SPREGNUTE KONSTRUKCIJE DRVO-BETON

Uvod:
Spoj sloja betona na tlanoj i drva na vlanoj strani daje najbolja svojstva ovih materijala u podruju snage i krutosti. Na ovaj nain dobijemo konstrukcije koje su dovoljno vrste i relativno lagane. Izgradnja spregnutih konstrukcija relativno je brza. Razvoj spregnutih konstrukcija naglo je poeo napredovati zadnjih dvadeset godina. Ovakav tip graenja posebnu ekspanziju je doivio u SAD-u, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu.

Primjena:
Spregnute konstrukcije esto se primjenjuju u izgradnji meukatnih konstrukcija, a u pojedinim zemljama sve vie se primjenjuju i u izgradnji mostova. Kod izgradnje mostova betonska kolna konstrukcija prekriva drvene nosae i na taj nain ih titi od negativnih atmosferskih utjecaja.

TIPOVI SPOJNIH SISTEMA

Spojni sistem daje naglasak na posmine sile koje djeluju na graninoj plohi izmeu dva razliita materijala, u naem sluaju izmeu drva i betona. Spojni sistem mora osigurati istovremeno djelovanje oba materijala pod optereenjem. Beton je podloan promjenama volumena pri temperaturnim oscilacijama.

Spoj izmeu dva elementa mogue je ostvariti djelovanjem sila trenja, djelovanjem prionjivosti koju elementi posjeduju, no da bismo osigurali spoj moramo upotrijebiti i neke dodatne elemente, kao to su modanici, metalni prsteni, eline ipke... U spojevima spregnutih konstrukcija drva i betona ne moemo uzeti u obzir mehaniku krutost spojke zbog razliitih karakteristika drva i betona.

Adekvatne karakteristike spoja betona i drva mogu se omoguiti koristei dvodijelne prstene i nazubljene modanike zajedno sa klinovima.

Moderne metode spojeva baziraju se na upotrebi elinih reetaka (mrea) zalijepljenih za drvo, dio tih reetki viri iz drveta i na taj nain se spajaju s betonom.

Klasian primjer spoja betona i drvenog nosaa

Spoj betona i drva pomou eline mree

elina mrea

beton

Lijepljeno lamelirano drvo

NOVA ISTRAIVANJA
Zadnjih godina dvadesetog stoljea gotovo u svim istraivakim centrima u Sad-u, Australiji i Europi mnogo se ulagalo u istraivanje o spoju betona i drva. Ta istraivanja su nam dala informacije o novim i razliitim tipovima spojnica i njihovim nosivostima optereenja leaja, o mogunostima primjena u stvarnim graevinama.

POSMINE SPOJNE KARAKTERISTIKE

Dijagram istraivanja djelomino spregnute konstrukcije. Na apscisi se nalazi centralni pomak u milimetrima, a na ordinati optereenje u (kN)

 Na apscisi se nalazi klizanje u (mm) , a na ordinati posmino teenje u (N/mm).Crvena krivulja pokazuje da nema zamora materijala, a zelena je u funkciji optereenja.

ANALIZA SPREGNUTIH KONSTRUKCIJA PO METODI GRANINIH STANJA

Na apscisi se nalazi klizanje na kraju grede u (mm), a na ordinati centralno optereenje u (kN).

DOPUNA B ZA EUROCODE 5

Dizajniranje spregnutih greda regulirano je u dopuni B za EC5. Izrauni naprezanja za drvo, beton i spojeve su napravljeni u skladu sa teorijom elastinosti. U skladu s preporukama dopune B iz EC5 za T presjek proraun moemo napraviti u sljedeim koracima:

POPRENI PRESJEK DRVENO BETONSKOG NOSAA , S DIJAGRAMIMA NAPREZANJA

Efektivna krutost na savijanje

Analiza spregnutih konstrukcija drva i betona prema teoriji graninih stanja

U prethodno navedenim jednadbama oznake imaju slijedea znaenja:

Za T popreni presjek, h3=0 i-broj od kojih se sastoji spregnuti popreni presjek, u sluaju T poprenog presjeka to su dva elementa E-srednja vrijednost modula elastinosti za beton i drvo, odnosno Yi-mehaniki modul klizanja Ki-ekvivalentan modul klizanja u spoju

Normalna naprezanja su rijeena jednadbom

Maximalna posmina naprezanja odreena uzdu gornjeg ruba poprenog presjeka drvenog elementa trebala bi se raunati prema izrazu:

Optereenje na privrenju se rauna prema izrazu:

Gdje je i=1 & 3 S i = Si(x), udaljenost izmeu privrenja

V = V(x)

Efektivna irina betonske ploe ( b1,eff )

Efektivna irina je definirana kao duina paralelna sa osloncima ija je funkcija opirati se optereenju koje djeluje na betonsku plou spregnute konstrukcije. (b1,eff) je vrlo vaan element u proraunu spregnutih konstrukcija i njezin proraun se temelji na pretpostavki teorije elastinosti.

Meutim pretpostavka o pomacima na pravcu posminih deformacija nije dokazana za ponaanje spregnutih nosaa podvrgnutih optereenju , zbog diskontinuiteta normalnih naprezanja du betonske ploe.

Posljedica utjecaja posminih naprezanja na gredu je savijanje (deformacija). Ova naprezanja su posljedica posminih sila na podruju kontakta izmeu drva i betona, djeluju na betonsku plou i distribuiraju normalna naprezanja.

Aktivna irina betonske ploe ( b1,eff ) moe se rijeiti pomou jednadbe:

Distribucija normalnih iscrpnih naprezanja du irine betonske ploe

Aktivna irina betonske ploe ovisi o:

vezi izmeu ukupne irine betonske ploe duine drvenog nosaa tipu optereenja ( kontinuirano optereenje, koncentrirano optereenje , poloaju optereenja ) tipu statikog sistema konstrukcije (aktivna irina je razliita za upete , nepomine i pomine oslonce ( leaje )) tipu spoja izmeu elemenata spregnute konstrukcije

Znaajan utjecaj na aktivnu irinu ploe ima samo prvi parametar , znai spoj izmeu ukupne irine ploe i duine drvenog nosaa, ostali parametri imaju manji znaaj.

S obzirom na experimentalna istraivanja moemo pronai razliite izraze koji definiraju aktivnu irinu ploe, ali sa odreenom sigurnou moemo koristiti teoretske rezultate po Natter-u i Hoeft-u date u izrazima:

Za kontinuirano optereenje:

Za koncentrirano optereenje:

gdje je ( b ) razmak izmeu drvenih nosaa , a ( l ) duina drvenog nosaa.

Prema preporukama Amerikog instituta za drvno inenjerstvo ( AITE ) , aktivna irina betonske ploe u sluaju spregnutih konstrukcija tipa drvo beton moe se raunati kao najmanja vrijednost dobivena proraunom ovih triju jednadbi:

Oznake u izrazima imaju sljedee znaenje:

( b ) - razmak izmeu drvenih nosaa ( l ) - duina drvenog nosaa ( d ) najmanja debljina betonske ploe

Analiza spregnutih konstrukcija drva i betona prema teoriji graninih stanja

Rjeenja dana u EC5 i Njemakim normama DIN 1052 valjana su za okvirne sisteme i uzimaju se u razmatranje samo karakteristike i kvalitete drva kao materijala. EC2 daje sljedea aproximirana rjeenja za aktivnu irinu betona

Za simetrini T popreni presjek:

Za jednu stranu T poprenog presjeka:

gdje je ( l0 ) udaljenost izmeu toaka u polju u kojima je moment savijanja jednak nuli.

Rezultat rada na spregnutim konstrukcijama tipa drvo beton su graevine koje nastaju na obostrano zadovoljstvo inenjera i arhitekata, kao to su ovi mostovi: