You are on page 1of 7

STANJE LOMA U TLU

z z x x z podruje moguih vrijednosti x


tg =c+

c c/tg

45o+/2 z

90o+ 45o-/2 x(max)=PP

x(min)=PA

45o+/2

45o-/2

AKTIVNO STANJE

PASIVNO STANJE

sin =

( x z )

c 1 + ( x + z ) tg 2 (1 sin ) 2c cos x ( min ) = z 1 + sin


1/ 2

1 2

1 sin 1 sin x ( min ) = z 2c 1 + sin 1 + sin p A = x ( min ) = z K A 2c K A


o K A = tg 2 45 2

1 + sin 1 + sin x ( max ) = z + 2c 1 sin 1 sin pP = x( max ) = z K P + 2c K P


o K P = tg 2 45 + 2

1/ 2

GRANINA NOSIVOST TLA ISPOD PLITKIH TEMELJA

qp

qf

Optereenje (q)

slijeganje (w)
Formiranje plohe loma u tlu ispod temelja

Oblici loma tla ispod plitkog temelja: a) globalni posmini lom; b) lokalni lom; c) posmini lom probijanjem

Granina nosivosti temelja moe se odrediti sa: * probno optereenje * metode koje koriste parametre posmine vrstoe: - metoda klizne plohe - metoda ravnotee energije - metoda graninog stanja plastine ravnotee - numerike metode

Naprezanje koje dovodi do loma u homogenom izotropnom tlu openito se rauna kao funkcija qf = f (B, L , D, c, , , ) Prema teoriji graninog stanja plastine ravnotee tlo se modelira kao kruto idealno plastian materijal, a u proraunu se zanemaruje odnos naprezanje-deformacija. (Prandtl, Rankine, Terzaghi, B. Hansen)

kruto idealno plastian model

stvarno ponaanje tla

Prandtl-ova teorija plastine ravnotee

Granina nosivost prema K. TERZAGHI:

- za kontinuirani temelj (traka): - za kvadratini temelj: - za kruni temelj:

q f = c N c + 0.5 B N + D N q q f = 1.3 c N c + 0.3 B N + D N q

q f = 1.3 c N c + 0. 4 B N + D N q

Nc , N , Nq ( za opi slom) i Nc' , N' , Nq' (za lokalni lom) su koeficijenti nosivosti ovisni o parametru vrstoe . Odreeni su analitikim izrazima:

a2 1.0 N c = ctg 2 2 cos (45 + / 2 ) K p 1. 0 N = 0.5 tg cos2 Nq = a2 2 cos2 (45 + / 2 )

3 a = exp / 2 tg( ) 4 a koji se u literaturi mogu pronai prikazani u obliku dijagrama ili ispisani kao tablice.

Granina nosivost prema BRINCH HANSEN :


q f = c N c sc dc ic + 0.5 B N s d i + D N q sq dq iq

N- imbenici nosivosti s - imbenici oblika temelja d - imbenici dubine temeljenja i - imbenici nagiba rezultante sila na temelju

N q = tg 2 (45 + / 2 ) exp( tg ) N c = N q 1 ctg N = 1.8 N q 1 tg


s c = 1 + 0.2 + tg 6 s = (3 s c ) 0.5 s 1 sq = sc c Nq

)B L

d c = 1 + 0.35 / B / D + 0.6 / 1 + tg 4 d = 1 d q = d c (d c 1) / N q

))

ic = iq 1 iq / N q 1 i q = 1 H / (V + c B L ctg )
2 i = iq

)(

Mogu i odnosi RPV i poloaja dodirne plohe temelj-tlo


Slu aj

Opis stanja RPV u odnosu na temelj


RPV

A
Df B

Razina podzemne vode na razini terena. Proraun se provodi s efektivnim naprezanjima.

B
Df B

RPV a b

Razina podzemne vode ispod povrine terena ali iznad dodirne plohe temelj - tlo. Svaki sloj treba raunati s pripadnim efektivnim naprezanjem.

C
Df
B
RPV

Razina podzemne vode na razini dodirne plohe temelj tlo. Do dubine temeljenja treba raunati sa zasienom gustoom, a ispod te kote sa efektivnim vrijednostima.

D
Df B

Razina podzemne vode duboko ispod dodirne plohe temelj - tlo. U proraun se uzima prirodno vlana do zasiena gustoa. Razina podzemne vode ispod dodirne plohe temelj - tlo, ali unutar aktivnog klina. Za podruje treba izraunati prosjenu vrijednost gustoe uvaavajui uzgon tla.

E
Df RPV y y0 B

B tg y0 = e 2 2

=zas-w 1

You might also like