You are on page 1of 12

Autorska prava i Copyright

Autorska prava, autorska dela, zatita autorskih prava, autorski ugovor, ugovor o filmskom delu... ta znai uvena oznaka Copyright? Napomena: Ovaj tekst je edukativnog tipa za poetnike i srednje upuene. Za shvatanje osnova autorskih prava ovaj tekst je dovoljan ali za konkretne probleme iz ove oblasti je neophodno konsultovati se s pravnicima ili agencijama koje se bave zatitom autorskih prava. Ova oblast je regulisana zakonom koji je veoma obiman i sadri mnogo vie detalja i izuzetaka koji ovde nisu pomenuti.

ta su autorska dela?
Autorska dela su sva originalna kreativna dela tj. ostvarnena duhovne kreativnosti Kada se kae "originalno" ne misli se na apsolutnu novost ve na subjektivnu originalnost (izvornost). Praktino je dovoljno da autor ne kopira "previe" dela koja je sam video, ve da to vie toga sam osmisli. Prava definicija i zakonsko objanjenje je due i komplikovanije ali poto se ovaj sajt na bavi celom pravnom problematikog ve videom, filmmakingom i televizijiom, mi izdvajamo ono to je dovoljno znati u vezi toga. Sledee nabrojano se naroito smatra autorskim delima: jezika dela o pisana dela (knjige, broure, lanci, prevodi, kompjuterski programi...) o govorna dela (predavanja, govori, besede...) muzika dela s reima ili bez rei (pesme, melodije, kompozicije itd.) dramska i dramsko muzika dela koreografska i pantomimska dela audiovizuelna dela (kinematografska dela i dela stvorena na nain slian tome) - ukratko to su flmovi i video klipovi fotografska dela i dela proizvedena postupkom slinim fotografskom dela likovnih umetnosti (slike, crtei, skice, grafike, vajarska dela i ostala dela likovnih umetnosti) dela arhitekture dela primenjenih umetnosti i industrijskog dizajna kartografska dela prikazi naune ili tehnike prirode kao to su crtei, planovi, tabele, skice, makete i sl.

Autor
Autor je fiziko lice koje je stvorilo autorsko delo. Autorom se smatra onaj ije ima, pseudonim ili znak se nalazi na primercima dela, dok se ne dokae da je drugaije.

Koautori i koautorska dela


Ako je vie autora uestvovalo u nastanku autorskog dela, onda se radi o koautorskom

delu. U tom sluaju umesto jednog autora imamo vie koautora. Ako je takvo autorsko delo nedeljiva celina onda koautorima pripada zajedniko autorsko pravo. Koautori filmskog dela Kod filmskog dela, koautorima se smatraju: scenarista, reiser i glavni snimatelj (direktor fotografije). Ako je muzika posebno komponovana za to delo, onda je i kompozitor koautor tog filmskog dela. Ako je u pitanju animirani film, onda je i glavni animator koautor filmskog dela.

Zakon o autorskim i srodnim pravima


U Srbiji su autorska prava i zatita autorskih prava regulisana zakonom "ZAKON O AUTORSKOM I SRODNIM PRAVIMA". Taj zakon je usklaen sa meunarodnim pravnim aktima o zatiti autorskih prava i jako je slian zakonima tog tipa iz drugih drava u svetu.

U emu se razlikuju zakoni o autorskim pravima u pojedinim dravama?


Krupnije razlike su pre svega tumaenja prava i obaveza za detalje koji nisu navedeni u ugovorima (Za ono to je precizno definisano u ugovorima nema neke bitne razlike). Od ostalih razlika, tu su same definicije zakona, dodatni detalji o ogranienjima prava, o izuzetcima od pravila, o nainu kanjavanja prekrioca itd.

ta je potrebno poduzeti da bi zakon titio vaa autorska prava?


Ako ste nezavisni autor (da niste pod nekim ugovornim obavezama za autorstvo), ne morate da poduzmete nita. Prema danas vaeim zakonima, autorsko delo se odmah po nastanku smatra autorskim delom i automatski je zatieno zakonom o autorkim pravima. Autor, odmah po nastanku ima autorska prava nad sopstvenim autorskim delom. Nije neophodan nikakav konkretan potez autora. Naravno u praksi postoji mnogo toga to moete uiniti iz preventivnih razloga kako bi spreili prekrioce. A i jo mnogo toga to moete uraditi da bi unovili svoj rad. Ali isto pravno gledano, ne morate nita da uradite.

Autorska prava se sastoje od moralnih i imovinskih autorskih prava


Pojednostavljeno reeno, moralna autorska prava garantuju autoru da e zauvek ostati priznati autor tog autorskog dela, bez obzira na koji nain e ono biti ekonomski korieno. Za razliku od moralnih, imovinska autorska prava su "prenosiva", to znai da se vlasnik imovinskih prava moe menjati. Prvi vlasnik imovinskih autorskih prava je autor ali on ih bilo kada moe prodati ili pokloniti i tako vlasnitvo nad imovinskim autorskim pravima moe stei neko ko nije autor. Ako ih ne proda niti pokloni, nakon

njegove smrti e vlasnici imovinskih autorskih prava postati njegovi naslednici. U sledeem naslovu "Moralna autorska prava" emo se baviti moralnim pravima autora a u skoro svim ostalim imovinskim.

Moralna autorska prava


ta su moralna autorska prava?
Nabrojaemo nekoliko najvanijih prava koja spadaju u moralna autorksa prava: Pravo paterniteta tj. pravo da se autoru prizna autorstvo tj. da ga se naziva autorom tog dela. Verovatno je najbitnije od svih moralnih prava, pravo autora da se njegovi ime, pseudonim ili znak naznai na svakom primerku autorskog dela. Autor, ako hoe, se moe odrei ovog prava na naznaivanje imena u pojedinanim sluajevima. Pravo na zatitu integriteta dela. Autor ima pravo da zabrani izvoenje dela u izmenjenoj ili nepotpunoj formi. Autor ima pravo da zabrani ili dozvoli preradu (izmene) njegovog autorskog dela. Autor ima pravo da se suprotstvalja nedostojnom iskoritavanju svog dela tj. korienju dela na nain koji ugroava njegovu ast i ugled.

Koliko traju moralna autorska prava?


Moralna prava autora traju od nastanka autorskog dela pa u beskraj. Ne prestaju da traju ni smru autora ni nakon prestanka imovinskih prava autora.

Prenos moralnih autorskih prava na nekoga drugoga


Moralna prava autora se ne mogu ni prodati ni pokloniti. Ne mogu biti preneena ugovorom. Mogu samo, nakon autorove smrti, da ga neslede njegovi naslednici. Meutim ak ni nasleivanjem se ne prenose celokupna moralna autorska prava nego sva osim dva izuzetka. Pravo na objavljivanje neobjavljenog dela se ne prenosi, ako je autor za ivota to zabranio. I pravo na izmenu dela ne moe nikako biti preneeno na nekoga drugoga. Zatitu prava na priznavanje autorstva, zatitu integriteta dela i zabranu nedostojnog iskoriavanja dela, mogu, osim naslednika vriti i udruenja autora i institucije iz oblasti nauke i umetnosti.

Imovinska autorska prava


Pojednostavljeno reeno, imovinska autorska prava su u sutini, prava vlasnika imovinskih autorskih prava da sa autorskim delom radi (skoro sve) ta eli i da sam odluuje o tome. Moe naplaivati upotrebu tih autorskih dela, moe prodati

imovinska autorska prava u celini, moe ih pokloniti, moe uiniti ta autorska dela besplatnim za upotrebu, moe ovlastiti zastupnika da u njegovo ime odluuje o korienju autorskog dela itd. Neka od imovinskih autorskih prava su sledea: Pravo na beleenje ili umnoavanje Pravo (distribucije) stavljanja primeraka dela u promet Prava davanja primeraka dela u zakup Pravo davanja primeraka raunarskog programa na poslugu Pravo izvoenja Pravo predstavljanja Pravo prenoenja izvoenja ili predstavljanja Pravo emitovanja (radio difuzija i kablovska difuzija) Pravo na javno saoptavanje, ukljuujui interaktivno injenje dela dostupnim javnosti Pravo na prilagoavanje, araniranje i drugu izmenu dela Pravo javnog saoptavanja dela koje se emituje Pravo javnog saoptavanja dela sa nosaa zvuka ili slike

Koliko traju imovinska autorska prava?


Imovinska prava autora traju do kraja ivota autora i jo 70 godina nakon njegove smrti. Ukoliko je u pitanju koautorsko delo, imovinska prava svakog koautora traju sve do isteka 70 godina od smrti koautora koji je poslednji umro. Imovinska autorska prava za dela nepoznatog autora traju 70 godina od dana objavljivanja tog dela. Ako autor otkrije svoj identitet pre isteka tog roka, imovinska autorska prava nastavljaju vaiti isto kao da je od prvog dana bilo poznato ko je autor.

Prenos imovinskih autorskih prava na nekoga drugoga


Imovinska autorska prava se mogu prenositi. Mogu biti nasleena, poklonjena ili prodata. Vlasnik se moe stalno menjati, sve dok njihovo trajanje ne prestane.

Da li se kupovanjem originalnog primerka autorskog dela postaje vlasnik imovinskih autorskih prava?
Ne. Vi kupovinom original izdanja (Na primer DVD film u originalnom pakovanju) samo stiete pravo da koristite to delo u vaem privatnom prostoru (kui, stanu, automobilu...). Nemate pravo da ga umnoavate. Nemate pravo da ga javno prikazujete. Moete ga pozajmiti nekome ili ga prodati. I zavisno od zakona u pojedinim zemljama, ako je u pitanju optiki disk (CD, DVD ili Blu-ray) imate pravo da napravite samo jednu rezervnu kopiju za sluaj da se original oteti.

Kako da doete do veih dozvola za tua autorska dela?

Postoje samo dva mogunosti:

A)
Da vam vlasnik imovinskih autorskih prava besplatno dozvoli da koristite to autorsko delo na taj odreeni nain koji vama treba.

B)
Da sa vlasnikom imovinskih autorskih prava (ili njegovim zastupnikom) sklopite autorski ugovor. U tom sluaju za dozvolu ste duni platiti odnosno uraditi ono to je u ugovoru navedeno kao vaa obaveza.

Ostvarivaje prava - Lino, preko zastupnika ili kolektivno


"Ostvarivanje prava" u praksi znai unovavanje autorskog dela, sklapanje ugovora... U sluaju zloupotrebe, podizanje tubi, naplata odtete itd.

Individualno
Svako moe sam lino ostvarivati svoja prava. Znai sam vlasnik imovinskih autorskih prava trai klijente, dogovara uslove, daje dozvole tj. sklapa autorske ugovore...

Preko zastupnika
Takoe, umesto vas vaa imovinska autorska prava moe za vas ostvarivati zastupnik kojemu ste potpisali odgovarajue punomoje. To u praksi znai da autorski ugovor sa korisnicima ne potpisuje vlasnik autorskih prava ve njegov zastupnik u njegovo ime i za njegov raun. Naravno zastupniku se plaa odreena naknada ili provizija to obavlja taj posao umesto vlasnika.

Kolektivno
Autorska i srodna prava se mogu i kolektivno ostvarivati preko "organizacija za kolektivno ostvarivanje autorskih prava". Takva organizacija po zakonu mora biti neprofitna i ne sme se baviti ni jednom delatnou osim ostvaraivanja i zatite autorskih prava svojih lanova. primer: U Srbiji, naknade za putanje muzikih dela na javnim mestima (kafiima i diskotekama) se ne plaaju muziarima direktno ve se plaaju organizaciji SOKOJ.

Ugovori u vezi autorskih prava


Ostvarivanje prava se sprovodi kroz razne ugovore u kojim se definie ta svaka od

ugovornih strana daje a ta dobija za uzvrat. Ovde emo opisati nekoliko najeih ugovora u vezi autorskih prava:

Autorski ugovor
Autorski ugovorom se autorska prava ustupaju (daju dozvole za korienje autorskih dela) ili u celini prenose (prodaju zauvek novom vlasniku). Ako izuzmemo to da se u tom ugovoru trguje autorskim pravima, detalji u tim ugovorima su slini kao u bilo kojem kupo-prodajnom ugovoru ili ugovoru o iznajmljivanju... Ugovorne strane kod autorskog ugovora - ta daju a ta dobijaju
Vlasnik autorskih prava

Onaj ko ima vlasnitvo nad autorskim pravima ili njegov zastupnik koji u njegovo ime i za njegov raun sklapa ugovor. On autorskim ugovorom dobija odreenu nadoknadu kako je navedeno u ugovoru. Za tu nadoknadu on korisniku daje dozvolu za korienje autorskog dela na odreeni nain.
Korisnik autorskih prava

Onaj ko eli da koristi autorsko delo. On autorskim ugovorom dobija prava da koristi autorsko delo na odreeni nain kako je navedeno u ugovoru. Za uzvrat ima obavezu da vlasniku isplati navedenu nadoknadu (cenu) ili da mu se odui na neki drugi nain kako je navedeno u ugovoru.

Izdavaki ugovor
Ovim ugovorom, autor daje izdavau pravo da umnoava autorsko delo i da stavlja u promet (distribuira) tako umnoene primerke dela. Takoe, moe dati izdavau i pravo prevoenja (na drugi jezik). Izdava se obavezuje da e obaviti umnoavanje, da e staviti primerke dela u promet. Izdava se takoe obavezuje da isplati nadoknadu onako kako je navedeno u ugovoru. Ovim ugovorom se takoe definiu razni uslovi i rokovi: krajnji rok za putanje primeraka dela u promet, ukupan broj izdanja, broj primeraka po jednom izdanju, izgled i tehnika opremljenost primeraka dela...

Ugovor o preradi autorskog dela


Ovim ugovorom vlasnik imovinskih autorskih prava daje dozvolu drugom licu da delo preradi radi scenskog prikazivanja (pozorini nastup), radi snimanja filmskog ili televizijskog dela ili za druge sline potrebe...

Ugovor o filmskom delu


U ugovoru o filmskom delu, jedno ili vie lica (koautora) se obavezuju proizvoau filmskog dela da e kreativno saraivati na izradi filmskog dela i da mu ustupaju svoja imovinska prava na to autorsko delo koje e izraditi. Tim ugovorom se takoe moe ugovoriti i naknada koju ti koautori trae za ispunjenje svojih obaveza.

Ugovor o narudbini autorskog dela


U ovom ugovoru autor se obavezuje da e za naruioca izraditi autorsko delo i predati mu primerak istog. Ugovorom se takoe definie kome od njih e pripasti imovinska autorska prava i naknada za autora tj. obaveze koje naruilac ima prema autoru.

Uslovi i ogranienja koja vlasnik imovinskih autorskih prava moe nuditi u ugovorima
Prenos prava u celini
To znai potpuni prelazak imovinskih autorskih prava na novog vlasnika. To moe biti prodajom za odreeni novani iznos ili za neku drugu uslugu na koju se u ugovoru obavezuje kupac. Novi vlasnik time stie sva imovinska autorska prava a moralna autorska prava, naravno, zauvek ostaju na imenu pravog autora.

Neiskljuivo ustupanje prava


To znai da vlasnih imovinskih autorskih prava daje dozvolu da koristi delo na odreeni nain ali i dalje ostaje slobodan da tu dozvolu daje i drugim korisnicima. Korisnik ne moe zabraniti drugima da takoe koriste istu takvu dozvolu.

Iskljuivo ustupanje prava


To znai da korisnik dobija iskljuivo pravo da iskoriava autorsko delo na odreeni nain. A uz to se vlasnik imovinskih autorskih prava obavezuje da nikome drugome nee dati takvu dozvolu. Dakle odreena dozvola je data samo tom jednom korisniku i nikome drugi je nee dobiti. Takva dozvola naravno uobiajeno kota skuplje ili se dogovore da vlasniku prava ide odreeni procenat od zarade korisnika. primer: Vlasnik imovinskih prava za neki film sklopi sa nekim distributerom ugovor o ekskluzivnoj distribuciji tog filma. Znai niko osim tog distributera ne moe postati distributer za taj film. Svi koji ele taj film moraju da se dogovoraju samo sa njima. Nema konkurencije i taj distributer ima mnogo veu kontrolu nad cenom.

Predmetno ogranienje ustupanja prava


To znai da vlasnik imovinskih autorskih prava daje dozvolu korisniku uz ogranienje na odreen broj radnji iskoriavanja dela.

Prostorna ogranienje ustupanja parava


To znai da vlasnik imovinskih autorskih prava daje dozvolu korisniku uz ogranienje

da to delo moe koristiti samo na odreenoj teritoriji. primer: Distributer filmova, po ceni za lokalno prikazivanje, dozvoljava prikazivanje filma samo za gledaoce koji ive u jednom gradu.

Vremensko ogranienje ustupanja prava


To znai da vlasnik imovinskih autorskih prava daje dozvolu korisniku uz ogranienje da to delo moe koristiti samo u odreenom vremenskom periodu. primer: Distributer TV emisija dozvoli TV kanalu da prikazuje odreenu emsiju samo u narednih godinu dana od sklapanja ugovora. primer 2: Distributer filmova dozvoli TV kanalu da prikazuje odreeni film koliko eli puta ali samo u roku od 7 dana.

Autorsko delo stvoreno u radnom odnosu kao deo radnih zadataka


Ako je autor stvorio autorsko delo u radnom odnosu izvravajui svoje radne obaveze onda njegova imovinska prava i naknada zavise od ugovora o radnom odnosu. Ugovorom o radnom odnosu se ugovara koja od imovnskih prava i na koliko dugo e pripasti poslodavcu i ugovara se naknada za autora. Sva imovinska autorska prava za koja ovim ugovorom nije ugovoreno da e pripasti poslodavcu pripadaju autoru. Naravno, i kada imovinska autorska prava pripadaju poslodavcu (bar na neko vreme), on je ipak radi moralnih prava autora, duan da prilikom korienja tog dela navodi ime, pseudonim ili znak autora.

Copyright obavetenja - ta znae Copyright i druge oznake koje esto viamo?


Copyright obavetenje (copyright notice)
Prema starijem amerikom zakonu na svakom primerku autorskog dela je bilo obavezno navesti odreeno Copyright obavetenje pri objavi autorskog dela kako bi to autorsko delo bilo zatieno zakonom. Danas, prema novijim zakonima (posle 1989-e), autorska dela su automatski zatiena i ta oznaka vie nije obavezna. Meutim Copyright obavetenje se iz navike i radi ozbiljnosti ipak i dalje esto koristi. Preporuljivo je da Copyright obavetenje ipak koristite jer je to ipak preventivna

mera koja smanjuje broj krenja autorskih prava i tako spreava tetu koja bi eventualno mogla nastati. Copyright obavetenje se sastoji od tri dela: Copyright simbola, godine prve objave i identifikacije vlasnika autorskih prava. Copyright Prvi deo obavetenja je oznaka ili re Copyright ili skraenica Copr. ali najee je korieno oboje: Copyright Godina objave dela Godina koja se navodi posle Copyright znaka znai godinu kada je to autorsko delo prvi put objavljeno. Identifikacija vlasnika autorskih prava Ime, skraenica ili neka druga oznaka po kojoj je preporznatljiv vlasnik autorskih prava.

"All right reserved"


U prevodu na Srpski fraza "All right reserved" znai "Sva prava zadrana". To je obavetenje da se autor ne odrie svojih prava, koje je bila zahtevano prema starijem amerikom i meunarodnom zakonu o Copyright-u. Meutim prema novijim zakonima (posle 2000-e) ovo vie nije obavezno da se navodi. Prema dananjim zakonima (u skoro svim dravama) autor ne mora da navodi nikakvu obavest da bi ga zakon o autorskim pravima titio. Meutim jo uvek je nekakav obiaj da se to ipak navede. To danas zapravo slui kao podsetnik za one koji ne znaju zakon o autorskim pravima. Inae zakon jednako deluje i ako ta obavest nije navedena.

"Sva prava zadrana"


To je prevod fraze "All right reserved" na Srpski jezik. Zakon ne zahteva, ali ako ste vlasnik autorskih prava, moete navesti frazu "Sva prava zadrana" da bi delovali ozbiljnije i da bi podsetili neupuene domae korisnike da se ne odriete prava koje vam prua zakon o autorskim pravima.

to je Copyright?
Toliko ljudi danas ima svoj blog, osobnu stranicu ili ak slubenu stranicu, a mnogo njih nije ni svjesno da time vri izdavaku djelatnost - sve to objavite moe pronai i vidjeti bilo tko, a isto tako i vi moete doi do onoga to drugi objave - zato mislim da je nuno biti informiran o vlastitim i tuim pravima. Ako sada elite samo otii i ne proitati tekst do kraja, rei u vam neto: zakoni

vrijede jednako za sve ljude, bez obzira na to poznavali vi te zakone ili ne - vae neznanje nee vas opravdati. Copyright je doslovno prevedeno pravo na reproduciranje - to znai da iskljuivo vlasnik tog prava smije objavljivati i mijenjati svoj rad, dok je drugima to zabranjeno. Sve to je materijalno i opipljivo moe biti zatieno - slike, tekstovi, zvuk, izvorni kod, pokret, miris... Sve to moete napisati, nacrtati, fotografirati, projcirati, snimiti na audio/video vrpcu, disketu, CD i slino i to je ono to va rad ini opipljivim. Ideju (koja nije materijalizirana, dakle samo je u vaoj glavi) nije mogue zatititi, pa ako ispriate nekome svoj naum, a taj netko to izvede prije nego vi stignete, nemate se na temelju ega aliti.

EDIT: Pojavio se CARNet-ov online udbenik Uvod u zatitu intelektualnog vlasnitva u Republici Hrvatskoj! Svakako preporuam da ga proitate. Prema njihovim rijeima "Namjera autora i recenzenata je omoguiti navedenoj populaciji jednostavan i koncizan uvod u koncept intelektualnog vlasnitva i njegove pojavne oblike kako bi kroz jednostavne primjere pokazali praktinu korist od poznavanja sustava zatite intelektualnog vlasnitva. Ovo je posebno vano kako bi budui kreativni elementi drutva, bilo znanstveni ili umjetniki, mogli na vrijeme zatititi svoj talent i trud."

Kako se zatititi?
Samim time to ste napravili neki rad, on je zatien copyrightom. Nije potrebna nikakva dodatna registracija. Ako elite drugima dati do znanja da je sve to ste objavili na svojem blogu/web stranici vae, dovoljno je da negdje, npr. na dnu stranice napiete "Copyright 2005. Vae Ime" i ako ba elite dodajte neto tipa "zabranjeno koritenje objavljenih radova bez pristanka autora". Godina koju navedete je ona u kojoj je nastao va rad, a vae pravo istie tek 50 godina (ili vie, ovisno o dravi mislim da je u Hrvatskoj rok 70 godina) nakon vae smrti. Ako netko prekri vae pravo, moete se aliti njegovom provideru web prostora (u sluaju blog.hr-a to je Darius) i on je zakonom obvezan maknuti sporni sadraj sa svoje stranice. Ako elite dodatnu sigurnost, svoj rad moete registrirati (kod nas se to radi u Dravnom zavodu za intelektualno vlasnitvo).

Kako biti siguran da ja ne krim neije pravo?


Najsigurniji nain je da objavljujete samo vlastite radove. Ako objavljujete tue, najprije provjerite dozvoljava li to autor. Ako on trai da navedete njega kao izvor, uinite to - pored slike napiite "fotografija by Kralj Tomislav" ili slino. Ako autor kae da se radovi ne smiju koristiti, nemojte ih

koristiti. U sluaju da ne znate dozvoljava li netko upotrebu ili ne, poaljite mu email prije no to objavite njegovu sliku i pitajte dozvolu. Ako naete sliku pomou Google-a, nemojte je samo spremiti i misliti da je stvar rijeena. Uz samu sliku Google uvijek otvara i stranicu sa koje potjee - pogledajte to tamo pie i to vlasnik slike misli o tome da je drugi uzimaju. Ako piete citate pjesama i slino, napiite iji su - ako ne navedete autora, ljudi bi mogli pomisliti da su vai, a to je krenje copyright-a jednako kao da ste napisali "ovo je moj rad".

Fair use
U svrhu pisanja lanaka, znanstvenih radova (seminara, maturalne radnje, referata...) i knjiga dozvoljeno je koristiti tue radove, ali morate navesti izvor. ak i ako ne navedete toan citat, navoenje literature je obavezno.

Dodatne informacije
Ovdje je jo nekoliko zanimljivih linkova koji se tiu copyright-a. Svakako vam preporuam da ih pogledate, jer u ovom kratkom tekstu nisam mogla ulaziti u detalje.

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima - obavezno tivo za svih koji stvaraju autorska djela. Kao to i sami moete proitati, kazna za krenje prava je i do 5 godina zatvora. Pa se vi zezajte. Uvod u zatitu intelektualnog vlasnitva u Republici Hrvatskoj - nedavno objavljena e-knjiga, prvenstveno namijenjena akademskoj zajednici, ali svakome e posluiti za razumijevanje autorskih prava. to drugo rei nego napokon! Autorsko pravo - lanak na Wikipediji. Kategorija: Autorsko pravo - jo lanaka na Wikipediji o ovoj temi. What is Copyright? - odlina stranica sa mnogo detalja (itala sam je oko pola sata x_x), posluila mi je kao izvor informacija za pisanje ovog teksta. R.I.G.H.T.S - Redistribution In Graphics Has To Stop - objanjenje zato treba potovati radove umjetnika, savjeti umjetnicima kako se ponaati ako su njihova prava prekrena i jo pregrt tekstova. CreativeCommons - napredni nain zatite svojih radova. Kreirajte svoju licencu! What is Copyleft? - ako, naprotiv, radite besplatan software i elite da ga drugi ljudi mogu nadograivati, moete se na odreeni nain odrei svojih prava Copyright - engleski lanak na Wikipediji A brief intro to copyright - kratki uvod u copyright 10 Big Myths about copyright explained - 10 Velikih Mitova o copyright-u posebno obratite panju na onaj "sve to je objavljeno na Internetu besplatno je"

You might also like