Professional Documents
Culture Documents
Autorska prava, autorska dela, zatita autorskih prava, autorski ugovor, ugovor o filmskom delu... ta znai uvena oznaka Copyright? Napomena: Ovaj tekst je edukativnog tipa za poetnike i srednje upuene. Za shvatanje osnova autorskih prava ovaj tekst je dovoljan ali za konkretne probleme iz ove oblasti je neophodno konsultovati se s pravnicima ili agencijama koje se bave zatitom autorskih prava. Ova oblast je regulisana zakonom koji je veoma obiman i sadri mnogo vie detalja i izuzetaka koji ovde nisu pomenuti.
ta su autorska dela?
Autorska dela su sva originalna kreativna dela tj. ostvarnena duhovne kreativnosti Kada se kae "originalno" ne misli se na apsolutnu novost ve na subjektivnu originalnost (izvornost). Praktino je dovoljno da autor ne kopira "previe" dela koja je sam video, ve da to vie toga sam osmisli. Prava definicija i zakonsko objanjenje je due i komplikovanije ali poto se ovaj sajt na bavi celom pravnom problematikog ve videom, filmmakingom i televizijiom, mi izdvajamo ono to je dovoljno znati u vezi toga. Sledee nabrojano se naroito smatra autorskim delima: jezika dela o pisana dela (knjige, broure, lanci, prevodi, kompjuterski programi...) o govorna dela (predavanja, govori, besede...) muzika dela s reima ili bez rei (pesme, melodije, kompozicije itd.) dramska i dramsko muzika dela koreografska i pantomimska dela audiovizuelna dela (kinematografska dela i dela stvorena na nain slian tome) - ukratko to su flmovi i video klipovi fotografska dela i dela proizvedena postupkom slinim fotografskom dela likovnih umetnosti (slike, crtei, skice, grafike, vajarska dela i ostala dela likovnih umetnosti) dela arhitekture dela primenjenih umetnosti i industrijskog dizajna kartografska dela prikazi naune ili tehnike prirode kao to su crtei, planovi, tabele, skice, makete i sl.
Autor
Autor je fiziko lice koje je stvorilo autorsko delo. Autorom se smatra onaj ije ima, pseudonim ili znak se nalazi na primercima dela, dok se ne dokae da je drugaije.
delu. U tom sluaju umesto jednog autora imamo vie koautora. Ako je takvo autorsko delo nedeljiva celina onda koautorima pripada zajedniko autorsko pravo. Koautori filmskog dela Kod filmskog dela, koautorima se smatraju: scenarista, reiser i glavni snimatelj (direktor fotografije). Ako je muzika posebno komponovana za to delo, onda je i kompozitor koautor tog filmskog dela. Ako je u pitanju animirani film, onda je i glavni animator koautor filmskog dela.
njegove smrti e vlasnici imovinskih autorskih prava postati njegovi naslednici. U sledeem naslovu "Moralna autorska prava" emo se baviti moralnim pravima autora a u skoro svim ostalim imovinskim.
imovinska autorska prava u celini, moe ih pokloniti, moe uiniti ta autorska dela besplatnim za upotrebu, moe ovlastiti zastupnika da u njegovo ime odluuje o korienju autorskog dela itd. Neka od imovinskih autorskih prava su sledea: Pravo na beleenje ili umnoavanje Pravo (distribucije) stavljanja primeraka dela u promet Prava davanja primeraka dela u zakup Pravo davanja primeraka raunarskog programa na poslugu Pravo izvoenja Pravo predstavljanja Pravo prenoenja izvoenja ili predstavljanja Pravo emitovanja (radio difuzija i kablovska difuzija) Pravo na javno saoptavanje, ukljuujui interaktivno injenje dela dostupnim javnosti Pravo na prilagoavanje, araniranje i drugu izmenu dela Pravo javnog saoptavanja dela koje se emituje Pravo javnog saoptavanja dela sa nosaa zvuka ili slike
Da li se kupovanjem originalnog primerka autorskog dela postaje vlasnik imovinskih autorskih prava?
Ne. Vi kupovinom original izdanja (Na primer DVD film u originalnom pakovanju) samo stiete pravo da koristite to delo u vaem privatnom prostoru (kui, stanu, automobilu...). Nemate pravo da ga umnoavate. Nemate pravo da ga javno prikazujete. Moete ga pozajmiti nekome ili ga prodati. I zavisno od zakona u pojedinim zemljama, ako je u pitanju optiki disk (CD, DVD ili Blu-ray) imate pravo da napravite samo jednu rezervnu kopiju za sluaj da se original oteti.
A)
Da vam vlasnik imovinskih autorskih prava besplatno dozvoli da koristite to autorsko delo na taj odreeni nain koji vama treba.
B)
Da sa vlasnikom imovinskih autorskih prava (ili njegovim zastupnikom) sklopite autorski ugovor. U tom sluaju za dozvolu ste duni platiti odnosno uraditi ono to je u ugovoru navedeno kao vaa obaveza.
Individualno
Svako moe sam lino ostvarivati svoja prava. Znai sam vlasnik imovinskih autorskih prava trai klijente, dogovara uslove, daje dozvole tj. sklapa autorske ugovore...
Preko zastupnika
Takoe, umesto vas vaa imovinska autorska prava moe za vas ostvarivati zastupnik kojemu ste potpisali odgovarajue punomoje. To u praksi znai da autorski ugovor sa korisnicima ne potpisuje vlasnik autorskih prava ve njegov zastupnik u njegovo ime i za njegov raun. Naravno zastupniku se plaa odreena naknada ili provizija to obavlja taj posao umesto vlasnika.
Kolektivno
Autorska i srodna prava se mogu i kolektivno ostvarivati preko "organizacija za kolektivno ostvarivanje autorskih prava". Takva organizacija po zakonu mora biti neprofitna i ne sme se baviti ni jednom delatnou osim ostvaraivanja i zatite autorskih prava svojih lanova. primer: U Srbiji, naknade za putanje muzikih dela na javnim mestima (kafiima i diskotekama) se ne plaaju muziarima direktno ve se plaaju organizaciji SOKOJ.
ugovornih strana daje a ta dobija za uzvrat. Ovde emo opisati nekoliko najeih ugovora u vezi autorskih prava:
Autorski ugovor
Autorski ugovorom se autorska prava ustupaju (daju dozvole za korienje autorskih dela) ili u celini prenose (prodaju zauvek novom vlasniku). Ako izuzmemo to da se u tom ugovoru trguje autorskim pravima, detalji u tim ugovorima su slini kao u bilo kojem kupo-prodajnom ugovoru ili ugovoru o iznajmljivanju... Ugovorne strane kod autorskog ugovora - ta daju a ta dobijaju
Vlasnik autorskih prava
Onaj ko ima vlasnitvo nad autorskim pravima ili njegov zastupnik koji u njegovo ime i za njegov raun sklapa ugovor. On autorskim ugovorom dobija odreenu nadoknadu kako je navedeno u ugovoru. Za tu nadoknadu on korisniku daje dozvolu za korienje autorskog dela na odreeni nain.
Korisnik autorskih prava
Onaj ko eli da koristi autorsko delo. On autorskim ugovorom dobija prava da koristi autorsko delo na odreeni nain kako je navedeno u ugovoru. Za uzvrat ima obavezu da vlasniku isplati navedenu nadoknadu (cenu) ili da mu se odui na neki drugi nain kako je navedeno u ugovoru.
Izdavaki ugovor
Ovim ugovorom, autor daje izdavau pravo da umnoava autorsko delo i da stavlja u promet (distribuira) tako umnoene primerke dela. Takoe, moe dati izdavau i pravo prevoenja (na drugi jezik). Izdava se obavezuje da e obaviti umnoavanje, da e staviti primerke dela u promet. Izdava se takoe obavezuje da isplati nadoknadu onako kako je navedeno u ugovoru. Ovim ugovorom se takoe definiu razni uslovi i rokovi: krajnji rok za putanje primeraka dela u promet, ukupan broj izdanja, broj primeraka po jednom izdanju, izgled i tehnika opremljenost primeraka dela...
Uslovi i ogranienja koja vlasnik imovinskih autorskih prava moe nuditi u ugovorima
Prenos prava u celini
To znai potpuni prelazak imovinskih autorskih prava na novog vlasnika. To moe biti prodajom za odreeni novani iznos ili za neku drugu uslugu na koju se u ugovoru obavezuje kupac. Novi vlasnik time stie sva imovinska autorska prava a moralna autorska prava, naravno, zauvek ostaju na imenu pravog autora.
da to delo moe koristiti samo na odreenoj teritoriji. primer: Distributer filmova, po ceni za lokalno prikazivanje, dozvoljava prikazivanje filma samo za gledaoce koji ive u jednom gradu.
mera koja smanjuje broj krenja autorskih prava i tako spreava tetu koja bi eventualno mogla nastati. Copyright obavetenje se sastoji od tri dela: Copyright simbola, godine prve objave i identifikacije vlasnika autorskih prava. Copyright Prvi deo obavetenja je oznaka ili re Copyright ili skraenica Copr. ali najee je korieno oboje: Copyright Godina objave dela Godina koja se navodi posle Copyright znaka znai godinu kada je to autorsko delo prvi put objavljeno. Identifikacija vlasnika autorskih prava Ime, skraenica ili neka druga oznaka po kojoj je preporznatljiv vlasnik autorskih prava.
to je Copyright?
Toliko ljudi danas ima svoj blog, osobnu stranicu ili ak slubenu stranicu, a mnogo njih nije ni svjesno da time vri izdavaku djelatnost - sve to objavite moe pronai i vidjeti bilo tko, a isto tako i vi moete doi do onoga to drugi objave - zato mislim da je nuno biti informiran o vlastitim i tuim pravima. Ako sada elite samo otii i ne proitati tekst do kraja, rei u vam neto: zakoni
vrijede jednako za sve ljude, bez obzira na to poznavali vi te zakone ili ne - vae neznanje nee vas opravdati. Copyright je doslovno prevedeno pravo na reproduciranje - to znai da iskljuivo vlasnik tog prava smije objavljivati i mijenjati svoj rad, dok je drugima to zabranjeno. Sve to je materijalno i opipljivo moe biti zatieno - slike, tekstovi, zvuk, izvorni kod, pokret, miris... Sve to moete napisati, nacrtati, fotografirati, projcirati, snimiti na audio/video vrpcu, disketu, CD i slino i to je ono to va rad ini opipljivim. Ideju (koja nije materijalizirana, dakle samo je u vaoj glavi) nije mogue zatititi, pa ako ispriate nekome svoj naum, a taj netko to izvede prije nego vi stignete, nemate se na temelju ega aliti.
EDIT: Pojavio se CARNet-ov online udbenik Uvod u zatitu intelektualnog vlasnitva u Republici Hrvatskoj! Svakako preporuam da ga proitate. Prema njihovim rijeima "Namjera autora i recenzenata je omoguiti navedenoj populaciji jednostavan i koncizan uvod u koncept intelektualnog vlasnitva i njegove pojavne oblike kako bi kroz jednostavne primjere pokazali praktinu korist od poznavanja sustava zatite intelektualnog vlasnitva. Ovo je posebno vano kako bi budui kreativni elementi drutva, bilo znanstveni ili umjetniki, mogli na vrijeme zatititi svoj talent i trud."
Kako se zatititi?
Samim time to ste napravili neki rad, on je zatien copyrightom. Nije potrebna nikakva dodatna registracija. Ako elite drugima dati do znanja da je sve to ste objavili na svojem blogu/web stranici vae, dovoljno je da negdje, npr. na dnu stranice napiete "Copyright 2005. Vae Ime" i ako ba elite dodajte neto tipa "zabranjeno koritenje objavljenih radova bez pristanka autora". Godina koju navedete je ona u kojoj je nastao va rad, a vae pravo istie tek 50 godina (ili vie, ovisno o dravi mislim da je u Hrvatskoj rok 70 godina) nakon vae smrti. Ako netko prekri vae pravo, moete se aliti njegovom provideru web prostora (u sluaju blog.hr-a to je Darius) i on je zakonom obvezan maknuti sporni sadraj sa svoje stranice. Ako elite dodatnu sigurnost, svoj rad moete registrirati (kod nas se to radi u Dravnom zavodu za intelektualno vlasnitvo).
koristiti. U sluaju da ne znate dozvoljava li netko upotrebu ili ne, poaljite mu email prije no to objavite njegovu sliku i pitajte dozvolu. Ako naete sliku pomou Google-a, nemojte je samo spremiti i misliti da je stvar rijeena. Uz samu sliku Google uvijek otvara i stranicu sa koje potjee - pogledajte to tamo pie i to vlasnik slike misli o tome da je drugi uzimaju. Ako piete citate pjesama i slino, napiite iji su - ako ne navedete autora, ljudi bi mogli pomisliti da su vai, a to je krenje copyright-a jednako kao da ste napisali "ovo je moj rad".
Fair use
U svrhu pisanja lanaka, znanstvenih radova (seminara, maturalne radnje, referata...) i knjiga dozvoljeno je koristiti tue radove, ali morate navesti izvor. ak i ako ne navedete toan citat, navoenje literature je obavezno.
Dodatne informacije
Ovdje je jo nekoliko zanimljivih linkova koji se tiu copyright-a. Svakako vam preporuam da ih pogledate, jer u ovom kratkom tekstu nisam mogla ulaziti u detalje.
Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima - obavezno tivo za svih koji stvaraju autorska djela. Kao to i sami moete proitati, kazna za krenje prava je i do 5 godina zatvora. Pa se vi zezajte. Uvod u zatitu intelektualnog vlasnitva u Republici Hrvatskoj - nedavno objavljena e-knjiga, prvenstveno namijenjena akademskoj zajednici, ali svakome e posluiti za razumijevanje autorskih prava. to drugo rei nego napokon! Autorsko pravo - lanak na Wikipediji. Kategorija: Autorsko pravo - jo lanaka na Wikipediji o ovoj temi. What is Copyright? - odlina stranica sa mnogo detalja (itala sam je oko pola sata x_x), posluila mi je kao izvor informacija za pisanje ovog teksta. R.I.G.H.T.S - Redistribution In Graphics Has To Stop - objanjenje zato treba potovati radove umjetnika, savjeti umjetnicima kako se ponaati ako su njihova prava prekrena i jo pregrt tekstova. CreativeCommons - napredni nain zatite svojih radova. Kreirajte svoju licencu! What is Copyleft? - ako, naprotiv, radite besplatan software i elite da ga drugi ljudi mogu nadograivati, moete se na odreeni nain odrei svojih prava Copyright - engleski lanak na Wikipediji A brief intro to copyright - kratki uvod u copyright 10 Big Myths about copyright explained - 10 Velikih Mitova o copyright-u posebno obratite panju na onaj "sve to je objavljeno na Internetu besplatno je"