnom prilagoenosti i tu se prilagoenost (ili neprilagoenost) iz prethodnog razdoblja produbljuje. Dijete postaje popularno ili nepopularno. Ova je karakteristika djeteta na poetku ovog razdoblja vaan signal za izviakog voditelja. Zbog ve spomenute manje brojnosti lanova u izviakom jatu nego u razrednom odjelu, predvodnik e lake uoiti eventualni problem (ne)prilagoenosti i moi e se vie posvetiti konkretnom pojedincu (ili vie njih). Osim toga, jato poletaraca nije s obzirom na dob homogenizirano kao razredni odjel (razlika moe biti jednu ili dvije godine meu poletarcima), pa to strunim pristupom omoguava da se izmeu mlaeg i nesigurnijeg djeteta i starijega i sigurnijega razviju pozitivni (pa i zatitniki, mentorski) odnosi, to je uostalom i jedna od generalnih znaajki izviatva da stariji i jai pomae mlaem i slabijem. Kada psihologija govori o socijalnom razvoju kao znaajnom razvojnom pitanju, izrijekom meu vanijim imbenicima toga razvoja naglaava obitelj, drutveno okruje, predkolske i kolske ustanove te spontane i organizirane drutvene skupine vrnjaka, kao i psihofiziko stanje svakoga pojedinca. U ovome se izviai sigurno prepoznaju i preuzimaju svoj dio uloge i odgovornosti.
3.2. Razdoblje predadolescencije

Razdoblje predadolescencije nastavlja se na razdoblje srednjeg djetinjstva i zahvaa djecu u dobi od 11 do 13 ili 14 godina. Ovo se razdoblje uglavnom podudara s razdobljem viih razreda osnovne kole a u izviatvu je to uglavnom dobna skupina izviai i planinke. U tjelesnom razvoju nastupaju znaajne promjene u radu endokrinih lijezda, poinje stvaranje sekundarnih spolnih karakteristika. Organizam bre raste, poveava se psihika razdraljivost. Ovaj period odgovara drugoj fazi ubrzanog rasta. Aktivnosti na svjeem zraku te pravilna ali i pojaana ishrana imaju vanu ulogu u sprjeavanju pojaane podlonosti raznim oboljenjima. Motoriki je razvoj sve skladniji. Djeca tre sve bre, skau sve dalje. Vie poinju kolektivne igre i sportovi. Djeje je opaanje sve bogatije i stabilnije. Vie se koriste kognitivne sposobnosti i iskustvo. Uspjenije se lui bitno od nebitnog, psihiki proces apstrahiranja sve se vie razvije. U pravilu od 12. godine dijete je ovladalo prostorom, kontrolira ga i eli samo putovati. I dalje se poboljava pamenje kojemu raste i kvaliteta i kvantiteta. Pamenje je u uskoj vezi s podrujem (predmetom) interesa. Zbog nabujalih razlika izmeu djeaka i djevojica uoava se velika razlika u zapamivanju sadraja. I panja se razvija, prije svega postaje trajnija i dua. Formiranju panje pridonosi povezivanje poznatoga s nepoznatim. Mata u dobroj mjeri izlazi iz svijeta nerealnoga i sve vie poprima obiljeja stvaralatva. Sada se javlja jo vea vanost odraslih u pravilnom
IZVIAI I KOLA
usmjeravanju te mate koja u tom sluaju postaje snano sredstvo djejeg stvaralatva. U protivnom, negativna strana matanja dovodi djecu u situaciju da potpuno bjee od realnosti i predaju se sanjarenju. Mali je korak do drutveno neprihvatljivog ponaanja i postupaka. U skladu s reenim i miljenje se die na viu razinu, prerastajui u apstraktno miljenje. Jo izraenije se trae uzrono-posljedine veze u prirodi i drutvu te razumijevanje pojava i dogaaja. Raste kritinost i prema sebi i prema okolini. Ubrzano se razvija i govor kojemu se fond rijei gotovo udvostruava u odnosu na prethodno razdoblje, tako da se radi o oko sedam tisua rijei. Na ovim se karakteristikama u znaajnoj mjeri grade putovi i postupci sustava obrazovanja koji je u velikoj mjeri proirio i produbio broj pojmova, injenica i generalizacija, jednom rijeju nastavnih sadraja kroz nastavne predmete u koli. Emocionalni je ivot vrlo bogat u ovom razdoblju. Na njega sve vie, osim obitelji, djeluje kola, skupine vrnjaka i organizirane izvankolske organizacije. Kod djece prevladavaju osjeaji radosti i zadovoljstva to korespondira s prihvaenosti djeteta od drugih i postizanjem uspjeha. No, javljaju se i strahovi jer dijete sve vie shvaa irinu i dubinu ivotnih problema, a istodobno manjkaju brojni odgovori na te probleme i mogunosti realnog predvianja to ga sve eka u ivotu. Za socijalni razvoj najkarakteristinije je pojaano druenje meu vrnjacima i stvaranje raznih grupa. Skupine vrnjaka snano djeluju na pojedinca i njihova su miljenja esto vanija nego drugih imbenika (roditelja, uitelja...). Skupine odlikuje privrenost pripadnicima i pravilima skupine. Te su skupine u poetku ili samo muke ili samo enske. Razvoj suparnitva prema spolu nije poeljno. U ovoj je dobi izrazit moralni razvoj, prije svega kroz osjeaj za pravednost koji je vrlo razvijen. Djeca su eljna znanja i rado primaju moralne po(r)uke, ali su vrlo kritina na naredbe i zabrane. Ovim spoznajama valja prilagoditi postupke odraslih prema djeci. Stoga valja izbjegavati dociranje s visine nego moralne po(r)uke slati na ravnopravnoj razini, razvijajui prijateljske odnose odraslih i djece, koja e vrlo brzo izai iz razdoblja da ne mogu bez mame i tate i bez izraenog voenja tete iz vrtia ili uitelja u niim razredima. Osjeaju se veliki, snani i pametni. Te osjeaje ne valja guiti i ignorirati, treba ih podupirati i u razumnoj mjeri kanalizirati. Pred izviake voditelje ove karakteristike psihofizikog razvoja stavljaju daleko tee zadatke nego u prethodnom razdoblju. Izviaki predvodnici moraju vladati s vie strunog (izviakog) znanja jer se mlai izviai ne zadovoljavaju vie samo igrama i pjesmama. Oni trae ozbiljnije i tee sadraje, to programske osnove Saveza izviaa Hrvatske i osiguravaju. Meutim, jo se vei zadaci psiholoko-odgojnog djelovanja. Dovoljno je samo podsjetiti na okove (sa i bez navodnika) to ih u toj dobi izazivaju prve uoene promjene na tijelu, elju da se odvoje od (klasinih) odraslih: roditelja, uitelja, negativne strane matanja i izazova koji tu postoje, nagle promjene raspoloenja mijeane sa strahom, pomanjkanja odgovora na mnoga ivotna pitanja, formiranja skupina vrnjaka, izraenog osjeaja za pravdu i nepravdu, potrebe za prijateljstvom i povjeravanjem i dr. Struan i sposoban izviaki voditelj izborit e se u patroli mlaih izviaa da ga doivljavaju kao pravog prijatelja, a ne (ponekad) nepoeljnog odraslog docenta.
4.
METODIKO OBLIKOVANJE NEKIH IZVIAKIH AKTIVNOSTI
56 Metodiko oblikovanje nekih izviakih aktivnosti
IZVIAI I KOLA
Voena struno, odgovorno i s ljubavlju, djeca e kroz izviatvo u ovoj dobi odrastati mnogo stabilnija, sigurnija, sretnija i s osjeajem vlastite vrijednosti i osjeajem uspjeha. Pod metodikim oblikovanjem odreenih aktivnosti podrazumijeva se izbor sadraja tih aktivnosti, slijed provoenja tih sadraja (dogaanja), uporabu odgovarajuih materijalno-didaktikih sredstava i metoda rada. U temelju provoenja izviakog programa su osnovne odgojno-radne skupine izviaa: jato i patrola iji rad neposredno priprema, vodi, usmjerava, koordinira i potie predvodnik. Stoga e ovdje biti rijei uglavnom o metodikom oblikovanju aktivnosti koje provode jata i patrole. Iako nije eksplicite metodiko pitanje valja naglasiti da izviai na svim izviakim aktivnostima nose izviaku odoru koja ih vizualno i na prvi pogled razlikuje od ostalih vrnjaka. (U nekim slikovnim prilozima u ovom priruniku vidjet emo djecu i bez odore to najee znai da se ne radi o izviaima nego o ostaloj djeci koja s izviaima provode neke zajednike aktivnosti.)
4.1. Pripremanje za aktivnost

Svaka pojedina aktivnost temelji se na programskim osnovama koje govore o znanjima, umijeima i sposobnostima koje trebaju usvojiti, stei ili razviti izviai pojedine dobne kategorije. Rije je o viegodinjem razdoblju (tri do etiri godine) elimo li da lanovi odreene dobne kategorije (poletarci primjerice) realiziraju cjelokupan program ili njegovu glavninu. To konkretno znai da predvodnik jata (ista je situacija i s predvodnikom patrole) pristupa makro i mikro planiranju: iz cjelokupnog programa izdvaja sadraje (aktivnosti) za jednu godinu (izviaku sezonu) ili za jedan stupanj savladanosti programa, da bi iz toga crpio sadraje za svaku pojedinanu aktivnost: sastanak, posjetu, izlet itd. U tom poslu predvodnik se savjetuje s voom druine, s naelnikom odreda i drugima u druini i odredu, s obzirom da odred za jedno odreeno razdoblje (najee za svaku godinu pojedinano)
IZVIAI I KOLA
Metodiko oblikovanje nekih izviakih aktivnosti 57
planira neke zajednike aktivnosti, odnosno, sudjelovanje jednog broja svojih lanova na zajednikim aktivnostima izviaa ireg podruja (grada, upanije, regije pa i cijele Hrvatske). S druge strane, ti izviaki dunosnici trebaju predvodnicima pruati i konkretnu pomo, kako u planiranju tako i izvoenju nekih aktivnosti. Pripremanje za rad je tim vanije ako su u odgojno-radne grupe (jata ili patrole) ukljuene mlade osobe s posebnim potrebama (tjelesnim ili psihikim oteenjima ili poremeajima). Osim mnogo pedagokog znanja u umijea predvodnici pozornost trebaju posvetiti i radu s drugim izviaima kako bi kvalitetno prihvatili, suraivali i pomagali osobe s posebnim potrebama u svojim patrolama. Planiranje i pripremanje aktivnosti na razini druine, a naroito na razini izviakog odreda, daleko je sloenije i sveobuhvatnije te stoga o tome ovdje nee biti rijei, mada neke odrednice vrijede za sve. Openito gledano, pripremanje i realizacija pojedinih izviakih aktivnosti sastoji se od tri segmenta: programsko-sadrajnog materijalno-financijskog sigurnosno-zdravstvenog Programsko-sadrajna priprema U programsko-sadrajnom segmentu treba uspostaviti ve spomenutu vezu (odnos) izmeu cjeline programa i konkretne aktivnosti. To znai da predvodnik za svaku pojedinu aktivnost treba izrijekom izdvojiti konkretne sadraje koje e realizirati s poletarcima, odnosno izviaima na konkretnoj, pojedinoj aktivnosti. Drugim rijeima, koja e se pjesma (ili vie njih) pjevati ili (na)uiti pjevati, koje e se igre (ili vie njih) igrati ili (na)uiti igrati, koji putni znak (ili vie njih) e se obraivati, koje slovo abecede, koji vor, koji sadraj vezan uz izviaki ator (ili atorsko krilo), koji postupak iz pruanja prve pomoi, koja kuharska vjetina i tako redom. Kada je to definirano, predvodnik planira mjesto realizacije izabranih sadraja: jesu li to izviake prostorije, kolsko igralite, park u gradskom kvartu, livada, umarak ili obala rijeke pored grada (naselja), koja kulturna ili druga javna ustanova, koji kulturni ili drugi javni dogaaj, je li to susjedno mjesto: selo nedaleko od grada ili grad nedaleko od sela, je li to susret (zajednika aktivnost) s jo kojim jatom (patrolom) itd. Ovdje valja naglasiti obvezu predvodnika da pozna mjesto na kojemu e se aktivnosti odvijati. Ako e s izviaima primjerice posjetiti muzej ,mora se informirati gdje je muzej, kako se do njega dolazi, kada je otvoren, plaa li se ulaz i koliko, postoji li struna osoba koja vodi kroz muzej ili ne (ako ne postoji, tada se predvodnik mora pripremiti za to) i sl. Ili, ako se prvi puta izlazi u
IZVIAI I KOLA
okolicu mjesta ili u drugo mjesto: predvodnik prethodno treba obii to mjesto kako bi vidio to se i kako moe realizirati na njemu, kako se do tog mjesta dolazi, vrebaju li kakve opasnosti za zdravlje i sigurnost lanova (veza sa sigurnosno-zdravstvenim segmentom pripreme), kakve su mogunosti nabave odreenih potreptina, posebice pitke vode, ako su aktivnosti neto duljeg trajanja (veza s financijsko-materijalnim segmentom) itd. U realizaciji pojedinih sadraja izviai e se na aktivnostima sresti s jednom ili vie osoba s kojima e razgovor biti izvor znanja ili pomo u svladavanju odreenoga umijea (poljoprivrednik na selu, lijenik, inenjer ili majstor u nekom pogonu, mlinar u mlinu, asnik Hrvatske vojske i dr.), te stoga u ovom dijelu treba prethodno provesti odgovarajuu pripremu: dogovoriti vrijeme i mjesto susreta, teme za razgovor, nain razgovora itd. Materijalno-financijska priprema Za realizaciju planiranih sadraja trebaju odgovarajua materijalna sredstva, u koli bi to izrijekom rekli nastavna sredstva (i pomagala). Ako se obrauje ator (pojam i namjena, izbor terena za postavljanje, samo postavljanje valja pripremiti (i ponijeti) ator i drugo to ide uz to; ako su na dnevnom redu vorovi valja pripremiti dovoljan broj uadi itd. U ovu skupinu materijalnih (nastavnih) sredstava analogno ubrajamo i sredstva za pionirske sadraje (uglavnom laki pionirski alat), zastavice za signalizaciju, kompas, karte, pribor za pruanje prve pomoi, lopte i drugi pribor (sredstva) za igru, glazbeni instrument (ili tehniko sredstvo za reprodukciju) te notni ili samo tekstualni zapis pjesme, pribor za pisanje i crtanje itd. U ovo podruje pripreme ubrajamo i nain prehrane za vrijeme aktivnosti koje traju nekoliko sati ili vie: to e sudionici jesti, kako e se snabdijevati vodom za pie, hoe li se hrana pripremati ili nositi ve pripremljena (ako se priprema to i kako e se pripremati), brine li se o hrani i piu svaki sudionik sam za sebe ili se to rjeava zajedniki za jato (patrolu), ako se neto od namirnica kupuje predvidjeti to e se kupiti, gdje i tko e to uiniti itd. Oito je da se pojedine aktivnosti trebaju ponekad i odreena financijska sredstva: za prehranu i pie trebat e prikupiti novac ako se ta sredstva nabavljaju zajedniki, zatim, novac e trebati ako se putuje javnim prijevozom, ako se negdje plaaju ulaznice i sl. Predvodnik u sklopu svoje pripreme treba raditi proraun potrebnih sredstava, to pravovremeno priopiti lanovima a preko njih i roditeljima. Ukoliko se radi o veim sredstvima, treba kontaktirati roditelje prije nego se donese odluka o provoenju aktivnosti. Sigurnosno-zdravstvena priprema Vano je odmah naglasiti da je ova priprema i realizacija planiranih mjera i radnji najvaniji dio skrbi i rada predvodnika. Naime, zatita zdravlja i sigurnosti djece s kojom radimo prioritetan je zadatak svakoga predvodnika i svih koji u voenju jata i patrola, druina i odreda imaju odreene dunosti. Stoga u pripremi ovog segmenta izviaki aktivnosti valja predvidjeti sve mjere koje e sprijeiti ozljeivanje sudionika bilo tijekom same aktivnosti,
IZVIAI I KOLA
bilo za vrijeme kretanja, odnosno putovanja do odredita. Osobitu pozornost valja usmjeriti na kretanje javnim prometnicama, pjeice ili prijevoznim sredstvima. Ako je kretanje pjeice, naglasak je na prelaenju ulice (koristiti obavezno pjeake prijelaze ako postoje), a na otvorenom primjenjivati pravila za kretanje prometnicama: kretanje desnom stranom ako se hoda u dvoredu, odnosno, lijevom stranom ako se hoda u koloni (po jedan). Najosjetljivija su mjesta u koritenju javnog prijevoza (najee autobusa) ulasci, posebice izlasci iz autobusa. Stoga bi se predvodnik trebao pridravati postupka da u autobus ulazi zadnji, a izlazi prvi. Ako je zadnji, autobus moe krenuti (to se tie njegovih putnika), a ako je prvi sprijeit e istravanje pojedinca ispred ili iza autobusa kada ne postoji pregled drugih prometala, to je esto uzrok prometnih nezgoda, pa i nesrea.. Tu u svakom sluaju ubrajamo i mogue neeljene dogaaje vezano uz prehranu: nepravilno koritenje i priprema namirnica, koritenje vode ija je ispravnost nepoznata, mjere higijene i sl., to neposredno moe ugroziti zdravlje djece. Meu sigurnosnim pitanjima valja upozoriti na rukovanje vatrom u prirodi (posebno odnos prema vatritu prilikom naputanja prostora) kao i aktivnosti koje se odvijaju u blizini rijeke ili jezera. Jednako tako predvodnik e pripremiti i karakteristine brojeve telefona za upuivanje poziva za pomo (u emu mogu pomagati i poletarci) kao i telefonski aparat (to sada nije teko jer mobitel posjeduje i stalno nosi sa sobom gotovo svako dijete). No, neeljeni dogaaji ipak su mogui, stoga u pripremi valja predvidjeti (prethodno, naravno, za to biti i osposobljen) mjere koje e se poduzeti ako do toga doe. Naravno, i uz najbriljivije pripreme i kvalitetan rad, nezgode su mogue. Uvijek e predvodnik imati osjeaj grinje savjesti zbog toga, no, ona e biti ipak manja ako je sve poduzeo da do nezgode ne doe, a osim toga izostat e i eventualna kaznena odgovornost zbog moguega nesavjesnog rada. Predvodnik (i druge voe) zasigurno su najodgovorniji (ili, jedini odgovorni) za kvalitetnu pripremu po svim spomenutim segmentima i za realizaciju sadraja i planiranih mjera. No, cjelokupan e rad i rezultati biti kvalitetniji ukoliko se u njih ukljue lanovi jata ili patrole, a ponekad i njihovi roditelji. To je ak i u funkciji odgojnog i obrazovnog djelovanja i ostvarivanja onih naela izviakog pokreta koji govore da je izviatvo i odgoj za ivot. U tom smislu s lanovima jata ili patrole predvodnik moe razgovarati kako e realizirati odreeni zadatak, kako e rijeiti pitanje prehrane za vrijeme aktivnosti (to bi bilo dobro nabaviti, koliinu namirnica, koliko e to stajati, kako osigurati financijska sredstva, gdje e se to nabaviti itd.). Osobito je uinkovito razgovarati o mjerama i radnjama na zatiti zdravlja i sigurnosti svakog pojedinca za vrijeme aktivnosti, o vanosti pridravanja pravila i uputa predvodnika, disciplini i dr.
4.2. Oblikovanje sastanka jata poletaraca

Ve je naglaeno da izviaki sastanak kao oblik rada nije ono to obino odrasli smatraju sastankom. To je oblik okupljanja s vie razliitih i lanovima zanimljivih sadraja. Iako ne valja propisivati i uniformirati nain rada, iznijet emo moguu strukturu sastanka poletaraca, vie kao poticaj na razmiljanje nego kao strogo propisivanje.
IZVIAI I KOLA
a) Poletarci se okupljaju na dogovorenom mjestu i u dogovoreno vrijeme. Vano je da sastanci poinju u tono zakazano vrijeme, a presudna je uloga u tome da predvodnik doe na vrijeme. Time se osobnim primjerom odgojno djeluje na razvoj tonosti i discipline. Sastanak poinje pozivom predvodnika Poletarci krug! Na taj poziv se okupljaju u krug oko predvodnika. Potom predvodnik kae: Poletarci pozdrav! Na to poletarci (djeaci) zborno kau Let! iza njih pelice (djevojice) Let! Let! i napokon svi zajedno Let! Let! Let! Slijedi prozivka. Voenje evidencije o prisutnosti svim aktivnostima od velike je vanosti. (Pomo u evidentiranju moe se povjeriti i nekomu od poletaraca ili starijem izviau koji kao pomonik predvodnika radi u jatu tamo gdje se to prakticira.) b) Slijedi igranje jedne poznate igre. Ovaj dio sastanka ima zadau stvaranja raspoloenja ili uvoda u uenje nove igre. c) Uenje nove igre poinje kratkim objanjenjem pravila i naina igre. Novu igru ne treba igrati dulje 10 - 15 minuta, pa ak ni onda kada ona nije u cijelosti svladana. Na drugim sastancima ona e se ponavljati i tako e postati poznata igra. d) Nakon igre moe se otpjevati jedna poznata izviake ili druga pjesma. To je jo jedan prilog stvaranju pozitivne atmosfere izviakoga sastanka ne zaboravljajui da je vedra i radosna atmosfera znaajka svih izviakih aktivnosti. Pjevanje traje koliko i pjesma, a poznata pjesma moe se otpjevati i na kraju sastanka. e) Kao i kod igre, pjevanje poznate pjesme moe posluiti kao najava da e se uiti nova pjesma. Uenje nove pjesme poinje tako da predvodnik otpjeva pjesmu u cijelosti. Prije toga poeljno je rijeima stvoriti atmosferu. f) Slijedi obrada (uenje) izviakih sadraja (sadraja u uem, strunom smislu) iz opega programa za poletarce. Rije obrada je pod navodnicima jer asocira na nastavni sat i kolu (a i tamo obrada znai uenje novoga), a to po nainu rada izviaki sastanci i druge aktivnosti ne smiju biti. Pod sadrajima u uem strunom smislu mislimo pije svega na specifine dijelove izviakog programa iz tematskih podruja Izletnitvo, Orijentacija i kretanje u prirodi, Izvianje i traganje, Tehnika izletnitva i taborovanja, Signalizacija i veze, Prehrana u prirodi i Ekologija i zatita prirode. Vano je da se za obradu na jednome sastanku uzimaju male doze iz sadraja o kojima predvodnik ne dri predavanja nego o njima razgovara, a posebice da se to vie praktino radi. Primjerice, uenje ambulantnog vora poletarce treba dovesti pred problem: imaju dva ueta koja moraju nastaviti da dobiju jedan, dovoljno dugaak. Poletarci e zakljuiti da ga treba produiti (natukati) a predvodnik e samo pokazati kako se to radi. g) Sastanak ima zavretak slian poetku (bez prozivke), uz dogovor (podsjeanje) kada i gdje je sljedei sastanak ili sljedea aktivnost. Nije potrebno, a ponekad ni mogue, na svakome sastanku realizirati sve toke (od a do g), s obzirom da sastanak je trajanje sastanka oko 60 minuta. Naravno da redoslijed sredinjeg dijela sastanka ne mora biti kao u ovom primjeru. Sve je to samo orijentacija to se moe raditi na sastanku. Sastanak moe ponekad zamijeniti posjeta bolesnome lanu,
IZVIAI I KOLA
pomo u slaganju drva starijem susjedu, priprema za blagdane i slino kada se, pogotovo u jednosatnom razdoblju, ne moe sve realizirati. Dakle, na sastancima ima igara i pjesama. Igre i pjesme odabire predvodnik (kao i druge sadraje). Treba koristiti izviaku literaturu, ali i drugu (pjesme ne moraju biti samo izviake). Na sastancima valja organizirati i sluanje glazbe. Sadraje sastanaka mogue je i proiriti u odnosu prema ovdje prikazanom, dapae! Ovo je minimum bez kojega je teko odrati sastanak. Valja biti elastian kreativan u planiranju sastanaka, odnosno njihovih sadraja. Primjerice, ako padne snijeg - ne sjedite u uionici ili drugoj prostoriji. Sve aktivnosti koje su predviene za taj sastanak ostaviti za sljedee susrete jer snijeg nee ekati! Za teoriju ima vremena! I jo jednom naglaavamo: ove sugestije, sadraj i primjeri za sastanke koji su prikazani u ovoj knjizi nisu zakon, propis, naredba. To je pokuaj da se predvodnike ohrabri, potakne da sami razmiljaju. Moda na temelju ovdje zapisanog iskrsne neka bolja ideja! Valja je primijeniti, isprobati. Treba pustiti i mati na volju. Valja osluhnuti i djecu (lanove). Pomo je uvijek mogue dobiti od uprave odreda i drugih voa. Valja naglasiti da se predvodnik za svaki sastanak treba pripremati. Osim makro pripremanja (o kojemu je prethodno bila rije) ovo je mikro pripremanje: odreivanje sadraja i tijeka dogaanja. U pisanoj pripremi za sastanak valja minimalno naznaiti sljedee: 1. Ime jata i nadnevak rada 2. Cjelina i tema iz programa 3. Redoslijed (dnevni red sastanka): a) pozdrav i prozivka b) igra (pjesma) c) uenje novih sadraja (ili vjebanje ve nauenog) d) obavijesti i/ili dogovor za sljedeu aktivnost e) pjesma (igra) f) ureenje (pospremanje) prostora ceremonijal jata Nakon odranog sastanka predvodnik bi trebao ukratko zabiljeiti: samoprocjenu o tomu kako je ostvario predviene zadae, bi li to trebalo poboljati, kakva je bila aktivnost lanova, koji poletarac je posebno bio uspjean, aktivan i sl. Iako e o tome biti jo govora, ovdje elimo naglasiti kako je potrebno da se o svakom sastanku vode zabiljeke. To je najkvalitetnija dokumentacija o radu jata ili patrole koja se
4
IZVIAI I KOLA
moe ustrojiti u odgovarajuoj biljenici, a jo bolje u Knjizi jata ili Patrolnoj knjizi izraenima za te potrebe. Tu se nalaze podaci o osnivanju jata ili patrole, popis lanova, podaci o sastancima i to se na njima radilo, kako izviai napreduju i stjeu znanja i umijea itd.
4.3. Organizacija jednodnevnog izleta poletaraca

Organizacija izleta poinje aktivnostima na prethodnim sastancima. Kako se izleti ne provode svakoga tjedna nego priblino jednom mjeseno (kao ni sastanci svakoga dana nego uglavnom jednom tjedno), to se dio pojedinog sastanka koristi za pripremu izleta. Jednom e to biti na utrb uenja ili igranja igre, drugi put pjesme, trei put obrade izviakog sadraja (onoga u uem smislu). Rije pod navodnicima ukazuje da to zapravo nije na tetu tih aktivnosti jer e se sve to na izletu (i u kasnijem radu) viestruko vratiti. Naime, izlet traje mnogo due nego jedan sastanak, a kako se na izletu i igra, i pjeva, i ue novi sadraji, odnosno, vjebaju odreene radnje i postupci pojedinih izviakih vjetina to je prilika da se u jednom drugaijem, slobodnijem i vremenski manje ogranienom razdoblju sudionici naigraju, napjevaju i da zadovolje brojne interese vezane uz izviaki program. Naravno, ponekad e neto to se uoi ili doivi tijekom izleta potaknuti neposredne sljedee aktivnosti, stoga je potrebno da predvodnik prati individualne aktivnosti djece, njihovo zanimanje za pojedine detalje i potie razgovor o tome. Na taj se nain potie razmiljanje, istraivanje, interes i drugi psihiki procesi izuzetno vani u razvoju osobe u toj dobi. a) Izlet poinje okupljanjem, pozdravom i prozivkom. Provodimo kontrolu da li je sve to je dogovoreno da se ponese na izlet pripremljeno za polazak. Slijedi putovanje do odredita (pjeaenjem ili javnim odnosno posebnim prijevozom). Kontroliramo i upozoravamo na ponaanje koje utjee na sigurnost poletaraca o emu se u pripremi izleta govorilo. Na prvim je izletima, dok jo ne postoji dovoljno iskustva, kontrola ea ,a s vremenom oputenija, no nikada potpuno zanemarena. U svakom sluaju izlet obiluje tjelesnim aktivnostima/kretanjem. (Sl. P 10) b) Dolaskom na odredite poletarci odlau osobne stvari na jedan skup (mjesto) a zajednike stvari ili opremu na drugi skup (mjesto) prema uputama predvodnika. Predvodnik e poletarce kratko orijentirati u prostoru i ponaanju. Upozorit e, primjerice, na prometnicu koja granii s livadom i mjere opreza, upozorit e na obalu potoka ili rijeke i opasnosti odlaska na njih bez nadzora ili znanja predvodnika, pokazat e mjesto gdje e se odlagati otpatci ili smee (a to mogu poletarci i sami predloiti, ime se konkretno povezuje sadraj izleta s programskom temom Ekologija i zatite prirode), na isti se nain odreuje i mjesto za odlaganje namirnica (sjenovito i hladnije mjesto, da nije nadohvat kukcima, posebno mora biti zatieno od muha, i sl.
IZVIAI I KOLA
c) Nakon kraega odmora i slobodnog i osobnog raspolaganja s vremenom, prelazi se na realizaciju sadraja planiranih za izlet. Moda je najbolje zapoeti s igrom. Igranje jedne ili vie poznatih igara sada moe doi mnogo vie do izraaja nego na sastanku. To e stvoriti ugodnu atmosferu. Nakon igre moe se prijei na sadraje iz ue izviake struke. Ovisno o programu izleta sada se moe vjebati (ili uiti) odreivanje strana svijeta kompasom ili bez njega, izraivati skicu terena, vjebati pronalaenje tragova, igrati igre koje razvijaju sposobnost promatranja i traganja i sl. Moe se vjebati (ili uiti) odreivanje lijeve i desne obale potoka ili rijeke (ako smo pored nje), smjer izvora i ua, obaviti jednostavne pokuse odreivanja svojstva vode iz vodotoka ponesenim priborom za ispitivanje, promotriti i odrediti vrstu tla itd. Mogu se po skupinama istraivati vrste livadnog i (ili) umskog cvijea, vrste trava, evidentirati kojih ima mnogo, a kojih malo, vrste raslinja u grmlju i (ili) umarku i tako redom. Sve pronaeno moe se ubrati u malim koliinama i krenuti na odreivanje, tj. pronalaenje njihovih imena i drugih podataka. To se moe uiniti na samom izletu ako je ponesena literatura pomou koje e se to odreivanje raditi (a taj rad moe biti i mali predah jer je smanjena tjelesna aktivnost i izloenost suncu), a moe se uiniti i nakon povratka s izleta. Prikupljanje uzoraka moe biti i jedna od radnji za izradu prirodnjakih zbirki (herbarija, primjerice). Izlet je vrlo pogodan za uenje i vjebanje podizanja atora (Sl. P 11), sluenja atorskim krilom, vjebanje signalizacije, izrade raznih patenata, pronalaenja koplja za zastavicu jata i jo mnogo ivotnih sadraja iz programa ijoj realizaciji pogoduje izvorna stvarnost i dostatno raspoloivo vrijeme. d) Nakon nekoliko sati valja planirati uinu ili objed. Ako je dogovoreno da se ona sastoji od onoga to su sudionici ponijeli, tada je dovoljno samo osigurati vrijeme i prepustiti poletarcima da objeduju. Ako je planirana priprema jednostavnog objeda u prirodi, tada treba vie vremena od ega jedan vei dio otpada na pripremu. Zamislimo da je za objed planirana kobasica (ili hrenovka) na aru. Jedna skupina poletaraca, primjerice, pripremit e materijal za vatru, druga e pripremiti ibe na koje e se kobasica nataknuti, a trea e pripremiti kobasice (raspakirati ih), narezati kruh, odrediti i urediti mjesto za podjelu hrane i sl. Bolje je da za neke ove aktivnosti ve postoji predznanje poletaraca (naroito za paljenje vatre), no mogue je to provesti u obliku uenja, dakle prvi put. Naravno, ovo e se planirati sa starijim poletarcima. Neemo propustiti podsjetiti poletarce na higijenu kao i na pospremanje otpada i smea nakon zavrenog objeda. Posebno naglaavamo odgojnu i ekoloku vrijednost praktinog postupanja na izletu prilikom paljenja vatre u smislu ptotivpoarne zatite ali i zatite travnjaka. (Vidi u prilozima u poglavlju 9.9.) e) Poslije objeda valja poletarcima dati barem pola sata slobodnog vremena, tj. ne poticati nove aktivnosti. Neka sjede, razgovaraju, neka neko od njih sjedi sam i meditira. Jednom rijeju, vrijedi generalno za sve izlete, ne treba isprogramirati svaku sekundu izleta. Vie puta ostavimo slobodno krae vrijeme neka ga djeca individualno koriste. Najbolji
IZVIAI I KOLA
znak kada se trebate ukljuiti i nastaviti predvieni program je kada se poletarci ponu dosaivati, svaati se, a nije rijetko i da se potuku. Vano je imati na umu i sljedee: ako se vidi da se u nekom razdoblju (prije svega u slobodno vrijeme) djeca dobro zabavljaju, igraju, ne treba strogo u minutu prekidati igru zbog sljedeeg programa. Bitno je da se, kada pone oputanje, uskoi s igrom, pjesmom i sl. Osim toga, ne valja svaki as djecu okupljati i postrojavati. Treba promisliti kada je to doista potrebno, a kada ih se okupi rei to treba kratko i jasno. Djeca su na izletu u sreditu pozornosti predvodnika. Na prvom je mjestu rekreacija, igra i odreene radnje kroz koje e se nauiti ono to je predvodnik planirao. Ne preslikavati uionicu i nastavu na izlet. Tako se primjerice moe dozvoliti i razgovor/odgovori u glas, bez posebnog dizanja ruku i sl. I napokon, ne treba planirati previe sadraja za jedan izlet kako bi se izbjeglo utrkivanje s vremenom, to uzrokuje nervozu kod svih sudionika i tako umanjuje uinke izleta. Dobar izviaki predvodnik nee kod odreene aktivnosti propustiti upozoriti poletarce da e o nekim sadrajima izleta uiti u koli i da se tada mogu iskazati kao dobri izviai. I stoga je vana suradnja izviakih predvodnika i kole, konkretnog uitelja, kako bi zajedniki napori dali to uinkovitije rezultate. (Najvei dio ovih postupaka primjenjiv je i za izlet izviaa. Glavna je razlika u sadrajima koji se odvijaju, to ovisi o programu.)
4.4
Primjeri oblikovanja pojedinih dijelova izviakog programa
U ovom dijelu prikazat emo po jedan od moguih primjera oblikovanja nekih dijelova izviakog programa za poletarce i to: pjesme, vorove, putne znakove, igre i sl. Prema istom metodikom modelu mogu se uiti i drugi srodni sadraji. Izviake pjesme Pjesma u ivot unosi radost i upravo pjesmom izraavamo svoja emocionalna stanja, a najee radost. Izviaki je ivot, meu ostalim, i radost igre, druenja meu vrnjacima, spoznavanja ljepota prirode itd. Izviai imaju mnogo pjesama koje tematski govore o izviakom ivotu i stoga na sastancima s izviaima treba nastojati da lanovi naue to vie izviakih pjesama. Naravno da e na sastancima, izletima, putovanjima i u drugim prigodama izviai pjevati i druge pjesme. Za uenje nove pjesme dobro je na poetku pobuditi interes osobito kod poletaraca da uju pjesmu, a potom i da je naue. Tako, primjerice za pjesmu Mali Mika predvodnik moe, primjerice, potaknuti interes za uenje pjesme na sljedei nain:
IZVIAI I KOLA
Jato poletaraca igralo se na livadi. Izdaleka ih je znatie!jno promatrao djeak Mika. Sviale su mu se arene izviake marame, a jo vie vesela igra i pjesma poletaraca. Skupio je hrabrost i poao poletarcima. ujte to se dogodilo! Tada predvodnik otpjeva cijelu pjesmu uz pratnju instrumenta ili bez pratnje. Pjevanje predvodnika uivo je najbolje, no ako to predvodniku slabije ide moe se posluati i reprodukcija s nosaa zvuka. Nakon pjevanja i kratke stanke razgovara se o sadraju pjesme. Poletarci samostalno ili uz pitanja predvodnika govore o sadraju, tj. o emu pjesma govori (djeak Mika, vidio je poletarce i poelio i on biti poletarac, poigrao se s njima, nije bio vjet pa je razbio nos, htio je pobjei jer ga je bilo sram, ali su mu poletarci pomogli i napokon je Mika postao poletarac dobio je izviaku maramu divne boje jata). Potom predvodnik jo jednom otpjeva pjesmu. Mogu se zapisati rijei prve kitice, a nakon uenja i druge rijei. Umjesto zapisivanja poletarcima se moe podijeliti tekst, pa ak i s notnim zapisom, iako djeca te dobi jo nisu u koli uili note. Tekst se prvo zajedniki proita u ritmu pjesme, a zatim se ui melodija. Kasnije e tekst zalijepiti u svoju izviaku biljenicu (qipos). Najbolje je uenje (melodije) na principu jeke predvodnik otpjeva jednu cjelinu (npr. Sitni deko mali Mika) a potom mu jeka (poletarci) odgovara (otpjevava) tu istu cjelinu. Nakon odgovora jeke predvodnik nastavlja drugu cjelinu (pita njega voa jata) i tako redom. Uenje melodije dovoljno je samo na prvoj kitici tako da se poletarci mogu usredotoiti na melodiju, a da se ne optereuju tekstom. Nakon nekoliko ponavljanja na principu jeke predvodnik e ponovno otpjevati (ili reproducirati) cijelu pjesmu prethodno pozvavi poletarce da mu se pridrue. Da bi se dobilo na dinamici i dodatnom raspoloenju u dijelu pjesme, tj. na rijeima let, let, let, potom na svakom identinom ritmikom dijelu (i)-ga-ra pet itd. poletarci mogu pjevanje ritmiki popratiti pljeskanjem. Ne treba inzistirati da se pjesma u cijelosti naui na jednome sastanku. Zbog toga se nakon 10-15 minuta uenje pjesme moe zavriti, a njezino uvjebavanje nastavit e se na sljedeem okupljanju jata. I tako kroz nekoliko sastanaka dok se pjesma u cijelosti ne naui.
IZVIAI I KOLA
Sitni deko mali Mika doo je u jato. Pita njega voa jata: to bi htio braco? uo ja sam let, let, let, vidio igara pet poletarci, oh veselja, to je moja elja! Dobro mali, voa veli, a to drugi kau? Poletarci povikae da se oni slau. Poletarci trk u krug, viknu voa starji drug al to Mika nije znao pa je na nos pao. Nos mu posta crven jako ko da mu se ruga. I pobjee mali Mika daleko iz kruga. Al za njime let, let, let, potri djeaka pet, maramicom nos mu veu pa ga vrsto steu. Dani jure, tri su prola, ve je Mikastarac. U krug juri ko bez due jer je poletarac. Smjeka mu se prvi let, sad je njegov cijeli svijet, marama mu oko vrata divne boje jata. vorovi U praksi je esto potrebno napraviti vor primjerice, zavezati cipele. Treba se prisjetiti kakve su to bile muke prije polaska u kolu. Vezanje vorova je vjetina koja na prvi pogled ne plijeni pozornost, ali kada je djeca ponu izvoditi, vrlo im je zanimljiva. vorove izviai esto koriste u prirodi kada nema drugog sredstva za privrivanje nekih predmeta, a neki nisu ni prikladni za prirodu (ica, avli i sl.) vorove vrlo esto koriste ribari i mornari. Kako ih i izviai esto koriste i zanimljivi su im, esto govorimo o izviakim vorovima, mada oni ni po emu nisu samo izviaki. Za uenje vorova, a kasnije i natjecanja u vezanju vorova, potreban je par deblje page ili tanjeg ueta, duljine 60-70 cm. Prilikom prvog susreta s vorovima (uenja prvoga vora) predvodnik moe donijeti nekoliko jednostavnijih i nekoliko kompliciranijih vorova, pokazati poletarcima i pitati znaju li to je to. Nije bitno hoe li poletarci odgovoriti da su to vorovi, rei e im to predvodnik. Moe ih se pitati jesu li oni ikada vezali vorove. Najvjerojatnije e rei da nisu, a predvodnik ih tada treba podsjetiti na vorove koje veu na cipelama. Poletarcima treba rei da pravi izviai znaju vezati mnogo vorova jer im to umijee treba za ivot u prirodi, primjerice: skratiti konopac atora, spojiti dva komada drveta bez avala ili ice i dr., pa e ih on (predvodnik/predvodnica) u sljedeem razdoblju nauiti vezati neke vorove. Potom moe najaviti da e danas uiti vezanje, primjerice, osmiastog vora. Zove se tako to lii na brojku osam (poloenu). Koristi se najee kao poluvor na kraju ueta da se ue ne rasplie ili za privezivanje ueta za razne predmete koji su dovoljno hrapavi (najee za stablo ili granu). Funkcija poluvora na kraju ueta moe se zorno pokazati na sljedei nain: Na komad ueta poloenog na klupu (stol) nanizati
IZVIAI I KOLA
nekoliko kuglica (ili neto sl.). Potom uzeti konopac za jedan kraj i podignuti ga. Naravno, kuglice e iscuriti s konopca. Postaviti problem poletarcima: to bi se moglo uiniti da kuglice ne spadnu s konopca. Rjeenje je: na kraju konopca zavezati osmiasti vor. Slijedi pokazivanje naina vezanja osmiastog vora. Radi se u dvije etape ( kako je prikazano na dvjema sljedeim sliicama svaka sliica jedna etapa). Radi se na vodoravnoj podlozi dok se ui a kasnije vjebanje se radi u zraku. Prvo polagano vezivanje pokazuje predvodnik, a potom uz pomo sliica, kontrolu i upute predvodnika rade poletarci. (Sl. 5) I ovaj dio izviakog sastanka ne treba trajati predugo (10-15 min.) kako ne bi postalo dosadno. No, ako poletarci ele vie vremena (posebice kada savladaju vie vorova) valja im to omoguiti.
Sl. 5: Osmiasti vor
Putni znakovi Prilikom kretanja u prirodi skupine izviaa (ili pojedinci) esto se, iz raznih razloga, razdvoje. Osim toga, kreu li se prilikom izvianja i traganja nepoznatim terenom mogu ispred sebe poslati izvidnicu od jednog ili dva izviaa. Tada jedni drugima ostavljaju znakove uz put (Sl. 6), najee izraene od granica ili kamenia. (Sl. P 12) idi u tom pravcu pouri u tom pravcu zvidi tabor u tom pravcu pismo na 3 koraka
Sl. 6: Neki putni znakovi
ne idi ovim putem
u pomo
IZVIAI I KOLA
Prigodom prvoga susreta s putnim znakovima (prvoga uenja) valja poletarce dovesti u problemsku situaciju, tj. da se susretnu s jednim od znakova u stvarnoj situaciji kako bi se vidjela njegova uporaba. To je mogue napraviti na jednom od izleta. Jato poletaraca kretat e se nekoliko stotina metara putem to ga je predvidio predvodnik. Prije polaska predvodnik e zatraiti da poletarci paljivo gledaju ispred i oko sebe ne bi li uoili neto neobino. Prije polaska predvodnik e se, primjerice, za vrijeme igre poletaraca nakratko udaljiti i na trasi kretanja postaviti jedan putni znak. Jo je bolje ako mu to uini stariji izvia ili pomonik. Zamislimo situaciju da jato ide u posjet drugom jatu koje je takoer na izletu. Tijekom kretanja poletarci e tako uoiti znak. Jato se treba zaustaviti i zapoeti raspravu to bi to moglo znaiti (primjerice, znak koji oznaava pismo ili poruku na 5 koraka). Ako poletarci ne uspiju odgonetnuti znak, to e im priopiti predvodnik, u smislu da je to jedan od izviakih znakova kojima izviai jedni drugima ostavljaju poruke ili upute uz put (otuda ime putni znakovi), pojanjavajui pritom ulogu putnih znakova i sl. Tada se kae ime toga znaka i potrai se pismo. U pismu primjerice moe biti sljedea poruka: Oprostite, morali smo se vratiti u grad. Nai emo se na drugom izletu. Jato Lisica. Obratiti pozornost od ega je napisan pronaeni putni znak (primjerice, od granica pravokutnik i strelica a broj unutar pravokutnika od kamenia). To je prilika da se poletarcima kae kakvim se olovkama mogu pisati izviaki putni znakovi. Kada se pronae pismo (ono je malo i skriveno pa ga onaj koji ne zna da je pismo tu negdje, nee nai), proita se poruka da su Lisice otile, prema tome nema susreta pa e se donijeti odluka o povratku ili neto drugo. Druge putne znakove ne treba uiti na ovaj nain nego ih se po nekoliko odjednom moe nauiti: primjerice, nacrtati ,a potom vjebati njihovo postavljanje u prirodnim uvjetima. I znakove, kao i rijei pjesme, valja zapisati u quipos (notez, biljenicu malog formata u koju izviai zapisuju ono to su nauili, neto kao biljenica u koli). Tajne poruke Djeca, osobito mlaa, vole tajne. Rado e jedni drugima slati poruke, a da drugi ne znaju njihov sadraj. Germanikus je jedno od estih i najjednostavnijih ifriranih poruka. Rije GERMANIKUS je zaporka (ifra), dogovoreni nain pisanja za prenoenje tajnih poruka. Svakome slovu rijei germanikus pridrui se po jedan broj od 1 do 0: (G=1, E=2... S=0). Poruka se pie tako da se svakom slovu rijei germanikus pridrui po jedan broj, i to od 1 do 0. Dakle, za bilo koju poruku koju aljemo tajno, 10 slova zamijenit emo brojem. Ako poruka ima slovo koje se ne nalazi ukljuu (germanikus) to se slovo napie neifrirano.
IZVIAI I KOLA
G 0
E 1
R 2
M 3
A 4
N 5
I 6
K 7
U 8
S 9
Primjerice, poruka SUTRA U PET NA ISTOM MJESTU ifrirano bi glasila: 98T24 8 P1T 54 69TO3 3J19T8 U ovoj tajnoj poruci napisani su razmaci izmeu rijei. To je samo zbog jasnoe, razumijevanja kako se sastavlja tajna poruka. Inae, to treba napisati bez razmaka izmeu rijei jer to onome tko bi htio razbiti ifru oteava posao, pa bi prednja poruka izgledala ovako: 98T248P1T5469TO33J19T8 Dakle, bilo da se spremate na slanje poruke (ifriranje pisma) ili ste primili poruku (deifriranje pisma), prvo treba napisati ifru, ispod nje slovima pridruiti broj i onda pisati poruku ili je itati. Naravno, onaj tko alje i onaj tko prima poruku moraju znati ifru (klju, zaporku). Izviae je dobro potaknuti da na istome principu izmisle drugu rije kao ifru, s tim da ne bude dulja od 10 slova i da se slova ne ponavljaju. Rije koja se bira za ifru uope ne treba imati neko smisleno znaenje, primjerice: HUNGERIKAS, BRZOGLASIK, TRZOGLASNI itd. Kako obraditi pojam i potrebu slanja tajnih poruka, bez obzira o kojoj se vrsti poruke radi? Najbolje je izviae dovesti u problemsku situaciju: u nekom trenutku na sastanku ili izletu predvodnik moe postaviti pitanje to e se dalje raditi, a najee i izviai stalno pitaju u smislu - a to emo sada raditi (ovo je najjednostavnija varijanta). Predvodnik im tada urui list papira s kojeg oni nita ne mogu (ne znaju) proitati. Sloenija varijanta je da, primjerice, tijekom traenja blaga (kretanje prema planu i dolazak do odredita na kome je negdje blago), umjesto da pronau blago traenjem nasumce, mogu pronai list papira na kome su neke brojke i slova bezvezno rasporeeni, ili ak prazan list papira. Tada predvodnik slavodobitno najavi: va predvodnik, stari i iskusni izvia, nauit e vas jo jednoj izviakoj tajni a ta je - pisanje i itanje tajnih poruka. Nevidljivo pismo Perom za pisanje (ili tanko zailjenom klipicom, poput akalice) pie se na papiru limunskom kiselinom, octom ili mlijekom. Primatelj pisma, da bi proitao poruku, list papira treba zagrijavati iznad izvora topline (npr. plamen svijee). Nakon kratkoga vremena slova postanu tamnosmea i poruka se moe itati. Ne treba biti nestrpljiv, nego treba paziti da se pismo ne zapali.
IZVIAI I KOLA
Sloenije ifrirano pismo ifriranje se temelji na pravokutnoj mrei iz koje se u paru iitavaju brojke (oznaavaju red) i slova (oznaavaju stupac). ifriranje se temelji na pravokutnoj mrei iz koje se u paru iitavaju znakovi poruke. Taj par brojke i slova ini jedno slovo tajne poruke. Treba primjerice proitati poruku: 5K8I7U3A1U6I7T3K8A2I. Onaj koji ita mora znati klju (ifru) pomou koje je poiljatelj sastavio poruku. Za klju se uzima srednje duga rije u kojoj slova nisu bliska po abecednome redu. Za prednju poruku klju je rije SKAUTI. Kada se to zna, napravi se mrea koja ima broj stupaca za 1 vie nego to klju ima slova. Broj redova je uvijek 10. U prvi se red u prvo polje upie znamenka nula, a potom u svako sljedee polje po jedno slovo ifre. Zatim ispunjavamo stupce. Prvi stupac se popunjava brojkama do devet (nula je ve napisana, a zatim slijede 1, 2 itd. do zakljuno 9). Stupci gdje su slova ispunjavaju se jedan po jedan i to tako da se nastavi redanje slova abecede i to bez slova s dijakritikim znakovima (, , i dr.) i sloena slova od dva znaka (npr. LJ, NJ). Tako ispunjena ifra izgleda ovako:
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 S T U V Z A B C D E K L M N O P R S T U A B C D E F G H I J U V Z A B C D E F G T U V Z A B C D E F I J K L M N O P R S
Potom se gleda ifrirana poruka. Ona poinje s parom brojke i slova: 5K. Brojka 5 je peti red mree, a slovo K je trei stupac. Na sjecitu petog reda i treeg stupca je slovo P . Sljedei par je 8I (osmi red, stupac I, na mjestu sjecita je slovo R) itd. Poruka (rije) glasi: PREDVODNIK. U mrei se pojedino slovo moe nai na vie mjesta i to valja uzeti u obzir. Dakle, za isto slovo uzimati razliita sjecita reda i stupca jer se tako oteava otkrivanje poruke onome tko neovlateno eli deifrirati poruku. Primjerice, slovo E moe biti 7U i 8T itd. (Izviai, ili uitelj, mogu u 4. razredu u matematici prilikom uenja pravokutne mree koristiti kao motivaciju ovaj nain tajne poruke.)
IZVIAI I KOLA
Izviake igre Ve je bilo rijei o znaenju igre, posebice u najmlaoj izviakoj dobi, u kojoj djeca zadovoljavaju potrebe za kretanjem i veseljem i istodobno ue. Djeca ve znadu mnoge igre i igraju se, to e predvodnik koristiti u svom radu. Rad s izviaima prigoda je da se obogati taj broj igara meu kojima su neke s naglaenim izviakim sadrajima. Igru kao najstariji oblik tjelesne i zdravstvene kulture i najautonomnija ljudska aktivnost, spontano i slobodno izabrana, karakterizira je raznovrsnost kretanja i prati snaan osjeaj ugode i zadovoljstva (Findak i Prskalo, 2004b). Posebno treba naglasiti da upoznavanje s pravilima, odnosno nainom igre mora biti jednostavno i djeci jasno. I naravno, moraju se potovati metodiki principi i meu kojima emo ovdje posebno naglasiti princip sustavnosti i postupnosti. Djecu treba pozvati da odigraju jednu igru koju se igraju kada su sami, tj. neka oni predvodnika naue jednu igru. Nakon to se igra odigra, dovoljno je da ih on sada nauiti jednu novu igru, koju najvjerojatnije ne znaju. Slijedi najava naziva igre i objanjavanje naina kako se igra. Prikazat emo ovdje igru Prijelaz preko minskoga polja koja se moe nai i pod nekim drugim imenom. Naravno da su rijei minsko polje pod navodnicima, a uvrtene su u naziv igre kako bi se igra i odgojne poruke lake povezale s jednim problemom nastalim tijekom Domovinskog rata (minirana podruja). Dakle, nakon to se kae ime igre valja kratko porazgovarati o Domovinskom ratu s naglaskom da jo uvijek na nekim podrujima nae domovine postoji opasnost od zaostalih mina, da su ta podruja obiljeena oznakama kojih se strogo treba pridravati (ne ulaziti u oznaena podruja, ne trgati trake i oznake i sl.), ne dirati nepoznate predmete nego o tome obavijestiti starije (roditelje, policiju i dr.). Opravdanost razgovora o tome i s djecom koja ive izvan podruja koja su bila zahvaena ratom postoji jer se mogu s roditeljima nai na izletu na tim podrujima, s izviaima, na kolskom izletu i sl. (Veza s programskim podrujem zatita u prirodi.) Za igru je potrebno obiljeiti pravokutnik proizvoljne veliine (npr. 4 x 8 m). Na kraim stranicama pravokutnika napravi se izlaz od priblino 70 cm. Unutar pravokutnika nepravilno se rasporedi 10 20 kartonskih kutija razliitih veliina (ili neto slino) to su mine. Igrai se podijele na dvije jednake skupine (A i B) i stanu izvan pravokutnika uz krau stranicu. Igra poinje tako da jedan igra iz skupine A ulazi u minsko polje (pravokutnik) ispred ekipe B. Ekipa B mu vee oi maramom i zavrti ga nekoliko puta da izgubi orijentaciju gdje su mine. Nakon toga taj igra kree prema svojoj (A) ekipi kroz minsko polje, a njegova ga ekipa usmjerava povicima (lijevo, desno, stani, kreni i sl.). Uz njihovu pomo igra treba izai iz polja kroz obiljeeni izlaz a da ne dotakne neku od kutija (mina) ili ne nagazi na rub obiljeenog polja. Ako to uspije, njegova ekipa dobiva bod. Ako prilikom prelaska dotakne ili nagazi minu ispada iz igre, tj. ekipa nema boda. Zatim se isti postupak ponavlja, s tim da igra iz B ekipe kree povezanih oiju od ekipe A k svojim suigraima. (Sl. 7)
4
IZVIAI I KOLA
Ako je manji broj igraa, igra traje dok svi igrai iz svake ekipe prou preko polja, a ako je vei broj igraa moe se prekinuti ranije, ali kada jednak broj igraa iz svake ekipe prijee polje.
Sl. 7: Prijelaz preko minskog polja
Uzbudljivost igre pojaava injenica da se igra i njegova ekipa nalaze nasuprotno, pa ono to je lijevo ekipi igrau je desno, tako da je to dobra vjeba i za snalaenje u prostoru, odnosno, vjebanje orijentacije lijevo-desno. (Vie o igrama: vidi literaturu i poglavlje 9.6) Slanje poruka na daljinu U prvi mah moe se rei da je izviako umijee slanja poruka na daljinu bespredmetno s obzirom na poplavu mobitela i gotovo nedvojbenu situaciju da ve na svakom izletu veina djece ima mobitele. No, to nije razlog da se ovaj dio izviakoga programa ne realizira, ako ni zbog ega, a ono zbog toga to djeci moe biti zanimljivo pa moe posluiti i kao igra, a osim toga pojedine tehnike prenoenja poruka na daljinu (primjerice Morzeovim znacima) pripada i opoj kulturi pojedinca. Pri tome se vjebaju i neke psihike i motorike funkcije: zapamivanje, korelacija misaonih radnji i pokreta i sl. Dakle, naglasak je na igri i atrakciji, a ovisno o tome koliko izviaa ima mobitele i sline ureaje i kako njima rukuje, predvodnik s lanovima moe vjebati tehniku rada s modernim ureajima, organizirati natjecanja, brza izvjetavanja (obavjetavanja) i sl. Osim toga, jo uvijek su u uporabi i razne vrste radio ureaja koji su u istoj funkciji i za koje postoje i meu izviaima razni oblici uspostavljanja veza na cijelom zemaljskoj kugli i natjecanja u svezi s tim. Morzeova abeceda u izviakom programu je specijalistiko znanje i umijee, no korisno je s njom upoznati sve izviae, bez obzira u kojem e se stupnju umijea abeceda savladati. Abeceda je koncipirana tako da se svako slovo i brojke od nula do devet prikazuju tokama i crtama, odnosno, njihovom kombinacijom. To primjerice znai: slovo E pie se kao jedna toka, slovo T kao jedna crta a slovo A pie se kao jedna toka i jedna crta. Ili, broj jedan pie se jedna toka i etiri crte itd. (Sl. 8).
IZVIAI I KOLA
Sl. 8: Morzeova abeceda
Kombinacija toaka i crta (slova i brojke) mogu se na daljinu slati zvukom (elektromagnetskim valovima) i svjetlom. Radiotelegrafija temelji se na elektromagnetskim valovima pomou kojih se toke i crte mogu prenositi irom zemaljske kugle, a svjetlo se najee koristi u pomorstvu uporabom jakih reflektora. I za slanje poruka, i za njihov prijam potrebna je velika uvjebanost i zato to spada u specijalistika znanja i umijea. Za ostvarivanje ciljeva u ovom dijelu izviakog programa (opa informiranost, vjebanje zapamivanja i dr.) zvune signale moemo slati zvidaljkom, a svjetlosne (vizualne) obinom baterijom pa ak i zastavicama. Pri tome se toka alje kratkim zvukom, kratkim bljeskom ili podizanjem jedne ruke sa zastavicom u poloaj odrueno, a crta duim zvukom, duim bljeskom ili s obje odruene ruke u kojima su zastavice (ili izviaka marama). Za prvi susret s Morzeovom signalizacijom predvodnik moe kao uvod izviaima rei sljedee: Danas imam za vas jednu vanu poruku. Nakon toga tu poruku (jedna ili dvije krae rijei, primjerice kako ste) uputi zvidaljkom. Ovako prenesena poruka zasigurno e kod izviaa izazvati nedoumicu. Bit e im nejasan nain prenoenja poruke i poruka sama. Zatim predvodnik tu istu poruku poalje baterijom. Opet nedoumica. Potom se ta ista poruka odmae zastavicama. Kako izviai opet nita ne razumiju, predvodnik (ponovno kao stariji izvia koji puno toga zna!) najavi da e danas poeti s uenjem slanja poruka na daljinu to je jedna od izviakih specijalnosti kojom e se i oni moi sluiti, a ostali vrnjaci koji nisu izviai to nee znati. Potom se izviaima kae da je rije o Morzeovoj abecedi (koja nosi ime po svom izumitelju Samuelu Morzeu, amerikom fiziaru; 1844. demonstriran uporabljivi telegraf) i da se abeceda sastoji od kombinacije toaka i crta. Tada se moe podijeliti listi s cijelom abecedom koju izviai zalijepe u svoj quipos. Izviai malo promatraju abecedu, a potom predvodnik trai da mu kau kako izgleda nekoliko slova. Izviai prvo govore samo rijei toka-crta, a kasnije pojedina slova signaliziraju zvidaljkom, baterijom ili zastavicama. Za prvo uenje ovo je dovoljno. Na svakom kasnijem uenju ide se korak po korak dalje, prvo uz koritenje listia s abecedom pa sve do nauenih slova i njihova slanja bez listia.
IZVIAI I KOLA
Osim Morzeove abecede izviai se esto slue signalizacijom pomou zastavica koje se zovu semafor i zorno. Rije je o nainu signaliziranja da je svako slovo predstavljeno posebnim poloajem jedne ruke ili obje ruke. Najee se tom vrstom slanja poruka slue stariji izviai (Sl. P 13). I za uenje ove vrste komunikacije potrebna je postupnost i vie vremena. Ukazati na koritenje toga umijea u pomorstvu kada se na jarbol podiu zastavice kojima se alju poruke drugom brodu (ili snanim svjetlosnim signalima), to je danas znaajnije kao tradicija nego stvarna potreba. No, tradicija potie matu a i to je jedna od znaajki izviakih aktivnosti.
4.5. Projekti u izviakom radu

U svakodnevnom govoru kada se spomene projekt prvo se pomisli na gradnju, od obine obiteljske kue do nebodera, dijela gradske etvrti, cesta, tunela, mostova i dr. Odmah se zna da se radi o dugotrajnim poslovima razliitih razina sloenosti i u kojima sudjeluje velik broj izvritelja razliite struke. O projektima se sve vie govori i u pedagokoj teoriji i praksi pa se tako najee spominje projektna nastava i izrada razliitih projekata. I napokon, 2000. godine Svjetska organizacija skautskog pokreta, WOSM izrauje dokument Lets do a Scout project namijenjen izviakim voditeljima radi njihove bolje naobrazbe za kvalitetnije voenje i vee ukljuivanje svih izviaa u izviaka dogaanja na svim etapama: od programiranja i planiranja do provoenja i vrednovanja (evaluacije). Iz navedenog moemo zakljuiti da je projekt neto to elimo postii u odreenom razdoblju. Projekt ima jasno postavljeni cilj, predvia to sve, kada i tko treba uraditi da se predvieni cilj ostvari, zatim razdoblje i aktivnosti provoenja dijelova projekta i napokon njegov zavretak koji ukljuuje zbroj svih rezultata i napretka koji smo ostvarili. Javno predstavljanje projekta ukljuuje i odreenu vrstu proslave, radosti zbog ostvarenog. Valja naglasiti da izviaki projekti nisu neki novi programi. Projekti su samo novi, drugaiji i motivirajui pristupi realizaciji nama znanih izviakih programa koji izviae stavlja u daleko aktivniju ulogu od tradicionalne. Ta se uloga, najkrae, ogleda u tome da su izviai odreene skupine (od jata/patrole, preko druine do izviakog odreda) inicijatori i kreatori ivota u svojoj skupini, da odgovornije i aktivnije razmiljaju to i kako napraviti a time i zdunije sudjeluju u aktivnostima i krajnje rezultate dre i svojim osobnim uspjehom. Sa stajalita izviakih voditelja odgovornih za voenje i razvoj mladih, projekt ima dvije svrhe: obrazovnu, tj. stvaranje ozraja da mladi napreduju na osobnom polju, a to e postii i time da se vie ukljuuju u aktivnosti, da preuzimaju vee odgovornosti za osobni uspjeh i uspjeh skupine i sl. Za voditelje je to odgovor na pitanje: to e moji izviai nauiti (u emu e napredovati) nakon provedenog projekta, i
IZVIAI I KOLA
smislenu, tj. definiranje zadae zato radimo odreeni projekt, to je projektni cilj. Izviaki projekt moe biti jednostavan i sloen pa prema tome vremenski moe biti kraeg ili dueg trajanja. Drugim rijeima, pojedini se projekt moe ostvariti kroz nekoliko sastanaka, ali i tijekom vie mjeseci. Neovisno kakav je projekt i koja ga dobna skupina provodi, on se mora temeljiti na potrebama i interesima izviaa, da ga doivljavaju (prihvate) kao svoj a ne neto to je nametnuo voa, mora izviae motivirati da pokrenu (poduzmu) neto to se sami ne bi usudili, njegovi rezultati moraju djelovati afirmativno i kao nagrada za uloeni trud (radost zbog uspjeha i novonauenog) te mora biti i svrsishodan jer e unaprijediti ivot i rad, zadovoljstvo i radost skupine koja ga provodi. Struktura (etape) izviakog projekta Svaki projekt od svoga poetka do kraja prolazi kroz odreene etape. Te su etape logian slijed od problema (ideje) do realizacije i radovanja. Najee govorimo o sedam etapa ili dijelova izviakog projekta:
4
1. Izbor sadraja za projekt obuhvaa razgovor u manjim skupinama to bi izviai eljeli uiniti, to im je problem, zatim razgovor u cijeloj skupini o tome je li iznesena ideja doista vana za ivot i rad skupine i napokon definiranje, imenovanje projekta. 2. Razgovor o mogunostima uenja pri emu izviai definiraju teinu i izvedivost projekta, kako najbolje koristiti izviake metode (samostalan rad, uenje uz rad i igru itd.). 3. Etapa planiranja obuhvaa razgovor i dogovor o tome to sve treba uiniti, koliko je vremena potrebno , tko e to uiniti i tko je za to odgovoran, odreivanje (privremenog) prorauna i kako osigurati sredstva. 4. Slijedi faza pripreme. esto se kae da je dobra priprema pola uspjeha pa o tome valja voditi rauna. U ovoj etapi projekt se jo jednom predstavlja u cjelini a potom po dijelovima i ulogama pojedinaca ili manjih skupina. Prua se pomo pojedincima da steknu odreena znanja i umijea za ostvarenje svoga dijela (uloge) u projektu. Dogovara se i ukljuivanje odraslih u zadatke koje mladi ne mogu sami realizirati. 5. Slijedi izvoenje projekta, zadataka prema prethodnim planovima i dinamici. O svim etapama valja voditi zabiljeke i dokumentaciju a posebno ovoj etapi, ukljuujui i fotografiranje i videosnimanje kada i ako je mogue. 6. Evaluacija projekta sastoji se od ocjenjivanja projekta i definiranja njegovih rezultata i postignua u napredovanju skupine i svakog pojedinca. 7. Proslava zavretka projekta predstavlja ujedno i njegovo promoviranje u krugu izvan skupine izviaa. Prikazat e se tijek projekta i njegovi rezultati s odreenom dokumentacijom (vidi t. 5) a bit e to ujedno i prilika za malu zabavu, radost, pjesmu a sve je to u izviakom programu, posebice uz izraavanje duhovne poruke zadovoljni smo i radosni jer smo uinili neto dobro vlastitim snagama.
IZVIAI I KOLA
Osim ovih projekata koji se odnose na temeljne odgojno-radne skupine, govorimo i o projektima koji se radi na razini izviakog odreda. Rije je o sloenijem projektu po opsegu, materijalnim sredstvima i vremenu. U tom sluaju nije mogue sudjelovanje svakog lana odreda nego jednog broja voa i uprave odreda. U izviakom radu susrest emo se i s programima koji se izrauju za pojedine posebne aktivnosti tijekom dvije ili vie godina, povrh standardnih godinjih programa izviake udruge. U odnosu na projekt, radi se dakle o dugotrajnijim aktivnostima s jaim naglaskom na odreene aktivnosti iz programskih ciljeva i sadraja izviakog pokreta. Ovi projekti i programi koje izrauje izviaki odred dobivaju na aktualnosti jer tijela dravne i lokalne uprave, kao i vei gospodarski subjekti, sve vie financijski potiu nevladine udruge (imbenike tzv. civilnog drutva) na to kvalitetniji rad. Ti se poticaji dodjeljuju na temelju prijavljenih projekata i programa, zbog ega je njihova izrada sloena i odgovorna, No, to prelazi intencije ovoga prirunika. Primjer jednog mogueg projekta Izviaka patrola esto se okuplja na livadi nadomak gradu. Ondje se igraju izviake igre, vjeba se postavljanje atora i signalizacija, ui loiti vatra i dr. Na livadi ima nekoliko starih velikih stabala na koja se najhrabriji lanovi patrole redovito penju. Za vrijeme kratkih predaha ispod drveta uz slobodno avrljanje, pjevanje pjesme ili vezivanje vorova poveo se razgovor i o tome kako bi se barem jedno drvo bolje iskoristilo za aktivnosti patrole. Tako se dolo do ideje o projektu koja je napokon i formulirana kao projekt Sjenica na stablu. Ideja je da se debele grane iskoriste kao nosai za pod od dasaka na koji e se izviai moi popeti uz ljestve od uadi i igrati, sjediti i razgovarati na visini. Ideja je dobra, no je li izvediva? to bi sve trebalo uiniti da se ideja realizira? Moemo li i to napraviti sami? Smijemo li mi neto takvo raditi?, glavna su pitanja o kojima je patrola razgovarala. Valja dakle provjeriti treba li netko dati dozvolu za sjenicu i zaduenje tko e to uiniti. Odgovor je pozitivan, moemo planirati sljedee aktivnosti: to nam sve treba od materijala: daske, uad, smijemo li koristiti avle (ekologija!), nauili smo vorove, koliko dasaka i ueta treba, koliko to stoji, gdje se moe nabaviti, tko prikuplja informacije, hoe li svatko od roditelja zamoliti odreeni iznos kuna ili emo skupljati staklenke i plastine boce ...? Treba li nam pomo odraslih? Dobro bi dola. Jedan je tata stolar - duu dao za pomo u projektu. Napokon, poinje rad. Radi se nekoliko dana. Na kraju je osvanula platforma sjenica u kronji na koju stane motritelj ili vie njih. Jesmo li uspjeli? Kako se osjeamo? to smo nauili? Za svakoga pojedinca pronai dobru rije. proslavimo zavretak naeg zajednikog rada! Pozvat emo roditelje na sveanost. Na sjenici kao prirodnoj pozornici moe se otpjevati pjesma, a ispod nje domaini i gosti mogu se okrijepiti sendviima, sokom, kolaima ... U odredskoj prostoriji ili u koli izloiti poste s fotografijama - od ideje do proslave.
IZVIAI I KOLA
Sve to se dogaalo tijekom projekta, a posebice njegov zavretak raa nove ideje: kako u budue koristiti sjenicu i kako je uvati, moe li se na to stablo postaviti i koja kuica za ptice, i sl.
5.
IZVIAI, KOLA, RODITELJI
IZVIAI I KOLA
Izviai. kola. roditelji 79
Brojni su imbenici odgoja i obrazovanja djece i mladih. U tom dugotrajnom, pa i cjeloivotnom procesu, najistaknutije mjesto imaju obitelj i kola kao najvanije odgojnoobrazovne institucije. Paralelno s psihofizikim razvojem djeteta poveava se broj imbenika koji utjeu na stjecanje znanja, razvoj umijea i sposobnosti, formiranje stavova o sebi, o drugima i okolini koja ga okruuje. No, poveava se i broj imbenika koji tetno utjeu na odgoj i obrazovanje. To znai da neki imbenici iz djetetova okruenja djeluju pozitivno na odgoj djece i mladih, a neki ne. Stoga je bitno da svi koji se prioritetno bave odgojem i obrazovanjem djece i mladih znaju te imbenike, da poznaju njihov nain djelovanja i utjecaj na djecu u mlade. To je potrebno da bi se moglo usklaeno djelovati i suraivati s onima koji djeluju pozitivno, odnosno, da se to vie umanji utjecaj i tete onih imbenika koji negativno djeluju na odgoj i obrazovanje.
5.1. Znaajke odnosa kola izviai

S obzirom na aktualna kretanja u suvremenoj pedagogijskoj znanosti, njezinim vidicima i porukama, praktina ili izvedbena rjeenja u suvremenoj koli valja usmjeriti potpuno novim kurikularnim zahtjevima, pri emu najvema mislimo na njezino okretanje stvarnom ivotu, da vie bude kola za ivot. U tom se kontekstu sve vie govori i o treoj, novoj koli: kvalitetnoj, humanoj, ivotnoj i socijalnoj zajednici. A to, meu ostalim, znai i brisanje strogih granica izmeu kole i njezina okruja. Mnoge ogranienosti institucionalnog odgoja i obrazovanja mogu se kompenzirati i komplementirati upravo uz pomo nekih drugih faktora. Jedan od njih je i slobodno vrijeme ije pedagoke mogunosti nisu jo uvijek dovoljno iskoritene, a na alost niti uvaavane. Danas su, u razvijenu svijetu, sve vie razliiti oblici izvaninstitucionalnog i neformalnog obrazovanja vrlo poeljan nain stjecanja znanja, osposobljavanja za odreena zanimanja, zadovoljenje nekih osobitih potreba pojedinca i ope uenje izvan kolskog sustava. Slobodno vrijeme svojim pedagokim uincima pomae koli u prevladavanju njezine zatvorenosti i svojevrsne zarobljenosti
80 Izviai. kola. roditelji
IZVIAI I KOLA
programiranosti koja sputava ne samo djeju spontanost, kreativnost i individualnost, nego i svakodnevne radosti koje potiskuju uozbiljeni i pretrpani programi te sve vie birokratizirani stilovi rada nastavnika. (Previi, 2000, str. 21) Meu imbenicima koji snano i pozitivno utjeu na odgoj i obrazovanje djece i mladih je izviaki pokret. Ustrojen kroz brojne izviake udruge izviaki se pokret izrijekom deklarira kao izvaninstitucionalni oblik odgoja i obrazovanja djece i mladih u njihovu slobodnom vremenu. Drugim rijeima, izviatvo je i imbenik slobodnog vremena djece i mladih. To je dakle dovoljan signal koli (posebice osnovnoj) i obitelji da upozna izviaki pokret i razvija s njegovim udrugama najrazliitije oblike suradnje. Osobito zbog injenice to je najvei broj lanova izviakih udruga u Hrvatskoj osnovnokolske dobi, a od toga broja vie od polovine polazi nie razrede osnovne kole. To zahtijeva od uitelja (mislimo na sva zvanja u koli, sve one koji izvode nastavu ili su u strunim timovima) da kao to tijekom rada upoznaju i psihike, karakterne, socijalne i druge osobine svojih uenika upoznaju i podruja interesa i aktivnosti kojima se njihovi uenici bave kada nisu u koli. Na taj e nain uspjenije provoditi odgojno-obrazovni rad u cjelini, odnosno, planirati i pripremati svoje programe, metode i postupke, jednom rijeju cjelokupan odgojno-obrazovni rad. Kada se, meutim, sagledaju programske osnove izviatva, tada je potreba za suradnjom nastavnika i kole u cjelini jo izraenija jer postoje mnoge dodirne toke u nastavnim programima, oblicima i metodama rada kole s jedne, i izviaa s druge strane. Ta dodirnost ne podrazumijeva istoznanost, a time i ponavljanje u sadrajnom smislu i nainu njegova provoenja. Radi se o komplementarnom pa i interakcijskom odnosu. U tim programima (izviakim, op. a.)a.) ima mnogo pedagokih elemenata, a odnose se na upoznavanje prirodne i drutvene stvarnosti.(...) Cijeli ustroj izviake organizacije postavljen je tako da svoje lanove stavlja u poziciju da samostalno rjeavaju probleme. (...) Izviai idu k pojavama i upoznaju ih na samome mjestu. Oni su stalno u pokretu, stalno neto istrauju. Istraivanje je temeljni nain rada. U tome izviai imaju veliku prednost pred kolom. Uitelji svoje uenike izvode van iz kolske zgrade s vremena na vrijeme, a izviai su uglavnom vani. Spomenimo orijentaciju u prostoru kao jedan od vanih zadataka izviaa. U koli se o orijentaciji vie razgovara i eventualno crta, a manje prakticira. Izviai rade obrnuto. Oni mnogo prakticiraju pa se svaki izvia moe samostalno orijentirati uz pomo odgovarajuih sredstava (kompas) i bez njih. Izviai naue mnogo praktinih znanja koja su potrebna ovjeku u svakodnevnom ivotu. Upoznaju udi prirode, upoznaju pojedine biljke i ivotinje, upoznaju vremenske prilike odreenog kraja. Sve su to sadraji koji u veoj ili manjoj mjeri ulaze u nastavu prirode i drutva. U procesu zajednikog ivota osposobljavaju se za uspjeno ivljenje s drugim ljudima, ue odgovarajue moralne norme, vladaju se u skladu s tim normama, razvijaju suradnike odnose i meusobno razumijevanje. Ukratko, to je intenzivan proces socijalizacije djece. Izviai su socijalno zreliji od svojih vrnjaka, emocionalno su bogatiji i sigurniji. (Bezi, 1997, str. 104-105) S obzirom da je izviatvo definirano kao odgojno-obrazovni pokret valja naglasiti
IZVIAI I KOLA
visoku podudarnost i komplemetarnost s odrednicama pedagogije, didaktike i kole u cjelini kada se govori o ostvarivanju odgoja i obrazovanja u kome se velik dio ciljeva moe ostvariti u prirodnoj i drutvenoj sredini. Temelj kolskih ciljeva i programa jest prouavanje izvorne prirodne i drutvene sredine u kojoj ovjek ivi, radi i stvara, a s ciljem da se oni koji ue pripreme za bolje snalaenje u susretu s prirodom i drugim ljudima. (Matijevi, 2002, str. 302) A prirodna sredina je u sreditu zanimanja izviaa i zato su oni koli zanimljivi i mogu biti kvalitetni partneri. Dakle, kroz izviake aktivnosti uenici stjeu odreena znanja i umijea i razvijaju odreene sposobnosti, ime se u manjoj ili veoj mjeri susreu u redovnoj i dodatnoj nastavi, ali i nizu izvannastavnih aktivnosti u koli. Dobrovoljnost ukljuivanja uenika u izviake aktivnosti, posebni oblici i metode rada, vie slobode u radu, rad u manjim skupinama, poticanje inicijative, samostalnosti i dr., samo su neki imbenici koji izviakim aktivnostima daju prednost pred kolskim radom, a koji rezultiraju drugaijom kvalitetom znanja. Dosta toga to nedostaje suvremenoj koli i dananjim generacijama mladih nude izviai. U izviaima se ivi ivot. Tamo se dogaaju djeca i mlade. Strategiju pouavanja valja u nastavnom procesu zamijeniti strategijama istraivanja i otkrivanja, te rjeavanja problema. Hvale je vrijedna inicijativa izviaa da djeci i mladei ponudi vie uenja u prirodi i praktinih aktivnosti. (Matijevi, 2000, str. 62) Dakle, samo poznavanje ime se uenici bave u svoje slobodno vrijeme te rezultati koje oni u tome postiu, utjee na pripremu i izvoenje nastavnog, odnosno, cjelokupnog odgojno-obrazovnog rada. Naime, ta znanja i sposobnosti pojedinih uenika, koja su ponekad iznad onoga to zahtijeva nastava, mogu biti izvor znanja za one uenike koji te sadraje ne znaju, mogu biti suradnici nastavniku i motivirajue djelovati na druge uenike. No, izviatvo je jo uvijek nedovoljno prisutno u samoj koli premda postoje svi formalni preduvjeti da prisutnost bude daleko vea. To je neposredno u interesu i kole i izviakog pokreta. Rije je, naime, o dijelu odgojno-obrazovne strukture kole koji se naziva slobodne ili izvannastavne aktivnosti. Valja naglasiti da, iako je nastava glavna, dominantna djelatnost kole, ona nikada ne moe pruiti uenicima sve, osobito ne ono i onoliko to bi odgovaralo njihovim individualnim razvojnim potrebama i interesima. (Previi, 1987, str. 15) Stoga se u koli provode razne izvannastavne aktivnosti. Rije je o raznim kulturno-umjetnikim, sportsko-rekreativnim, struno-tehnikim i proizvodnoekonomskim aktivnostima. Radi se o specifinom obliku rada kole, pri emu neki od tih segmenata postaju zatitni znak, prepoznatljivi doseg cjelokupnog odgojno-obrazovnog rada pojedine kole. U teoriji i praksi istaknuti su zahtjevi o programskom povezivanju izvannastavnih aktivnosti i nastave, ali i potrebi kvalitetnog osposobljavanja uitelja za tu vrstu kolskoga rada bez ega je teko oekivati kvalitetan rad i razvoj tih aktivnosti u koli. Sastavnica izvannastavnih aktivnosti u nekim kolama su i izviake druine, pri emu mislimo na ustrojbene oblike u izviatvu u nas, dakle, na druinu kao sastavnicu izviakog odreda u
IZVIAI I KOLA
mjestu gdje kola djeluje. Presudnu ulogu u tome imaju uitelji s odgovarajuim staem (i znanjem) u izviakom pokretu u kome su proveli odreeno vrijeme svoje mladosti, a od znaenja je i kvalitetna izviaka udruga u mjestu gdje je kola, pa se tako uspostavlja kvalitetna suradnja. Umjeni e nastavnici, znajui programe, metode i oblike izviakog rada uspostavljati sasvim konkretne suradnike odnose s izviakim udrugama i to prije svega u realizaciji izvanuionike nastave, dodatne nastave u radu sa skupinama uenika koji ele vie i dublje prouavati pojedine nastavne sadraje i predmete, kao i u izvoenju izleta i drugih rekreativnih aktivnosti, u prikupljanju umskih plodova, u pojedinim ekolokim aktivnostima i sl. Suraujui konkretno i planski, izviai i kola postaju tako partneri na zajednikom zadatku - odgoju i obrazovanju djece i mladih. U te odnose svaki od partnera unosi neto svoga ali postie i odreenu dobit. kola podie razinu svoga odgojno-obrazovnog rada i kvalitete toga rada, a izviai ostvaruju svoju misiju irenja izviakog pokreta i ukljuivanja to veeg broja djece i mladih u taj pokret. U posljednje vrijeme se govori i o izletnikim duinama u koli kao segmentu izviakog djelovanja. To su ad hoc skupine uenika pod vodstvom uitelja i/ili izviaa kojih je sredinji zadatak, kako im ve i ime govori, provoenje izleta. Iako se radi o korisnim odgojno-obrazovnim sadrajima valja naglasiti da, u duhu ideja, ciljeva i naela svjetskog izviakog pokreta to nisu u punom smislu izviake druine ili neki drugi ustrojbeni oblici toga pokreta.
5.2. Uitelj i izviai

Razmotrimo, dakle, neke konkretne veze uitelja i izviakog pokreta. Te se veze mogu uspostavljati prije svega u koli (nastava i izvannastavne aktivnosti) i izvan kole (izvankolske aktivnosti uenika i drutvene aktivnosti uitelja). Ve je bilo spomena o interakciji nastave i izviatva. To je jedno od primarnih podruja suradnje. Na primjeru nastavnoga predmeta priroda i drutvo pokazat emo mogunosti i nunost te suradnje. Ve letimian pregled glavnine zadaa toga nastavnog predmeta upuuje uitelja da s uenicima radi na spoznavanju zakonitosti o prirodi i u njoj, razvitku psihikih sposobnosti, sposobnosti snalaenja u prostoru, stjecanja i razvijanja higijensko-zdravstvenih, kulturnih, sportskih i prometnih navika, uporabe razliitih izvora znanja, upoznavanja temeljnih naela ekologije, razvijanju osjeaja pripadnosti i ljubavi prema domovini Hrvatskoj, usvajanju i bogaenju aktivnoga rjenika itd. Veina tih zadaa ostvaruje se u posebnim uvjetima i na poseban nain u izviakim aktivnostima. Stoga e uitelj stvaralaki i poticajno koristiti znanja, iskustva i sposobnosti svojih uenika izviaa. Osim toga, izviai iz razrednoga odjela, odnosno kole ili mjesta, mogu uitelju biti suradnici i u nizu drugih aktivnosti - u izvanuionikoj nastavi, na izletima i raznim rekreativnim aktivnostima. Jer, iskustva
IZVIAI I KOLA
uenika izviaa s izviakih sastanaka i akcija, njihova samostalnost, steene sposobnosti i razvijeni interes i potreba za istraivanje, poticajno mogu djelovati na primjenu razliitih oblika rada u nastavi, prije svega rada u skupinama, ime se uspjenije uklanjaju razlike izmeu nastave i stvarnoga ivota i iskustva uenika, to podie kvalitetu nastave i rastereuje uenike. U osnovnim kolama gdje djeluju izviai kao oblik kolskih izvannastavnih aktivnosti, ali i ako meu uenicima ima izviaa, javlja se potreba za postojanjem barem jedne osobe koju izviai, a i prosvjetne vlasti, nazivaju uiteljem koordinatorom izviakih aktivnosti. Dakle, uitelj koordinator drugi je vid suradnje izviaa i uitelja. On moe neposredno pred(voditi) jednu ili vie izviakih skupina u svojoj koli, kada se ta aktivnost vrednuje i uenicima (kao izvannastavna) i uitelju (u okviru radne norme kao neposredan rad s uenicima). Meutim, uitelj koordinator je na odreeni nain, slikovito kazano, veleposlanik izviakog pokreta u svojoj koli. On skrbi o stvaranju uvjeta za djelovanje izviaa u koli, posreduje izmeu izviaa kao izvankolskih imbenika i uprave kole i drugih nastavnika. Mada bi svi uitelji u koli na odreeni nain trebali imati razumijevanja prema izviakim udrugama i njihovim aktivnostima te im pruati barem minimalnu pomo, uitelj-koordinator je osoba koja izviakim predvodnicima, voama druina i upravama izviakih odreda prua pedagoko-organizacijsku pomo. U tome e se uspjenije snalaziti oni uitelji koji su studij zavrili tijekom posljednjih nekoliko godina i koji su proli izobrazbu za izviake voditelje (bilo kao slobodnu aktivnosti u okviru Nastavnog plana i programa, bilo na fakultativnoj osnovi u svoje slobodno vrijeme). Takav je uitelj podobna osoba za uitelja- koordinatora i njegova pomo moe biti i strune naravi. U mjestima gdje ne postoje izviake udruge ili je lanstvo malobrojno, uitelj koji je tijekom studija svladao izviaki program moe (i treba) pokrenuti osnivanje izviake udruge, odnosno, ponuditi svoje znanje i suradnju postojeoj i kadrovski siromanoj izviakoj udruzi. Takav uitelj moe ravnatelju kole predloiti osnivanje izviake druine (pa ak i odreda) pri koli, odnosno, jedne ili vie temeljnih odgojno-radnih skupina (jata ili patrola) u koli, a u sastavu mjesne izviake udruge. Prvi predvodnik tih skupina moe (i treba) biti sam uitelj. Uporite za takvu aktivnost, kao i aktivnost uitelja koordinatora, uitelj i ravnatelj imaju u Pravilniku o radnim obvezama uitelja, prema kojemu Ministarstvo prosvjete i porta RH priznaje rad s izviaima kao neposredan rad s uenicima i kao takvoga ga uvrtava u satnicu uitelja.
5.3. Izviai i roditelji

Roditelji u izviakom pokretu imaju vanu ulogu i ne moe biti niti jednog izviakog voe koji e to zanemariti i ostvarivati punu suradnju s roditeljima svojih izviaa. Poimo samo od toga da je izviatvo odgojno-obrazovni pokret a da su prvenstveno roditelji zainte-
IZVIAI I KOLA
resirani za odgoj i obrazovanje svoje djece. Stoga e oni sudjelovati ve u prvom izviakom koraku svoga djeteta donoenju njegove odluke da postane izvia. Od tada pa nadalje uspostavlja se trajna komunikacija predvodnika i roditelja njegovih izviaa. Cilj te komunikacije (suradnje) je da roditelji upoznaju izviaki pokret, tj. ono ime se njegovo dijete bavi u svom slobodnom vremenu, da pomae u tom radu (naglasak je na logistikoj pomoi), da s predvodnicima (i predvodnici s roditeljima) razmjenjuju informacije o moguim problemima koji se mogu pojaviti u ivotu i radu djeteta (ak i ne samo na izviakom planu), da se dijete hrabri i podri da ustraje u svojoj novoj aktivnosti kada se javi potreba itd. Najkrae, roditelji u svakom trenutku moraju znati gdje mu je dijete, ime se bavi i tko ga vodi. Samo tako, kvalitetnom suradnjom s roditeljima izviaki voa ostvaruje i onu bitnu znaajku svakoga voe a to je odgovornost: za kvalitetu izviakog rada, za kvalitetan odgoj i obrazovanje, te za brigu o zdravlju i sigurnosti svojih lanova. Ne treba propisivati naine i dinamiku suradnje s roditeljima, no radi se o sastancima s roditeljima, individualnim razgovorima, ponekad i posjetama roditeljskom domu, a dobra je praksa pozvati roditelje da se pridrue nekom izletu ili dijelu neke vee akcije, da budu gosti na godinjim skuptinama izviakih odreda i slino, kao to to ine i dobri uitelji u dobroj suradnji s roditeljima. Roditelji vrlo uspjeno mogu sudjelovati u pripremi i izvoenju sloenijih i veih izviakih aktivnosti, prije svega taborovanja i zimovanja. I napokon, svaki je roditelj izviaki veleposlanik tamo gdje ivi i radi to je za izviatvo vrlo znaajno, posebice na mjestima gdje se donose odluke koje imaju direktnog utjecaja na ivot i rad izviaa i njihovih udruga, od poduzea i lokalne uprave i samouprave do Sabora i Vlade RH. Preduvjet za to je izvrsnost u radu izviaa i zadovoljstvo roditelja tim radom i pozitivnim utjecajem izviatva na odgoj i obrazovanje njihove djece. (Vie o tome u poglavlju 7.2)
5.4. Dokumenti prosvjetnih i drugih organa vlasti RH o izviatvu

Izviatvo je ugraeno u na odgojno-obrazovni sustav i nekim konkretnim aktima nadlenih prosvjetnih vlasti, pa drimo da je dobro podsjetiti na to. Preporuka Ministarstva prosvjete i kulture osnovnim kolama Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Hrvatske uputilo je 22. travnja 1991. godine preporuku svim osnovnim kolama u Republici, u kojoj se meu ostalim kae da Savez izviaa Hrvatske pridonosi organizaciji slobodnog vremena mladih, s bitnim naglascima na zdravom ivotu u prirodi, u zajednici, daleko od tetnih utjecaja urbane sredine (droge, alkohola, prostitucije, neosmiljenog vika slobodnog vremena koje moe prerasti u agresiju ili neki drugi oblik asocijalnog ponaanja). Time Savez izviaa postaje
IZVIAI I KOLA
popularan kod svih zainteresiranih za zdrav razvoj djece i omladine (roditelja, uitelja, drutva u cjelini). Osim toga, nekim svojim atraktivnim programima i sadrajima (logorovanje, izlet, sport, rekreacija, ekoloka briga), te oblikom izvankolskog i izvannastavnog odgoja interesantan je i za kolu. Suglasnost na program Saveza izviaa Hrvatske Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Hrvatske dalo je 31. srpnja 1991. godine suglasnost na Program Saveza izviaa Hrvatske. Miljenje Ministarstva prosvjete i kulture o priruniku SIH-a Zavod za kolstvo Ministarstva prosvjete, kulture i porta RH dalo je 7. svibnja 1992. pozitivno miljenje o priruniku Pripremno razdoblje kategorije izviaa mlae dobi, prihvaajui ga kao sastavni dio biblioteke za izvannastavne aktivnosti i izvankolske djelatnosti i edukacijsko pomagalo voditeljima kolskih izviakih druina, u kojemu se meu ostalim kae: Savez izviaa Hrvatske, kao drutvena organizacija i asocijacija, ija je osnovna djelatnost okrenuta mladima, u potpunosti je promijenila svoj obrazac funkcioniranja i na taj nain svrstava se u organizacije zemalja slobodnog svijeta.
5
Miljenje Ministarstva prosvjete i porta o Programu osposobljavanja za voditelje u Izviakom odredu Sava/Izviakoj koli Pozitivno miiljenje Ministarstva prosvjete i porta RH (Zavod za unapreenje kolstva) o Programu osposobljavanja voditelja u Izviakom odredu Sava, 15. studenoga 2000. i 25. studenoga 2002., u kojemu se meu ostalim kae: Program osposobljavanja voditelja moete primjenjivati budui da program zadovoljava tematski, pedagokopsiholoki i metodiki. Jo jednom vas molimo da se program za osposobljavanje voditelja vaega odreda primjenjuje na razini Saveza izviaa jer ne bi bilo primjereno da svaki odred trai miljenje posebno. Miljenje pravobraniteljice za djecu o programu osposobljavanja voditelja U provoenju izvannastavnih aktivnosti nuno je da osobe koje rade s djecom savladaju temeljne pojmove i znanja o karakteristikama psihofizikog razvitka djece sukladno njihovoj dobi i zrelosti, o oblicima i metodama rada s djecom te prenoenja znanja jer djeju percepciju, stavove i ponaanje bitno odreuje odnos okoline prema njima te je s tim u vezi neprijeporno da je neophodna pedagoko-psiholoka i metodika naobrazba voditelja aktivnosti od strane strunih edukatora. Uvidom u Program naobrazbe voditelja prema programu Izviakog odreda Sava razvidno je da se ustroju sustava osposobljavanja voditelja izviakih aktivnosti pristupilo s
IZVIAI I KOLA
vizijom nunosti standardizacije kvalitete usluga koje se pruaju djeci i obrazovanja strunih i odgovornih voditelja koji e pridonijeti podizanju kvalitete ivljenja djece. (Iz dopisa pravobraniteljice za djecu Izviakoj koli 18. svibnja 2005.) Rad uitelja s izviaima u osnovnoj koli Stavkom 1 lanka 3. Pravilnika o obvezama uitelja i strunih suradnika u osnovnoj koli (NN br. 51/99) propisano je to se smatra neposrednim odgojno-obrazovnim radom s uenicima. Meu ostalim propisano je i da se neposrednim odgojno -obrazovnim radom smatra i rad u izvannastavnim aktivnostima. Iz navedenoga je razvidno da uitelj, ukoliko to eli, moe izabrati izviae kao izvannastavnu aktivnost te mu se sukladno Pravilniku taj rad priznaje kao neposredni odgojnoobrazovni rad s uenicima. (Iz odgovora Ministarstva za prosvjetu i port na prijedlog za dopunu Pravilnika o obvezama uitelja i strunih suradnika u osnovnoj koli, 15. 1. 2000.) Miljenje Ministarstva turizma o plaanju boravine pristojbe ... Cijenei napore koje ulaete u razvoj i osmiljavanje to kvalitetnijeg provoenja slobodnog vremena mladih, Ministarstvo turizma je u novom Nacrtu prijedloga zakona o pruanju ugostiteljskih i smjetajnih usluga predloilo da se boravak izviaa u opremi za kampiranje na otvorenom prostoru ne smatra kampiranjem. Na taj nain boravak vaih lanova tijekom provoenja raznih aktivnosti u kamp -opremi u prirodi ne bi potpadao pod pravnu regulativu iz podruja ugostiteljstva. (Iz odgovora Izviakom odredu Sava, 21. 2. 2002.)
5.5. Izviatvo na uiteljskim studijima

U akademskoj godini 1992./93. za studente uiteljskog studija na Pedagogijskim znanostima Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu (Odsjek za razrednu nastavu Zagreb i Odsjek Petrinja) koji su upisali prvu godinu studija Nastavni plan i program novog, etverogodinjeg studija uveo je i slobodne aktivnosti. Meu ponuenim slobodnim aktivnostima bio je i kolegij Izviai. To je uinjeno u suglasju s Upravom Saveza izviaa Hrvatske. to je presudno utjecalo na donoenje te odluke? Prema tadanjim podacima oko 75 % lanova izviake organizacije u Hrvatskoj bili su u dobi uenika osnovne kole, tj. uenici osnovne kole. Od toga pak broja, vie od polovine bili su uenici prva etiri razreda. Dakle, uitelji u osnovnoj koli, posebice oni koji rade u prva etiri razreda, u stalnom su kontaktu s izviaima. Istodobno, izviaka je organizacija bila dio izvannastavnih ili izvankolskih aktivnosti uenika osnovne kole. Prva je ideja bila da budui uitelji u vrijeme studija dobiju temeljne informacije o izviakom pokretu, tj. da saznaju to je to izviatvo, ime se bavi, tko su lanovi, kakve programe, metode i oblike rada provodi i sl.
IZVIAI I KOLA
Polo se pri tome od toga da je korisno da uitelj to bolje upozna svoje uenike i izvan kole, meu ostalim i to ime se bave u slobodno vrijeme. Ovo je obostrano korisno i za kolu (uitelja) i za izviaku organizaciju: dobar e uitelj, poznajui interese djece, odnosno njihov rad u izviakoj organizaciji koristiti to, odnosno znanja i iskustva djece koja stjeu u izviakoj organizaciji i tako podizati kvalitetu i uinkovitost odgojno-obrazovnog rada u cjelini; dobar e uitelj, poznajui izviaku organizaciju, sa simpatijama gledati na izviae i pomagati im, a ako ba i ne bude mogao pomoi, nee biti prepreka u tome onima koji mogu i hoe. Ve i ovo bili su dovoljni razlozi da se uvede kolegij. Na temelju toga realiziran je program kolegija Izviai tijekom prva dva semestra. Program se temeljio na ravnomjernom rasporedu teorijskog i praktinog rada studenata, a zavretak kolegija bio je cjelodnevni boravak u pokaznom taboru to ga je u prirodi postavila 28. SID Dubrava iz Zagreba, u kojoj su tijekom dana voe te jedinice demonstrirali studentima mogue aktivnosti u taboru, odnosno, praktino radili sa studentima (izviake igre i pjesme, orijentacija i karte, loenje vatre, pripremanje jednostavnog obroka u prirodi, uvanje i zatita okolia i sl.). Potaknuti uspjenim radom u toj prvoj godini, interesom studenata za taj oblik rada, te interesom izviakog dravnog rukovodstva, prvobitnu je ideja proirena tako da je povean udio praktinog rada studenata na nain da tijekom godine hospitiraju u pojedinim izviakim udrugama, pa ak i sami preuzmu voenje temeljnih izviakih odgojno-obrazovnih skupina. S tim se pristupom eljelo postii dva cilja: - jo vie zainteresirati studente za izviaki pokret, ne bi li kasnije kao uitelji, pa ak i za vrijeme studija, zavoljeli izviaki pokret, postali njegovi lanovi i tako ojaali kadrovsku osnovu izviake organizacije; - da studenti u praktinom radu s djecom, lanovima izviake organizacije, te u kontaktima i u druenju sa starijim izviakim kadrovima, svojim vrnjacima, pronau i osobno zadovoljstvo u tom radu. Ovakav pristup zahtijevao je poveanje vremena za studentske slobodne aktivnosti Izviai to je rijeeno na nain da se najaktivnijima i najzainteresiranijim studentima predloilo da se i u drugoj godini studija ponovno ukljue u istu slobodnu aktivnost. Na taj je nain rad studenata u slobodnim aktivnostima Izviai produen na dvije godine, odnosno 120 nastavnih sati. Sljedei iskorak bio je rezultat prethodnog opredjeljenja, tj. namjere da se studente to vie zainteresira za rad u izviakom pokretu, odnosno da osjete osobno zadovoljstvo u tom radu. On se oitovao u tome da je jedan broj studenata, nakon dvogodinjeg rada u ovim slobodnim aktivnostima nastavio taj rad i tijekom tree, odnosno etvrte godine studija, dakle, u vrijeme kada nisu bili obvezni biti ukljueni u slobodne aktivnosti, ali su to mogli fakultativno, u suglasju s Nastavnim planom i programom. Ovi
IZVIAI I KOLA
su studenti, ve ukljueni u Savez izviaa Hrvatske kao njegovi lanovi, preuzimali predvodnike zadae s jatima i patrolama, u rukovodstvima pojedinih akcija pa ak i na taborovanjima i zimovanjima. Neki od njih postali su u izviakim udrugama voe druina pa ak i naelnici odreda. Tako su postali stabilan oslonac rukovodstvima izviakih jedinica na terenu, preteito u Zagrebu i Petrinji. Posljednja razina i najzahtjevniji cilj rada sa studentima u kolegiju Izviai jest njihovo angairanje u izviakom pokretu kada kao diplomirani uitelji ponu raditi u praksi i u svojim se kolama ukljue u izviaki rad (ako izviatvo ondje postoji), ili ak osnuju izviaku udrugu u svojoj koli ili mjestu (Sl. 10).
Sl. 10 Razine aktivnosti studenata
Grafikon pokazuje ove tri razine zahtjeva (ciljeva) i broj studenata. Tako primjerice, prva i obvezna razina za sve studente predstavlja zahtjev: spoznavanje temeljnih teorijskih i praktinih znanja o izviakoj organizaciji. Ovu razinu svladavaju svi studenti tijekom prve godine rada. Dosadanja iskustva pokazuju da oko 60% studenata tu prestaje sa svojim aktivnostima. Dakle, tijekom druge godine, kada su slobodne aktivnosti jo uvijek obvezne, oni odabiru neku drugu slobodnu aktivnost ili to rjeavaju na drugi nain. Na drugoj razini: osobno zadovoljstvo u radu proirivanjem i produbljivanjem teorijskog i praktinog znanja o izviakoj organizaciji, zadrava se oko 30-35% studenata. To ostvaruje tijekom druge godine studija. Preostalih 5-10% studenata prelazi na treu razinu: voenje postojeih i osnivanje novih izviakih jedinica. To ostvaruju tijekom tree i etvrte godine studija kroz fakultativan oblik slobodnih aktivnosti, odnosno u vrijeme apsolventskog staa. Kada je 2003. godine dolo do izmjena u Nastavnom planu i programu uiteljskog studija kojima je promijenjen karakter (broj i vrste) studentskih slobodnih aktivnosti, nastavljeno je animiranje studenata za izviaki pokret, odnosno njihova izobrazba za voe u izviakom pokretu u Izviakoj koli izvan visokokolskih ustanova, mada su te ustanove redovito informirane o tim aktivnostima i podravale su ih. Meutim, znaajno se smanjio broj studenata ukljuenih u sustav izobrazbe i aktivnosti u izviakom pokretu, ali je zato podignuta razina
IZVIAI I KOLA
kvalitete rada i ostvarenih rezultata. Naime, svi oni koji su se bez obveza ukljuili u ove aktivnosti radili su to vrlo savjesno i postizali zavidne rezultate. Tako primjerice, ve polaznici 2. i 3. narataja Izviake kole (2003.-2006. godine) potpuno samostalno planiraju i izvode najsloenije izviake aktivnosti kao to su taborovanja ili zimovanja, a ostvarena je i suradnja s vie osnovnih kola u izvoenju brojnih nastavnih ekskurzija ili promotivnih izviakih izleta s elementima izvanuionike nastave. Upravo zavrava 15. akademska godina u kojoj je jedan broj studenata uiteljskih studija na Uiteljskoj akademiji u Zagrebu, Visokoj uiteljskoj koli u Petrinji i na Visokoj uiteljskoj koli u Gospiu na razliite naine i u razliitom opsegu steklo temeljne informacije o izviakom pokretu, usvojilo odreena znanja i umijea izviakoga programa i ukljuivalo se u neposredan rad u izviakim udrugama. Neki od studenata/studentica proli su i specijalizacijsku izobrazbu za izviaki pokret u inozemstvu i stekli zvanja kompatibilna izvrenju najstrunijih zadataka WOSM-a. Dodatne specijalne vjetine kao to su zrakoplovno jedriliarstvo, konjanitvo, streliarstvo, speleologija i skijanje zavrilo je njih pedesetak kao svoj osobni izviaki napredak i dodatno proirenje uiteljske kompetencije. Oni najuspjeniji predstavljali su vie puta ne samo izviaki pokret u Hrvatskoj nego i drugu mlade iz Hrvatske na znaajnim europskim i svjetskim susretima, primjerice, na 60. zasjedanju OUN 2005. godine, na Svjetskom okupljanju volontera u Francuskoj 2005. godine, sudjelovali u radu Parlamentarne skuptine Europe u Strasburu, predstavljali Hrvatsku na susretu kultura mediteranskih zemalja 1997. godine, obrazovali se o Europskoj uniji u sjeditu EU u Bruxallesu (ECAS) 2007. i dr. Razliitim oblicima i opsegom izobrazbe obuhvaeno je od 1992. godine vie od tisuu studenata. Na studiju razredne nastave na spomenutim visokim uilitima (preciznije, Uiteljskoj akademiji Sveuilita u Zagrebu i Visokoj uiteljskoj koli u Petrinji) obranjeno je i desetak diplomskih radova na temu izviatva. Vano je napomenuti i sljedee: u ovom radu sa studentima polo se od injenice da oni sluaju ili su ve poloili niz ispita iz predmeta, odnosno kolegija koji su vani za rad s djecom, kao to su: pedagogija razvojna psihologija pedagoka (edukacijska) psihologija filozofija odgoja metodika prirode i drutva metodika tjelesne i zdravstvene kulture metodika glazbene kulture, geografija.
IZVIAI I KOLA
Zbog toga ovdje nije bilo govora o znanjima, umijeima i sposobnostima steenima redovnim studijem, a koja su za organizirano pedagoko djelovanje vrlo bitna, nego se studentima uvijek naglaavala potreba povezivanja tih znanja s konkretnim radom sa i meu djecom, lanovima izviakog pokreta. O tome kako studenti vide i prihvaaju misli i poruke osnivaa skautskog pokreta i poimanje poruke koju je Robert Baden Powell uputio izviaima svijeta u svom oprotajnom pismu i kako komentiraju misao Baden-Powella o srei, studenti izviai rekli su: inei dobro drugim ljudima, udvostruujemo pravo na osobnu sreu. Sama spoznaja da si u mogunosti nekoga uiniti sretnim, nas same ispunjava tim osjeajem. Nema ljepeg uvstva nego kad zna da si nekome potreban. Za sreu ovjeka ne treba mnogo: malim znakom panje veselimo mnoge. Vie sretnih ljudi u svijetlu - svijet e biti sretniji, bez ratova i nesloga. ovjek moe biti sretan samo ako su i drugi oko njega sretni, a srea je jo vea ako je on sam uzrok te sree. Program izbornog kolegija Izviai i kola na uiteljskim studijima u akademskoj 2006./07. godini Implementirajui odredbe Bolonjskog procesa o izbornoj nastavi, Nastavno vijee Visoke uiteljska kole u Petrinji donijelo je odluku da se meu izborne predmete koji se mogu ponuditi studentima od akademske 2005./2006. uvrsti i kolegij pod nazivom Izviatvo, drei da e upoznavanje buduih uitelja s izviakim pokretom te konkretna umijea i sposobnosti koja e stei tim predmetom pozitivno utjecati na poveanje kompetencije buduih uitelja za rad u osnovnoj koli. Predmet je jednosemestralan, odnosno traje 30 sati i izvodi se u 2. semestru prve godine studija. Nakon odranog Okruglog stola Izviatvo i uiteljske kompetencije u proljee 2006. godine, Znanstveno-nastavno vijee Uiteljske akademije Sveuilita u Zagrebu donijelo je odluku da se kao izborni predmet u akademskoj godini 2006./2007. uvede kolegij Izviai i kola. Kolegij se realizira prema sljedeem nastavnom programu: 1. Slobodno vrijeme djece i mladei kao imbenik odgoja i obrazovanja 2. Izviaki pokret u svijetu i u Hrvatskoj 3. Znaajke psihofizikog razvoja djece u dobi 8-11, odnosno 13-15 godina 4. Programske osnove za rad u Savezu izviaa Hrvatske, oblici i metode rada 5. Karakteristike i metodiko oblikovanje aktivnosti na izviakom sastanku, etnji, izletu, taborovanju, zimovanju i drugim izviakim programima 6. Praenje aktivnosti, vrednovanje rada i napredovanje lanova
IZVIAI I KOLA
7. Pripremanje predvodnika za rad s izviakim jatom i patrolom 8. Praktina izviaka znanja i umijea: - izletnitvo, orijentacija i kretanje u prirodi - tehnika izletnitva i taborovanja - signalizacija i veze - osnove prehrane u prirodi - osnove meteorologije i zatite u prirodi - osnove ekologije - izviake pjesme i igre 9. Suradnja izviakih uduga s roditeljima i kolom 10. Prinos izviakih programa prevenciji drutveno neprihvatljivog ponaanja Potom je uveden i izborni kolegij Izviai i kola 2 tako da budui uitelji i odgojitelji prouavaju izviaki pokret kroz dva semestra s ukupno 60 sati. Realizacija programa odvija se kroz predavanja i terensku nastavu, te praktian rad s izviakim jatima i patrolama na izviakim sastancima, poludnevnim i cjelodnevnim izletima, te taborovanjima i zimovanjima. (Sl. P 14) Valja naglasiti da oni studenti koji ele mogu ostvariti i poveani broj sati neposrednog rada s izviakim jatima i patrolama, a posebice sudjelovati u izviakim taborovanjima i zimovanja te u sluaju tog uspjenog rada ostvariti zvanje Izviaki predvodnik, a potom i Izviaki instruktor prema slubenom programu naobrazbe u okviru Izviake kole, o emu dobivaju odgovarajue uvjerenje o osposobljenosti.
5.6. Usporedni pregled nekih zadaa i programskih sadraja nastave prirode i drutva i tjelesne i zdravstvene kulture s programima i oblicima rada izviaa
Da bismo jo bolje istaknuli potrebu i korisnost povezivanja izviatva i kole, napravili smo usporedni pregled nekih zadaa i programskih sadraja nastave prirode i drutva s programima i oblicima rada izviaa, s naglaskom na trei i etvrti razred. Za bolje razumijevanje valja naglasiti da kao to se sadraji jedne nastavne teme ili cjeline ne ostvaruju na jednom nastavnom satu, tako se i sadraji izviakog programa ne ostvaruju samo na jednoj aktivnosti (sastanku, etnji, izletu ...). No, za razliku od jednog nastavnog sata na kome se ostvaruju zadaci uglavnom jedne nastavne jedinice (radi se uglavnom i o jednom nastavnom sadraju), na svakoj se izviakoj aktivnosti ostvaruje vie programskih
IZVIAI I KOLA
sadraja koji se nastavljaju (proiruju i produbljuju) na sljedeim aktivnostima to moe trajati mjesecima. Time se uspjeno povezuju znanja, umijea i sposobnosti ime se pridonosi i ostvarivanju jednoga od naela i nastave prirode i drutva - naelo cjelovitosti. Prikaz podudarnosti i mogueg naina povezivanja nastave prirode i drutva s izviakim radom prikazat emo tako da emo u okviru pojedine od zadaa nastave prirode i drutva izdvojiti neke od programskih zadataka komparirajui ih s nekim od izviakih programskih sadraja i navoenjem moguih oblika i naina njihove realizacije. 1. Razvijati zanimanje za spoznavanje zakonitosti u prirodi i drutvu
Sadraji okvirnog nastavnog plana i programa nastavnog predmeta Cjelina i teme: Upoznavanje i istraivanje prirode (II. r.) Promatranje (kalendar prirode i djelatnost ljudi) i izvoenje pokusa. Jestivi umski plodovi. Ponaanje tekuine na razliitim temperaturama. Sadraji izviakog programa Njegovanje cvijea. Hranjenje ptica. Sudjelovanje u izradi prirodnjake zbirke. Uzgoj umske ili vrtne biljke.
Mogui nain realizacije jednog od sadraja Tijekom jeseni poletarci razgovaraju o dolasku zime. Izmeu ostalog, pronalaze i odgovarajue tekstove o pticama zimi. Dogovaraju da pticama stanaricama treba pomoi. Izrauju kuicu za ptice koju postavljaju u blizini izviakih prostorija ili kole, u parku i sl. Svako jato ima jednu kuicu. Dogovaraju raspored kada koji poletarac donosi hranu. Naglasak na vrsti hrane da se pticama ne nateti. Sugerirati da svaki poletarac (uz pomo roditelja ili starije brae) napravi svoju kuicu, postavi je u blizini stanovanja i brine o hranjenju.
IZVIAI I KOLA
2. Sustavno utjecati na razvitak svih psihikih sposobnosti, osobito promatranja, opisivanja, zakljuivanja, usporeivanja i dr.
Sadraji okvirnog nastavnog plana i programa nastavnog predmeta Cjelina i teme: iva priroda (IV. r.) ivot zelene biljke... ivot ivotinja, prehrana i prilagodba okoliu. Meusobna ovisnost biljaka i ivotinja. ivot na travnjaku. ivot u moru i uz more. Sadraji izviakog programa Boravak u prirodi, njegovanje biljaka i ureenje zelenih povrina. Poznavanje karakteristinih biljaka i ivotinja svoga kraja. Sudjelovanje u igrama traenja i zapaanja. ... Mogui nain realizacije jednog od sadraja Tijekom taborovanja u kraju uz more, odvijaju se brojne aktivnosti tijekom kojih izviai promatraju i upoznaju prirodne karakteristike kraja i ivot ljudi. Iz toga se izvode manji i konkretni zadaci. Primjerice: tijekom jedne veernje priredbe sudionici su se natjecali za izbor najbolje maske na temu: ivot u moru i uz more. Vrlo matovito sudionici su se kostimirali kao morska alga, kao riba, ribar, eer bora i sl.
3. Nauiti uenike uporabi razliitih izvora znanja

Sadraji okvirnog nastavnog plana i programa nastavnog predmeta Cjelina i teme: Naa domovina Republika Hrvatska (IV. r.) Izgled i prirodo-zemljopisni uvjeti nizinskih, breuljkastih, gorskih i primorskih dijelova Hrvatske... (Nazivi tema preformulirani, skraeni.) Sadraji izviakog programa Poznavanje ueg zaviaja, ivota i rada ljudi. Obilazak najblie gore i upoznavanje njezinih karakteristika. Prepoznavanje i razlikovanje zemljopisnih znaajki svoga kraja i drugih krajeva domovine. ...
IZVIAI I KOLA
Mogui nain realizacije jednog od sadraja Polazei od zaviajnog prostora izviai putuju i u druge krajeve nae domovine. Tako ostvaruju viestruko odgojne i obrazovne zadae: dogovor i planiranje putovanja, izvoenje putovanja, ponaanje na putovanju i sigurnost, upoznavanje odreene destinacije i dr. Valja naglasiti da se pri tome izviaima ne dre predavanja nego se u pripremi slue razliitim izvorima znanja i putuju i neposredno ue iz stvarnosti.
4. Razvijati sposobnosti snalaenja u prostoru i vremenu

Sadraji okvirnog nastavnog plana i programa nastavnog predmeta Cjelina i teme: Snalaenje u prostoru (III. r.) Stajalite i obzor. Glavne i sporedne strane svijeta. Snalaenje u prostoru po Suncu i po nekim objektima na zemljitu. Orijentacija pomou kompasa. Sadraji izviakog programa Orijentacija pomou mahovine, zvijezda i Sunca. Odreivanje strana svijeta pomou kompasa. Kretanje prema putnim znacima i uz pomo plana. Izrada skice puta od kue do izviakog stana. ... Mogui nain realizacije jednog od sadraja este su izviake akcije u poludnevnom ili cjelodnevnom trajanju koje sadre uporabu kompasa, orijentacije, primjenu plana i zemljovida. (Vidi tekst Izviako proljee 9.11.4.)
5. Utjecati na razvijanje i bogaenje aktivna rjenika

Sadraji okvirnog nastavnog plana i programa nastavnog predmeta Cjelina i teme: Nije mogue izdvojiti jednu ili vie tema jer se ostvarenje ove zadae provodi na svakom nastavnom satu. Sadraji izviakog programa Komuniciranje rijeima izmeu predvodnika i izviaa i izviaa meusobno je stalno. Upoznavanjem novih sadraja formiraju se i novi pojmovi.
IZVIAI I KOLA
Mogui nain realizacije jednog od sadraja Osim komunikacije mogu se programirati i konkretne aktivnosti koje pridonose ostvarivanju ove zadae, kao primjerice govorne vjebe. (Vidi tekst Jesen u izviakom taboru)
6. Sustavno i planski utjecati na oblikovanje higijensko-zdravstvenih, kulturnih, djelatnih i prometnih navika

Sadraji okvirnog nastavnog plana i programa nastavnog predmeta Cjelina i teme: Kultura ivota (III. r.) Kultura odijevanja, stanovanja i prehrane. Opasnosti i zatita. ... Sadraji izviakog programa Osobna higijena i primjena osnovnih higijenskih navika. Odijevanje i obuvanje u skladu s vremenskim prilikama. Poznavanje i potivanje prometnih znakova. Rukovanje jednostavnijim ureajima u kuanstvu. ... Mogui nain realizacije jednog od sadraja Odijevanje, stanovanje i prehrana u izviakom programu odnosi se na posebne uvjete: u prirodi, u pokretu, pod atorima, uz koritenje prirunih sredstava. Higijena posebno naglaena: pranje ruku, uporaba vode iz prirode, izrada poljskih WC-a i kupaonica s dovoenjem pitke vode (na taborovanjima, primjerice), odravanje istoe na mjestu boravka i dr.
IZVIAI I KOLA
7. Upoznati uenike s temeljnim naelima ekologije kao znanosti u odnosu organizma prema okoliu i potrebom zatite prirode
Sadraji okvirnog nastavnog plana i programa nastavnog predmeta Cjelina i teme: ovjek to sam ja (IV. r.) ovjek je prirodno, drutveno, misaono bie. Glavni dijelovi naeg tijela i njihova uloga. Osjetila nas povezuju s okoliem, zatita osjetila. Ovisnosti opasnost za ovjekovo zdravlje. ovjek i okoli.
Sadraji izviakog programa Organiziranje eko-patrola radi uvanja vodotoka, uma, livada i parkova. Sudjelovanje u akcijama ienja i ureenja javnih povrina. Uporaba vode za pie u prirodi. uvanje i ureenje izvora. Pridravanje izviakog zakona br. 10 (obveza zdravog ivota uvanja zdravlja). Mogui nain realizacije jednog od sadraja U realizaciji programa naglasak je na praktinim aktivnostima izviaa, primjerice: U umarku nedaleko od naselja postoji izvor. Prema predanju, voda je pitka. No, izviai to mogu provjeriti uz pomo pribora, koristei i sredstva za zatitu. Nekoliko puta godinje izviake patrole obilaze izvor: ureuju prilazni put, kontroliraju poklopac kaptae da ne upada lie, ivotinje, ureuje se okoli izvora za igru, pripravlja se objed i sl.
8. Utjecati na oblikovanje moralnih vrednota

Sadraji okvirnog nastavnog plana i programa nastavnog predmeta Cjelina i teme: Nije realno izdvojiti bilo koju temu jer je ostvarenje ove zadae ugraeno u veinu odjelotvorenih zadataka svakog nastavnog sata. Sadraji izviakog programa Moralne vrednote sadrane su u izviakim naelima te Obeanju, odnosno Zavjetu. Ilustracije radi, spominjemo privreivake akcije izviaa.
IZVIAI I KOLA
Mogui nain realizacije jednog od sadraja Izviai vie puta godinje organiziraju sakupljanje sekundarnih sirovina, ljekovitog bilja, pomo starijim osobama (primjerice, u spremanju ogrjevnih drva), pomo u branju ljetine... Pri tome naglasak nije na financijskim, nego na humanim, ekolokim i drugim efektima.
9. Utjecati na razvijanje osjeaja pripadnosti svojoj domovini Hrvatskoj i svojemu hrvatskom narodu i ponosa to je sadanji narataj ostvario slobodnu Republiku Hrvatsku
Sadraji okvirnog nastavnog plana i programa nastavnog predmeta Cjelina i teme: Prigodne teme (svi razredi). Sadraji izviakog programa Obiljeavanje dravnih, drutvenih i vjerskih blagdana. ... Mogui nain realizacije jednog od sadraja Betlehemsko svjetlo jedna je od tradicionalnih aktivnosti hrvatskih izviaa, ali i mnogih drugih u Europi. Poetkom prosinca svake godine austrijski izviai donose svjetlo iz Betlehema u Be kamo dolaze izaslanstva nacionalnih izviakih saveza i prenose ga u svoje domovine. Hrvatski izviai donose Svjetlo u zagrebaku Prvostolnicu gdje ga skupine ili izaslanstva izviaa iz mnogih mjesta preuzimaju i prenose u svoje upe. Na misama u dane prije Boia vjernici svijeama, lampionima, fenjerima, prenose Svjetlo svojim domovima, unosei u njih mir nadolazeeg blagdana.
I odgovarajua komparacija zadaa i oblika rada nastavnog predmeta tjelesna i zdravstvena kultura ukazuje na mogunosti i potrebu povezivanja ova dva podruja odgojno -obrazovnog rada kako u okviru kole tako i izvan nje. Princip odgojnosti i zdravlja jest, ili bi trebao biti, jedan od temeljnih principa u radu nastavnika (Findak, 1999). Posebno se istie utjecaj tjelesnog i zdravstvenog odgojnoobrazovnog podruja u interakciji s drugim podrujima na razvoj zdravstveno- higijenskih
IZVIAI I KOLA
navika u najirem smislu rijei. Brojni boravci u prirodi, u klimatski poeljnim uvjetima, raznovrsni oblici kinezioloke aktivnosti temeljni su sadraji tjelesne i zdravstvene kulture. Redovita provedba razliitih organizacijskih oblika rada osigurava ostvarenje ciljeva i zadaa tjelesne i zdravstvene kulture. Naime, plan tjelesne i zdravstvene kulture sadri organizacijske oblike rada koji pripadaju osnovnom i diferenciranom programu ,a svi organizacijski oblici u slubi su ostvarivanja cilja i zadaa tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog podruja i ine organsku cjelinu. Oblici rada izviake organizacije su sastanak, etnja, izlet, bivak, taborovanje, zimovanje, a povremene aktivnosti su izviake smotre, natjecanja, izviaka olimpijada, izviaki pohodi i dr. Vidljivo je da osim sastanka, od stalnih oblika rada izviake organizacije, i izviake smotre, od povremenih aktivnosti koje sadre i neke oblike iz tjelesnog i zdravstvenog odgojnoobrazovnog podruja, svi ostali oblici su ujedno i organizacijski oblici rada tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog podruja (Prskalo, 2000). Redovite jutarnje tjelovjebe tijekom viednevnih aktivnosti (prije svega na taborovanjima i zimovanjima), brojne tipine izviake igre ine temelje skrbi za tjelesnu i zdravstvenu kulturu. Spoznavanje i pridravanje temeljnih higijenskih postupaka i navika predstavlja potivanje principa odgojnosti i zdravlja. Kako izviake aktivnosti ne nude svu udobnost koju prua suvremeno stanovanje, osobna higijena, higijena prehrane i prostora na kojemu se boravi imaju izuzetno znaenje. Od znaaja su i radnje prve pomoi koje se mogu pruiti ozlijeenim osobama, poznavanja popisa lijekova i sredstava koji se pri tome mogu koristiti te postupci u sluaju teih ozljeda i ugroenosti zdravlja. Veini izviakih aktivnosti zajednika je znaajka da se odvijaju u prirodi. Omoguuju upoznavanje djece s pravim vrijednostima prirode i koritenje njome. Izlaganje razliitim vremenskim uvjetima, temperaturi zraka i sl. ima pozitivan utjecaj na razvoj termoregulacije kod djeteta doprinosei otpornosti na promjene temperature. Ovome e doprinijeti i boravak djece u atorima za vrijeme bivaka i taborovanja u vremenskim uvjetima kada su neizbjene oscilacije dnevne i none temperature. Ljeti se taborovanje odvija u povoljnim klimatskim uvjetima npr. more, uma i sl. Boravak djece na zimovanju, taborovanju i bivaku osim aktivnog odmora omoguuje stjecanje praktinih i teorijskih znanja potrebnih u svakodnevnom ivotu. Meu najvee vrijednosti taborovanja, pored kupanja i igara na vodi, djeca istiu upoznavanje vrnjaka, nova prijateljstva, osamostaljenje bez roditelja. Izlet kao organizacijski oblik rada moe se provoditi na razliite naine, ali je najbolji ako se sudionici aktivno kreu bilo planinarenjem, pjeaenjem, na biciklu ili skijama. Jutarnje tjelesno vjebanje, est oblik rada koji prati taborovanje i bivak, ima znaajnu ulogu u transformacijskim procesima kod djeteta, ali i stvaranjem navika za svakodnevno tjelesno vjebanje. Natjecanja imaju za uenike veliko biopsihosocijalno znaenje. Kod djece postoji uroena potreba da se natjeu, da se nadmeu, da budu prvi, da budu bolji od drugih, da se usporeuju s drugima. Jednako je tako prisutna potreba za samodokazivanjem, za provjeravanjem svojih sposobnosti, svojih dostignua i potvrivanje svojih znanja, pa se slobodno moe kazati da
IZVIAI I KOLA
se bez natjecanja ne moe postii ni svestrana aktivacija djece, a ni zadovoljavanje njihovih potreba, interesa i elja u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Naprotiv, ovaj organizacijski oblik rada omoguava uenicima ne samo da dou do izraaja njihove sposobnosti, da se dokau pred sobom i pred drugima, ve i da se na vlastitom iskustvu uvjere u potrebu sustavnog tjelesnog vjebanja. Naime, svaki uenik moe kroz raznovrsna natjecanja pratiti vlastiti napredak. a od natjecanja do natjecanja i napredak u odnosu prema drugima. To je vrlo povoljna mogunost da se uenici od najranije mladosti uvjere da se samo radom i velikim zalaganjem moe postii odreen uspjeh. Poraz i neuspjeh tako postaju ne trajno nego trenutno stanje koje se sustavnim radom moe pretvoriti u pobjedu. Tjelesno vjebanje i ekologija nerazdvojni su pojmovi. Svijest o potrebi vjebanja povezana je s ekolokom svijeu. Vjebai su izloeni pozitivnom i negativnom djelovanju okoline. Razini ekoloke svijesti umnogome doprinosi izviaka organizacija, kako meu svojim lanstvom, tako i svojim djelovanjem usmjerenim prema drutvu.
5.7. Primjeri uspjene suradnje izviaa i kole

U nastavku prikazujemo jedan konkretan primjere uspjene suradnje izviake udruga i osnovnih kola, a u poglavlju 9 (prilozi) jo nekoliko primjera (Napomena: iako se u primjerima o kojima govorimo radi o uenicima niih razreda, dakle, izviakom terminologijom poletarcima ija se odgojno-radna skupina zove jato, na pojedinim su se aktivnostima formirale i patrole, odgojno-radne skupine izviaa starije dobi. To odstupanje od izviakog ustroja uinjeno je zbog toga kako bi djeca u upoznavanju izviakog pokreta stekla potpuniju sliku o njegovu ustroju i kako bi aktivnosti bile dinaminije.) 5.7.1. Jesen u izviakom taboru Izviaki odred Kupa iz Petrinje esto organizira akciju Jesen u izviakom taboru. Akcija je odgojno-obrazovnog i promidbenog karaktera jer je namijenjena ne samo izviaima nego i drugoj djeci, prije svega onima mlae kolske dobi. Organizira se sredinom rujna, neposredno pred kalendarski poetak jeseni i esto je ovaj termin podudaran s poetkom nove kolske godine. Akciju neposredno provode (najmanje) jedno jato poletaraca i jedna patrola mlaih izviaa. Makro pripreme i provedbu vodi Uprava odreda, a neposredne aktivnosti predvodnici jata i patrola. Jesen je jednodnevna aktivnost. U sklopu priprema za ovu aktivnost vodstvo izviakog odreda upoznaje uprave gradskih osnovnih kola i dio nastavnika u niim razredima s ciljevima i sadrajima akcije te ih pozove na suradnju, prije svega u animiranju uenika da se ukljue u aktivnosti kao i osobne posjete izviakom taboru. Tijekom prijepodneva odravanja akcije (otprilike od 8 do10 sati) izviai na livadi, nedaleko od grada, postave skupinu atora i urede teren slino kao da su na taborovanju
5
IZVIAI I KOLA
(vrata za tabor, jarbol, mjesto za vatrite, prostor za pojedine radne toke na kojima e se odvijati pojedine aktivnosti u sredinjem dijelu programa i dr. (Ukoliko vremenske prilike dozvole, prije svega temperatura zraka, jedan broj lanova patrole i nekoliko brana dio tabora mogu postaviti i dan prije akcije te u taboru provesti no). U zakazano vrijeme (oko 10 sati) dolaze djeca koja nisu lanovi odreda. Ovisno o broju sudionika formira se odreeni broj jata i patrola (po 3-4) tako da u svakom jatu/patroli bude po nekoliko izviaa. Svako jato i patrola imaju svoga predvodnika. Eventualni nedostatak predvodnika nadoknauje se sudjelovanjem studenata Visoke uiteljske kole u Petrinji koji su ukljueni u studentske slobodne aktivnosti pod nazivom Izviatvo. Kada su jata i patrole formirane, podiu se dravna i odredska zastava i sredinji dio akcije poinje. lanovi odreda koji sudjeluju u akciji u sklopu priprema, s obzirom na oekivani broj sudionika, predvidjeli su imena za jata i patrole, izradili zastavice jata/patrole i predvidjeli njihove poklie. Sastavni dio ceremonijala na poetku akcije je predaja zastavica i upoznavanje s programom aktivnosti. Slijedi 2-3 sata etnje okolicom u duljini 4-5 kilometara. Sredinji je zadatak etnje uoiti i prikupiti znakove jeseni u prirodi: na livadi, u umarku, polju, umi, vonjaku, vinogradu, ivici uz put i sl. Najljepi i najkarakteristiniji znakovi jeseni nose se u tabor. Izviaki predvodnici, odnosno lanovi Uprave odreda, s obzirom da poznaju trasu hodnja jer su je u sklopu priprema i planirali i obili, prethodno su razgovarali s vlasnicima vinograda i polja te pribaviti dozvolu da se neto od plodova u razumnoj koliini (grozdovi, jabuke, kruke, bue, stabljike i klipovi kukuruza itd.) ubere i ponese u tabor. etnja (hodnja) okolicom odvija se uz pomo karte i snalaenja na njoj ime se neposredno pouava ili uvjebava praktina uporaba karte, orijentacija u prostoru i druga izviaka umijea. Na zastancima, kraim odmorima, sudionici akcije u priruni podsjetnik biljee i crtaju (skiciraju) zapaanja i ono to ih se najvie dojmilo. Povratkom u tabor (izmeu 13 i 14 sati) odlae se prikupljeni materijal i pristupa pripravi, odnosno podjeli ruka. Za taj dio programa postoji nekoliko mogunosti: da su sudionici ponijeli od kue sendvie i sl. hranu koju su objedovali na jednom od zadnjih zastanaka (odmora) tijekom hodnje. Druga mogunost je da je dio starijih izviaa koji su ostali na deurstvu u taboru pripremila jedno ili vie vatrita a da su izviai tijekom hodnje svaki za sebe pripremio tapi (50-60 cm) na koji se natakne kobasica ili hrenovka (dijele deurni u taboru) koje se kasnije peku na vatri. I napokon, trea je mogunost da se u taboru sudionicima podijeli kuhana hrana koja je pripremljena u nekom od ugostiteljskih objekata, to se, naravno, prethodno precizno dogovori. Koja e se varijanta primijeniti ovisi o financijskim sredstvima, odnosno, koliko e izviai menadmentom priskrbiti donacijskih sredstava. Nakon objeda (oko 1414.30 sati) poinju aktivnosti u taboru na radnim tokama. U to vrijeme pozvani su i roditelji da s najmlaom djecom sudjeluju u aktivnostima kao promatrai ili pak aktivni sudionici. Na jednom od prostora unutar tabora izrauje se Kuti jeseni. Sudionici, uglavnom poletarci, od prikupljenih znakova jeseni ureuju izlobeni prostor. Od tapova,
IZVIAI I KOLA
kolia i drugog prirunog materijala donesenog sa etnje izrauju se i svojevrsne police po kojima se izlau eksponati. Tako na jednom mjestu nastaje revija plodova i znakova jeseni: uto-smee stabljike i klipovi kukuruza izmeu kojih se ute i rumene bue, vinograd u malom s granicom, listovima i grozdovima, granice sa iarkama jestivog kestena i onoga koji je ispao iz iarke, jabuke, orasi, uta dunja i mnotvo granica i lia u bogatom spektru boja jeseni. (Sl P 15) Nakon zavrenog posla na ureenju kutia sudionici organiziraju Jesenju priu. Svaki od sudionika stane uz odreeni plod ili ga uzme u ruku i govori umjesto ploda, primjerice: Ja sam grozd, rastem u vinogradu, ute sam ili plave boje, ljudi me vole jesti svjeega ali od mene prave i vino, vole me i ptice, i tako redom. Ili: Ja sam kesten, i to jestivi. Zovu me zato pitomi iako rastem u umi, a moj pobratim koji ivi u gradu zove se divlji. Rastem u iarki koja ima bodlje i morate paziti jer neugodno bodu. Ljudi me vole peenoga ili kuhanoga, a mame i slastiari rade od mene razne kreme, itd. Naravno, sudionicima ne ide ovako teno predstavljanje i zato mu u tome pomae predvodnik potiui ga odgovarajuim potpitanjima. U priu se mogu ukljuiti i promatrai, od roditelja pa do predkolske djece koja prate aktivnost. Na drugom je mjestu Jesenja igraonica. Tu se od plodova jeseni izrauju razni predmeti, igrake, ivotinje i sl. Voditelj samo motivira poletarce i druge sudionike. U sklopu pripreme za akciju moe se dogovoriti sudjelovanje teta iz vrtia ili studentica predkolskog odgoja (ondje gdje postoje vrtii, odnosno, studij predkolskog odgoja). Dan je ispunjen i raznovrsnim igrama koje djeca ne igraju esto. To moe biti tranje u vreama, tranje na tri noge, utrka stonoga, potezanje konopca, otimanje marame, scout-ball, uenje i vjebanje vezanja vorova (pa i natjecanje u vezanju vorova) te razne tafetne igre brzine i spretnosti za koje je vrijedno spomenuti da ih djeca preferiraju jer su u igri potpuno ravnopravna. Poeljno je motivirati i roditelje da se ukljue u igre i natjecanja. U sam suton svi sudionici se okupljaju oko taborske vatre koju su pripremili stariji sudionici akcije. Uz vatru se izvodi improvizirani program od predstavljanja najboljih jesenjih pria i najljepih igraaka, do pjesama, izvoenja aljivih toaka, maioniarskih trikova i dr. Akcija zavrava sputanjem zastava, pakiranjem opreme te odnoenjem najljepih znakova jeseni do kola pa i djejeg vrtia u kojima manje skupine izviaa sutradan, prije nastave ureuju male kutie jeseni. Teini odgojno-obrazovni zadaci koji se ostvaruju tijekom akcije su: prikaz organizacije ivota i rada u izviakom taboru; kretanje i orijentacija u prirodi; zapaanje promjena u prirodi uzrokovanih dolaskom jeseni; poticanje likovnog, glazbenog i govornog izraza; igre spretnosti, snalaljivost i snage; loenje vatre na otvorenom, zatita od vatre i pospremanje vatrita; ureenje kutia jeseni u koli i vrtiu te poticaji za izradu likovnih i pisanih radova na satovima likovne kulture i hrvatskog jezika.
IZVIAI I KOLA
5.8. Izviatvo i kola u prevenciji socijalno neprihvatljivih ponaanja

Od mnogih vanih zajednikih zadaa svih odgojnih imbenika drutva, pa tako i kole i izviatva, valja posebno naglasiti i zadau prevencije socijalno neprihvatljivih ponaanja djece i mladih, odnosno, prevencije poremeaja u ponaanju djece i mladih. Ponajprije treba poi od aktualnog okruenja u kojemu djeca i mladi danas ive, odnosno od onoga to se dogaa u njihovom slobodnom vremenu. Naime, mladi su (i ne samo oni) zapljusnuti potroakim porukama u kojima se preferiraju zarada bez rada (igre na sreu, kvizovi, kladionice i sl.) i provodi i ivot na visokoj nozi bez realnog pokria. Tako su se zabava i slobodno vrijeme sveli uglavnom na tulume, disko i kafie u kojima je ponuda duhana i alkohola sredinji sadraj, a sve je prisutnija i ponuda droge. Strunjaci kau da kada ti slobodnovremenski sadraji postanu dominantni to je signal za uzbunu, prije svega roditeljima i koli. Kada se razgovara s roditeljima i dobrim poznavateljima nae odgojno-obrazovne prakse, vidljivo je da je u kolama premalo izviaa. To je, s motrita izviakog pokreta, polazite za akciju. Izviatvo bi trebalo omasoviti tako da bude to prisutnije u svim kolama s obzirom na mogunosti koje ono ima u prevenciji. Kada se razgovara s ovisnicima o tomu zato su poeli svoje prve eksperimente s cigaretom i alkoholom a kasnije i s drogama, najee se spominje znatielja. Dakle, prirodna pojava znatielje kod djece i mladih koja ih u mnogome pokree odvodi ih esto na stranputicu. U naravi mladog ovjeka je da je znatieljan, da preispituje sebe i svoje mogunosti i stoga je spoznaja kako je to biti pijan ili napuen najee dovoljna da bi se posegnulo za alkoholom i drogom. Eksperimentiranje s alkoholom i drogom omoguuje i injenica to je jedno i drugo u ivotnom okruju mladih ljudi izuzetno dostupno, a druge kvalitetne ponude za zadovoljenje znatielje su deficitarne. Svjetska zdravstvena organizacija u okviru preventivnih programa radila je evaluaciju svih modela prevencije kada se radi o zlouporabi sredstava ovisnosti i utvrdila da je model uenja ivotnih vjetina dao najbolje rezultate i da najdulje traje. U tom okruju izviai (izviaki pokret) mogu biti vaan initelj prevencije. Prije svega ukljuivanjem sve veeg broja mladih u izviaki pokret iri se ponuda za produktivno koritenje slobodnog vremena, djeca i mladi se izvlae iz kafia i zatvorenih prostora, u prirodi i raznovrsnim aktivnostima cigarete i alkohol su u drugom planu. Potvruju to viekratne evaluacije to ih redovito provodi Izviaka kola nakon svih veih aktivnosti (zimovanja, taborovanja i sl.). Ispitanici redovito izjavljuju da u vrijeme tih aktivnosti nisu bili izloeni ponudi duhana i alkohola, prije svega jer to nisu inili njihovi voditelji. S druge strane, izviai su izvanredna populacija za uenje ivotnih vjetina jer se potie samostalnost, samoaktivnost, snalaljivost i sl. Za suprotstavljanje ovisnosti i drugim neprihvatljivim ponaanjima vano je imati
IZVIAI I KOLA
snage rei NE, to se nalazi meu pet osnovnih, neophodnih preduvjeta da bi se izgradila karakterno vrsta osobnost. Radi se, dakle, o procesu donoenja odluka, a to je ono za to se izviai pripremaju: donoenje odluka i rjeavanje problema jer to u prirodi stalno rade, ue kreativno i kritiki misliti i djelovati, nasuprot onome to dananjim generacijama nedostaje u velikoj mjeri i pod utjecajem medija, postajui tako generacija nekritinih gutaa svega i svata uz eventualno neto reproduciranja. Zapustila se i komunikacija, odnos s drugim ljudima. Mladi imaju naviku komuniciranja samo s vrnjacima, a odbijaju komunikaciju s razliitima od sebe. Izviai kroz svoje aktivnosti rade drugaije. Ue kako izraavati emocije i kako se nositi sa stresom, jer su u izviaima uvijek nove situacije i stoga se izviai mogu dobro pripremiti za neugodne ivotne situacije. Godine 1997. Vlada Republike Hrvatske osnovala je Povjerenstvo za prevenciju poremeaja u ponaanju djece i mladih kao svoje struno i savjetodavno tijelo radi pruanja strune pomoi u raspravi i odluivanju o svim pitanjima iz podruja pravodobnog poduzimanja potrebnih mjera u interesu djece i mladih, a posebno u interesu onih koji ive u rizinim uvjetima. Uz brojne tekue, urgentne i operativne poslove Povjerenstvo je pristupilo izradi standarda programa prevencije. Izrada standarda programa morala je ukljuiti injenicu da je veliki broj imbenika koji se na razliite naine i s razliitim uspjehom bave poslovima prevencije. Cilj je da to budu standardi dobre prakse i da postanu model programi u podruju prevencije i tretmana djece i mladih s poremeajima u ponaanju. Tako je 2003. godine nastala publikacija Standardi programa prevencije poremeaja u ponaanju djece i mladih a nakon mnogobrojnih kontakata Povjerenstva s velikim brojem nositelja preventivnih i tretmanskim programa. Popisano je i analizirano 239 programa da bi se dolo do 14 potencijalnih model-programa utvrenih standarda. Meu tim modelprogramima jedan je i izviaki, i to program udesna Hrvatska, nastao u okviru udruge Izviaka kola iz Zagreba. Program je utemeljen na bitnim znaajkama izviakog pokreta, odnosno izviake metode koje naglaavaju samoaktivnost i uenje uz rad, rad u malim skupinama pod vodstvom odraslih, kompetentnih voditelja, te stimulativnih programa zasnovanih na interesima sudionika, ukljuujui igre, korisne vjetine i sluenje zajednici, te boravak izvan zatvorenog prostora uspostavljajui izravni doticaj s prirodom. Programom udesna Hrvatska utjee se na socijalnu prilagodbu djece i mladih jaajui njihovo samopouzdanje, samopotovanje i iskrenost stjecanjem novih vjetina i znanja u skupnom radu. Vieslojnost programa i njegovih intencija iitava se iz toga to se: 1. korisnicima na krae vrijeme omoguava promjena mjesta boravka 2. osigurava izvaninstitucijska naobrazba i odgoj 3. stvaraju uvjeti za stjecanje pozitivnih iskustava i osjeaja 4. razvija pozitivna slika o sebi i poveava samopouzdanje 5. osnauje grupna dinamika, poveava tolerancija i poboljava komunikacija
IZVIAI I KOLA
6. omoguava korisnicima bolje razumijevanje vlastitih reakcija u stresnim situacijama i njihovo savladavanje 7. poveava interes za neke nove aktivnosti, vjetine i znanja vezana uz prirodu 8. potie zdrav nain ivljenja bez cigareta, alkohola i droge, uz prosvjeivanje mladih da bi se ouvalo reproduktivno zdravlje. Program udesna Hrvatska provode izviaki voditelj osposobljeni u Izviakoj koli na temelju Programa koji je dobio pozitivno miljenje Ministarstva prosvjete i porta Zavoda za unapreivanje kolstva (2000. i 2002. godine). Programske sastavnice udesne Hrvatske su: 1. Sastanci/aktivnosti psihosocijalne podrke koji se provode jednom mjeseno u ukupnom trajanju 10 dana, a u ijoj realizaciji sudjeluju strunjaci raznih profila, ukljuivo i one koji nisu izviai. 2. Plavi autobus jednodnevne aktivnosti izvan mjesta boravka dva puta godinje: proljee i jesen/zima (Sl. P 16) 3. Sastanci/aktivnosti edukativnog karaktera, stjecanje novih znanja i umijea, jednom mjeseno (10 dana) 4. Taborovanje udesna Hrvatska (10 dana) Program osigurava korisnicima 32 aktivna dana tijekom godine raznovrsnih aktivnosti u mjestu ivljenja, njihovoj blioj okolici i irom domovine. I napokon, moto udesne Hrvatske jest da zdravi ostanu zdravi.
6.
IZVIATVO I UITELJSKE KOMPETENCIJE
106 Izviatvo i uiteljske kompetencije
IZVIAI I KOLA
Kada govorimo o uiteljskim kompetencijama, mislimo na nune kompetencije uitelja u drutvu koje je nuno vezano za znanost i obrazovanje. Tako govorimo ne samo o tome to bi pojedinac (uitelj) trebao znati ili koje je predmete apsolvirao tijekom studija, nego i o tome to je svladao u teoriji i to je, ili to e biti sposoban napraviti u praksi. Bez obzira o pojedinim razlikama u teorijskim razmatranjima uiteljske kompetencije i pokuajima da se one ak i taksativno navedu, polazimo od toga da je rije o skupu znanja, umijea i vrijednosti koje su nune za uitelja da bi uspjeno odgovorio svojim zadaama odgoja i obrazovanja mladih. U temeljima uiteljske kompetencije nalaze se struna i didaktiko-psiholoka znanja, umijea i sposobnosti. Pri tome prije svega mislimo na izvrsno poznavanje sadraja koji su integrirani u nastavne programe predmeta koje uitelj pouava te poznavanje psihofizikih znaajki uenika s kojima radi i posjedovanje komunikacijskih vjetina za voenje uenika i posredovanje izmeu nastavnih i izvannastavnih sadraja i uenika, razvijajui pritom kod uenika odgovarajua umijea i funkcionalne sposobnosti. Meutim, danas se sve vie govori o kompetencijama uitelja koje se ogledaju u osposobljenosti za nove naine rada u razredu, osposobljenosti za nove radne zadatke izvan uionice i to kako u koli tako i sa socijalnim partnerima kole, o osposobljenosti za razvijanje novih kompetencija i novog znanja uenika, o razvijanju vlastite profesionalnosti te o osposobljenosti za primjenu suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije (Razdevek-Puko, 2005). Rije je o odgovarajuim pristupima uitelja s obzirom na socijalnu, kulturnu i etniku razliitost uenika, o ustroju okruja koje e motivirati uenike i olakati im proces uenja te o timskom radu s drugim uiteljima u pouavanju uenika. Potom, od uitelja se oekuje umijee razvijanja kolskog kurikuluma, ustrojavanja i evaluacije odgojno-obrazovnog rada te suradnje s roditeljima i drugim socijalnim partnerima, ali i imbenicima izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja djece i mladih. Kompetentni uitelji razvijaju uenikove nove kompetencije i nova znanja na nain da ih se osposobljavanja za cjeloivotno uenje, uenje kako valja uiti. Cjeloivotno uenje je, dakle, jedna od karakteristika kompetentnog uitelja,
IZVIAI I KOLA
Izviatvo i uiteljske kompetencije 107
odnosno, od njega se trai (i oekuje) istraivaki odnos i usmjerenost na rjeavanje problema te odgovornost za osobni profesionalni razvoj. I napokon, u vrijeme tehnolokoinformacijskog buma kompetentni uitelj koristit e informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u formalnim situacijama uenja. No, valja naglasiti sve izraeniju potrebu da se govori i o uzajamnosti pedagogije slobodnog vremena i uiteljske kompetencije. Potreba izgraivanja jedne profesionalne kompetencije uitelja i pedagoga jeste pitanje posebne didaktike animacijskih i komunikacijskih sposobnosti u slobodnom vremenu. Uitelja treba osposobiti (i ohrabriti) da iskorai iz nastave i uionice u izvankolski i slobodnovremenski prostor svojih uenika; u njihov ivot i vrijeme. On mora znati da su u njegovim rukama neki novi klinci i neka on-line mlade. Njima upravo treba pomoi kroz slobodno vrijeme u prevladavanju njihovih komunikacijskih barijera i usamljenosti, izgubljenosti i anonimnosti, socijalne neprilagoenosti i zatvorenosti, posebnih razvojnih tekoa i hendikepa, emocionalne nestabilnosti i zbunjenosti, komunikacijske zatvorenosti i nesigurnosti, te jo tome slino. Treba nam jedan novi uitelj kao pedagoki i socijalni animator, integrator i medijator meu ljudima i kulturama primjeren trenutku (Previi, 2005). Tako dolazimo do veze izviatva i uiteljske kompetencije. Kada govorimo o izviatvu i uiteljskim kompetencijama, tada mislimo samo na dio pripadnika izviakog pokreta, i to one izviae koji kao uitelji rade u odgojno-obrazovnim ustanovama, odnosno studente koji se pripremaju za poziv uitelja. To su ponajprije voditelji temeljnih odgojnoradnih izviakih skupina u svim dobnim kategorijama lanstva kao i izviai koji u izviakom pokretu obnaaju druge vane i odgovorne dunosti, bez kojih izviaki pokret ne bi mogao opstati. Rije je, dakle, o predvodnicima (voditeljima) jata poletaraca i pelica, te patrola izviaa i planinki. Potom, rije je o voama izviakih druina, lanovima uprave, naelnicima i predsjednicima izviakih odreda i drugima. To su, sukladno postavkama svjetskog izviakog pokreta, punoljetne osobe odreenih znanja, umijea i sposobnosti (kompetencija) da predvode mlae lanove. Osim tih (ruko)vodeih osoba meu izviaima postoji dobna kategorija punoljetnoga lanstva koja se naziva brani, tj. lanovi stariji od 20 godina. Pitanje koje razmatramo ogleda se dakle u sljedeem: postoje uitelji i studenti (budui uitelji) koji su, s jedne strane, u odreenoj ivotnoj dobi proli kroz izviaki pokret te u zreloj dobi nastavljaju tu aktivnost, kao i oni uitelji i studenti koji se planski i svrsishodno ukljuuju u izviaki pokret ve kao punoljetne osobe s ciljem zadovoljavanja osobnih sklonosti i ivotnog stila, ali i kao vid cjeloivotnog uenja i naobrazbe. Sve njih vee ljubav prema odgojnom radu s djecom i ljubav prema ivotu u prirodi i s prirodom. S motrita izviakog pokreta ove su osobe (kao i druge odrasle osobe) dragocjene i nezamjenjive u izviakom pokretu, bez njih pokret teko opstaje, a jo se tee razvija. Te se osobe ponajprije posveuju potpori radu s mlaim lanovima jer svojim znanjem, iskustvom i vjetinama uvelike pridonose ostvarenju izviakog programa. Odrasli lanovi pomau u oivotvorenju izviake metode i u samoorganiziranju djece i mladih i njihovih mlaih
IZVIAI I KOLA
voditelja. Podupiru demokratske odnose meu mladima te skrbe za materijalni opstanak i napredak i zakonsku uklopljenost izviakih udruga u drutvenu zajednicu. Osobnim primjerom kroz zajednike aktivnosti s djecom i mladima odrasli izviai neposredno i posredno pridonose odgoju i obrazovanju djece i mladih. U tom radu stjeu i osobna iskustva i razvijaju pozitivne meugeneracijske odnose. Da bi mogli ispuniti ove zadae, a prije svega da bi neposredno mogli biti voe (zajedniki naziv za brojne i raznovrsne dunosti) u izviakom pokretu, osim dobnoga statusa i pozitivnih moralnih karakteristika, te osobe moraju imati i odreena izviaka znanja i umijea, u skladu s programskim osnovama izviatva u Hrvatskoj (naravno, i svijetu) kao i sposobnost pouavanja (prenoenja) tih znanja i umijea na djecu i mlade. Idealan razvojni put izviakog voe bio bi da je od djetinjstva ili mladosti viegodinjim bavljenjem izviakim aktivnostima stekao temeljna izviaka znanja i umijea, koja se kasnije, u punoljetnosti, posebnim oblicima naobrazbe dopunjuju na nain da se steknu dodatna znanja i razviju sposobnosti za (pred)voenje djece i mladih. Meutim, naa je realnost daleko od toga idealnog puta jer se djeca i mladi u izviakim redovima zadravaju relativno kratko, procjenjujui, moe se govoriti o prosjeno dvije godine. K tome, porastom ivotne dobi mladi pronalaze druge interese i naputaju izviaki pokret, tako da je baza za stvaranje izviakih voa vrlo, vrlo suena toliko da u nekim drugim podrujima moe doi do tzv. negativne selekcije. A to nije dobro ni za djecu i mlade, ni za izviaki pokret u cjelini. Neka iskustva posljednjih 5-6 godina, posebice ona koja su steena kroz udrugu Izviaka kola govore kako je ukljuivanjem jednog broja studenata uiteljskog i drugih nastavnikih studija u izviaki pokret, mogue dati kvalitetan prinos izviatvu u svim njegovim segmentima, prije svega podizanjem kvalitete izviakog (odgojno-obrazovnog) rada s djecom dajui doprinos naobrazbi buduih uitelja u jednom specifinom podruju cjelovitosti te naobrazbe - u radu s djecom u slobodnijim formama i na sadrajima koja su djeca dragovoljno izabrala. Vezu izviatva i uiteljske kompetencije moemo iitati i komparacijom ljestvice odgojnih ciljeva kole i izviakog programa. Tako prema Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu (HNOS-u) ljestvicu odgojnih ciljeva ine sljedee etiri sastavnice: 1. Poticanje uenja, znatielje i zadivljenosti za prirodu i svijet. 2. Poticanje opih vrijednosti (istoa, urednost, pristojnost/obazrivost, vladanje sobom odgoda zadovoljenja, ekanje na red, naizmjeninost interakcije, prepoznavanje vlastitih emocija, poput vjetina savladavanja straha, srdbe, miroljubivosti i sl.), samopotovanje i potovanje drugih, potovanje ivota kao najvee vrijednosti. 3. Promicanje humanistikih vrijednosti (razumijevanje drugih i suosjeanje, empatija, simpatija, pomaganje, prijateljstvo, suradnja, altruizam, potenje, plemenitost), snoljivost (tolerancija i potovanje razliitosti dobne, vjerske, nacionalne, tjelesne/psihike), jednakovrijednost spolova, vrijednost rada, ljubav i ponos na obitelj, ljubav i ponos na zaviaj i domovinu. 4. Ekoloka osvijetenost.
IZVIAI I KOLA
Izviaki program te izviaka teorija i praksa u punoj mjeri pridonose realizaciji ovih odgojnih ciljeva. Izviai su stalno u prirodi, oni je otkrivaju i oduevljavaju se njime. Njihova su odredita najee izvan popularnih turistikih destinacija, njih ine livade. ume i proplanci, doline i obale rijeka i potoka. U ivotu izviaa vlada red i sklad, kako u meusobnim odnosima tako i u odnosu prema prirodi. Izviai su, djelujui uglavnom u malim skupinama, oslonjeni jedan na drugoga ispomaui se uzajamno, cijenei vlastiti rad i rad drugih, izgraujui tako tolerantne i ravnopravne meuljudske odnose. Samostalnost u radu i odgovornost prema sebi ali i prema drugima pomau im da ovrsnu, da izgrauju ustrajnost u radu i da kontroliraju vlastite postupke. I napokon, izviai od najranije dobi u praksi upijaju ekologiju kao stil ivljenja, svakodnevnog ponaanja i stvarnog ekolokog postupanja. Teei to kvalitetnijem partnerstvu sa kolom kao najorganiziranijim imbenikom odgojno-obrazovnog sustava, u organizaciji Izviake kole u Zagrebu, a uz financijsku potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, odran je okrugli stol na temu Izviatvo i uiteljske kompetencije (travanj 2006.) u ijem su radu sudjelovali znanstvenici i drugi strunjaci s fakulteta i drugih visokokolskih ustanova koji se bave pitanjima odgoja i obrazovanja djece i mladih i u tom kontekstu naobrazbom uitelja i drugih nastavnika, zatim predstavnici Gradskog ureda za prosvjetu i port Grada Zagreba, uitelji i drugi nastavnici osnovnih i drugih kola, studenti uiteljskih i drugih nastavnikih fakulteta koji su ukljueni u izviaki pokret te predstavnici pojedinih izviakih udruga. Osnova za raspravu bilo je empirijsko istraivanje provedeno meu uiteljima i studentima o utjecaju izviatva na pojedine uiteljske kompetencije. Empirijsko istraivanje o prinosu izviatva uiteljskoj kompetenciji provedeno je meu uiteljima osnovnih kola i studentima uiteljskih i srodnih studija u razdoblju sijeanj-oujak 2006. godine. Zanimali su nas stavovi uitelja i studenata o prinosu izviatva uiteljskoj kompetenciji. Od sastavnica uiteljske kompetencije posebno je naglaeno: stjecanje znanja vezanih (neposredno ili posredno) uz nastavne sadraje didaktiko-metodiko oblikovanje nastavnih i izvannastavnih aktivnosti u koli poticanje uenja kod uenika evaluacija rada (vlastitog i rada uenika) komunikacijske vjetine poznavanje karakteristika psihofizikog razvoja uenika odreene dobi rad u skupinama s djecom koja su iz razliitog mulitkulturalnog okruja rjeavanje konflikata prevencija drutveno neprihvatljivog ponaanja
IZVIAI I KOLA
suradniki odnosi i timski rad povezivanje s okolinom u kojoj kola djeluje uporaba informacijskih tehnologija menadment i razliiti administrativni poslovi Anketirani su samo oni uitelji i studenti koji imaju spoznaje o izviakom pokretu u rasponu od imam dovoljno spoznaja do imam djelomine, nepotpune spoznaje. Uitelji su spoznaje o izviakom pokretu stekli na vie naina: na izletima i drugim aktivnostima koje su za njihove uenike organizirali izviai, zatim tako to su u ranoj mladosti bili pripadnici izviakog pokreta ili su to jo uvijek, u suradnji s nekim izviakim udrugama i na neki drugi nain. Studenti su spoznaje o izviakom pokretu u velikoj veini stekli tijekom studija ukljuivanjem u naobrazbu u Izviakoj koli i praktinim aktivnostima (kao sastavni dio naobrazbe) u drugim izviakim udrugama, te aktivnim lanstvom u izviakom pokretu tijekom prethodnog kolovanja, uz napomenu da su pojedini ispitanici naveli i jedno i drugo. Anketirani su kao najznaajniji utjecaj izviatva na poveanje uiteljskih kompetencija naveli: prinos osposobljenosti za ustroj i izvoenje kole u prirodi za ustroj i izvedbu drugih oblika izvanuionike nastave za razvijanje suradnikih odnosa i timski rad za ustroj i izvoenje izvannastavnih aktivnosti radu u skupinama s razliitom djecom Gledajui zbirno svih 18 pitanja i odgovore, odgovor vrlo znaajan javlja se najvie puta, ukupno 46,06%. Odgovor znaajan je na drugom mjestu po uestalosti javljanja (42,14%). Preostala tri odgovora javljaju se znatno rjee i to: osrednji 9,72%, manje znaajan 2,08% a nimalo znaajan samo 1,00%. Iz rasprave i materijala proizale su sljedee ocjene i stavovi: Izviatvo kao pokret za mlade sa svrhom dostizanja njihovih punih fizikih, intelektualnih, emocionalnih, socijalnih i duhovnih potencijala, pri emu skladan ivot s prirodom i u prirodi, upoznavanje i uvanje njezinih zakonitosti imaju primarno mjesto, znaajan je imbenik odgoja i obrazovanja u slobodnom vremenu. Izviatvo svojim poticajnim i atraktivnim programima te specifiim oblicima rada i izviakom metodom, pri emu se naglaava rad u malim skupinama pod vod-
IZVIAI I KOLA
stvom odraslih kompetentnih voditelja preteito u prirodnim uvjetima, znaajno pridonosi uiteljskoj kompetenciji. S obzirom na prethodno reeno, korisno je da se u izviaki pokret ukljui to vei broj uitelja, odnosno da stekne to vie spoznaja o izviakom pokretu i to vie izviakih umijea, to se moe kvalitetno implementirati kao u nastavni tako i izvannastavni proces i cjelokupan odgojno-obrazovni rad. To se moe postii razliitim oblicima i sadrajima strunog osposobljavanja uitelja, za to valja ostvariti suradnju s Agencijom za odgoj i obrazovanje RH. Izviatvo valja implementirati i u sadraje i oblike naobrazbe buduih uitelja i drugih nastavnika i strunjaka na uiteljskim i srodnim studijima. Valja poticati studente da se fakultativno i u slobodnom vremenu ukljuuju u izviaki pokret, a odreene znaajke izviakog pokreta kao imbenika slobodnog vremena djece i mladih mogue je uklopiti u pojedine nastavne predmete na studijima. Za to je potrebno i mogue uspostaviti odreene partnerske odnose izmeu odgovarajuih visokokolskih ustanova, odnosno studija i kompetentnih izviakih imbenika.
7.
VREDNOVANJE RADA
IZVIAI I KOLA
Vrednovanje rada 113
Za kvalitetan odgojno-obrazovni rad i njegovo unapreivanje vano je imati na umu tri dijela toga rada: pripremu prije izvoenja aktivnosti, izvoenje aktivnosti i vrednovanje (evaluaciju) cjelokupnog rada nakon provedene aktivnosti. O pripremama i izvoenju bilo je ve rijei, a ovdje bismo eljeli neto vie rei o vrednovanju samoga rada, tim vie to je to vrednovanje rada esto najmanje prisutno u naoj praksi. Vrednovanje rada moe biti vanjsko (eksterno) i unutarnje (interno). Vanjsko vrednovanje provode pojedinci ili skupine osoba izvan same izviake udruge da bi ocijenili odreene aktivnosti ili cjelokupni rad. Valja odmah rei da je u praksi vanjsko vrednovanje gotovo zanemariva potreba, pa prema tome i provoenje takvog vrednovanja. S druge pak strane, ono je u koli vrlo prisutno. Vrednovanje rada kole u cjelini i pojedinih djelatnika provodi se vrlo esto, a najee ga rade prosvjetni inspektori, nadzornici i dr. Vrednovanje moemo provoditi i s motrita korisnika (dakle djece) i s motrita izvoditelja odreenih aktivnosti. I jedno i drugo , razumljivo, ima cilj - korekciju programa. I dok je u ljudskoj prirodi elja da se prilikom nekoga vrednovanja predstavimo u najboljem svjetlu, pri emu se ponekad posee i za nepopularnim (i nedozvoljenim) postupcima (prikriti neto, dati krivu informaciju ili dokument i sl.) zato to o tome ovisi ocjena cjeline ili pojedinca, kod internog vrednovanja takvih motiva ne bi trebalo biti. I vanjsko vrednovanje ima vaan cilj - unaprijediti rad. Unutarnjem vrednovanju pak to je primarni cilj. Stoga e svaki savjestan izviaki voditelj ponajprije sam sebe vrednovati (provesti samoprocjenu) ili e to raditi u suradnji s vie voditelja i upravom izviakog odreda. Za izviae su vani elementi za procjenu zadovoljstvo sudionika odreenom akcijom ili cjelokupnim izviakim radom tijekom jednog razdoblja. Djeca i mladi meusobno razmjenjuju najrazliitije informacije i razgovaraju o najrazliitijim temama, pa ako su sudionici zadovoljni akcijom (naim radom), ako im je s nama bilo lijepo i ugodno, o izviaima i njihovom radu irit e se pozitivne informacije, a osim toga, dijete e nam se prikljuiti i u sljedeim aktivnostima, ostat e ili postati izvia. Zadovoljstvo (ili nezadovoljstvo) naim radom sudionici e relativno lako pretoiti i u brojanu ocjenu. Najjednostavnije je zatraiti od njih ukupnu ocjenu odreene aktivnosti (izleta, taborovanja, jednogodinjeg rada i sl.). To bi bilo neto kao opi uspjeh na kraju jednoga razreda u koli.
114 Vrednovanje rada
IZVIAI I KOLA
No, kako je opi uspjeh rezultanta brojnih ocjena tijekom godine, odnosno, vie pojedinanih ocjena (za svaki predmet i unutar predmeta tijekom godine), tako je poeljno da i mi, osim ope ocjene omoguimo pojedinano ocjenjivanje to vie sastavnica aktivnosti koja se ocjenjuje. U vezi s reenim je i vrednovanje prinosa odreene aktivnosti poveanju (proirenju) znanja djece i mladih, stjecanju korisnih umijea i razvoju odreenih sposobnosti, prije svega samostalnosti, ivota i rada u skupini, ustrajnosti i sl. Sljedea sastavnica je materijalna strana naih aktivnosti. Najvanije pri tome je prehrana sudionika za vrijeme aktivnosti (kvaliteta hrane, higijenski uvjeti, koliina i raznovrsnost obroka, i sl.), putovanje (vrednuje li se aktivnost u kojoj se putovalo u neko drugo mjesto), kakav je bio smjetaj (kvaliteta atora ili objekta, leaja u njima, i sl.), ureenost okolia, kvaliteta i ureenost sanitarnih objekata i dr. Od velikog je znaenja za kvalitetan izviaki rad kvaliteta voenja i rukovoenja. Stoga je vrednovanje rada svih odraslih sudionika tijekom aktivnosti koja se vrednuje veoma vana sastavnica. Najbolju samoprocjenu provest emo sami za sebe i meusobno u kolegijalnim i demokratskim razgovorima i ralambi rada. No, vano je kako svoje voditelje vide i ocjenjuju nai lanovi i druga djeca i mladi s kojima radimo. Stoga prilikom vrednovanja valja i ovu sastavnicu imati na umu. Kada vrednujemo aktivnosti koje su trajale nekoliko ili vie dana, valja uzeti u obzir i prinos tih aktivnosti prevenciji drutveno tetnih ponaanja, prije svega puenja, alkoholizma i zloporabe opojnih droga. Veina ovih sastavnica moe se kvalitetno vrednovati korektnom (istinitom, objektivnom) samoprocjenom, no jo je bolje to uiniti pismenim putem provoenjem odgovarajue ankete. Sastavljanje upitnika (za anketu) zahtijeva odreena znanja meu koje bi, za potrebe izviakoga rada, najvanija bila sljedea: a) upitnik treba sadravati pitanja kojima elimo saznati miljenje (sudove, ocjene) sudionika o najvanijim sastavnicama aktivnosti koju vrednujemo b) nije dobro da upitnik ima prevelik broj pitanja koja zahtijevaju dugotrajno ispunjavanje jer to destimulira ispitanike c) najuinkovitija su pitanja s ponuenim odgovorima, pri emu valja ponuditi i pozitivne (afirmativne) i negativne (neafirmativne) odgovore, drugim rijeima, omoguiti ispitanicima da pojedini odgovor bude i negativna ocjena odreene aktivnosti ili njezina dijela d) osim odreenog broja ponuenih odgovora dobro je na kraju ostaviti prazan prostor za neto drugo (praznu crtu), tj. mogunost da ispitanici navedu i neki odgovor (svoj stav, miljenje) koje mu nismo ponudili e) kada god je mogue, tvrdnju ili pojedinanu ocjenu (stav, miljenje) o odreenom pitanju valja stupnjevati f) na kraju upitnika valja omoguiti ispitanicima da dopiu i tako kau i neto to ih upitnikom nismo pitali, a oni misle da je to vano.
IZVIAI I KOLA
Osim upitnika odreena miljenja (ocjene, stavove) sudionika naih aktivnosti moemo prikupiti i tako da ispitanici napiu sastavak o odreenoj aktivnosti koju ocjenjujemo. Ovaj nain zahtijeva dosta truda i umijea ispitanika, pa se, posebice kod mlae dobi, rijetko ili nikako ne provodi. No, kada se za to i odluimo, da bismo dobili miljenja o bitnim pitanjima, valja ispitanicima naglasiti da prilikom pisanja piu uz pomo natuknica koje emo im dati, odnosno, da ako piu o taborovanju (primjerice) da kau kakvo je bilo putovanje, smjetaj, prehrana, voditeljstvo, da kau miljenje o ustroju aktivnosti tijekom dana, izletima, odmoru, zabavi i dr. to smo upitnikom ralanili kroz pitanja. Ne treba podcjenjivati lanstvo, pa i one najmlae, u smislu hoe li nas oni znati ocijeniti, hoe li pisati (odgovarati) bez veze i sl. Ve na prvom upitniku vidjet e se kako su djeca konzistentna u odgovaranju, kako istu ocjenu (sud, miljenje) provlae kroz vie istorodnih pitanja, jednom rijeju znaju misliti i dosta su realni. Ispitiva i onaj tko obrauje upitnik mora biti spreman da e dobiti i neoekivane odgovore. Neki od njih bit e moda i neugodni, naime, potpuno izvan oekivanja i izvan miljenja veine ispitanika. Na to se ne treba ljutiti, ne treba traiti crnoga Petra koji se usudio rei da su, primjerice, predvodnici loe radili (a mi i veina ispitanika mislimo da su dobro radili, ak odlino), kao ni prikriti jednu (ili vie takvih ocjena) Zato je, izmeu ostaloga, upitnik najee anoniman, mada praksa pokazuje da djeca i u tom sluaju ele napisati svoje ime i napiu ga. U prilozima prirunika (poglavlje 9.11.) iznosimo nekoliko primjera vrednovanja pojedinih aktivnosti koje je provodila Izviaka kola tijekom proteklih godina, iz kojih se vidi nain sastavljanja upitnika i nain njegove obrade. Naravno, i upitnik, i nain vrednovanja rada moe biti drugaiji. Ovo je pokuaj da se pomogne svakome onome koji eli provesti evaluaciju svoga rada, a jo nema dovoljnog iskustva u tome.
7
(Vie o ispitivanju miljenja, obradi upitnika i dr. valja potraiti u odgovarajuoj znanstvenoj i strunoj literaturi, posebice u Metodologiji pedagogijskih istraivanja, autora V. Muia.)
7.1. Sustav osiguranja kvalitete za neprofitne organizacije SOKNO

Ve je naglaeno da je jedan od najvanijih ciljeva vrednovanja (evaluacije) unapreivanje vlastitog rada, dakle, borba za kvalitetu rada. Treba nastojati da to vrednovanje bude to objektivnije jer se samo tako moe postii cilj. Stoga se ine napori da se i aktivnosti vrednovanja standardiziraju i objektiviziraju da bi postali i usporedivi. Takvi napori prisutni su u svim segmentima drutva, a krenuli su iz materijalne proizvodnje, u kojoj biti bolji ili najbolji u svojoj djelatnosti znai veu zaradu, veu dobit. Za izviae (i druge neprofitne djelatnosti) takoer je vano biti bolji i najbolji, ali ne zbog dobiti nego zbog to kvalitetnijeg ispunjavanja svoje misije i smisla djelovanja. prema standardima ISO
IZVIAI I KOLA
9001:2000. Rezultat tih nastojanja je nastanak dokumenta pod nazivom Sustav osiguranja kvalitete za neprofitne organizacije (SOKNO) ije je hrvatsko izdanje tiskano 2005. godine. Publikacija je tiskana u okviru projekta Potpora hrvatskim nevladinim organizacijama (CroNGO) koji financira Amerika agencija za meunarodni razvoj (USAID). Sustav osiguranja kvalitete omoguuje izviakoj (i drugoj) udruzi koja ga primjenjuje da prepozna i odgovori na potrebe svojih korisnika (dakle, izviaa) kako bi im se pruila odgovarajua usluga (programi, voenje, kvaliteta izvrenja i sl.) u skladu s dogovorenim standardima. Sustav se temelji na objektivnim pisanim tragovima, o emu e jo biti rijei. Prema SOKNO-u postoji 12 podruja kvalitete: 1. Planiranje za kvalitetu jasno planiranje bitno je za kvalitetu. Odnosi se prije svega definiranje misije i ciljeva udruge s obzirom na korisnike (izviae, lanove). 2. Planiranje i nadzor govori se o nainu upravljanja i nadzora u udruzi radi osiguranja uinkovitog djelovanja udruge. 3. Rukovoenje rukovoditelji su odgovorni za planiranje i podrku ljudima koji djeluju u udruzi, ukljuujui i odgovornost za pravne i financijske poslove. 4. Usmjerenost prema korisnicima udruga postoji zbog korisnika (izviaa), da zadovolji potrebe zbog kojih su postali lanovi udruge. Govori se o tome tko su korisnici, kako ih zainteresirati za rad u udruzi , o ispitivanju i uvaavanju njihovih miljenja i dr. 5. Zaposlenici i volonteri to su najvaniji resursi udruge. Definira se nain njihova ukljuivanja u rad, rukovoenje i vrednovanje rada. Izviake udruge rijetko imaju zaposlenike, ali imaju velik broj volontera na kojima udruga poiva (predvodnici i druge voe, lanovi uprave i drugi suradnici). 6. Trening i razvoj ureuje mogunosti za uenje, razvoj lanova udruge, ponajprije voditelja, dobivanje spoznaja i usvajanje vjetina potrebnih za dobar rad. 7. Upravljanje novcem kompetentno upravljanje novcem osigurava opstanak udruge. Govori se o nainima prikupljanja novca, ispunjavanju pravnih odgovornosti, planskom pristupu i dr. 8. Upravljanje imovinom prostorom, opremom i sl. u korist udruge i njezinih ciljeva, ukljuujui i brigu o zdravlju i zatiti okolia. 9. Upravljanje aktivnostima identificirati glavne aktivnosti udruge i imati jasne standarde za svaku od njih, jasno odrediti tko to radi, kako se radi i kako se vodi evidencija. 10. Umreavanje i partnerstvo kako se povezivati i suraivati s partnerima: izviakim udrugama ali i drugim subjektima s kojima se preklapa misija udruge: kola, roditelji, gradska etvrt i sl.
IZVIAI I KOLA
11. Nadziranje i provjeravanje prikupljanje informacija i njihova sustavna analiza. Rije je i o sustavima koji se koriste i kako proces upotrijebiti za provjeru i poboljanje rada. 12. Rezultati udruga postoji da bi postigla rezultate u skladu s ciljem svoga osnivanja. Podruje govori o rezultatima koje udruga postie u odnosu na ono to se namjeravalo postii, ukljuujui i postignute rezultate na zadovoljstvo svojih korisnika. Sustav osiguranja kvalitete (SOKNO) temelji se na pisanim tragovima (potvrdama i slinim dokumentima) ija je svrha pokazati koju razinu standarda udruga postie. Sustav predvia tri razine kvalitete. Za poetak primjene Sustava predlae se dostii prvu razinu za svih 12 podruja kvalitete, pri emu se polazi od definiranja minimalnih zahtjeva koje udruga treba zadovoljiti da bi djelovala u skladu sa zakonom. Nakon toga mogue je nadograivati svako podruje kvalitete i tako osigurati kvalitetu druge i napokon tree, najvie razine. S obzirom na svrhu i namjenu ovoga teksta nije mogue prikazati itav sustav i praktine korake kojima se osigurava kvaliteta rada izviake udruge. Stoga ostaje samo preporuka da se zainteresirani upoznaju s cjelovitim dokumentom (vidi literaturu). Dokumentiranje aktivnosti O ivotu svakog pojedinca, udruge i zajednice ostaju tragovi. Oni su tragovi u vremenu o ivotu i djelovanju pojedinca i zajednice, udruge i izvori spoznaja o prolom vremenu. Naravno, postoje velike razlike u kvaliteti i znaaju tih tragova. I bez raunala, lasera, videokamera, digitalnih fotografija, satelita i drugih tehnikih savrenstava, peinski je ovjek za svoga ivota na stijenama ostavio tragove svoga ivota: crtee ivotinja i oruja za lov, ostali su tragovi njegovih orua bili su to izvori naih spoznaja o prapovijesti ljudskoga roda. Naravno, na davni predak je zadovoljavao neke druge potrebe crtajui ivotinju, ne piui pritom svojim kasnijim potomcima (filozofima, antropolozima, povjesniarima i dr.) udbenike za njihovo i nae prouavanje i spoznavanje povijesti. Izviaka udruga danas ima obvezu da o svom radu ostavlja kvalitetne tragove, bez pretenzija da oni danas-sutra dobiju znaenje crtea peinskog ovjeka. Jednostavno, njihova izrada danas je prije svega u funkciji kvalitetnoga rada udruge, izvor je zadovoljstva onima koji skrbe, biljee, izrauju i spremaju tragove o svome aktualnom djelovanju. A jednom, u nekoj budunosti, kad due dananjih poletaraca i pelica i njihovih predvodnika budu dijelovi zvjezdane praine, moda e koji trag biti zanimljiv naim potomcima, poticajan ili smijean za prouavanje te davne prolosti. Konkretno, postoji stvarna potreba i obveza da izviaka udruga vodi odreenu dokumentaciju o svom radu. Poemo li od temeljnih odgojno-radnih skupina, jata i patrola, neizostavan je dokument knjiica jata/patrole, a za sloenije i viednevne aktivnosti ustrojavaju se posebne evidencije u obliku dnevnika. Knjiica ima karakter i ljetopisa i operativnu funkciju. U njoj se nalaze temeljni podaci o jatu/patroli, od dana osnivanja, izbora imena, znaka i zastavice jata/patrole, do popisa
IZVIAI I KOLA
lanova, evidencije njihovih aktivnosti (dolazaka na sastanke i druge aktivnosti), ime predvodnika, do ocjena o usvojenosti opeg i posebnog programa pojedinog poletarca/izviaa i usvojenih stupnjeva znanja. U knjiicu se upisuju i sve akcije na kojima je skupina sudjelovala s kratkim sadrajem, ocjenom uspjeha/zadovoljstva lanova, nekim crteom, stihom, esejom i sl. Danas nije teko da svaka odgojno-radna skupina ima i svoj fotoalbum koji rjeito govori o ivotu jata/patrole tijekom nekoliko godina njezina postojanja. Postoje naravno i druge tehnike mogunosti videozapisivanja ivota i rada jata/patrole i cjelokupnog izviakog rada, a raunalna tehnologija otvara nesluene mogunosti u tome. Tako ve danas nije rijetkost da pojedine izviake udruge svoje vanije dokumente, fotografije i filmove stavljaju na internetske stranice inei ih dostupnima svima zainteresiranim. Dokumentacija se sprema na CD-ove, a s pojedinih viednevnih aktivnosti uspostavljaju se direktne internetske veze i prenose odreena zbivanja s tih aktivnosti. Kako jato/patrola raste i prelazi u viu dobnu kategoriju, svu tu dokumentaciju valja uredno kompletirati i predati upravi odreda. Postoji lo nain da pojedini predvodnici/voe kad prestaje ivot njihovog jata/patrole svu dokumentaciju zadravaju za sebe kao uspomenu, to je razumljivo, i legitimno, no, neka se to napravi u duplikatu. Mora ostati slubeni trag ivota i rada skupine. Tako danas brojnu i vrijednu arhivu i dokumentaciju o izviakom ivotu nekoga mjesta moemo pronai u fragmentima kod bivih izviaa, a ponajmanje u pismohranima ili odgovarajuim ustanovama. Sline odrednice vrijede i za druine, a posebice izviake odrede, uz napomenu da odredi imaju i dodatne zadae. Odredi odravaju svoje skuptine najmanje jednom godinje, neke su izvjetajne, a neke izborne. Na skuptinama se podnose odgovarajua izvjea, izglasavaju odreeni dokumenti (statut, pravilnici, planovi i programi rada, financijska izvjea i dr.). Na kraju godine sve to treba kompletirati i pohraniti. Tijekom godine uprave odreda i druga tijela odravaju sastanke, donose odluke, provode evaluaciju pojedinih veih akcija. O svemu se treba voditi uredna dokumentacija (knjige zapisnika, izvjea, dopisi i sl.) ,a istekom mandata uprave dokumentacija se kompletira i postaje povijesna graa, no, istodobno je i ivi materijal jer se uvijek moe koristiti za evaluacije, izvore iskustava i sl. Izviaki odredi imaju daleko vee mogunosti (ali i vee dunosti) skrbiti za odgovarajue tragove (dokumente) o svojim aktivnostima. Od klasinog do digitalnog fotoaparata, od fotoalbuma i postera do videofilmova, kompjutorskih prezentacija, novinskih lanaka, radio i TV emisija u kojima se govori o odredu nebrojene su mogunosti brige za buduu povijest izviakog ivota iji smo sadanji sudionici. I napokon, u prethodnom poglavlju kada je bilo rijei o sustavu upravljanja kvalitetom, naglaena je vanost pisanih tragova. Sve je to vie nego dovoljan razlog da se tragovima sadanjeg izviakog ivota posveuje stalna i kvalitetna skrb.
8.
KAKO OSNOVATI IZVIAKU UDRUGU
120 Kako osnovati izviaku udrugu
IZVIAI I KOLA
Osnivanju izviake udruge u odreenoj sredini prethodi mnogo spoznajnih i voljnih aktivnosti o izviakom pokretu, njegovim odgojnim i obrazovnim vrednotama u odnosu na djecu i mlade te stvaranje odgovarajueg kruga odraslih osoba koje svojim znanjem, htijenjem i drutvenim ugledom mogu osnovati i voditi izviaku udrugu. Udruga je opi pojam za skupinu punoljetnih graana koji se udruuju i organiziraju oko zajednikoga interesa u skladu s pozitivnim zakonskim propisima Republike Hrvatske. Zajedniki interes graana koji osnivaju izviaku udrugu je izvaninstitucionalni odgoj i obrazovanje djece i mladih provoenjem izviakog programa i promicanjem izviakog pokreta. Najee se udruga izviaa naziva izviaki odred (taj i taj ime). Osniva se uglavnom za odreeno podruje kao to je gradska etvrt ili manje gradsko podruje i temeljni je pravni subjekt (pravna osoba) iji dunosnici zastupaju udrugu prema tijelima vlasti i drugim subjektima, skrbe za provoenje zakonskih i drugih propisa te ostvarivanje temeljnih naela izviakog pokreta i izviakog programa. Zakonska regulativa, dokumenti, radnje Formalno-pravno govorei, izviaku je udrugu relativno jednostavno osnovati. Sutinski je meutim to mnogo sloeniji proces u kojemu valja rijeiti mnoge preduvjete za sam in osnivanja udruge te osigurati materijalne, financijske i kadrovske uvjete za kvalitetan rad udruge nakon njezina osnivanja, podrazumijevajui pri tome i animiranje i okupljanje potencijalnih lanova - djece i mladih i odraslih. Prije odluke o pokretanju osnivanja izviake udruge valja imati na umu jednu od bitnih zakonskih odredbi, ali i naela izviakog pokreta, da je izviaka udruga neprofitna, tj. da se ne osniva s ciljem pribavljanja imovinske koristi svojih osnivaa i lanova. Ovo naravno ne znai da izviaka udruga ne smije stjecati odreena financijska i materijalna sredstva koja se prioritetno koriste za unapreivanje rada udruge, odnosno, podizanja uspjenosti provoenja izviakog programa te kvalitete odgojno-obrazovnog rada lanova udruge (izviaa) uope. Na osnivanje izviake udruge i njezin rad primjenjuje se Zakon o udrugama koji je objavljen u
IZVIAI I KOLA
Kako osnovati izviaku udrugu 121
Narodnim novinama, slubenom glasilu Republike Hrvatske, broj 88 iz 2001. godine i bez koritenja toga Zakona nemogue je osnovati udrugu da bi ona bila upisana kao udruga pri nadlenim dravnim tijelima. Zakon se moe pronai u spomenutom broju Narodnih novina, na njihovim internetskim stranicama ili u sjeditu lokalne samouprave. Za osnivanje udruge prema spomenutom Zakonu dovoljne su najmanje tri punoljetne osobe. Meutim, korisno je za budui rad da se u proces osnivanja izviake udruge od poetka ukljui vei broj osoba koje imaju elementarne spoznaje o izviakom pokretu, njegovim odgojnim i obrazovnim vrednotama i elju da dio svoga slobodnog vremena posvete radu s djecom i mladima u izviakoj udruzi. Prvi korak prema formalno-pravnom osnivanju udruge jest okupljanje poticajnog odbora, tj. najmanje tri osobe koje su odluile pristupiti osnivanju udruge. Udruga se osniva na osnivakoj skuptini koju priprema i vodi poticajni odbor. Osnivaka skuptina donosi odgovarajue dokumente koji su bitni za kasniji rad udruge i bez kojih se udruga ne moe registrirati kod tijela dravne uprave, a to su: odluka o osnivanju udruge odluka o usvajanju statuta udruge odluku o izboru tijela upravljanja i osobe ovlatene za zastupanje udruge odluku o pokretanju postupka za upis udruge u Registar udruga. Odluka o osnivanju udruge jest u sutini kratka. Njome se konstatira da okupljeni sudionici na osnivakoj skuptini osnivaju udrugu izviaa s ciljem odgojno-obrazovnog rada s djecom i mladima u njihovom slobodnom vremenu u skladu s naelima skautizma. Statut je temeljni dokument izviake udruge. U njemu se obvezno navodi: naziv i sjedite udruge ciljevi zbog kojih se udruga osniva djelatnosti kojima e se udruga baviti tijela upravljanja udrugom (njihov naziv, ovlasti, broj lanova, nain izbora i opoziva), nain odluivanja i trajanje mandata zastupanje udruge izgled, veliina i sadraj peata udruge prestanak postojanja (djelovanja) udruge. Korisno je da statut sadri i neke druge odredbe, primjerice: podruje na kojemu udruga djeluje imovina udruge, kako se stjee i kako se koristi eventualno ostvarena dobit udruge rjeavanje sporova i sukoba interesa unutar udruge stegovna odgovornost lanova postupanje s imovinom u sluaju prestanka rada udruge naini informiranja javnosti i lanova o radu udruge.
IZVIAI I KOLA
O tijeku osnivake skuptine i odlukama koje su donesene vodi se zapisnik koji potpisuje osoba koja ga je vodila (zapisniar) i jo najmanje jedna osoba koja potvruje da zapisnik odraava tijek i odluke skuptine (ovjerovitelj-i zapisnika). Najkasnije tri mjeseca od donoenja odluke o pokretanju postupka za upis u registar (dakle, od osnivanja udruge) valja predati zahtjev za upis udruge u Registar udruga koji se vodi u Uredu dravne uprave u nadlenoj upaniji. Zahtjev se podnosi na odgovarajuim obrascima koji se mogu nabaviti u svakoj bolje snabdjevenoj knjiari. Zahtjevu se prilau: zapisnik o radu i odlukama osnivake skuptine odluka o pokretanju postupka za upis statut udruge popis osnivaa udruge preslika osobne iskaznice osnivaa i osoba ovlatenih za zastupanje Nakon dobivenog rjeenja o upisu udruge u Registar udruga valja napraviti peat udruge prema dimenzijama i tekstu kako je odreeno statutom udruge. Uz predoenje rjeenja o registraciji peat se moe napraviti u svakoj obrtnikoj radnji za izradu peata. Da bi udruga potpuno zaivjela s formalno-pravnog aspekta, potrebno je pribaviti jo i matini broj udruge, to se obavlja u Dravnom zavodu za statistiku na odgovarajuem obrascu. Osobe koje nisu vine administrativnim i slinim poslovima mogu si olakati sve ove poslove tako da uspostave kontakt s nekom od postojeih izviakih udruga (a u poetku rada udruge taj e kontakt biti nuan) ili slinom udrugom koja je osnovana temeljem Zakona o udrugama pa ima svjeu dokumentaciju, te ostvari uvid u tu dokumentaciju kako se ne bi bespotrebno uplaili administracije. Naravno, sva bitna rjeenja definiraju osnivai udruge a posuena dokumentacija slui samo kao odreena sigurnost i pomo u pojedinim formulacijama i odreivanju opsega pojedinog dokumenta. Kada osnovati izviaku udrugu Poimo od pretpostavke da smo se vrsto odluili da u svojoj koli, gradskom kvartu ili selu elimo imati izviae. I to je sredinje pitanje. Sve to smo do sada rekli vodi nas do toga cilja. Osnovali smo izviaki odred i imamo izviae. Drimo da bismo isti cilj mogli ostvariti i na neto jednostavniji (i laki) nain, mada u poetku s neto ogranienijim dometima. Naime, mogue je osnovati druinu poletaraca ili druinu izviaa bez pravne osobnosti u sastavu izviake udruge (odreda) iz susjednog mjesta. S vremenom, kada se steknu odreena iskustva i afirmacija u lokalnoj sredini, moe se prii formiranju samostalnog odreda (udruge). Do tada su novoroeni izviai (tonije, njihovi voe) rijeeni brojnih i ozbiljnih administracijsko-materijalnih i drugih poslova i vie se mogu posvetiti izviakom programu. Ovakav poetak preporuljiv je i s obzirom na injenicu deficitarnosti
IZVIAI I KOLA
u vodeim izviakim kadrovima koja je posebno izraena u samom poetku rada. Konkretno, treba saznati u kom najbliem mjestu postoji izviaka udruga. Ne treba se bojati ni udaljenosti vee od 50 km jer to danas nisu ozbiljne i nepremostive destinacije. Valja stupiti u vezu s upravom odreda i iznijeti svoju ideju-elju: pokrenuti izviaki rad u svome mjestu uz njihovu pomo. To konkretno znai da inicijator treba okupiti 40-ak uenika u dobi poletaraca (nii razredi), to znai da ima dva jata koja mogu initi druinu, ili 30-ak uenika u dobi izviaa (vii razredi), to znai da ima dvije patrole koje mogu initi druinu izviaa. Ako se naie na razumijevanje i spremnost na suradnju, razgovore valja nastaviti u pravcu pomoi da jedan dan jedno jato ili patrola toga odreda doe u vae mjesto (nedaleko od kole, u park, na livadu, igralite i sl.) i odradi jedan izviaki (proireni sastanak) u vrijeme kada se moe osigurati nazonost veeg broja uenika niih (ili viih) razreda. Atraktivne aktivnosti gostujueg jata ili patrole zasigurno e pobuditi interes uenika i tada ih se moe upitati bi li eljeli jo takvih aktivnosti. To je najbolji nain animacije, a moe ih se potaknuti posterima, videoprezentacijama i sl., no i u tomu treba pomo ve postojee izviake udruge. Naravno, uvijek se vraamo na prve voe: dok nam u prvoj varijanti (osnivanje odreda) treba cijela uprava i voe, u ovoj drugoj (postupnijoj) varijanti trebaju nam najvie dva predvodnika (pa ak i jedan) koji e raditi sa svakim jatom ili svakom patrolom. Ako inicijativa dolazi od uitelja koji je bio izvia ili je proao naobrazbu tijekom studija, za uspjean poetak je gotovo sve rijeeno! Pretpostavke za uspjean rad izviake udruge Za uspjean rad novoosnovane udruge (izviakog odreda) bitno je ispuniti nekoliko pretpostavki, od kojih su najvanije vodstvo, program i potpora. Izviaki voa Pod pojmom izviaki voa mislimo na sve odrasle izviae koji obavljaju odreene dunosti u izviakoj udruzi, od predsjednika udruge, naelnika i voa duina do predvodnika koji rade s temeljnim odgojno-radnim skupinama izviaa, ali i na osobe koje obavljaju i druge vane dunosti i poslove u odredu koji se ne sastoje prioritetno od neposrednog rada s mladim lanovima, kao to su ekonom, blagajnik i dr. Kao to je ve na vie mjesta reeno, izviaki pokret je pokret mladih u kojemu odrasli imaju ulogu voditelja i potpore. Pri tomu naglaavamo da i punoljetna (odrasla) osoba ne znai istodobno i zrelu osobu. Izviakom pokretu su stoga potrebne punoljetne, zrele osobe. Stoga je jedno od sredinjih pitanja opstanka, a posebice daljnjeg razvoja pokreta, kako pridobiti to vei broj odraslih, kvalitetnih osoba koji e sluiti pokretu za dobrobit djece i mladih, ali i za svoj osobni razvoj i sluenje zajednici. Polazei od toga da je skautizam dobrovoljan pokret, ljudi mu se pridruuju po vlastitoj elji. No, da bi se pridruili pokretu, oni moraju znati da pokret postoji i da mu je potreban doprinos odraslih osoba. Stoga je jedna od primarnih zadaa izviakih udruga, ali i ne samo njih, sustavan proces pronalaenja osoba koje u izviakoj udruzi mogu preuzeti odgovarajue dunosti, raunajui i na to da takvim osobama valja
8
IZVIAI I KOLA
omoguiti i odgovarajuu naobrazbu. Znano je, naime, da postoje stavovi kako netko ne moe biti izviaki voa ako prije nije bio izvia. Bili bi to idealni stavovi kada bi u ivotu bili provedivi, a ivot najee govori suprotno. Dobar izviaki voa, koji e zadovoljiti potrebe i oekivanja izviaa pojedinano, izviakog pokreta u cjelini, osobne i drutvene potrebe i oekivanja, treba imati izviake kvalifikacije (poznavanje ciljeva, programa i metoda izviatva i izviaka znanja), razvijene odreene vjetine (planiranja, organiziranja, komuniciranja, uenja i dr.), te tjelesne sposobnosti i ugled u zajednici. I napokon, dobar voa vodi lanove a ne upravlja njima, jer: upravljati znai dobro uraditi posao, a voditi znai uraditi dobar posao. Voa i program Izviaki voa provodi i ostvaruje izviaki program. Kako je program propisan jer postoje dokumenti koji se zovu Program Saveza izviaa Hrvatske i Osnove za rad u Savezu izviaa Hrvatske, moglo bi se pomisliti kako je tu za vou sve rijeeno. Meutim, nije. Kada bi sve bilo rijeeno, bilo bi to kao u kolstvu: svi bi uitelji (nastavnici, profesori) bili jednako dobri i uspjeni i bez problema u realizaciji programa, s obzirom da su nastavni programi propisani za svaki predmet i to mnogo vre nego je to sluaj s izviakim programom (uostalom, govorimo o izviakim programskim osnovama). S obzirom da je dobar izviaki program zasnovan na interesima i potrebama mladih (izviaa i buduih izviaa), da je razliit s obzirom na dob, a s obzirom na provoenje ovisi i o geografskim, socijalnim, financijskim i drugim uvjetima, izviaki voa poput lijenika konstatira stanje, odreuje lijekove i provodi terapiju. Drugim rijeima, uz izvrsno poznavanje ciljeva, sadraja i metoda izviakog pokreta s jedne strane, te poznavanje psihofizikih, financijskih, socijalnih, zdravstvenih i drugim initelja iz okruenja svojih lanova s druge strane, voa korak po korak uvodi svoje izviae u svijet skautizma, potiui njihovu radoznalost, slobodu, razliite oblike izriaja i dajui potporu razvoju svih njihovih potencijala. Potpora izviatvu Bez potpore izviatvu kao pokretu za mlade, a koja se prije svega ogleda i provjerava u konkretnoj potpori konkretnoj izviakoj udruzi (odredu) u konkretnom mjestu, pokret nee postati ono to jest i to bi trebao biti. Ta se potpora prije svega odnosi na roditelje izviaa, na kolu koju izviai polaze i cijeli odgojno-obrazovni sustav, na lokalnu upravu i samoupravu (ali i cijelu zakonodavnu i izvrnu vlast u dravi) i napokon na javnost u cjelini, prije svega posredovanjem medija. Stoga s tim imbenicima (roditelji, kola, drava i mediji) valja stalno i kvalitetno komunicirati. Roditelji su prva instanca potpore, kako za ve postojee izviae jo vie za budue. Roditelje valja pridobiti za pokret, odueviti ih za izlete, putovanja, atore, signalizaciju, orijentaciju i dr. u gotovo jednakom stupnju kao djecu. I ne iznevjeriti to njihovo oduevljenje. Napokon, roditeljima smo i odgovorni za svoj rad jer vodimo njihovu djecu. Roditelji zadovoljni svojim izviaima (svojom djecom i njihovim voama) bit e uvijek potpora izviakom odredu, ukljuujui i ona ma-
IZVIAI I KOLA
terijalna. kola je izviaima prirodni saveznik, to proizlazi iz injenice da je i koli, i izviaima odgoj i obrazovanje, odnosno razvoj djece i mladih primarna zadaa. Razlika je u tome to tu zadau ostvarujemo svatko na svom programu, kroz specifine oblike rada i primjenjujui razliite metode. Ta razlika je ustvari naa zajednika prednost da ostvarujemo partnerske i ravnopravne odnose. No, za to nam trebaju kvalitetne izviake voe i kola koja e izviae prepoznati kao suradnika, a ne kao suparnika. Budui da se ovaj tekst u najveem dijelu bavi odnosom izviatva i kole, rei emo jo samo to da su ravnatelj kole i struni suradnici (pedagog, psiholog, socijalni pedagog i dr.), a posebice uitelji koordinatori, glavni oslonci u komunikaciji i suradnji. kolu i njezine imbenike valja redovito izvjetavati o vanijim dogaanjima u izviakoj udruzi, pozivati na vee aktivnosti udruge te nuditi izvoenje odreenih rekreativnih (izviakih) sadraja tijekom nekih kolskih izvanuionikih aktivnosti. Lokalna uprava i samouprava Ma koliko lokalna uprava i samouprava u nekoj sredini bila ekonomski, kadrovski i na druge naine nerazvijena - siromana (to je u modernoj Hrvatskoj sve manje sluaj) ona je uvijek jedan od stupova potpore izviakoj udruzi, prije svega u stvaranju uvjeta za njezin ivot i razvoj. U komunikaciji s dunosnicima valja naglaavati (tolerantno, kulturno, nenametljivo) odgojno-obrazovne i druge vrednote izviakog pokreta, naglaavati da je rije o naoj djeci, djeci iz toga i toga kvarta-grada-opine, a naroito da se kroz odnos vlasti prema izviaima (naravno, i drugim dijelovima civilnog drutva) izgrauje i imid konkretne zajednice i njezinih dunosnika. I ni u jednom trenutku ne smije se zaboraviti na roditelje: jer i dunosnici su roditelji, lanovi vijea su roditelji. Kulturno i inteligentno lobiranje uvijek daje rezultate, a lokalna uprava i samouprava s malo napora moe izviakoj udruzi puno pomoi: prostor, financijska potpora u proraunu i sl. Mediji
8
Dovoljno je sjetiti se aktualne uzreice: ono to nije bilo u medijima nije se ni dogodilo. Po(r)uka: medijima je zadaa da informiraju javnost, ali je i zadaa javnosti (njezinih dijelova) da informira medije. Drugim rijeima, valja nam uspostaviti trajnu komunikaciju s medijima na nain da ih redovito informiramo o svim vanijim dogaanjima u izviakom odredu. Nee od svake nae informacije nastati reportaa na pola novinske stranice ili polusatna radio ili TV emisija. Nee ponekad biti ni retka o tome jer mi nismo objektivni u odreivanju to je i u kojoj mjeri vano za javnost. No, rezultat se mora pokazati. Izviai e pokazati da razumiju sustav medija, da su spremni na partnerstvo i pozitivan e odgovor zasigurno stii. Valja naglasiti da ne treba glumiti udvornost i osjeati se zaduenima do kraja ivota to su novine ili radio objavili nekoliko reenica o izviaima. Zapravo, mi smo im pomogli da urade svoj zadatak (informiranje javnosti). Vaan je rad na duge staze, strpljivo i nenametljivo.
9.
PRILOZI
IZVIAI I KOLA
Prilozi 127
U ovom dijelu knjige prilaemo sadraje koji se nalaze u mnogim izviakim prirunicima i literaturi, od kojih su neki starijeg datuma i zbog toga tee dostupni. Drimo da e biti korisno da je to sve na jednome mjestu. S druge strane, objavljujemo i neke priloge koji su nastali u praksi tijekom posljednjih nekoliko godina, to takoer moe koristiti itateljima, osobito onima s manje iskustva, neposredno ili kao ideja da sami osmisle odreeni sadraj.
9.1. Izviake pjesme

Ja znam svoj cilj (himna Saveza izviaa Hrvatske)
Ja znam svoj cilj i put svoj znam, ja znam kuda u po to nije blizu ja to znam, al ja u ipak do, to nije blizu ja to znam ,al ja u ipak do. U cilj daleki uperen je vrsto pogled moj, idui k njemu nikada ja neu rei stoj, idui k njemu nikada ja neu rei stoj. Oj dote druzi slono svi, mi na put emo po, i uvijek spremni sigurno mi k cilju emo do, i uvijek spremni sigurno mi k cilju emo do.
128 Prilozi
IZVIAI I KOLA
Prilikom razgovora o sadraju pjesme naglasiti jednu od karakteristika izviaa ustrajnost i odlunost da se ostvare izviaki ciljevi, program i obeanje, odnosno, zavjet. Baramba
U goru smo mi krenuli ka logoru svom baramba! Tu smo odmah podignuli lijepi umski dom baramba! Refren: atori su nam domovi, uma nam je grad baramba! Prirode smo mi sinovi, veselmo se sad baramba! Oko nas se k nebu diu smreka, jela, bor baramba! A pod njima pjesme pjeva izviaa zbor baramba! Refren: atori su nam domovi ... Svi se ure, mnogo posla oekuje nas baramba! Ipak slono odjekuje izviaa glas baramba! Refren: atori su nam domovi ... Tamnim nebom mjesec plovi, svi kraj vatre smo baramba! Logorska nam vatra svijetli a mi pjevamo baramba! Refren: atori su nam domovi ...
Baramba je vedra pjesma koju vedrinu joj osim sadraja (tabor, priroda) daje i pokli baramba na kraju svakog retka pjesme. Radi se o rijei bez nekog znaenja, ali ona kao pokli daje tempo, akciju i zato je treba to glasnije uzviknuti prilikom pjevanja, ak i neovisno o tonu koji je oznaen notama. Logorske noi
IZVIAI I KOLA
Prilozi 129
Logorske noi divno ste sjale, na mali logor obavi mrak. Ja uvam strau po svjeem zraku, dok logor tone tiho u san. Zvjezdice male su obasjale, atore nae ko da je dan. U njima slatko planinka spava, dok strau uva izvia mlad. A blijedi mjesec utke me gleda, ko da bi htio do mene do, ali mu ne da mirisna smreka, bori i jela krate mu mo. Pokraj logora potok ubori, njeno mi ape po cijelu no. Ko da mi ape, ko da mi zbori: do drugog ljeta opet e do. Logorske noi suzama ispraam, one su za me najljepi san. A sada zbogom, logorske noi, divno ste sjale. Ja moram po.
Rije je o romantinoj pjesmi vezanoj uz ambijent i dogaanja na taborovanju emu treba dati naglasak u razgovoru o pjesmi. Zbog toga se i pjeva u laganijem tempu i piano. Poletarac Mio
Poletarac mali Mio veselo koraa sad. Pjesmicu je nauio pa sad pjeva na sav glas. ingili, ingili, in, in, in, in, ingili, ingili, in, in, in, in, ingili, ingili, in, in, in, in, ingili, ingili, in, in, in! Poletarac mali Mio ui putne znakove. Idi pravo pa pouri, evo pisma, tako je! ingili, ingili Poletarac mali Mio i vorove vezat zna. uo je i da postoji abeceda Morzea. ingili, ingili Poletarac mali Mio ve osvaja trei let. Veseo je, misli Mio: Moj je sada cijeli svijet! ingili, ingili
9
130 Prilozi
IZVIAI I KOLA
Takoer vesela pjesma poletaraca koja spominje dijelove izviakog programa (pjesma, vorovi, putni znakovi, signalizacija, stupnjeve znanja i dr.). Pripjev ingili, ingili ... moe se i pljeskati. U planinu
U planinu, u planinu, rujna zora rujem rudi, planina je izviau ponajbolji melem grudi. Planina je izviau ponajbolji melem grudi. Hej hura, hej hura, hej hura! Uz brujanje bistrih vrela, uz zujanje marnih* pela, i uz pjesmu arnih ptica neka jaa naa mica. I uz pjesmu arnih ptica neka jaa naa mica. Hej hura, ... Pozdravlja nas mirom cvijee, njeno mae zelen grana, mladost naa ko proljee sve je ljepa svakog dana. Mladost naa ko proljee sve je ljepa svakog dana. Hej hura, ... as uz brdo, as niz ravan, as puzei, as trei, izvia je svuda slavan nitko nije sretnik vei. Izvia je svuda slavan nitko nije sretnik vei.
Hej hura,... * (marnihmarljivih: arniharenih; mirommirisom; micamiica; zelenzelena) Vedra pjesma s puno tempa. To treba naglasiti i poklikom na kraju svake strofe (hej hura!) koji otpjevati to glasnije, ak i nije presudno da bude istim tonovima kao to kazuju note. U razgovoru objasniti metaforu planina melem grudi (svjei i isti planinski zrak lijek za plua), te naglasiti aktivnosti izviaa u prirodi.
IZVIAI I KOLA
Prilozi 131
Plamen se die (himna vatri)
Plamen se die, a iskra sipa i sluaju nas jela i bor. Dok iz doline mirie lipa, bratimskih grla uje se zbor. Doline mile, vae su vode za brau bile najljepi gaj. Planino mila, luo slobode, ti si nam bila zemaljski raj. Zakunimo se imenom majke, da emo bratstvu kriti put. Bratimstvo nae nisu tek bajke, ve elik skovan u srcu ljut. Nek iskra frca, a nae vatre nek pale srca da bukne plam. Kliknimo kletvu: Nek narod satre svakoga tko nam nanosi sram!
Jedna od sveanijih pjesama, svojevrsna oda plamenu vatre u taboru, prirodnim ljepotama i ljubavi izviaa prema prirodi i domovini. (Pjesme su preuzete iz Hrvatske pjesmarice, nakladnika Izviaki odred Kamengrad, Koprivnica, 1997.)
9
9.2. Izviaki vorovi

Vjebanje vezanja vorova uvijek treba povezivati s praktinim radom u prirodi. Ovdje dajemo jo nekoliko primjera vorova koji su najee u uporabi. Za rad jednog izviaa na uenju vezivanja vorova, a kasnija natjecanja u tome, potrebna su dva komada deblje page ili tanjeg ueta duljine oko 70 cm.
132 Prilozi
IZVIAI I KOLA
Detektivski vor Napravi dvije polupetlje (crte u 1. redu), zatim desnu pomakni malo preko lijeve (crte u 2. redu). Jednu petlju provuci kroz drugu nastaju dvije velike petlje (crte u 3. redu). Kroz te petlje lopov stavlja ruke a detektiv povlai krajeve i zatee vor. Krajeve zavei u poluvor. (Sl. 9)
Sl. 9: detektivski vor
Ambulantni vor Upotrebljava se za povezivanja (nastavljanje) dva ueta, te pri prvoj pomoi.
Sl. 10: ambulantni vor ...
Ribarski vor Koristi se za povezivanje glatke uadi gdje drugi vorovi ne dre (skliu se), npr. najlon.
Sl. 11: ribarski vor
IZVIAI I KOLA
Prilozi 133
Skraivaljka Kada ue treba skratiti, a da se ne sijee i nanovo vee, upotrijebit emo vor za skraivanje (sl. 12). Poinje se u sredini ueta tako da se naprave dvije polupetlje. vor dri vrsto ako je ue stalno nategnuto. Duina ueta se skrauje ako se vue za krajnje petlje, a produava ako se unutranje polupetlje potiskuje van.
Sl. 12. Skraivaljka
Vrzina petlja Upotrebljava se za privrivanje sredine ueta za kakav predmet. vor dri ako je zategnut na krajevima ueta.
Sl. 13: Vrzina petlja
Brodski vor Ovim se vorom najee napinje atorska uad, krov iznad kuhinje, mree ili veu amci.
9
Sl. 14: Brodski vor
134 Prilozi
IZVIAI I KOLA
Zatezanje uadi Kada su oba kraja ueta zavezana za neto, a ue treba zategnuti, najee ue atora, upotrijebit emo napinjau: komadi debljeg lima ili drvena daica s dvije rupe kroz koje se prije vezanja provue ue (sl. 15). Ako napinja vuemo prema atoru, ue se napinje, a ako ga potiskujemo prema klinu ue se otputa.
Sl. 15: Zatezanje uadi pomou napinjaa
9.3. Vatra u prirodi

Od trenutka kada je ovjek otkrio vatru, ona je njegov stalni pratilac. Izviai ne mogu bez vatre: jednom je ona nuna za ivot (ogrijati se ili pripremiti hranu) ,a drugi puta je ukras prostora. Iako danas postoje razliiti izvori topline za pripremanje hrane (najee su to vee ili manje plinske boce s ugraenim kuhalima), gotovo je nezamisliv izviaki izlet, a da se ne zapali vatra i neto na brzinu pripremi za jelo. Izviai pale vatru prilikom sveanosti na otvorenom prostoru (primjerice, priredbe i sl. uz logorsku vatru) ili se vatra odrava na taborovanju za vrijeme nonoga deurstva, vie zbog atmosfere, a manje zbog stvarne potrebe. I naposljetku, esta izviaka natjecateljska disciplina je natjecanje u brzini paljenja vatre i njezine snage. Neovisno o svrsi paljenja vatre u prirodi, valja imati na umu neka vana pravila. Zasigurno je najvanije pravilo iskazano u narodnoj izreci o tome kako je vatra dobar sluga, a lo gospodar. Sluga je, dakle slui nam, ako smo mi gospodari, ako paljivo upravljamo vatrom. Ako vatra postane gospodar, znai da je izmakla naem nadzoru i ona upravlja nama najei je rezultat toga poar. Kao prvo, poletarci ne bi smjeli sami (bez nadzora odraslih) paliti vatru. Potom, vatru ne palimo u blizini lako zapaljivih tvari (suha trava, sijeno, uma s puno suhog lia i granja). Ne palimo je ni prilikom jakoga vjetra. I napokon, ne odlazimo od vatrita ako ga nismo ugasili i sanirali (dobro polili vodom ili zatrpali zemljom, bez ostavljanja nagorjelih ugaraka). Pravi izviai, a to znai i ekolozi, nastojat e uvijek prije paljenja vatre na livadi, odnosno travnatoj po-
IZVIAI I KOLA
Prilozi 135
dlozi, obaviti i odreene predradnje. Dovoljna je samo jedna lopata kopaa (tihaa) da se na mjestu predvienom za loenje s povrine od priblino jednog etvornog metra skine gornji sloj zemlje u dijelovima (busen), debljine 10-15 cm, koji se uredno sloe nedaleko od vatrita. Vatra se loi na tlu s kojeg smo skinuli busen, a kada se vatra ugasi busen se sloi na svoje prvotno mjesto. Tako smo sauvali i biljni i ivotinjski svijet na tom dijelu travnjaka (livade), teren ostavili kao to je bio, a koritenje vatre bilo je sigurnije.
Sl. 16: Ocrtavanje i skidanje busena
(Nije nuno da vatrite bude ba ovakvog oblika, bitno je da se skine busen i da se kasnije moe vratiti.) Postoje razliiti tipovi izviakih vatri (vatrita). Meu atraktivnije i koje dugotrajnije gore ubrajamo tip pod imenom pagoda, zato to nalikuje istoimenim istonjakim objektima. Izrauje se od oblica koje se slau u obliku kvadrata, s tim to vie ide u vis kvadrati su manji. Unutranjost pagode ispunjava se sitnim granicama za potpalu, a kasnije se za odravanje vatre koriste krupnija drva (sl. 17).
Sl. 17: Izviaka vatra pagoda
Natjecanje u brzini i vjetini paljenja vatre vrlo je zanimljivo i uzbudljivo. Svaka ekipa radi svoju vatru prema donjem crteu. Konopac (paga) blie zemlji odreuje do koje se visine smije slagati vatra, a kada zapaljena vatra pregori gornji konopac (pagu) tada se utvruje najbolja ekipa, zatim druga, trea i tako redom (sl. 18).
136 Prilozi
IZVIAI I KOLA
(Vatrica koja se pali u ovom natjecanju oblika je piramide pa se tako i zove. Slae se od debljih granica izvana, a to tanjih iznutra. Piramida s jedne strane ima otvor kroz koji se ibicom vatra potpaljuje.)
Sl. 18: Vatra na izviakom natjecanju
9.4. Izviaki patenti

Meu vanija izviaka umijea ubrajamo izradu brojnih patenata, tj. uporabnih predmeta ili pomagala za ivot u prirodi. Patenti se najee i najvie vrsta rade za vrijeme duljeg boravka u prirodi, a to je ponajprije taborovanje. Razlikujemo patente za osobnu uporabu koje izrauju i koriste jedan ili dva izviaa u svom atoru ili njegovoj neposrednoj blizini (police, vjealice, razne drae i dr.) i patente (pa i objekte) koji su za zajedniku uporabu. Sljedei crte prikazuje neka rjeenja za izradu vatrita prilikom priprave objeda, bilo kuhanja ili podgrijavanja. Podgrijavanje se, primjerice esto primjenjuje jer postoji veliki izbor gotove (konzervirane) hrane koju samo nekoliko minuta treba prokuhati u neotvorenoj limenci. Ovo su primjeri za manje skupine izviaa i krae boravke (sl. 19). Na taborovanjima se, inae, rade kuhinjski objekti jer se radi o duem boravku i vanom segmentu za zdravlje sudionika i uspjeh taborovanja.
IZVIAI I KOLA
Prilozi 137
Sl. 19: Patenti pri kuhanju ili podgrijavanju hrane
No, u prirodi se ne radi samo o tome kako hranu skuhati ili podgrijati koristei vatru, nego u vrijeme visokih temperatura neke namirnice treba i rashladiti ili ih drati na neto niim temperaturama nego je vanjski zrak da se izbjegne kvarenje namirnica. Spretni izviai znaju izraditi priruni hladnjak (vidi crte): u sjeni ispod drveta iskopa se udubina (veliina ovisi o koliini namirnica, a to je vea dubina to je hladnije), pokrije se daskom, a ako se esto ne otvara, daska se moe pokriti i busenjem zemlje i hladnjak je gotov (sl. 20).
Sl. 20: Priruni hladnjak
Koritenje atorskog krila Za brzu izradu zaklona od kie (ali i od jakoga sunca) izvrsno moe posluiti atorsko krilo. Napravljeno je od vodonepropusne tkanine (kao i atori), ne zauzima mnogo mjesta i nije teko za noenje. Crtei prikazuju kako se od jednog atorskog krila, malo konopca, dva do tri kolca ili drveta moe brzo i jednostavno izraditi zaklon (sl. 21).
138 Prilozi
IZVIAI I KOLA
Sl. 21: Zaklon od atorskog krila
Na sljedeem crteu vidi se uporaba jednog atorskog krila za izradu nosila za ozlijeenu osobu uz koritenje dva ili jednog vrstoga tapa malo duljeg nego je krilo. (Sl. 22). Ako se za nosilo rabe dva tapa (kolca) atorsko se krilo ne povezuje jer ga dri teina tijala, a ako je jedan tap (kolac) kroz rupice na rubovima atorskog krila treba provui konopac koji dri krilo.
Sl. 22: Nosila od atorskog krila
9.5. Primjeri za neka kartografska i topografska umijea

Putni znakovi U programskim osnovama Saveza izviaa Hrvatske jedno cijelo tematsko podruje nosi naziv Izvianje i traganje. U tom se dijelu govori o kretanju u prirodi uz koritenje putnih znakova. Najjednostavnije je potrebu uenja i koritenja tih znakova izviaima obrazloiti u situacijama kada se jedna skupina treba razdvojiti tako da prva skupina ide u
IZVIAI I KOLA
Prilozi 139
izvianje i iza sebe ostavlja poruke to i kako e raditi druga skupina, ili, da umjesto skupine u izvianje ide jedan ili dva izviaa koji iza sebe ostavljaju poruke ostalima. Rije je o simbolikim porukama koje se u prirodi rade od prirunog materijala, najee granica, kamenia, crtanjem po tlu i sl. (Sl. 25). U tom dijelu svladavanja izviakog programa valja vjebati i promatranje, pronalaenje ostavljenih putnih znakova koje izviai u izvianju ne postavljaju tako uoljivo kao to su prometni znakovi. Dakle, skupina koja se kree uz pomo putnih znakova treba ii polagano i nastojati uoiti postavljeni putni znak, prepoznati to on znai i postupiti prema njemu. Uenje putnih znakova najuinkovitije je u prirodi a njihovo vjebanje provoditi na breuljkastom krajoliku s puteljcima i raslinjem. otili smo idi kui (u tabor) odmor voda nije za pie zapad sjever dobar put ekamo u najbliem selu
Sl. 23: Najei putni znakovi
pitka voda ekaj ovdje (x min.) izvrio sam zadatak istok jug lo put prijei preko vode prijelaza nema
Orijentacija Orijentacija i kretanje u prostoru vaan su i opsean dio izviakog programa. Pojedini sadraji iz ovog programskog podruja mogu se raditi ve s poletarcima, a kako se poveava dob izviaa poveava se i opseg i dubina znanja, umijea i sposobnosti o orijentaciji, poznavanju i koritenju karte, kretanja u prostoru ukljuujui i nepoznati kraj i dr. Orijentirati se znai poznavati, znati odrediti glavne i sporedne strane svijeta (zemljopisna orijentacija) i odrediti stajalite (stajnu toku) i objekte u odnosu prema stajalitu kao odreivanje smjera kretanja (topografska orijentacija). Glavne strane svijeta najlake i najtonije odreujemo pomou kompasa. Kompasa ima razliitih vrsta, a svima im je zajednika magnetna igla iji jedan krak odreuje pravac sjevera (i obino je oznaen), a drugi krak suprotni pravac, tj. jug. Na tim nasuprotnim tokama velikim slovom su oznaene te strane, kao i pravac istoka i pravac zapada. (Sl. 24)
9
140 Prilozi
IZVIAI I KOLA
Sl. 24: Runi kompas M 53
Postoji i vie naina priblinog odreivanja strana svijeta i to danju uz pomo Sunca ,a nou uz pomo zvijezda. Tako bez bilo kakvih pomagala moemo zakljuiti da je ujutro poloaj Sunca priblino na istoku, oko podneva na jugu, a pred zalazak na zapadu. Dovoljno je dakle da odredimo jednu, bilo koju stranu svijeta, a onda pomou te strane odredimo druge. Tonija orijentacija pomou Sunca je koritenjem sata i to tako da se mala kazaljka usmjeri prema Suncu to je jedan krak kuta, a drugi krak ini polupravac ishodita obje kazaljke i smjer brojke 12. Simetrala toga kuta odreuje pravac juga (sl. 25). (Suprotno je sjever, na desnu stranu kada gledamo prema sjeveru je istok, a na lijevu, nasuprotnu stranu je zapad.) Kada je ljetno raunanje vremena, umjesto brojke 12 uzima se brojka 1 (13 sati).
Sl. 25: Odreivanje juga po Suncu uz uporabu sata
Orijentacija prema zvijezdama mogua je za vedrih noi. Potrebno je nai zvijezdu Sjevernjau koja nam pokazuje pravac sjevera. Jakog je sjaja i nalazi se u sazvijeu Malih kola (Malog medvjeda). Kako su Velika kola (Veliki medvjed) uoljiviji pronaimo njihove zadnje kotae i prenesimo tu udaljenost pet puta i doi emo do Sjevernjae (sl. 26).
IZVIAI I KOLA
Prilozi 141
Slika 26: Odreivanje sjevera prema zvijezdi Sjevernjai
Koritenje karte Koritenje karte je korisno znanje i umijee i u svakodnevnom ivotu. Poimo od moda najee potrebe za uporabom karte, kao to je autokarta ili plan mjesta. Neznanje i nesnalaenje u koritenju karte moe dovesti do toga da umjesto u jedno mjesto odemo u drugo koje je u suprotnom pravcu, odnosno, na drugi kraj grada umjesto u eljeni dio, naravno kada smo na nepoznatom teritoriju. Osnovni preduvjet za koritenje karte (plana) je orijentacija karte, a to znai da se poklapaju pravac sjevera u prirodi i pravac sjevera na karti. Dovoljno je dakle, na jedan od spomenutih naina odrediti pravac sjevera u prirodi i tada u istom pravcu usmjeriti gornji rub karte, a jo preciznije, da pravac to ga predstavlja desni rub karte usmjerite prema sjeveru. (Na nekim planovima ili skicama terena vidljivo je ucrtan smjer sjevera drugaije nego to je gornja strana karte ili njezin desni rub. Tada emo kartu usmjeriti prema tom naznaenom smjeru sjevera.) Ako nemamo kompas, a nema Sunca niti se moemo orijentirati na neki od poznatih naina, valja se dobro osvrnuti oko sebe i dokle oko see nastojati uoiti neki markantni objekt (stara gradina, crkva, tvornica, movara, rijeka, most i sl.), odnosno, pokuati uoiti smjer ceste ili puta, rijeke, eljeznike pruge. Uoeno okom u prirodi treba potraiti na karti, poznavanjem topografskih znakova i tada barem jedan pronaeni objekt na karti usmjeriti prema tom istom objektu u prirodi. Kada tako postavimo kartu, njezin gornji dio, odnosno desna ivica pokazuje nam smjer sjevera (sl. P 17). Koliko god orijentacija i koritenje karte izgledali sloeni, mnogo se toga moe raditi ve s poletarcima. Naravno, metodiki to valja initi kroz igru, pobuditi interes djece da to naue i da vide korist od primjene. Stoga emo u nastavku prikazati jedan mogui pristup koritenju karte kroz igru Traenje blaga to ga primjenjuje znatan broj izviakih udru9
142 Prilozi
IZVIAI I KOLA
ga u svom radu (Sl. 27). Naravno, bez boravka i rada na terenu nee se nita postii. Traenje blaga pogodno je kao sadraj na jednodnevnom izletu jer moe kvalitetno ispuniti 2-3 sata programa, ovisno koliko e voe odluiti da se pjeai. Sutina je igre u tome da se na planu terena topografskim znakovima odrede neki vaniji objekti i prometnice, a negdje se sakrije blago - izmisli se znak koji predstavlja blago i taj se znak nalazi u legendi plana. Sudionicima igre koji stoje u krugu podijele se crtei plana i oni kreu u potragu za blagom. Kako nisu obavljene bitne predradnje ,a to je orijentacija karte i odreivanje stajalita sudionika igre, na znak za polazak igrai kreu na sve etiri strane svijeta. Tu pomutnju iskoristimo da ukaemo na vanost stajalita i orijentiranja karte, nakon ega svi kreu u ispravnom smjeru. Kada se doe na uu lokaciju blaga, valja paljivo pretraiti teren jer je prije poetka igre netko od voa zakopao blago i tu razliku u odnosu na netaknuti teren valja uoiti. Ne treba brinuti o blagu: nakon due hodnje, uzbuenja i temperature sasvim e zadovoljavajue blago biti nekoliko boca coca-cole ili slinoga pia, nekoliko vreica bombona i sl. Ne zaboravimo iskoristiti situaciju i za ekologiju: u suprotnom e teren blaga u asu biti ukraen plastinim aama, papiriima i sl. otpadom.
Sl. 27: Traenje blaga
IZVIAI I KOLA
Prilozi 143
Procjena udaljenosti Prilikom kretanja u prirodi esto emo biti u situaciji da saznamo koliko smo udaljeni do vidljivoga cilja: crkve na brijegu, osamljenog drveta gdje emo potraiti hlad, do mosta na rijeci, do prvih kua sela i sl. Stalnim vjebanjem, primjenom znanja u praksi prirodi, izviai e se osposobiti da s velikom tonosti procjenjuju odreene udaljenosti. Od jednostavnih naina spomenut emo procjene usporeivanjem, prema stupnju vidljivosti i prema sluhu. Procjena udaljenosti usporeivanjem temelji se na prenoenju neke izviaima poznate udaljenosti, primjerice, nogometno je igralite dugako 100 m (ili iroko 50 m), razmak izmeu telefonskih stupova 60-80 m i sl. U mislima se prenose te poznate udaljenosti od naeg stajalita do cilja i tako dolazimo do procjene udaljenosti. Procjena udaljenosti prema vidljivosti cilja vri se primjenom tablice u kojoj je u jednom stupcu vidljivost objekta (predmeta) ispred nas, a u drugom stupcu priblina udaljenost koja odgovara stupnju vidljivosti.
Objekt do kojega vrimo procjenu Usamljenu kuu vidimo na udaljenosti od oko Prozore na kui vidimo na udaljenosti od oko Dimnjak na krovu kue vidimo na udaljenosti od oko Usamljeno drvo, ovjek stoji vidimo na udaljenosti od oko Stablo drveta, elektrini stup vidimo na udaljenosti od oko Pokrete nogu ovjeka koji hoda vidimo na udaljenosti od oko Okvire na prozorima vidimo na udaljenosti od oko Crepove na krovu, boju i dijelove odjee na udaljenosti od Lie na drvetu, gumbe i detalje na odjei na udaljenosti od Izraz lica, dijelove ake vidimo na udaljenosti od oko Udaljenost 5 km 4 km 3 km 2 km 1 km 700 m 500 m 250 m 150 m 100 m
Procjena udaljenosti prema sluhu dolazi u obzir samo kada vlada tiina, a naroito nou. Procjenu vrimo prema sljedeoj tablici:
Zvukovni znaci koji otkrivaju udaljenost Tihi razgovor, kaljanje, zveckanje opreme Ravnomjerni udarci kada se neto zabija u zemlju Zvuk rune pile ili sjekire kod sjee drveta Reski um, tresak granja ili pad stabla Udari alata pri kopanju u kamen ili metal Udaljenost 100-200 m oko 300 m oko 400 m oko 800 m oko 1.000 m
9
Postoje toniji, ali zato tei naini procjene udaljenosti koji se temelje na matematikim zakonitostima (primjerice, slinost trokuta) pa za mlau dob izviaa nisu primjenjivi. Valja meutim pokuati s najjednostavnijim nainom, bez velikih raunanja, ali s dobrim postotkom tonosti.
144 Prilozi
IZVIAI I KOLA
Izvia treba ispruiti ruku u kojoj dri ravnalo i naciljati (izmjeriti) visinu stabla u milimetrima na nekoj udaljenosti ispred sebe. Recimo da je izmjerio 10 mm. Od matematike mu sada treba samo znanje o recipronoj vrijednosti i malo razlomaka ili decimalnih brojeva. Konkretno, od 10 reciprona je vrijednost 1/10. Ta je reciprona vrijednost udaljenost u kilometrima promatranog stabla, dakle 1/10 km, odnosno 100 m. Izrada skice terena Koliko god je karta (zemljovid) savren dokument, ne moe uvijek zadovoljiti sve potrebe (primjerice, mjerilo ne moe obuhvatiti sve pojedinost na zemljitu za koje smo zainteresirani) pa se pristupa izradi skice terena. Skica je dakle jednostavan crte terena topografskog sadraja izraen od oka u priblinom mjerilu i bez uporabe posebnih pomagala i naprava. Pri izradi skice okrenemo se prema podruju koje elimo prikazati skicom. Ispred sebe postavimo papir tako da njegov gornji rub bude priblino usporedan s elom snimanja, tj. protezanjem terena koji se snima slijeva nadesno. Na tako postavljenom papiru uz pomo kompasa na pogodnom mjestu treba oznaiti pravac sjevera ,a na dnu lista oznaiti stajalite. Tankom crtom oznaiti smjer od stajalita do najudaljenijeg objekta i taj objekt ucrtati i oznaiti priblinu udaljenost od stajalita. Kao objekte odabiremo, ovisno o tome to imamo ispred sebe, osamljena kua ili drvo, groblje, most na potoku ili rijeci, crkvu, ruevinu, skupinu drvea, trafostanicu, otri zavoj puta i sl. Potom odreujemo (ucrtavamo) i druge objekte koje smo izabrali: pravce od stajalita do objekta i pribline udaljenosti. Uz objekte skraeno opisujemo objekt (orijentir) da ne zaboravimo, ali da skicu moe upotrijebiti i netko drugi, npr. zadnja kua u selu, bunar itd. (sl. 28).
Sl. 28: Skica terena
IZVIAI I KOLA
Prilozi 145
Azimut Azimut i njegova primjena u praksi pripadaju sloenijim znanjima i umijeima topografije, koritenja karte i kretanja u prirodi. No, u jednostavnijem opsegu i primjeni moe se nai ve u programu izviaa i planinki (priblino, vii razredi osnovne kole). Azimut ima jednostavnu definiciju: to je kut (horizontalni) izmeu geografskog sjevera i odabranog pravca. Kut (azimut) mjerimo od sjevera u smjeru kretanja kazaljke na satu. Za mjerenje azimuta treba nam kompas. Mjerne jedinice su, kao za svaki kut, kutni stupnjevi. Nastali su tako da je puni krug podijeljen na 360 jednakih dijelova. Jedan taj dio zove se stupanj. Azimut izraen u stupnjevima moe prema tome imati vrijednosti od 0 do 360. Dakle, ako gledamo na sjever a desno, tj. u smjeru kazaljke na satu u pravcu nakon priblino 50 stoji drvo, azimut toga drveta (orijentira) je 50, jer pravac sjevera i pravac drveta zatvaraju taj kut (sl. 29). No, esto se u sloenijim postupcima, primjerice za vojne, zrakoplovne, pomorske i druge potrebe, koriste i mjerne jedinice imena tisuite. Ove mjerne jedinice nastale su ponajprije zbog vojnih potreba na nain da smo zamislili krug polumjera 1 km. Opseg toga kruga iznosi 6.283 m (zaokrueno na 6.400 m). Taj se krug dijeli na tisuu jednakih dijelova (a ne na 360 kao u prvom sluaju) i taj se dio zove tisuita. Tom kutu od jedne tisuite pripada kruni luk od jednog metra. Na boljim kompasima oznaena je i podjela na tisuite pa se veliina azimuta izraava (ili zadaje) u tim mjernim jedinicama.
Sl. 29: Odreivanje azimuta
Realno je s azimutima raditi u dobnoj kategoriji izviaa-istraivaa, a za mlae izviae to samo spomenuti informativno, a jednostavnu primjenu provesti s kutnim stupnjevima to je izviaima lake jer su u matematici najee ve savladali mjerenje kutova. Za praktian rad s azimutom zadatke valja potpuno pojednostaviti, ukljuujui i teren na kome se radi. Za teren je dobro odabrati obinu livadu bez prepreka a zadatak moe biti da treba pronai toku na terenu koja je od stajalita izviaa udaljena (primjerice) 150 m
146 Prilozi
IZVIAI I KOLA
a ima azimut 600, a drugi puta 2700. Prvo treba pomou kompasa odrediti pravac sjevera a potom idui u smjeru kazaljke na satu i kut od 600, odnosno 2700 tisuitih i tom pravcu pronai neki orijentir da nam pomogne odrati pravac pri hodanju u tom smjeru. Drugo, s izviaima valja dogovoriti da je nepraktino metrom mjeriti udaljenost nego da e to uiniti koracima, s tim da se vidi koliko koraka treba uiniti za 1 m. Moe se malo eksperimentirati, no najee se uzimaju 2 koraka (dvokorak) za 1 m. Dakle, u pravcu orijentira valja napraviti 300 koraka i tako e se dobiti toka zadana njezinim azimutom.
9.6. Igre
U prethodnom je sadraju naglaena uloga i znaaj igre u izviakim aktivnostima, posebice onih mlae dobi. Stoga ovdje objavljujemo opis nekih igara koje se mogu igrati kako u zatvorenom, tako i otvorenom prostoru, od kojih jedne imaju veu vanost za vjebanje opaanja, druge za razvoj pronicavosti, tree za jaanje snage itd. (Potraite u literaturi i druge primjere; ovdje skreemo pozornost na zbirke igara autora Bojana Bonjaka 200 igara I. dio igre u prostoriji i 200 igara II. dio igre na otvorenom.) U koga je gumb Poletarci sjede (ili stoje) u redu (ili u krugu) ispruenih ruku i poluzatvorenih aka okrenutih prema gore. Predvodnik ili jedan poletarac obilazi igrae i oponaa davanje gumba (moe i kockica za ovjee ne ljuti se, pekula i sl.) svakom igrau, a jednome ga zaista i dade. Sada prilazi igra sa strane koji je sve to pratio i pogaa kod koga je gumb. Kada pogodi - ulazi u krug, a pogaa poletarac kod koga je gumb pronaen. Ako ne pogodi, gumb se ponovno daje i opet slijedi pogaanje. to je promijenjeno u prostoriji Izviai dobro razgledaju prostoriju, a potom izau iz prostorije. Predvodnik za to vrijeme u prostoriji napravi neke promjene (knjigu s jednog stola stavi na drugi, skloni stolicu iza jedne klupe i sl.), do desetak raznih promjena. Kada se izviai vrate, trebaju uoiti promjene i imenovati ih. Pobjednik je onaj koji je uoio vie promjena. (Praktino je da svatko napie na ceduljicu to je promijenjeno pa ete tada lako doi do pobjednika.) Igra se ponavlja vie puta na jednom sastanku. Slijepevo crtanje Svaki poletarac nacrta na listu papira krunicu. Tada svi zatvore oi i u krug (bez gledanja) ucrtavaju oi, ui, nos i usta da se dobije glava. Kad otvore oi, imat e to vidjeti.
IZVIAI I KOLA
Prilozi 147
(Varijanta: pravokutnik, pa crtanje kue: dimnjak, prozori, vrata...). Moe se igrati i tako da na ploi ili velikom papiru crta jedan poletarac/pelica oiju zavezanih maramom, a drugi gledaju i komentiraju. Namigivanje Poletarci stoje u krug po dvoje, jedan iza drugoga. Prvi ui, a drugi iza njega stoji. U sredini kruga je poletarac (ili predvodnik) koji promatra igrae koji ue ali i ovi njega pozorno. Jednom od igraa koji ue poletarac iz sredine kruga neprimjetno namigne. Taj igra naglo ustaje i dolazi u sredinu kruga. Njegov par koji stoji iza njega hitro treba reagirati i zadrati ga. Ako ga zadri, poletarac ostaje uati. Ako ne, taj poletarac ide u sredinu kruga, a njegovo mjesto zauzima onaj koji je do tada bio u sredini. Nakon nekoliko rundi namigivanja mijenjaju se uloge, vanjski poletarci idu u uanj, a unutarnji staju iza njih. Tko e vie napisati Izviai sjede. Predvodnik kae: Ja u rei jednu rije (pojam), a vi ete u nekoliko minuta na papir napisati to vie rijei koje su u vezi s rijei (pojmom) koju sam ja rekao. Pobjednik je tko napie najvie (tonih) rijei. Primjer: Predvodnik kae izvia. Izviai mogu napisati izviaka marama, izlet, igra, ator itd., dakle, sve ono to je u vezi s pojmom izvia. Primjer: Predvodnik kae: izvia. Izviai mogu pisati: ator, Nakon nekoliko minuta predvodnik kae: Stop! Prestaje pisanje, a izviai itaju to su napisali. Broje se tone rijei i proglaava pobjednik. Potom igra ide ispoetka, desetak ili vie minuta. Rijei umjesto predvodnika moe zadavati i pobjednik nakon svake runde igre. Pogaanje osobe Jedan igra izlazi iz prostorije. Za to vrijeme izviai u prostoriji se dogovaraju o osobi to moe biti zanimanje osobe ili ime i prezime, ako je neka osobito popularna i igraima znana osoba. Igra se vraa u prostoriju. Kae mu se to pogaa: ime ili zanimanje. Pogaa postavlja pitanja tako da mu svi mogu odgovoriti samo sa DA ili NE. Igra traje desetak minuta, odnosno dok se ne pogodi. Potom se mijenja onaj koji pogaa. Neke igre na otvorenom Igre na otvorenom vrlo su este meu izviaima; prvo stoga to oni u pravilu svoje aktivnosti provode u prirodi, na otvorenom i na svjeem zraku pa tako pridonose ostvarenu
9
148 Prilozi
IZVIAI I KOLA
ciljeva tjelesnog i zdravstenog razvoja, i drugo to igrama ostvaruju dio svoga programa kao to je rekreacija i zabava, razvoj snage i spretnosti, snalaljivosti, zapaanja, te razvoj suradnje i povjerenja meu izviaima. Izviaka baza Dva ili tri izviaa, u dogovoru s predvodnikom, neprimjetno se izdvoje iz skupine i u umi ili umarku postave izviaku bazu koju oznae zastavicom ili maramom koje lagano maskiraju. Na znak predvodnika ostali izviai kreu u otkrivanje baze. Kada potraga otkrije bazu, prva runda igre zavrava i tragai vode s 1:0 u odnosu na postavljae baze. Ako tragai nakon nekog vremena ne otkriju bazu, runda se prekida i postavljai baze vode s 1:0. Igra se nakon nekoliko rundi prekida i nastavlja nekom drugom prilikom (drugom izletu, sastanku i sl.) Igra se moe i zakomplicirati tako da izviai koji su postavili bazu postanu i njezini branitelji, tako da se negdje na prilazu bazi sakriju maskiraju i oekuju napad tragaa. Kada branitelj uoi tragaa, prozove ga imenom i traga ispada iz igre, a ako traga prvi uoi branitelja, on njega prozove imenom i tako branitelj ispada iz igre. Jastreb, kvoka i pilii Jedan je izvia kvoka, drugi je jastreb, a svi ostali su pilii. Pilii se postave u kolonu i dre jedan drugoga oko pasa, a prvi u koloni tako se dri za kvoku. Kvoka vodi kolonu vijugavim kretanjem rairenih ruku a jastreb napada pilie. Jastreb je ugrabio pile ako ga dotakne (ili mu iza pasa istrgne maramu), a da ga prije toga kvoka nije dodirnula. Ugrabljeno pile postaje jastreb a jastreb prelazi u kolonu pilia. Ako je vie igraa, mogu postojati dva jastreba ali i dvije kvoke no druga bi trebala biti u sredini ili zaelju kolone. Lov na jelena Izvia zavezanih oiju predstavlja jelena. Ostali su izviai lovci. Oni se neopaeno trebaju pribliiti jelenu i dotaknuti ga rukom i na taj ga nain uloviti. No, jelen paljivo oslukuje i ako otkrije kakav um zbog kretanja lovaca ,pokae rukom u pravcu uoenog uma. Ako je u tom smjeru uistinu lovac, on ispada iz igre. Igra se moe zakomplicirati tako da se na iri prostor oko jelena stavi granja, suhog lia i sl. kako bi lovcima oteali lov. Kada lovac dotakne jelena, oni zamjenjuju uloge.
IZVIAI I KOLA
Prilozi 149
Mokra tafeta Rije je o tafetnoj igri dviju ekipa koji od startne do ciljne crte prenose alicu (ili au) vode. Na jednoj crti je prazna posuda, a na drugoj posuda s vodom. Na znak, po jedan izvia iz svake ekipe tri s praznom alicom (aom) do posude s vodom, zagrabi vodu i tri nazad te izlije vodu u praznu posudu. Tek tada kree drugi izvia i tako redom. Pobijedila je ekipa koja je prenijela vie vode u jednakom vremenu. Igra se moe oteati tako da se izmeu startne i ciljne crte postave prepreke, poput tapova kao u slalomu, page (ili letvice) ispod kojih se treba provui i sl.). Otimanje marame Igra se u parovima. Svaki igra za pasom ima zataknutu maramu i jednu ruku dri na leima. Drugom rukom vreba priliku da suparniku otme maramu. Naglasak je na spretnosti, a ne na guranju, udaranju i sl. Pobjednik je igra koji je oteo maramu ili mu je suparnik pao. Igrati se moe ekipno, tako da nekoliko parova ini jednu ekipu pa je pobijedila ekipa koja ima vie pojedinanih pobjednika ,a moe se igrati i pojedinano po kup-sistemu (na ispadanje) tako da se od svih pobjednika formiraju novi parovi i tako sve do zadnjeg, finalnog para. Scout-ball Ovo je jedna od najpoznatijih izviakih igara. Igraju dvije ekipe na dva mala gola, na oznaenom igralitu ija veliina ovisi o broju igraa i veliini terena. Igra se loptom ili neim to moe simboliki zamijeniti loptu (prazna uturica, npr.). Svaki igra za pasom ima zataknutu maramu. Na znak svaka ekipa tri prema sreditu igralita gdje se nalazi lopta i nastoji prva dohvatiti loptu. Lopta se moe nositi, utati ili dobacivati, a cilj je zabiti gol. Istodobno, protivnici igrau koji ima loptu nastoje istrgnuti maramu iza pasa. Ako to uspiju (ali samo kada je igra u posjedu lopte), taj igra ispada iz igre (do kraja utakmice ili do prvog postignutog gola). Igra se na vrijeme ili do odreenog broja golova. Kada se postigne gol, lopta ide na sredite i ekipe se opet bore za nju. Tko je bri Ekipe s jednakim brojem igraa stoje nasuprot jedna drugoj. Izmeu njih na sredini nalaze se kamenii (plodovi kestena, iarke i sl.) u broju koliko jedna ekipa ima igraa. Na znak svi tre i nastoje uzeti jedan kameni. Pobjednik (prve trke) je ekipa koja je uzela vie kamenia. Ukupan je pobjednik ekipa koja je vie puta bila pobjednik
150 Prilozi
IZVIAI I KOLA
pojedinane trke ili ona koja je (kumulativno) uzela vie kamenia. Moe se igrati i na nain da je na sredini lopta za koju se u svakoj trci bori po jedan lan iz svake ekipe. Kada se svi igrai izredaju , pobijedila je ekipa koja je vie puta pobijedila u pojedinanim trkama. Neke igre na snijegu * Dvije ekipe igraa natjeu se koja e u istom vremenu navaljati veu grudu snijega. Predvodnik je voa igre i sudac. * Dvije ekipe natjeu se koja e napraviti vieg ili ljepeg (ili oboje) snjeka. * Dvije ekipe na udaljenosti od 10 do 20 metara svaka za sebe prave bedem od snijega. Na znak predvodnika poinje bitka grudama. Bedem je zaklon. Ako neki igra bude pogoen, ispada iz igre (varijanta - ekipa dobiva 1 negativan bod). Izgubila je ekipa koja je prva ostala bez igraa (varijanta: nakon desetak minuta bitke pobjednik je ekipa s manje negativnih bodova.) * Nau se dva stabla ispred kojih na desetak (manje ili vie) metara stoje dvije kolone izviaa. Na znak predvodnika, grudom gaa stablo naizmjence po jedan igra iz svake kolone. Kad se svi igrai izredaju , pobjednik je ekipa s vie pogodaka u drvo. * Dvije skupine stoje desetak metara udaljene jedna od druge. Jedna skupina ima pripremljene grude (svaki igra jednu). Na znak predvodnika jedan igra skupine bez gruda pretrava razdaljinu od desetak metara ispred ekipe s grudama (paralelno s ekipim, defilira ispred njih). Skupina s grudama ga gaa. Predvodnik biljei broj pogodaka. Zatim tri drugi igra iste ekipe, ekipa s grudama gaa, i tako dok se ne izredaju svi. Potom ekipe mijenjaju uloge. Sada oni koji su gaali pretravaju. Predvodnik proglaava pobjednika - ekipa s vie pogodaka. *Dvije skupine stoje u koloni iza crte. Prvi igrai u koloni imaju grudu snijega. Na znak predvodnika, ti igrai tre najprije do tapa pobodenog u snijeg (ili neke druge oznake) udaljenosti 10-15 metara. Tu ostavljaju grudu. Za to vrijeme igra u koloni pravi grudu. Igra koji je ostavio grudu tri nazad i kada rukom takne svog suigraa, ovaj tri do oznake. Tu svoju grudu stavlja na prethodnu. Tri nazad i tako dok se svi ne izredaju. Pobijedila je ekipa koja se prije izreda (varijanta - koja je od gruda sloila vii stup). * Na neugaenom snijegu treba ugaziti krunicu promjera do 10 metara i 5-6 staza koje spajaju sredite kruga s krunicom (staze iroke oko 50 cm). Igraju dvije skupine: jedna su lovci a druga je divlja. Na ugaene staze dolazi po jedan igra iz svake skupine. Na znak predvodnika poinje lov - lovac lovi, a divlja bjei. Kretanje dozvoljeno samo po ugaenim stazama. Kad lovac dotakne bjegunca - lovci dobivaju 1 bod. Ako koji od igraa iskoi sa
IZVIAI I KOLA
Prilozi 151
staze , protivnika ekipa dobiva 1 bod. Parovi i lov se smjenjuju dok se svi ne izredaju. Pobjednik je skupina s vie bodova.
9.7. Pitalice i zagonetke s malo matematike

Pitalice i zagonetke mogu posluiti za stvaranje ugoaja na izviakim sastancima i drugim okupljanjima. To je za izviae samo igra, a za predvodnika je to prinos funkcionalnom razvoju djeteta. Iz bogatog fundusa narodnih umotvorina ovdje donosimo samo neke. Vano je pri tome da ako poletarci odmah pogode odgovor, treba traiti da ga i obrazloe. A ako ne mogu pogoditi odgovor, ne treba im ga odmah rei nego razgovorom, potpitanjima, treba doi do odgovora. U svakom dakle sluaju, od djece traimo da misle, povezuju informacije i zakljuuju. Kada je rije o matematici, valja se sjetiti da matematiku neki ne vole, a na prvi pogled i nema neke veze s izviatvom, ona moe biti zanimljiva, a predvodnik moe postati arobnjak jer sve zna. Moda e to i djeca eljeti postati i tako zavoljeti matematiku. Ovim e se igrama potaknuti djeja radoznalost, vjebat e osnovne raunske radnje, a kod kue ili meu drugim vrnjacima moi e se praviti vani, jer znaju neto to drugi moda ne znaju, a i to su nauili na izviakim sastancima. Slina je situacija i s poezijom za djecu. I ona, kao i matematike igre, na prvi pogled nemaju nita zajedniko s izviaima. No, rekli smo da je izviatvo svestrano, pa se i poezija moe povezati s praktinim aktivnostima izviaa. Poezija moe posluiti kao motivacija za neku konkretnu aktivnost u prirodi ili drugdje. Pitalice i zagonetke 1. to je to: Bez kore ue, s korom izae? (Kruh) 2. Crno psetance savijeno lei: ne laje, ne ujeda, a u kuu ne puta? (Lokot, katanac) 3. Kako napraviti kuu da na svakom zidu ima prozor i da svi prozori gledaju na jug? (varijanta da prozori gledaju na sjever). (Kuu napraviti na sjevernom/junom polu.) 4. Svemu svijetu jedan tanjur dosta. to je to? (Sunce) 5. itav dan ide - iz kue ne izae. to je to? (Pu) 6. Proljee veselim, ljeto hladim, jesen hranim, zimu grijem. to je to? (Drvo) 7. U koje se bure ne moe uliti vino (ili voda)? (U puno) 8. U kom pravcu lete sve ptice? (U pravcu svoga kljuna) 9. Kakvog pijeska u moru ima najvie? (Mokroga)
9
152 Prilozi
IZVIAI I KOLA
10. Zato ovjeku osijedi prije kosa nego brkovi i brada? (Jer prije naraste) 11. Kad se pravi kua, gdje se prvo udari avao? (U glavu avla) 12. Ja sam mlad, tanak lijep, kad putujem imam rep. to god idem dalje, mog repa sve manje. Izgubim ga putujui pa bez repa doem kui. to je to? (Konac u igli) Neka izviai potrae jo koju pitalicu ili zagonetku pa neka je postave na iduim sastancima. Matematika: Pogaanje zamiljenog broja i milijun na dar 1. Zamislite jedan broj i ja u pogoditi koji je to broj! Morate mi malo pomoi i neto raunati. Broj koji ste zamislili pomnoite sa 6. Taj umnoak podijelite s 2. Rezultat dijeljenja pomnoite s 3. Recite mi koji ste rezultat dobili. (Rezultat koji izvia kae podijeliti s 9. Rezultat dijeljenja je zamiljeni broj.) 2. Zamislite broj. Pomnoite ga s 3. Umnoku dodajte 6. Dobiveni rezultat podijelite s tri. Kaite mi broj koji ste dobili, a ja u pogoditi koji je broj zamiljen. (Od rezultata oduzeti broj 2. Razlika je zamiljeni broj.) 3. Pogaat emo brojeve prilikom bacanja kocke za igru ovjee,ne ljuti se. Prvi igra baci kocku i zapamti dobiveni broj. Drugi igra uini isto. Predvodnik e pogoditi koji broj na kocki je dobio prvi igra, a koji drugi igra. Prvi igra neka dobiveni broj pomnoi s 2. Tom umnoku neka pribroji 5. Dobiveni rezultat neka pomnoi s 5. Tom umnoku drugi igra pribroji svoj broj s kocke. Rezultat treba rei predvodniku. (Od rezultata koji je priopen oduzeti 25. Rezultat je dvoznamnkasti broj. Prva znamenka, znamenka desetica, je broj prvog igraa, a druga znamenka, znamenka jedinica, je broj drugog igraa.) Milijun na dar U vrijeme poplave nagradnih igara gdje se dijele stotine tisua i milijuni kuna samo treba imati malo sree, i izviaki predvodnik mora biti u trendu. Evo prijedloga kako da i on bude iroke ruke i izviaima podijeli ni vie ni manje milijun kuna, samo ako to oni poele. No, moraju biti sigurni da se doista radi o milijunu pa novac treba prebrojiti, treba ga moi odnijeti , a malo se i poigrati.
IZVIAI I KOLA
Prilozi 153
Brojenje milijuna Izvia koji eli zaraditi milijun dobit e ga u kovanicama po jednu kunu i to brdo novaca treba izbrojiti i to pod samo jednim uvjetom kada se pone brojiti nema prestanka, sve dok se ne izbroji i milijunta kovanica. Nema, dakle odmora, nema spavanja, nema dnevnih objeda itd. Zamka je u tome to to brojenje moe trajati od 12 do17 dana jer se za jednu minutu moe izbrojiti 40-50 kuna, za jedan sat 60 puta vie (2400-3600 kuna), za jedan dan 24 puta vie (57600-86400 kuna), za 10 dana toliko puta vie (576.000-864.000 kuna), to znai da jo nije dostignut milijun. Naravno, da ovu raunicu trebaju izvesti izviai, a ne predvodnik. Noenje milijuna Milijun je opet u kovanicama po jednu kunu, znai, milijun kovanica. Kako je jedna kovanica teka 5 grama, to je milijun teak 5 milijuna grama ili 5 tisua kilograma ili 5 tona. To pojedinac ne moe odjednom sam odnijeti bez dizalice, vozila i sl. I opet raunicu izvode izviai. Visina milijuna Ako izviai ne mogu izbrojiti ili odnijeti milijun, moda se mogu poigrati i sloiti ga u jedan stupac. Pa, prije nego to pokuaju izvesti neka naprave raunicu. Naime, jedna je kovanica visoka (debela) 2 milimetra, a milijun kovanica bilo bi visoko 2 milijuna milimetara, odnosno 2000 metara ili 2 kilometra. Oito, i tu ostadosmo bez milijuna. Ako e izviai moda tugovati, predvodnik ne smije biti tuan jer su mu izviai malo vjebali modane vijuge, a usput se i zabavili.
9.8 Poezija
Poezija u izviakim aktivnostima ima uporite u programskom podruju kulturnozabavne aktivnosti. Dakle, na izviakim sastancima i u sklopu raznih kulturnih programa to ih izviai pripremaju i izvode, poezija e imati znaajno mjesto. Osim toga, pojedina djela mogu posluiti kao uvodna, motivacijska sastavnica metodikog oblikovanja pojedinih izvedbenih oblika, nakon ega se prelazi na prouavanje ili upoznavanje s odreenim i konkretnim sadrajima izviakoga programa. Ovdje objavljujemo nekoliko djela naih poznatih autora kao ilustraciju i pomo predvodnicima dok sami ne zarone u bogato blago nae poezije. Osim ovih primjera potrebno je motivirati izviae da sami potrae jo primjera u knjinici kole, grada ili iz vlasatitih knjiga i djejih asopisa koje primaju.
154 Prilozi
IZVIAI I KOLA
Visoka uta ita Kada u rumene zore Ili u jasna jutra Prolazim Poljima rosnim, Gdje mlad vjetar njie teke klasove Visokog utog ita, Iznenada stanjem, I gle Moje srce, od radosti, glasno kuca Kao zlatan sat. Dragutin Tadijanovi Kasna jesen Posve polako, u maglenom platu, jutroj je ula u selo. Kroz batu prola je pored ocvalih lijeha, naoh je ispod snudenih strijeha. List je za listom, dru od straha, poeo padat od njezina daha. Otkrih je skritu u dimnjaku dimu i u je kako doziva zimu. Dobria Cesari Moja baka Ako sretne moju baku na ulivi il sokaku ti joj prii srca laka, kao da je tvoja baka. Pomozi joj, mali drue, jer je noge slabo slue, a i oi teko vide, pa mi baka sporo ide. Kroz roj kola i auta prevedi je preko puta, da u vrevi bunog grada moja baka ne nastrada. Prepoznat e moju baku i po hodu, i koraku,
IZVIAI I KOLA
Prilozi 155
i po bijeloj, sijedoj kosi, i po tapu; to ga nosi. A kad baka doe kui, sretno e joj srce tui, o tebi e sva u srei mnogo lijepa meni rei. Ratko Zvrko Sova Cijele dane kunjam sama, Snivam, snivam tmuran san Tek progledam kad je tama jer tek no je za me dan. Tad oivim; moje oi zasvijetle kao iskre dvje. irim krila usred noi. Smijeh moj reski prene sve. Preplae se male ptice, stnu bjeat nemilice. Mjesec se u lie krije, zajedno se sa mnom smije. Vjekoslav Majer Kad su laste odlazile Kad su laste odlazile potoiu dah je stao, jorgovan je suzom utom za lastama zaplakao. Nad umom se magle vile, na cesti je vjetar meo; zec od tuge cijelog dana nije nita, nita jeo. Gavranu se od alosti (il od zime) treslo krilo ... Kad su laste odlazile sve je, sve je tuno bilo. Ratko Zvrko
156 Prilozi
IZVIAI I KOLA
Prijateljstvo Sve to valja u ivotu kao ljubav, kao srea, kad je dijeli s prijateljem, jo je vea, jo je vea. A kad dou dani teki, kad si sam sa svojom tugom, bit e lake dijeli li je s nekim dobrim starim drugom. Bilo dobro, bilo loe, svoju radost, svoju bol Ti podijeli s prijateljem, jednom eer, drugom sol. Arsen Dedi Nemirno srce Imati frulu i zeleni sag, pa bjeati umom noi, ptokom roniti krepak i nag, i nikada nigdje nedoi. S vodama tako tei, tei, izgubiti za sobom trag. Postati mlai, bolji i vei, suncu i pticama drag. I sresti negdje dobroga brata s mjesecom na dlanu, i tjerati s njime guravu jesen. Zaboravit ozeblu ranu. Imati srce i zvjezdan let, pa bjeati umom noi. Obii tako itav svijet. I nikad nigdje ne doi. Josip Pupai Hrvatska Ni brda nisu, ni doline, ni rijeke, ni more, ni oblaci nisu, ni kia ni snijeg nije
IZVIAI I KOLA
Prilozi 157
moja Hrvatska ... Jer Hrvatska nije zemlja, kamen, voda, i ono u rijei mnogo dublje od rijei; i ono dublje s Hrvatskom me vee, s Hrvatskom Hrvata, s patnjama njinimm sa smijehom i nadom, s ljudima me vee, te ja kao Hrvat brat sam sviju ljudi. I kud god idem sa mnom je Hrvatska. Drago Ivanievi
9.9. Neki pojmovi iz ekologije

Ekologija je u samim temeljima izviatva od njegovih prvih poetaka. Nije se tada tada rabilo tu rije kao to i danas postoje brojne izviake aktivnosti koje ne imenujemo primarno ekologijom, mada se one u sutini u domeni ekologije. Za ilustraciju, dovoljno je razumjeti ulogu duhovnosti u skautskom (izviakom) pokretu, odnosno, duhovnu dimenziju toga pokreta. Duhovni razvoj je postizanje dubljih znanja i razumijevanja duhovnog naslijea vlastite zajednice, otkrivanjem duhovne realnosti koja daje smisao ivotu i stvaranje zakljuaka iz vlastitog ivota, potujui duhovni izbor drugih. (RAP , Bruxelles, European Scout Office, 2000. (u: Herceg,. i Majer 2006., str. 9.) Tako temeljni principi skautskog pokreta, meu ostalim, naglaavaju neke osobne dunosti prema drugima svakog pripadnika pokreta, pri emu se naglaava priznavanje i potivanje ljudskog dostojanstva i cjelovitosti svijeta prirode. Ideja cjelovitosti prirode izraava ideju ouvanja prirode, koja je uvijek bila temelj skautskog pokreta. Ona istie da ivotni prostor ljudske vrste na zemlji i ivi organizmi sainjavaju ekoloku cjelinu, meusobno zavisni sustav, te da je svaka teta nanesena bilo kojem dijelu povezana s cijelim sustavom. (Herceg i Majer, 2006., str. 14/15.) Za izviae je, dakle, a posebno za izviake voe, vano da u svakodnevnim aktivnostima to imaju na umu. Stoga ekologiju kao znanost o odnosima ivih bia i njihove okoline ne treba svoditi (samo) na zbrinjavanje otpada, a izviake aktivnosti (samo) na povremeno ienje parka, livade ili prikupljanje sekundarnih sirovina. Na vie mjesta smo do sada naglasili vezu izviakog pokreta s prirodom a ponajprije brizi izviaa za njezinu zatitu. Pri tome je vano da se u komunikaciji izviaa meusobno ili s drugim imbenicima drutvene zajednice koriste struno i pravno ispravni pojmovi. Zbog toga ovdje donosimo neke od pojmova prema Zakonu o zatiti prirode (NN 70/05) i njihovo kratko objanjenje, u vjeri da e korisnicima ovog prirunika biti od pomoi.
158 Prilozi
IZVIAI I KOLA
1. Bioloka raznolikost je sveukupnost svih ivih organizama koji su sastavni dijelovi ekolokih sustava, a ukljuuje raznolikost unutar vrsta, izmeu vrsta, ivotnih zajednica, te raznolikost izmeu ekolokih sustava. 2. Crveni popis ugroenih svojti je popis divljih svojti rasporeenih po kategorijama ugroenosti. 3. Divlje svojte biljaka, gljiva i ivotinja su sve svojte koje nisu nastale pod utjecajem ovjeka kao posljedica uzgojnih aktivnosti. 4. Endem je svojta ije rasprostranjenje je ogranieno na odreeno podruje. 5. Ekoloki znaajno podruje je podruje koje bitno pridonosi ouvanju bioloke raznolikosti u Republici Hrvatskoj. 6. Fosili predstavljaju sauvane cjeline, dijelove ili tragove izumrlih organizama i njihovih ivotnih aktivnosti. 7. Geoloka batina je sve ono to je sauvano u strukturi i teksturi stijena i tla kao to su geoloke, geomorfoloke, hidrogeoloke pojave i objekti te paleontoloki i mineraloki nalazi koji ine sastavni dio krajobraza. 8. Oblikovana priroda je dio prirode koju je ovjek oblikovao s namjenom odgoja, obrazovanja, oblikovanja krajobraznih elemenata ili s kojom drugom svrhom, a koji je znaajan za ouvanje bioloke i krajobrazne raznolikosti (npr. drvoredi, parkovi, botaniki vrtovi, arboretumi i dr.). 9. Obnavljanje prirode je skup strunih mjera i radnji kojima se narueno stanje bioloke i krajobrazne raznolikosti vraa u stanje blisko izvornom. 10. Ouvanje prirode je svaki postupak kojim se obavlja radi odravanja i poboljanja stanja ouvanosti bioloke i krajobrazne raznolikosti. 11. Odrivo koritenje prirodnih dobara je koritenje prirodnih dobara na nain i u obujmu koji ne vodi do njihova propadanja, nego se odrava njihov potencijal kako bi se udovoljilo potrebama i tenjama sadanjih i buduih narataja. 12. Oteenje prirode je stanje prirode kada se ljudskim djelovanjem promijenjeni prirodni procesi u tolikoj mjeri da je naruena prirodna ravnotea ili su unitene prirodne vrijednosti. 13. Populacija je skupina prostorno i vremenski povezanih primjeraka iste vrste u kojoj se one meusobno razmnoavaju. 14. Praenje stanja (monitoring) je osmiljeno i sustavno praenje stanja prirode, odnosno sastavnica bioloke i krajobrazne raznolikosti.
IZVIAI I KOLA
Prilozi 159
15. Prirodna dobra su sve sastavnice prirode koje ovjek koristi u gospodarske svrhe; prirodna dobra mogu biti neobnovljiva (mineralne sirovine) i obnovljiva (bioloka dobra, vode, obnovljivo tlo). 16. Prirodna ravnotea je stanje meusobno uravnoteenih odnosa i utjecaja ivih bia meu sobom i s njihovim stanitem. Prirodna ravnotea je naruena kada se poremeti kvantitativna ili kvalitativna struktura ivotnih zajednica, oteti ili uniti stanite, uniti ili promijeni sposobnost djelovanja ekolokog sustava, prekine meusobna povezanost pojedinih ekolokih sustava, ili prouzroi znatnija izoliranost pojedinih populacija. 17. Prirodne vrijednosti su dijelovi prirode koji zavreuju posebnu zatitu radi ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti, radi svoje osjetljivosti ili radi znanstvenog, kulturolokog, estetskog, obrazovnog, gospodarskog i drugog javnog interesa. 18. Prirodnina je svaka sastavnica prirode (npr. biljka, gljiva, ivotinja, mineral, fosil, stijena, voda, zrak, tlo i dr.). 19. Utoite za ivotinje je prostor namijenjen privremenom boravku, odnosno lijeenju bolesnih ili ranjenih ivotinja, odbaenih mladunaca koji sami jo nisu sposobni preivjeti u prirodi, te ivotinja koje su bile oduzete vlasniku radi protupravnog zadravanja u zatoenitvu, nedoputene trgovine, izvoza, uvoza i radi drugih zakonom odreenih razloga. 20. Zatiene prirodne vrijednosti su prirodne vrijednosti proglaene zatienima od strane zakonodavca i upisane u upisnik zatienih prirodnih vrijednosti, a odnose se na zatitne kategorije, zatiene biljne, gljivlje i ivotinjske svojte ukljuujui mrtve primjerke divljih svojti zatienih na temelju Zakona i meunarodnih ugovora, njihove dijelove i derivate, te zatiene minerale i fosile. Zatiene prirodne vrijednosti (prema Zakonu, od najvieg prema niim) su: 1. Zatiena podruja strogi rezervat nacionalni park posebni rezervat park prirode regionalni park spomenik prirode znaajni krajobraz
9
160 Prilozi
IZVIAI I KOLA
park-uma spomenik parkovne arhitekture 2. Zatiene svojte strogo zatiena divlja svojta zatiena divlja svojta zatiena zaviajna udomaena svojta Zatiene prirodne vrijednosti rasporeuju se u razrede meunarodnog znaenja, dravnog znaenja i lokalnog znaenja.
9.10. Primjeri prvih sastanaka

U ovom poglavlju prikazat emo jedan od moguih naina odravanja prvih 10 sastanaka s poletarcima-pelicama, i to u situaciji kada se djeca tek ukljuuju u izviaki rad. Najvanije je da se u poetku s djecom to vie igra, pjeva, eta, boravi u prirodi. Svaku slinost sa kolom (nastavnim satom) valja izbjegavati. Prethodno je ve ukazano na strukturu sastanka: pozdrav pjesma (igra) izviaki sadraj igra (pjesma) pozdrav (zavretak sastanka). Stoga e se u sljedeim primjerima govoriti samo o izviakim sadrajima, tj. pokuati pomoi u uenju tih sadraja. Raspored sastanaka temelji se na pretpostavci da se poinje raditi ujesen i na prvim susretima djece s izviakim pokretom. 1. SASTANAK Izviai Moja nova aktivnost su izviai. Ja sam izvia (poletarac - pelica). (U razgovoru s djecom naglasiti da e se na izviakim sastancima igrati, pjevati, odlaziti u prirodu i nauiti mnogo korisnih znanja.) 2. SASTANAK Jato - ime jata Naa skupina poletaraca i pelica u izviaima se zove jato. Izviaka jata imaju svoje ime. esto se za ime uzima neka rije iz prirode, a moe i neka druga. Dogovor o imenu (demokratski, vie prijedloga djece, moe se i pismeno glasovati).
IZVIAI I KOLA
Prilozi 161
3. SASTANAK Crtanje znaka jata Podsjetiti na prethodni dogovor o imenu. Izviaka jata imaju svoj znak koji je najee u skladu s imenom. Pokuajmo svako za sebe nacrtati znak naega jata. (Slijedi biranje najboljeg rjeenja. Ako crtanje ne uspije, moe se ponoviti na nekom drugom sastanku.) 4. SASTANAK Znak SIH-a Predvodnik pripremi znak Saveza izviaa Hrvatske i pokae ga lanovima jata. Pita zna li tko kakav je to znak i to on znai. Potom predvodnik kratko objanjava: Ovo je znak Saveza izviaa Hrvatskej. Taj znak nose izviai u naoj domovini. Zznak ima oblik cvijeta ljiljana. Crte ljiljana je stiliziran (pojednostavljen). Slian crte ljiljana (ili njegov dio) imaju u svom znaku i izviai u drugim zemljama (dravama) u svijetu. U kasnijem radu doi e se do temeljnih dunosti svakoga izviaa, pa e tada biti prilika da se o znaku hrvatskih izviaa govori i sljedee: Crte ima tri latice, a one simboliziraju (predstavljaju) tri osnovne dunosti svakog izviaa: 1. dunosti prema Bogu 2. dunosti prema svojoj okolini (zajednici, drutvu) 3. dunosti prema samome sebi. Mi, hrvatski izvidai, u cvijet smo ugradili crvena i srebrna (bijela) polja. To je dio iz grba Republike Hrvatske, nae domovine. Poslije razgovora o znaku, slijedi crtanje znaka u biljenice, te kratko zapisivanje objanjenja znaka.
9
5. SASTANAK lanstvo, odora Svrha je ovoga dijela da lanovi steknu daljnja znanja o svojoj organizaciji. Danas emo jo razgovarati o naoj novoj organizaciji, o Savezu izviaa Hrvatske. Svi lanovi Saveza izviaa Hrvatske zovu se zajednikim imenom izviai. Meutim, lanovi se meusobno razlikuju po mnogoemu, a jedna od glavnih razlika je dob, pa tako, ovisno o dobi izviai imaju jo i ova imena: najmlai (uglavnom oni iz niih razreda O) zovu se poletarci (djeaci) i pelice
162 Prilozi
IZVIAI I KOLA
(djevojice), to ste vi; malo stariji (oni od V. do VIII. razreda O) zovu se izviai (djeaci) i planinke (djevojice); oni u srednjoj koli zovu se izviai i planinke istraivai; izviai stariji od srednjokolaca zovu se brani i branke. Kratko porazgovarati o kategorijama lanstva, tako da na kraju lan moe rei: ja sam izvia: poletarac pelica. (Kasnije e doi obrada i drugih pitanja vezana uz prethodno u smislu: Poletarci i pelice vole biti zajedno, igrati se u skupinama. Ta skupina zove se jato. I mlai izviai rade u skupinama. Ta se skupina zove patrola. Jato i patrolu vode stariji izvai. Voa jata ili patrole zove se predvodnik. lanovi izvake organizacije plaaju lanarinu i imaju lansku knjiicu. lanarina je manji iznos kojim lan izraava svoju pripadnost izviakoj organizaciji. Plaa se mjeseno ili za vie mjeseci odjednom. Raspitati se u upravi odreda o lanarini. Izviai imaju svoju odoru. Ona je plave boje (netko ima i zelenu). Najvaniji su dijelovi odore hlae, koulja i izviaka marama. Izviai nose odoru na izletima, etnjama, taborovanjima, sveanostima itd.) Odoru pokazati: najbolje predvodnik na sebi, ako nema, moe doi netko od lanova iz uprave ili drugog jata ili patrole. Nove injenice kratko zapisati, u obliku natuknica. 6. SASTANAK Boi Sastanak planirati prije boinog odmora. Ako se ne stie, treba ovaj sadraj prebaciti na neki raniji sastanak, tj. zamijeniti sadraje tih sastanaka. Nakon uobiajenog pozdrava i prozivke, s kazetofona pustite neku od boinih pjesama. Porazgovarajte s lanovima o tome koji blagdan dolazi, kada je Boi, to on znai (roenje Isusa), kakvi su obiaji (polnoka, Badnjak, ukraavanje stana, kue, grada, bogatiji obiteljski stol i sl.), to se dogaa u crkvi i u obiteljskom domu, itd. Koristite znanja djece koja pohaaju vjeronauk. Moete spomenuti da, ako netko ne slavi Boi, ili ga slavi nekoga drugog datuma, tim se osobama ne smijemo rugati ili ih smatrati manje vrijednima. Na sastanku moete raditi neke ukrase boine ukrase, prije svega od papir-plastike, a moete i proetati do sredita grada, po mogunosti u predveernjim satima, da se vidi predboini ugoaj.
IZVIAI I KOLA
Prilozi 163
Ako se sastanci odravaju u odredskim prostorijama, ukrasite je, malo vi, malo druga jata patrole. Dok crtate, izrezujete ili ukraavate, emitirajte boine pjesme s kazetofona. Pokuajte s lanovima otpjevati koju pjesmu, mogu pojedinci sami ako ele, a ako vam pjevanje dobro ide, pokuajte ih nauiti jednu od lakih boinih pjesama, ili onu koju znate. 7. SASTANAK Izviaki zakoni Naa (izviaka) organizacija ivi i radi u skladu s nekim propisima (pravilima, odredbama) koji su na dobrobit svakog naeg lana, izvidakog pokreta, nae domovine i svih dobrih ljudi u svijetu. Ti propisi (odredbe, pravila) zovu se izviaki zakoni. Svatko od nas koji eli biti dobar izvia potovat e te zakone. Na ovom sastanku zakoni se se daju informativno, ne ue se napamet. O zakonima se kratko razgovara, a na kasnijim e se sastancima govoriti pojedinano o svakom zakonu, povezano uz dnevna dogaanja. Razgovorom treba razjasniti neke, njima moda nove pojmove. Primjerice: nesebian, vedar, drutven, koristan lan zajednice, estit, uljudan, istrajan. Za prvi susret sa zakonima dobro je da u razgovoru iznesu neki primjer kada su postupili sukladno izviakim zakonima, ili neka zamisle situaciju u kojoj se mogu nai i neka postupe kao pravi izviai. Za prvu obradu izviakih zakona nuno je povezati odredbe zakona s kulturnim ponaanjem uope. Pravo uenje (obrada) izviakih zakona traje kontinuirano. U svakoj situaciji predvodnik e isticati ponaanje lanova kada je ono u skladu sa zakonima, odnosno, ukazat e (upozoriti) kada to ponaanje odudara od izviakih zakona, a stalno e poticati izviae da sami to uoavaju i ocjnjuju. Zakoni se, dakle, ue u praksi, primjenjujui ih.
9
8. SASTANAK Tajne ili ifrirane poruke Djeca vole tajne, vole se praviti vani, znati neto to drugi njihovi vrnjaci ne znaju. I to kako mladi, tako i oni u viim razredima osnovne kole. To treba iskoristiti kao motivaciju. Obrada tajne ili ifrirane poruke moe poeti tako da predvodnik na plou napie ifrirani tekst i tako stvori potrebu da se poruka proita (deifrira), odnosno, da na kraju sastanka objavi tajnu poruku (napisati na ploi, na plakatu ili na ceduljicama koje podijeli). Sloeniji, ali zato i efikasniji nain motivacije je da na jednoj od prethodnih etnji ili
164 Prilozi
IZVIAI I KOLA
sastanaka na otvorenom obradite putni znak pismo na udaljenosti x metara, da pismo (ifriranu poruku) pronaete i onda se naete u udu to pie pa kaete da ete to odgonetnuti, obraditi na prvom izviakom sastanku. (Vidi u prethodnim tekstovima o tajnim porukama). 9. SASTANAK vorovi Jedna od posebnih vjetina na koju su izviai ponosni je vezanje vorova. Ukazati na znaaj vezanja vorova u praksi (vor ili petlja na cipelama, spajanje dvaju konopaca, vezanje vrpce na poklonu, pokazati makrame - ako imate priliku, spomenuti ribarsku mreu itd.) Posebno su vjeti u vezanju vorova mornari znaju ih stotinjak. vor koji emo prvi uiti zaveemo brzo i spretno pred djecom, da i oni poele i sami tako vjeto i brzo to uiniti. Potom im pokazujete polako, korak po korak, a oni istodobno rade. Idealno bi bilo da svaki lan ima jedan par konopca od 50-70 cm. Ako ne, mogu po dvojica raditi na jednom paru, pa se izmjenjuju u radu. Vrste vorova odaberite iz teksta na prethodnim stranicama. 10. SASTANAK Ptice zimi Porazgovarati o vremenskim uvjetima. Koga od ivotinja mogu vidjeti? (Neke ptice) Pticama treba pomo u hrani i sklonitu. Na skrovitom mjestu treba ih hraniti. Najbolje bi bilo da ih se hrani zrnjem. Ako to inimo mrvicama kruha, neka se kruh osui, a mrvice stave na suho da se ne smoe. Ima li u blizini kole ili njihova stana postavljena koja kuica za ptice? Postoji li mogunost da izradite kuicu? Stavite je i redovito donosite hranu. Za motivaciju proitajte koju pjesmicu ili tekst na tu temu. Na sastanku dogovorite o izradi kuica za ptice, njihovom postavljanju i donoenju hrane. (Ovo je sadraj za vie sastanaka.)
IZVIAI I KOLA
Prilozi 165
9.11. Jo neki primjeri uspjene prakse i vrednovanja rada

U prethodnim smo poglavljima naveli neke primjere uspjene prakse suradnje izviaa i kole, odnosno, nekih moguih postupaka vrednovanja vlastitog rada s ciljem stanog unapreivanja odgojne prakse. Da bismo rasteretili sredinji dio teksta u ovom poglavlju objavljujemo jo neke primjere. Iako su oni slini ve objavljenima drimo da itateljima mogu biti korisni kao ideja za vlastite aktivnosti. Naglaavamo da za sastavljanje upitnika i drugih instrumenata te statistike i druge postupke u njihovoj obradi valja koristiti odgovarajuu literaturu. 9.11.1. udesna Hrvatska taborovanje u Bakom polju U sklopu svoga programa udesna Hrvatska izviaki odred Sava iz Zagreba organizirao je nekoliko taborovanja u Bakom polju. Na jednom od taborovanja (1997. godine) proveden je meu sudionicima, izviaima i drugom djecom te jednim brojem roditelja i drugih odraslih, upitnik o taborovanju. Bio je to poetak propitivanja ocjena i miljenja korisnika o aktivnostima u kojima su sudjelovali, to je preraslo u sustavnu evaluaciju vlastitoga rada jedne izviake udruge sa svrhom stalnog unapreivanja rada. Ova evaluacija posluila je za razradu cjelovitog programa udesna Hrvatska koji je u konanici uvrten (2003. godine) u Standarde programa prevencije poremeaja u ponaanju djece i mladih. Jednako tako, iskustva prvog vrednovanja vlastitog rada na ovaj nain posluila su za evaluacije svih kasnijih viednevnih aktivnosti (taborovanja i zimovanja) te stalnom unapreivanju njihovih rezultata. Ispitivanje miljenja i ocjena sudionika taborovanja Bako polje provedeno je meu djecom i mladima te odraslima. Upitnik za djecu imao je 12 pitanja, a odgovaralo je 155 ispitanika (N=155). Upitnikom se eljela vidjeti struktura sudionika po dobi i pripadnosti izviakim udrugama, prethodna iskustva sa slinim aktivnostima, odnosno, odvojenosti od roditelja na vie dana, razlozi zbog kojih su odluili ii na taborovanje, zadovoljstvo (ili nezadovoljstvo) taborovanjem, kojim su aktivnostima na taborovanju zadovoljni a kojima nisu, to bi eventualno mijenjali (poboljali) u organizaciji taborovanja te bi li taborovanje preporuili prijateljima i drugima. Iz odgovora na 1. pitanje iz upitnika vidljivo je da je neto vie od pola sudionika (52,3%) u dobi izmeu 12 i 15 godina, potom mlaih sudionika, u dobi 8-11 godina 25,8% a mladih u dobi 16-20 godina bilo je 29,1%. a) Sudionici taborovanja u dobi 8-11 godina b) Sudionici taborovanja u dobi 12-15 godina c) Sudionici taborovanja u dobi 16-20 godina 40 ispitanika 81 ispitanik 34 ispitanika 25,8 % 52,3 % 21,9 %
166 Prilozi
IZVIAI I KOLA
Iz 2. pitanja doznali smo da je tek svaki peti sudionik taborovanja izvia (20%) a) lanovi izviake organizacije b) Nisu lanovi izviake organizacije 31 ispitanik 124 ispitanika 20,0 % 80,0 %
Treim pitanjem eljelo se doznati prethodno iskustvo o izviakim taborima. Veini ispitanika (61,3%) ovo je bilo prvo taborovanje. a) Prvi put je na ovakvom (ili sli.) taborovanju b) Bilo je do sada na ovakvom (ili sli.) taborovanju 95 ispitanika 60 ispitanika 61,3 % 38,7 %
Iz 4. pitanja vidljivo je da je veina sudionika ve bila s drugom djecom, a bez roditelja vie dana (67,7%), no za jednu treinu njih ovo je bilo prvo odvajanje od roditelja (32,3%), to oteava provoenje taborovanja. a) Do sada boravilo s drugom djecom bez roditelja b) Do sada nije boravilo s drugom djecom bez roditelja 105 ispitanika 50 ispitanika 67,7 % 32,3 %
U 5. pitanju propitivalo se to je utjecalo na odluku da se ide na taborovanje. Od ponuenih odgovora moglo se izabrati i vie njih. Gotovo polovina ispitanika (49%) odluku je donijelo bez nekih prethodnih saznanja eljeli su probati kako to izgleda, pa to bude. Podjednak broj ispitanika odluio se na temelju prethodnog iskustva (20,6%), a tek neto manje njih (19,4%) na temelju preporuke prijatelja koji su bili prethodnih godina. Gotovo jedna etvrtina ispitanika (24,5%) odluku je donijela zato to je to neto jeftinije nego neko drugo ljetovanje. 5. Odluilo se za ovo taborovanje iz razloga: a) Bili su prole godine pa im se svidjelo b) uli su od prijatelja koji su bili prole godine c) Jeftinije je nego neko drugo ljetovanje d) eljeli su probati, pa to bude 32 ispitanika 30 ispitanika 38 ispitanika 76 ispitanika 20,6 % 19,4 % 24,5 % 49,0 %
estim se pitanjem eljelo doznati je li izviako taborovanje jedino ljetno putovanje (ljetovanje) ili postoje jo neke mogunosti za to. Iz odgovora je vidljivo da je za polovinu ispitanika 48%) ovo bio jedini mogunost za ljetovanje. a) Ove godine ve je bilo na ljetovanju b) Ii e jo na ljetovanje ove godine c) Nije bilo niti e ii na ljetovanje ove godine 57 ispitanika 50 ispitanika 48 ispitanika 36,8 % 32,3 % 31,0 %
Prije taborovanja svaki je sudionik imao neka oekivanja od taborovanja. Stoga se 7. pitanjem eljelo doznati u kojoj su mjeri ta oekivanja ispunjena. Odgovori pokazuju da je
IZVIAI I KOLA
Prilozi 167
88,4% zadovoljno taborovanjem jer je ono u potpunosti ili uglavnom ispunilo oekivanja, a za 11,6 % sudionika taborovanje nije ispunilo oekivanja a) Taborovanje potpuno ispunilo oekivanja b) Taborovanje uglavnom ispunilo oekivanja c) Taborovanje nije ispunilo oekivanja 57 ispitanika 80 ispitanika 18 ispitanika 36,8 % 51,6 % 11,6 %
Od mnogobrojnih aktivnosti na taborovanju ispitanici su izdvojili one koje im se najvie sviaju (8. pitanje). Iz odgovora je vidljivo da je najvie ispitanika zadovoljno injenicom da su imali priliku upoznati druge vrnjake i stei nova prijateljstva (67,1%), a odmah potom (69,0%) da je to kupanje i igre na vodi. U skupini podjednakih zadovoljstava naglaena je odvojenost od roditelja pa se osjeaju samostalnima (51,0%); da je bilo dosta izleta (50,3%) i boravak pod atorima kao novo iskustvo ili njegovo potvrivanje (47,1%). Iz ovih se odgovora iitava velika socijalizacijska vrijednost ovoga izviakog taborovanja, kao i njrgov prinos tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi.. 8. Sudionicima se na taborovanju svia (vie odgovora): a) Boravak pod atorima b) Samostalnost, tj. to nema roditelja c) Upoznav. druge djece, stjecanje novih prijatelja d) Hrana e) Kupanje i igre na vodi f) portske aktivnosti g) Veernje priredbe h) Radionice i) Uenje izviakih vjetina j) Vodstvo odraslih osoba k) Toan raspored dnevnih aktivnosti l) Izleti 73 ispitanika 79 ispitanika 104 ispitanika 19 ispitanika 107 ispitanika 36 ispitanika 49 ispitanika 32 ispitanika 29 ispitanika 13 ispitanika 10 ispitanika 78 ispitanika 47,1 % 51,0 % 67,1 % 12,3 % 69,0 % 23,2 % 31,6 % 20,6 % 18,7 % 8,4 % 6,5 % 50,3%
U 9. se pitanju propitivalo i nezadovoljstvo pojedinim sadrajima, odnosno zbivanjima na taborovanju. Jedini imbenik taborovanja s kojim je nezadovoljno vie od polovine ispitanika bila je hrana (70,9%), dok je sve druge spomenulo manje od pola ispitanika, pa ak i znatno manje njih. 9. a) Sudionicima se na taborovanju ne svia (vie odgovora): a) Boravak pod atorima b) Samostalnost, tj. to nema roditelja
25 ispitanika 14 ispitanika
15,1 % 9,0 %
168 Prilozi
IZVIAI I KOLA
c) Upoznav. druge djece, stjecanje novih prijatelja d) Hrana e) Kupanje i igre na vodi f) portske aktivnosti g) Veernje priredbe h) Radionice i) Uenje izviakih vjetina j) Vodstvo odraslih osoba k) Toan raspored dnevnih aktivnosti l) Izleti
3 ispitanika 110 ispitanika 4 ispitanika 23 ispitanika 31 ispitanik 45 ispitanika 25 ispitanika 34 ispitanika 62 ispitanika 30 ispitanika
1,9 % 70,9 % 2,6 % 14,8 % 20,0 % 29,0 % 16,1 % 21,9 % 40,0 % 19,4 %
Zadovoljstvo taborovanjem moe se iitati i iz odgovora na 10. pitanje jer bi ak 80,0% ispitanika preporuilo ovo taborovanje svojim prijateljima. a) Preporuili bi prijateljima ovo taborovanje b) Ne bi preporuili prijateljima ovo taborovanje c) Ne zna bi li preporuili prijateljima ovo taborovanje 124 ispitanika 15 ispitanika 16 ispitanika 80,0 % 9,7 % 10,3 %
Sudionici taborovanja mogli su u 11. pitanju iznijeti i svoje miljenje o tome bi li neto trebalo mijenjati u organizaciji taborovanja. Veina ispitanika (72,9%) odredilo bi vie vremena za spavanje, zatim manje vremena bi programirali ostavljajui vie slobode za individualno kreiranje vremena (njih 57,4%). 11. U organizaciji taborovanja trebalo bi mijenjati: a) Nita ne treba mijenjati, sve je dobro b) Vie vremena da se svatko zabavlja sam ili u manjim skupinama c) Vie portskih aktivnosti d) Vie izleta e) Vie kraih etnji f) Organizirati veeri uz glazbu g) Vie aktivnosti na vodi h) Vie uenja izviakih vjetina i) Vie vremena za spavanje 21 ispitanik 89 ispitanika 23 ispitanika 33 ispitanika 14 ispitanika 55 ispitanika 32 ispitanika 13 ispitanika 113 ispitanika 13,5 % 57,4 % 14,8 % 21,3 % 9,0 % 35,5 % 20,6 % 8,4 % 72,9 %
U posljednjem, 12. pitanju eljelo se vidjeti kako taborovanje moe pomoi u buduem ivotu sudionika. Najvie ispitanika (54,2%) dri da e im taborovanje pomoi u samostalnosti u radu kod kue i u koli ,a potom u boljem snalaenju meu vrnjacima (31,6%).
IZVIAI I KOLA
Prilozi 169
12. Taborovanje e pomoi (vie odgovora): a) U svladavanju kolskog programa b) U boljem snalaenju meu vrnjacima c) Samostalnosti u radu kod kue i u koli d) Nee pomoi ni u emu
16 ispitanika 49 ispitanika 84 ispitanika 32 ispitanika
10,3 % 31,6 % 54,2 % 20,6 %
Rezultati upitnika za odrasle sudionike taborovanja Upitnik je ispunilo 57 odraslih osoba koje su boravile u zasebnom dijelu taborskog terena, ali su imale uvid u sve aktivnosti izviaa i drugih sudionika taborovanja. Iz odgovora na prvo pitanje saznali smo da je ovo veini ispitanika (61,4%) prvi boravak na taborovanju ili slinoj aktivnosti. a) Na ovakvom (ili slinom) taborovanju prvi puta je b) Na ovakvom (ili slinom) taborovanju vie puta je 35 ispitanika 22 ispitanika 61,4 % 38,6 %
Priblino jedna etvrtina ispitanika (26,3%) nije do sada upoznala rad izviaa, na razini informacije rad izviaa pozna 38,6%, a u mladosti su bili izviai 35,1% ispitanika. a) Rad izviake organizacije pozna ( bio lan) b) Rad izviake organizacije pozna informativno c) Ne pozna rad izviake organizacije 20 ispitanika 22 ispitanika 15 ispitanika 35,1 % 38,6 % 26,3 %
Do ovog taborovanja neto vie od pola ispitanika (52,6%) nije imalo priliku upoznati ivot i rad djece na ovakvom ili slinom taborovanju, pokazali su odgovori na 3. pitanje. a) Do sada upoznalo rad djece i mladei na ovakvom ili slinom taborovanju b) Do sada nije upoznalo rad djece i mladei na ovakvom ili slinom taborovanju 27 ispitanika 30 ispitanika 47,4 % 52,6 %
U 4. pitanju pitalo se na temelju ega su ispitanici donijeli odluku da dou na ovo taborovanje. Najvei broj njih odluio se zbog relativno niskih cijena (43,9%), potom zbog elje da upoznaju ovakav oblik odmora (40,4%) te na temelju promidbenih poruka (29,8%). 4. Na ovo taborovanje odluilo se doi na temelju: a) Prologodinjeg boravka b) Dobrog miljenjea prijatelja i znanaca c) Miljenja djece koja su bila prole godine d) Promidbenih poruka e) Relativno niskih cijena d) elje da se upozna ovakav oblik odmora 6 ispitanika 8 ispitanika 4 ispitanika 17 ispitanika 25 ispitanika 23 ispitanika 10,5 % 14,0 % 7,0 % 29,8 % 43,9 % 40,4 %
170 Prilozi
IZVIAI I KOLA
U 5. se pitanju eljelo uti miljenje odraslih o tome koje su najvee vrijednosti ovog taborovanja za njegove mlade sudionike. Najvei broj ispitanika (68,4%) navodi da je na prvom mjestu prinos osamostaljivanju djece i mladih ,a odmah potom navode mogunost upoznavanja vrnjaka i sklapanje novih prijateljstava (66,7%). 5. Najvea vrijednost ovog taborovanja je (vie odgovora): a) Osamostaljivanje djece b) Upoznavanje vrnjaka, nova prijateljstva c) Razne portske i kulturno-zabavne aktivnosti d) Upoznavanje krajeva nae domovine e) ivot u posebno organiziranim uvjetima f) Aktivnosti djece u malim skupinama g) Voenje djece od strane odraslih osoba
39 ispitanika 38 ispitanika 12 ispitanika 18 ispitanika 27 ispitanika 1 ispitanik 7 ispitanika
68,4 % 66,7 % 21,1 % 31,6 % 47,4 % 1,8 % 12,3 %
to bi eventualno mijenjali u organizaciji taborovanja eljelo se saznati 6. pitanjem. Veina ispitanika (59,6%) povealo bi broj i vrijeme za portske i kulturno-zabavne aktivnosti, te za izlete i etnje, ali bi istodobno osiguralo i vie vremena za individualni rad i razonodu sudionika (43,9%). 6. U organizaciji taborovanja trebalo bi mijenjati: a) Ne bi mijenjali nita, sve je dobro b) Vie vremena za djeje individualne aktivnosti c) Vie portskih i kulturnozabavnih aktivnosti te vie izleta i etnji d) Manje portskih i kulturnozabavnih aktivnosti te izleta i etnji e) Produljiti vrijeme spavanja 4 ispitanika 25 ispitanika 34 ispitanika 2 ispitanika 14 ispitanika 7,0 % 43,9 % 59,6 % 3,5 % 24,6 %
Iz 7. je pitanja vidljivo da vie od dvije treine odraslih ispitanika (68,5%) preporuilo prijateljima ovo taborovanje za zajedniki boravak i djece i odraslih. a) Preporuilo bi prijateljima da djecu upute na ovo taborovanje b) Preporuili bi prijateljima da odrasle upute na ovo taborovanje c) Preporuilo bi ovo taborovanje i odraslima i djeci d) Ne bi preporuilo prijateljima ovo taborovanje e) Ne moe se odluiti 6 ispitanika 0 ispitanika 39 ispitanika 6 ispitanika 6 ispitanika 10,5 % 0% 68,5 % 10,5 % 10,5 %
IZVIAI I KOLA
Prilozi 171
Zakljuak Usporedbom odgovora djece i odraslih na pitanja o taborovanju (ne ulazei u kvalitativnu statistiku obradu) vidljiva je podudarnost u odgovorima i ocjenama nekih bitnih sastavnica taborovanja. Tako se primjerice kao najveu vrijednost taborovanja navodi: sastavnica upoznavanja novih vrnjaka i stvaranja prijateljstva osamostaljivanje djece ivot u posebno organiziranim uvjetima i sadraji u skladu s tim 9.11.2. U zaviaju Ljudevita Posavskog Izlet kao oblik izvanuionike nastave s elementima izviatva est je oblik suradnje izviaa i kole. Prikazat emo jednu zajedniku aktivnost Osnovne kole Augusta enoe iz Zagreba i zagrebake Izviake kole. Kako u toj koli ne postoji organizirana izviaka aktivnost, cijelu su pripremu i izvoenje izleta provele studentice Uiteljske akademije Sveuilita u Zagrebu koje su u svoje slobodno vrijeme zavrile naobrazbu za voditelje temeljnih izviakih odgojno-radnih skupina u Izviakoj koli. Mjesto izvoenja bilo je u gradu Sisku, na livadama na uu Kupe u Savu uz Stari grad Sisak, te tijekom putovanja autobusom od Zagreba do Siska i tijekom plovidbe rijekama Kupom i Savom rijenim brodom. Izlet je izveden krajem svibnja 2005. godine a trajao je od 8.30 sati (polazak iz Zagreba ispred kole) do 17.30 sati (do povratka pred kolu). Izlet je organiziran za etiri razredna odjela 3. razreda i dva razredna odjela 1. razreda. Izletom je provedena integracija vie nastavnih sadraja iz vie predmeta a osobito ovi: Prometnicama na jug od Zagreba cesta i eljeznika pruga od Zagreba do Siska suvremene ceste (zaobilaznica Zagreba i brza cesta do Velike Gorice) zrana luka Zagreb Turopolje obronci Vukomerikih gorica (zapadno) Pokuplje i Posavina Lekenik: prve rode (gnijezda na elektrinim stupovima) obronci Zrinske gore (na jugu) Grad Sisak: sredite Sisako-moslavake upanije rijena luka na Kupi, najzapadnija luka u Hrvatskoj (obala, dizalice, brodovi) eljezniko vorite (putniki kolodvor) djeca 67,1 % 51,0 % 69,0 % odrasli 66,7 % 68,4 % 47,4 %
172 Prilozi
IZVIAI I KOLA
rijeni tokovi kroz grad (Kupa i Sava) usidreni brodovi na Savi rijeno brodogradilite industrijska postrojenja (Rafinerija nafte, Termoelektrana, eljezara) mostovi i vijadukti (stari i moderni cestovni, eljezniki) naftna luka Prirodno-zemljopisni i povijesni sadraji nizinski kraj, grad na 3 rijeke (Sava, Kupa, Odra) ue Kupe u Savu plovidba rijenim brodom plovnost rijeka rijeke mijenjaju korito i poplavljuju: nasipi za obranu Sisak: staro naselje (prvi stanovnici Iliri, Kelti, Rimljani) Sisak: stari hrvatski grad: knez Ljudevit (nazvan Posavski), stolovao u Sisku i njegove borbe za Hrvatsku Sisak: otpor Turcima i pobjeda u 16. stoljeu (Stari grad, bitka 1593.) Sisak: grad antifaistikog pokreta i pobjeda u Domovinskom ratu. Izviaki i rekreativni sadraji: podizanje izviakih atora izviake igre (najbra stonoga, najbra tronoga, Ljudevitovi kopljanici, najbra vrea, prijelaz preko minskog polja) signalizacija: slanje poruka na daljinu (Morze: zastavice i fukaljke) izviake pjesme i vorovi igranje izviakih patrola: patrolne zastavice, pokli Plan dogaanja 8.30 sati: Polazak iz Zagreba ispred kole Pred kolu dolaze uenici i izviake predvodnice. Putuje se u tri autobusa. U svaki autobus rasporeuju se po tri predvodnice. Predvodnice tijekom puta do Siska realiziraju sadraje pod r. br. 1, te s uenicima ue jednu izviaku pjesmu i vezanje nekoliko izviakih vorova. Formiraju se jata i patrole. Svaki razredni odjel ini jedno jato, odnosno patrolu. 9.30 sati: Dolazak u Sisak (sl. 32), kraa etnja obalom Kupe do pristanita (Sl. P 18) Plovi se Kupom do ua Kupe u Savu (oko 40 minuta). Na zavretku plovidbe putnici se iskrcavaju kod Staroga grada. Jata i patrole podiu izviake atore u velikom polukrugu. U atore smjetaju osobne stvari.
IZVIAI I KOLA
Prilozi 173
11.00 sati: Susret s vitezom, izaslanikom kneza Ljudevita Posavskog Postrojavanja izviakih jata i patrola. Kostimirani vitez pozdravlja sudionike i predaje im zastavica jata/patrole. (Sl. P 19) Svako jato/patrola pozdravlja viteza svojim pokliem (10-15 min.). Razgledanje Staroga grada iz 16. stoljea. etnja nasipom koji spaja Kupu i Savu. Od 11.30 sati: Izviake igre (1. dio) Od 13.00 do14.00 sati: Ruak na terasi restorana Stari grad U 14.00 sati: Izviake igre (2. dio natjecanja) Oko 16.00 sati: Proglaenje rezultata, priprema za povratak i polazak za Zagreb Iz pripreme za izvoenje izleta Budui da je rije o vrlo sloenoj aktivnosti kako s obzirom na brojne i integrirane sadraje, tako i s obzirom na broj sudionika i mjesta izvoenja (autobusi, brodovi, otvoreni prostori, javni ugostiteljski objekti i dr.) priprema je zahtijevala precizne dogovore i naputke koji su izviakom voi i predvodnicama bile okvir u kojem su se odvijali njihovi postupci i radnje. Nakon usmene pripreme i razgovora s uiteljima, naputci su tiskani i dobila ih je svaka predvodnica i uiteljica. Nakon iskrcavanja dolazi se na livadu nedaleko od Staroga grada. Uenicima se daje 15-20 minuta slobodno (WC u zgradi restorana, pitka voda i sl.). Slijedi okupljanje djece po jatima, odnosno patrolama. Upoznaje ih se s daljnjim programom i mjerama sigurnosti, vjeba se pozdrav, pokli i podizanje atora. Svako jato/patrola sa svojim predvodnicama odvojeno provodi program. Kada se podignu atori, djeci se objasni emu oni slue, a posebno se naglaava da izviai nikada ne tre oko atora jer mogu zapeti za page i klinove pa se tako ozlijediti. Nakon toga dolazi izaslanik kneza Ljudevita srednjevjekovni kostimirani vitez, koji pozdravlja izletnike i svakoj patroli uruiti njezinu patrolnu zastavicu. Ceremonijal je sljedei: Jedno po jedno jato/patrola pokliem pozdravlja viteza, a onda jedan uenik u pratnji predvodnice dolazi do viteza, prima zastavicu i vraa se u svoje jato/patrolu. (Prije toga treba se dogovoriti s uenicama tko e primiti zastavicu.) Uenici nakon toga po jatima/patrolama sa zastavicama na elu kreu u izvianje hodnja nasipom i razgledanje Staroga grada. Da bi se izbjegla guva, jata poinju hodaju na savskom nasipu, dvije patrole na kupskom nasipu a dvije patrole ulaze u Stari grad, i tako se izmjenjuju. Prilikom meusobnog susreta i mimoilaenja jata i patrole meusobno se pozdravljaju svojim pokliem. Za vrijeme hodnje savskim nasipom, obratiti pozornost na navoz za izvlaenje brodova radi pregleda i popravaka u brodogradilitu, na njegove dizalice i dr. Ostatak vremena djeca se slobodno igraju.
9
174 Prilozi
IZVIAI I KOLA
Kada se dade znak za ruak, jato po jato,/patrola po patrola idu na ruak u restoran. Redoslijed nije bitan. Pred sanitarnim vorom u restoranu formirati kolonu da se u redu operu ruke, a potom se popunjavaju mjesta za stolovima. Hranu e posluiti konobari. Uenicima se moe rei da nakon ruka mogu u restoranu kupiti sok, sladoled ili traiti vode. (Ova se informacija moe dati i ranije u pogodnom trenutku.) Iza ruka poinje vieboj izviakih igara. Jata poletaraca natjeu se meusobno u igrama: najspretnije jaje, najbra tronoga i brza stonoga, a patrole izviaa natjeu se za najboljeg kopljanika, najbru vreu, najbru tronogu, najspretnijeg vodonou i najboljeg pirotehniara. Natjecanja zavravaju oko 15.30 sati a zatim slijedi pospremanje terena, slaganje atora, postrojavanje kao s vitezom i proglaenje rezultata s dodjelom diploma, meusobno se izmijene pozdrave pokliima izmeu jata i patrola i slijedi ulazak u autobuse i povratak. Na povratku u autobusu moe se pjevati novokomponirana pjesma Svi u Sisak (pjesma s izleta na melodiju pjesme U planinu). Tekst pjesme glasi: Svi u Sisak, svi u Sisak, izviai vode nas, sve u igri i uz pjesmu dan je proao u as. (2 puta) Hej hura, hej hura, hej hura! Plave bluze izviake, modra Kupa, Sunce sja kad se vratim domu svome izvia u postat ja (2 puta) Hej hura, hej hura, hej hura! Zbogom kolo, zbogom uke*, toplo ljeto eka nas, a kad jesen opet doe svi na okup, svi u glas (2 puta) Hej hura, hej hura, hej hura! (*uke uiteljice) Uitelji su o izletu rekli U sklopu evaluacije provedene nakon izleta, osim uenika, svoj sud o izletu dali su i uitelji. Ovdje objavljujemo dijelove tih osvrta. S obzirom da ve drugu godinu za redom vodim djecu na izlet u organizaciji Izviake kole, moe se zakljuiti da sam kao uiteljica zadovoljna organizacijom i provedbom izleta. Najvee mi je zadovoljstvo vidjeti sretna i nasmijana lica svojih uenika. Zadovoljni su jer su proveli veoma sadrajan dan, a osim toga bili su u neposrednom kontaktu s prirodom, vidjeli su i doivjeli rijeku. Nauili su kako treba voljeti i uvati prirodu. Zadovoljstvo uenika vidljivo je i po tome to bi svi ponovo eljeli otii na takav izlet. (Uiteljica V. M.)
IZVIAI I KOLA
Prilozi 175
Izlet je bio izuzetan i svaki prvai vratio se kui sretan. U busu smo nauili izviaku pjesmu o Mii i molili se da na izletu ne kii. U Starom gradu napravili smo pravu paradu. Bila su tu jata suncokreta, lasta, roda ... i jo kojekakvih zgoda. Svako jato nauilo je pokli svoj i tada smo krenuli u boj. Hura, jo nam zanimljivosti treba kad ono - vitez iz vedra neba! Vonja Kupom bila je za pet. Od ua do Siska ula se djeja vriska. Odjednom je proradila glad, a predvodnica kae: Perite ruke sad! Poslije je bilo igre do mile volje i u Zagreb smo se vratili svi sretni i bez glavobolje. (Uiteljica S. J.) Izuzetno sam zadovoljna izletom u Sisak jer je bio ne samo vrlo ugodan nego i iznimno edukativan, i za mene (nikada nisam vidjela ue rijeka Kupe i Save) i za nae male uenike. Posebno me veseli to su nai uenici dojmove s izleta prepriavali jo danima, a neprestano ispituju kada emo ponovno, ne na izlet, ve u Sisak. Kvalitetan obrok je bio neto to je naim Lastavicama nakon napornog jutra bilo jako potrebno, a to su i dobili. Sve u svemu ocjena odlian plus! (Uiteljica D. F. ) Putovanje do Siska bilo je ugodno i prolo je bez problema. Predvodnice su pokazale izuzetnu snalaljivost u animiranju uenika. Ve oko Velike Gorice u autobusu se orilo! (...) Ne mogu da ne spomenem vonju brodom i hladovinu u kojoj su se odvijala izviaka natjecanja, izviake zastavice i pokli. Nabujale rijeke poslije kie, brodovi puni vesele djece. Uivala sam u djejem natjecanju, navijala, fotografirala. Sve u svemu bilo je divno! (Uiteljica S. V.) Izlet () samo mogu opisati rijeima hvale. Bilo je jako interesantno, drugaije, oputajue i zabavno Djeca su bila zadovoljna i oputena, a upoznali su dio Lijepe Nae u kojoj se pisao dio nae povijesti. (Uiteljica A. D.) Posebno uzbuenje izazvale su izviake igre. Izviai su bili izvrsni i vrlo struni. Sve nas je oduevila zastava i izviaki pokli, a pjesmice esto pjevamo. Vidimo
9
176 Prilozi
IZVIAI I KOLA
se dogodine! (Uiteljica S. G.) Posebno istiem iznimnu organizaciju, matovitu ponudu sadraja i nadasve ljupke i vrijedne izviae koji su znali motivirati i uveseljavati uenike. (Uiteljica B. S.) ... Autobus je krenuo na vrijeme. Povele su nas predvodnice Anita i eljka. S vremena na vrijeme ukazivale su djeci na vanije objekte i zanimljivosti tijekom putovanja. Putem smo pripremali na pokli. Uenici su nauili izviaku pjesmu koju i danas rado pjevue. Voza autobusa vozio je primjereno putnicima inei vonju doista ugodnom. Dugo sam uitelj pa mogu izrei da je ovo napokon bio izlet primjeren djeci tog uzrasta! Izlet je bio sadrajno zanimljiv i razraen do najsitnijih detalja. Za svakog je uenika bilo poneto. Djeca su stalno bila ukljuena u neki od sadraja vezanih uz prirodu i boravak u njoj. Predvodnice su doista vodile brigu o djeci iskazujui ljubav prema uiteljskom pozivu, strunost u ophoenju s djecom, kulturu ophoenja prema starijim kolegicama i kolegama. Mogao bih rei da je ovo bio idealno organiziran izlet i za uitelje jer su izviai i njihov profesor o svemu vodili brigu. No, mi uitelji eljeli smo sve uti i vidjeti to se zbiva tijekom cijeloga dana. Smijeh, veselje i zadovoljstvo mojih uenika ne moe nita zamijeniti morao sam to vidjeti, biti uz njih. I ne samo ja! Sve moje kolegice bile su sastavni dio izleta, bile su uz svoje uenike. Bodrile su ih za vrijeme natjecanja, upuivali za vrijeme obilaska grada, vonje brodovima do ua i gradske luke. Znam da je izlet bio dobar objed je planuo dok si rekao keks. Hrana nije ostajala na tanjurima, a to govori o kvaliteti usluge restorana. Vrijeme je brzo prolo i spremali smo se na povratak. I tada opet izviai stupaju na scenu. Crne vree i Hajdmo djeco! Niti jedan uenik, doslovno niti jedan, nije izbjegavao ienje prostora u kojem smo obitavali cijeli dan. Travnjak i prostori oko Starog grada blistali su u svom zelenilu. Povratak je proao u najboljem redu. Djeca su pjevala izviake pjesme, smijala se. Stigli smo na vrijeme tono kako je reeno. Nema nervoze meu roditeljima. Organizator, voza, uenici i uitelji dre se dogovorenog termina. Izali smo iz autobusa, a voza se udi. Kae da ve dugo nije vozio djecu a da je autobus ovako ist. Znam da je bez veze da i dogodine idemo u Sisak. Razmislit u kamo emo ii i kakav e to izlet biti. No, ve sada viem: Ja sam za novi Sisak! (Uitelj D. D.) 9.11.3. Lastavice i Rode na snijegu Rije je o izletu s elementima integriranog nastavnog dana i izviatva to su ga krajem studenog 2005. godine u Petrinji i okolici izveli uenici niih razreda Osnovne kole Ivana Gundulia iz Zagreba i pripadnici Odreda izviaa Maara Zrnyi Mikls koji djeluju u toj koli. Od teinih nastavnih i izvannastavnih aktivnosti spomenut emo prometnu povezanost Zagreba s okolicom; znaajke reljefa i vanija naselja izmeu Zagreba i Petrinje; povijesne slike o nastanku gradova i bitke s neprijateljima ; gospodarstvo , ivot i rad ljudi
IZVIAI I KOLA
Prilozi 177
na selu. (priroda i drutvo); boravak i kretanje u prirodi , igre na snijegu (tjelesna i zdravstvena kultura); pjevanje izviakih pjesama i uenje nove pjesme (glazbena kultura) te neka osnovna izviaka umijea poput tajnih poruka, loenja vatre na otvorenom s osnovama ekologije i kretanja prema planu. Uz predstavnike Uprave odreda i tri uiteljice u provedbi izleta sudjelovalo je etvero studenata Visoke uiteljske kole iz Petrinje koji su tijekom prve godine studija kao slobodne aktivnosti imali kolegij Izviatvo. Tijek dogaanja Polazak autobusom prema Petrinji ispred kole u 8.30 sati.. Tijekom puta do Petrinje formirane su patrola Roda i jato Lastavica, uruivane su zastavica patrole i jata i naueni poklii. Nakon dolaska u Petrinju produena je vonja autobusom (15 minuta) dolinom Petrinjice do Zelene doline. Nastavljeno je pjeaenjem 20-ak minuta i usponom do sela Gornja Bauga (relativna visina oko 100 m) i obiteljskog gospodarstva Janjanin, s usputnim zadravanjem kod pelinjaka pod snijegom (Sl. P 20). Slijedilo je razgledanje obzora, reljefa i obzornice, upoznavanje domainove kue i okrjepa toplim ajem, razgledanje staje s 40-ak muznih krava, svinjca s oko 100 svinja i poljoprivrednih strojeva. Uslijedilo je uvjebavanje orijentacije prema karti: odreivanje smjera Zagreb, Petrinja, Sisak, Karlovac i granica s Bosnom i Hercegovinom. Povratak do autobusa opet je bio pjeaenjem. Oko 12 sati sudionici izleta posjetili su Visoku uiteljsku kolu u Petrinji. Nakon razgledanja prirodnjake zbirke s kukcima i leptirima i upoznavanja s radom kole slijedio je ruak u studentskom restoranu. Nakon ruka krenulo se u traenje blaga: kretanje prema planu kroz centar grada, gradski park, upoznavanje stabala lipa iz Napoleonova doba, kretanje obalom Petrinjice do njezina ua u rijeku Kupu. Dolaskom na odredite, djeca su pronala blago - kestene koje su potom ispekli i pojeli. Bilo je i igranje na snijegu, pravljenje snjegovia, sanjkanja niz osojnu stranu rijenog nasipa i vjebanja signalizacije zastavicama. Nakon ureenje terena uslijedio je povratak za Zagreb.
9
9.11.4. Izviako proljee u gradu Izviako proljee jedna je od akcija Odreda Kupa iz Petrinje koja se, kao to ime kae, odvija poetkom proljea. Akcija koja se ovdje prikazuje bila je posveena Danu planeta Zemlja 1997. godine. Namijenjena je izviaima, lanovima Odreda i njihovim vrnjacima koji nisu izviai, o emu se na odgovarajui nain prethodno upoznaju uprave kola, uitelji i roditelji. U akciji je ostvarena suradnja s mladim biolozima Gimnazije u Petrinji, a kao gosti sudjelovala je i skupina djece iz SOS sela u Lekeniku. Akcija je zapoela okupljanjem na dva mjesta: kod Prve osnovne kole i kod O D. Tadijanovia u Petrinji. Od pristiglih izviaa (djece) formiraju se, ad hoc, jata i patrole
178 Prilozi
IZVIAI I KOLA
tako da u svakom jatu i patroli ima nekoliko poletaraca, odnosno, mlaih izviaa, a ostali su neizviai. Daljnji rad odvija se odvojeno po jatima/patrolama. Na poetku svaki predvodnik upoznaje sudionike s akcijom ovim odnosno slinim rijeima: Danas emo se igrati i poneto nauiti o naem gradu, o prirodi i o nekim izviakim vjetinama. Akcija je posveena Danu planeta Zemlja koji se u cijelom svijetu obiljeava 22. travnja. Toga dana prisjeamo se izreke: Zemlju nismo naslijedili od naih predaka nego smo je posudili od svojih potomaka! A sve to posudimo moramo poteno vratiti. To znai da nau Zemlju, prirodu koja nas okruuje i njezina bogatstva i ljepote moramo uvati i to sauvaniju ostaviti naoj djeci, oni svojoj djeci, naim potomcima. No, nije dovoljno sjetiti se samo te izreke, a ponajmanje samo jednom godinje. U skladu s tom izrekom trebamo i postupati i to uvijek i svagdje: uvati i tititi nae tlo, na zrak, nae vode, na biljni i ivotinjski svijet. Time najbolje uvamo i svoj ivot, svoje zdravlje. Mi mladi ne moemo uiniti za nau Zemlju onoliko koliko mogu odrasli, ali ako inimo samo ono to moemo inimo mnogo, inimo dobro i ponaamo se odgovorno. A sada krenimo na akciju. Dobro emo prouiti ovaj plan (pojednostavljeni plan grada). Na planu (Sl. 30) su oznaena neka mjesta brojevima. Mi emo potraiti svako od tih mjesta i na svakom od njih rijeiti neki zadatak koji e nam dati izviai koji nas ondje ekaju. Na kraju emo se svi nai na zajednikom mjestu okupljanja i zavriti dananju akciju. Slijedi prouavanje plana (na karti svako jato/patrola ima oznaen redoslijed obilaenja radnih toaka kako se ne bi stvarala guva i kako bi svako jato/patrola radila to samostalnije), orijentacija prema stranama svijeta i upute o sigurnom kretanju na dijelovima gradskih prometnica.
Sl. 30: Skica plana grada s radnim tokama
IZVIAI I KOLA
Prilozi 179
Zadaci na radnim tokama Dolaskom na radnu toku oznaenu na planu sudionici akcije dobivaju zadatak koji trebaju rijeiti. Toka 1. Strossmayerovo etalite (gradski park) Nalazimo se na Strossmayerovu etalitu, u gradskom parku. Ovdje je do Domovinskog rata vie od 200 godina stajala katolika crkva sv. Lovre koju je neprijatelj u ratu sruio do temelja. Na mjestu poruene crkve gradi se nova crkva. Dok gradnja traje, na bivu crkvu sjeaju nas crkvena zvona pronaena nakon osloboenja i koja su postavljena ovdje u parku. Jedna od znamenitosti ovoga parka je nekoliko starih lipa zasaenih na poetku 19. stoljea. To su lipe ilirke i nalaze se pod zatitom kao spomenik prirode. Sudionike su ovdje ekala dva zadatka. 1. zadatak: U znak sjeanja na rtve rata, a posebice branitelje poginule u borbi za slobodu Hrvatske, u podnoju kria kod zvona sv. Lovre zapalite svijeu. (U vrijeme izvoenja ove akcije crkva sv. Lovre jo nije bila obnovljena.) 2. zadatak: Odrediti nekoliko crtaa koji e olovkom ili flomasterom nacrtati staru lipu. Drugi trebaju izraunati koliko je godina staro stablo lipe (godina sadnje pie na ploici na lipi). Odrediti tko je stariji: lipa ili svi sudionici zajedno. Primite se za ruke i opaite stablo. Koliko vas treba za to? (Sl. P 21) Toka 2. Livada uz rijeku Petrinjicu Oko dvije treine planeta Zemlja su njezine vode: mora, jezera i rijeke. Bez vode nema ivota ni za biljke, ni za ivotinje, ni za ovjeka. Vode se meusobno razlikuju po svom sastavu, tj. po onome to je u njima otopljeno kao i po onome to u njima ivi i to ne samo prostim okom vidljiva iva bia nego i ona nevidljiva. O tome ljudi posebno vode brigu i za pie, kuhanje i druge sline potrebe koriste samo zdravu (kaemo pitku) vodu. Zadatak: U bocama to ih imaju mladi biolozi je zdrava, pitka voda. Tko je edan, neka popije koji gutljaj. Uz pomo pribora za ispitivanje, ispitajte svojstva vode koju ste pili (vode iz boce). Potom zagrabite u praznu bocu vode iz Petrinjice i na isti je nain ispitajte. Opiite ukratko uoenu razliku pitke vode i vode iz rijeke. (Razlike u bistrini, koliini kisika i drugih plinova, otopljenosti organskih i anorganskih tvari i sl., s tim da su svi pozitivni parametri bili u prilog pitke vode, iz ega se u razgovoru izvodi zakljuak o tomu koju vodu valja piti, potrebu zatite voda, kako u vodotocima tako i u podzemlju itd.) Toka 3. Livada uz rijeku Petrinjicu Oko planeta Zemlja nalazi se nekoliko desetina kilometara visok zrani omota koji zovemo atmosfera. Ni bez zraka, kao ni bez vode, ne bismo mogli ivjeti. Zrak diu i ljudi,
9
180 Prilozi
IZVIAI I KOLA
i ivotinje, i biljke. I zrak je danas ugroen. Za na pravilan razvoj, za zdrav ivot, potreban je isti i svjei zrak. Zadatak: Uzmite uzorak zraka ovdje na livadi, na otvorenom prostoru. Potom na isti nain uzmite uzorak zraka u zatvorenom prostoru (gostionica pored igralita udaljena 30-ak metara). Kako se to radi, nauit e vas mladi biolozi. Uzorke zraka ponesite u izviake prostorije i ondje ih ostavite jer e se rezultati ispitivanja vidjeti za nekoliko dana. Doite zato sljedeih nekoliko dana u izviake prostorije da vidite to se dogodilo. (Nakon nekoliko dana moglo se vidjeti kako se u kutijici s hranjivom podlogom za bakterije kojom je uzet uzorak zraka u gostionici razvilo znaajno vie bakterija nego u uzorku s livade. To je poruka djeci da je boravak na otvorenim prostorima za zdravlje korisniji nego u zatvorenim prostorima, posebice onima u kojima se pui i isparava alkohol.) Toka 4. Nogometno igralite Zadatak: Izvolite list papira i proitajte zadatak! (Na listu nita ne pie.) Izviai nisu zaboravili napisati zadatak nego su to uinili svojim nevidljivim pismom. Slijedi paljenje svijee, grijanje lista papira i itanje poruke: Od oblinjih vrba neka svatko za sebe odsijee tap dugaak oko 70 cm i neka ga uva do kraja akcije. Toka 5. Nogometno igralite Zadatak: Poigrajmo se! No, prije igre koja se zove Prijelaz preko minskog polja jo jedno upozorenje o naoj stvarnosti. Za vrijeme rata na mnogim livadama, umarcima i uz putove postavljane su mine. Neke od njih su tu i ostale i na tu opasnost podsjeaju nas ovakve ute trake i ovakve tablice (pokazati). Zabranjeno je trgati te trake i tablice i ulaziti na teren koji je njima oznaen. Ako sluajno negdje vidite nekakav nepoznati predmet, ne dirajte ga nego o tome obavijestite odrasle osobe. No, mi smo sada na sigurnom terenu, a tobonje mine obine su kartonske kutije. (Slijedi objanjenje igre i igranje.) Toka 6. Zgrada djejeg vrtia Petrinjica Zadatak: Proitajte ovu poruku i postupite po zadatku: 4L3N3L2A4E5N7P5E2T8A9A4A4N3P4I Jo jedan izviaki tos ifrirano pismo. Otkljuajte poruku ako je klju PLANET. Slijedi deifriranje poruke koja glasi: Proitaj vijesti. O Zemlji i otpadu vijesti da se ovjek onesvijesti predvodnik dijeli vijesti koje se itaju jedna po jedna i o njima se razgovara:
IZVIAI I KOLA
Prilozi 181
1. Znate li da treba 200-250 godina da bi se razgradila (sagnjila, promijenila stanje) plastina vreica koja doe u zemlju? (Gdje zavravaju vreice iz tvoje kue?) 2. Znate li da treba vie od 200 godina da limenka Coca-cole ili neka druga limenka baena u more (ili negdje oko nae kue) razgradi? (Gdje zavravaju tvoje limenke?) 3. ak i vunena tkanina baena u vodu treba jednu godinu da se razgradi, a staklena boca nikada se ne razgradi! (Gdje zavravaju staklenke iz tvoje kue?) 4. Znate li da za proizvodnju jedne tone papira treba posjei oko 100 metara drveta? A sa 100 m drveta obitelj s 3-4 lana moe se grijati 5-6 godina! (Gdje zavrava stari papir iz tvoje kue? 5. Raspitajte se do sljedeeg sastanka za to se sve jo moe uporabiti odbaena plastina ambalaa, stari papir, stare krpe, staklo, limenke! Toka 7. Kod Visoke uiteljske kole Zelene biljke, posebice ume, plua su planeta Zemlja. One svojim ivotom svakodnevno oslobaaju velike koliine kisika bez koga iva bia ne bi mogla ivjeti. Zadatak: Posadit emo jedno mlado stablo. Slijedi sadnja, od iskopa, gnojenja, sadnje, zalijevanja, vezanja uz kolac. Toka 8. Kod Osnovne kole Dragutina Tadijanovia Zadatak: Naloiti tri vatre, pripremiti ibe (usjeene na toki br. 4), oprati ruke, ispei kobasice na ibi, pojesti, pospremiti otpatke, ostaviti ist okoli! Poslije objeda sudionici imaju slobodan sat za igre prema vlastitom izboru i nakon toga akcija zavrava. 9.11.5. Zimovanje u DIC-u Poetkom 2005. godine Izviaka kola provela je jedno od zimovanja za svoje lanove i drugu djecu u dvije smjene u Djejem istraivalakom centru Petrinjica u selu Prnjavor untiki nedaleko od Petrinje. S obzirom na uvjete boravka, tj. smjetaja u vrstom (zidanom) objektu, za ovaj oblik izviakih aktivnosti rabimo i termin kantonovanje. Vrednovanje zimovanja provedeno je na temelju upitnika za djecu i mjetane sela a predvodnice su pisale osvrt na zimovanje na temelju zajednikih odrednica.
9
182 Prilozi
IZVIAI I KOLA
Upitnik za sudionike poletarce i izviae Dragi izviai Na kraju zimovanja koje smo proveli u Djejem istraivalakom centru Petrinjica u Prnjavoru untikom, Petrinja, molimo vas da odgovorite na sljedea pitanja iskreno i ozbiljno, kako bismo na temelju vaih odgovora, miljenja i ocjena sljedea zimovanja organizirali to uspjenije. Na veinu pitanja odgovarat ete tako da zaokruite slovo ispred jednog ili vie ponuenih odgovora, ili da dopiete neto to nije ponueno kao odgovor. Zahvaljujemo vam na sudjelovanju. Uprava Izviake kole 1. Zimovanje je: a) u potpunosti ispunilo moja oekivanja b) uglavnom ispunilo moja oekivanja c) uglavnom nije ispunilo moja oekivanja d) uope nije ispunilo moja oekivanja (Zaokrui samo jedan od ponuenih odgovora.) 2. Na zimovanju sam: a) prvi put b) bio sam ve na zimovanju ranijih godina (Zaokrui samo jedan od ponuenih odgovora.) 3. Je li ti ovo prva aktivnost s izviaima? a) DA b) NE
4. Na zimovanju je bilo razliitih aktivnosti. Ocijeni ocjenama od 5 do 1 te aktivnosti (ocjena 5 je najbolja, a ocjena 1 najloija.) a) spavanje (spavaonica, kreveti, posteljina, ...) b) prehrana (kvaliteta hrane, broj obroka, koliina,...) c) sanjkanje i igre na snijegu d) posjeta svinjogojskoj farmi e) posjeta govedarskoj farmi u G. Baugi e) istraivanje ivota u Petrinjici (lov ribe, akvarij ...) f) zabavne veeri (pjevanje, ale, filmovi, ...) _________ _________ _________ _________ _________ _________ _________
IZVIAI I KOLA
Prilozi 183
g) posjet Visokoj uiteljskoj koli _________ h) posjet lonarskoj radionici u Petrinji __________ i) posjet Radiopostaji Petrinjski radio _________ RADIONICE: (ocijeni samo one u kojima si sudjelovao) j) likovna ___________ k) plesna ___________ l) vorologija ___________ m) kartografija ___________ n) mikroskopiranje ___________ o) maketarstvo ___________ p) astronomija ___________ 5. Ocijeni jednom ocjenom (5 najbolje) ukupno zimovanje. __________ 6. Obrazloi ukupnu ocjenu tako da zaokrui neki od predloenih odgovora (moe vie odgovora). a) b) c) d) e) f) g) odmorio sam se od kole i dr. upoznao sam nove deke-cure bili smo dosta na svjeem zraku predvodnice su nas dobro vodile volio sam loiti pei volio sam pomagati u kuhinji bilo je dosadno h) nisam nita nauio i) nisam se zabavljao j) nisam se uope odmorio od kole i dr. k) predvodnice su loe organizirale rad l) nisam volio loiti pei m) nisam volio pomagati u kuhinji
7. Sljedeu reenicu ocijeni kao tonu ili netonu: Ovo zimovanje i druge izviake aktivnosti u kojima sam sudjelovao/la pomae da ne doem u iskuenje da ponem puiti i troiti alkohol. a) Tono b) Netono
9
8. Na zimovanju ste imali neke obveze (deurstvo, loenje pei, pomaganje u kuhinji, ienje i dr.) Iznesi svoje miljenje o tome. (Moe vie odgovora) a) dobro je upoznati poslove koje inae rade drugi ljudi b) to mi moe pomoi u ivotu c) sada vie cijenim rad roditelja i drugih ljudi d) ne volim to to sam radio
184 Prilozi
IZVIAI I KOLA
9. Sljedeih godina volio bih opet ii na zimovanje s Izviakom kolom: a) DA, volio bih ii b) NE, ne bih volio
10. Nakon ovoga zimovanja preporuit u svojim prijateljima da druge godine i oni idu s Izviakom kolom na zimovanje: a) DA, preporuit u b) NE, neu preporuiti
11. Moe li ti iskustvo s ovoga zimovanja pomoi u koli i ivotu uope? a) DA b) NE
12. Ocijeni jednom od ocjena 1-5 rad svojih predvodnica. __________ 11. Obrazloi prednju ocjenu (moe vie odgovora) a) b) c) d) e) dobro su organizirale aktivnosti nauile su nas neto novo bile su pravedne prema svima imale su prijateljski odnos brinule su o nama f) g) h) i) j) nisu dobro organizirale aktivnosti nisu nas nauile neto novo nisu bile pravedne prema svima nisu imale prijateljski odnos nisu brinule o nama
13. Ako te neto nismo pitali, a ti eli rei, napii do kraja ove stranice ili na njezinoj poleini! Pohvali, pokudi, predloi! Obrada upitnika za poletarce i izviae Upitnik je popunilo ukupno 57 polaznika, a rezultati se prezentiraju u nastavku. Prvim se pitanjem eljelo od sudionika doznati u kojoj je mjeri zimovanje ispunilo njihova oekivanja. Prema odgovorima ispitanika zimovanje je: a) u potpunosti ispunilo oekivanja izjavilo je 29 sudionika ili 50,88 % b) uglavnom ispunilo oekivanja izjavilo je 26 sudionika (45,61 %) c) uglavnom nije ispunilo oekivanja izjavila su 2 sudionika (3,51 %) Dakle, prema miljenju sudionika, zimovanje je uspjeno provedeno jer je 55 njih (96,49 %) u potpunosti ili uglavnom ostvarilo oekivanja od zimovanja. Drugim i treim pitanjem eljelo se doznati jesu li sudionici ve bili koji put na zimovanju, odnosno, jesu li sudionici prije ovoga zimovanja sudjelovali u kojim izviakim
IZVIAI I KOLA
Prilozi 185
aktivnostima. Za 43 sudionika, ili njih 75,44 % ovo je bilo prvo zimovanje. Za njih 20 (35,09 %) to je bio i prvi susret s izviaima, a 37 sudionika (64,91 %) prethodno je sudjelovalo u nekim izviakim aktivnostima. Pokazatelj da je neto vie od jedne treine sudionika ovo zimovanje bilo prvi susret s izviaima i njihovim programom (aktivnostima), a posebice da je za dvije treine ovo bilo prvo zimovanje, oteavajue je utjecalo na provoenje zimovanja, to postignute rezultate ini jo vrjednijima. U etvrtom je pitanju trebalo ocijeniti svaku od ukupno 17 razliitih aktivnosti, odnosno, drugih vanih elemenata zimovanja. Ocjenjivalo se ocjenama od 1 do 5, a prema srednjim ocjenama aktivnosti su poredane na sljedei nain: 1. zabavne veeri (pjevanje, ale, filmovi, ...) 2. radionice (zbirna ocjena) 3. sanjkanje i igre na snijegu 4. posjet Radiopostaji Petrinjski radio 5. posjet lonarskoj radionici u Petrinji 6. istraivanje ivota u Petrinjici (lov ribe, akvarij ...) 6. posjet Visokoj uiteljskoj koli 7. spavanje (spavaonica, kreveti, posteljina, ...) 8. prehrana (kvaliteta hrane, broj obroka, koliina) 9. posjet svinjogojskoj farmi 10. posjet govedarskoj farmi u G. Baugi Radionice su ocijenjene ovako: 1. kartografija 2. mikroskopiranje 3. vorologija 4. plesna 5. likovna 6. maketarstvo 7. astronomija 4,73 (22 polaznika) 4,65 (26 polaznika) 4,51/ (39 polaznika) 4,39 (28 polaznika) 4,37 (41 polaznik) 4,33 (3 polaznika) 4,31 (13 polaznika) 4,72 4,47 4,43 4,33 4,33 4,13 4,13 4,05 3,89 3,87 3,69
Kako pokazuju srednje ocjene, od 17 razliitih elemenata koji su ocjenjivani, njih ak 14 (ili 82,35 %) ocijenjeno je ocjenom veom od 4,0 to je izvrstan rezultat. U petom je pitanju jednom ocjenom trebalo ocijeniti cjelokupno zimovanje. Na temelju 57 ocjena izraunata je srednja ocjena zimovanja koja iznosi 4,56. To je vrlo visoka ocjena koja govori da se napor u pripremi i izvoenju zimovanja isplatio. Ralambom pojedinanih ocjena vidljivo je da prevladava ocjena 5 (32 ili 65,14 % ispitanika dalo je ocjenu 5). Vrlo dobrih je ocjena 19 (33,33 %), dobrih je ocjena 5 (8,78 %) a dovoljnih samo 1 (1,75 %). Ni jedan sudionik nije zimovanju dao negativnu ocjenu.
186 Prilozi
IZVIAI I KOLA
U estom je pitanju svaki sudionik trebao obrazloiti ocjenu cjelokupnog zimovanja. Ispitanicima je ponueno 17 moguih odgovora (od toga 10 afirmativnih i 7 negativnih) od kojih su mogli izabrati jedan ili vie odgovora. Odgovorili su svi sudionici (njih 57). Mogunost dopisivanja nije koristio ni jedan ispitanik. Uestalost odgovora je sljedea (redoslijed prema broju pojavljivanja): zabavio sam se upoznao sam nove deke-cure predvodnice su nas dobro vodile bilo je zanimljivo nauio sam neto novo bili smo dosta na svjeem zraku odmorio sam se od kole i dr. bilo je uzbudljivo volio sam loiti pe volio sam pomagati u kuhinji nisam volio pomagati u kuhinji nisam se uope odmorio od kole i dr. nisam volio loiti pei nisam se zabavljao predvodnice su loe organizirale rad bilo je dosadno 47 (82,46%) 47 (82,46%) 42 (73,68 %) 40 (70,16 %) 40 (70,16 %) 40 (70,16 %) 39 (68,42 %) 31 (54,39 %) 31 (54,39 %) 20 (35,09 %) 8 (14,06 %) 3 (5,26 %) 3 (5,26 %) 2 (3,51 %) 2 (3,51 %) 1 (1,75 %)
Ni jedan sudionik nije izjavio da na zimovanju nije nita nauio. Vidljivo je da u obrazloenju ukupne ocjene u velikoj veini prevladavaju afirmativni razlozi to korespondira s visokom ocjenom za cjelokupno zimovanje. Posebno moe radovati to su sudionici zimovanja prepoznali njegove socioloke znaajke (zabavio sam se, upoznao sam nove deke/cure i kvalitetno vodstvo) te njegove odgojne i obrazovne ciljeve (nauio sam neto novo, bili smo dosta na svjeem zraku). Zanimljivo je zamijetiti da je loenje pei (briga o odravanju vatre u peima prostorija DIC-a) bila novo i ugodno iskustvo za veinu sudionika (volio sam loiti pe izjavilo je vie od polovine sudionika zimovanja, 31 ili 54,39 %. Sedmim se pitanjem eljelo provjeriti stav ispitanika o puenju i uivanju alkohola, odnosno, kakav je utjecaj zimovanja na prevenciju tih tetnih pojava. Od 56 ispitanika njih 48 (85,72 %) odgovorilo je da im je zimovanje pomoglo da ne dou u iskuenje da ponu puiti ili piti alkohol, a 8 je sudionika (14,28 %) izjavilo da zimovanje na to nema utjecaja. Izjave ispitanika potkrjepljuju neke od vanih znaajki programa udesna Hrvatska (u sklopu kojega je i zimovanje) kao prinos Izviake kole prevenciji neprihvatljivog ponaanja djece i mladih.
IZVIAI I KOLA
Prilozi 187
U osmom se pitanju elio vidjeti stav ispitanika o radnim zadacima koje su imali tijekom zimovanja. Odgovorilo je svih 57 ispitanika, a rezultati su sljedei: a) najvie ispitanika misli da im te aktivnosti mogu pomoi u ivotu (44 ili 77,19 %) b) potom izjavljuju da je dobro upoznati poslove koje inae rade drugi ljudi (39 ili 68,42%). c) 38 ispitanika (66,67 %) izjavljuje da sada vie cijene rad roditelja i drugih ljudi d) dva ispitanika (3,51 %) ne misli nita od prethodno reenog nego izjavljuje da ne vole to su morali raditi. Miljenja sudionika zimovanja o obavljanju odreenih radnih zadaa, to je jedna od odrednica izviakoga pokreta, pokazuju da mladi prihvaaju te obveze i imaju prema njima pozitivan stav. Devetim i desetim pitanjem eljelo se vidjeti jesu li sudionici poeljeli doi na zimovanje s Izviakom kolom i sljedee zime, te bi li ovo zimovanje preporuili svojim prijateljima. Od ukupnog broja odgovora ispitanika njih 54 (94,74 %) odgovorilo je potvrdno, tj. da bi eljeli opet ii na zimovanje, a 3 su (5,26 %) odgovorila nijeno, tj. da ne bi eljeli opet ii na zimovanje. Ovakvo zimovanje preporuio bi svojim prijateljima 51 ispitanik (89,47 %), a ne bi preporuilo 6 ispitanika (10,53 %). Jedanaestim pitanjem eljelo se vidjeti miljenje sudionika zimovanja o tome mogu li im iskustva sa zimovanja i znanja steena pri tom pomoi u koli i ivotu uope. Od 57 ispitanika njih 53 (92,98 %) odgovorilo je potvrdno, a etvero (7,02 %) odgovorilo je nijeno, tj. da im ovo zimovanje nee nita pomoi ni u ivotu ni u koli. U 12. su pitanju sudionici trebali ocijeniti rad predvodnica. Svih 57 ispitanika ocijenilo je rad predvodnica, a srednja ocjena iznosi 4,82. Tako je ocjenu 5 dalo 49 ispitanika (85,96 %), ocjenu 4 est ispitanika (10,53 %) a ocjenu 3 dva ispitanika (3,51 %). Ni jednom predvodnice nisu ocijenjene ocjenom dovoljan ili nedovoljan. Ove ocjene drimo izvrsnima i one potvruju struan rad u naobrazbi voditelja u Izviakoj koli. U 13. je pitanju trebalo obrazloiti ocjenu koju su dali predvodnicama. To su najizravnije poruke za stalno unapreivanje vlastitoga rada. Ponueno je10 moguih odgovora, od ega 5 afirmativnih, a 5 negativnih. Bilo je mogue izabrati vie odgovora. Od 57 odgovora kao obrazloenje ocjene najvie je puta navedeno: a) predvodnice su imale prijateljski odnos prema sudionicima zimovanja 50 ispitanika (87,72 %) b) brinule su o nama 49 ispitanika (86,15%) c) nauile su nas neto novo 45 ispitanika (78,95 %) d) dobro su organizirale aktivnosti 43 ispitanika (75,44 %)
9
188 Prilozi
IZVIAI I KOLA
e) bile su pravedne prema svima 42 ispitanika (73,84 %) f) po jednom (1,75 %) navedeno je da predvodnice nisu dobro organizirale aktivnosti, da nisu nauile nita novo, da nisu bile pravedne prema svima, da nisu imale prijateljski odnos prema sudionicima zimovanja i da nisu brinule o njima. Ova 4 obrazloenja nalaze se na samo dva upitnika na kojima je i ukupna ocjena najnia, dobar. Imponira miljenje sudionika o prijateljskom odnosu predvodnica prema njima, to uz strunu kompetenciju daje predvodnicama i humanu dimenziju. Posljednje je pitanje dalo sudionicima mogunost da neto kau o zimovanju ako za to nisu imali priliku u okviru prethodnih pitanja. Tu su mogunost iskoristila samo dva ispitanika, s tim da je jedan rekao kako je teta to nisu imali nono grudanje te da bi u DIC valjalo doi i na ljetovanje.
IZVIAI I KOLA
Prilozi 189
Upitnik za mjetane Potovani! Molimo vas da ispunite ovaj upitnik na temu kako ste vi doivjeli desetodnevni boravak izviaa i druge djece u vaem selu tijekom zimovanja. Vai odgovori posluit e nam za vrednovanje naega rada kako bismo sljedee aktivnosti organizirali to uspjenije. Upitnik ete ispunjavati tako da zaokruite slovo ispred ponuenoga odgovora s kojim se slaete, odnosno, da na praznu crtu upiete odgovor. Na poleini upitnika moete dopisati i neto to biste eljeli rei, a nismo vas pitali. Izviaka kola 1.) Miljenje o zimovanju to mislite o zimovanju koje smo organizirali? a) mislim da je to dobro i da bi trebalo nastaviti s takvim aktivnost b) mislim da je to nije dobro i da ne bi trebalo nastaviti s takvim aktivnostima c) nemam o tome miljenje 2. Obrazloenje miljenja Obrazloite prednji odgovor na nain da zaokruite neke od ponuenih odgovora (moete dati vie odgovora). a) u drutvu vrnjaka djeca dobro ue i odgajaju se b) djeca su stalno aktivna i dosta su na svjeem zraku c) djeca upoznaju nove krajeve, ljude i njihov ivot d) odvojenost od roditelja, u skupnom ivotu i radu i uz struno vodstvo pomae u odrastanju e) djeca obavljaju neke od svakodnevnih dunosti koje su korisne za budui ivot f) djeca se mogu razboljeti ili ozlijediti h) sve to djeca ue, neka ue u koli i) osim roditelja i uitelja nije dobro da druge osobe vode djecu j) djeci je preteko obavljati neke dnevne radne dunosti 3. Znaenje zimovanja za selo to je vama osobno znailo ovo zimovanje? a) to je jednim dijelom povratak ivota u nae ratom stradalo selo b) podsjea me na vrijeme kada je u naem selu bilo mnogo djece i mladih c) zadovoljstvo da djeca ue i igraju se u naem kraju d) nije mi znailo nita
190 Prilozi
IZVIAI I KOLA
4. Primjedbe na ponaanje djece i voditelja Imate li kakvih primjedbi na ponaanje djece i njihovih voditelja za vrijeme zimovanja (boravka u vaem selu)? a) NE, nemam b) DA, imam (Ako imate, molimo da to kratko napiete na poleini lista.) 5. Miljenje o suradnji Biste li eljeli da Izviaka kola i Mjesni odbor razgovaraju o buduoj zajednikoj suradnji? a) DA b) NE
6. Ako neto elite rei, a nismo vas pitali, molimo dopiite to na poleini ovog upitnika. Obrada upitnika za mjetane Ukupno je upitnik ispunjavalo 10 mjetana (N = 10). Godine ivota ispitanika: 16, 19, 25, 35, 46, 48, 50, 55, 62, 66 (prosjena dob 42 godine) kolska sprema ispitanika: osnovna kola 7 (70 %) i srednja kola 3 (30 %) 1. Miljenje o zimovanju Prvo pitanje odnosilo se na to to mjetani misle o zimovanju izviaa u njihovom selu. Na tri ponuena odgovora trebalo je dati samo1 odgovor. Svi ispitanici, njih 10 (100 %) odgovorilo je da je to dobro i da bi trebalo nastaviti s takvim aktivnostima. 2. Obrazloenje miljenja Na devet predloenih moguih odgovora, afirmativnih i neafirmativnih, ispitanici su odgovorili (mogli su dati vie odgovora): a) u drutvu vrnjaka djeca dobro ue i odgajaju se 10 odgovora (100%); b) djeca su stalno aktivna i dosta su na svjeem zraku 7 odgovora (70%); c) djeca upoznaju nove krajeve, ljude i njihov ivot 10 odgovora (100%); d) odvojenost od roditelja, u skupnom ivotu i radu i uz struno vodstvo pomae u odrastanju 7 odgovora (70%): e) djeca obavljaju neke od svakodnevnih dunosti koje su korisne za budui ivot 5 odgovora (50%). Vidljivo je da mjetani najveu vrijednost pridaju odgoju i uenju u drutvu vrnjaka i upoznavanju novih krajeva i ljudi (svi ispitanici su to naveli), a zatim su naveli boravak na svjeem zraku i socijalizaciju.
IZVIAI I KOLA
Prilozi 191
3. Znaenje zimovanja za selo Treim pitanjem eljelo se saznati to je viednevni boravak djece znaio mjetanima sela. Ponuena su 4 odgovora. Moglo se odabrati vie odgovora. Odgovori mjetana su sljedei: a) to je jednim dijelom povratak ivota u nae ratom stradalo selo 10 odgovora (100 %); b) podsjea me na vrijeme kada je u naem selu bilo mnogo djece i mladih 7 odgovora (70 %); c) zadovoljstvo da djeca ue i igraju se u naem kraju 9 odgovora (90 %) d) nije bilo indiferentnih, tj. izjava da im boravak djece nije nita znaio. 4. Primjedbe na ponaanje djece i voditelja Ovim se pitanjem eljelo doznati kako mjetani ocjenjuju ponaanje djece i odraslih voditelja. Ponueni su odgovori: svih 10 ispitanika (100%) odgovorilo je da nema primjedbi, a jedan je ispitanik jo dopisao da je ponaanje djece i voditelja bilo jako pozitivno. 5. Miljenje o suradnji Pitanjem se eljelo saznati to mjetani misle o moguoj suradnji sela i Izviake kole. Svih 10 ispitanika (100%) izjasnilo se pozitivno o moguoj suradnji sela i izviaa. Mogunost da neto vie kau iskoristilo je troje mjetana koji su napisali: Dobro nam doli opet. Treba nastaviti tako dalje. To je neto lijepo za djecu i selo. Svaki put jako smo sretni kada djeca dou. (I ove su ocjene pridonijele da su nakon zimovanja, sredinom sljedee godine, Mjesni odbor sela i Izviaka kola potpisali zajedniku izjavu o suradnji u buduem radu.) 6. Na esto pitanje nije bilo komentara. Kako su predvodnice ocijenile zimovanje U evaluaciji zimovanja naglasak je stavljen na samoprocjenu predvodnica o bitnim sastavnicama zimovanja, sa svrhom da se uoeni nedostaci otklone, a pozitivne sastavnice zadre. Predvodnice su svoje vienje zimovanja izrazile pisanim radom (esej) u kojemu su okosnice bili sljedee sastavnice: 1. 2. 3. 4. osobna i kolektivna priprema za zimovanje kratak opis aktivnosti na zimovanju ocjena primjerenosti sadraja zimovanja psihofizikoj dobi sudionika (djece) izbor najuspjenijih aktivnosti koje su provoene na zimovanju s osobnog (vlastitog) stajalita
9
192 Prilozi
IZVIAI I KOLA
5. izbor najuspjenijih aktivnosti koje su provedene na zimovanju sa stajalita sudionika (onako kako su ih sudionici prihvatili) 6. ocjenu sudjelovanja djece u obavljanju radnih zadataka tijekom zimovanja (deurstva, pomo u kuhinji, odravanje istoe i dr.). 7. ocjena smjetaja i drugih prostorne uvjete za zimovanje, odnosno, viednevni boravak djece 8. ocjena prehrane (kvaliteta pripreme, raznovrsnost, koliina i dr.) 9. ocjena prinosa pojedinih sastavnica zimovanja pozitivnom razvitku mlade linosti 10. ocjena osobne osposobljenosti za obavljanje predvodnikih zadaa na zimovanju, te prinos zimovanja osobnoj strunoj (buduoj uiteljskoj) kompetenciji Ocjene predvodnica Pisanu ocjenu zimovanja izradilo je 10 predvodnica. Iz miljenja i ocjena o provedenom zimovanju moe se rei sljedee. 1. Osobna i kolektivna priprema za zimovanje Sve predvodnice istaknule su vanost pripreme za zimovanje, kako osobne tako i kolektivne. Osobna priprema sastojala se od prouavanja literature, pripremanja igara, pjesama i specifinih izviakih sadraja (orijentacija, signalizacija, vorovi), priprema za kulturno-zabavne aktivnosti i posebice igre na snijegu. Na kolektivnoj se pripremi dogovarao okvirni program zimovanja te organizacija ivota i rada za vrijeme zimovanja svih sudionika, naroito na skupno obavljanje zadataka od znaaja za sve sudionike. Veina je predvodnica zadovoljna provedenim pripremama (srednja ocjena 4,5) a u prijedlozima za poboljanje priprema naglaava se: s pripremama poeti ranije, barem 3-4 tjedna prije odravanja zimovanja podjela dunosti meu predvodnicama (specijalizacija, timski rad) kako bi se svatko osobno to bolje pripremio za svoju ulogu u neke zajednike aktivnosti (planiranje opreme i nabavke, primjerice) ukljuiti vei broj predvodnica kako bi se teret poslova ravnomjernije rasporedio. 2. Kratak opis aktivnosti na zimovanju Aktivnosti na zimovanju bile su raznovrsne i brojne, vremenski i sadrajno pravilno rasporeene. Od jutarnje tjelovjebe do veernjih kulturno-zabavnih programa (prije spavanja) svi su dani bili ispunjeni stalnom izmjenom aktivnosti na otvorenom i u zatvorenom prostoru. Svakodnevno su se tijekom prijepodneva i poslijepodneva o odreenom razdoblju odvijale aktivnosti na otvorenom: od igara na snijegu i pravljenja snjegovia do etnji i orijentacije te orijentacijskog tranja. S obzirom na manje koliine snijega, sanjkanje je bilo nedovoljno zastupljeno. Vanije aktivnosti bile su:
IZVIAI I KOLA
Prilozi 193
jutarnja tjelovjeba podizanje i sputanje zastave igre na snijegu (snjegovii, grudanje, tafetne igre i dr.) etnje kroz selo i uz Petrinjicu, hodnja do samostana u Hrv. untiu prisustvovanje svetoj misi u samostanu sv. Antuna Padovanskog orijentacija u prostoru orijentacijsko tranje vezanje vorova uenje putnih znakova izviake i druge igre uenje Morzeove abecede posjeta seoskom domainstvu likovna radionica (modeliranje, papirtina, izrada estitki) plesna radionica kulturno-zabavni i disko programi filmske veeri (igrani i crtani filmovi) Govorei o poboljanju programa predvodnice su zadovoljne sadrajima, jedini je problem bio nedovoljna koliina snijega. Srednja ocjena svih aktivnosti na zimovanju je 4,5. 3. Ocjena primjerenosti sadraja zimovanja psihofizikoj dobi sudionika S obzirom na veliki raspon u dobi sudionika zimovanja (9-16 godina) i njihov relativno manji broj, bilo je tee programirati aktivnosti koje bi sve sudionike podjednako zadovoljile. Taj se problem djelomino ublaio radom u jatima, odnosno patrolama, no kako je konaan broj sudionika bio poznat neposredno pred polazak bilo je tee pravodobno se pripremiti. 4. Najuspjenije aktivnosti sa stajalita predvodnica Meu najuspjenije aktivnosti na zimovanju predvodnice su uvrstile: igre na snijegu i etnje orijentacijsko tranje kulturno-zabavne veeri uenje vorova i signalizacije likovne radionice sudjelovanje na svetoj misi u samostanu sv. Antuna Padovanskog u Hrv. untiu 5. Najuspjenije aktivnosti sa stajalita sudionika Prema ocjenama predvodnica sudionici su najbolje primili sljedee aktivnosti: kulturno-zabavne veeri orijentacijsko tranje
194 Prilozi
IZVIAI I KOLA
igre na snijegu likovne radionice izbor za Miss i Mistera zimovanja
6. Ocjenu sudjelovanja djece u obavljanju radnih zadataka Predvodnice su vrlo dobrim ocijenile ukljuivanje sudionika u rad tijekom zimovanja. Neznatan broj sudionika nerado je obavljao zadatke deurnih dok sve druge uglavnom nije trebalo podsjeati ili prisiljavati. Sudionici su odravali istou u objektu i oko njega, pomagali u kuhinji, brinuli o loenju pei te deurali nou. Nono deurstvo i loenje vatre bilo je najzanimljivije za one sudionike koji su prvi puta na ovakvom zimovanju i za koje je to potpuno novo iskustvo. Posebno je istaknut doivljaj kada su usred zimovanja dopremljena ispiljena drva za grijanje koja su sudionici s radou spremali. 7. Smjetaj i drugi prostorni uvjeti za zimovanje, odnosno, viednevni boravak djece Uz povoljne uvjete koje objekt Djejeg istraivalakog centra prua za zimovanje i druge aktivnosti, predvodnice su dale i odreene prijedloge za poboljanje smjetajnih uvjeta i to: poveati broj postelja poveati broj WC-a kvalitetnije rijeiti grijanje sanitarnih prostorija kvalitetnije rijeiti odlaganje obue Ocjena za smjetajne i druge uvjete: 3,5 8. Ocjena prehrane Kvalitetu pripreme, raznovrsnost i koliinu prehrane predvodnice su ocijenile ocjenom odlian. Sudionici su dnevno imali pet obroka, od ega dva meuobroka. Odreene primjedbe i prijedlozi odnose se na: nabavljanje kvalitetnijih namirnica, to znai i skupljih, a konaan financijski uinak je jednak jer e biti manje bacanja hrane namirnice u svjeem stanju nabavljati neposredno prije uporabe, a ne prije dolaska na zimovanje izbor mesnih preraevina vie prilagoditi navikama djece. 9. Ocjena prinosa pojedinih sastavnica zimovanja pozitivnom razvitku mladih osoba Predvodnice su brojanim ocjenama ocjenjivale najvanije sastavnice zimovanja u odnosu na njihov prinos pozitivnom razvitku mlade osobe. Slijede srednje ocjene za svaku sastavnicu:
IZVIAI I KOLA
Prilozi 195
a) b) c) d) e) f) g) h)
socijalizacija djece: ocjena 4,5 stjecanje radnih navika: ocjena 4,5 stjecanje novih znanja i umijea: ocjena 4,3 zabava i razonoda: ocjena 4,0 samostalnost djece: ocjena 4,0 tjelesni i zdravstveni (kretanje, svjei zrak, igre na otvorenom): 4,75 upoznavanje novih krajeva i ivota i rada ljudi: ocjena 3,75 kreativnost, inicijativa: ocjena 4,0
10. Ocjena osobne osposobljenosti za obavljanje predvodnikih zadaa na zimovanju, te prinos zimovanja osobnoj strunoj (buduoj uiteljskoj) kompetenciji Predvodnice su kao vrlo uspjenu ocijenile osobnu osposobljenost za izvravanje zadataka na zimovanju. Dvjema predvodnicama je ovo bilo prvo zimovanje pa su naglasile da bi individualno i osobno trebale ovladati jo nekim sadrajnim i organizacijskim sastavnicama. Naglasile su i injenicu da su na ovom zimovanju nauile neke nove sadraje i stekle nova iskustva. Povezujui iskustva sa zimovanja sa svojim buduim (uiteljskim) pozivom sve predvodnice su naglasile velik znaaj novih znanja i iskustava steenih na ovom zimovanju, ali i u izviakim aktivnostima uope, primjerice: sigurnost u nastupu pred djecom komuniciranje s djecom nova znanja i umijea vie pouzdanja u vlastite sposobnosti bolje razumijevanje djece i njihovih potreba mogunost da se ui i od djece koja su puna raznih znanja. Zakljuak: Vrednovanje kvalitete zimovanja koje su provele predvodnice neupitno je utvrdila uspjenost zimovanja s opeg odgojno-obrazovnog motrita kao i s motrita izviakog pokreta. Iako u oteanim uvjetima (zima, kratki dnevni sati, manjak snijega, relativno dosta radnih obveza i sl.), zimovanje je uspjelo: realizirani su planirani programi, djeca su bila aktivna i razigrana, nije bilo bolesnih ni povrijeenih. Predvodnice su solidno pripremljene za izvrenje svih zadaa, a poneko nezadovoljstvo ili pretjerana (samo)kritinost rezultat je stava da se ne mogu (i ne trebaju) unaprijed predvidjeti i propisati sve radnje i postupci (osim onih temeljnih), to znai da odreene probleme i nedoumice valja rjeavati u vrijeme i na mjestu njihova nastajanja, to je jedna od karakteristika izobrazbe izviakoga voe. Posebno vrijedi naglasiti spoznaju svih predvodnica da e im ovo zimovanje koristiti u buduem uiteljskom radu.
196 Prilozi
IZVIAI I KOLA
9. 11. 6. Taborovanje Motovun Savudrija Izviaka kola iz Zagreba provela je 2005. godine kombinirano taborovanje (umsko i morsko) na lokaciji Motovun i Savudrija. Po zavretku taborovanja sudionici su ispunjavali upitnik koji je posluio za unutarnje vrednovanje taborovanja da bi se unaprijedilo sljedee taborovanje. Obrada upitnika rezultati Ukupan broj sudionika taborovanja bio je 65, od toga djeca i mladi 50 i 15 predvodnica. Upitnik je imao 14 pitanja, od je ega 13 pitanja s ponuenim odgovorima jednostrukog i viestrukog izbora, odnosno, mogueg odgovora izvan toga, a jedno je pitanje tipa iznoenja miljenja koja eventualno nisu zahvaena prethodnim pitanjima. Upitnik je popunjavalo 49 sudionika taborovanja (djece). No, zbog nepanje, previda ili drugog razloga na neka pitanja nije odgovorilo uvijek svih 49 ispitanika. Zbog toga je srednja ocjena, odnosno postotak, u tim sluajevima izraunat prema stvarnom broju odgovora. Prvim se pitanjem eljelo saznati lanstvo sudionika taborovanja u nekoj od izviakih udruga. Na pitanje je odgovorilo ukupno 49 ispitanika. Od tog broja njih 44 su lanovi izviakih udruga (89,80%) dok 5 sudionika (10,20%) nisu izviai. S obzirom na relativno slab odaziv djece i mladih na izviaka taborovanja tijekom ovoga ljeta, odgovori na ovo pitanje pokazuju da je lanstvo u izviakim udrugama bilo presudno pri odluci da se dio ljeta provede na taborovanju. Drugim pitanjem eljelo se utvrditi prethodna iskustva, odnosno, prethodno sudjelovanje u nekim izviakim aktivnostima. Odgovorilo je 49 ispitanika. Njih 13 (26,53%) prvi je put na nekoj izviakoj aktivnosti. Iskustvo u izviakim aktivnostima ima veina sudionika taborovanja, njih 36 (73.47%) Meu ispitanicima s prethodnim iskustvom na izviakim aktivnostima ak je 14 bilo i na izviakom zimovanju, odnosno, njih 38,89% (od ukupnog broja ispitanika to je 28,58%). Tree pitanje odnosilo se na to jesu li ispitanici ve boravili negdje vie dana bez roditelja. Na pitanje je odgovorilo 49 sudionika. Samo 7 ispitanika (14,29 %) izjavilo je da im je to prvi viednevni boravak bez roditelja, dok su ostali (njih 42 ili 85,71 %) odgovorili nijeno (pozitivna korelacija s brojem izviaa na taborovanju), to je za provoenje taborovanja bila olakotna okolnost. Ovo je pitanje imalo smisla jer je prosjena dob sudionika taborovanja iznosila 12 godina i djeca u toj dobi nisu esto u situaciji da borave odvojena od roditelja due vrijeme. U etvrtom pitanju eljelo se doznati je li tko od sudionika taborovanja ve bio na nekom od izviakih tabora.
IZVIAI I KOLA
Prilozi 197
Odgovorilo je 49 sudionika. Od toga je njih 17 (34,69 %) izjavilo da im je ovo prvo izviako taborovanje, a 32 sudionika (65,31 %) je prethodno ve bilo na taborovanju. Kako je taborovanje najsloeniji oblik provoenja izviakog programa, povoljno je to je broj sudionika s iskustvom s taborovanja vei od broja sudionika koji su prvi put na taborovanju. U petom se pitanju eljelo provjeriti u kojoj je mjeri ovo taborovanje ispunilo oekivanja sudionika. Odgovorilo je 49 sudionika. Da je taborovanje u potpunosti ispunilo oekivanja, izjavilo je 14 sudionika (28,57 %). Taborovanje je uglavnom ispunilo oekivanja za 30 sudionika (61,22 %), a uglavnom nije ispunilo oekivanja za 5 sudionika (10,20 %). Niti jedan sudionik nije izjavio da taborovanje uope nije ispunilo oekivanja. Iz odgovora se moe zakljuiti da je taborovanje za veliku veinu sudionika (njih 44 ili 89,10 %) ispunilo oekivanja, to je vrlo pozitivna ocjena za ukupno taborovanje. estim se pitanjem eljelo konkretizirati odgovor na prethodno pitanje, odnosno, pojedinano ocijeniti najvanije aktivnosti i uvjete na taborovanju. Srednje ocjene su sljedee (poredano silazno): a) kola jahanja b) kola streliarstva c) izviaki sadraji (igre, vjetine, pjesme...) d) kulturno-zabavne aktivnosti e) izleti f) polaganje vjetina (vjetarstava) g) upoznavanje kraja i aktivnosti ljudi h) promjena lokacije tabora i) izrada izviakih patenata j) prehrana (kvaliteta hrane, broj obroka, koliina...) k) ureenost terena za taborovanje l) sportske aktivnosti (igre, natjecanja...) m) higijenski objekti n) smjetaj u kuicama o) jednoobraznost p) smjetaj u atorima 4,83 4,79 4,59 4,56 4,40 4,25 4,16 4,13 3,85 3,76 3,76 3,73 3,62 3,60 3,40 3,10
Od 16 elemenata za ocjenjivanje polovina njih ocijenjeno je ocjenom veom od 4, est je ocjena u rasponu iznad 3,5 a manje od 4, a samo dvije ocijenjeno je ocjenom manjom od 3,5. Kao to je vidljivo, streliarstvo i jahanje ocijenjeni su najveim ocjenama. Mada nisu tipini izviaki sadraji, ali u traenju atraktivnih sadraja u smjeru bogaenja klasinog
198 Prilozi
IZVIAI I KOLA
izviakog programa to su sigurno korisne aktivnosti, to upuuje na nastavak takve prakse u buduim aktivnostima. Visoko su ocijenjene izviake aktivnosti u uem smislu (vjetine, igre, pjesme, kulturnozabavne aktivnosti i sl.). Zanimljivo je da je promjena lokacije tabora tijekom taborovanja ocijenjena visoko (4,13), mada je to vrlo sloena radnja i zahtijeva napor i ozbiljnost sudionika. Zanimljiva je relativno niska ocjena za sportske aktivnosti (igre, natjecanja, ...) pa u daljnjoj evaluaciji valja propitati te sadraje i uiniti ih privlanijima u sljedeim taborovanjima. Uvjeti taborovanja (tereni, prehrana, higijenski objekti i sl. dobili su neto loije ocjene, mada sve iznad 3,50. Stoga i to valja propitati u daljnjoj evaluaciji i pripremama za sljedee taborovanje, kako bi se vidjelo to je od toga objektivno, pa valja poboljati, a to je subjektivno, odnosno rezultat eventualne razmaenosti sudionika. Najizrazitiji primjer za to je ocjena 3,10 za smjetaj u atorima, mada je to jedno od tipinih obiljeja izviakih aktivnosti, posebice taborovanja. Sedmim pitanjem eljeli smo dobiti jedinstvenu ocjenu za cjelokupno taborovanje. Taborovanje je ocijenjeno srednjom ocjenom 4,39. U osmom se pitanju trailo obrazloenje za ocjenu ukupnog taborovanja iz prethodnog pitanja. Ponueno je ukupno 16 elemenata, od kojih 10 afirmativnih i 6 negativnih, pri emu su se ispitanici mogli izjasniti za vie ponuenih odgovora. Argumenti za ocjenu taborovanja poredani su silazno, prema broju navoenja u upitniku. a) da su se zabavili b) da je bilo zanimljivo c) da su nauili neto novo d) da su se odmorili od kole i dr. e) da su upoznali nove deke/cure f) da su ih predvodnice dobro vodile g) da su bili u prirodi h) da je bilo uzbudljivo i) da su upoznali nove krajeve domovine j) jer je bila dobra organizacija ivota k) predvodnice su loe organizirale rad l) bilo je dosadno m) jer se nisu odmorili od kole i dr. navedeno 37 puta 36 31 31 30 30 26 25 23 19 2 1 1 75,51 % 73,47 % 63,27 % 63,27 % 61,22 % 61,22 % 53,06 % 51,02 % 46,94 % 38,78 % 4,08 % 2,04 % 2,04 %
Iz uestalosti odgovora vidljiva su oekivanja i zadovoljstvo sudionika taborovanjem: zabava, zanimljivost i odmor, nove spoznaje i nova lica, dobro voenje, priroda i novi krajevi domovine. U 9. pitanju eljela se dobiti ocjena za neposredno voenje, tj. rad predvodnica. Ponueno je ukupno 6 elemenata, od kojih 5 afirmativnih, 1 neutralni, te mogunost opisa
IZVIAI I KOLA
Prilozi 199
ako se ocjena ne slae s ponuenima, pri emu se moglo izjasniti za vie ponuenih odgovora. Od 49 ispitanika najee je spomenuto: a) b) c) d) e) f) nauile su nas nekim igrama i pjesmama u ophoenju s nama bile su ljubazne vodile su brigu o cjelodnevnim aktivnostima ozbiljne su i odgovorne bile su pravedne i prema svima postupale jednako nita od navedenog. 34 26 23 21 23 0 69,39% 53,06% 46,94% 42,86% 46,94% 0%
Dopisanih miljenja neslaganja s ponuenim odgovorima nije bilo, a jedan broj ispitanika elio je dodatno pojasniti svoje pozitivne ocjene o predvodnicama pa su dopisali: a) Stvarno su odline b) Bile su dobre c) Super su d) Odlian rad e) Bile su zabavne f) Dosta stroge g) Dobre su i pametne h) Zabavne, odgovorne super i) Ma jednostavno ZAKON! Super su, zabavne i ozbiljne. j) Dobre su i ele nas potaknuti. U ocjenama o predvodnicama prevladava uvaavanje strunosti i ljudskog odnosa prema ispitanicima. Desetim se pitanjem eljelo ispitati stav o nekim radnim zadaama neuobiajenima u svakodnevnom ivotu za ispitanike. Velika veina ispitanika, njih 37 (75,51%) dri da obavljanje nekih zadaa u taboru pomae njihovom osamostaljivanju. Radno angairanje pridonosi da se vie cijeni rad drugih osoba (25 ili 51,02%), a dobro je nauiti i neto to se do tada nije radilo (22 ili 44,90%). Tek mali broj sudionika taborovanja, njih 3 (6,12%) izjavljuje da im se uope ne svia to to su morali neto raditi. Jedanaesto pitanje odnosilo se na miljenje sudionika taborovanja o njegovu prinosu prevenciji nekih od tetnik navika. Odgovorilo je 45 sudionika. Veina ispitanika, 31 ili 68,89% dri da je vaan prinos taborovanja u njihovoj odluci da ne prihvate tetne navike, prije svega puenje i alkohol, a 14 ispitanika (31,11%) u tome ne vidi ulogu taborovanja. Meu onima koji ne vide ulogu taborovanja u prevenciji tetnih navika ima zanimljivih obrazloenja, poput toga da oni ve imaju izgraen negativan stav prema tetnim navikama i prije ovoga taborovanja. U 12. i 13. pitanju eljelo se vidjeti kakvi su neki stavovi sudionika o buduim taborovanjima. Tako 44 je ispitanika (95,65%) izjavljuje da bi i sljedee godine eljelo ii
200 Prilozi
IZVIAI I KOLA
na taborovanje s Izviakom kolom, a 45 njih (91,11%) preporuit e taborovanje s Izviakom kolom i svojim prijateljima i znancima. Mogunost da u 14. pitanju kau neto to ih se nije pitalo nije koristio nitko od sudionika. Zakljuna misao Odgovori sudionika taborovanja pokazuju nekoliko bitnih stvari koje potvruju orijentaciju Izviake kole na kvalitetan i struan rad s izviaima i onima koji to nisu. Prvo, radi se o privrenosti glavnim znaajkama izviakog pokreta, od programskih sadraja do organizacijskih oblika. Taborovanje je obilovalo tipinim izviakim sadrajima (ureenje taborskog prostora, sudjelovanje sudionika u obavljanju odreenih dunosti karakteristinih za ivot u taboru, upoznavanje, savladavanje i polaganje izviaki vjetarstava i sl.). Drugo, ivot i rad na taborovanju obogaen je netipinim izviakim aktivnostima, to najbolje ilustrira kola jahanja i kola streliarstva. Izvrsne ocjene sudionika govore da je to prihvaeno veoma pozitivno. Tree, taborovanje je organizirano s promjenom lokacije, i to u dva razliita ambijenta: umskom (Motovun) i morskom (Savudrija). To je najsloeniji oblik izvoenja taborovanja i kako je ono uspjeno izvedeno, a i ta je promjena od sudionika dobila visoku ocjenu, pokazuje da je udruga Izviaka kola sposobna organizirati i takve najsloenije izviake aktivnosti. etvrto, vrednovanje pojedinih sadraja od strane sudionika i obrazloenja ocjena koje su dali potvruju generalne vrijednosti izviatva, a u ovom posebnom sluaju i sposobnost Izviake kole da te vrijednosti nenametljivo implementira u aktivnosti taborovanja. Rije je o tomu da su sudionici prepoznali taborovanje kao oblik uenja i odgoja u nekonvencionalnim uvjetima, pa tako na prvom mjestu obrazlau svoje visoke ocjene taborovanju izjavom da su tijekom taborovanja nauili neto novo, da su imali dobro vodstvo, da su stekli nova poznanstva, zabavili se i upoznali nove krajeve svoje domovine. Peto, i ovo je taborovanje potvrdilo evaluaciju prethodnih veih aktivnosti Izviake kole (taborovanja i zimovanja, primjerice) u pogledu odnosa prema kadrovima koji (pred)vode izviae i ostalu djecu/mlade. To je orijentacija na odrasle, punoljetne i u svakom pogledu strune i kompetentne voditelje, osposobljene prema vlastitom programu Udruge, u punoj sprezi sa strukom i znanosti. Sudionici izrijekom navode da su ih predvodnice dobro vodile, da su ih nauile mnogo novih sadraja, da su u ophoenju ljubazne i pravine, te da su ozbiljne i odgovorne.
IZVIAI I KOLA
Prilozi 201
9.12. Primjer natjecanja

Natjecanja su jedan od oblika izviakog rada. Ona mogu biti pojedinanog ili skupnog karaktera. Pojedinana su natjecanja mogua ve unutar jednog jata ili patrole, a skupna natjecanja mogu biti ve izmeu dva jata ili dvije patrole. Na kraju, natjecanja mogu zavriti na dravnoj razini. Skupna su natjecanja vrlo pogodna i prihvatljiva kada na nekom izletu ili viednevnoj aktivnosti sudjeluje vie temeljnih odgojno-radnih skupina (jata ili patrola). Njima se, meu ostalim, pridonosi i izgradnji osjeaja pripadnosti jatu/patroli. U prethodnim je poglavljima spomenuta suradnja Izviake kole i Osnovne kole Augusta enoe u okviru programa udesna Hrvatska na izletu U zaviaju Ljudevita Posavskog. Cjelodnevni boravak u prirodi pogodovao je mnogim igrama na otvorenom iz kojih su u nekima izvedena i natjecanja izmeu patrola. Uz opis igara/natjecanja objavljujemo i jedan od moguih naina voenja zapisnika o natjecanjima te odgovarajuim diplomama za ostvarene rezultate, to je sastavni dio dokumentacije o aktivnostima koja e, osim svjedoenja, posluiti i za evaluciju odranih aktivnosti. Najbolji kopljanik Natjecanje za najboljeg kopljanika povezuje se s vremenom kneza Ljudevita i kasnijih dogaanja iz nae povijesti kada su koplja bila vana oruja za ratovanje. Koplja se pripreme od ljeskovih (ili drugih) tapova duljine jedan i pol do dva metra. Svaka patrola odredi kopljanike koji e je zastupati. Po jedan kopljanik iz svake patrole dolazi na crtu s koje se bacaju koplja. Na znak predvodnika (ili nekog drugog voditelja natjecanja) kopljanici izbacuju koplja. Biljee se tri najbolja bacanja i boduju s jedan, dva ili tri boda. Potom slijedi drugo bacanje (drugih kopljanika), bodovanje i tako redom, ovisno koliko voditelj natjecanja odlui. U sluaju jednakog broja bodova, pristupa se dodatnom jednom bacanju. (Za uspjeno bacanje ne treba traiti da se koplje zabije u zemlju kao na atletskim natjecanjima.) (Vano: kopljanici trebaju biti dovoljno udaljeni jedan od drugoga, a posebice promatrai: najbolje da se nalaze iza crte bacanja.) U ovom su primjeru bile etiri patrole i pet bacanja:
PATROLA Panonski mornari Lopo Roda Sisak 1. bac. mj. bod. 3 1 4 2 1 3 0 2 2. bac. mj. bod. 4 3 2 1 0 1 2 3 3. bac. mj. bod. 1 2 3 4 3 2 1 0 4. bac. mj. bod. 3 2 4 1 1 2 0 3 5. bac. mj. bod. 3 1 4 2 1 3 0 2 UKUPNO 6 11 3 10
9
202 Prilozi
IZVIAI I KOLA
1. mjesto: Lopo 2. mjesto: Sisak 3. mjesto: Panonski mornari Najbra vrea Ovo je natjecanje spretnosti u kojem izviai tre u vreama. Izviai uu u vree koje se zaveu ispod pazuha i postroje se na startnoj crti. U jednoj trci natjee se po jedan predstavnik iz svake patrole. Broj utrka odreuje voditelj natjecanja. Na znak, izviai u vreama tre do ciljne crte udaljene 10-15 metara. Boduju se tri prva natjecatelja s tri, dva i jednim bodom. Ako natjecatelj padne, moe nastaviti utrku. U sluaju jednakog broja bodova pristupa se jednom dodatnom tranju. U ovom su primjeru bile etiri patrole i pet trka:
PATROLA Panonski mornari Lopo Roda Sisak 1. utrka mj. bod. 4 0 3 1 2 2 1 3 2. utrka mj. bod. 2 2 3 1 1 3 4 0 3. utrka mj. bod. 4 0 2 2 1 3 3 1 4. utrka mj. bod. 4 0 3 1 2 2 1 3 5. utrka mj. bod. 2 2 4 0 3 1 1 3 UKUPNO 4 5 11 10
1. mjesto: Roda 2. mjesto: Sisak 3. mjesto: Lopo Najbra tronoga Rije je o natjecanju parova u tranju na tri noge. Svaka patrola odredi svoje predstavnike za natjecanje i to po dva natjecatelja kojima se na startnoj crti izviakom maramom zaveu noge koje se dodiruju. Tri se do ciljne crte udaljene 10-15 metara. Boduju se prva tri para s tri, dva i jednim bodom. Ako tronoga padne, moe nastaviti natjecanje. Ako se marama razvee, utrka se moe nastaviti kada se ponovno svee. U ovom su primjeru bile etiri patrole i pet utrka:
IZVIAI I KOLA
Prilozi 203
1. mjesto: Panonski mornari 2. mjesto: Sisak 3. mjesto: Roda Najspretniji vodonoa Na mjestu natjecanja napravi se poligon pravokutnog oblika (priblino 4 x ? m) tako da se u tlo zabodu kolii visine 70-80 cm koji se u gornjem dijelu poveu pagom. Natjecatelji u pognutom poloaju prolaze ispod mree s jednog na drugi kraj poligona nosei na taci au punu vode. Ako je mogue mjeriti vrijeme, natjecatelji tre pojedinano, ako se vrijeme ne mjeri , tre istodobno (po jedan iz svake patrole), s tim da tada poligon treba biti vee irine kako bi svi natjecatelji stali. Boduju se prva tri natjecatelja s tri, dva i jednim bodom koji nisu prolili vie od pola ae. U sluaju jednakog broja bodova, pristupa se jednom dodatnom tranju. U ovom su primjeru bile etiri patrole i pet trka:
1. mjesto: Sisak 2. mjesto: Lopo 3. mjesto: Roda Na kraju natjecanja patrole su dobile diplome za postignute rezultate (vidi poglavlje 9.14). Diplome je danas jednostavno izraditi na raunalu s tim da se sve pripremi unaprijed, a na terenu se samo upiu imena patrola. Naravno, treba ponijeti raunalo (laptopa ima ve dovoljno) i pisa. U ovom su sluaju na diplomama i odgovarajui simboli u skladu s nazivom, mjestom i sadrajem aktivnosti. Tako diploma za 1. mjesto ima fotografiju staroga gradskog mosta u Sisku (poetak 20. stoljea), za 2. mjesto fotografiju Staroga grada Sisak (iz 16. stoljea) i za 3. mjesto fotografiju rode (sisaka Posavina s mnogo roda igo: Europsko selo roda).
9.13. Faksimili
Da bismo potkrijepili neke pokazatelje i injenice navedene u prethodnom tekstu, prilaemo faksimile originalnih dokumenata, kako bismo bili to vjerodostojniji.
204 Prilozi
IZVIAI I KOLA
Pisma glavnog tajnika WOSM-a nakon posjete Petrinji Glavni tajnik Svjetske organizacije skautskog pokreta Jacques Moreillon posjetio je 1998. godine Hrvatsku, kojom prilikom i petrinjske izviae te Visoku uiteljsku kolu gdje se upoznao s jedinstvenom praksom ulaska izviatva u sustav visokog obrazovanja. U daljnjoj korespodenciji glavnom tajniku je predloen istraivalaki projekt koji bi u svojoj konanici rezultirao ulaskom izviatva u svih devet visokih uiteljskih kola u Hrvatskoj. Drimo su da ta pisma u duhu namjene i sadraja ovoga prirunika.
Potovani g. Rupi Hvala to ste me toplo primili na Vaoj Visokoj uiteljskoj koli i hvala Vam za podrku koju dajete izviatvu u Hrvatskoj kroz organizaciju 60 sati izviatva na Vaoj koli. Spomenuo sam Va primjer u Ministartvu prosvjete i ustrajao sam da i ostale visoke uiteljske kole slijede va primjer. Iskreno se nadam da e se i to jednog dana ostvariti. Kao to sam obeao aljem Vam izbor iz svjetske literature o izviatvu koja e, nadam se, biti dana na koritenje Vaim studentima. Molim Vas da nastavite s Vaim radom kroz izviatvo kao edukator buduih uitelja za budunost hrvatske mladei. Sa tovanjem Va Jacques Moreillon
Co: Gradonaelnik Petrinje Europski skautski ured Darko Tivanovac, predsjednik Saveza izviaa Hrvatske
IZVIAI I KOLA
Prilozi 205
Dragi izviaki brate Hvala Vam to ste me toplo primili u Petrinji i pokazali to radite za izviatvo kao voa izviaa ali i kao nastavnik. Treba nam vie ljudi kao to ste Vi, netko tko je tako potpuno predan izviatvu. Dajete izvrstan primjer drugima i nadam se da e ga i mnogi drugi pratiti. Srdano Va: Jacques Moreillon
Co: Gradonaelnik Petrinje Europski skautski ured Darko Tivanovac, predsjednik Saveza izviaa Hrvatske
206 Prilozi
IZVIAI I KOLA
Dragi izviaki brate Hvala na pismu od 20. 10. 1998. i vrlo zanimljivim dodacima. Dobro se sjeam svoga posjeta Petrinji, iz dva vrlo precizna razloga: hrabrost, predanost i entuzijazam skauta koji ustraju u svom nastojanju, unato razaranjima i ekonomskim potekoama; Visoka uiteljska kola, sa svojim iznimnim potencijalom koji predstavlja multiplicirajui imbenik u razvitku skautskog pokreta. Proslijedio sam Vae pismo i dodatke kolegi Dominique Bernardu, upravitelju Europske skautske organizacije glede moguih napomena i objanjenja, budui da konana odluka u svezi s Vaim prijedlozima ipak ulazi u ovlasti Europskog skautskog odbora. Ja osobno, podrao bih svaki pokret prema obrazovanju uitelja glede skautskog pokreta. Ovaj prijedlog se u potpunosti slae s naom filozofijom o skautskom pokretu kao dodatnom poduavanju, neformalnoj obrazovnoj metodi, koja dopunjava slubenu metodu proirenu u kolama i neslubenu metodu koja dolazi iz obitelji. Glede ovog predmeta, prilaem dokument koji su sastavili glavni izvrni asnici pet najveih svjetskih organizacija mladei: Obrazovanje mladih ljudi: izjava u osvit 21. stoljea, te dokument: Neke napomene o skautskom pokretu u kolama. U svezi s tim, budui da Vai prijedlozi zahtijevaju kontakt s vlastima i Hrvatskim skautskim pokretom, te prethodnu raspravu s Vama, najbolje rjeenje bi bilo da Dominique Bernard ili netko iz njegova radnog tima uspostavi direktni dijalog s Vama, u nazonosti Hrvatskih skauta, s kojima dijelim nau korespodenciju. Srdano Va: Jacques Moreillon
Co: Dominique Bernard Savez izviaa Hrvatske
IZVIAI I KOLA
Prilozi 207
O suradnji Uiteljskog fakulteta i Izviake kole
208 Prilozi
IZVIAI I KOLA
Uvjerenje o zavrenom 1. stupnju osposobljavanja izviakih voditelja u Izviakoj koli
IZVIAI I KOLA
Prilozi 209
9.14. Fotografije iz prakse
Sl. P 01: Vrhunsko umijee iz tehnike taborovanja
210 Prilozi
IZVIAI I KOLA
Vodi
Prirodnjak
Ribica
Biciklist
Sl. P 02: Oznake nekih vjetina za poletaraca
Pionir
Izviaki kurir
Motritelj
Sl. P 03: Oznake nekih vjetarstava za izviae
Topograf
Signalist-vezist
Specijalist preivljavanja u prirodi
Ekolog
Sl. P 04: Oznake nekih specijalnosti za izviae-istraivae
IZVIAI I KOLA
Prilozi 211
Sl. P 05: Izviaka odora planinki
Sl. P 06: Znak WOSM-a i znak SIH-a (str.42)
212 Prilozi
IZVIAI I KOLA
Sl. P 07: Izviaki sastanak na otvorenom
Sl. P 08: S jednog taborovanja-okupljanje oko stijega
IZVIAI I KOLA
Prilozi 213
Sl. P 09: Snijeg na zimovanju punoa sadraja
Sl. P 10: Na izletu ima mnogo kretanja
214 Prilozi
IZVIAI I KOLA
Sl. P 11: Na izletu se je dovoljno vremena da se upozna izviaki ator
Sl. P 12: Putni znak od granica
IZVIAI I KOLA
Prilozi 215
Sl. P 13: Signalizacija semafor za starije izviae
Sl. P 14: S terenske nastave studenata kolegija Izviai i kola
216 Prilozi
IZVIAI I KOLA
Sl. P 15: Jesen u izviakom taboru
Sl. P 16: udesna Hrvatska: Plavi autobus
IZVIAI I KOLA
Prilozi 217
Sl. P 17: Orijentacija karte prvi je korak za njeno koritenje
Sl. P 18: Budua uiteljica izviaka predvodnica
218 Prilozi
IZVIAI I KOLA
Sl. P 20: Na usponu prema G. Baugi Lastavice i Rode na snijegu
Sl. P 21: Proljee u gradu Stara lipa u gradskom parku
IZVIAI I KOLA
Prilozi 219
Sl. P 19: Vitez predaje izviake zastavice
udesna Hrvatska Punim gasom prema uu Kupe u Savu
220 Prilozi
IZVIAI I KOLA
Logorska vatra sveana, tajnovita i razigrana
Jesenja okrjepa u umi
IZVIAI I KOLA
Prilozi 221
Razliiti su naini upoznavanja prirode
Iz tabora u obilazak okolice
222 Prilozi
IZVIAI I KOLA
Istraivanje ivota u rijeci zimi
Pilot zrakoplovne jedrilice - specijalnost za brane u suradnji s Aero klubom Zagreb
IZVIAI I KOLA
Prilozi 223
Izviai speleolozi kreu na istraivanje...
... u suradnji s Drutvom za istraivanje i snimanje krakih fenomena iz Zagreba
224 Prilozi
IZVIAI I KOLA
Osnove streliarstva
Prvi koraci u jahanju
IZVIAI I KOLA
Prilozi 225
Neke vjetine na rijeci u suradnji s izviaima-porjeanima iz Osijeka iz Plavog programa SIH-a
Izrada splava izviaa-pomoraca
226 Prilozi
IZVIAI I KOLA
Novi narataj izviakih predvodnica
S jedne od smotri
IZVIAI I KOLA
Prilozi 227
Uenje vezanja vorova uz pasku i pomo instruktorice
Zorno uenje planinka u praktikumu DIC-a
228 Prilozi
IZVIAI I KOLA
S veernje priredbe na zimovanju
Poletarci krug oko predvodnika
IZVIAI I KOLA
Prilozi 229
I putovanja u inozemstvo: kulturno-povijesne znamenitosti
Igra Otimanje marame
230 Prilozi
IZVIAI I KOLA
S natjecanja u paljenju vatre
Uporaba atorskog krila u prirodi
IZVIAI I KOLA
Prilozi 231
Jamboree 2007. svjetski skup skauta
232 Prilozi
IZVIAI I KOLA
Diplome s jednog natjecanja
Izviaka kola, Zagreb Program udesna Hrvatska za uenike Osnovne kole A. enoe Zagreb U ZAVIAJU LJUDEVITA POSAVSKOG
D I P L O M A
za sudjelovanje i rezultate u vieboju izviakih igara PATROLI
RODA
za osvojeno 1. mjesto u natjecanju NAJBRA VREA
U Sisku 20. svibnja 2005.
Tajnik: Dalibor Jelavi
IZVIAI I KOLA
Prilozi 233
D I P L O M A
LOPO
za osvojeno 2. mjesto u natjecanju NAJSPRETNIJI VODONOA
234 Prilozi
IZVIAI I KOLA
D I P L O M A
PANONSKI MORNARI
za osvojeno 3. mjesto u natjecanju NAJBOLJI KOPLJANIK
IZVIAI I KOLA
Literatura 235
LITERATURA
1. Aljinovi, R. (2002). Izviake godine. Zagreb: Savez izviaa Hrvatske. 2. Anfosso, R. (1983). ivot na otvorenom (u prijevodu). Ljubljana: Mladinska knjiga 3. Bajsi, S. et al (2004). Kako osnovati izviaku udrugu. Zagreb: Savez izviaa Hrvatske. 4. Bognar, L i Matijevi, M (2002). Didaktika ( II. izmijenjeno izdanje). Zagreb: kolska knjiga. 5. Bonjak, B. (2004). 200 igara I. dio igre u prostoriji. Zagreb: Izviaka druba i Tisak-More. 6. Bonjak, B. (2004). 200 igara II. dio igre na otvorenom Zagreb: Izviaka druba i Tisak-More. 7. Bonjak, P . (1999). Logorske vatre (interni teajski prirunik). Zagreb: Savez izviaa Hrvatske. 8. Budworth, G. (2004) Knots Ropework. London: Anness Publishing Ltd. 9. Buar, M. (2000). Izviai istraivai. U: Zbornik radova Izviatvo u razvoju mladei i kole. Petrinja: Savez izviaa Hrvatske i Visoka uiteljska kola Petrinja. 10. Bltmann, U., Kant, I., Kasl, S.V., Beurskens, A. J.H.M., Van den Brandt, P .A. (2002). Fatigue and psychological distress in the working population Psychometrics, prevalence, and correlates. Journal of Psychosomatic Research 52 (6) 445 452. 11. Centner, S., Peko, A. i Pintari, A. (2006). Zlatni dani 1. Zagreb: kolska knjiga. 12. Centner, S., Peko, A. i Pintari, A. (2005). Zlatni dani 3. Zagreb: kolska knjiga. 13. orkalo, D. (2003). Grupe i unutargrupni procesi. U: Socijalna rekonstrukcija zajednice: Psiholoki procesi, rjeavanje sukoba i socijalna akcija (Dean Ajdukovi, ur.). Zagreb: Drutvo za psiholoku pomo. 14. Deli, A. (2000). Zoologija, prirunik za studente. Zagreb: Uiteljska akademija. 15. De Zan, I. (2000). Izviatvo i poetna nastava prirodoslovlja, U: Zbornik radova Izviatvo u razvoju mladei i kole. Petrinja: Savez izviaa Hrvatske i Visoka uiteljska kola Petrinja. 16. Dumazedier, J. (1967). Toward a society of leisure. New York: Free Press. 17. Findak, V. (1992). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: kolska knjiga. 18. Findak, V., Prskalo, I. (2004a). Kinezioloki leksikon za odgojitelje. Petrinja: Visoka uiteljska kola. 19. Findak, V., Prskalo, I. (2004b). Kinezioloki leksikon za uitelje. Petrinja: Visoka uiteljska kola. 20. Findak, V., Prskalo, I., Peji, A. (2003). Additional exercise as an efficiency factor in physical education lessons. Kinesiology. 35 (2): 143-154.
Literatura
236 Literatura
IZVIAI I KOLA
21. Findak, V., Mrakovi, M., Prskalo, I. (2003). Kinezioloki vidici uloge uitelja u razvoju djeteta i kole. U: Zbornik radova Trei dani Mate Demarina: Uitelj uenik - kola. pp: 36 -43. Petrinja: Visoka uiteljska kola Petrinja - Hrvatski pedagoko knjievni zbor. 22. Findak,V., Prskalo, I. (2004). Kinezioloko motrite na ekoloki odgoj. U: Dani Ante Starevia Ekologija u odgoju i obrazovanju. (Ur. S. Golac i sur.) pp (216-224). Gospi: Sveuilite u Rijeci -Visoka uiteljska kola Gospi. 23. Findak,V., Prskalo, I. (2004). Kinezioloko motrite na ekoloki odgoj. U: Dani Ante Starevia Ekologija u odgoju i obrazovanju. (Ur. S. Golac i sur.) pp (216-224) Gospi: Sveuilite u Rijeci -Visoka uiteljska kola Gospi. 24. Findak,V., Prskalo, I. (2004c). Kinezioloka motrita na kolu i razvoj. U: Peti dani Mate Demarina kola i razvoj. (Ur. I. Prskalo) pp (23-27) Petrinja: Visoka uiteljska kola u Petrinji. 25. Godec, R. (1955). vorovi. Ljubljana: Zveza tabornikov Slovenije. 26. Golec, I. (2000). Povijest kolstva u Petrinji 1700-2000. (str. 376-380). Petrinja: Matica hrvatska. 27. Harapin Mehkek, R. i Ivani, G. (2006). Poetnica (II. dio). Zagreb: Znanje. 28. Herceg, I. i Majer, K. (2006). Dohvati svoj svijet (Prirunik o razvoju duhovnih vrijednosti). Zagreb: Savez izviaa Hrvatske. 29. Iliin, V. (2002) Interesi i slobodno vrijeme mladih. U: Mladi uoi treeg milenija. (Ur. V. Iliin i F. Radin) (269-302). Zagreb: Institut za drutvena istraivanja i Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei. 30. Iliin, V. (2006). Mladi izmeu elja i mogunosti: poloaj, problemi i potrebe mladih Zagrebake upanije. Zagreb: Institut za drutvena istraivanja, Zagrebaka upanija . 31. Jajinovi, Z. (2005). Struktura slobodnog vremena djece predkolske dobi. Diplomski rad. Petrinja: Visoka uiteljska kola u Petrinji. 32. Jelavi, D. (2003). udesna Hrvatska U: Standardi programa prevencije poremeaja u ponaanju djece i mladih Zagreb: Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei. 33. Kolanovi, D., Mihokovi, D. i Zalar, I. (1999). Hrvatska itanka 3 Zagreb: kolska knjiga. 34. Lazi, D. i Zalar, I. (1995). Hrvatska itanka 3. Zagreb: kolska knjiga. 35. Leburi, A., Relja, R. (1999). Kultura i zabava mladih u slobodnom vremenu. Napredak 140 (2) 175-183. 36. Liina, B. (1998). Izviako taborovanje u slobodnom vremenu. Napredak br.3/1998. 37. Liina, B. (1999). Izviatvo i nastava prirode i drutva. U: Zbornik Uiteljske
IZVIAI I KOLA
Literatura 237
akademije Sveuilita u Zagrebu. Zagreb. 38. Liina, B. (2000). Izviatvo sastavnica uiteljskog studija. U: Zbornik radova Izviatvo u razvoju mladei i kole. Petrinja: Savez izviaa Hrvatske i Visoka uiteljska kola u Petrinji. 39. Liina, B. (2004). Izviai i kola, u: Zbornik radova kola i razvoj. Petrinja: Visoka uiteljska kola u Petrinji i Hrvatski pedagoko-knjievni zbor. 40. Liina, B. (2004). Izviai ue istraujui. Zagreb: Zrno, asopis za obitelj, vrti i kolu, br. 62. 41. Liina, B. (2005), Izviai u izvanuionikoj nastavi U: Zbornik radova sa kole uitelja. Zagreb: Hrvatski pedagoko-knjievni zbor. 42. Liina, B. (2005). Izviako zimovanje u slobodnom vremenu. U: Zbornik Uiteljske akademije u Zagrebu. Zagreb: Uiteljska akademija Sveuilita u Zagrebu. 43. Liina, B. (2005). Naobrazba uitelja i izviatvo. U: Zbornik radova Prema kvalitetnoj koli. Split: Visoka uiteljska kola u Splitu i Ogranak HPKZ Split. 44. Majer, K. ur. (2002). Vjetine poletaraca. Zagreb: Savez izviaa Hrvatske. 45. Majer, K. ur. (2003). Prihvati izazov, metoda projektnog pristupa. Zagreb: Savez izviaa Hrvatske. 46. Majer, K. ur. (2004). Vjetarstva izviaa i planinki. Zagreb: Savez izviaa Hrvatske. 47. Majtin, Z. i Novak, D. () Orijentacija i itanje karata. Zagreb: Planinarski savez Hrvatske. 48. Majurec, M., Brlas, S. (2001). Slobodno vrijeme uenika; nain provoenja slobodnog vremena; zadovoljstvo i potrebe. ivot i kola (6) 61-70. 49. Male, D. i Strievi, I. (2005). Zlostavljanje meu uenicima moe se sprijeiti. Zagreb: Udruenje Djeca prva. 50. Matas, M. (2000). Nastava geografije i skautizam. U: Zbornik radova Izviatvo u razvoju mladei i kole. Petrinja: Savez izviaa Hrvatske i Visoka uiteljska kola u Petrinji. 51. Matijevi, M. (2000). Izviai i didaktike strategije, u: Zbornik radova Izviatvo u razvoju mladei i kole. Savez izviaa Hrvatske i Visoka uiteljska kola Petrinja. Petrinja. 52. Medved, R. (1987). Sportska medicina. Zagreb: Jumena. 53. Mikaj Todorovi, Lj. (2000). Maloljetnika delinkvencija i izviatvo. U: Zbornik radova Izviatvo u razvoju mladei i kole. Petrinja: Savez izviaa Hrvatske i Visoka uiteljska kola u Petrinji. 54. Milanovi, D (1997). Osnove teorije treninga. U: Prirunik za sportske trenere. (ur. D. Milanovi) pp 481 - 603. Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u Zagrebu.
Literatura
238 Literatura
IZVIAI I KOLA
55. Miigoj-Durakovi, M., Heimer, S., Gredelj, M., Heimer, . (2005). Nedovoljna tjelesna aktivnost. U; Zbornik saetaka - Znanstveni skup Prostorna distribucija populacijskih kardiovaskularnih rizika u Hrvatskoj. Zagreb. 4-4. 56. Mrakovi, M. (1997a). Uvod u sistematsku kineziologiju. Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u Zagrebu. 57. Muevi, I. (2006.). Izviai u koli. Diplomski rad. Zagreb: Uiteljska akademija. 58. Mui, V. (1979) Metodologija pedagokog istraivanja. Sarajevo: Svjetlost Zavod za udbenike. 59. Nagiov, L., Ramacsay, L. (1999). The occurence of the risk factors and health problems of people. U: Proceding boook. Kineziology for the 21st century (Ed. D. Milanovi). pp: 349 351. Zagreb, Fakulty of Physical education University of Zagreb. 60. Perke J. P . i Klepi, D. (1988). Moja matematika za kolu i kviz. Zagreb: Zadruna tampa. 61. Previi, V. (1987). Izvannastavne aktivnosti i stvaralatvo. Zagreb: kolske novine. 62. Previi , V. (2000). Izviatvo u slobodnom vremenu djece i mladih. U: Zbornik radova Izviatvo u razvoju mladei i kole. Petrinja: Savez izviaa Hrvatske i Visoka uiteljska kola u Petrinji. 63. Previi, V. (2000). Slobodno vrijeme izmeu pedagogijske teorije i odgojne prakse. Napredak 141 (4) 403 410. 64. Previi, V. (2003). Suvremeni uitelj: odgojitelj-medijator-socijalni integrator. U: Zbornik radova Uitelj-uenik-kola. Petrinja: Visoka uiteljska kola Petrinja i HPKZ Zagreb. 65. Previi, V. (2005). Dijete i slobodno vrijeme. Zagreb: Uiteljska akademija Sveuilita u Zagrebu. 66. Prskalo, I. (2000). Izviatvo i organizacijski oblici rada u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom podruju. U: Zbornik radova. Izviatvo u razvoju mladei i kole, 121-131. Petrinja: Savez izviaa Hrvatske i Visoka uiteljska kola u Petrinji. 67. Prskalo, I. (2005). Kinezioloko motrite na slobodno vrijeme djeteta. U: Zbornik Uiteljske akademije u Zagrebu. 329-340. Zagreb. 68. Puljak, L. (1999). Radost plovidbe. Zagreb: Znanje. 69. Radoevi, J. (2000). Izviatvo u razvoju pojma o sebi. U: Zbornik radova Izviatvo u razvoju mladei i kole. Petrinja: Savez izviaa Hrvatske i Visoka uiteljska kola u Petrinji. 70. Razdevek-Puko, C. (2005), Kakvog uitelja/nastavnika treba (oekuje) kola danas (i sutra)? Ljubljana: Pedagoki fakultet Sveuilita u Ljubljani. 71. Silov, M. (2000). Mladi i pravo na (samo)organiziranje. U: Zbornik radova
IZVIAI I KOLA
Literatura 239
Izviatvo u razvoju mladei i kole. Petrinja: Savez izviaa Hrvatske i Visoka uiteljska kola u Petrinji. 72. nur, Z. (1992). Pripremno razdoblje kategorije izviaa mlae dobi. Zagreb: Savez izviaa Hrvatske. 73. Taylor, S. (2004). Physical education, recreation and leisure in the Capital District (New York). Disertacija. New York: State university of New York Empire state college. 74. Vuak, S. (2000). Obitelj, kola, izviatvo: mjesto i uloga u razvoju mladih. U: Zbornik radova Izviatvo u razvoju mladei i kole. Petrinja: Savez izviaa Hrvatske i Visoka uiteljska kola u Petrinji. 75. Vuak, S. (2002). Osnove metodologije istraivanja odgoja i obrazovanja. Petrinja: Visoka uiteljska kola u Petrinji. 76. Vukoti, E. i Kramerek, J. (1957). Zbirka 600 igara. Beograd: Sportska knjiga. 77. ugi, Z. (1996). Uvod u sociologiju sporta. Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u Zagrebu. 78. ugi, Z. (2000). to je izviatvo kao socio-kulturni fenomen. U: Zbornik radova Izviatvo u razvoju mladei i kole. Petrinja: Savez izviaa Hrvatske i Visoka uiteljska kola u Petrinji. 79. Standardi programa prevencije poremeaja u ponaanju djece i mladih (2003). Zagreb: Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei, Povjerenstvo Vlade RH za prevenciju poremeaja u ponaanju djece i mladih. 80. Sustav osiguranja kvalitete neprofitnih organizacija - SOKNO (2005). Zagreb: AED. 81. Recruiting Adults (prijevod) (1990). eneva: Svjetski izviaki ured. 82. Temeljni principi (1992). eneva: Svjetski izviaki ured. 83. Statut Saveza izviaa Hrvatske (2006). Zagreb: Savez izviaa Hrvatske 84. Program Saveza izviaa Hrvatske (1999). Zagreb: Savez izviaa Hrvatske. 85. Osnove za rad Saveza izviaa Hrvatske (2001). (sastavili Fistoni, Z. et. al). Zagreb: Savez izviaa Hrvatske 86. Izvia u prirodi (1999). Priredio Aljinovi, R. Zagreb: Savez izviaa Hrvatske. 87. Hrvatska izviaka pjesmarica (1997). Koprivnica: I. O. Kamengrad. 88. *** (1983). Orijentacija. Ljubljana: Zveza tabornikov Slovenije. 89. Zabavne igre (1967). Zagreb: NIP Sportska tampa i NIK Stvarnost. 90. *** (2005). Zakon o zatiti prirode. Zagreb: Narodne novine, br. 70/05 91. Rjenik stranih rijei (Ani, V. i Goldstein, I. 2007). Zagreb: Jutarnji list i Novi Liber 92. http://www.scout.org 93. http://www.sih.hr 94. http://www.izvidjacka-skola.hr
Literatura
240 Biljeka o autorima
IZVIAI I KOLA
BILJEKA O AUTORIMA
BERISLAV LIINA je roen 1. veljae 1945. u Glini gdje je zavrio osnovnu kolu. U Petrinji je zavrio Uiteljsku kolu i Pedagoku akademiju, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu postigao je visoku strunu spremu i zvanje diplomirani pedagog. Radio je u osnovnoj i srednjoj koli (70-ih i 80-ih godina) kao nastavnik i ravnatelj. a od 1990. godine radi kao struni suradnik, a kasnije predava i vii predava Metodike nastave prirode i drutva na Pedagogijskim znanostima Filozofskog fakulteta u Zagrebu - Odsjek Petrinja, koji je 1997. godine odlukom Vlade RH postao samostalna visokokolska ustanova - Visoka uiteljska kola u Petrinji. Jedno vrijeme obnaao je i dunost prodekana za nastavu u VU Petrinja. U izviaki pokret se ukljuio 1960. godine u prvom razredu srednje kole u kojemu je, uz prekide, ostao do danas. Inicijator je uvoenja izviatva na visokokolske studije, ponajprije uiteljske. Autor je dvadesetak strunih radova s tematikom slobodnog vremena, ponajprije izviatva i njegove veze sa kolom. U praktinom izviakom djelovanju i teorijskim radovima zastupa utemeljenost izobrazbe izviakih voa na znanstvenim i strunim odrednicama pedagogije i drugih odgojnih znanosti. Viegodinji je voditelj edukativnih programa u Izviakoj koli. IVAN PRSKALO je roen 15. lipnja 1959. godine u Sarajevu gdje je zavrio osnovnu kolu, klasinu gimnaziju i Fakultet za fiziku kulturu. Nakon zavrenog poslijediplomskog studija 1989. godine obranio je magistarski rad, a 1998. godine na Kineziolokom fakultetu u Zagrebu, disertaciju. Vie godina je radio kao profesor tjelesne i zdravstvene kulture. Radio je na Visokoj uiteljskoj koli u Petrinji kao predava, profesor visoke kole a potom docent za kolegije: Kineziologija i Kinezioloka metodika, ubrzo postaje prodekan za nastavu, potom dekan. Predaje na znanstvenom poslijediplomskom studiju Kineziolokog fakulteta Sveuilita u Zagrebu Od listopada 2005. godine stalno je zaposlen na Uiteljskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu kao nastavnik za kolegije Kineziologija i Kinezioloka metodika, imenovan je predstojnikom katedre za kinezioloku edukaciju. Objavio je vie od 50 znanstvenih i strunih radova i 4 knjige. Predsjednik je Udruge kineziologa uiteljskih uilita i savjetnika nadzornika Republike Hrvatske. lan je urednitva meunarodnog znanstvenog asopisa Kinesiology te predsjednik ureivakog odbora asopisa Metodika, za podruje Kinezioloka metodika i tajnik urednitva. Od 2005. do 2007. lan je Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje. lan je Nacionalne skupine za praenje Bolonjskog procesa.
Biljeka o autorima

Izvidjaci I Skola

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Izvidjaci I Skola

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

IZVIAI I KOLA

Berislav Liina Ivan Prskalo

6. IZVIATVO I UITELJSKE KOMPETENCIJE ..................................... 105

LITERATURA .............................................................................................................. 235 BILJEKA O AUTORIMA .................................................................................... 240

IZVIATVO I SLOBODNO VRIJEME MLADIH

Izviatvo i slobodno vrijeme mladih 13

14 Izviatvo i slobodno vrijeme mladih

Izviatvo i slobodno vrijeme mladih 15

Sl. 1: Radni i neradni dani za uenike tijekom godine

16 Izviatvo i slobodno vrijeme mladih

Sl. 2: Prosjena tjedna kinezioloka aktivnost djece predkolske dobi

Izviatvo i slobodno vrijeme mladih 17

18 Izviatvo i slobodno vrijeme mladih

IZVlATVO POKRET ZA MLADE

20 Izviatvo pokret za mlade

2.1. Pojam izviatva

Izviatvo pokret za mlade 21

22 Izviatvo pokret za mlade

Izviatvo pokret za mlade 23

2.2. Povijest izviatva

24 Izviatvo pokret za mlade

Izviatvo pokret za mlade 25

26 Izviatvo pokret za mlade

2.3. Povijest izviatva u Hrvatskoj

Izviatvo pokret za mlade 27

2.4. Organiziranost i dobne skupine izviaa u Hrvatskoj

28 Izviatvo pokret za mlade

Izviatvo pokret za mlade 29

2.5. Programske osnove za rad u Savezu izviaa Hrvatske i vrednovanje postignua

30 Izviatvo pokret za mlade

Izviatvo pokret za mlade 31

32 Izviatvo pokret za mlade

Izviatvo pokret za mlade 33

34 Izviatvo pokret za mlade

Izviatvo pokret za mlade 35

36 Izviatvo pokret za mlade

Izviatvo pokret za mlade 37

38 Izviatvo pokret za mlade

Izviatvo pokret za mlade 39

40 Izviatvo pokret za mlade

2.6. Znakovlje, ceremonije i obiaji u Savezu izviaa Hrvatske

Izviatvo pokret za mlade 41

42 Izviatvo pokret za mlade

Izviatvo pokret za mlade 43

Sl. 4: Izviaki pozdrav

44 Izviatvo pokret za mlade

Izviatvo pokret za mlade 45

2.7. Oblici i metode rada

46 Izviatvo pokret za mlade

Izviatvo pokret za mlade 47

48 Izviatvo pokret za mlade

ZNAAJKE PSIHOFIZIKOG RAZVITKA DJECE U MLAIM IZVIAKIM DOBNIM SKUPINAMA

50 Znaajke psihozikog razvitka djece

Znaajke psihozikog razvitka djece 51

3.1. Razdoblje srednjeg djetinjstva

52 Znaajke psihozikog razvitka djece

Znaajke psihozikog razvitka djece 53

3.2. Razdoblje predadolescencije

54 Znaajke psihozikog razvitka djece

METODIKO OBLIKOVANJE NEKIH IZVIAKIH AKTIVNOSTI

56 Metodiko oblikovanje nekih izviakih aktivnosti

4.1. Pripremanje za aktivnost

Metodiko oblikovanje nekih izviakih aktivnosti 57