You are on page 1of 3

razvojni ciklus ruralnog kraja:

1. najprije odlaze ljudi jer ih privlai masovna ind. urbanih sredina, i jer propada lokalna ind. i jer je dolo do strukturalnih promjena u poljop. (mehanizacija, umj. gnojiva, pesticidi..) 2. propadanje ruralnog i urbanog prostora jer propadanje prvog povlai za sobom opi nerazvitak 3. uobiajeno se taj ciklus zakljui diversifikacijom ruralnog gosp. to e vratiti ljude i aktivnosti, te stvoriti takvu socijalnu dinamiku koja e osigurati napredovanje regije
REGIONALNI PRISTUP

- temeljna pretpostavka i razlog mu je regionalno st.! - treba uspostaviti gospodarsko-razvojni model koji bi omoguio optimalni raspored ljudi i izvora u prostoru s ciljem poboljanja kvalitete na cijelom podruju - potreban je socijalno odrivi razvoj koji e oslabljenu seosku zajednicu ojaati i uiniti sposobnom da preuzme ulogu (gradu) ravnopravnog razvojnog aktera

LIKA studija sluaja


- moe se promatrati kao mediteranska ili komplementarna mediteranska regija - prilino homogen, gorski prostor, ali s manjkom autohtone autonomije - dio Liko-senjske up. ( izmeu Pljeivice, Male Kapele i Velebita, polja Liko, Gacko, Krbavsko) - najvea upanija najmanje naseljenosti 2 motrita razvitka: 1.Gospi i Otoac - prema autorima Koncepta prostornog plana up. Liko-senjske, Gospi mora ojaati do stupnja regionalnog sredita, to pretpostavlja gradnju tzv. likog cestovnog ipsilona - potrebno je ispitati ''kakvou'' st., mogunost poboljanja, isplati li se ulagati u razvitak.. 2. Graac i Udbina

STANOVNITVO: - oduvijek slabo naseljen prostor, a u zadnjih 100 god. njeno se st. prepolovilo od 255 likih naselja, vie od 20% ih je na izumiranju koncept cjelovitog razvoja se najprije temelji na 1. starosjediocima, 2. odseljenima i 3. dravi (unutarnje migracije valja preusmjeriti prema ruralnim zonama!) - 61% st. ivi na selu, a udio poljop. st. kretao se oko 18%, to je i dravni prosjek (liko selo je sve manje agrarno) u susjednim primorskim upanijama postotak poljop. st. manji od 5% - aktivni poljoprivrednici vie od 80% ih je bez zavrene osnovne kole ili uope bez kole (puno bolja situacija je s poljoprivrednicima pola ih ima srednju/ viu/ visoku kolu)

STANJE RESURSA KOJI STOJE NA RASPOLAGANJU ZA MOGUU REVITALIZACIJU bogata umama i umskim povrinama raspolae velikim poljop. povrinama (koje su manjim dijelom obradive, jo manje obraene) bogata vodama to predstavlja hidroenergetsko bogatstvo i rezervoar kvalitetne pitke vode panjaci za razvoj stoarstva VELEBIT - 1. hrv. nacionalni park, meunar. rezervat biosfere, park prirode zaposlenost zadnjih godina opada, gosp. aktivnosti slabe, nema unutarnjeg ni vanjskog poticaja razvoju tijekom Domovinskog rata gosp. objekti bili su razoreni, okupirani, devastirani.. razvoj infrastrukture omoguuje doseljavanje obrazovanih koji e dovesti do napretka ... no, doseljava se samo slabo obrazovano, ''plutajue'' st. koje i nije osobito pouzdano - poticanje doseljavanja putem jaanja identiteta: nonji, prehrane, obiaja, svetkovina, oblika druenja Zakon o podrujima posebne dravne skrbi - donesen radi breg obnavljanja i naseljavanja zaputenih i devastiranih podruja tijekom rata - razlikuje 2 skupine podruja kojima je potrebna pomo: 1. podruja okupirana do 1995., a uz dr. granicu i s manje od 5000 st. prema popisu 1991. 2. svi ostali gradovi, opine, naselja takoer okupirana do 1995. - predvia poticajne mjere za naseljavanje (kue i zemlja daju se na koritenje, nakon 10 god. neprekidnog boravka postaju vlasnitvo doseljenih), povlastice pri oporezivanju ... no, zakon ne prua sigurnost zbog nedoreenosti i neprikladne pravne utemeljenosti

STANJE POSTOJEIH I POTENCIJALNIH AKTERA REVITALIZIRANJA LIKE 1. stanovnitvo o nastavili su se dugotrajni negativni demograf. trendovi o iseljavanje tijekom rata (prvo protjerani Hrvati, nakon ''Oluje'' Srbi) o povratak protjeranih i prebjeglih ide sporo (vie se vraaju stari, jer su se mlai snali) o doseljavanje ''plutajueg'' st. 2. gosp. subjekti predviene su sljedee mjere i aktivnosti: o osnivanje upanijske razvojne agencije koja e trebati pomoi u osnivanju i razvoju malih poduzetnika i okoline u kojima e poslovati mala poduzea, promovirati lokalnu ind., uspostavljati vezu regionalnoj, dravnoj i meunar. razini o utemeljenje razvojnog fonda Liko-senjske up. za pruanje potpore tono odreenim djelatnostima (proizvodnju, preradu, trgovinu i obrt, poljop, rudarstvo, turizam...) o financ. potpora provoenju Programa poticanja razvoja gosp. jedinica lokalne samouprave

3. opinska i gradska uprava o gradske slube Gospia i Otoca su naspram malih seoskih opinskih slubi u neusporedivo boljem poloaju, i esto im moraju pomagati o potrebno je tu suradnju poticati, ne samo zbog pomoi slabijem, ve zbog stvaranja pozitivnog miljenja da su svi u Lici odgovorni za njen razvoj i da je to zajedniki interes sviju 4. ostalo o tu se nalaze razne javne, (ne)dravne institucije, npr. HV i policijske postrojbe, kulturna i prosvjetna drutva, sportska, pol. stranke, Crkva..

DOMAE IDEJE ZA REVITALIZIRANJE LIKE

ulagati u st.
o o o ulagati u djecu obrazovne programe za odrasle poto je kola snaan emigracijski, deagrarizacijski i deruralizacijski kanal, preduvjet je da se smanji odljev mladog st. osnovati to vei broj osnovnih i srednjih kola + sustav kreditiranja kolovanja uz uvjet da se kredit ''vrati'' odreenu mjestu osigurati stalno struno usavravanje zaposlenih

razvoj seoskog turizma


o o o o o lijepo ureena sela oznaeni pjeaki i planinarski putovi dobro opskrbljeni planinarski i lovaki domovi restorani ponude kvalitetnih lokalnih prehrambenih proizvoda razvoj seoskog turizma privukao bi i ene jer nedostaje radnog mjesta za ene u ruralnom podruju

kvalitetna voda moe se iskoristiti kao bitna komponenta u proiz. piva, te se pojavljuje
lokalna inicijativa da se osnuje tvornica za proiz. piva

vana je dobra prometna povezanost


o poboljanje veza s Dalm., Rijekom i Zagrebom

You might also like