ODREIVANJE UTJECAJNIH LINIJA GREDNIH NOSAA

METODOM KONANIH ELEMENATA

Hak, S. & Metrovi, M.

Saetak: Iako je metoda konanih elemenata primjenom u programskim paketima za elektronika
raunala u novije vrijeme postala nezamjenjivim alatom u inenjerskoj praksi, potrebno je dobivene
rezultate prihvatiti uz oprez, svjesno vodei rauna o moguim pogrekama. Na vrlo jednostavnim
primjerima lako su uoljiva odstupanja od tonih rjeenja. Prikazana je primjena metode konanih
elemenata za rjeavanje vanog problema iz podruja graevne statike, odreivanje utjecajnih linija
za geometrijske i statike veliine na grednim nosaima. Poznato je da one odgovaraju progibnim
linijama nosaa od optereenja odgovarajuom Diracovom funkcijom. Za prikaz progiba tapnog
konanog elementa raspoloive su, meutim, iskljuivo koordinate funkcije klase C
2
koje ne
omoguavaju egzaktan prikaz diskontinuiteta koji se javljaju na utjecajnim linijama za statike
veliine. Zamjenom Diracove funkcije ekvivalentnim vornim optereenjem na diskretiziranom
nosau i egzaktnim rjeavanjem novog sluaja optereenja dobivena je aproksimacija traene
utjecajne linije. Nizom primjera izraenih u programskom paketu SAP 2000 Advanced v. 10.1.1.
pokazano je da postupak daje zadovoljavajuu tonost, a usporedba s poznatim egzaktnim
rjeenjima potvruje da smanjenjem veliine elementa na mjestu diskontinuiteta aproksimacija
konvergira.

Kljune rijei: utjecajne linije, ekvivalentno vorno optereenje, metoda konanih elemenata

1 UVOD

Utjecajne funkcije imaju vanu ulogu kod prorauna konstrukcija na djelovanje pokretnih
optereenja kakva se mogu primjerice pojaviti na mostovima, kranskim stazama ili nekim
zgradama. S obzirom da prikazuju funkcijsku ovisnost
A
(x) odabrane geometrijske ili
statike veliine A o poloaju jedininog optereenja na nosau, utjecajne funkcije
omoguuju jednostavno odreivanje najnepovoljnijeg poloaja pokretnog optereenja.
Odabrana traena veliina moe biti bilo koja unutarnja sila, leajna reakcija, pomak ili kut
zaokreta u prethodno odabranoj toki nosaa [6, 7]. Na slici 1. prikazana je utjecajna linija
za moment na prostoj gredi u poprenom presjeku t - t.

L
a b
t
A B
a b
L
x b
L
a (L - x)
L
t
x
q(x)

Sl. 1. Utjecajna linija za moment u poprenom presjeku t t

Moe se pokazati da utjecajna linija za pomak ili kut zaokreta odgovara progibnoj liniji
od optereenja jedininom silom odnosno momentom, a za moment ili poprenu silu
odgovara progibnoj liniji od optereenja jedininim relativnim kutem zaokreta odnosno
jedininim relativnim pomakom okomito na os konstrukcije. Openito, utjecajna linija
odgovara progibnoj liniji nosaa od optereenja odgovarajuom Diracovom funkcijom
i

[4, 5]. Jedinina optereenja s odgovarajuim progibnim linijama na primjeru proste grede
prikazana su na slici 2.
t
M

A
x0 x0
x0 x0
B A B
A B A B

Sl. 2. Jedinina optereenja i odgovarajue progibne linije na prostoj gredi

Primjenom Bettijeva teorema o uzajamnosti radova [9] izvode se izrazi pomou kojih,
iz poznate utjecajne linije za odabranu veliinu, moemo dobiti odgovarajui iznos
progiba, kuta zaokreta, momenta ili poprene sile zbog proizvoljnog kontinuiranog
optereenja q(x):

=
l
w t
dx x x q w
t
0
) ( ) (
, (1)

= =
l
t t
x d x x q w
t
0
) ( ) (


, (2)

= =
l
M t t
dx x x q w M
t
0
) ( ) (
, (3)

= =
l
T t t
dx x x q w T
t
0
) ( ) (
. (4)

2 TAPNI KONANI ELEMENT S ETIRI STUPNJA SLOBODE

Za odreivanje utjecajnih linija metodom konanih elemenata na grednim nosaima bit e
dovoljan tapni konani element s etiri stupnja slobode [1, 8] prikazan na slici 3.

6
5 2
3 e
j i
le

Sl. 3. tapni konani element s etiri stupnja slobode

Nepoznatu funkciju pomaka moemo napisati u diskretiziranom obliku:

n n
u N u N u N u u + + + = K
2 2 1 1
~
, (5)
gdje su nepoznati pomaci vorova, a odabrane koordinatne funkcije
koje openito moemo prikazati u obliku polinoma 3. stupnja:

( )
3
3
2
2 1 0
x a x a x a a x + + + =
, (6)
( )
2
3 2 1 0
3 2 x a x a x a a x + + + = . (7)
Za promatrani tapni konani element potrebne su etiri koordinatne funkcije prikazane na
slici 4. Svaku od njih moemo odrediti iz etiri rubna uvjeta, prema tablici 1., zadavanjem
jedinine vrijednosti pomaka ili kuta zaokreta na mjestu i u smjeru odgovarajueg stupnja
slobode, dok su ostali stupnjevi slobode sprijeeni [1, 5].
0 . 1
0
=
0 . 1
2
=
0 . 1
1
=
0 . 1
3
=
t

t
T

t
M

t
w

)
`

=
i
i
i
w

u
(

=
i
i
i

0
0
N
(e)
26
k
k
36
(e)
k
56
(e)
(e)
66
k
1
1
k
33
(e)
(e)
23
k
(e)
63
k
k
53
(e)
k
k
55
65
(e)
(e)
(e)
35
k
k
25
(e)
1 1
(e)
52
k
k
62
(e)
(e)
(e)
32
22
k
k

Sl. 4. Koordinatne funkcije na tapnom elementu s etiri stupnja slobode

rubni uvjeti koordinatne funkcije
( ) ( )
( ) ( ) 0 0 0
0 1 0
2 2
2 2
= =
= =
e
e
l
l



3
3
2
2
2
2 3
1 ) (
e e
l
x
l
x
x + =

( ) ( )
( ) ( ) 0 1 0
0 0 0
3 3
3 3
= =
= =
e
e
l
l



2
3 2
3
2
) (
e e
l
x
l
x
x x + =

( ) ( )
( ) ( ) 0 0 0
1 0 0
5 5
5 5
= =
= =
e
e
l
l



3
3
2
2
5
2 3
) (
e e
l
x
l
x
x =

( ) ( )
( ) ( ) 1 0 0
0 0 0
6 6
6 6
= =
= =
e
e
l
l



2
3 2
6
) (
e e
l
x
l
x
x + =

Tabl. 1. Rubni uvjeti i izrazi za koordinatne funkcije na tapnom elementu s etiri stupnja slobode

Elemente matrice krutosti tapnog elementa moemo odrediti prema izrazu:

=
l
j i j i
dx EI k
0
,
.
(8)
Vektor ekvivalentnog vornog optereenja tapnog elementa ima etiri komponente,
koncentriranu silu i koncentrirani moment u svakom voru [1], prikazane na slici 5.

f
j i
le
f
m
q(x)
z,i z, j
y,i my,j

Sl. 5. Ekvivalentno vorno optereenje tapnog elementa

3 EKVIVALENTNO VORNO OPTEREENJE TAPNOG ELEMENTA

Dobivene koordinatne funkcije su klase C
2
i ne omoguavaju egzaktan prikaz
diskontinuiteta koji se javljaju na utjecajnim linijama za statike veliine. Stoga moramo
Diracove funkcije zamijeniti ekvivalentnim vornim optereenjem na diskretiziranom
nosau. Egzaktno rjeenje novog sluaja optereenja odgovarat e aproksimaciji traene
utjecajne linije [3, 4].
Openito, za tapni element optereen distribuiranom silom q(x) traene vorne sile f
i
,
gdje i = 2, 3, 5, 6 oznaava stupanj slobode, moemo izraunati iz jednadbe:

6 , 5 , 3 , 2 , ) ( ) ( 0 . 1
0
= =

i dx x x q f
i
l
i
e

(9)

2
(x)

3
(x)

5
(x)

6
(x)
prema kojoj vorna sila f
i
na jedininom pomaku ili kutu zaokreta vri isti rad kao
distribuirana sila na progibu u obliku odgovarajue koordinatne funkcije
i
(x). Za
optereenje Diracovom funkcijom
k
na mjestu x
o
vrijedi jednadba:

3 , , 0 ; 6 , 5 , 3 , 2 , ) ( ) ( 0 . 1
0
0
K = = =

k i dx x x f
i
l
k i
e

(10)
prema kojoj je vorna sila f
i
geometrijska ili statika veliina na mjestu x
0
,dualna
optereenju

k
, koja odgovara progibnoj liniji u obliku koordinatne funkcije
i
(x) [2, 3, 4].
U tablici 2. prikazano je optereenje Diracovim funkcijama s odgovarajuim dualnim
veliinama i vornim silama.

jedinino optereenje
k,
k = 0, ... , 3

dualna veliina vorna sila f
i

0
jedinina sila w pomak
( )
0
x
i

1
jedinini moment

kut zaokreta
( )
0
x
i

2
jedinini kut zaokreta (lom) M moment
( ) ( )
0 0
x EI x M
i i
=

3
jedinini pomak (skok) T poprena sila
( ) ( )
0 0
x EI x T
i i
=

Tabl. 2. Diracove funkcije, dualne veliine i vorne sile

Za proraun utjecajnih linija statikih veliina metodom konanih elemenata odredit
emo ekvivalentno vorno optereenje za jedinini kut zaokreta i pomak uz pretpostavku
da se veliina za koju traimo utjecajnu liniju nalazi na polovici raspona promatranog
konanog elementa.

vorne sile ) (
0
x EI f
i i

=
( )
0
x EI f
i i
=

) 2 (
0 2 e
l x f = 0
12 6
3
0
2
=
|
|

\
|
+
e e
l
x
l
EI

3 3
12 12
e e
l
EI
l
EI =

) 2 (
0 3 e
l x f =
e e e
l
EI
l
x
l
EI =
|
|

\
|
+
2
0
6 4

2 2
6 6
e e
l
EI
l
EI =

) 2 (
0 5 e
l x f = 0
12 6
3
0
2
=
|
|

\
|

e e
l
x
l
EI

3 3
12 12
e e
l
EI
l
EI =

) 2 (
0 6 e
l x f =
e e e
l
EI
l
x
l
EI =
|
|

\
|
+
2
0
6 2

2 2
6 6
e e
l
EI
l
EI =

Tabl. 3. Izrazi za vorne sile zbog jedininog kuta zaokreta i pomaka

Izrazi za vorne sile zbog jedininog kuta zaokreta i pomaka prikazani su u tablici 3., a
dobivene vrijednosti sa stvarnim smjerovima djelovanja na slici 6.

j i
le
EI

0 0
le le
EI


j i
le
EI

le
2
le
3
6 EI

le
2
6
EI 12
le
3
12

Sl. 6. vorno optereenje zbog jedininog kuta zaokreta (loma) i pomaka (skoka)

Dobivene izraze moemo primijeniti za odreivanje utjecajnih linija u nekom od
programskih paketa za proraun konstrukcija. Prikazani numeriki primjeri izraeni su u
programu SAP2000 Advanced v. 10.1.1.

4 NUMERIKI PRIMJERI

4.1 Utjecajne linije za moment i poprenu silu na prostoj gredi
Slike 7. i 8. prikazuju utjecajne linije na prostoj gredi dobivene za moment i poprenu silu
na polovici raspona L = 6.0 m. Pri tome je najprije odabrana podjela na est konanih
elemenata duine l
e
= L/5 = 1.2 m, a zatim je rjeenje poboljano smanjenjem optereenog
konanog elementa na l
e
= L/25 = 0.24 m.


Sl. 7. Utjecajna linija na prostoj gredi za moment na polovici raspona


Sl. 8. Utjecajna linija na prostoj gredi za poprenu silu na polovici raspona

4.2 Utjecajne linije za moment i poprenu silu na konzolnoj gredi
Slike 9. i 10. prikazuju utjecajne linije na konzolnoj gredi dobivene za moment i poprenu
silu na tri etvrtine raspona L = 6.0 m. Pri tome je najprije odabrana podjela na dva
konana elemenata duine l
e
= L/2 = 3.0 m, a zatim je rjeenje poboljano smanjenjem
optereenog konanog elementa na l
e
= L/10 = 0.6 m.


Sl. 9. Utjecajna linija na konzolnoj gredi za moment na polovici raspona


Sl. 10. Utjecajna linija na konzolnoj gredi za poprenu silu na polovici raspona

4.3 Utjecajne linije za moment i poprenu silu na jednostrano upetoj gredi
Slike 11. i 12. prikazuju utjecajne linije na jednostrano upetoj gredi dobivene za moment i
poprenu silu na polovici raspona L = 6.0 m. Pri tome je najprije odabrana podjela na est
konanih elemenata duine l
e
= L/5 = 1.2 m, a zatim je rjeenje poboljano smanjenjem
optereenog konanog elementa na l
e
= L/25 = 0.24 m.


Sl. 11. Utjecajna linija na jednostrano upetoj gredi za moment na polovici raspona


Sl. 12. Utjecajna linija na jednostrano upetoj gredi za poprenu silu na polovici raspona
5 ZAKLJUAK

Nizom primjera pokazano je da opisani postupak odreivanja utjecajnih linija na grednim
nosaima metodom konanih elemenata daje zadovoljavajuu tonost. Pri tome dobiveno
priblino rjeenje odstupa od egzaktnog samo na promatranom optereenom elementu
pomou kojeg je modeliran onaj dio konstrukcije na kojem se nalazi veliina za koju
traimo utjecajnu liniju. Za ostale konane elemente nosaa, priblina i egzaktna utjecajna
linija se podudaraju. U tablici 4. prikazana je ovisnost kuta loma pribline utjecajne linije
na jednostrano upetoj gredi za moment na polovici raspona iz prethodnog primjera o
duljini optereenog konanog elementa. Usporedba s egzaktnim utjecajnim linijama
potvruje da smanjenjem veliine elementa na mjestu diskontinuiteta aproksimacija
konvergira.

duljina optereenog
konanog elementa
l
e
[m]
kut loma
tonog rjeenja
[rad]
kut loma
priblinog rjeenja

a
[rad]
apsolutna
pogreka
=
a
[rad]

relativna
pogreka
[%]

L/3 = 2.0 1.0 0.75179 0.24821 24.821
L/5 = 1.2 1.0 0.85622 0.14378 14.378
L/25 = 0.24 1.0 0.97022 0.02978 2.978
L/50 = 0.12 1.0 0.98511 0.01489 1.489
Tabl. 4. Kut loma priblinog rjeenja u ovisnosti o duljini optereenog elementa

Literatura:
[1] Dvornik, J., Lazarevi, D., Ploni nosai biljeke s predavanja, Graevinski fakultet
Sveuilita u Zagrebu, 2006.
[2] Grtsch, T., L
2
-Statik, Dissertation, Universitt Kassel, 2002.,
http://www.winfem.de/Dissertation_Graetsch.pdf
[3] Materna, D., Finite Elemente u Einflussfunktionen, Diplomarbeit, Universitt Kassel, 2002.,
http://www.winfem.de/DiplomarbeitMaterna.pdf
[4] Panke, T., Berechnung von Einflussfunktionen mit der Methode der finiten Elemente,
Diplomarbeit, Universitt Kassel, 2002., http://www.winfem.de/Diplom1.pdf
[5] Reese, S., Grundlagen der FEM, Ruhr-Universitt Bochum, 2003.,
http://www.nm.ruhr-uni-bochum.de/lehre/advelem/fem.pdf
[6] Simovi, V., Fresl, K., Graevna statika biljeke i skice s predavanja, Graevinski fakultet
Sveuilita u Zagrebu, http://www.grad.hr/nastava/gs/bilj1/bilj1.html
[7] Simovi, V., Graevna statika I, Graevinski institut Zagreb, 1988.
[8] Sori, J., Metoda konanih elemenata, Golden marketing-tehnika knjiga Zagreb, 2004.
[9] imi, V., Otpornost materijala I, kolska knjiga Zagreb, 1992.

Autori:
Sanja Hak, Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet, Zavod za tehniku mehaniku, Fra
A. Kaia-Mioia 26, 10 000 Zagreb, tel. 4639 340, e-mail: shak@grad.hr, web stranica:
www.grad.hr/nastava/gs
Mladen Metrovi, Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet, Zavod za tehniku
mehaniku, Fra A. Kaia-Mioia 26, 10 000 Zagreb, tel. 4639 608, e-mail:
mestar@grad.hr, web stranica: www.grad.hr/nastava/gs
100