You are on page 1of 111

Sveti Justin elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VJERE I IVOTA (OSNOVNO O!

OS"OV"j#$

%VO& P'V( &#O R E L I G I J A (. O '#"(!(J( %OPS)# ((. P'('O&N# '#"(!(J# &'%!( &#O H R I S C A N S T V O (. NA)P'('O&NA ("( O)*'(V#NA - H'(S+ANS*A '#"(!(JA ((. (,VO'( H'(S+ANS*O! %+#NjA (((. P'AVOS"AVNA +'*VA )'#+( &#O OSNOVNE ISTINE PRAVOSLAVNE HRISCANSKE VERE (. O O!%

((. O SV#)% ( +OV#*% -$ .A)#'(JA"(S)(+*O SHVA)ANj# ( '#SAVANj# P'O "#.A SV#)A ( +OV#*A a$ .A)#'(JA"(S)(+*O %+#Nj# O POS)AN*% SV#)A /$ .A)#'(JA"(S)(+*O %+#Nj# O POS)AN*% ,(VO)A v$ .A)#'(JA"(S)(+*O %+#Nj# O POS)AN*% ,(VO)(NjS*(H V'S)A 0$ .A)#'(JA"(S)(+*O %+#Nj# O POS)AN*% +OV#*A d$ .A)#'(JA"(S)(+*O %+#Nj# O &%S( dj$ ,A*"j%+A* 1$ PAN)#(S)(+*O %+#Nj# O + #)% ( Nj#!OVA *'()(*A (((. O H'(S)% SPAS()#"j% ( SPAS#Nj% -. (S%S H'(S)OS - (S)(N()( 2. (S%S H'(S)OS - (S)(N()( O! O!O+OV#* 1. (S%S H'(S)OS - (S)(N()( +OV#*

SPAS()#"jS*( 'A& ( &#"O !OSPO&A H'(S)A -. )AJNA O!OVAP"O+#NjA ( )AJNA SPAS#NjA 1. )AJNA SPAS()#"j#VO! *'S)#NjA ( )AJNA SPAS#NjA

2. )AJNA SPAS()#"j#VO! P'#O 'A,#NjA ( )AJNA SPAS#NjA 3. )AJNA SPAS()#"j#VO! S)'A&ANjA4 *'SN# S.')( ( )AJNA SPAS#NjA a$ (S*%P"j#Nj# /$ O!O+OV#*O. O!O+OV#*OVA PO #&A NA& !'#HO.4 +.P)( ( &jAVO"O.

5. )AJNA SPAS()#"j#VO! S("AS*A % A& ( )AJNA SPAS#NjA 6. )AJNA SPAS()#"j#VO! VAS*'S#NjA ( )AJNA SPAS#NjA 7. )AJNA SPAS()#"j#VO! VA,N#S#NjA ( )AJNA SPAS#NjA 8. )AJHA SPAS()#"j#VO! %+#NjA ( )AJNA SPAS#NjA (V. O O!% &%H% SV#)O. ( +'*V( "A!O&A)NO. +A'S)V% O,J#. O +'*V( *AO

.(S(JA ( +("j +'*V# SVOJS)VA +'*V# O +'*V#NOJ J#'A'H(J( O SV#)(. )AJNA.A O )AJN( *'S)#NjA O )AJN( .('OPO.A,ANjA O )AJN( P'(+#S+A ("( SV#)OJ "()%'!(J( O )AJN( PO*AJANjA O )AJN( SV#S)#NS)VA O )AJN( 'A*A O )AJN( J#"#OSV#+#NjA O ,NA+AJ% (S*%P"j#NjA ,A &%HOVNO.O'A"N( ,(VO) "j%&( % +'*V( O POS)OVANj% SV#)()#"jA4 SV#)(H .OS)(J% ( SV#)(H (*ONA % P'AVOS"AVNOJ +'*V(

Sv. Justin Celijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$
STAMPANO IZDANjE Izdato9 -:85. Izdanje9 dru0o Mesto9 *rnjevo Izdavac9 Pravoslavna ;riscanska zajednica i +rkvena o<stina *rnjevo Stampa9 =*osmos= eo0rad Tiraz9 5>>> INTERNET IZDANjE Objavljeno9 11. novem/ar 1>>5. Izdaje9 ? Svetosavlje.or0 Urednik9 <rot. "ju/o .ilosevic Digitalizacija9Viktor !rozdanic Osnovni format9 Vladimir la0ojevic Dizajn stranice9 !ojko Sredovic Korektura9 !ojko Sredovic

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

%VO&

Ova knji0a "Tajne vere i zivo a"! ili O"novno #o$o"%ov%je <redstavlja /o0oslovsko ;riscansko <ravoslavno ucenje o osnovnim istinama nase Hriscanske vere. A te istine su ove9 istina o o0u4 svetu i coveku4 istina o zivotu4 smrti i /esmrtnosti4 istina o do/ru4 zlu i djavolu4 istina o istini4 <ravdi i lju/avi4 istina o svima vecnim vrednostima4 istina o S<asitelju i s<asenju coveka i sveta od 0re;a4 smrti i djavola4 istina o +rkvi4 o za0ro/nom zivotu4 istina o krajnjoj sud/i coveka i sveta4 istina o vecnom zivotu. Posto4 medjutim4 u svetu <ostoje i dru0e reli0ije a ne samo Hriscanska4 zato ova knji0a kao O"novno #o$o"%ov%je! u <rvom delu4 naj<re 0ovori o reli0iji uo<ste i o <rirodnim reli0ijama koje <ostoje u svetu4 da /i zatim u<oredila nji; sa najsavrsenijom4 jedinom istinitom i <ravom reli0ijom - Hriscanskom4 koja je nad<rirodno od o0a otkrivena i data nama ljudima <reko !os<oda (susa Hrista i Nje0ovi; Proroka i A<ostola kroz +rkvu. Ovo izla0anje o Hriscanstvu sacinjava dru0i deo ovo0 O"novno$ #o$o"%ov%ja& )reci deo O"novno$ #o$o"%ov%ja 0ovori <odro/nije o samim osnovnim istinama i tajnama Hriscanske Pravoslavne vere i +rkve4 tj. o o0u4 svetu i coveku4 o Hristu S<asitelju i s<asenju4 o &u;u Svetom i o +rkvi4 i na kraju o o0u kao sudiji i o vecnom zivotu. Ova dva dru0a dela u stvari cine jednu malu <ravoslavnu &o0matiku4 dok <rvi deo sacinjava kratku A<olo0etiku4 s tim sto neki; a<olo0etski; <o0lavlja ima i u trecem delu ove knji0e. Sv. Justin +elijski Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

P'V( &#O RELIGIJA I& O RELIGIJI 'OPSTE +ovek je odvajkada verovao u <ostojanje jedne ili vise natcovecanski; sila koje su van nje0a i jace od nje0a4 od koji; on zavisi i <rema kojima oseca izvesno stra;o<ostovanje. Otuda4 covek je odvajkada osecao i neodloznu <otre/u da <itanje svo0a odnosa sa tom silom ili tim silama resi na nacin koji /i mu o/ez/edio nji;ovu /la0onaklonost u zivotu@-A. Ovo su neos<orne cinjenice koji; su svesni ne samo <ojedinci ne0o i citavo covecanstvo.@1A 'azume se4 sila ili sile koje je covek smatrao natcovecanskim nisu /ile uvek takve. Ali za covekovo osecanje i drzanje <rema tim silama - za resavanje <itanja nje0ovo0 odnosa sa njima - nije /ilo vazno kakve su te sile ustvari4 vec kako i; je on s;vatio4 kakve su one /ile <o nje0ovom misljenju - kako je on u nji; verovao. ,ato je <riroda covekovi; osecanja <rema tim silama i <riroda nje0ovi; odnosa sa njima uvek zavisila od <rirode s;vatanja ili misljenja koje je on o njima imao - od <rirode nje0ove vere u nji;. (z te covekove vere lo0icki su sledila kako <ravila za nje0ov nacin zivota tako i <ravila za nje0ov stav ili drzanje <rema ovim silama <ravila koja su re0ulisala nje0ov odnos sa njima i o/ez/edjivala nji;ovu /la0onaklonost <rema njemu. )a (ove)ova vera * +o" ojanje je,ne i%i vi"e na (ove(an")i- "i%a )oje "* van

nje$a i ja(e od nje0a4 od )oji- on zavi"i! +re.a )oji.a o"e(a izve"no " ra-o+o" ovanje! )ao i nje$ov o,no" "a i. "i%a.a / o,no" )oji o#ez#e,j*je nji-ov* #%a$ona)%ono" +re.a nje.* / je" e re%i$ija&@2A la0odareci <ose/nim okolnostima ili uslovima4 <od kojima je u razlicitim <eriodima svoje du0e istorije ziveo i <ose/nim du;ovnim <otre/ama koje je tada osecao4 covek nije uvek imao isto misljenje o <rirodi natcovecanski; sila u cije je <ostojanje verovao. Prema tome4 nje0ova reli0ija nije /ila uvek ista. Na<rotiv4 istorija reli0ije jasno 0ovori o tome da /roj razliciti; reli0ija u svetu nije mali. Pa i<ak4 "va)a od ti; re%i$ija i.a "voj o"nov * (ove)ovoj ,*"i0 zasniva se na nje0ovom razumu4 osecanjima i voljiB svaka od nji; zadovoljava nje0ove s<ecificne ili <ose/ne du;ovne <otre/eB "va)a "e o, nji- izrazava )roz ver*! .ora% i )*% &@3A To je ono " o je zaje,ni()o "vi. re%i$ija.a& Prema tome4 svaka reli0ija na svoj nacin o/u;vata celoku<no covekovo /ice - <rozima celoku<ni covekov zivot. Jer reli0ija <ro<isuje9 =covekovom razumu - verovanja4 nje0ovoj volji - zakone i sankcije4 nje0ovom srcu - osecanja4 nje0ovom telu - drzanje i <okrete=.@5A

OPS)A POJAVA '#"(!(J# Po jednom misljenju@6A u istoriji covecanstva <ostojalo je vreme kada je coveku svaka misao o ma kakvom /ozanstvu /ila <ot<uno strana - kada je covek /io <ot<uni ateist. +ovek je4 <o ovom misljenju4 <ostao reli0iozan tek u docnijim <eriodima svoje istorije. Ovo i ovakvo misljenje je danas definitivno na<usteno u nauci4@7A jer je ona neos<orno utvrdila da u istoriji covecanstva nikad nije /ilo vremena kada je covek /io <ot<un ateist =<ot<un ateizam ni0de ne <ostoji=.@8A - % covekovoj istoriji4 veli &zevons4 =nije /ilo vremena kada je on /io /ez reli0ije= ... Su<rotna teza =kao sto je danas svakome antro<olo0u <oznato4 otisla je u %i.#o@:A mrtvi; kontroverza ili naucni; ras<rava=.@->A - )vrdjenje da <ostoje narodi ili <lemena /ez reli0ije dosada se <okazalo kao tvrdjenje koje je zasnovano ili na netacnom <osmatranju ili na /rkanju <ojmova. Jos se ni0de nije naslo <leme ili narod koji nije imao nikakve svete o/rede ili koji nije verovao ni u kakva visa /ica4 i su<rotna tvrdjenja <ojedini; <utnika su docnije /ila o<ovr0nuta cinjenicama. ,/o0 to0a imamo <uno <ravo da reli0iju4 kada se ova rec <rimeni i na <rimitivno o/avljanje sveti; o/reda4 nazovemo jednom sveo<stom ljudskom <ojavom=.@--A Sveo+" o" re%i$ije je "a,a o+" e +rizna a& +ovek je =neizlecivo reli0iozan=. =Otkako je covek - covek4 nije /ilo naroda koji je /io /ez reli0ije=.@-1A

PO)'# A '#"(!(J# No ako je reli0ija jedna sveo<sta ljudska <ojava4 to znaci da ona mora da ima i jedan sveo<sti uzrokB jedan uzrok koji je zajednicki svima ljudima. Jer ako je tacno da covek nije i ne moze da /ude /ez reli0ijeB da je on4 kako se kaze =neizlecivo reli0iozan=4 onda to znaci da je re%i$ija je,na o, na"*"ni- +o re#a (ove)ovi- i da ona ima "voj *zro) * "a.oj (ove)ovoj +riro,i " vorenoj a)vo. o, 1o$a& (majuci u vidu istorijski <osvedocenu sveo<stost reli0ije4 =mi ne mozemo iz/eci zakljucak da reli0ija sacinjava tako <rirodan sastojak ljudske <rirode kao sto je <osedovanje umni; s<oso/nosti i fizicki; oso/ina koje izdvajaju coveka od zivotinjsko0 sveta=.@-2A

)#O'(J# O POS)AN*% '#"(!(J#

Na koji su nacin ljudi dosli do vere u <ostojanje jedne ili vise natcovecanski; silaC *ako je <ostala reli0ijaC O tome su <ojedini naucnici <okusali da daju svoja o/jasnjenja4 svoje ;i<oteze i teorije. Od mno0o/rojni; ;i<oteza koje <okusavaju da od0ovore na ovo <itanje4 sledece su naj<oznatije9 a$ Hi+o eza +o )ojoj "* re%i$ij* iz.i"%i%i zre(i i v%a,ari da /i svojim zakonima dali vecu4 /ozansku sankciju i na taj nacin sto lakse vladali nad narodima i sto vise i; eks<loatisali. Ovu su ;i<otezu zastu<ali jos 0rcki sofisti. )ako4 na <rimer4 <o *ritiasu4@-3A reli0ija je stvorena u cilju suz/ijanja tajni; zlocina4 <rotivu koji; su <ozitivni zakoni nemocniB ona je delo ostroumno0 coveka4 koji je ucio da istinu tre/a sakriti velom o/mane i naterati ljude da veruju9 =&a /esmrtni du; zivi na ne/u4 &a on vidi sve4 cuje sve i mudro u<ravlja svim=.@-5A Pristalice ove ;i<oteze /ili su i <redstavnici sim<listicko04 materijalisticko0 i ateisticko0 racionalizma DV((( veka. ( <o njima4 reli0ija nije nista dru0o do <lod dvolicnosti svestenika i vladara4 s jedne strane4 i <rostodusnosti i lakovernosti naroda4 s dru0e. Ona je za/luda koju su izmislili i medju <rostodusne i lakoverne narode ras<rostrli svestenici i vladari. Ova ;i<oteza je sasvim neosnovana i neo<ravdana. Naj<re4 ona je lo0icki nemo0ucna. Jer sam <ojam zreca nuzno <ret<ostavlja veru u <ostojanje ono0 kome se <rinose zrtve - veru u <ostojanje jedne vrste /ozanstva. &ru0im recima9 zrec <ostoji da /i nekome i za neko0a <rinosio zrtveB da /i zadovoljio reli0iske <otre/e ljudi. Pojava zreceva je <osledica osecanja <otre/e za njimaB ona je <osledica jedno0a uzroka4 a ne o/rnuto. Prema tome4 ;i<oteza <o kojoj je reli0ija izmisljotina zreceva <retstavlja lo0icku nemo0ucnost. Jer4 ako su zrecevi uzrok <ostanka reli0ije4 ko je uzrok <ostanka zrecevaC@-6A No ;i<oteza o kojoj je ovde rec nije samo lo0icki neo<ravdanaB ona je isto tako i istorijski neosnovana. Jer4 etiolo0ija ne zna za <lemena i narode koji /i /ili /ez ikakve reli0ije4 ali zna za ljudske zajednice koje nemaju zreceve i vladare.@-7A Otuda4 iako je neos<orno tacno da su zrecevi i svestenici i vladari <okatkada zlou<otre/ljavali reli0iju u svoje licne svr;e4 ni u kom slucaju nije tacno - ni lo0icki ni istorijski - da su je oni i stvorili. /$ Hi+o eza +o )ojoj je re%i$ija +o" a%a iz (ove)ovo$ o"e(anja " ra-a o, +riro,ni- +ojava& - Po ovoj ;i<otezi4 <rimitivni covek je4 ne <oznavajuci <rave uzroke <rirodni; <ojava - uzroke koje je tek nauka u toku vremena otkrila - verovao da su te <ojave delo strasni; nevidljivi; si-la4 od koji; i on zavisi i koje su <rema njemu ne<rijateljski ras<olozene. !onjen osecanjem stra;a od ti; sila4 covek <okusava da i; razlicitim sredstvima <rido/ije za se/e. 'eli0ija nije nista dru0o do rezultat ili <lod to0a <okusaja. Ovu ;i<otezu ukratko izlazu latinske reci9 Primus in or/e deos fecit timor (Stra; je <rvi stvorio /o0ove u svetu$. Po ovoj4 verovatno najstarijoj i najras<rostranjenijoj4 ;i<otezi4@-8A dakle4 reli0ija je u krajnjoj liniji4 <osledica covekovo0 neznanja4 jer covek veruje da iza <rirodni; <ojava <ostoje natcovecanske i <rema njemu ne<rijateljske nevidljive sile4 i <lasi i; se samo zato sto ne zna <rirodne uzroke ti; <ojava. Protivu ove ;i<oteze 0ovore sledeci razlozi9 Naj<re4 ova ;i<oteza nije u skladu sa <si;oloskim cinjenicama9 ona sasvim neo<ravdano svodi reli0isko osecanje na osecanje stra;a. .edjutim4 izmedju ova dva osecanja <ostoji velika razlika. Osecanje stra;a udaljava coveka od o/jekta stra;a. Na<rotiv4 reli0isko osecanje ne samo ne udaljava coveka od natcovecanske sile ili natcovecanski; sila u cije <ostojanje on veruje4 vec 0a njima <ri/lizava. &okaza za to imamo cak i u reli0ijama naj<rimitivniji; urodjenicki; <lemena - <lemena koja se nalaze na najnizem stu<nju kulturno0 razvoja. Ni ta <lemena ne vide u svojim /ozanstvima /ica koja su o/avezno zla i sa kojima su ona <rimorana da se4 iz stra;a od nji;4 <o svaku cenu mire. Nasu<rot tome4 ona u tim svojim /ozanstvima vide <re <rijatelje4 roditelje i <rirodne zastitnike. ,a <rimitivno0

coveka nje0ovo /ozanstvo je sila koja je =sasvim /lizu nje0a= i koja mu daje =<otre/ne moci koje on ne do/ija od svoje <rirode=.@-:A =Od najstariji; vremena4 za razliku od madjije i vracanja4 reli0ija se o/raca srodnim i <rijateljskim /icima... % jedino <ravom smislu reci4 ona <ocinje ne sa nekim neodredjenim stra;om od ne<oznati; sila vec sa <ostovanjem <unim lju/avi za <oznate /o0ove koji su sa svojim <ostovaocima vezani jakim srodnickim vezama=. @1>A Prema tome4 <ocetak reli0ije tre/a traziti ne u stra;u koji oseca od natcovecanski; sila vec u nje0ovoj lju/avi <rema njima. No4 =iako je istina da reli0ija u <ravom smislu reci ima svoj <ocetak u lju/avi a ne u stra;u4 ne manja je istina da je stra; - ne stra; od nerazumni; o<asnosti vec od zasluzene kazne - /itan za covekovo moralno i reli0iozno vas<itanje9 stra; ozji je <ocetak mudrosti=. @1-A Po .aretu =stra;o<ostovanje je jedina rec koja naj<ri/liznije izrazava osnovno reli0isko osecanje. Stra;o<ostovanje nije isto sto i =cist stra;=. Primus in or/e deos fecit timor je istina samo ako do<ustimo da divljenje4 interes4 <ostovanje4 <a cak i lju/av nisu manje ne0o stra; /itni sastavni delovi ovo0 osnovno0 stanja du;a=.@11A Stra; koji ulazi u sastav reli0isko0 osecanja jeste =stra; sui 0eneris4 tj. svoje vrste4 koji se sastoji vise iz <ostovanja ne0o iz /ojazni4 i u kome <reovladjuje ono sasvim narocito uz/udjenje koje je coveku ins<irisano onim sto je velicanstveno=.@12A Prema tome4 ;i<oteza stra;a je <si;oloski neosnovana i neo<ravdana. ,atim4 ;i<oteza stra;a ne vidi izvor reli0ije u necem stvarnom ili o/jektivnom vec u covekovim o/manama. Ona je svodi na =jednu o0romnu metaforu /ez o/jektivne vrednosti= i na taj nacin <retvara je u =jedan sistem ;alucinatorni; slika=. Jer =ako je 0lavni <redmet reli0ije istrazivanje <rirodni; sila4 onda je nemo0uce videti u njoj nista dru0o do sistem varljivi; izmisljotina=.@13A Ako reli0ija nije nista dru0o do samo rezultat osecanja covekovo0 stra;a od <rirodni; <ojava z/o0 neznanja nji;ovi; <ravi; uzroka - samo jedan sistem ;alucinatorni; slika i varljivi; izmisljotina - onda /i /ilo lo0icki nuzno da4 na<oredo sa razvojem covekovo0 znanja o <ravim uzrocima <rirodni; <ojava4 tj. na<oredo sa razvojem <rirodni; nauka - naj<re sla/i a vremenom i <ot<uno iscezne9 <rvo4 covekovo osecanje stra;a od <rirodni; <ojava4 a zatim i sama nje0ova reli0ija. .edjutim4 o<ste je <oznata cinjenica da nije takav slucaj. Na<rotiv4 reli0iska osecanja su najdu/lja i najfinija /as kod oni; ljudi kod koji; je <oznavanje naucno0 o/jasnjenja uzroka <rirodni; <ojava najsvestranije i najtemeljnije. *ao sto ce se iz dalji; izla0anja u ovoj knjizi videti4 najveci <redstavnici nauke i filosofije nisu ni materijalisti ni ateisti.@15A (sto tako4 istorija reli0ije jasno 0ovori o tome da se najcistije forme reli0ije nalaze /as kod oni; naroda koji su dosti0li najvisi stu<anj svo0 kulturno0 razvoja. Prema tome4 <rotivu ;i<oteze koja izvor i osnov reli0ije vidi u covekovom osecanju stra;a od <rirodni; <ojava 0ovori ne samo <si;olo0ija ne0o i istorija. v$ Ani.i" i()a -i+o eza&@16A - )vorac ove ;i<oteze je en0leski etnolo0 #dvard )ajlor. Po njemu4 osnovna oznaka svake reli0ije je =vera u du;ovna /ica=.@17A A do te vere <rimitivan covek je dosao na ovaj nacin. Jos dok je /io na najnizem stu<nju svo0 kulturno0 razvoja4 <rimitivni covek je morao da uoci razliku koja <ostoji izmedju jedno0 zivo0 i zdravo0 tela4 s jedne strane4 i jedno0 tela koje je /olesno4 u transu ili zanosu4 zas<alo ili mrtvo4 s dru0e strane. (sto tako4 jos tada4 njemu je morala <asti u oci i cinjenica da se nje0ov zivot u /udnom stanju razlikuje od nje0ovo0 zivota za vreme s<avanja. )ako4 na <rimer4 on je morao da <rimeti kako on za vreme s<avanja4 dok nje0ovo telo lezi ne<okretno4 <o;adja mesta i raz0ovara sa ljudima koji su daleko od nje0ovo0 tela4 vidja one koji su odavna umrli itd. )razeci uzrok ovim razlicitim <ojavama4 on se morao za<itati9 =Sta je to sto <rouzrokuje razliku izmedju jedno0 zivo0 i jedno0 mrtvo0 tela4 i sto izaziva /udjenje4 s<avanje4 trans4 /olest i smrt= ... B i9 =ko su one ljudske <rilike koje se javljaju u snovima i vizijamaC= ,a;valjujuci ste<enu kulturno0 razvoja na kome je /io4 <rimitivan covek je verovao da su sve <ojave o kojima je rec4 iako medjuso/no razlicite4 <odjednako stvarne. )ako4 na <rimer4 za <rimitivno0 coveka4 u <o0ledu stvarnosti4 ne <ostoji nikakva razlika izmedju nje0ovi; dozivljavanja za vreme s<avanja i nje0ovi; dozivljavanja u /udnom stanju9 snovi su za nje0a /ili onako isto stvarni kao sto su /ili stvarni i nje0ovi <osvednevni <ostu<ci. ,/o0 to0a je on na <ostavljena <itanja morao od0ovoriti ovako9 =Svakome coveku <ri<adaju dve stvari9 zivot i

fantom ili du;. Ocevidno je da su ovo dvoje u uskoj vezi sa telom9 zivot os<oso/ljava telo da oseca4 misli i dela4 a fantom ili du; je nje0ova slika ili nje0ov dvojnik. (sto tako4 kao sto se jasno vidi4 zivot i fantom ili du; mo0u se O&VOJ()( od tela9 zivot je u stanju da se udalji od tela i na taj nacin ucini 0a neosetljivim i mrtvimB fantom ili du; je u stanju da se javlja ljudima koji se nalaze daleko od tela... A <osto i zivot i fantom ili du; <ri<adaju telu4 zasto oni ne /i /ili manifestacije jedne i iste duseC Na taj nacin4 <rimitivni covek je dosao do <ojma o dusi4 koju je zamisljao kao nematerijalnu ljudsku sliku4 nalik na <aru ili senku. Po nje0ovom verovanju4 ta i takva dusa je /ila uzrok zivota i misljenjaB ona je ta koja je u stanju da na<usti telo4 da munjevitom /rzinom ide od mesta do mesta i da se kao utvara javlja ljudima na javi ili u snu. No dusa covekova nije <ot<uno slo/odna dok je u nje0ovom teluB ona to <ostaje tek <osle smrti. Smrt covekovo0 tela4 dakle4 omo0ucava dusi jedan samostalan i od tela nezavisan zivotB tek njome ona <ostaje <ot<uno samostalno du;ovno /ice. *ao takvo /ice4 ona je u stanju ne samo da se javlja ljudima ne0o i =da udje u tela dru0i; ljudi4 zivotinja4 <a cak i stvari4 da i; zauzme i da u njima dejstvuje=. % toku vremena4 umiranjem ljudi4 /roj ovi; du;ovni; /ica je ne<restano rastao. A kako su ova /ica /ila nekada ljudske duse4 to su ona4 i <osle smrti nji;ovi; nekadanji; <osednika4 imala ljudske sklonosti i osecala ljudske <otre/e. Prema tome4 ona nisu mo0la ostati ravnodusna <rema <ostu<cima i sud/ini ljudi koji su ostali u zivotu. Na<rotiv4 <ostu<ci ti; ljudi <ricinjavali su im ili zadovoljstvo ili nezadovoljstvo. ,ato su ta /ica <rema jednim ljudima /ila do/ra4 a <rema dru0ima zlaB jednima su <oma0ala a dru0ima odma0ala u zivotu4 i na taj nacin su /ilo <ozitivno /ilo ne0ativno uticala na tok ljudsko0 zivota - na razvoj ljudske sud/ine. ,a;valjujuci svom detinjskom mentalitetu4 <rimitivni covek je verovao da ne samo on ne0o i svaka dru0a stvar u svetu ima svoju dusu koja je slicna nje0ovoj. % tim dusama on je video uzroke <ostojanja svi; stvari i <ojava u or0anskom i neor0anskom svetu. Njima je on o/jasnjavao sve sto <ostoji van nje0a4 sve sto 0a okruzava i sto na jedan ili dru0i nacin uslovljava nje0ov zivot. Vera <rimitivno0 coveka u <ostojanje du;ovni; /ica koja uticu na tok z/ivanja u materijalnom svetu i nje0ovom zivotu i koja odrzavaju vezu sa ljudima i <rimaju nji;ove <ostu<ke sa zadovoljstvom ili sa nezadovoljstvom4 <o )ajlorovom misljenju4 =<rirodno4 i mo0lo /i se reci 0otove neiz/ezno4 <re ili <osle4 vodi <ostovanju i umilostivljavanju= ovi; du;ovni; /ica. Na taj nacin4 =animizam4 u svom <unom razvoju4 sadrzi u se/i veru u duse i /uduci zivot4 kao i veru u /ozanstva koja u<ravljaju i du;ove koji se <okoravaju. % <raksi4 <ak4 ove doktrine dovode do jedne vrste aktivno0 kulta ili /o0o<ostovanja=.@18A *ako je <ak <o verovanju <rimitivno0 coveka nje0ov zivot /io zavisan4 naj<re i najvise4 od vol=e du;ova nje0ovi; umrli; <redaka4 to je i kult <redaka ili kult mrtvi; <rvo/itni i najstariji o/lik kulta (tj. reli0ije$ za koji istorija covecanstva zna. No zivot coveka nije /io zavisan samo od volje du;ova nje0ovi; umrli; <redakaB on je isto tako /io zavisan i od volje oni; du;ova koji zive u <redmetima or0anske i neor0anske <rirode4 jer su ovi <redmeti odvajkada uslovljavali covekov o<stanak u zivotu. Otuda4 <osle kulta <redaka ili kulta mrtvi;4 javlja se kult <rirode - kult du;ova9 stena4 /rda4 dolina4 vulkana4 zivotinja i dru0i; <redmeta materijalne <rirode. (z ove <oliteisticke ili mno0o/ozacke reli0ije razvile su se u toku vremena savrsenije forme reli0ije4 u kojima je vera u du;ove <redaka i <ojedini; <rirodni; <redmeta /ila zamenjena verom u visa /ozanstva4 <a najzad i verom u jedno0a o0a. A <o )ajlorovoj animistickoj ;i<otezi4 sve su te reli0ije <ostale iz <rimitivno0 s;vatanja duse. *ada je jednom dosao do svo0 <ojma o dusi4 <rimitivni covek je uzeo taj <ojam =kao uzor ili o/razac <o kome je formirao ne samo svoje ideje o dru0im dusama nize0a ste<ena4 vec isto tako i svoje ideje o du;ovnim /icima uo<steB <ocev od najsitnije0 du;a koji se <ojavljuje u du0ackoj travi <a do ne/esko0 )vorca i %<ravljaca sveta - Veliko0 &u;a=.@1:A Ovoj i ovakvoj )ajlorovoj animistickoj ;i<otezi o <oreklu reli0ije4 koja je vremenom4 u njenim s<orednim detaljima4 menjana4 doterivana i <rosirivana4 cine se sledece zamerke9

a$ Po misljenju jedne 0ru<e naucnika4 animizam i nije reli0ija vec jedan =o<sti stu<anj misli=@2>A4 jedna =teorija o vaseljeni=4@2-A jedna filosofija.@21A /$ &ru0a 0ru<a naucnika4 koja se slaze sa tvrdjenjem da je animizam reli0ija4 s<ori da je animizam osnovni ili <rvo/itni o/lik reli0ije. Jer4 <o misljenju <redstavnika ove 0ru<e naucnika4 australijanska urodjenicka <lemena4 koja se nalaze na najnizem dosada <oznatom stu<nju kulturno0 razvoja4 ne znaju za animizam.@22A Nauka o reli0iji jos ne ras<olaze cinjenicama na osnovu koji; /i mo0la da utvrdi osnovni ili <rvo/itni o/lik reli0ije. Ali u svakom slucaju =animizam kao teorija <redstavlja s<oso/nost misljenja koja <revazilazi ;orizont <rimitivno0 coveka=.@23A ,ato4 da /i se nasao koren reli0ije4 ne tre/a se zaustavljati na animizmu ne0o tre/a =ko<ati du/lje u ljudskoj <rirodi=.@25A v$ &a /i o/jasnjenje nje0ovi; snova <omocu nje0ovo0 dvojnika <ostalo za <rimitivno0 coveka lo0icka nuzda4 /ilo /i <otre/no da on <ret;odno dodje do neos<orno0 zakljucka da je svako dru0o o/jasnjenje ne<rirodno i nemo0ucno. %stvari nije tako. ,a <rimitivno0 coveka je /ilo mno0o lakse i <rirodnije da u svojim snovima ne vidi delo svo0a dvojnika vec secanje ili us<omenu na do0adjaj i dozivljaj iz svo0 <roteklo0 zivota4 <osto su takve us<omene i secanja o/icna <ojava i u nje0ovom <osvednevnom /udnom stanju. Jer4 medju nje0ovim snovima je moralo /iti i takvi; koji se ne /i ni mo0li dru0acije o/jasniti. )akvi su4 na <rimer4 covekovi snovi o onome sto se z/ilo u nje0ovom detinjstvu. *ako se takvi snovi mo0u o/jasniti <omocu dvojnikaC Ako je covekov dvojnik u stanju da za vreme covekova s<avanja <o;adja razlicita mesta i raz0ovara sa razlicitim ljudima4 kako je on u stanju da se vrati u <roslost i kako covek4 kada se <ro/udi4 moze da veruje da je on za vreme s<avanja doista o/novio do0adjaje i dozivljaje koji su odavna <rosliC ,atim4 ima slucajeva kada covek moze <ouzdano da utvrdi kako ono sto je u snu doziveo ne od0ovara stvarnosti. )ako4 na <rimer4 kada covek u snu raz0ovara sa svojim <oznanikom ili <rijateljem o necemu4 on je u stanju da sutradan4 raz0ovarajuci o svome snu sa istim <oznanikom ili <rijateljem4 sazna da taj <oznanik ili <rijatelj nema ni <ojma o tome snu i raz0ovoru koji je za vreme nje0ovo0 trajanja vodjen. *ako /i onda covek4 i <ored to0a4 mo0ao verovati da su nje0ovi snovi nesto realno i istinitoC =Neos<orno je da <rimitivni covek i danas svoje snove4 ili /ar neke od nji;4 <ri<isuje lutanju svo0a dvojnika. Ali iz to0a ne sledi da je sad doista dao materijala za iz0radnju ideje dvojnika ili duse. Jer ta je ideja mo0la /iti naknadno <rimenjena na <ojave sna4 ekstaze4 /esomucnosti4 a da i<ak iz nji; ne <roizilazi=.@26A 0$ Ali cak i onda kada /i san neminovno vodio ideji o dvojniku ili dusi4 ideja dvojnika ili duse ne /i neminovno vodila kultu <redaka ili kultu mrtvi;. Jer4 dvojnik je i <osle telesne smrti covekove ono isto sto je /io i za vreme nje0ovo0 zivota. Smrt ne menja nje0ovu <rirodu4 vec 0a samo oslo/adja od tela. ,asto /i onda zivi <otomci u dvojnicima svoji; umrli; <redaka videli nesto dru0o4 nesto vise a ne ono sto su ti <reci za vreme svo0a zivota ustvari i /ili - tj. zasto oni ne /i u njima videli samo se/i slicna /icaC ,asto /i <osle smrti dusa nje0ovi; <redaka <ostala nesto sveto - nesto sto je <redmet reli0isko0 osecanjaC %sto4 <o verovanju <rimitivni; ljudi4 smrt ne samo da ne <ojacava dusevne moci covekove ne0o i; sla/i. Sto0a4 oni <okatkad u/ijaju svoje u<ravljace i svestenike <re ne0o sto ostare4 kako /i s<asli nji;ove duse od starenja i sla/ljenja. =Postoji4 dakle4 jedan lo0icki skok4 jedna lo0icka i <si;oloska <raznina izmedju ideje o jednom dvojniku koji je slo/odan i ideje o jednom du;u kome je <osvecen kult ili. /o0o<ostovanje=.@27A Prema tome4 <osle smrti mo0u /iti sveti samo oni koji su to /ili i za zivota. &ru0i ne. d$ Najzad4 ni izvodjenje kulta <rirode iz kulta <redaka ili kulta mrtvi; nije u skladu ni sa <si;oloskim ni sa etnoloskim cinjenicama. Sa <si;oloskim cinjenicama nije u skladu4 jer nije tacno da <rimitivni covek4 z/o0 svo0 detinjsko0 mentaliteta4 nije u stanju da razlikuje mrtvo od zivo04 vec da mora mrtvo i zivo da isto veruje i da mrtvim stvarima <ri<isuje svoja dusevna svojstva. Po S<enseru4 s<oso/nost razlikovanja mrtvo0 od zivo0 imaju ne samo deca ne0o i zivotinje. A ako se deca u izvesnim slucajevima <onasaju <rema mrtvim stvarima kao necemu sto je zivo4 to ona cine ne iz neznanja ne0o svesno i namernoB@28A takvo nji;ovo <onasanje je rezultat osecanja <otre/e za i0rom.@2:A =Hocemo li reci4 <ita se S<enser4 da je <rimitivan covek neinteli0entniji od nizi; sisara4 <tica4 0mizavaca i insekataC Ako ne zelimo to da kazemo4

onda moramo reci da <rimitivni covek razlikuje zivo od mrtvo0. A ako <rimitivnom coveku <riznamo inteli0enciju vecu od inteli0encije zivotinja4 mi moramo iz to0a izvesti zakljucak da on razlikuje zivo od nezivo0 /olje ne0o sto to cine zivotinje=.@3>A ,ato je za S<ensera =jasno4 da je <ret<ostavka4 <o kojoj <rimitivni covek tezi da <ri<isuje zivot stvarima koje nisu zive4 jedna neodrziva <ret<ostavka=.@3-A Animistickom izvodjenju kulta <rirode iz kulta <redaka ili mrtvi; <rotive se i etnoloske cinjenice. Jer4 etnolo0ija tvrdi da antro<omorfizam ili covekovo <ri<isivanje nje0ovi; svojstava dru0im stvarima4 /icima i /ozanstvu nije <ojava koja se konstatuje kod naj<rimitivniji; urodjenicki; <lemena. % ti; <lemena sveta /ica s;vacena su ne kao /ica u o/liku coveka4 vec kao /ica u o/liku zivotinje i /ilja. "judi su4 <ak4 slicni njima. Na taj nacin4 u naj<rimitivniji; urodjenicki; <lemena covek ne <ri<isuje svoja svojstva i lik /ozanstvu4 vec <rima nji;ova4 svojstva i nji;ov lik. Antro<omorfizam je =o/elezje jedne relativno na<redne civilizacije=.@31A Ali ako za momenat cak i do<ustimo da je ovakav antro<omorfizam mo0ucan i <rvo/itan4 onda =smatrajuci <redmete i <rirodne <ojave za ziva4 osetljiva /ica kao sto je on4 covek /i se <rema njima <onasao onako isto kao sto se <onasa i <rema ljudima4 tj. <rema stetnima ne<rijateljski4 <rema /la0onaklonima - s ras<olozenjem. Ali na kakav je nacin iz detinjsko0 olicavanja <redmeta mo0lo <roizaci nji;ovo o/ozenje i reli0ija - to je savrseno nes;vatljivo=. @32A Na osnovu sve0a dosada receno0 moze se zakljuciti da animisticka ;i<oteza lisava reli0iju svako0 realno0 osnova i svodi je na jedan sistem za/luda. .edjutim4 =ne moze se do<ustiti da sistem ideja kao sto su reli0ije4 koje su u istoriji zauzimale jedno tako vazno mesto4 0de su narodi svi; vremena dolazili da cr<e ener0iju koja im je /ila <otre/na za zivot4 nisu nista dru0o do s<letovi iluzija. &anas se svi slazu u tome da su se <ravo4 moral i naucna misao rodili u reli0iji4 du0o vremena sjedinjavali se sa njom i ostali <rozeti njenim du;om. *ako /i jedna tako varljiva fantasma0orija ili o/mana mo0la da tako cvrsto i na tako trajan nacin o/razuje ljudske svesti=C ( =kako se je ta izvanredna o/mana mo0la da odrzi u toku celoku<ne istorijeC=@33A ,asto sa sla/ljenjem i iscezavanjem vere u realnost snova i dvojnika nije naj<re osla/ila a zatim i <ot<uno iscezla i sama reli0ijaC@35A Animisticka ;i<oteza4 dakle4 ne daje lo0icko i u/edljivo o/jasnjenje <orekla reli0ije. =Ako je covek /io /ez reli0ije sve dok se animisticka teorija nije javila u nje0ovoj svesti4 animizam4 sam <o se/i4 ne /i doveo do <ostanka reli0ije=.@36A Ali covek nije nikada /io /ez reli0ije4 jer je ona nasusna <otre/a nje0ova4 <otre/a koja izvire iz same nje0ove <rirode. ( =ako covek o/ozava vidljive <redmete4 od kamena do se/e sama4 to se unutrasnja <o/uda za to nalazi u <rirodi nje0ove duse koja je <odo/na o0u i <rirodno tezi svome Ori0inalu. Samo ta ne<o/edljiva i mocna <otre/a duse za o0om <rimorava divljaka da trazi o0a u s<oljasnjoj <rirodi i da naseljuje svet nevidljivim /icima. Ne znajuci o0a4 ali nemajuci sna0e da zivi /ez Nje0a4 covek o/ozava ono sto mu je <oznato4 ono u cemu vidi nesto narocito /ozanstveno4 <rema stu<nju svo0a umno0 razvica i znanja o svetu=.@37A

NAPOMENA0
-. 1. 2. Sr. .orris JastroE4 );e StudF of 'eli0ion4 <<. -7--714 "ondon4 -:>-. +<. G. . Jevons4 );e idea of !od in earlF reli0ions4 <. 24 +am/rid0e4 -:-2.

Sr. &. Nat;an Soder/fom4 )ideHs *om<endlum der 'eli0ions-0esc;ic;te4 S. 74 erlin4 -:-1. 'ec reli0ija dolazi od latinske reci reli0io4 koju +iceron (->6-32 <re Hr.$ izvodi iz 0la0ola re-le0ere sto znaci9 sku<ljati4 <reuzimati4 razmatrati4 razmisljati. Nasu<rot +iceronu4 ;riscanski <isac "aktancije (I 23> <osle Hrista$ izvodi rec reli0io iz 0la0ola re-li0are sto znaci9 s<ojiti4 sjediniti4 ujediniti. - Sr. G. .aJ .uller4 "ectures on t;e Ori0in and !roEt; of 'eli0ion4 <<. ----14 "ondon4 -881B H. Pinard de la aullaFe4 "H #tude com<aree des reli0ions4 ((4 <<.

-354 Paris4 -:15B #nciclo<aedia ritannica4 vol. DD((( - #d. D(9 'eli0ion. Sv. Pismo ne zna za rec reli0ija. .esto nje4 u Starom ,avetu se u<otre/ljava izraz stra; ozji4 a u Novom ,avetu izraz lju/av <rema o0u i vera. - Sr. !. *reussler4 #Ean0elisc;e !lau/ens K und Sittenle;re4 ((4 )eil4 S. 3. "ei<zi04 -:16. 3. +<. !. *reussler4 O<. cit.4 S. 2-3B (van Nikoljin4 Pravoslavna a<olo0etika4 str. -64 <reveo ,. .. .arinkovic4 -:23. J. Hu/F4 +;ristus (.anuel dH;istoire des reli0ions$4 <. 74 Paris4 .S.HH(((. Pretstavnik ovo0 misljenja /io je en0leski etnolo0 &zon "o/ok (-823--:-2$. +<. &e la &r. )i;. oullaFe4 O<.sit.4 (4 <<. 26>-26-. ordjevic4 Najstarija reli0ija4 str. :4 eo0rad4 -:22. eo0rad4

5. 6. 7. 8. :.

%samljeno4 /edno mesto4 o/last4 carstvo.

->. G. . JeEons4 An (ntroduction to t;e HistorF of 'eli0ion4 <. 74 "ondon4 -8:6. (sto misljenje dele i dru0i cuveni naucnici. )ako4 na <rimer4 #dvard )ajlor (-821--:-7$ <ise9 =)vrdnja da su 0ru/a nereli0iozna <lemena stvarno <ostojala... zasada se ne zasniva na onakvom dovoljnom dokazu kakav mi4 s o/zirom na izuzetno stanje stvari4 imamo <ravo da trazimo=. - (Primitive culture4 Gort; edition4 revised4 (4 <. 3-84 "ondon4 -:>2$. Andrju "an0 (-833--:-1$ tvrdi da =mi ne nalazimo <leme cija /i misao u <o0ledu vere /ila ta/ula rasa=. - );e makin0 of 'eli0ion4 (( #d.4 <. 5>4 "ondon4 -:>>$. .aks .iler (-812--:>>$ veli9 ='eli0ija nije neki nov <ronalazak. Ona je stara4 ako ne koliko svet4 ovda u svakom slucaju onoliko koliko i svet koji mi znamo. Najstariji knjizevni s<omenici su skoro svuda reli0iozno0 karaktera. =Nasa zemlja4 kao sto kaze Herodot4 du0uje klice svake vise kulture reli0ioznoj tradiciji4 /ilo <isanoj /ilo usmenoj=... )ako4 s<ustili se mi do najdu/lji; korenova nase0 intelektualno0 razvica4 ili uzisli do najvisi; vr;ova moderne misli4 svuda nalazimo reli0iju kao silu koja <o/edjuje4 i <o/edjuje cak i one koji misle da su <o/edili ... Jednom recju9 =!de 0od ima ljudsko0 zivota4 ima i reli0ije= - (O<. cit.4 <<. 34 5 i 7$. --. &. Nat;an Soder/lom4 O<. cit.4 S. 1-. -1. !. A. arton4 );e reli0ions of t;e Eorld4 (( #d.4 <<. 2-34 +;ica0o4 -:-:.

-2. .orris JastroE4 O<. cit.4 <. -7-. -3. 35>-3>2 r. <re Hrista. -5. Navedeno no P. de la oullaFe4 O<. cit.4 (4 <<. -7--8.

-6. Sto se tice razlo0a kojima materijalisticko-ateisticki racionalizam DV((( veka <okusava da o<ravda ovu ;i<otezu o <ostanku reli0ije4 oni4 <o 'enakovom misljenju4 <redstavljaju =jednu u/o0u doktrinu sastavljenu od neuljudnosti i /rutalni; ne0acija4 koja zeli da unisti reli0iju4 ne <oznavajuci njenu sustinu i nikako nemajuci jasnu ideju o njenom <oreklu i razvoju (S. 'einac;4 +ultes4 mFt;es et reli0ions4 t. ((4 (ntrod.4 DV(((4 Paris4 -:>6$. Je< =reli0ije nisu4 kao sto su verovali Volter i4 jos /lizi nama4 ljudi kao sto su *arl Go0t (+arl Vo0t$ i .artile (.antiilet$4 zive rane <ozudom i o/manom nakalemljene na socijalni or0anizam4 vec zivot sami; drustava u nji;ovom <ocetku. Vremenom4 reli0ija je dala zivot s<ecijalnim 0ranama ljudsko0 znanja9 e0zaktnim naukama4 moralu i <ravu=. (S. 'einack4 Or<;eus ;istoire 0enerale des rili0ions <. 234 Paris4 -:13$. (sto s;vatanje ima i francuska socioloska skola sa njenim osnivacem &irkemom4 ( ona vidi u reli0iji ne izmisljotinu <ojedinaca4 lisenu svake realne <odlo0e4 vec majku morala4 <rava4 <a i same naucne misli (Sr. #. &urk;eim4 "es formes etementaires de la vie reli0ieuse4 <. :84 Paris4 -:-1$. Pret<ostavku no kojoj je mitolo0ija delo svestenika4 &zevons naziva za/ludom. Ho <o ovome naucniku4 ova za/luda je =samo jedan o/lik jos ras<rostranjenije i 0ru/lje za/lude <o kojoj je reli0ija <ronalazak svestenstva=4 <osto =nije svestenik stvorio reli0iju vec reli0ija svestenika=. Jer =ko kaze svestenik4 kaze reli0ija...B a <ret<ostaviti <ostojanje svestenika ne o/jasnivsi 0a4 znaci isto sto i ostaviti <oreklo reli0ije /ez o/jasnjenja= (G. . Jevans4 (ntroduction...4 <<. 16:4 28$. -7. Sr. P. L. Sv/tlovM4 *ursN a<olo0eticeska0o /o0osloviO4 str. ->2--3>4 *ievN -:>5. -8. S<. James H. "eu/a4 "a <sFc;olo0ie des <;enomenes reli0ieuJ (traduit de lHan0lais$4 <. -5:4 Paris4 -:-3. -:. #. &urk;eim4 O<. cit.4 <. 21>. 1>. P. 'o/ertson Smit;4 "ectures on t;e 'eli0ion of t;e Semites4 <. 554 "ondon. -:>7. 1-. G. . Jevons4 (ntroduction...4 <<. ->:--->.

11. '. '. .arret4 );e );res;old of reli0ion4 (( #d.4 <. -2 (-:-3$. 12. #. &urk;eim4 O<. cit.4 <. 87. 13. (/id.4 rr. --3---5.

15. Vidi odeljak u ovoj knjizi9 Ne;riscanska s;vatanja i resenja <ro/lema sveta i coveka. 16. (li animizam4 od animus ili amina4 tj. du; ili dusa. Po )ajlorovoj definiciji4 animizam je =ucenje o dusama i dru0im du;ovnim /icima uo<ste=. - Or. cit.4 (4 r. 12. 17. (/id.4 (4 <. 313. 18. (/id.4 t. (4 <<. 318-31:B t. ((4 <<. -32 fB ->8B t. (4 <<. 317. 1:. (/id.4 t. (4 <<. 165 i 5554 t. ((4 <<. --- fB 1>3 fB 127B -->. 2>. !eor0e A. +oe4 );e PsFc;olo0F of 'eli0ion4 <. ->14 -:1>. 2-. James . Pratt4 +oncernin0 t;e Ori0in of 'eli0ion ();e American Journal of 'eli0ious PsFc;olo0F and #ducation4 Vol. 14 Q 124 &ec. -:>6 - June4 -:>74 <. 162$. 21. Nart;cot P. );omas4 Animism (#ncicl. 22. +<. #. &urk;eim4 O<. cit.4 <<. :>-:-. 23. .. JastroE4 O<. cit.4 <. -81B +<. !. A. +oe4 O<. cit.4 <. ->1. 25. '. '. .arett4 O<. cit.4 <. D((. 26. '. &urk;eim4 O<. cit.4 <. 81B c<. isto tako <<. 7:-81. 27. #. &urk;eim4 O<. cit.4 <<. 86-87B c<. 854 874 884 :>B c<. G. . Jevons4 O<. cit.4 <. 55. ritaniea4 D( #d.4 ((4 <<. 52-55$.

28. Her/ert S<encer4 );e Princi<les of Sociolo0F4 #d. ((.4 vol. (4 -334 "ondon4 -877. 2:. +<. #. &urk;eim4 O<. cit.4 <. :2-:3. 3>. Her/ert S<encer4 O<. cit.4 vol. (4 <. -31. 3-. (/id4 <<. -32--33. 31. #. &urk;eim4 O<. cit.4 <<. :5-:6. 32. (van Nikoljin4 O<. cit.4 ct<. 1--11. 33. #. &urk;eim4 O<. cit.4 str. :8-::. 35. Sr. (. Nikoljin4 O<. cit.4 r. 1-. 36. JastroE4 O<. cit.4 str. -->----. 37. P. L. Sv/tlovM O<. cit.4 str. -->----.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

((. P'('O&N# '#"(!(J# Priro,ni. re%i$ija.a naziva.o one re%i$ije ,o )oji- je (ove) ,o"ao +riro,ni. +* e.& Posmatrajuci <rirodu u kojoj je ziveo4 on je4 <rema stu<nju razvoja svo0a razuma4 na jedan ili dru0i nacin s;vatao i <redstavljao nat<rirodne sile koje su <rouzrokovale <ostojanje te <ri-rode sa svim o0romnim /o0atstvom najrazlicitiji; <ojava i stvari u njoj. Priro,ne re%i$ije

"*! dakle4 ,e%o *ro,jeno$ re%i$iozno$ o"e(anja "a.o$a (ove)a - <lod nje0ovi; licni; na<ora da otkrije <rauzrok sve0a i da sa tim <rauzrokom re0ulise svoje odnose. Pore, ani.iz.a koji vodi do o#ozavanja +re,a)a ili ,o )*% a .r vi- i o#ozavanja +riro,ni- +ojava i " vari! <rirodne su reli0ije jos i9 a$ Preani.iza.@-A ili o/ozavanje jedne nematerijalne4 tajanstvene nat<rirodne sile4 u kojoj je <rimitivan covek video uzrok sve0a sto 0a okruzuje. Po s;vatanju <rimitivno0a coveka4 ta sila <rozima sve sto <ostojiB ona se u latentnom ili <rikrivenom stanju nalazi u svima ljudima4 svim stvarima <a cak i recima4 iako nije u svima njima <odjednako zastu<ljena. Nat<rirodni karakter ove sile4 <o misljenju .elanezana4@1A o0leda se u tome sto je ona u stanju da cini i ona dela =koja <remasuju o/icnu ljudsku moc i nalaze se van o/icno0 <rirodno0 <rocesa z/ivanja=. Prema tome4 moc i svetost ljudi4 stvari i <ojava zavisi od kolicine nat<rirodne sile koja se u njima nalazi. )ako4 na <rimer4 <lemenske <o0lavice4 neke zivotinje i neke <rirodne stvari i <ojave nisu o/icni ljudi4 o/icne zivotinje4 o/icne stvari i o/icne <ojave4 jer se u njima nalazi izuzetno velika kolicina nat<rirodne tajanstvene sile. )o cini ove ljude4 zivotinje4 <ojave i stvari <redmetima oso/ite moci i svetosti. Ova nematerijalna4 tajanstvena nat<rirodna sila4 <o jeziku .elanezana4 zove se .ana& *ako4 <o misljenju <rimitivno0 coveka4 nje0ov us<e; u zivotu i nje0ova sud/ina zavisi od mane4 to se i nje0ova celoku<na reli0ija sastoji u tome da <ri/avi sto vise mane za se/e4 /ilo da /i se on sam njome koristio4 /ilo da /i ucinio da se njome dru0i koristi.@2A .anu covek do/ija u dodiru sa svetim ljudima4 zivotinjama i stvarima4 jer ona iz nji; zraci i u nje0a <relazi. Ali ne<osredni dodir coveka sa ovim /icima i stvarima is<unjenim manom <redstavlja za nje0a veliku o<asnost. On vrlo cesto donosi i samu smrt. ,ato su ta sveta /ica i stvari za nje0a a#*! to jest za#ranjeni&@3A )a za/rana ili ta/u skida se i ta o<asnost uklanja se narocitim o/redima versko0a karaktera4 koji omo0ucavaju /ezo<asno i <oste<eno strujanje mane iz ovi; sveti; /ica i stvari u coveka. /$ 2e i"iza. je o/ozavanje <ojedini; <redmeta kao sto su9 skoljke4 kosti4 nokti4 re<ovi4 <arce drveta4 sljunak4 ljuske4 so4 cvet i tome slicno. Primitivni ljudi su o/ozavali ove <redmete zato sto su verovali da su oni <rivremena /oravista razliciti; /ozanstava ili du;ova. *ako su <ortu0alski istrazivaci dru0e <olovine DV veka4 koji su <rvi konstatovali o/ozavanje ovi; <redmeta kod crnaca ,a<adne Afrike4 nazvali ove <redmete <ortu0alskom reci feitico (fetiso$ stvar koja ima ma0icnu caro/nu moc - to se i ova vrsta <rirodne reli0ije zove fetisizam. Neki fetisi se <okatkad nose i kao amajlije.@5A v$ To e.iza. je o/ozavanje <ojedini; vrsta zivotinja a <okatkad i /ilja. )o o/ozavanje je <osledica verovanja da su te vrste zivotinja i /ilja <reci <ojedini; <lemena4 koji su na izvestan nacin u uskoj vezi sa /ozanstvima ti; <lemena. ,ato svako <leme nosi ime kakve zivotinjske ili /iljne vrste. )ako4 na <rimer4 <ostoje <lemena koja se zovu9 lav4 medved4 lisica4 ken0ur4 zmija4 0uster i tome slicno. ,ivotinjska ili /iljna vrsta cije ime nosi jedno <leme4 na jeziku severoamericki; (ndijanaca4 zove se o e.& *ako je totem u krvnom srodstvu sa clanovima jedno0a <lemena4 to im je za/ranjeno u/ijanje totema. Samo u izuzetnim slucajevima4 za vreme verski; svetkovanja4 totem se moze jesti. )o jedenje totema ima verski karakter. Posto je totem svet4 urodjenici veruju da jedenjem totema unose u se/e ono sto je sveto i na taj nacin do/ijaju <otre/nu sna0u4 ;ra/rost i umesnost. )o je4 dakle4 <ut kojim urodjenici dolaze u dodir sa izvorom svete sile. (sto tako u svome totemu urodjenici vide svo0a <omocnika i zastitnika4 te 0a <rizivaju u <omoc. Pokatkad isto to cine i <re s<avanja. (ako mno0o redje4 totem moze /iti ne samo <ojedina zivotinjska ili /iljna vrsta4 ne0o i o/icna stvar4 deo stvari4 <a i am/lem ili znak4 o/elezje4 simvol. )otem je za clanove nje0ovo0 <lemena ta/u i njemu se <ristu<a <omocu narociti; verski; o/reda.@6A

NAJ!"AVN(J# SV#)S*# '#"(!(J# Pored Hriscanstva koje4 kao sto ce se iz dalji; izla0anja videti4 nije <rirodna reli0ija vec nat<rirodno O )rivenje samo0a o0a4 naj0lavnije svetske <rirodne reli0ije su9 /ramanizam4 /udizam4 konfucijanizam i mu;amedanizam. -$ 1ra.aniza. je reli0ija koja uci da u svetu stvarno <ostoji samo rama4 koji je vecito4 /eskrajno4 /ezlicno /ozanstvo4 dusa sveta i sustina sve0a. Sve sto <o stoji u svetu nije nista dru0o do nje0ova manifestacija4 koja medjutim iscezava. On je cak i =otac /o0ova4 otac Pradza<atija4 tj. /o0a tvorca=. Prema tome4 culni svet je samo maja ili o/mana. ,ivot coveka na zemlji4 onakav kakav je4 <un je muka i <atnji. % njemu ima vrlo malo radosti. ,ato zivotni cilj svako0a coveka tre/a da /ude oslo/odjen od zivotni; muka i <atnji oslo/odjenje od zivota. )o oslo/odjenje ne moze da se <osti0ne smrcu4 <osto covekova smrt ne unistava covekovu dusu. Jer dusa covekova4 koja je <re zivota u nje0ovom telu zivela u telima dru0i; ljudi4 zivotinja i /ilja4 <osle nje0ove smrti ne <restaje da zivi4 ne0o se <reseljava u telo kakvo0 dru0o0 coveka4 kakve dru0e zivotinje ili kakve dru0e /iljke. Ovo /ramanisticko *(enje o "eo#i 3 ran".i$ra(iji4 ,*"e4 @7A zove se samsara. Seo/a duse daje dusi mo0ucnost da u njenim novim telesnim o/licima okaje 0re;e koje je ucinila u svojim ranijim ova<locenjima4 i da <rema svojim delima zasluzi /olje ili 0ore ova<locenje - da se <onovo rodi ili kao /raman@8A ili kao <as4 svinja i tome slicno. Seo/a duse se z/iva4 dakle4 <o neumitnom zakonu uzrocnosti koji u svetu vlada i koji se u svetim knji0ama /ramanizma zove Kar.a& Otuda4 da /i se oslo/odio svi; muka i <atnji u zivotu4 covek mora da se oslo/odi i seo/e duse. Ali4 ako se zeljeno oslo/odjenje ne moze da <osti0ne nje0ovom smrcu4 ono se <o ucenju /ramanizma moze da <osti0ne covekovim odricanjem od zivota. A da /i se odrekao zivota4 covek mora da unisti u se/i volju za zivotom4 jer je ona naj0lavniji cinilac koji 0a odrzava u zivotu i na taj nacin vodi iz muke u muku i iz <atnje u <atnju. )aj cilj covek moze da <osti0ne vodjenjem jedno0 stro0o asketsko0 nacina zivota - nacina zivota koji je is<unjen covekovim samomucenjem4 samokaznjavanjem i samo<re0orenjem. Jer samo takav nacin zivota omo0ucava covekovom du;u da se <utem seo/e ova<locava u sve savrsenija /ica - naj<re u /olje ljude4 zatim u du;ovna /ica i najzad u /ozanstva. Prema tome4 tek <osto unisti svoju volju za zivotom4 covek moze da <osti0ne srecu rame4 koji je slo/odan od svake zelje. ramanizam je4 dakle4 na <rvom mestu jedna <esimisticka reli0ija.@:A 1$ 1*,iza.& - Osnivac /udizma /io je !autama4 koji je docnije do/io ime uda4 sto na sankritskom jeziku znaci "+ro#*,jen i%i +ro"ve(en"& !autama uda se rodio oko 567 0. <re Hrista4 u <lemenu Sakja4 koje je zivelo u dolini !an0a4 1>> km. severno od enaresa. !autama se rodio u staroj <lemickoj <orodici. Posto je svoju mladost <roveo u zadovoljstvu koje mu je omo0ucavao nje0ov drustveni <olozaj4 on se u svojoj dvadeset i devetoj 0odini resio da na<usti <orodicu - zenu i dete - i da se oda <roucavanju reli0ije i asketskom zivotu. *aze se da se na to resio onda kada je video9 jedno0 oronulo0 starca4 jedno0 /olesno0 coveka4 jedan les u ras<adanju i jedno0 dostojanstveno0 <ustinjaka. No <re ne0o sto je na<ustio svoju <orodicu4 on je kradimice usao u so/u u kojoj je s<avala nje0ova zena i dete4 da /i i; <oslednji <ut video. 'astanak udin sa nje0ovom <orodicom /udisti nazivaju "ve%i)o o,ri(anje"& uda je umro u osamdesetoj 0odini svo0a zivota. Posle nje0ove smrti4 nje0ove <ristalice su 0a <ro0lasile za /o0a. uda je ucio da vr;ovno /ozanstvo ili rama i dusa ne <ostoje. Po njemu4 dusa nije nista dru0o do z/ir ili sku< utisaka4 zelja i osecanja stra;a. Ali4 od/acujuci ucenje /ramanizma o rami i dusi4 uda usvaja nje0ovo <esimisticko 0ledanje na zivot i nje0ovo ucenje o seo/i dusa4 iako ovo ucenje nije u skladu sa udinim <oricanjem <ostojanja duse. % ovom <o0ledu izmedju /ramanisticko0 i udino0 ucenja <ostoji razlika samo u s;vatanju nacina zivota koji oslo/adja coveka kako od zivotni; <atnji i muka4 tako i od seo/e nje0ove duse.

udino s;vatanje ovo0a <ro/lema izlazu "(e iri +%e.eni e i" ine"& Prva je istina9 radjanje4 rascenje4 o<adanje4 smrt4 odvajanje od <redmeta koje volimo4 mrznja <rema onome sto se ne moze iz/eci i zudnja za onim sto se ne moze do/iti - jesu <uni tu0e i /ola. &ru0a je istina9 uticaj s<oljasnje0 sveta na nasa cula <o/udjuje nenasitu zedj za necim sto /i i; zadovoljilo ili izaziva uzivanje u <redmetima koji nam se <redstavljaju. A i jedno i dru0o su <raceni zudnjom za zivotom. )o su uzroci /ola. )reca je istina9 <ot<uno savladjivanje i razaranje ove <o;le<ne zedji4 ove zudnje za zivotom4 jeste ono cime se /ol <rekida. +etvrta je istina9 <ut koji vodi <rekidu ili <restanku /ola jeste +%e.eni i o".o" r*)i +* ! to jest9 <rava vera4 <ravi ciljevi4 <ravi 0ovor4 <ravi <ostu<ci4 <rava sredstva za zivot4 <ravi na<or4 <rava <azljivost4 <rava meditacija ili razmisljanje.@->A Samo onaj koji ide ovim <utem moze se oslo/oditi zelje za zivotom4 0ordosti4 samolju/lja i neznanja4 i savladati deset za/luda ili zli; stanja uma9 samoo/manu4 sumnju4 zavisnost od dela4 culnost ili telesne strasti4 zlovolju ili mrznju4 lju/av <rema zivotu na zemlji4 zelju za zivotom na ne/u4 0ordost4 samo<ozrtvovanje i neznanje.@--A +ovek4 <ak4 koji sve ovo <osti0ne4 <osti0ao je svoj cilj zivota. A cilj nje0ovo0 zivota je Nirvana! to jest =0asenje ono0 0resno04 lakomo0 stanja uma i srca4 koje /i inace4 <rema velikoj tajni *arme4 /ilo uzrok o/novljene individualne e0zistencije=. &ru0im recima4 nirvana je =isto sto i jedno /ez0resno ti;o stanje razuma=. )o stanje4 =savrseno0 mira4 do/rote i mudrosti= <redstavlja4 u /udistickom smislu reci4 svetost.@-1A %stvari4 <ak4 <osto uda <orice <ostojanje duse4 ovako s;vacena nirvana i nije nista dru0o do <ot<uno 0asenje - <ot<uno nistavilo. Sve donde dok je <oricao <ostojanje /ozanstva4 /udizam i nije /io reli0ija vec =metod za eticko vas<itanje=.@-2A On je <ostao reli0ija tek docnije kada je do/io svo0a /o0a u licu svo0a osnivaca.@-3A v$ Kon5*(ijaniza.& - Ovim imenom se naziva ucenje kinesko0 mudraca Kon$/5*/(e/a ili *onfucija4 to jest "*(i e%ja iz +%e.ena Kon$"4 koji se rodio oko 55- a umro oko 378 0od. <re Hrista. % toku svo0a zivota4 *onfucije se /avio razlicitim <oslovima9 on je /io i cinovnik4 i ucitelj4 i ministar4 i iz0nanik i veliki reformator. la0odareci svom mno0ostrukom i savesnom radu4 on je <ostao4 i sve do danas ostao4 najuticajniji covek u istoriji *ine. Sa visoki; <olozaja koje je zauzimao u drzavi4 *onfucije je uvideo i osetio veliki <ozitivni uticaj reli0ije na zivot narodne zajednice i njene drzave. On je uvideo i osetio da reli0ija cini ljude /oljima4 <odanike ili 0radjane vernijima. ,ato je ula0ao sve na<ore da reli0iju <redaka <rila0odi <otre/i vremena i iskoristi je za do/ro naroda i nje0ove drzave. Odusevljen istorijskom <rosloscu svo0a naroda4 u kojoj je video =zlatni vek=4 *onfucije je imao za cilj da iz te <roslosti uzme4 razvije i ovekoveci sve ono sto je najkarakteristicnije i naj/olje. *ako se to4 <o nje0ovom misljenju4 najlakse i naj/olje mo0lo da <osti0ne razvijanjem i jacanjem kulta <redaka i drzave4 on je trazio da se narodna <roslost i narodna zajednica i naroda drzava <ostuju. )o <ostovanje je ustvari sustina reli0ije. =*onfucijeva reli0ija4 kao nje0ovo ucenje o vrlini i drzavi mo0u da se o/u;vate kineskim <ojmom ;siao sto znaci detinjsko4 sinovsko du/oko <ostovanje ili <ijetet=. )o i takvo <ostovanje je ona du;ovna sna0a koja omo0ucava ne samo jedinstvo zivi; u drzavi i <orodici ne0o i jedinstvo zivi; i mrtvi;. )om jedinstvu svaki covek tre/a da sluzi4 jer van to0a jedinstva on nema nikakvu vrednost.@-5A &uznost covekova je da zivi <o volji =Ne/a=4 to jest <o onome <oretku ili redu koji u svetu i drzavi vlada. Jer4 =red je jedini zakon Ne/a=. ez to0a zakona /i svuda vladali ;aos i zlo. Po tome zakonu9 covek <ostoji radi zajednice i ne tre/a da cini dru0ome sto ne zeli da mu dru0i cini. +ar je stozer u drzavi4 a otac je stozer u <orodici. *o zivi <o zakanu =Ne/a=4 <ostize ravnotezu u zivotu4 a to tre/a i da /ude zivotni ideal svako0 <ojedinca. Otuda4 da /i ostvario ovaj ideal4 svaki <ojedinac tre/a da <ostuje9 roditelje4 vlasti i <retke4 i da im /ude <okoran. )o je nje0ova naj0lavnija duznost. Sreca ili nesreca4 na0rada ili kazna u zivotu covekovom nisu nista dru0o do <osledice is<unjavanja ili neis<unjavanja ove nje0ove duznosti.

*ao sto se iz dosada receno0 vidi4 konfucijanizam je jedan eticki sistem4 a ne jedna reli0ija. )ek u toku vremena on je do/io svo0a /o0a. )aj /o0 je /io sam *onfucije4 ko0a su nje0ovi sled/enici kanonizirali ili <osvetili <rve 0odine ;riscanske ere. Pedeset i sedme 0odine te ere oni su <oceli da mu <rinose zrtveB 6>: 0. oni su mu <odi0li <o jedan ;ram u svakom mestu naukeB -:>7 0. uvrstili su 0a u red najvisi; /ozanstava4 a -:-5 0. o0lasili su nje0ovo ucenje za drzavnu reli0iju.@-6A 0$ M*-a.e,aniza.& - .u;amed4 osnivac mu;amedanizma4 rodio se oko 57> 0. <osle Hrista u .eki4 na Ara/ijskom <oluostrvu. &etinjstvo je <roveo kao siroce /ez oca i majke. *ad mu je /ilo 15 0odina4 ozenio se /o0atom udovicom Hadidzom4 sa kojom je imao dva sina i cetiri kceri. % cetrdesetoj 0odini zivota4 mucen oz/iljnom sumnjom4 na<ustio je kucu i <ovukao se u <ecinu koja se nalazila u jednom /rdu nedaleko od .eke. )u je .u;amed <roveo dve 0odine u molitvi i razmisljanju. =.u;amed je /io vizionar ili covek kome se <rividja. %sled jedno0 fizicko0 svojstva4 on je s vremena na vreme imao ceste na<ade e<ile<ticko0 karaktera4 koji su 0a dovodili u /esvesno stanje4 u kome je on imao svoje vizije=.@-7A *ada je <osle dve 0odine na<ustio <ecinu4 .u;amed je /io u/edjen da mu je o0 stavio u duznost da /ude <rorok svo0a naroda. ,ato je on4 odma; <o <ovratku u .eku4 ot<oceo da <ro<oveda svoju novu nauku. .u;amed je4 nasu<rot svojim Ara<ima mno0o/oscima4 ucio da <ostoji jedan jedini o0 ili Ala;4 ko0a je on s;vatio kao veliko ljudsko /ice4 sa rukama4 ocima i dru0im ljudskim svojstvima. Ala; je svemocan i svemudar4 ali se <rema ostalom svetu <onasa kao a<solutni des<ot. On je svakome coveku <redodredio nje0ovu sud/inu4 koju covek ni <o koju cenu ne moze da iz/e0ne. )akvo ucenje se zove 5a a%iza.& +ovek ne moze da s;vati Ala;a4 vec tre/a samo da mu se <reda. Otuda se mu;amedanizam zove i i"%a.4 tj. +re,ano" 1o$*& Preko .u;ameda koji je <oslednji nje0ov <rorok4 Ala; daje ljudima <oslednje svoje otkrivenje. )o je otkrivenje za<isano u svetoj knjizi koja se zove Koran4 to jest "(i anje" ili "re(i ovanje". &a /i dokazao svoju <redanost Ala;u4 svaki <ravoverni tre/a da se drzi u zivotu svi; oni; u<utstava koja se sadrze u =<et osnovni; stu/ova= islama. )ako4 on tre/a9 a$ &a veruje da nema dru0o0 o0a osim Ala;a i da je .u;amed nje0ov <oslanikB /$ &a se svako0 dana <et <uta moli Ala;u (molitva4 recitovanje sveti; reci4 klanjanje4 kretanje tela4 okretanje lica .eki itd.$B v$ &a cini do/ra dela i daje milostinjuB 0$ &a <osti u odredjeno vreme ( ajram$B d$ &a makar jedan<ut u zivotu <oseti *a/u (+a/u$. Prva cetiri od ovi; =<et osnovni; stu/ova= svoje nauke .u;amed je <ozajmio od Judaizma i Hriscanstva4 <a i; je s;vatio i <reradio na svoj nacin. Ako se <ravoverni stro0o <ridrzava ovako rezimirane ili sazete .u;amedove nauke4 zasluzice dzenet (raj$4 ako ne - <akao. ( dzenet i <akao su u mu;amedanizmu s;vaceni cisto realisticki9 uzivanje u raju i <atnje u <aklu su sasvim materijalne <rirode. ,/o0 sve0a ovo0a se smatra da =islam <o svome ucenju4 narocito <o svome s;vatanju o0a i <re sve0a <o svojoj etici4 sasvim zaostaje ne samo iza Hriscanstva4 ne0o isto tako i iza jevrejsko0 <rofetizma i Judejstva... On je najmladja4 ali isto tako i najniza od svi; svetski; reli0ija=.@-8A Prof. Velimir Hadzi-Arsic

NAPOMENA0
-. 1. 2. Prof. .aret je <rvi u<otre/io ovaj izraz. - Sr. O<. cit.4 r. - f. Stanovnici .elanezije (jedno0 od mno0i; ostrvlja u )i;om Okeanu$. '. H. +odrin0ton4 );e .elanesians4 <<. --8--1>4 OJford4 -8:-B +<4 '4 '. .arett4 O<. cit.4 <<. ::-->>B #. &urk;eim4 O<. cit.4 <<. 173-178. )a/u je <olineziska rec4 tj. rec urodjenika koji zive u Polineziji (ostrvlju u )i;om Okeanu$. Sr. G. . Jevons4 O<. cit.4 c;a<.4 D(((B N. P. );omas4 Getis;ism4 #nciclo<. ritannica4 D( #d.4 Vol. D <. 1:5.

3. 5. 6.

+<. &. N. Soder/lom4 O<. sit.4 S. 23-27B !. A. +oe4 O<. sit.4 <. 8-B S. 'einac;4 O<. sit.4 <. 1>B #. &urk;eim4 O<. sit.4 <<. -32 suiv.B !. A. arton4 O<. sit.4 <. --. %cenje o seo/i duse /ilo je <oznato #0i<canima4 *eltima i !rcima. Ono se naziva i metem<si;oza. +lan najvise indijske kaste4 tj. staleza ili drustveno0 reda. % (ndiji <ostoje cetiri kaste9 'adzanija ili ratnicka kastaB Vaisija ili zemljoradnicka kasta i Sudra ili ro/ovska kasta. raman ili svestenicka kastaB

7. 8.

:.

+<. !. A. arton4 O<. cit.4 <<. -53 fB J. Hu/F4 O<. cit.4 <. 271 suiv.B &. N. Soder/lom4 O<. cit.4 S. 151-162B !. *reussler4 O<. cit.4 S. -2--3B S. 'einac;4 O<. cit.4 <<. 7:-8>. udd;ism4 <<. 37-384 "ondon4 -8::.

->. ). P. ';Fs &avids4 --. !. A.

arton4 O<. cit.4 <. -63.

-1. ). P. ';Fs &avids4 O<.cit.4 <. -62. -2. !. A. arton4 O<. cit.4 <. -62.

-3. +<. ). P. ';Fs &avids4 O<. cit.4 <. 11 tB J. Hu/F4 O<. cit.4 2:> suiv.B &. &. Soder/lom4 O<. cit.4 S. 173-2>5B !. A. arton4 O<. cit.4 <<. -5:--75B S. 'einac;4 O<. cit.4 <<. 8- suiv. -5. &. N. Soder/lom4 O<. cit.4 S. 75. -6. +<. &. N. Soder/lom4 O<. cit.4 S. 71-78B !. A. Hu/F4 O<. cit.4 <<. -33--66. -7. &. N. Soder/lom4 O<. cit.4 <. -83. -8. &. N4 Soder/lom4 O<. cit.4 S. 1-8B +<. (/id.4 S. -83-1-8B !. A. S. 'einac;4 O<. cit.4 c;a<. V(. arton4 O<. cit.4 <<. :7 fB J. Hu/F4 O<. cit.4 c;. D(VB arton4 O<. cit.4 <<. 1>:-1-2B S. 'einac;4 O<. cit.4 <<. 1-7-11>B J.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

&'%!( &#O HRISCANSTVO (. NA)P'('O&NA ("( O)*'(V#NA - H'(S+ANS*A '#"(!(JA

,a razliku od <rirodni; reli0ija4 koje su delo coveka4 nat<rirodna Hriscanska reli0ija je delo samo0a o0aB do te reli0ije covek nije dosao svojim umom ne0o mu je ona data u nat<rirodnom ozjem Otkrivenju4 koje je svoj vr;unac i <unocu dosti0lo dolaskom u svet i ova<locenjem Sina ozje04 !os<oda (susa Hrista.

,NA+( NA)P'('O&NO! O)*'(V#NjA Nat<rirodno Hriscansko Otkrivenje nosi u se/i sve odlike svo0a tvorca i davaoca9 o0a. Jer sva sadrzina to 0a Otkrivenja dolazi <osredno ili ne<osredno od o0a. Otuda4 svojstva ozja i sacinjavaju znake nat<rirodno0 Otkrivenja. *ao ucenje4 Hriscansko nat<rirodno Otkrivenje odlikuje se od ostali; ucenja time sto se u njemu o0leda sva /ozanska (stina i /ozanska sila4 /ozansko dejstvo i ozje stvarno <risustvo. Po recima A<ostola Pavla9 =Vera nasa (;riscanska$ nije u mudrosti ljudskoj4 ne0o u sili ozjoj=B ona je =dokaz &u;a Sveto0 i sile= (-.*or.143-5$. )a sila ozja narocito se dokazuje u cudima4 koji; je nat<rirodno Otkrivenje <uno4 a najvise <ak ona se <o kazala i <rojavila u "icnosti i delima Sina ozje04 o0ocoveka (susa Hrista4 u Nje0ovom ova<locenju (ili ocovecenju$4 zivotu i radu na zemlji4 krstenju4 <reo/razenju4 stradanju4 vaskrsenju iz mrtvi;4 vaznesenju na ne/o4 silasku &u;a Sveto0 na A<ostole4 davanju /ozanske nauke i osnivanju +rkve Hriscanske na zemlji. O izvorima i ucenju Hriscansko0 nat<rirodno0 Otkrivenja ozje04 ili dru0im recima o ucenju Hriscanske +rkve4 sto je isto4 0ovori se u daljim delovima ove knji0e. Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

((. (,VO'( H'(S+ANS*O! %+#NjA Jedini izvor Hriscansko0 ucenja jeste ozje Otkrivenje4 koje se cuva u +rkvi. *roz nje0a o0 otkrio4 sao<stio ljudima sve osnovne istine o se/i4 svetu i coveku. ozje Otkrivenje je dvojako9 <rirodno i nat<rirodno. Po, +riro,ni. 1ozji. o )rivenje. raz*.e.o one i" ine o 1o$* )oje je 1o$ o )rio %j*,i.a )roz +riro,*! (iji je On vora(& Se/e i svoju silu o0 je <okazao i u vidljivoj <rirodi i u <rirodi ljudske duse. Vidljiva <riroda je o0ledalo sile4 mudrosti4 lju/avi i do/rote ozje. A <riroda duse covekove je /o0olika4 to jest stvorena <o liku ozjem4 te svima svojim silama ukazuje na o0a4 0ovori o o0u i vodi o0u. &usa covekova je naj/lizi i najne<osredniji <rirodni izvor covekovo0 znanja o o0uB sto0a se dusa nicim ne moze zameniti4 niti ima stvari u ovom svetu koja joj je ravna <o vrednosti i dostojanstvu. )o je Sin ozji4 !os<od Hristos4 o/javio kada je rekao9 *akva je korist coveku ako sav svet do/ije a dusi svojoj naudiC ( kakav ce otku< dati covek za svoju dusuC@-A *ada covek kao razumno /ice <osmatra i is<ituje vidljivu <rirodu4 on dolazi do znanja i do u/edjenja da <ostoji o0 koji je tu <rirodu stvorio i u<ravlja n4ome mudro i mocno. Sva <riroda4 kao neki kazi<rst ne<restano ukazuje na o0a - )vorca.@1A o04 koji je nevidljivo /ice4 donekle <okazuje se/e kroz svoje delo4 kroz vidljivu <riroduB o0 koji je coveku ne<oznat ucinio je se/e donekle <oznatim kroz <rirodu. Sto0a ljudi ne mo0u imati iz0ovora za svoje

je

neverovanje u o0a. A<ostol Pavle je u <ravu kada kaze9 Ono sto je nevidljivo u o0u4 to jest nje0ova vecna sila i /ozanstvo4 moze se <oznati i videti na stvorenjima ozjim.@2A Ali <osto je vidljiva <riroda o0ranicena4 a razum ljudski o0ranicen i nesavrsen4 to je i znanje o o0u koje covek do/ija <omocu nji; o0raniceno4 ne<ot<uno i nesavrseno4 Otuda je +riro,no o )rivenje ne,ovo%jno za +ravi%no +oznanje i i" in")o +o" ovanje 1o$a& Ono je samo kao neki uvod u nat<rirodno Otkrivenje ozje. Po, na +riro,ni. 1ozji. O )rivenje. raz*.e.o one i" ine o 1o$* )oje je "a. 1o$ o )rio %j*,i.a na (*,an! na +riro,an na(in +re)o "voji- naro(i i- iza#rani)a! Proro)a i A+o" o%a! i +re)o Sina Svo$& Posto ljudi ne /i nikada mo0li svojim umom da dodju do <unije istine o o0u4 to je o0 ovu istinu <ostu<no otkrivao ljudima <reko sveti; starozavetni; Patrijara;a i Proroka4 i najzad u <ot<unosti i savrsenstvu o/javio <reko jedinorodno0a Sina Svo04 !os<oda nase0 (susa Hrista.@3A

SV#)O P'#&ANj# ( SV#)O P(S.O Nat<rirodno ozje Otkrivenje nije /ilo za<isano u <ocetku ne0o je usmeno <amceno i <ricanjem cuvano i <renoseno s <okolenja na <okolenje. )ek je docnije jedan deo ozje0 Otkrivenja za<isan <o nada;nucu &u;a Sveto04 i tako za<isan sacuvan sve do danas. Otuda se vecne istine nat<rirodno0 Otkrivenja <odjednako nalaze i cuvaju i u Svetom Predanju i u Svetom Pismu. Sve o Pi".o je za+i"ano Sve o Pre,anje! a Sve o Pre,anje je *".eno Sve o Pi".o& ( jedno i dru0o su isto0 /ozansko0 <orekla i imaju istu vaznost4 jer su Otkrivenje jedno isto0 ozanstva4 jedno0 i isto0 zivo0 i istinito0 o0a.

O SV#)O. P'#&ANj% Sve i. Pre,anje. zove.o z#ir oni- na +riro,ni- i" ina 1ozji-! )oje je 1o$ *".eno o )rio "ve i. %j*,i.a! i )oje "e * Cr)vi +re,aj* o, +re,a)a +o o.(i.a +o veri& Po vre.en*! Sveto Predanje je " arije o, Sve o$ Pi".a& *ako u Starom ,avetu4 tako i u Novom4 Sveto Predanje <ret;odi Svetom Pismu. Moj"ije je +rvi za+i"ao je,an ,eo onii" ina na +riro,no$ O )rivenja 1ozje$! )oje "* ,o nje$a *".eno +re,avane " )o%ena na )o%eno& ' Novo. Zave * "a. Go"+o, Hri" o" +re,ao je "voji. *(eni(i.a "voje #ozan")o *(enje *".eno. re(i i +ri.ero. a ne )nji$o.& )ako su u <ocetku radili i nje0ovi ucenici A<ostoli. Vi"e o, ,e"e in* $o,ina Cr)va nije i.a%a za+i"an Novi Zave ! ne0o je Sveto Predanje /ilo jedini o/lik nat<rirodno0 Otkrivenja ozje0. A i kada su /ile na<isane knji0e Novo0 ,aveta4 u njima nije /ilo za<isano sve sto se sadrzi u Svetom Predanju. @5A Ovo Sveto Predanje se sva0da cuva u +rkvi &u;om Svetim i svetim ozjim ljudima.

O SV#)O. P(S.% Sve o Pi".o je ")*+ "ve i- )nji$a )oje "* +o na,a-n*(* Sve o$a D*-a na+i"a%i "ve i 1ozji %j*,i0 <roroci i a<ostoli. Sveto Pismo se naziva jos i 1i#%ija& )o je 0rcka rec i znaci9 Knji$e& .no0e /ozanske istine nat<rirodno0 Otkrivenja ozje0 nisu se sacuvale samo <redanjem vec su za<isane u svetim knji0ama. Posto je Sveto Pismo dato ljudima da /i ziveli <o njemu4 ono se i naziva Knji$a zivo a&@6A

Sve o Pi".o ,e%i "e na S ari i Novi Zave & One svete knji0e koje su na<isane <re Hrista nazivaju se Stari ,avetB a one svete knji0e koje su na<isane <osle Hrista nazivaju se Novi ,avet. S ari Zave ozna(ava " ari "avez 1o$a "a %j*,i.a& Starozavetne knji0e o<isuju kako se o0 /rine i stara o starozavetnim ljudima i kako i; kroz <ostu<na otkrivenja4 za<ovesti4 <rorostva4 <raslike4 molitve i /o0osluzenja <ri<rema za dolazak /ozansko0 S<asitelja. Novozavetne knji0e o<isuju dolazak u svet /ozansko0 S<asitelja4 !os<oda Hrista4 nje0ov zivot i rad4 i sve sto je ucinio za s<asenje ljudi od 0re;a4 zla i smrti. (sto tako4 one o<isuju zivot i rad nje0ovi; sveti; ucenika - A<ostola. ' Sve o. Pi".* "ve je vazno! "ve "+a"ono"no6 * nje.* ne.a ni(e$ iz.i"%jeno$! ni(e$ "*vi"no$& Sto covek vise cita i izucava Sveto Pismo4 to sve vise nalazi razlo0a da 0a sto duze i usrdnije cita i izucava. Jer je ono4 <o recima Sv. ,latousta4 kao mirisavo korenje koje sve vise mirise sto se duze tare.

A%)#N)(+NOS) (

O!ONA&AHN%)OS) H'(S+ANS*(H (,VO'A

Od samo0 <ocetka +rkva je /ila veoma o/azriva <ri <ro<ovedanju /ozanski; istina Sveto0 Otkrivenja. ,a istinito4 izvorno4 <ravovazno ucenje ona je smatrala samo ono koje su sveti ozji ljudi <rimili od samo0 !os<oda Hrista.7$ A<ostoli su /ili samo svedoci ono0a sto su videli4 culi i naucili4 od samo0a HristaB oni nisu nista ni izmisljali4 ni dodavali4 ni <reinacavali. @7A ,eleci da <okaze i dokaze oci0lednu i na iskustvu osnovanu istinitost4 autenticnost ono0a sto Hristovi ucenici <ro<ovedaju4 sv. A<ostol Jovan o0oslov izjavljuje9 .i <ro<ovedamo ono sto cusmo4 sto videsmo ocima svojim4 sto razmotrismo i ruke nase o<i<ase.@8A *ada a<ostolima Jevrejske staresine <rete i ostro za/ranjuju da <ro<ovedaju !os<oda Hrista i nje0ovo ucenje4 oni izjavljuju9 .i ne mozemo ne 0ovoriti sto videsmo i cusmo.@:A A kada i; z/o0 <ro<ovedi Hristovo0 #vandjelja /acaju u tamnicu4 muce i /iju4 oni smelo izjavljuju da od to0a nece odustati9 Vecma se tre/a <okoravati o0u ne0o ljudima.@->A Hristovi a<ostoli su iznad sve0a zeleli jedno i radili na jednom9 da /udu i ostanu verni cinjenicama i Hristovim /ozanskim istinama. Sto0a i izjavljuju9 .i ne <ro<ovedamo se/e ne0o Hrista (susa !os<oda.@--A Oni su <ot<uno svesni4 i to ;oce da ucine oci0lednim za sve4 da su od o0a i nji;ovo ucenje4 i sila4 i neustrasivost.@-1A ( svi oni <ro<ovedaju #vandjelje4 svesni da sve sto 0ovore4 0ovore <red o0om.@-2A +eloku<nu Hristovu nauku oni nazivaju zdravom naukom4 revnosno je cuvaju i /udno motre da i dru0i to cine.@-3A )o a<ostolsko saznanje i u/edjenje <ostalo je saznanje i u/edjenje celoku<ne +rkve Hristove. Sto0a je +rkva i znala4 i umela4 i mo0la da o/javi kao istinite i verodostojne samo one knji0e koje su sadrzale u se/i cistu4 <ot<unu i savrsenu (stinu ozansko0 Otkrivenja4 koju su nada;nucem Sveto0 &u;a za<isali Sveti A<ostoli i ostali sveti ozji ljudi (1.Petr.-41-B 1.)im.24-6$. *nji0e Sveto0a Pisma koje su na<isane <o nada;nucu Sveto0a &u;a i koje su istinite4 izvorne4 autenticne nazivaju se kanonske4 <o 0rckoj reci )anon sto znaci <ravilo. )akvi; knji0a ima u Starom ,avetu dvadeset i dve (a ako se /roji svaka knji0a <ose/no onda cetrdeset i devet$4 a u Novom ,avetu dvadeset i sedam. Sve o Pi".o "e o,%i)*je o, ,r*$i- )nji$a i.e " o "* $a "ve i 1ozji %j*,i +i"a%i +o na,a-n*(* Sve o$a D*-a& O0ranicen i nesavrsen4 du; ljudski nije u stanju ni da <ot<uno s;vati ni da <ot<uno izrazi vecne /ozanske istine. Sto0a je <isce knji0a Sveto0a Pisma <ri <isanju ozaravao4 <rosvecivao4 u<ucivao i rukovodio sam &u; Sveti4 &u; ozji ne<o0resivi. Pritom &u; Sveti niti je s<utavao nji;ovu slo/odu niti i; <retvarao u automateB oni su /ili i ostali slo/odne i svesne licnosti. Svetost sveti; knji0a Sveto0a Pisma dolazi od Sveto0a &u;a4 <o cijem su i; nada;nucu <isali sveti ozji ljudi9 Proroci i A<ostoli. Otuda se i nazivaju svetima i /o0onada;nutima.@-5A

NAPOMENA0
-. 1. 2. 3. 5. 6. 7. .t.-6416. Ps.-84-. 'im.-41>. Jevr.-4-B Jn.-4-8B .at.--4 17. Jn.1-415. Otkr.-248B -748. "k.13438B &.A<.-48. 11B 1421B 24-5B 5421B ->42:. 3-B -242-B 114-5. 1>B 164-6B Jevr.-14-B 1.Pet.-4-6B Otkr.14-2B 24-3B --42. -.Jn.-4-. &.A<.341>.

8. :.

->. &.A<.541:. --. 1.*or.345. -1. 1.*or.245B Gl/.34-2. -2. Sr. 1.*or.14-7. -3. )it.-4:B 1.)im.342. -5. 1.)im.24-6B 'm.-41B )im.24-6B 1.Petr.-41-.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

(((. P'AVOS"AVNA +'*VA Sve istine Sveto0 Otkrivenja sacinjavaju jednu vecnu i nedeljivu istinu. Na njoj je iz0radjena <rava +rkva4 zato je +rkva4 <o recima a<ostola4 stu/ i tvrdjava istine.@-A Po" o je Cr)va / e%o Hri" ovo! a D*- Sve i / njena ,*"a! o je,ino ona i.a #ozan")* "i%* i v%a" ,a * +o +*no" i (*va Sve o O )rivenje& ,iveci Hristom i &u;om Svetim4 +rkva <omocu nji; i cuva vecne istine ozje0 Otkrivenja4 to4 <o ;riscanskom ucenju4 najvece /la0o u ovom svetu. (majuci to u vidu4 a<ostol Pavle naredjuje a<ostolu )imoteju9 Povereno ti /la0o sacuvaj &u;om Svetim koji zivi u namaB@1A sto si cuo od mene <red mno0im svedocima4 to <redaj vernim ljudima4 koji ce /iti kadri i dru0e nauciti.@2A Posto su Sveto Pismo na<isali sveti ozji ljudi4 nada;nuti &u;om Svetim4 to 0a naj/olje razumeju i cuvaju kao najvece /la0o ljudi <uni &u;a Sveto0a. A to su Sveti Oci i %citelji +rkve Pravoslavne4 ,ato su oni nasi naj/olji i naj<ouzdaniji ucitelji u tome kako tre/a citati4 razumeti

i cuvati Sveto Pismo. *roz Svete Oce4 narocito na Vaseljenskim Sa/orima4 +rkva is<oveda i /rani svete istine Otkrivenja onako kako je &u; Sveti u<ucuje i uci. ,ato Sv. (<olit 0ovori nesuvislu istinu kada veli da jedino =du; +rkve= moze /iti i jeste rukovodjenje u tumacenju i citanju Sveto0 Otkrivenja.@3A

NAPOMENA0
-. 1. 2. 3. -.)im.24-5. 1.)im.-4-3. 1.)im.141. *od Jevsejeva *esarijsko04 Hist. #cclesiastica4 V4 18.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

)'#+( &#O OSNOVN# (S)(N# P'AVOS"AVN# H'(S+ANS*# V#'# (. O O!%

Svakodnevno iskustvo svedoci nam da nijedno /ice ne zivi samo so/om i od se/e4 vec mno0o stosta <ozajmljuje od dru0i; /ica oko se/e. )ravka4 da /i <ostojala4 ;rani se svetloscu i to<lotom sunca4 vazdu;om4 vodom i svim ostalim silama <rirode. Sto vazi za travku4 vazi za sve /ilje4 za sve zivotinje4 i za sva /ica redom9 od <roto<lazme do coveka. (sti zakon vlada i u svemu onome sto <ostoji u kosmosu4 )ako4 zemlja zivi suncem i svim silama nase0 suncano0 sistemaB nas suncani sistem zivi kosmosomB kosmos <ak mora ziveti nekim /icem koje je vece od nje0a i <redstavlja so/om Sve/ice. )o Sve/ice moze /iti samo o0. Nema sumnje4 sva su /ica 0lavnim nervom svo0a <ostojanja vezana za Sve/ice4 koje im4 <osredno ili ne<osredno4 daje sve sto im je <otre/no za <ostojanje. Otuda4 osnovna istina4 na kojoj stoje i <omocu koje <ostoje sve ostale istine zivota i sveta4 jeste istina o o0u. .a kojim <utem isla ljudska misao kroz tajanstva i za0onetke ovo0a sveta4 mora na kraju krajeva doci do saznanja9 da iza ovako tajanstveno04 za0onetno04 cudesno0 i o0romno0 sveta <ostoji neko svemocno ice4 koje drzi u <ostojanju sve sto <ostoji i daje zivot svemu sto zivi. Ako se lo0icki misli do kraja4 covek mora doci do ovakvo0 zakljucka9 sve stvaralacke sile u ovome svetu dolaze4 i moraju dolaziti4 od neko0 /ica koje je i vece4 i du/lje4 i mocnije4 i mudrije4 i trajnije od ovo0a sveta. Sam zivot je nesto nesravnjeno sire4 jace4 nezavisnije i o0romnije od coveka. ,naci4 zivot je nesto sto covek nije mo0ao ni izmisliti ni stvoriti4 sto0a stvaralac i davalac zivota mora /iti neko /ice nesravnjeno vece i mocnije od coveka. Ono sto mi ljudi nazivamo svescu4

osecanjem4 toliko je tajanstveno4 za0onetno i slozeno4 da se ne moze <roizvesti ni u jednoj la/oratoriji ljudske nauke. )o mora /iti dar neko0 /ica koje je nesravnjeno umnije i savrsenije od coveka. A to /ice moze /iti samo o0. +ovek je licnost i najsavrsenije /ice u sferi zemaljski; stvarnosti. A mi ljudi znamo da covek ne moze dodati se/i jedno novo culo4 a kamoli izmisliti i stvoriti svet4 saznanje4 savest4 osecanje4 i iz sve0a to0a sastaviti licnost. Sudeci <o svemu4 licnost nije tvorevina ni coveka ni neko0 /ica nize0 od coveka. Svim svojim /icem4 licnost ukazuje na neko /ice koje je kao licnost nesravnjeno savrsenije i mocnije od coveka. )a savrsena "icnost4 to savrseno ice jeste o0.

O! *AO APSO"%)NO ( "(+NO &%HOVNO

(+#

Sam covek4 i sve sto <ostoji u svetu4 jeste nesto o0raniceno i relativno. A o0raniceno je time sto se oko nje0ovi; 0ranica nalazi nesto sire i vece od nje0a. ( tako iduci od vise o0raniceno0 ka manje o0ranicenom4 mi najzad dolazimo do <ojma o /ez0ranicnom icu. )ako isto4 sve sto je relativno4 relativno je sto0a sto <rema njemu i oko nje0a <ostoji nesto a<solutno. %strojstvo4 ;armonija4 lo0icnost sve0a relativno0 ukazuju da iza nji; stoji a<solutno ice kao sveznajuci i svemocni tvorac svi; relativni; /ica. % odnosu <rema o0u koji je a<solutno ice sva stvorena /ica su relativna i o0ranicena. &va a<solutna /ica ne mo0u <ostojati4 jer <ostojanje jedno0 a<solutno0 ica lo0icki iskljucuje <ostojanje dru0o0 takvo0 ica. .i ljudi znamo9 u nasem suncanom sistemu covek je najsavrsenije /ice. ( to /ice je licnost. A licnost <redstavlja nesto najsavrsenije4 naj;armonicnije i najkom<likovanije u nasem zemaljskom svetu. Pitanje je4 kako je covek <ostao licnost kada je sve oko nje0a nesavrsenije od nje0a i kada sam on nije u stanju da <ronadje <si;ofizicku formulu svoje licnosti4 a kamoli da tu licnost stvoriC "o0icki od0ovor moze /iti samo jedan9 coveka je mo0lo stvoriti kao licnost samo /ice koje je i samo savrsena "icnost. A takva "icnost jeste o0. A<solutno /ice mi ne mozemo zamisliti savrsenim ako nije "icnost. Jer i covek je medju zemaljskim /icima najsavrsenije /ice zato sto je licnost. Nema sumnje4 1o$ je a+"o%* no i %i(no #i(e . Ali ta a<solutnost i ta savrsena licnost <ret<ostavljaju <ot<unu du;ovnost. Jer4 kada /i o0 /io4 makar u najmanjoj meri4 materijalno /ice4 On /i samim tim /io o0ranicen4 jer je materija zato materija sto ima 0ranica4 sto se ne moze zamisliti /ez o0ranicenosti. A<solutno /ice mora /iti du;ovno4 jer je /ez0ranicno i /eskrajno. Savrsena licnost mora /iti du;ovna <o <rirodi4 jer su /itne oso/ine svesavrsenstva /eskrajnost4 /ez0ranicnost i a<solutnost. Prema tome4 1o$ je #e")rajno! #ez$rani(no! a+"o%* no i %i(no ,*-ovno #i(e&

SA&',(NA4 *A*VO+A ( !'AN(+# "j%&S*O!

O!OPO,NANjA

Lj*,")o +oznanje 1o$a zavi"i od dve stvari9 <rvo4 o, +riro,e %j*,")i- or$ana "aznanja i dru0o4 o, +riro,e +re,.e a "aznanja . (skustvo nam svedoci9 ljudski or0ani saznanja su o0raniceni4 relativni i nesavrseni4 sto0a i nase <oznanje o0a jeste o0raniceno4 relativno i nesavrseno4 Sadrzina i kakvoca ljudsko0 <oznanja o0a zavisi koliko od sadrzine i kakvoce ljudski; or0ana saznanja4 toliko i od sadrzine i kakvoce samo0 <redmeta saznanja9 o0a. o0 moze /iti4 i jeste4 <redmet ljudsko0 <oznanja samo utoliko4 ukoliko su or0ani ljudsko0 saznanja

s<oso/ni da !a <rime. Od /ez0ranicno0 o0a4 ljudski o0raniceni or0ani saznanja mo0u za;vatiti nestoB od a<solutno0 o0a4 ljudski relativni or0ani saznanja mo0u dokuciti nesto. Lj*,")o "aznanje je o$rani(eno! re%a ivno i ne"avr"eno ne samo u o/lasti <oznanja o0a ne0o i u svima ostalim o/lastima <oznanja. ( u naucnoj4 i u filosofskoj o/lasti <oznanja4 ljudsko saznanje moze ici samo donekle i u visinu4 i u du/inu4 i u sirinu. No ono nije * " anj* ,a o#*-va i i ,o)*(i +o"%e,nj* "*" in* " vari! zivo a i "ve a . *ant je tacno izrazio o0ranicenost4 relativnost i nesavrsenost ljudsko0 saznanja4 kada je raz0ranicio svet9 na svet numena4 tj. sustina nedosezni; ljudskom saznanju4 i na svet fenomena4 tj. <ojava <odlozni; ljudskom saznanju. ( filosofija i nauka <rikazuju nam svet sa nje0ove <ojavne strane4 dok sustina sveta ostaje nedostu<na filosofskom i naucnom saznanju. Posto ovo vazi u o/lasti <oznanja u kome je rec o vidljivom4 materijalnom svetu4 utoliko je <rirodnije da to isto vazi i u o/lasti <oznanja o0a4 koji je <o svemu nesto nesravnjeno vece i tajanstvenije od vidljivo04 materijalno0 sveta. Kao " o %j*,")o "aznanje nije * " anj* ,a ,o)*(i "*" in* "ve a! a)o ne*+ore,ivo vi"e nije u " anj* ,a ,o)*(i ni "*" in* 1o$a& O tome Sveto Pismo veli9 o0 zivi u svetlosti kojoj se ne moze <ristu<itiB Nje0a niko od ljudi nije video4 niti moze videti.@-A Ono sto se moze saznati o o0u jeste delatnost i dela ozija u svetu (=ener0ije= ozje$. )e dostu<ne saznanju sile ozje i ener0ije <o <rirodi svojoj su vecne. Sustina <ak ozja4 koju te sile javljaju4 ostaje nedostu<na za ljudsko saznanje. Pomocu svoji; or0ana saznanja ljudi mo0u <oznati dela ozija u svetu i se/i4 i na osnovu nji; 0ovoriti o o0u i Nje0ovim oso/inama. %stvari4 time se i /ave takozvani lo0icki dokazi ljudski o <ostojanju o0a. .edju njima su naj0lavniji ovi9 kosmoloski4 teleoloski4 reli0ijsko-istorijski i moralni dokaz.

-. *OS.O"OS*( &O*A,@1A ,eleci da <oznadu o0a4 ljudi su stvorili kosmoloski dokaz o <ostojanju o0a. On "e za"niva na %o$i()oj +o" av(i0 n*%%*" e55e( *" "ine (a*"a / ne.a +o"%e,i(e #ez *zro)a& Svaka stvar i svaka <ojava u svetu ima svoj uzrok. Prema tome4 i ovaj kosmos mora imati svoj uzrok. (za svi; uzroka sviju stvari i <ojava u kosmosu mora <osto jati neki Prauzrok. )aj Prauzrok i jeste o0. *osmos je nesto nesravnjeno vece4 jace i mocnije od sve0a sto covek vidi u se/i i u svetu oko se/e. Sto0a i uzrok kosmosa mora /iti neko /ice neizmerno vece4 jace i mocnije od coveka. )o /ice moze /iti samo o0.

1. )#O"OS*( &O*A,@2A ,a ljudski razum je oci0ledna cinjenica9 u vasioni vlada <oredak4 red i ;armonija. Neka mudra celis;odnost i neki lo0icki <lan o<aza se u svemu9 od najvece0 do najmanje04 od /eskonacno veliko0 do /eskonacno malo0. )a celis;odnost i taj <lan <rimecuju se ne samo u suncanim sistemima i zvezdanim jatima4 ne0o i u svima /icima i stvarima4 od najveci; do najmanji;. Oci0ledna je neka cudesna celis;odnost i u or0anskom i u neor0anskom4 i u <si;ofizickom i u <si;ickom svetu. "judski razum stoji za<anjen <red celis;odnoscu ustrojstva i rada ne samo jedne <cele ne0o i jedno0 atoma4 ne samo covekove svesti ne0o i covekovi; cula. )a cudesna celis;odnost ne <otice od coveka4 niti od neko0 nize0 /ica. Jer covek4 iako razumno /ice4 nema ni toliko <ameti ni toliko moci da moze stvoriti jedno0a mrava ili jedan listic lju/icice4 a kamoli cudesnu celis;odnost koja vlada vasionom i svime sto je u njoj. Nema

sumnje4 (e%i"-o,no" ! )oja v%a,a "v*,a i "vi.e! *)az*je %j*,")o. ,*-* na ne)o$ vor(a i *.e ni)a! ne"ravnjeno .*,rije$ i .o(nije$ o, (ove)a& Ta)av vora( i *.e ni) .oze #i i je,ino 1o$& *ao sto cemo iz dalji; izla0anja videti tacnost kosmolosko0 i teleolosko0 dokaza <otvrdjuje i sama nauka.@3A

2. .O'A"N( &O*A, +ovek ima u se/i silu kojom razlikuje do/ro i zlo4 kojom <rocenjuje vrednost do/ra i zla4 i kojom ;vali jedno a osudjuje dru0o. )a sila jeste savest. ( u njoj - moralni zakon. Sama <o se/i4 savest je nesto sto ne <ostoji kod /ica nizi; od coveka. Ali je ni sam covek nije mo0ao stvoriti4 jer je jaca od coveka9 muci 0a kada zlo cini4 is<unjuje 0a radoscu kada do/ro cini. )o <okazuje da je (ove)* .o$ao ,a i "ave" "a.o 1o$ kao /ice savrseno <ravedno i savrseno mudro. Nase ljudsko iskustvo svedoci nam9 covek nije u stanju ni da dostojno na0radi coveka za do/ro ni kazni za zlo. )o moze uciniti samo sveznajuce4 svemudro i svesavrseno /ice. A takvo /ice jeste samo o0.

3. '#"(!(JS*O-(S)O'(JS*( &O*A, Postoji cinjenica9 u istoriji sveta4 od najstariji; vremena <a sve do danas4 nije #i%o na ze.%ji naro,a )oji ne #i verovao * ne)o #ozan" vo! (z te cinjenice razum ljudski izvodi zakljucak9 <osto je vera u o0a o<sta karakteristika svi; naroda sviju vremena4 lo0icno je i <rirodno zakljuciti da o0 <ostoji. Jer jedna o<sta <ojava kao sto je vera u o0a mora imati i jedan o<sti uzrok kao sto je o0. Ovaj dokaz osniva se ustvari na <si;oloskom dokazu4 <o kome je ljudskoj dusi urodjena ceznja i teznja za /eskrajnim4 za /eskonacnim4 za vecnim. A to znaci - za o0om. A ta ceznja u coveka za o0om vodi <oreklo od samo0a o0a.

O! % SV#)O. O)*'(V#Nj% (stinu o o0u4 o nje0ovom <ostojanju4 svojstvima i delima naj/olje i najvernije otkriva i daje Sveto Otkrivenje. )akozvani %o$i()i ,o)azi o <ostojanju o0a ne.aj*! ni i .o$* i.a i vre,no" "" varni-" ,o)aza! jer su zasnovani na <rinci<ima o0raniceno04 relativno04 nesavrseno0 i o0re;ovljeno0 ljudsko0 razuma i culno0 o<azanja. Oni nemaju vrednost =stvarni;= dokaza jos i sto0a sto i" ina o +o" ojanj* 1o$a nije %o$i()a "+re +o" av)a" )oj* re#a ,o)aziva i +* e. %o$i()i- "i%o$iza.a i%i za)%j*(a)a& Na osnovu =lo0icki; dokaza= <ostojanje o0a moze se4 u naj/olju ruku4 ukazati i na0ovestiti4 ali ne i stvarno <okazati. Jer se lo0icki dokazi 0u/e u <rotivurecnostima sla/e ljudske o0ranicene lo0ike. .edjutim4 istina /ica i e0zistencije ozje je iznad ljudske lo0ike. ,ato4 "na*(ni. +* e."! u stro0om smislu reci4 ne .oze "e ,o)aziva i +o" ojanje 1o$a& Nauka se /avi onim cinjenicama koje <odlezu culnom o<azanju4 tj. fenomenima ili <ojavama. 1o$ nije +re,.e o#i(no$ (*%no$ o+azanja i "-va anja za"novano$ na nje.*! za o ne .oze #i i +re,.e na*(no$ i" razivanja& Nauka radi <o utvrdjenom metodu <osmatranja4 analize i sinteze. Ali se takav metod ne moze

<rimeniti u dokazivanju <ostojanja o0a z/o0 same <rirode ozje koja je /eskrajna4 a<solutna4 nevidljiva4 neu;vatljiva4 nedoznajna4 nedostizna4 vecna. Nedosezan za naucna sredstva saznanja4 o0 se ne moze naucnim <utem ni saznati4 ni dokazivati. Ali to jos nikako ne znaci da o0 ne <ostoji. Posto se <omocu lo0icki; dokaza o0 ne moze ni <oznati ni dokazati4 to je neo<;odno da coveku <ritekne u <omoc Sveto Otkrivenje. Sama <riroda ozanstva cini neo<;odnim i Otkrivenje4 i +rkvu4 i veru. Osnovna istina Otkrivenja o o0u jeste9 <o svojoj /eskonacnoj <rirodi o0 je nevidljiv i zivi u ne<ristu<acnoj svetlosti4@5A zato ne moze /iti <redmet ljudsko0 =naucno0 saznanja= i lo0icki; nadmudrivanja. o0 je <redmet nase vere i /la0odatno0 iskustva. 1o$a! (ija je "*" ina ne,o)*(na za %j*,")i raz*.! %j*,i .o$* zna i "a.o ono%i)o )o%i)o je On "a. o )rio "e#e& ,nanje o o0u do/ija se kao dar od o0a4 kao otkrivenje ozije.@6A ez <omoci ozije nemo0ucno je <oznati o0a. Sv. (rinej veli9 =Niko ne moze znati o0a ako 0a o0 ne nauci4 tj. o0 se ne moze <oznati /ez o0a=.@7A

SVOJS)VA

(+A

O,J#!

ice ozje4 nedostu<no ljudskom razumu <o svojoj sustini4 dostu<no je donekle kroz svoja vecna svojstva i dejstva. Po, "voj" vi.a 1ozji. raz*.e.o one o"o#ine )oje 1o$ i.a )ao 1o$& *roz lju/av4 <ravdu4 do/rotu4 svemo0ucstvo i ostala svoja vecna svojstva o0 nam sao<stava onoliko stvarne istine o se/i koliko je ljudima <otre/no za zivot i s<asenje. A <o ucenju Sveto0a Otkrivenja4 svojstva ozja su9 samo/itnost4 neizmenljivost4 svuda<risutnost4 sveznanje4 svemudrost4 slo/oda4 svemo0ucstvo4 do/rota4 svetost4 <ravednost4 /lazenstvo4 lju/av. On se <reko nji; nama sao<stava i otkriva4 ostajuci <o sustini Svojoj ne<ristu<an za sva stvorena /ica.

J#&(NS)VO

(+A

O,J#!

eskrajan4 /ez0ranican4 vecan4 a<solutan /icem o0 je4 u isto vreme4 jedan jedini. Jer kada /i <ored o0a <ostojalo jos neko /ice ravno Njemu4 onda On ne /i /io /eskrajan4 /ez0ranican i a<solutan4 vec krajan4 relativan i o0ranicen. Jednom recju9 On ne /i /io o0. Jer =ako o0 nije jedan4 onda ne <ostoji=.@8A Sam <ojam o A<solutnom neminovno <ret<ostavlja i <ojam o jednom. Jer a<solutno /ice je time a<solutno sto je jedno4 <osto dva ili vise a<solutna /ica ne mo0u <ostojati a da ne <restanu /iti a<solutna. &ru0im recima4 dva ili vise /o0ova kao a<solutna /ica ne mo0u <ostojati. Osnovna /ozanska istina4 na kojoj stoje sve istine Otkrivenja4 jeste ova9 <ostoji jedan jedini istiniti o0 i !os<od.@:A Sam !os<od Hristos cini zavisnim s<asenje ljudi i sticanje vecno0a zivota od <oznanja i is<ovedanja vere u jedno0 jedino0 i istinito0 o0a.@->A Ali isto to ;riscansko Otkrivenje uci nas da je o0 jedan <o /icu4 <o ozanskoj <rirodi svojoj4 ali i trojican <o licima4 to jest da je jedan i jedini o09 Otac4 i Sin i &u; Sveti.@--A

O SV#)OJ )'OJ(+(

Sveto Otkrivenje nas uci4 dakle4 ne samo da je 1o$ je,an +o #i(*! ne0o i roji(an +o %i(i.a& Sva tri "ica Sv. )rojice9 Otac4 Sin i &u; Sveti sacinjavaju jedno ozanstvo4 i sto0a nisu tri /o0a ne0o jedan 1o$0 O a(! Sin i Sv& D*-& Svako ozansko "ice ((<ostas$ ima u <unoj meri sva /ozanska savrsenstva4 te su sva tri "ica u svemu <o <rirodi jednaka4 jednosusna i ravna <o ozanstvu. )o znaci9 i Otac je o04 i Sin je o04 i &u; Sveti je o0B ali nisu tri /o0a ne0o jedan jedini o0 - Sveta4 ,ivotvorna i nerazdeljiva Troji(a& % Svetoj )rojici svako ozansko "ice ima svoja %i(na "voj" va ili oso/ine. Li(na o"o#ina O(a je" e nero,jeno" ! Sina / ra(anje o, O(a! D*-a Sve o$a / i"-o,jenje o, O(a& (ako nam O )rivenje jasno kazuje i silno <osvedocava istinu o Sv. )rojici4 i+a) na. ne o#ja"njava )a)o "* i na )oji na(in ri #ozan")a Li(a Je,an 1o$& To je a)o * 1o$* i o je a)o ,a o na"oj veri! jer je o ajna )oj* %j*,")i raz*. ne .oze "-va i i ni i re(i izrazi i& Nama je o Svetoj )rojici otkriveno onoliko koliko nam je <otre/no za nase s<asenje4 za nas <o/ozni zivot u ovom i vecni zivot u onom svetu. ,ato se mi i krstavamo (i krstimo$9 * i.e O(a i Sina i Sve o$a D*-a 3M &78!9:4&

NAPOMENA0
-. 1. -.)im.64-6B Jn.-4-8. 'ec =kosmoloski= je slozenica od dve 0rcke reci9 kosmos4 sto znaci vasiona4 svet kao uredjena celina4 i lo0os4 sto znaci rec4 ucenje4 nauka. 'ec =teleoloski= dolazi od 0rcke reci9 telos4 sto znaci cilj4 svr;a4 i reci lo0os o kojoj smo vec 0ovorili (u <ret;odnoj na<omeni$. Vidi str. -.Jn.34-1B Jov.-4-8B 1..ojs.2241>B -.)im.64-6. .t.--417B sr. Jn.-347---B -.*or.14->B 'im.84-6B -.Jn.34-2B &.A<.5421. +ontra ;aereses (V4 64 3. )ertulijan4 adv. .arc. (4 2. 5..ojs.342:B sr. 3425B 2142:B (s.Nav.14--B (s.3348B 2.+ar.846>B 1..ojs.1>41. 2B 5..ojs.546-7B Ps.8>4--B 5..ojs.643B Ps.8548. ->B 5..ojs.2413B 1.+ar.7411B (s.3541-B (s.3545B Ps.-7421B 1.+ar.11421B 1..ojs.-54--B (s.324--B Os.1412B ,a;ar.-34:B .al.14->.

2.

3. 5. 6. 7. 8. :.

->. Jn.-742. --. .t.184-:B "k.-425B Jn.-4-B ->42>B -5416B 1.*or.-24-2B )it.243-6B -.Jn.547B Otkr.348 itd.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

((. O SV#)% ( +OV#*%

Po svetu koji nosi u se/i covek sudi o svetu oko se/e. Pomocu ono0a sto je u njemu4 on <rima utiske o onome sto je oko nje0a. On ne moze dru0acije videti s<oljni svet ne0o kroz <rizmu svo0a du;a. Svima ljudima je zajednicko ovo iskustvo9 ono cime covek zivi u se/i4 cime misli4 oseca4 sudi4 <rosudjuje4 ;oce4 jeste nesto nevidljivo4 neo<i<ljivo4 <a i<ak vrlo realno. )o ljudi nazivaju9 svest4 saznanje4 osecanje4 volja. Jednom recju9 dusa. Sama dusa ukazuje na neki du;ovni svet u coveku. A telo covekovo <redstavlja fizicki4 materijalni4 vidljivi4 o<i<ljivi svet. Ali da je nase telo nesto fizicko4 materijalno4 vidljivo4 o<i<ljivo4 kazuje nam dusa koja je <o <rirodi du;ovna4 nevidljiva4 neo<i<ljiva. Nase telo nas vezuje za fizicki4 materijalni svet koji je oko nas. No mi smo sve sni te veze <omocu duse koja je nematerijalna4 du;ovna. +ovek je vrlo tajanstveno i za0onetno /ice. (ako ima samosvest4 on nije <ot<uno svestan niti zna sta sve ima u svome vlastitom /icu. %toliko manje zna sta sve u se/i skriva tajanstveni svet koji 0a okruzuje. +ovek ne ras<olaze ni saznanjem4 ni culima4 <omocu koji; /i mo0ao sve izmeriti4 sve is<itati4 sve otkriti4 sve saznati. ,ato je neo<;odno da coveku <ritekne u <omoc o0 i svojim Otkrivenjem rasvetli i o/jasni tajnu coveka i sveta. +ovek oseca9 tajna nje0ovo0 /ica je neras<letivo utkana u tajnu sveta koji 0a o<koljava. A tamo ne0de4 na kraju svi; krajeva4 ove se dve tajne slivaju u jednu tajnu9 tajnu )vorca svetova. Ako ljudska misao ide lo0icki do kraja4 neminovno dolazi do ovo0 zakljucka9 koliko 0od ima tajni u coveku i u svetu oko coveka4 sve isticu i sve se sticu u jednu 0lavnu tajnu9 )vorca. O0ranicena i nesavrsena4 ljudska misao nije u stanju da resi za0onetku sveta i coveka. &a /i to <osti0la4 ona mora da <ri/e0ne )vorcu sveta n coveka9 o0u i nje0ovom Otkrivenju.

POS)ANA* SV#)A %OPS)# Svoja nevidljiva i /eskrajna tajanstvena savrsenstva o0 nam je donekle otkrio u stvaranju vidljivo0 i nevidljivo0 sveta. o0om je <ostalo sve i /ez Nje0a nista nije <ostalo sto je <ostalo.@-A Pre <ostanja sveta <ostojao je samo o0. On je silom volje svoje i ener0ije svoje stvorio svet. A to znaci9 = o0 je stvorio iz ne/ica /ice4 iz nevidljivo0 vidljivo4 iz ne<ostojece0 <ostojece=.@1A Na(in " varanja ova)o "%ozeno$ i ajan" veno$ "ve a! u osnovi svojoj4 nedokucan je za um ljudski. To je ajna 1ozja )oj* o )riva vera&@2A Sve na. +o)az*je ,a je 1o$ " vorio "ve +o je,no. izvanre,no. +ore )* i +%an*& ozansko O )rivenje raz%i)*je ,va .o.en a * " varanj*0 <rvi je9 stvaranje du;ovno0 sveta i /ezo/licne kosmicke materije4@3A a dru0i - stvaranje /ica i stvari iz vec sazdane /ezo/licne materije4 i to stvaranje <oste<eno4 <o vrstama4 u toku od sest dana ili <erioda. Sveti Oci uce da <od <rvo/itnim ne/om i zemljom4 o kojima se 0ovori u samom <ocetku i/lije@5A ne tre/a razumeti ne/o koje danas vidimo4 ni zemlju na kojoj sada zivimo4 jer je ovo ne/o <ostalo kasnije4 u dru0i dan stvaranja4 a ova zemlja u treci dan. Prvo#i no ne#o ozna(ava "ve ,*-ovni! ancelski4 a +rvo#i na ze.%ja / )o".i()* .a"* koja je sadrzala u se/i materiju sve0a ono0a sto je u toku sest ,ana (jevrejski "jo." znaci9 dan4 trenutak4 i <eriod$ do/ilo svoje <ostojanje i svoj o/lik.@6A

O &%HOVNO.4 AN&j#"S*O. SV#)% Svoju tvoracku mudrost i silu o0 je <rojavio naj<re u stvaranju du;ovno0 sveta. ica du;ovno0 sveta on je o/dario zivotom4 razumom4 slo/odom i moralnim oso/inama. Stvorena da /udu izvrsioci i vesnici volje ozje4 ova su /ica i nazvani andjeli. A an,jeo zna(i0 $%a"ni)! ve"ni)&

Po ucenju Otkrivenja4 an,je%i "* +o"e#na #i(a i "%o#o,ne %i(no" i& Oni se kao takvi javljaju i delaju i u Starom i Novom ,avetu.@7A Priroda andjela je /estelesna4 du;ovna4 jer su oni - du;ovi.@8A *ao du;ovi4 oni su nevidljivi4 razumni4 slo/odni4 /esmrtni4 /estrasni. A kada se <o naredjenju ozjem javljaju ljudima4 andjeli se ne javljaju onakvi kakvi su <o se/i u svojoj nevidljivoj <rirodi4 vec u nekom <reo/razenom o/liku u kakvom i; ljudi mo0u videti.@:A An,je%i "* "avr"eniji o, %j*,i <o <rirodi4 umu4 volji4 moci i sili.@->A

O ,"(. &%S(.A Otkrivenje <okazuje da <ostoje i zli dusi. ( to <ostoje kao licna4 samostalna /ica4 koja su ot<ala svojom slo/odnom voljom od o0a i dra0ovoljno se i ne<o<ravljivo utvrdila i usavrsila u zlu.@--A Z%i ,*"i i%i ,javo%i! svojevoljno su svu <rirodu svo0a /ica <retvorili u radionicu zla i 0re;a4 te su sto0a $%avni vor(i z%a i $re-a i u nasem covecanskom svetu.@-1A Pore)%o ,javo%a re#a razi i u njima samima4 * nji-ovo. ,ra$ovo%jno. o +a,ni" v* o, 1o$a kao vecne (stine4 Svetosti i &o/ra. o0 je i nji; /io stvorio svetima4 do/rima4 svetlima i slo/odnima. Ali oni nisu ;teli da se lju/avlju <rema o0u odrze u do/ru4 da ostanu u istini4 te su sto0a <ali i ot<ali od o0a i <ostali laz4 tama i zlo.@-2A O"novna je o,%i)a ,javo%a i nje$ovi- "%*$*0 +ro ivi i "e 1o$* i iz,ava i "e#e za 1o$a&@-3A &javoli mo0u navoditi ljude na zlo4 ali i; ne mo0u /ez nji;ovo0 <ristanka <rimorati na zlo. ,ato je i covek4 kao slo/odno /ice4 od0ovoran za svoju saradnju sa djavolom.

O +OV#*% Na "re,ini iz.e(* nevi,%jivo$ i vi,%jivo$ "ve a " oji (ove)& o0 0a je stvorio manjim od andjela4 a vecim od ostali; stvorenja. )elo mu je sazdano od zemljano0 <ra;a4 time je u coveku zastu<ljen vidljivi4 materijalni svetB i zada;nuo 0a du;om zivota4 - time je u njemu zastu<ljen nevidljivi du;ovni svet.@-5A Pri<adajuci dusom du;ovnom svetu a telom materijalnom4 (ove) +re," av%ja .a%i "ve * ve%i)o. / .i)ro)o".o" / i%i 3+o ,o" ojan" v*4 ve%i)i "ve * .a%o.e - .a)ro)o".o"& )ako stvoren4 covek <retstavlja so/om ajan" veno je,in" vo .a erije i ,*-a! vidljivo0a i nevidljivo0a4 zemaljsko0a i ne/esko0a4 vremensko0a i vecno0a4 <rostorno0a i /eskrajno0a. Nacin stvaranja coveka u<adljivo se razlikuje od nacina stvaranja materijalno0a sveta. Otkrivenje svedoci da je materijalni svet stvoren <o reci ozjoj4 a covek <o liku ozjem. - =( stvori o0 coveka4 <o liku ozjem stvori 0a4 musko i zensko stvori i;= (-..ojs.-417$. (stinita je rec sveto0 !ri0orija Nisko09 =+ovek je stvoren )vorcem da /ude ova<loceno o/licje transcendentne4 nat<rirodne ozanske moci=.@-6A +ovek nije ni samo telo4 ni samo du;4 vec tajanstveno jedinstvo tela i du;a4 du;ovno teleona /o0olika %i(no" &

SVOJS)VA +OV#*OV# &%S# ( )#"A Svojstva covekove duse i tela nesumnjivo zavise od )vorca koji je stvorio coveka i od 0radje koju je uneo u sastav nje0ove duse i tela. Ia)o je e%o neo+-o,ni "a" oja) (ove)ova #i(a! nje0ov materijalni osnov4 i+a) je ono / or*,je! or$an! a ,*"a je zivo i

zivo vorno na(e%o * (ove)*& D*"a .oze zive i i #ez e%a! a%i e%o ne .oze zive i #ez ,*"e0 ,*- je ono " o oziv%java! telo ne koristi nista4@-7A jer je telo /ez du;a mrtvo.@-8A D*"a je #i(e +ro" o! #e" e%e"no! raz*.no! "%o#o,no! zivo vorno& *ao <rosto /ice4 ona je nedeljivaB kao /estelesno - nevidljivaB kao zivotvorno - /esmrtnaB kao razumno slo/odna. A e%o je +ra"ina ze.%jina! $%ineni "a"*, ,*"e! ze.%jani ,o. ,*"e! @-:A * )o.e ,*"a zivi ov,e +rivre.eno! @1>A ali ce se <onovo sjediniti sa njime kada 0a o0 /esmrtno vaskrsne na svrsetku ovo0a sveta i ove istorije4 kada ce ot<oceti vecni zivot. Svu svoju vrednost telo do/ija od /o0olike duse koja /oravi u njemuB /ez nje - ono se ras<ada4 umire i 0u/i svoju vrednost. D*"a +re," av%ja #e".r n*! ve(i *! #ozan")* vre,no" (ove)ova #i(a& )o <otvrdjuju S<asiteljeve reci9 *akva je korist coveku ako sav svet do/ije4 a dusu svoju ostetiC (li kakav ce otku< dati covek za dusu svojuC@1-A )elo zivi dusom4 a dusa - o0om. =&usa je zivot tela4 a zivot duse je &u; ozji=.@ 11A +ovek je najslozenije i najraznovrsnije /ice9 dusa mu je od o0a4 i ima ne/esku <lemenitost4 a telo mu je od <ra;a zemljino0. S o je 1o$ za ,*"*! o je ,*"a za e%o! "je,inj*j*(i $a i *+rav%jaj*(i nji.e&@12A Sva ne<rolazna vrednost4 dra0ocenost i nezamenljivost duse dolazi od njene /o0olikosti4 tj. od to0a sto je covek stvoren <o liku ozjem. 1o$o%i)o" ,*"e "a" oji "e * o,razavanj* %i)a 1ozje$ * ,*"i (ove)ovoj0 o0 je svesavrsena du;ovnost4 svesavrseni '.! svesavrsena Slo/oda4 a<solutni ,ivot i Vecnost4 svesavrsena &o/rota i Svetost4 a dusa covekova je odrazaj4 od/lesak4 otsjaj sve0a to0a. o0 je vr;ovni 0os<odar i u<ravitelj svetova4 covekova s<oso/nost vladanja nad <rirodom jeste odrazaj to0a. %o<ste4 sve karakteristicne crte ozanstva4 <o recima sv. !ri0orija Nisko04 sadrze se na izvestan nacin u /o0olikoj dusi covekovoj.@13A Ali4 <ored sve slicnosti koja <ostoji izmedju o0a i coveka4 stvoreno0 <o liku ozjem4 <ostoji i velika razlika medju njima4 jer dok je o0 nestvoren4 neizmenljiv i uvek isti4 dotle stvorena <riroda ne moze <ostojati /ez <romene.@15A

#S.')NOS) &%S# Vodeci <oreklo ne<osredno od svo0a )vorca4 vecno0a o0a4 ,*"a je ne+ro%azna i #e".r na& )u ne<rolaznost i /esmrtnost svoju ona <okazuje kroz sve sto cini i stvara. (z celoku<no0 stvaralastva njeno0 iz/ija covekova ceznja za /eskrajnoscu u svima o/lastima9 u znanju4 u zivotu4 u <ostojanju. D*- %j*,")i ne*.orno (ezne za #e")rajni. znanje.! za #e")rajni. zivo o.! za #e")rajni. +o" ojanje.& A kroza sve to on zeli i ;oce jedno9 da savlada <rolaznost i o0ranicenost4 a omo0uci i osi0ura ne<rolaznost i /ez0ranicnost. Na kraju svi; krajeva4 u svima kulturama i civilizacijama svi na<ori i sve muke du;a. ljudsko0 slivaju se u jedan 0i0antski na<or9 savladati smrt i smrtnost <o svaku cenu4 a osi0urati /esmrtnost i zivot vecni. Ali4 zar sve to ne <odstice na <itanje9 o )*,a * ,*-* %j*,")o. a (eznja za #e")rajno"(* * "vi.a +rav(i.a; Ako se ova ceznja za /eskrajnoscu i moze nametnuti sla/ijem coveku4 onda otkuda ona kod najsamostalniji; mislilaca i stvaralaca u rodu ljudskomC Jer ona je kod nji; najjaca i najrazvijenija. Sve o +o)az*je ,a "e (eznja za #e")rajno"(* na%azi * "a.oj "*" ini ,*-a %j*,")o$& Sazdan <o liku ozjem4 covek tezi za /eskrajnim znanjemB <riroda samo0 osecanja tezi za /eskrajnoscu osecanjaB <riroda samo0 zivota tezi za /eskrajnim zivotom. Sav du; covekov9 i kroz saznanje4 i kroz osecanje4 i kroz volju4 i kroz zivot ;oce da je /eskrajan4 a to znaci9 /esmrtan. Jednom recju9 ,*- %j*,")i -o(e #e")rajno" ! -o(e #e". rno" +o "va)* (en* i .a * )o. o#%i)*& Oci0ledno je da ovu ceznju za /eskrajnoscu nije mo0la nametnuti coveku vestastvena <riroda4 jer je sama o0ranicena i nema u se/i te ceznje. )akodje je oci0ledno da je du;u

ljudskom nije mo0lo nametnuti ni telo covecje4 jer je i samo o0raniceno. *ao jedini mo0uci i lo0ican izlaz ostaje ova <ostavka9 %j*,")a (eznja za #e")rajno"(*! za #e".r no"(* na%azi "e u "a.oj +riro,i ,*-a %j*,")o$& Sazdan <o liku ozjem4 covek je sav u toj ceznji. Jer #o$o%i)o" i je" e ono * #i(* %j*,")o. " o (ezne za #e")rajni. 1o$o. i 1ozji. i" ina.a * "vi.a "ve ovi.a& Prirodno je za /o0oliku dusu ljudsku da cezne za o0om kao za svojim ori0inalom. Ovo je za)%j*(a)! za"novan na "ve)o%i)o. i")*" v* ro,a %j*,")o$& Jer to iskustvo na najraznovrsnije nacine svedoci o neodoljivoj ceznji du;a ljudsko0 za /eskrajnoscu4 za /esmrtnoscu4 za vecnim zivotom /ilo u ovom ili u onom svetu. Ako se oslonimo na sveo<ste iskustvo roda ljudsko0 i svedemo coveka na nje0ove osnovne elemente4 si0urno cemo <ronaci da je ova (eznja za #e".r no"(* najo"novniji e%e.ena (ove)ovo$ #i(a& Stvarajuci coveka <o liku svom4 o0 je samim tim razlio <o /icu nje0ovom ceznju za /ozanskom /eskrajnoscu zivota4 saznanja4 savrsenstva. Sto0a se ova silna (eznja #i(a %j*,")o$ za #e". rno"(* ne .oze +o +*no za,ovo%ji i i za"i i i ni(i. ,o 1o$o.& ( kad !os<od Hristos o/javljuje da je /ozansko savrsenstvo 0lavni cilj covekova <ostojanja u svetu9 udite savrseni kao sto je savrsen Otac vas ne/eski4@16A - On time od0ovara na osnovni za;tev i 0lavnu <otre/u /o0oliko0 i /o0oceznjivo0 /ica ljudsko0. ( jos <okazuje time da je dusa ljudska stvarno /esmrtna. Jer samo /esmrtno /ice moze <ostojati slicno vecnom o0u <o savrsenstvu. ,/o0 sve0a to0a !os<od Hristos je svoje #vandjelje istine4 <ravde4 lju/avi4 do/rote4 vecno0a zivota nazidao na /esmrtnosti ljudske duse kao na /o0odanom temelju. !lavni i jedini cilj nje0ovo0 zivota i rada u covecanskom svetu jeste9 da ljudima osi0ura i da vecni zivot4 is<unjujuci ljudsko /ice vecnom /ozanskom istinom4 <ravdom4 lju/avlju i do/rotom.% toj nameri je On i <o/edio smrt svojim vaskrsenjem4 jer je vaskrsenjem dokazao i <okazao da je dusa ljudska zaista /esmrtna. A kada je od o0a data /esmrtna4 onda i moze ziveti vecnim zivotom ozjim.

+("j +OV#*OVA

(+A ( POS)OJANjA

+ilj covekova /ica od0ovara <rirodi i s<oso/nostima koje je o0 stavio u coveka <ri stvaranju. Ci%j je (ove)ova #i(a i +o" ojanja0 *+o,o#i i "e 1o$*! j& +o" a i "%i(an 1o$* i zaje,ni(ari i * ve(no. Zivo * 1ozje.& Posto je o0 stvorio coveka <o liku svom4 On mu Je samim tim dao sile i mo0ucnosti da se u<odo/ljava Njemu. Cove)ovo *+o,o#%javanje 1o$* "a" oji "e * nje$ovo. +ravi%no. razvijanj* i *"avr"avanj* #o$o%i)i- "i%a i "+o"o#no" i "a (i%je. / ,a +o" i$ne #ozan")o "avr"en" vo& Novi ,avet je sav u toj istini9 (i%j je (ove)ova #i(a i +o" ojanja ,a +o" ane "avr"en )ao " o je "avr"en - 1o$&@17A )o covek <ostize u<raznjavanjem evandjelski; vrlina9 vere4 lju/avi4 nade4 molitve4 <osta4 krotosti4 smirenosti4 /o0olju/lja4 /ratolju/lja i dru0i;. Cove) ne"*.njivo i,e "vo.e (i%j* a)o "va)o ,e%o "voje (ini * i.e 1ozje i ra,i "%ave 1ozje! @18A a)o zivi ona)o )a)o je ziveo o0 u telu - !os<od Hri" o"!@1:A koji svojim <ravim sled/enicima daje /la0odatne sile i moci da mo0u tako ziveti.@2>A

PO'#)*"O ( J#&(NS)VO 'O&A "j%&S*O! *ada se ljudi ma ko0 kontinenta4 ma koje rase i ma ko-je narodnosti4 <osmatraju sa strane nji;ovo0 <si;ofizicko0 sastava4 /rzo se uvidi da su svi od iste 0radje i da svi imaju iste fizioloske sastojke4 iste or0ane4 ista cula. Ne samo to4 ne0o i delatnost ljudi4 u <oslednjoj liniji4 ima iste /itne oznake4 tj. uvek se krece u okviru covecje04 ljudsko0. Po <si;ofizickom sastavu i

delatnosti svi su ljudi u osnovi jedno i isto. .a 0de /ili4 ma koji /ili4 ljudi su time ljudi sto svoje /ice <rojavljuju4 i moraju <rojavljivati4 u odredjenom okviru covecje04 tj. ono0a sto coveka cini covekom. Od ljudi radjaju se ljudi. A "vi %j*,i! <osto su u osnovi isti4 mo0li su <ostati4 i ne"*.njivo "* +o" a%i! o, je,no$ +ara %j*,i! o, +rvo$ (ove(an")o$ +ara& *ao sto Otkrivenje uci9 Od Adama i #ve. *ao sto je <rirodi dao stvaralacke sile da iz se/e <roizvodi raznovrsna /ica4 tako je o0 i <rvom <aru ljudskom dao /la0oslov i silu da se mnoze i na<une zemlju.@2-A Sto0a je i <rva zena nazvana #va4 sto znaci majka sviju zivi;. Je,in" vo ro,a %j*,")o$ je je,na o, o"novni- i" ina O )rivenja& O tome se kaze9 o0 je ucinio da od jedno0a coveka <ostane sav rod ljudski i da zivi <o svoj zemlji.@21A Prvi covek4 Adam4 jeste rodonacelnik celo0 roda ljudsko09 sve sto nje0a cini covekom <reslo je na sve nje0ove <otomke4 <a i 0re; i smrt. o0ocovek Hristos je novi rodonacelnik roda ljudsko04 i so/om <redstavlja novo0 Adama. Sve nje0ove s<asilacke sile <relaze na nje0ove du;ovne <otomke9 jer se ljudi s<asavaju 0re;a i smrti samo radjajuci se du;ovno od S<asitelja Hrista. @22A N#H'(S+ANS*A SHVA)ANjA ( '#SAVANjA P'O "#.A SV#)A ( +OV#*A Pro/lem <ostanka sveta i coveka je star kao i covek. Jer nema umno normalno razvijeno0 coveka koji ne /i osecao <otre/u za resenjem ovo0a <ro/lema4 <osto od nacina resenja ovo0a <ro/lema zavisi i nacin covekova zivota na zemlji. Otuda su ljudi /ili odvajkada <rimorani da <ro/lem <ostanka sveta i coveka s;vataju i resavaju kako naj/olje znaju i umeju. Hriscansko s;vatanje i resenje ovo0a <ro/lema4 iako jedino istinito4 nije i jedino <ostojece u svetu4 ne0o je samo jedno od mno0i; dosada <oznati;. Ono je tacno i zadovoljavajuce za ;riscane4 ali4 <ored ;riscana4 u svetu <ostoje i ne;riscani. Otuda su i <re i <osle <ojave Hriscanstva <ostojala mno0a "-va anja i ,avana .no$a re"enja ovo$a +ro#%e.a! )oja "* ne-ri"(an")a& Neka od nji; su cak i <ot<uno o<recna ;riscanskom. )akva su s;vatanja .a erija%i" i()o i +an ei" i()o&

NAPOMENA0
-. Jn.-42B sr. -..ojs.-4-. 2. 6. :. --. -5. -6. 1>. 13. 17. 2-B *ol.-4-6B Jevr.243B Jov.-14:B &.A<.3413B -34-5B -7413B Otkr.->46B -347B 'm.--426. Sv. Jovan ,latoust4 (n He/r. Hom. 114-. Jevr.--42. -..ojs.-4-. 1. -..ojs.-4-. Sv. Jovan &amaskin4 &e fide4 ((4 6B P. 0r. t. :34 col. 88> A. .

1. 2. 3. 5. 6. 7.

-..ojs424 13B -:4-. -5B Jov.2847B (s.641-7B "k.-4---1>B 14:--2B .t.-41>B 14-2. -:B 18B 1B "k.1343-8B Jn.1>4-1B &.A<.-4->---B 54-:-1>B ->42B -147--- itd. Jevr.-4-3B sr. .t.1142>. Sv. Jovan &amaskin4 &e fide4 ((4 2B P. 0r. t. :34 col. 86: A.

8. :.

->. Ps.845-7B Jevr.147B 1.Petr.14--B Ps.->141>. --. .t.34----B "k.34---2. -1. -.Jn.248. -2. Sr. Jn.8433B Jud.6. -3. Sr. 1.Sol.143. Sr. sv. *iril Jerusalimski4 +atec;. (V4 -B sv. &amaskin4 &e fide4 ((4 3B col.877 +. -5. -..ojs.147B -*or.-5435. -6. Orat. catec;. c. 6. -7. Jn.6462. -8. Jak.1416. -:. Sr. 1.*or.54-. ->B -.*or.641>B 7423B 2-5. 1>. #klez.-147B sr. Ps.-3543. 1-. .t.-64-6B sr. "k.8426-27B .t.6415-16B ->418. 11. Sv. .akarije Veliki4 Homil. 2>45. 12. Sv. !ri0orije o0oslov4 Orat. ((4 -6 i -7B P. 0r. t. 25 col. 315 A+.

13. Orat. catec;. c. 5. 15. Sv. .etodije4 &e ;ominils o<ific. 54 -. 16. .t.5438. 17. .t.5438. 18. Sr. -.*or.641>B ->42-B .t.54-6. 1:. -.Sol.14-1B *ol.-4->. 2>. !al.141>B Gl/.34-2. 2-. -..ojs.-418. 21. &.A<.-7416. 22. Sr. 'im.54-1-1-.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

-$ .A)#'(JA"(S)(+*O SHVA)ANj# ( '#SAVANj# P'O "#.A SV#)A ( +OV#*A .aterijalisticko s;vatanje i resenje <ro/lema sveta i coveka naziva se .a erija%iza.! a nje0ovi <redstavnici .a erija%i" i& Nasu<rot Hriscanstvu4 koje uci da <ostoji jedno savrseno du;ovno /ice koje je tvorac vidljivo0 i nevidljivo0 ili du;ovno0 sveta i koje nazivamo o0om4 materijalizam uci da ne <ostoji ni o0 ni du;ovni svet. Jer ni o0 ni du;ovni svet nisu culnom iskustvu <odlozni4 tj. ne

mo0u se niti videti niti o<i<ati. A <o materijalistickom s;vatanju <ostoji samo ono sto se moze videti i o<i<atiB ono <ak sto se ne moze ni videti niti o<i<ati4 to ustvari i ne <ostoji. *ako je materija jedino vidljiva i jedino o<i<ljiva su<stanca4 to ustvari ona jedino i <ostoji. Po svojim oso/inama materija je samo/itna i vecna4 tj. ona <ostoji odvajkada i sama je uzrok svome <ostojanju. (z nje je u toku vremena <ostao celoku<ni svet neor0anski;4 or0anski; i <si;icki; fenomena ili <ojava. &ru0im recima9 jedino<ostojeca4 samo/itna i vecna materija je tvorac sve0a vidljivo0 i nevidljivo0 sveta. Sve <ojave neor0ansko0 i or0ansko0 sveta su samo rezultati najrazlicitiji; kom/inacija osnovni; elemenata te i takve materije. A <ojave takozvano0 <si;icko0 zivota nisu nista dru0o do e<ifenomeni ili su<ojave ovi; najrazlicitiji; kom/inacija osnovni; elemenata materije. Prema tome4 <o materijalistickom s;vatanju sveta i coveka4 jedino<ostojeca4 samo/itna i vecna materija je jedini izvor i uvor svi; <ojava vidljivo0 ili materijalno0 i nevidljivo0 ili du;ovno0 sveta. ez nje i izvan nje4 nista ne <ostoji. *ao i svako dru0o =sistematsko= s;vatanje i resenje <ro/lema sveta i coveka materijalizam ima svoje so<stveno ucenje o <ostanku sveta4 zivota4 zivotinjski; vrsta4 coveka i nje0ove duse. Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

a$ .A)#'(JA"(S)(+*O %+#Nj# O POS)AN*% SV#)A .aterijalisticko ucenje o <ostanku sveta sistematski je izlozeno u vise naucni; ;i<oteza4 od koji; je naj<oznatija cuvena Kan /La+%a"ova -i+o eza&@-A Po ovoj ;i<otezi materija iz koje je u toku vremena <ostao nas celoku<ni suncani sistem nalazila se u <ocetku u 0asovitom stanju. )ada je ona <redstavljala jednu o0romnu ma0lovitu masu4 koja je is<unjavala celoku<ni <rostor u kome se danas krece nas suncani sistem. *ant uci da je ova o0romna ma0lovita masa /ila u <ocetku ne<okretna4 a kada se u toku vremena <ocela da okrece sama oko se/e4 onda se usled to0a kretanja razvila o0romna to<lota4 koja je ucinila da ova o0romna ma0lovita masa <ostane o0romna usijana lo<ta. Nasu<rot *antu4 "a<las uci da je <rvo/itna o0romna ma0lovita masa lo<tasto0 o/lika odvajkada /ila u <okretu i usijanom stanju. Okrecuci se oko svoje osovine4 ova usijana masa lo<tasto0 o/lika <oste<enim zracenjem 0u/ila je sve vise od svoje to<lote i z/o0 to0a <ostajala sve 0usca. &o najvece0 z0usnjavanja ove mase doslo je naj<re u njenom centru4 koji je vremenom tre/alo da <ostane sunce. Oko ovo0 z0usnuto0 centralno0 dela mase velikom /rzinom su se kruzno kretali njeni ostali delovi. %sled /rzo0 okretanja oko svoje osovine i dejstva centri<etalne i centrifu0alne sile4 ova masa je sve vise i vise do/ijala o/lik lo<te s<ljosnute na <olovima a is<u<cene na <olutaru. Na taj nacin4 ova usijana lo<tasta masa <retstavljala je jedno o0romno 0asovito sunce4 koje je zauzimalo celoku<ni <rostor suncano0 sistema. *oliko je to sunce /ilo veliko vidi se <o duzini nje0ovo0 <recnika i velicini nje0ove za<remine. Nje0ov je <recnik /io 65>> <uta duzi od <recnika sadasnje0 sunca4 a nje0ova za<remina 86> milijardi <uta veca od sadanje sunceve za<remine.@1A Na<oredo sa ;ladjenjem ovo0 o0romno0 0asovito0 sunca4 nje0ovi su se elementi sve vise z0usnjavali4 nje0ova se za<remina smanjivala a /rzina nje0ovo0 kretanja <ostajala sve veca. ,/o0 to0a se sa <olutara ovo0a sunca4 0de je centrifu0alna sila /ila najjaca a centri<etalna najsla/ija4 odvojio jedan deo od nje0ove 0lavne mase i u o/liku jedno0 koncentricno0 <rstena <roduzio da se krece u istom <ravcu4 u kome se kretala i 0lavna masa sunca. *ako /rzina kretanja i z0usnjavanje <ojedini; sastavni; elemenata ovo0a <rstena nisu /ili isti4 to se on u jednom datom momentu <rekinuo i o/razovao novu masu lo<tasto0 o/lika4

koja je4 <roduzujuci da se krece u istom <ravcu u kome se kretao i koncentricni <rsten od ko0a je ona i <o stala4 <ocela da se krece i sama oko se/e. )o je /ila <rva <laneta nase0 suncano0 sistema. Na isti nacin4 u toku vremena4 <ostale su ne samo i sve ostale <lanete nase0 suncano0 sistema4 zajedno sa nasom ,emljom4 ne0o i svi nji;ovi sateliti ili <ratioci. )ako4 dakle4 od sunca su <ostale nje0ove <lanete4 a od <laneta nji;ovi sateliti ili <ratioci. Svi oni zajedno4 <ak4 sacinjavaju nas suncani sistem. Pomocu ove *ant-"a<lasove ;i<oteze4 kojom su njeni tvorci <okusali da o/jasne <ostanak samo nase0 suncano0 sistema4 raun <okusava da o/jasni <ostanak celo0 kosmosa. @2A &a /i se tacnost *ant-"a<lasove ;i<oteze o <ostanku nase0 suncano0 sistema dokazala oci0lednim <rimerom4 o/icno se vrsi <oznati o<it /el0ijsko0 fizicara Platoa. % stakleni sud na<unjen vodom i cistim alko;olom kane se ka< maslinova zejtina. Ako se kroz sredinu te ka<i zejtina <rovuce i0la i njome ka< zejtina stavi u ravnomerni kruzni <okret4 onda ce se videti kako ta ka< zejtina <oste<eno do/ija o/lik lo<tice4 s<ljosnute na <olovima a is<u<cene na <olutaru. ,atim ce se videti kako se od ove lo<tice zejtina <oste<eno odvajaju manji delovi4 a od ovi; jos manji4 koji nastavljaju da se okrecu oko delova od koji; su <ostali4 u istom <ravcu u kome i ovi. Ovaj Platov o<it tre/a4 dakle4 da /ude kratkotrajno o/navljanje du0otrajno0 <rocesa formiranja ne samo nase0 suncano0 sistema ne0o i S (H ostali; suncani; sistema sveta4 koji su <ostali na isti nacin kao i nas. "o<tica zejtina u ovom Platovom o<itu tre/a da <redstavlja minijaturno sunce jedno0 suncano0 sistema4 a njeni manji delovi nje0ove minijaturne <lanete i nji;ove minijaturne satelite ili <ratioce.

*'()(*A .A)#'(JA"(S)(+*O! %+#NjA O POS)AN*% SV#)A S a re#a .i"%i i o ova)vo. o#ja"njenj* +o" an)a "ve a; *ant-"a<lasova ;i<oteza kao naj<oznatija naucna ;i<oteza za o/jasnjenje <ostanka sveta s<ada u takozvane velike naucne ;i<oteze4 tj. ;i<oteze koje imaju za zadatak da o/u;vate i o/jasne ne samo jedan vec vise <rirodni; fenomena i ne samo jedan vec vise <rirodni; zakona. Ona je u toku vremena do<unjavana i is<ravljana4 tako da se njome i dandanji mo0u o/u;vatiti i o/jasniti izvesni fenomeni i zakoni u svetu. No i ovako do<unjena i is<ravljena Kan /La+%a"ova -i+o eza o" av%ja izve"ne zna(ajne 5eno.ene #ez o#ja"njenja i izve"na vr%o vazna +i anja #ez o,$ovora& )ako na <rimer4 ova ;i<oteza ne o/jasnjava9 a$ ,asto komete nemaju o/lik <laneta nase0 suncano0 sistema i zasto se one okrecu oko sunca <ara/olskom a ne eli<ticnom <utanjom4 kako to cine <lanete to0 sistema. /$ ,asto se <lanete %ran i Ne<tun ne okrecu oko svoji; osovina u istom vec * "*+ro no. <ravcu od ono0a u kome se krecu ostale <lanete nase0 suncano0 sistema. v$ ,asto <ratioci %rana i Ne<tuna ne zauzimaju <rema Suncevoj <utanji4 tj. <rema kru0u koji Sunce na<ravi za 0odinu dana4 isti <olozaj koji zauzimaju <ratioci ostali; <laneta nase0 suncano0 sistema. 0$ ,asto se Ge/4 deveti <ratilac Saturna4 ne krece u istom vec u su<rotnom <ravcu od ono0a u kome se krecu ostali <ratioci ove <lanete4 koja je4 <osle Ju<itera najveca u nasem suncanom sistemu.@3A *ao sto nije u stanju da o/jasni sve <rirodne <ojave u nasem suncanom sistemu - a navedenim <ojavama se ni izdaleka ne iscr<ljuje /roj <rirodni; <ojava u svetu koje *ant"a<lasova ;i<oteza ne moze da o/jasni - ova -i+o eza i" o a)o nije * " anj* ,a o,$ovori i na ,va vr%o vazna +i anja& Prvo <itanje je9 )o je vora( +rvo#i ne $a"ovi e .a"e i%i

.a erije! od koje je u toku vremena <ostao ceo svetC A dru0o9 )o je * +rvo#i n* $a"ovi * .a"* i%i .a erij* " avio * +o)re ; Ni *ant ni "a<las ne samo da nisu dali od0ovore na ova <itanja4 ne0o i; nisu cak ni <ostavili. Oni su <okusali da o/jasne <ostanak sveta iz <rvo/itne 0asovite mase ili materije4 i ne <okusavsi <ret;odno da o/jasne njeno <oreklo i uzrok njeno0 kretanja. .edjutim4 <reko ti; <itanja <orekla materije i uzroka njeno0a kretanja ne moze se cutke <reci. Ona i dandanji stoje otvorena i traze svoje resenje. #vo zasto9 *ao sto smo videli4 materijalizam uci da je materija samo/itna i vecna4 tj. da je ona sama uzrok svome <ostojanju. .edjutim4 najnovija naucna <roucavanja osnovni; elemenata materije ne o<ravdavaju ovo i ovakvo materijalisticko ucenje o materiji.@5A S o "e na(ine. i(e +riro,e ove .a erije 4 ona je u toku vremena "-va ana na raz%i(i e

Po ucenju 0rcki; atomista@6A materija se sastoji iz /ez/roj sitni; delica (=atoma=$ razlicito0 o/lika koji su ne<romenljivi4 nedeljivi i neunistivi. Oni se krecu <o <raznom <rostoru vasione i kom/inuju na razlicite nacine. Sve <ojave neor0ansko04 or0ansko0 i <si;icko0 sveta nisu nista dru0o do rezultati razliciti; kom/inacija ovi; najsitniji; delica materije. *ako se ovi najsitniji4 ne<romenljivi4 nedeljivi i neunistivi delici materije na 0rckom jeziku zovu atomi4 to se i filosofsko s;vatanje <o kome je sav vidljivi i nevidljivi svet samo <lod najrazlicitiji; kom/inacija atoma naziva atomizam a nje0ovi <redstavnici atomisti. Ovo i ovakvo atomisticko s;vatanje materije ne zadovoljava. Jer4 iako je atom najsitniji delic materije4 on i<ak zauzima izvestan <rostor. A sve ono sto zauzima makar i najmanji <rostor ne moze /iti nedeljivo. Prema tome4 i atomi ne mo0u /iti nedeljivi4 sto je danas <o0otovu dokazano i <okazano. &a je ovakvo atomisticko s;vatanje <rirode osnovno0 elementa materije /ilo <o0resno4 jasno su dokazali rezultati najnoviji; naucni; <roucavanja atoma. Po s;vatanju moderne nauke atomi su <o o/liku i velicini ne razliciti vec slicni medju so/om. Oni nisu elementarni i nedeljivi vec slozeni i deljivi. Jer4 /la0odareci sredstvima koja joj danas stoje na ras<olozenju4 moderna nauka je us<ela da raz/ije atom na sitnije delove i u njemu otkrije jedan novi minijaturni suncani sistem.@7A Proucavajuci raz/ijeni atom4 nauka je konstatovala da se on sastoji od vise sitni; delica. Jedni od nji; sacinjavaju jez0ro atoma i na<unjeni su <ozitivnim elektricitetom. )o su Joni.@8A Oko jona 0ravitiraju dru0i delici atoma koji su na<unjeni ne0ativnim elektricitetom. Oni se zovu elektroni. roj elektrona u jednome atomu razlicit je.@:A #lektroni se okrecu oko jona /rzinom od vise /iliona o/rta u sekundu.@->A Sva)i a o. .a erije "a,rzi * "e#i izve"n* )o%i(in* ener$ije& )o je tzv. (ntraatomska ener0ija4 koja je =najvecim svojim delom nerazdvojno vezana za sastav elektrona i <rotona= i koja se =moze jedino oslo/oditi kada se oni razruse=.@--A A )a,a "e razr*"e! oni o"%o#a,jaj* neo#i(no ve%i)* ener$ij*.@-1A .edjutim4 razrusavanje atoma nije jedini <ut kojim se oslo/adja ener0ija na0omilana u njemu. (ntra-atomska ener0ija oslo/adja se isto tako i radijacijom ili zracenjem. No4 <o tvrdjenju moderne nauke4 zracenjem i razrusavanjem atoma vrsi se ne samo <oste<eno ili na0lo oslo/adjanje nji;ove ener0ije4 vec isto tako i <oste<ena ili na0la emanacija4 is<aravanje ili 0u/ljenje nji;ove mase ili materije. Jednovremeno sa oslo/odjenjem sna0e atoma vrsi se i nje0ova dezinte0racija. Atom <oste<eno ili na0lo <restaje da <ostoji. )ako4 na <r.4 =atomi radijuma i dru0i; radioaktivni; tela vremenom se ras<adnu u atome olova i ;eliuma=.@-2A ,racenjem4 dakle4 materija 0u/i od svoje tezineB zracenjem ona <oste<eno iscezava4 <restaje da <ostoji kao materija. Sto u ovom <o0ledu vazi za najmanju kolicinu materije - za atom4 vazi i za najvecu - za zvezde.=@-3A Na osnovu sve0a dosada receno04 jasno je4 dakle4 da je materijalisticko s;vatanje4 <o kome su osnovni elementi materije nedeljivi4 ne<romenljivi i neunistivi - sasvim <o0resno. Jer moderna nauka tvrdi da su ti elementi i deljivi4 i <romenljivi4 i unistivi. Prema tome i "a.a

.a erija je i ,e%jiva! i +ro.en%jnva! i *ni" iva& Samim tim4 <ak4 ot<ada i materijalisticko tvrdjenje da je materija jedino<ostojeca4 samo/itna i vecna. Jer4 ono sto ima svoj kraj mora imati i svoj <ocetak. A ono sto ima i <ocetak i kraj ne moze /iti jedino<ostojece4 samo/itno i vecno4 <osto je uslovljeno uzrokom koji <ostoji <re nje0a i o0raniceno vremenom.@-5A No ako <o tvrdjenju moderne nauke materija <redstavlja nesto konacno ili o0raniceno i ako ona z/o0 to0a nije i ne moze /iti samo/itna4 vec mora imati uzrok svo0 <ostojanja4 onda se nuzno namece <itanje9 )oji je *zro) +o" ojanja .a erije i +o" e+eno$! ,*$o rajno$ 5or.iranja .a erija%no$ "ve a iz nje; Polazeci od <o0resno0 verovanja da je materija samo/itna i vecna4 materijalizam ovo <itanje i ne <ostavlja. 1i#%ija! +a)! na"*+ro .a erija%iz.*! *(i da je uzrok <o stojanja materije i <oste<eno04 du0otrajno0 formiranja ne samo materijalno0 vec isto tako i or0ansko0 sveta iz nje4 jedna samo/itna i vecna4 svesna4 osecajna i voljna du;ovna sila4 koju ona naziva o0om. Slazuci se sa tvrdjenjem nauke da je <rvo/itna materija4 od koje je <ostao sav materijalni svet4 /ila ;aoticna i /ezzivotna4 =/ezo/licna i <usta= (-..ojs.-41$4 i/lija4 za razliku od nauke4 uci da se nad tom /ezo/licnom i <ustom materijom dizao =&u; ozji=4 tj. du;ovni <rauzrok <ostojanja kako te same materije4 tako i celoku<no0 vidljivo0 sveta koji ce u toku vremena iz nje nastati.@-6A Na taj nacin i/lija jasno istice da je du;ovna stvaralacka svesna i voljna sila nesumnjivo rea%no" svoje vrste i da ona <ret;odi materijalnom kao uzrok <osledici. Prema tome4 <o ucenju i/lije4 "ve " o +o" oji nije rez*% a "%e+o$ "%*(aja! ve( +%o, +%an")i- za)ona! u kojima je /ila izrazena ozja volja - =neka /ude= - kojoj se materija /ezuslovno <okoravala - =i /i tako=.@-7A Da%je! 1i#%ija! )ao i na*)a! *(i ,a je "ve " o +o" oji +o" a%o +o" e+eno! u eta<ama4 iduci od <rosto0 ka slozenom4 od neor0ansko0 or0anskom4 a od or0ansko0 - du;ovnom i svesnom. 'azume se4 sve ove /itne istine o <ostanku sveta i sve0a sto je u njemu i/lija iznosi jezikom koji je /io jedino s;vatljiv za ljude ono0a vremena kada je ona i <isana. )ako4 na <r.4 faza razvoja <rvo/itne =/ezo/licne i <uste= materije u niz ne/eski; tela i /ez/roj fenomena neor0ansko0 i or0ansko0 sveta i/lija naziva =danima=4 jer je <o njenom ucenju4 =jedan dan <red !os<odom kao ;iljada 0odina4 i ;iljada 0odina kao jedan dan=.@-8A 1i#%ija *(i! ,a)%e! ,a je " varanj* "ve a +re -o,i%a #ozan")a .i"ao i #ozan")a vo%ja! da je svet onakav kakav je - odraz te misli i te volje. &a li je ovakvo ucenje i/lije o <ostanku sveta u su<rotnosti sa ucenjem moderne nauke o tomeC Pusticemo da na ovo <itanje od0ovori jedan od najvidniji; <redstavnika te nauke. =&anas je <osti0nuta sa0lasnost4 <ise &zems &zins - sa0lasnost koja se u fizickoj nauci <retvara 0otovo u jednodusnost - u tome da nas tok znanja vodi jednoj neme;anickoj stvarnosti. Svet ili svemir <ocinje da nam lici vise na veliku misao ne0o na veliku masinu. 'azum ne iz0leda vise kao nezvani 0ost u carstvu materije. Na<rotiv4 mi <ocinjemo da naslucujemo kako /as taj razum tre/a da <ozdravimo kao tvorca i u<ravljaca carstva materije. 'azume se4 ovde nije rec o nasim individualnim razumima4 vec o razumu u kome atomi iz koji; su nastali nasi individualni razumi <ostoje kao misli... .i dolazimo do saznanja da svet <ruza ocevidne dokaze za <ostojanje jedne sile koja mu odredjuje cilj i njime u<ravlja4 a koja ima nece0 zajednicko0 sa nasim so<stvenim individualnim razumima=.@-:A (stina4 ni /ozanski ni covecanski razum nisu nesto sto <odlezi culnom iskustvu. Ali4 zar <ostoji samo ono sto <odlezi culnom iskustvuC ,ar se iz dosadanji; izla0anja ne vidi da i sama moderna nauka vr,i ,a je i .a erija ne" o " o je * )rajnjoj %iniji ne.a erija%no! ne" o " o je * "*" ini van ,o.a"aja (ove)ovo$ (*%no$ i")*" va; Nisu li isto tako i mno0e <rirodne sile4 kojima nauka <okusava da o/jasni mno0e <rirodne <ojave4 nesto sto se ne moze ni videti4 ni cuti4 ni o<i<ati4 ni omirisati4 ni okusitiC Pa i<ak sve te nematerijalne sile <ostoje4 jer su <osledice nji;ovo0 dejstva <odlozne covekovom culnom iskustvu. Po <rirodi ti; dejstava covek jedino i moze da donese svoj sud o <rirodi sila koje i; <rouzrokuju. )ako4 na <r.4 ako se vratimo na eks<erimenat kojim je Plato ;teo da na jedan oci0ledan nacin dokaze tacnost *ant"a<lasove ;i<oteze4 mi cemo morati u tome eks<erimentu da vidimo ne rezultat slucajno0 sticaja izvesni; okolnosti vec <lansko delo jedno0 misaono0 eks<erimentatora4 koji je4 <re vrsenja eks<erimenta4 <ri<remio sve sto je za us<esno izvodjenje to0a eks<erimenta /ilo

<otre/no9 i stakleni sud4 i vodu4 i alko;ol4 i zejtin4 i i0lu. Platov eks<erimenat je4 dakle4 misaono delo samo0a Plato-a i on se /ez svo0a tvorca ne da ni zamisliti4 a kamoli izvrsiti. A ako se jedan sitan eks<erimenat4 kao sto je Platov4 ne moze ni zamisliti4 a kamoli izvrsiti /ez jedno0 svesno0 i voljno0 eks<erimentatora4 onda kako ce se ne samo zamisliti ne0o i izvrsiti jedan neu<oredljivo kru<niji eks<erimenat - eks<erimenat koji se vrsi ne u malenom staklenom sudu ne0o sa o0romnom kosmickom masom - ako iza to0 i takvo0 eks<erimenta ne <ostoji jedan sve-mudri i svemocni eks<erimentator kao sto je o0C Na osnovu sve0a dosada receno04 mozemo zakljuciti da materijalisticko s;vatanje materije i nje0ovo ucenje o <ostanku sveta - ucenje koje je =sistematski= izlozeno u *ant"a<lasovoj teoriji - ne zadovoljava.

NAPOMENA0
-. Nemacki filosof #manuel *ant (-713--8>3$ izlozio je svoju ;i<otezu o <ostanku sveta u svome s<isu All0emeine Natur0esc;ic;te und );eorie des Himmels4 -7554 0. )u nje0ovu ;i<otezu razvio je nemacki astronom Hersel (-728-811$. Nezavisno od *anta4 francuski matematicar i astronom "a<las izlozio je svoju ;i<otezu o <ostanku sveta na kraju svo0a dela #J<osition du sFsteme du monde4 -7:6. 0. *ako sam "a<las kaze4 on je tu svoju ;i<otezu izlozio =sa ne<overenjem=. Sr. G. +;allaFe4 P;iloso<;ie scientifiRue et <;iloso<;ie morale4 <. -12B "i/rarie G. Nat;an4 Paris. Sr. *. *ern9 .aterijalizam i nauka4 -:26. str. -5. Sr.9 P. L. Svetlov4 O<. cit.4 str. -32--33B *. *ern4 O<. cit.4 str. -6--7B !. Sarfais4 Precis de <;iloso<;ie scientifiRue et de <;iloso<;ie morale4 <<. 152S1564 Paris4 -:>3. .oderna astronomija4 na <r.4 tvrdi da vasiona nije /eskonacna ili neo0ranicena vec konacna ili o0ranicena (Sr. &zems &zins9 ,vezde i nji;ova kruzenja (<reveo ,. Simic$4 eo0rad4 -:214 str. -28--2:B J. !. !roEt;er4 An outline of t;e %niverse4 rr. -:-1>4 -:28$. Po Ajnstajnu4 =<rostor se ne siri /eskonacno4 ne0o se svija <rema samom se/i kao i ,emljina <ovrsina= (&z. &zins4 O<. cit.4 r. -3>$. Ha/l misli da za<remina vasione iznosi oko 28>4>>>4>>>4>>>4>>> /ilion4 /ilion4 /ilion4 /iliona ku/ni; milja (J. !. !roEt;er44 O<. cit.4 r. 1>$. &zins veruje da u toj i tolikoj vasioni ima onoliko zvezda koliko ima zrna <eska na svima morskim o/alama ,emlje ili ka<ljica u <la;oj kisi koja /i citav jedan dan <ljustala nad celim "ondonom. =A ne smemo <ritom za/oraviti4 veli &zins4 da je jedna osrednja zvezda oko milion <uta veca od ,emlje= (&z. &zins4 O<. cit.4 r. -38$. Sunceva masa je4 <o #din0tonu4 teska 14>>>.>>>.>>>.>>>.>>>.>>>.>>>.>>>.>>> tona (A. S. #din0ton9 ,vezde i atomi4 eo0rad4 -:284 str. -6$4 a uku<na kolicina materije u celoj vasioni iznosi koliko i --.>>> miliona4 miliona4 miliona sunaca (&z. &zins4 O<. cit.4 str. -37$. Pa i<ak ova o0romna kolicina materije zauzima samo jedan vrlo4 vrlo mali deo ne<re0ledno0 <rostora vasione. =+ovek /i <omislio4 veli &zins4 da /i <rostor4 koji sadrzi toliko o0roman /roj zvezda /io stra;ovito <retr<an. Na<rotiv4 vasionski <rostor je <razniji ne0o sto se da i zamisliti. Pret<ostavimo da samo tri musice zive u celoj #vro<i4 <a cak i u tom slucaju vazdu; #vro<e /i /io <renaseljeniji musicama ne0o sto je vasionski <rostor zvezdama4 /ar u onim delovima vasione koji su nam <oznati= (&z. &zins4 O<. cit.4 str. -38$. ( <o misljenju nemacko0 astronoma 'ima4 materija je samo izuzetak u vasioni. =Odnos celoku<ne materijalne mase svi; ne/eski; tela <rema celoku<nom materijalnom <rostoru u svemiru jednak je odnosu koji <ostoji izmedju dvanaest 0lava od ciode i celoku<no0 <rostora Nemacke carevine= (*. *ern4 O<. cit.4 str. -3$. "euki< (oko 35> 0od. <re Hrista$B &emokrit (I 26> 0. <re Hr.$B #<ikur (23--17> 0. <re Hrista$. Atomizam je /ranio i latinski <esnik "ukrecije (:5-5- 0. <re Hrista$. Sr. &z. &zins4 O<. cit.4 str.87B G. +;allaFe4 O<. cit.4 --7. Ako je jez0ro atoma sastavljeno samo od delica vodonika4 onda se zove <roton. % atomu uranijuma ima :14 u atomu sre/ra 374 a u atomu aluminijuma -2 itd.

1. 2. 3.

5.

6.

7. 8. :.

->. Po &r. P. A. .. &iracu4 elektroni se krecu oko <razno0 <rostora4 jer <roton ustvari i ne <ostoji. &uzina <recnika jedno0 atoma varira od jedan do <et desetmilioniti; delova milimetra4 A ako /i se atom vodonika4 koji se sastoji sve0a iz jedno0 <rotona i jedno0 elektrona4 i smatra se <rvo/itnim atomom od ko0a su svi dru0i <ostali4 uvecao deset ;iljada milijardi <uta4 onda /i nje0ov <roton <redstavljao lo<ticu4 ciji je <olu<recnik du0acak sve0a jedan <olustoti deo od milimetra. Na kilometar odstojanja od ovo0 <rotona4 kretao /i se u kru0u oko nje0a elektron koji

<redstavlja lo<ticu sa <recnikom od jedno0 santimetra (Sr. G. +;allaFe4 O<. cit.4 r. --8$. Ako su atomi svi; dosada <oznati; tela samo razlicite kom/inacije atoma vodonika4 onda i celoku<na materija vasione nije nista dru0o do z/ir atoma vodonika (Sr. G. 'oussel et .ne &. 'oussel4 )raite elementaire de <;iloso<;ie4 rr. -21--234 Paris4 -:25$. --. A. S. #din0ton4 O<. cit.4 str. 78. -1. )ako4 na <r.4 =unistenje o/icne vodene ka<i omo0ucilo /i nam da ras<olazemo moci od 1>> konjski; sna0a u toku jedne 0odine dana= (A. S. #din0ton4 O<. cit.4 str. 8-$. Ako /i jedan 0ram radijuma eks<lodirao odjedan<ut4 onda /i to<lota4 koja /i se tom <rilikom razvila4 /ila dovoljna da za0reje ->4>>>.>>> litara vode do ->> ste<eni (*. *ern4 O<. cit.4 str. -2$. A ako /i kolicina radijuma koji eks<lodira /ila teska ne jedan ne0o trideset 0rama4 onda /i njena eko<lozija izazvala svetlost i to<lotu ravnu svetlosti i to<loti jedno0 veliko0 vulkana (Sr. J. !. !roEt;er4 O<. cit.4 rr. --3---5$. %ostalom4 najnovije atomske i vodonicne /om/e <okazuju stra;ovitu ener0iju koju sadrzi u se/i atom. -2. Sir James Jeans4 );e .Fsterious %niverse4 <. -8. +am/rid0e4 -:27. -3. =&a zvezde 0u/e svoju masu zracenjem nesumnjivo je4 veli #din00on. Sunce 0odisnje 0u/i -1> /iliona tona... Najmanji delici <redaju jedni dru0ima svoju ener0iju i <restaju da <ostoje=. ,ato se #din0ton4 iako =<rilicno ocajan= z/o0 to0a4 odlucuje da <rimi teoriju o =unistenju materije=4 tj. teoriju <o kojoj je materija ne nedeljiva4 ne<romenljiva i neunistiva4 vec deljiva4 <romenljiva i unistiva (S. A. S. #din0ton4 O<. cit.4 str. 7:-:6$. &zins4 <ak4 sa svoje strane <ise9 =.oderna nauka se jako udaljila od staro0 misljenja <o kome je vasiona /ila samo z/ir cvrsti; komadica materije u kojoj su se talasi zracenja <ovremeno <ojavljivali kao nesto slucajno= (Sir James Jeans4 );e .Fsterious %niverse4 r. 2:$. Jer4 =materijalna vasiona iz0leda da <rolazi kao /ajka koju smo slusali4 koja kao vizija iscezava u nistavilo= (&z. &zins9 ,vezde i nji;ova kruzenja4 str. -5-$. -5. Sr. J. !. !roEt;er4 O<. cit.4 <. -. -6. -..ojs.-41. -7. -..ojs.-42-2>. -8. 1.Petr.248. -:. );e .isterious %niverse4 <. -27.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

/$ .A)#'(JA"(S)(+*O %+#Nj# O POS)AN*% ,(VO)A Po mssvenju moderne astronomije odnos izmedju velicine nase ,emlje i velicine celoku<ne kosmicke materije je isti kao i odnos izmedju milionito0 dela jedno0 zrna <eska i <eska svi; mora u svetu.@-A (li4 <o jednom dru0om u<oredjenju4 nasa je ,emlja =manja - i to znatno manja - od tacke nad slovom j u nasoj /i/lioteci od <ola miliona knji0a=.@1A )a i tolika nasa ,emlja /ila je naj<re usijana masa. *olika je /ila to<lota te mase moze se naslucivati <o sadanjoj to<loti Sunca4 od ko0a je nasa ,emlja i <ostala. Sadanja to<lota Sunca4 <ak4 iznosi9 u centru Sunceve mase oko 3>.>>>.>>>T a na njenoj <eriferiji oko 6>>>T.@2A 'azume se4 ovakva to<lota jedno0 ne/esko0 tela iskljucuje mo0ucnost <ostojanja ma kakvo0 zivota na njemu.@3A Prema tome4 ni na nasoj ,emlji nije mo0ao <ostojati nikakav zivot sve dok je ona /ila u usijanom stanju. Pa i<ak4 neos<orna je cinjenica da danas na nasoj ,emlji <ostoji zivot. *ad je on <ostao4 0de je on <ostao4 i kako je on <ostaoC Na +i anje o +ore)%* zivo a na Ze.%ji ne)i na*(ni(i "* +o)*"a%i ,a o,$ovore -i+o ezo.! +o )ojoj je zivo ,o"ao na na"* Ze.%j* "a " rane / "a ne)e ,r*$e +%ane e! <omocu meteora4 ili iz kosmicko0 <rostora4 koji je is<unjen zivotnim klicama.@5A Ova ;i<oteza4 cak i kada /i se <rimila kao tacna4 ne /i resila <ro/lem <ostanka zivota. Jer ona /i nam4 u naj/oljem slucaju4 mo0la da o/jasni samo nacin na koji je zivot <renet na

nasu ,emlju4 ali samim tim ne i nacin na koji je on uo<ste <ostao. Prema tome4 cak kada /i se ova ;i<oteza <rimila kao tacna4 <itanje <orekla zivota uo<ste ostalo /i otvoreno. No ova ;i<oteza nije ni tacna.@6A O *,a! +o "-va anj* .no$i- na*(ni)a! zivo nije ,o"ao na na"* Ze.%j* "a " rane ne$o je +o" ao na njoj i o o, oni- i" i- e%e.ena a o, )oji- "e i ona "a.a "a" oji& )o stvaranje zivota od materijalni; ili neor0anski; elemenata same nase ,emlje nije se4 kazu oni4 izvrsilo <od uticajem kakve svesne nat<rirodne du;ovne sile4 kako to uci Hriscanstvo4 vec jedino i iskljucivo <od uticajem sle<i; <rirodni; sila. ,ivot na nasoj ,emlji4 dakle4 nije <lod jedne razumne <lanske delatnosti vec rezultat slucajno0 sticaja okolnosti - delo nerazumne i /esvesne i0re /ezzivotni; me;anicki; <rirodni; sna0a. ,ato je ovo i ovakvo s;vatanje o <oreklu zivota na ,emlji <oznato u nauci <od imenom .e-ani" i()o "-va anje zivo a& Po njemu4 dakle4 izmedju mrtve ili neor0anske materije i zivota4 tj. zivi; /ica - od celice do coveka - nema nikakvi; /itni; razlika. ,ivot kao nesto s<ecificno4 nesto odvojeno i nezavisno od mrtve ili neor0anske materije ne <ostoji. On nije nista dru0o do su<ojava slucajne kom/inacnje izvesni; materijalni; elemenata. On nije <ostao <o <ret;odnom razumnom i ciljnom <lanu4 vec s<ontano ili samoniklo - on se nekada4 ne0de i na neki nacin sam zaceo4 ,ato je me;anisticko s;vatanje zivota <oznato i kao -i+o eza o "a.oza(e(* i%i "+on ano. +o" an)* zivo a iz .r ve i%i neor$an")e .a erije / $enera io ae<*ivo(a i%i $enera io "+on anea&@7A

*'()(*A .A)#'(JA"(S)(+*O! %+#NjA O POS)AN*% ,(VO)A Hi<oteza o samozacecu ili s<ontanom <ostanku zivota iz mrtve ili neor0anske materije vladala je u naucnom svetu sve do -858. 0odine. )e 0odine4 <ak4 francuski ;emicar "uj Paster@8A eks<erimentalnim <utem dokazao je nemo0ucnost samozaceca ili <ostanka zivi; /ica iz mrtve ili neor0anske materije. Svi nje0ovi4 vise <uta <onovljeni4 <okusaji da u vodi u kojoj je <ret;odno unisten svaki tra0 zivota do/ije infuzorije4 samo i iskljucivo dejstvom s<oljasnji; <rirodni; sila na vodu4 nisu us<eli. Na osnovu ovi; i ovakvi; svoji; savesno <ri<remljeni; i izvedeni; eks<erimenata4 Paster je c <ravom zakljucio da zive klice ne <ostaju i ne mo0u s<ontano <ostati iz mrtve ili neor0anske materije. One <ostaju i moraju <ostajati samo i iskljucivo iz dru0i; zivi; klica. ,ivot se radja samo iz zivotaB uzrok <ojave jedno0 zivo0 /ica mora da /ude samo dru0o zivo /ice. Otuda Pasterovo <ravilo9 O.ne viv*. e= vivo& Ove o<ravdane Pasterove zakljucke morali su vremenom da <rime i svi dru0i oz/iljni naucnici. ( tako4 <osle Pasterovi; u/edljivi; eks<erimenata4 <restiz ;i<oteze o samozacecu ili s<ontanom <ostanku zivota4 u njenom <rvo/itnom o/liku4 danas je <ot<uno <oko<an. Jer ona =u svom 0olom o/liku ima nece0a fra<antno <rosto0= cak i za one koji4 i <osle Pastera4 zastu<aju i /rane me;anisticko s;vatanje zivota4@:A Ali4 sa na<ustanjem ;i<oteze o samozacecu ili s<ontanom <ostanku zivota iz mrtve ili neor0anske materije <redstavnici me;anisticko0 s;vatanja zivota nisu se u isto vreme odrekli i svako0 dalje0 <okusaja da <oreklo zivota nadju ne u zivom ne0o u mrtvom. )ako. na <r.4 a.eri()i +a%eon o%o$ O"#orn +re +o" av%ja ,a je zivo +o" ao iz a)ozvani- #io/ e%e.ena a! tj. iz elemenata iz koji; se sastoji zivotna su<stanca. Po vlaznim <ukotinama stena i zemlje4 u slatkim vodama jezera i na o/alama <rvo/itni; mora4 ovi su se elementi4 v toku vremena4 sku<ljali naj<re u o/liku koloida4@->A a <re vise desetina miliona 0odina i u o/liku zivi; celica. Prema tome4 zivot je <ostao od /ioelemenata4 a ne<osredno od koloida. *oloidi su dakle =koren iz ko0a je iznikao zivotni <roces=. .edjutim4 ova Os/ornova ;i<oteza u sustini nije nista /olja od ;i<oteze o samozacecu ili s<ontanom <ostanku zivota iz mrtve materije4 jer i jedna i dru0a ne vide izvor u zivom ne0o u mrtvom4 <osto koloidi nisu nista dru0o do mrtva materija. Prema tome4 <ri resavanju <ro/lema <ostanka zivota Os/ornova ;i<oteza stoji <red istim nesavladljivim teskocama <red kojima je stajala i koje nije mo0la da ukloni ;i<oteza o samozacecu ili s<ontanom <ostanku.

Na taj nacin4 razlozi koji s<ore tacnost jedne4 s<ore i tacnost dru0e4 jer ni jedna ni dru0a ne us<evaju da uklone veliku razliku koja <ostoji izmecu mrtve materije i zivi; /ica. Jer4 ni dandanji za nauku =tacni koraci evolucije od koloida do zive celice jos nisu <oznati=.@--A Raz%i)e! <ak4 )oje na*)a )on" a *je iz.e,j* je,no$ zivo$ #i(a i .r ve i%i $r*+e .a erije sledeci su9 =!ru/a materija nije ni osetljiva4 ni o/darena <ravim s<ontanim kretanjem. Ako se uvecava4 ona se mora uvecavati samo dodavanjem delova4 kao sto se uvecavaju kristal i 0omila <eska4 koja uvecava svoju masu samo onda kada se na nju nas<e jedna nova kolicina <eska. ,iva materija4 <ak4 raste na taj nacin sto u se/e unosi iz s<oljasnje0 sveta su<stance odredjene za njenu is;ranuB i to ne ma kakve su<stance i u ma kakvom nji;ovom stanju i kolicini4 vec su<stance u srazmeri koja o/ez/edjuje nji;ovu asimilaciju4 nji;ovo <retvaranje u cilju iskoriscavanja4 izlucivanja nji;ovi; skodljivi; ostataka i rastenje <utem nadoknadjivanja 0u/itaka. =Ono sto nije zivo ne umnozava se. Ako se deli4 onda svaki od nje0a odvojeni elemenat ostaje ono sto je /io. .asa ono0a sto nije zivo moze da se <ovecava4 smanjuje ili traje neodredjeno4 jer sve ove <romene <o0adjaju ovu masu s<olja. ,ivo se4 <ak4 deljenjem mnozi i ras<lodjava. Nasledjem ono <renosi svoja svojstva na svoje naslednike. No4 ono ne moze da raste4 da se smanjuje i da traje <reko izvesne 0ranice - 0ranice nji;ove or0anizacije ili sklo<a. =Ono sto nije zivo sastavljeno je iz delova koji su slicni jedni dru0imaB u kristalu sve je od kristala4 a u kamenu sve je od kamena. % zivome <ak - i to cak i u celijici - <ostoji diferenciranje elemenata i funkcija. =Najzad4 zivo ima uvek jedan jasno odredjeni o/lik4 /ar od ono0 momenta kada <ocinje da se uistinu or0anizuje. Jednocelicna /ica4 z/o0 ne<rekidni; razmena koje odrzavaju sa s<oljnim svetom4 mo0u da imaju samo jednu neodredjenu i ne<ostojanu formu. Pa i<ak ta forma <ostoji9 ta su /ica o0ranicena u <rostoru4 zase/na4 rastavljena i imaju odredjene s<oljasnosti. % sistemima vise or0anizacije forma do/ija odredjenost4 <ostojanost i razlicnost koje jasno karakterisu vrstu=. =Or0anizacija i forma su dakle dva nerazdvojna <ojma koji se na<oredo razvijaju. One imaju svoj <ocetak u samome zivotu =koji i; stvara i udesava. One su izraz zivotne aktivnosti=.@-1A Svi dosadanji <okusaji nauke da ukloni ove razlike na rezultate slucajne kom/inacije materijalni; elemenata4 da u njima otkrije samo ne<redvidjene <osledice sle<e i0re /esvesni; fiziko-;emijski; <rirodni; sila - ostali su /ez us<e;a. Na<ori njeni; <retstavnika da u svojim la/oratorijumima4 <utem vestacke sinteze fiziko-;emijski; elemenata4 stvore zivi or0anizam4 sve do danas4 nisu dali nikakve rezultate.@-2A Pokusavajuci da <ro/lem <ostanka zivota na zemlji rese cisto fiziko-;emijskim sredstvima4 <retstavnici me;anisticko0 s;vatanja zivota u nauci nailaze na nesavladljive teskoce. Jer je ocevidna cinjenica da se zivo /ice nikako ne moze svesti na jednu o/icnu fiziko;emijsku masinu. % tome /icu4 u nje0ovom zivotu <ostoji nesto sto u<orno <rkosi svakom cisto me;anistickom o/jasnjenju i sto se nikada ne moze u;vatiti ni u kakve fiziko-;emijske formuleB nesto sto <ri<ada iskljucivo njemu kao zivom /icuB nesto sto odredjuje cilj i daje smisao nje0ovim <ostu<cima. Ako /i se4 dakle uo<ste i mo0lo 0ovoriti o zivom /icu kao o masini4 onda /i se moralo reci da je to /ice masina koja funkcionise ne nasumce i /ez ikakvo0 smisla4 vec masina koja funkcionise u jednom sasvim odredjenom cilju4 /ez o/zira na to da li je ona uvek svesna to0a cilja ili ne. A masina koja funkcionise u jednom odredjenom cilju mora da ima kako jedno0 <ouzdano0 masinistu4 koji njome u<ravlja i odredjuje joj ciljeve4 tako i jedno0 razumno0 i svesno0 konstruktora koji joj je omo0ucio <ostojanje.@-3A .e;anisticko s;vatanje zivota i dolazi u suko/ sa oci0lednim cinjenicama4 jer ne0ira <ostojanje jedno0 ovakvo0 masiniste i jedno0 ovakvo0 konstruktora masine - zivo0 /ica. No /as zato sto svesno <orice <ostojanje takoreci o<i<ljivi; fakata4 ovo .e-ani" i()o "-va anje zivo a je na+*" eno o, "vi- oni- +re " avni)a na*)e (ija "+o"o#no" za o#je) ivnije )on" a ovanje i ne+ri" ra"nije o#ja"njenje neo"+orni- +riro,ni- (injeni(a nije "+* ana i o$rani(ena .no$o#rojni. eorij")i. +re,ra"*,a.a i%i +re,*#e,jenji.a&

Oslo/odjeni me;amisticki; <redrasuda i <redu/edjenja o <oreklu zivota iz mrtve materije4 ovi <retstavnici nauke uce da to <oreklo zivota u zivim /icima ne tre/a traziti u mrtvoj materiji ne0o u jednom <ose/nom izvoru zivota - u jednom zivotnom <rinci<u. Prvo/itna ziva celica nije rezultat slucajne kom/inacije izvesni; elemenata mrtve materije4 vec <lod stvaralacke sna0e to0 stvaralacko0 <rinci<a. Stvarajuci ziva /ica4 zivotni <rinci< u isto vreme odredjuje im i <ravac delatnosti4 koja o/ez/edjuje kako zivotnu evoluciju tako i or0ansku celinu ovi; /ica. Prema tome4 jedno zivo /ice nije zivo z/o0 to0a sto je sna/deveno zivotnim or0anima4 ne0o je ono sna/deveno zivotnim or0anima z/o0 to0a sto je zivo. Nije4 dakle4 zivot jedno0a /ica uslovljen nje0ovim zivotnim or0anima4 vec su zivotni or0ani to0a /ica uslovljeni zivotom. ,ivot nije <osledicaB on je4 u <ravom smislu reci4 uzrok.@-5A =Ono je /itno u o/lasti zivota4 kaze *lod ernar4@-6A ono sto ne <ri<ada ni fizici ni ;emiji4 to je .i"ao vo,i%ja zivotne evolucije=.@-7A % or0anskom svetu sve se desava kao da zivotnim fenomenima u<ravlja jedna misao - misao o odrzanju or0anizma i vrste.@-8A Nemacki naucnik Hans &ris4 kao i Aristotel4 naziva zivotni <rinci< entele;ijom.@-:A ,/o0 to0a sto izvor zivota u or0anskim /icima vidi u zivotnom <rinci<u4 ovo i ovakvo s;vatanje se zove vi a%i" i()o "-va anje zivo a ili vi a%iza.! a nje0ovi <retstavnici vi a%i" i& .edjutim4 u trazenju uzroka zivota zivi; /ica van mrtve materije4 vitalisti ne idu do lo0icko0 kraja. Jer4 <o nji;ovom misljenju4 zivotni <rinci< koji je stvorio zivu celicu i dru0a ziva /ica4 iako nije materijalne <rirode4 nije isto sto i du;. Po jednima4 on je nesto sto je /lize materiji ne0o du;uB <o dru0ima4 <ak4 na<rotiv4 on je nesto sto je /lize du;u ne0o materiji. Ali ni <o jednima ni <o dru0ima on se ne istovetuje ni sa materijom ni sa du;om. Otuda vi a%iza. o,#a(*j* i ,o"%e,ni .a erija%i" i i ,o"%e,ni "+iri *a%i" i!@1>A .aterijalisti 0a od/acuju zato sto on trazi izvor zivota van mrtve ili neor0anske materije4 a s<iritualisti zato sto misle da je4 <ored duse4 takav zivotni <rinci< ne<otre/an za o/jasnjenje <ostanka zivota u zivim or0anizmima. )raziti to o/jasnjenje ne u dusi ne0o u vitalistickom zivotnom <rinci<u ne znaci u<rostiti ne0o /ez ikakve stvarne <otre/e kom<likovati <ro/lem odnosa materije i du;a tela i duse - a samim tim i <ro/lem <ostanka zivota u zivim /icima.@1-A Prema tome4 ni vitalizam ne daje jedan zadovoljavajuci od0ovor na <itanje9 kad je4 0de je i kako je <ostao zivot4 tj. kad je 0de je i kako je <ostala <rvo/itna ziva celica kao najelementarnije vidljivo zivo /iceC Ali ako se uzrok zivota zivi; /ica ne nalazi i ne moze naci ni u mrtvoj materiji ni u vitalistickom zivotnom <rinci<u4 on se mora traziti i naci dru0de. Hri"(an" vo *(i ,a "e aj *zro) .ora razi i i .oze na(i je,ino * 1o$*! jer on van o0a niti <ostoji niti moze <ostojati. &o ovo0 i ovakvo0 zakljucka se mora doci ako se <ri iznalazenju uzroka zivota u<otre/i induktivni metod4 tj. ako se ide od fakta - nje0ovom o/jasnjenju4 od <osledice njenom uzroku. )ako4 na <r.4 neos<oran je fakt da ne samo u zivoj celici ne0o isto tako i u svakom dru0om or0anizmu <ostoji instinkt ili na0on4 tj. =s<oso/nost da se dela tako kako /i se <osti0li izvesni ciljevi /ez nji;ovo0 <redvicanja i <ret;odno0 vas<itanja za nji;ovo <ostizanje=. @11A A 0lavni cilj celoku<ne instinktivne delatnosti svi; or0anizama je odrzanje zivota individue i vrste. *ako mrtva materija ne zna za instinkt4 to on i ne moze /iti su<ojava narocito slucajne kom/inacije izvesni; njeni; elemenata. Na<rotiv4 instinkt je onaj zivotni faktor koji na0oni najraznovrsnije or0anizme4 da zive i delaju ne nasumce vec <o jednom odredjenom <lanu i sa jednim odredjenim ciljem - da se razvijaju4 ;rane i mnoze kako /i se odrzali u zivotu. Prema tome4 ako je4 <o misljenju <retstavnika me;anisticko0 s;vatanja zivota jedan or0anizam jedna masina4 onda je instinkt ili na0on jedan nematerijalni ili du;ovni masinist koji u<ravlja tim or0anizmom - masinom i odredjuje mu svr;u delatnosti i kretanja. Odakle je taj nematerijalni ili du;ovni masinist dosao u tu takozvanu masinu - or0anizam i ucinio je onim sto je - zivim or0anizmom a ne mrtvom kom/inacijom elemenata mrtve materijeC Ovo <itanje +re " avni(i .e-ani" i()o$ "-va anja zivo a i ne <ostavljaju. Jer4 dosledni svome osnovnom nazoru da je mrtva ili neor0anska materija jedina stvaralacka realnost4 oni i ne $ovore o in" in) * )ao $%avno. zivo no. 5a) or*& =Pri <roucavanju /ioloski; cinjenica4 oni zele da /rutalno <rimene <ostu<ke ono0 isto0 eks<erimentalno0

metoda koji se u<otre/ljava u fizici i ;emiji4 0de ne moze ni /iti reci o instinktu. &a /i u tome us<eli oni su /ili <rimorani da instinkt ili na0on kod zivi; /ica ili <ot<uno zanemare ili <ak da 0a smatraju kao nesto nekorisno ili ne<otre/no=. Ho4 jecu li <retstavnici me;anisticko0 s;vatanja zivota =ovlasceni (injeni(a.a" da =am<utiraju ili iz/ace iz <roucavanja zivota jedan od nje0ovi; delova koji /i doista mo0ao da /ude nje0ov /itni deoC=@12A )aj /itni deo svako0 or0anizma ili svako0. zivo0 /ica jeste nesto zivo4 nesto /ez ce0a jedan or0anizam ili jedno zivo /ice i ne /i /ilo ono sto je - ne /i /ilo zivi or0anizam ili zivo /iceB ne /i /ilo - zivot. A ako zivot moze doci samo iz zivota - omne vivum eJ vivo - onda ko je zivi tvorac /itno04 zivo0 dela svako0 or0anizma ili zivo0 /icaC Posto4 kao sto smo videli4 taj tvorac nije i ne moze /iti ni mrtva ili neor0anska materija ni vitalisticki zivotni <rinci<4 onda se nuzno namece lo0icki zakljucak da taj tvorac mora /iti jedna visa stvaralacka du;ovna ziva sila. Jer se /ez <ostojanja jedne takve sile kao uzroka nje0ovo0 <ostojanja zivot sa svima nje0ovim manifestacijama ne /i mo0ao ni s;vatiti ni o/jasniti. Po ;riscanskom ucenju4 ta i takva sila olicena je u vecnom4 samo/itnom4 sveznajucem i svemo0ucnom o0u4 koji je tvorac i <romislitelj sve0a sto <ostoji4 Stvorivsi iz nice0a mrtvu materiju4 a iz mrtve materije sva ne/eska tela <a i nasu ,emlju4 o0 je stvorio i zivot na njoj. Pa kao sto je fizickom svetu dao fizicke zakone <o kojima ce se u<ravljati4 o0 je or0anskom svetu ili svetu zivi; /ica dao /ioloske zakone ili zakone zivota4 <o kojima ce on ziveti da /i ostvario svoj o0om dani zivotni cilj. Prema tome4 +o -ri"(an")o. *(enj*! o0 je ne samo tvorac sve0a vidljivo04 fizicko0 sveta vec isto tako i vora( "ve$a zivo a na njemu4 jer je On "izvor zivo a"!@13A i "a. zivo &@15A

NAPOMENA0
-. 1. 2. 3. 5. +<. J. Jeans9 );e .Fsterious %niverse4 <. 2. &z. &zins9 ,vezde i nji;ova kruzenja4 str. 1-3. A. S. #din0ton4 O<. sit.4 str. 7. J. Jeans4 );e .Fst. %niverse4 <. 1. #n0leski fizicar "ord *elvin je4 na <r.4 <ret<ostavljao da je zivot <renesen na ,emlju meteorom4 dok je svedski fizicar Arenius ucio da su zivotne klice <renesene iz svemira na ,emlju <omocu <ritiska svetlosti. Jer4 naj<re4 is<itivanje na ,emlju <ali; meteora dokazuje da na njima nema nikakvo0 tra0a o zivotu i da nji;ov sastav onemo0ucava <ostojanje ma kakvo0 zivota na njima. ,atim4 ako /i na meteorima i <ostojao ma kakav zivot4 on ne /i mo0ao stici do nase ,emlje4 jer meteori <adaju na nju kao usijane mase4 cija velika to<lota mora da unisti svaki zivot na njima. (sto tako4 svemir ne samo da nije <un zivotni; klica4 ne0o je4 kako kaze &zins4 ne<rijatelj zivota. =Najvecim svojim delom4 kaze ovaj en0leski naucnik4 <razan <rostor je tako ;ladan da /i se svaki zivot u njemu smrzao. Najveci deo materije u <rostoru4 <ak4 tako je to<ao da onemo0ucava ma kakav zivot na njemu. *roz <rostor <rolaze zraci razliciti; vrsta koji ne<restano /om/arduju astronomska tela i od koji; su mno0i ne samo ne<rijateljski ne0o i razorni <o zivot= (J. Jeans4 );e .Fsterious %niverse4 <. 2$. Najzad4 ako je =zivot koji <ostoji na nasoj ,emlji jedini u suncevoj <orodici= (&z. &zins4 ,vezde i nji;ova kruzenja4 str. 58$4 i ako on nije <ostao na samoj ,emlji ne0o je dosao sa strane4 onda kako je on mo0ao da savlada sve kosmicke <re<reke koje su <retile nje0ovom o<stanku i da <od <ritiskom svetlosti dodje na nasu ,emljuC &okaze za tacnost ove svoje ;i<oteze <redstavnici me;anisticko0 s;vatanja zivota nalaze u cinjenici da je celica4 koja je sve do danas ostala kao jedina osnovna ili <rvo/itna forma zivota koja je culnom iskustvu <odlozna4 sastavljena od elemenata koji se nalaze u mrtvoj ili neor0anskoj materiji. )ako4 na <r.4 <roto<lazma4 koja je naj0lavniji i najvazniji deo celice - =materijalna /aza zivota= - sadrzi u se/i <rotein ili /elancevinu4 u kojoj se nalazi oko9 5> <rocenata u0ljenika4 7 <rocenata vodonika4 1> <rocenata kiseonika4 1> <rocenata nitro0ena ili azota4 1 <rocenata sum<ora i - <rocenat fosfora (J. !. !roEt;er4 O<. cit.4 !lossarF9 Proto<lasm4 Proteins$. ,iva celica je4 dakle4 <lod narocite kom/inacije izvesni; elemenata mrtve ili neor0anske materije. A kako ziva /ica nisu nista dru0o

6.

7.

do narocite kom/inacije zivi; celica4 to i sva ta ziva /ica4 u krajnjoj liniji4 nisu nista dru0o do rezultati razliciti; kom/inacija izvesni; elemenata mrtve ili neor0anske materije. ,iva celica <ak kao <raizvor celoku<no0 zivota <ostala je s<ontano. 8. :. 'odjen -8114 a umro -8:5. Pil;elm olsc;e4 Poreklo coveka4 str. ->8.

->. *oloidi su ultramikrosko<ski delici ciji <recnik varira od dvadeseto;iljadita do dvadesetomilionita dela jedno0a inca4 koji ima 1453 cm. 'azliciti su <o velicini - manji su od zrna <eska4 ali veci od molekula. Nji;ova delatnost je daleko slozenija od delatnosti <rosti; atoma i molekula. *oloidi se tako zovu <o 0ustoj <i;tijskoj su<stanci koja je do/ila svoje ime od 0rcki; reci kolla (le<ak$4 tutkalo i eidos (idos$ o/lik4 forma. Sr. G. Pa;ores4 "He<anouissement de la vie4 <. -614 Paris4 -:28B J. !. !roEt;er4 O<. cit.4 <<. -584 -61 i !lossarF9 +olloid$. --. J. !. !roEt;er4 O<. cit.4 <. -62. -1. G. Pal;ories4 O<. cit.4 ->5-->6. -2. Jer mokraca4 alko;ol i neka dru0a ulja koje su <retstavnici nauke stvorili u svojim la/oratorijumima4 ne <retstavljaju nista zivoB oni nisu nista dru0o do mrtva materija koju luce ziva /ica. A kada su naucnici <okusali ne da stvore /elancevinu ne0o samo da je analiziraju fiziko-;emijskim sredstvima4 ona je <restala da /ude ono sto je. Pod uticajem fiziko-;emijski; uzroka4 /elancevina je ne samo <romenila svoju <rirodu ili svojstva4 vec je /ila razorena (Sr. G. 'oussel et .me 'oussel4 O<. cit.4 <<. -514 -56 i -6>$. Po misljenju "ekont &i Noija4 ;emija4 koja je svojim =/rutalnim metodama= raz/ila celicu - taj =sla/acki i cudesni dzin - molekil4 koji nije otkrio svoju tajnu= - stoji <red njenim komadjem onako isto o/ezoruzana kao sto je o/ezoruzan kovac koji4 <osto je udarcem cekica raz/io fono0raf u komade4 <okusava da sastavljanjem ti; komada od drveta4 /akra4 cinka i kaucuka <onova ozivi 0las *aruza (G. 'oussel4 et .me 'oussel4 O<. cit.4 <<. -56--57$. -3. Sr. G. 'oussel et .me 'oussel4 O<. cit.4 <. -5:. -5. +<. .ala<ert4 "econ de <;iloso<;ie4 tome ((4 <. 352B Paris4 -:-8. -6. Grancuski fiziolo04 rodjen -8-2 a umro -878. -7. G. +;allaFe4 O<. cit.4 <. -22. -8. (/id.4 <. -22. -:. Po &risu4 entele;ija je /es<rostorni4 nematerijalni4 individualni zivotni <rinci< koji o/ustavlja4 re0ulise i uo/licava ener0ijeB ona je jedna <rirodna <okretna sila4 ono sto je <ostojano u individualitetima or0anizma. - ('udolf #ister9 HandEorter/uc; der P;oloso<;ie4 S. -724 erlin4 -:11$. *od Aristotela (283-211 <re Hr.$ entele;ija je =aktivni <rinci< koji ono sto je mo0uce stvara zatim usavrsava i4 najzad4 od to0a <ravi cilj svo0a zivota= - .. VujaklijaB "eksikon strani; reci i izraza4 -:26. str. 2:-9 entele;ija. 1>. S<iritualizam je =metafizicko s;vatanje <o kome je ono sto stvarno <ostoji4 u svojoj sustini4 du;ovne <rirode4 du;ovna su<stancija sastavljena od du;ovni; /ica4 a tela samo <retstave ili <ojave jedne cisto du;ovne stvarnosti=... - .. Vujaklija O<. cit.4 str ->:79 s<iritualizam. 1-. +<. P. .ala<ert4 O<. cit.4 <<. 353-355. 11. Pilliam James4 PsF;olo0F ( riefer course$4 "ondon4 -:1>4 <. 2:-. 12. G. 'oussel et .me 'oussel4 O<. cit.4 <. -6-. 13. +<. Ps.264:B Jn.-42-3. 15. Jn.-346.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

v$ .A)#'(JA"(S)(+*O %+#Nj# O POS)AN*% ,(VO)(NjS*(H V'S)A ,na se da na nasoj ,emlji ima oko sest stotina ;iljada zivotinjski; vrsta4@-A a misli se da je nji;ov /roj jos i daleko veci. *ako su one <ostaleC Ha ovo <itanje <retstavnici /iolo0ije daju razlicite od0ovore. Po misljenju jedni; <retstavnika ove nauke sve zivotinjske vrste <ostale su svaka za se/e i kao razlicite traju ne<rekidno4 tj. <ostojane su i neizmenljive. Ovakvo ucenje o <oreklu i <rirodi zivotinjski; vrsta zove se 5i)"iza.&@1A Nje0ovi naj0lavniji <retstavnici /ili su "ine@2A i *ivije.@3A Nasu<rot ovom fiksistickom s;vatanju <ro/lema <ostanka zivotinjski; vrsta dru0i <retstavnici /iolo0ije uce da su sve zivotinjske vrste <ostale samo iz jedne ili iz nekoliko vrlo <rosti; <rvo/itni; ili osnovni; zivotinjski; vrsta4 koje su se u toku vremena <oste<eno menjale i razvijale u sve slozenije i slozenije nove zivotinjske vrste. %cenje o ovakvom <ostanku zivotinjski; vrsta zove se Tran"5or.iza.@5A ili evo%*(ioniza.&@6A )ransformizam ili evolucionizam koji uci da se <reo/razavanje ili razvoj <rostiji; i nizi; zivotinjski; vrsta u slozenije i vise4 vrsi iskljucivo <od uticajem sle<i; me;anicki; <rirodni; sila i /ez ikakvo0 odredjeno0 cilja zove se .e-ani()i ra"5or.iza. i%i evo%*(ioniza.& On je +ozna i +o, i.eno. i-o$eneza&@7A )ransformizam ili evolucionizam4 <ak4 koji uci da se to <reo/razavanje ili taj razvoj z/iva ie slucajno ne0o <o jednom utvrdjenom <lanu i sa jednim odredjenim ciljem zove se eo%o")i ran"5or.iza. i%i evo%*(ioniza.& Osnivaci i 0lavni <retstavnici me;anicko0 transformizma u modernoj /iolo0iji@8A /ili su La.ar)@:A i Darvin&@->A La.ar) je *(io da su sve zivotinjske vrste <ostale <oste<enim razvojem neznatno0 /roja vrlo <rosti; osnovni; or0anski; ti<ova. Ovo <oste<eno razvijanje <rosti; or0anizama u sve slozenije i slozenije or0anske vrste - naj<re /iljne <a onda i zivotinjske - jeste rezultat uticaja koji na or0anizme vrse s<oljni uslovi zivota ili sredina u kojoj oni zive i reakcije ovi; or0anizama na taj uticaj4 Jer ako je istina da svaki or0anizam ima u se/i zivotnu moc4 koja je 0lavni unutarnji uzrok nje0ove delatnosti4 isto tako je istina da <riroda i us<e; te delatnosti jedno0a or0anizma u mno0ome zavisi od uticaja koji na taj or0anizam vrse s<oljasnji uslovi ili sredina u kojoj on zivi. &a /i se <od tim uslovima mo0ao da odrzi4 or0anizam mora da im se <rila0odi4 tj. da svoju delatnost <odesi <rema njima. A da /i svoju delatnost <odesio <rema s<oljasnjim uslovima svo0a zivota4 or0anizam tre/a da /ude sna/deven or0anima koji su mu za to <otre/ni. Otuda4 <od <ritiskom osecanja <otre/e da svoju delatnost <odesi <rema s<oljasnjim uslovima zivota sredine u kojoj se nalazi4 or0anizam stvara <otre/ne or0ane i ne<rekidnom vez/om razvija i;4 usavrsava i jaca. A kako se sredina ili s<oljasnji uslovi zivota or0anizma ne<restano menjaju4 to se4 na<oredo sa menjanjem te sredine ili ti; uslova4 menjaju i or0ani to0a or0anizma9 <otre/ni se ne<restano razvijaju4 usavrsavaju i jacaju4 a ne<otre/ni sla/e4 zakrzljavaju i atrofiraju. )ako4 na <r.4 vrat u zirafe je du0acak jer 0a je ona ne<restano istezala4 da /i mo0la da do;vati sa visoko0 drveca lisce kojim se ;rani. *od krtice oci su <ot<uno zakrzljale4 jer ona ne oseca <otre/u za njima4 <osto zivi u savrsenoj tami. Prema tome4 0lavni faktori ili uzroci transformiranja ili evoluiranja osnovni; <rosti; or0anski; ti<ova u mno0o/rojne slozene zivotinjske vrste jesu9 sredina4 <otre/a i navika. Oso/ine ili svojstva4 <ak4 koje razliciti or0anizmi steknu u toku svo0a zivota <renose se na nji;ove <otomke nasledjem. Ovo i ovakvo "amarkovo ucenje o <oreklu ili <ostanku zivotinjski; vrsta <oznato je u /iolo0iji <od imenom %a.ar)iza.& "amarkizam je ostao neza<azen sve do -85:. 0. kada se <ojavilo &arvinovo cuveno delo "O +o" an)* vr" a"&@--A Darvin je *(io da je "amark /io u <ravu kada je smatrao da su svi or0anizmi - /iljni kao i zivotinjski - <ostali <oste<enim transformiranjem cetiri do <et <rvo/itni; or0anski; ti<ova4 a mozda i samo jedno0 jedino0 takvo0 ti<a. (sto tako &arvin nije s<orio ni vaznost

uticaja koji su na ovo <oste<eno transformiranje or0anski; /ica vrsili kako u<otre/a ili vez/anje nji;ovi; or0ana tako i <renosenje nji;ovi; steceni; oso/ina nasledjem. Samo4 dok je uticaj ovi; faktora na transformiranje razliciti; or0anizama4 <o "amarku4 naj0lavniji4 dotle je on4 <o &arvinovom misljenju4 s<oredniji - dru0oste<eni. Jer4 &arvin je ucio da je naj0lavniji faktor ovo0a transformiranja takozvana +riro,na "e%e)(ija ili +riro,no o,a#iranje& &o ovo0a zakljucka &arvin je dosao na osnovu do/ro <oznate cinjenice da se kod domaci; zivotinja i <itomi; /iljaka desavaju or0anske <romene koje se <renose nasledjem. ,a;valjujuci ovoj cinjenici4 od0ajivaci domaci; zivotinja i <itomi; /iljaka us<eli su da ukrstanjem vesto iza/rani; <rimeraka i /iljaka do/iju mno0o/rojne nji;ove varijetete ili <odvrste. Na taj nacin oni su do/ili mno0o/rojne varijetete konja4 <asa4 0olu/ova4 cveca4 drveca itd. Ovakav nacin do/ijanja razni; or0anski; varijeteta zove se ve" a()a "e%e)(ija ili ve" a()o o,a#iranje& (z konstatacije da <ostoji vestacka selekcija4 &arvin je zakljucio da <ostoji i +riro,na "e%e)(ija& Samo dok se vestacka selekcija vrsi svesno i <o jednom una<red utvrdjenom <lanu4 dotle se <rirodna selekcija vrsi /esvesno i /ez <lanaB ona nije delo jedno0 razumno0 i svesno0 uzroka4 vec slucajni i /esciljni rezultat dejstva sle<i; me;anicki <rirodni; sila. Po &arvinu4 ulo0u koju u vestackoj selekciji i0ra razumni i svesni od0ajivac4 u <rirodnoj selekciji i0ra /or/a koju or0anska /ica vode medju so/om radi o/ez/edjenja sredstava <otre/ni; za odrzavanje nji;ovo0 zivota. )a /or/a se zove #or#a za zivo i%i o+" ana)&@-1A or/a za zivot ili o<stanak je4 <o &arvinu4 jedan neo<;odnost4 nametnuta or0anskim /icima samom <rirodom. Jer or0anska /ica se mnoze tako /rzo da zemlja nije u stanju da svima njima <ruzi dovoljna sredstva za nji;ovo odrzavanje u zivotu. Otuda4 da /i o/ez/edila <otre/na sredstva za zivot4 sva or0anska /ica su silom <rilika <rimorana da se medjuso/no /ore i unistavaju. % ovoj nji;ovoj medjuso/noj /or/i oko najnuzniji; sredstava za zivot <o/edjuju samo ona or0anska /ica koja su za us<esno vodjenje ove /or/e naj/olje os<oso/ljena. Or0anska /ica4 <ak4 koja su za ovu /or/u neos<oso/ljena /ivaju u njoj <o/edjena i unistena. Ovu /or/u4 dakle4 nadzivljavaju samo najs<oso/nija or0anska /ica. Pod s<oso/noscu jedno0 or0ansko0 /ica da us<esno vodi /or/u za svoj zivot ili o<stanak i da je nadzivi4 ne tre/a razumeti samo nje0ovu fizicku sna0u. Na<rotiv4 u nje0ovoj /or/i za zivot ili o<stanak4 jednome or0anizmu4 <ored nje0ove fizicke sna0e4 mno0o <omazu i nje0ova dru0a svojstva kao sto su9 okretnost4 lukavstvo4 /oja itd. Najs<oso/nija or$an")a #i(a koja su u /or/i sa dru0im or0anskim /icima stekla izvesne s<oso/nosti i ovu /or/u nadzivela4 te " e(ene "+o"o#no" i +reno"e na "voje +o o.)e na"%e,je.& Na taj nacin "a.a +riro,a vr"i "e%e)(ij* i%i o,a#iranje izmedju mno0i; or0anski; /ica u njoj i omo0ucava o<stanak i razvoj samo najs<oso/nijim od nji;. Prema tome4 naj0lavniji faktori <oste<ene transformacije or0anski; /ica i stvaranja nji;ovi; razliciti; vrsta jesu <rirodna selekcija ili <rirodno oda/iranje i nasledje.@-2A *ao sto smo vec videli4 jedan deo svo0a ucenja o <ostanku zivotinjski; vrsta &arvin je <ozajmio od "amarka. (sto tako nije ori0inalan ni onaj deo &arvinovo0 ucenja u kome se 0ovori o /or/i za zivot ili o<stanak4 koju or0anska /ica vode medju so/om. Na ideju o ovoj /or/i i njenoj ulozi u zivotu or0anski; /ica &arvin je dosao tek kada je <rocitao delo "E"ej o " anovni" v*"! u kome je en0leski ekonomist .altus@-3A izlozio svoje s;vatanje o neminovnosti /or/e medju ljudima4 <osto se nji;ov /roj na zemlji uvecava u 0eometrijskoj4 a sredstva za odrzavanje nji;ovo0 zivota u aritmetickoj <ro0resiji. Prema tome4 ono sto je jedino novo u &arvinovom o/jasnjenju transformacije or0anski; /ica i <ostanka zivotinjski; vrsta to je nje0ovo ucenje o <rirodnoj selekciji ili <rirodnom oda/iranju. &arvinovo s;vatanje i resenje <ro/lema <ostanka zivotinjski; vrsta <oznato je <od imenom ,arviniza.! a nje0ove <ristalice <od imenom ,arvini" i& &arvinisti su u toku vremena razvili i <o<ularisali ucenje svo0a ucitelja tako i toliko4 da je ono <ostalo - i sve do danas ostalo - najras<rostranjenija i naj<oznatija naucna ;i<oteza za o/jasnjenje <ostanka zivotinjski; vrsta. Stavise4 neki od nji; su otisli i korak dalje9 oni su u <rirodnoj selekciji videli ne samo naj0lavniji ne0o i jedin faktor transformacije or0anski; /ica. Protivu ovako <o0resno0 s;vatanja i tumacenja nje0ovi; ideja <rotestovao je sam &arvin. Pristalice ovako <o0resno s;vaceno0 darvinizma zovu se neo,arvini" i&@-5A Nasu<rot njima4

izvestan /roj /iolo0a vratio se lamarkizmu i ucio da je 0lavni faktor transformacije or0anski; /ica ne <rirodna selekcija ne0o <rila0odjavanje or0anizma nji;ovoj sredini ili s<oljasnjim uslovima nji;ovo0 zivota. )o cu /ili neo%a.ar)i" i&

*'()(*A .A)#'(JA"(S)(+*O! %+#NjA O POS)AN*% ,(VO)(NjS*(H V'S)A Po *(enj* .e-ani()o$ ran"5or.iz.a i%i evo%*(ioniz.a! koje je izlozeno u lamarkizmu i darvinizmu4 $%avni 5a) ori i%i (inio(i +o" an)a zivo inj")i- vr" a je"*0 a$ %ticaj koji na or0anska /ica vrsi nji;ova sredina ili s<oljasnji uslovi nji;ova zivotaB /$ Osecanje <otre/e or0anski; /ica da se tom uticaju <rila0odeB v$ or/a or0anski; /ica za nji;ov o<stanakB 0$ Prenosenje steceni; oso/ina or0anski; /ica nasledjemB i d$ Prirodna selekcija ili <rirodno oda/iranje. *akav je <ravi ili stvarni uticaj ovi; faktora ili cinilaca na transformiranje or0anski; /icaB sta se moze reci o nji;ovoj <ravoj ili stvarnoj ulozi u o/razovanju razliciti; zivotinjski; vrstaC Pre sve0a tre/a konstatovati da je transformiranje or0anski; /ica kao i <ostojanje nji;ovi; razliciti; vrsta fakt koji se ne moze s<oriti. Proucavanje to0a fakta je <redmet nauke4 a za nje0ovo o/jasnjenje <ostoji vise naucni; ;i<oteza. .e;anicki transformizam ili evolucionizam je samo jedna od nji;. &a li ona u/edljivo o/jasnjava uzroke <ostojanja ovo0a faktaC Jedna naucna ;i<oteza tre/a da /ude verni odraz cinjenicko0 stanja koje je stvorila nauka <ri <roucavanju jedne odredjene 0ru<e <rirodni; fenomena. A kako <ri <roucavanju ti; fenomena nauka dolazi sve do noviji; i noviji; cinjenica4 tj. kako se sa razvojem nauke menja i cinjenicno stanje koje ona stvara4 to se na<oredo sa <romenama to0a stanja moraju menjati i naucne ;i<oteze koje tre/a da 0a naucno o/jasne. Sto vazi za dru0e naucne ;i<oteze4 mora vaziti i za /ioloske9 i one se moraju menjati <rema stvarnim rezultatima koje /iolo0ija <ostize u razlicitim <eriodima svo0a razvoja.@-6A Da %i -i+o eza .e-ani()o$ ran"5or.iz.a i%i evo%*(ioniz.a +o +*no *#e,%jivo o#ja"njava +o" ana) oni- zivo inj")i- vr" a za )oje "avre.ena #io%o$ija zna; Od0ovor na ovo <itanje mora /iti odrecan. A evo zasto. Prvo4 * i(aj "re,ine i%i "+o%ja"nji- *"%ova zivo a jedno0 or0ansko0 /ica - klime4 ;rane4 svetlosti itd. na nje0ovo <reo/razavanje ili razvijanje nije ni iz,a%e)a ona)o ja) i "*,#ono"an )a)o je o +o$re"no +re," av%jao La.ar)& Sam &arvin4 kao sto smo videli4 tom uticaju u ovom <o0ledu <ri<isuje dru0oste<eni znacaj. &ru0o4 iako je neos<orno da u<otre/a ili vez/anje vec <ostojeci; or0ana zivi; /ica te or0ane jaca i razvija a neu<otre/a ili nevez/anje sla/i i de0enerise4 i<ak je "a"vi. neo+rav,ano vr,jenje ,a je "a.a +o re#a je,no$ or$an")o$ #i(a za izve"ni. or$ano. vora( o$a or$ana& Jer4 takvo stvaranje jedno0 novo0 or0ana niko nikada nije utvrdio. Pored to0a4 <o <rinci<u takozvane or0anske korelacije@-7A stvaranje jedno0 novo0 or0ana u or0anizmu moralo /i izazvati <romene i kod dru0i; or0ana to0a or0anizma. .edjutim4 to se ne moze do<ustiti.@-8A )rece4 *%o$a )oj* #or#a or$an")i- #i(a za nji-ov o+/" ana) * zivo * i$ra * nji-ovo. +reo#razavanj* i%i razvijanj* ne samo nije onako <ozitivna kako je to &arvin <o0resno ucio4 ne0o je ja)o ne$a ivna& % ovom <o0ledu ona vise razara ne0o sto stvara. Jer u toj /or/i cesto <uta <o/edjuju i nju nadzivljuju ne najjaca i najs<oso/nija vec najsla/ija i najnes<oso/nija or0anska /ica. )ako4 na <rimer4 dok su mamuti4 /izoni i dru0e o0romne zivotinje odavna izumrle4 dotle 0liste4 stenice4 vasi kao i mno0i dru0i mikroor0anizmi@-:A i

dandani zive i na0lo se mnoze. A koja od ovi; or0anski; /ica <redstavljaju veci <ro0res na <utu evolucije or0ansko0 sveta nije tesko <o0oditi. ,ar mno0o/rojni suko/i i ratovi ne unistavaju /as najjace i za zivot najs<oso/nije clanove jedne ljudske zajedniceC ( koji je to suko/ ili rat - <a cak i onda kada je naj<o/edonosniji - koji u /ioloskom <o0ledu znaci do/it za one koji su 0a vodili i u njemu ucestvovaliC %sto4 neos<orna je cinjenica da se mno0o/rojna or0anska /ica ne odrzavaju u zivotu uzajamnom ne<ostednom /or/om vec svestranom saradnjom i medjuso/nim <oma0anjem. Pored /or/e za o<stanak4 u /iljnom i zivotinjskom svetu <ostoji i takozvana "i.#ioza@1>A ili =zajednicki zivot zasnovan na uzajamnoj <omoci= razni; or0anski; /ica. % <rirodi =<oznajemo ;iljade stvarni; slucajeva ovakvi; sim/ioza=.@1-A )ako4 na <rimer4 =ako kroz telo lisaja na<ravimo tanak <o<recan <resek i <osmatramo <od mikrosko<om4 videcemo zelene lo<tice4 o/avijene /ez/ojnim koncima. ,elena telasca su a%$e! a oni /ez/ojni konci su 0ljive. Prema tome4 telo lisaja 0rade9 al0a i 0ljive. Sta je nateralo ovu zelenu al0u i /ez/ojnu 0ljivu da se udruzeC .no0e al0e imaju zelenu /oju. A zelena /oja im omo0ucava4 da se samo stalno is;ranjuju. Pomocu zelene /oje4 a <osredstvom sunca4 one stvaraju or0ansku ;ranu. !ljive medjutim nemaju zelene /oje4 te nisu u stanju4 da <ri<remaju se/i ;ranu. ,ato se 0ljiva udruzila sa al0om4 i od nje uzima or0ansku ;ranu. Ali u naknadu za to4 0ljiva cr<e vodu iz s<oljasnje sredine4 i tu vodu dostavlja al0i. Ona dakle <oji al0u4 i u isto vreme se <ricvrscuje za stene ili koru drveta. Ovde vidimo4 kako su se dva dru0a udruzila i u,ajamno se <ot<omazu. (z te zajednice <roizlazi ono4 sto mi nazivamo lisaj=.@11A (sto tako4 <oznato je da mno0a or0anska /ica zive u vecim ili manjim zajednicama4 od koji; su najcuvenije zajednice mrava i <cela4 da i ne <ominjemo ljudske zajednice. &a li /i te zajednice mo0le da <ostoje /ez uzajamne saradnje i <omoci nji;ovi; clanovaC Po misljenju francusko0 sociolo0a #s<inasa4 sve te zajednice ili drustva zive <o moralnim zakonima. Ako <osmatramo ova drustva =mi cemo4 iduci od najnizi; do najvisi;4 lako konstatovati kako se kod nji; ne<rekidno razvijaju osecanja naklonosti ili lju/avi4 koje svako0 clana 0ru<e <o/udjuju da se o dru0ima stara onako isto kao sto se stara o se/i. %stvari4 mno0e vise drustvene zivotinje <onasaju se jedne <rema dru0ima tako )ao ,a licnost svako0 clana 0ru<e ima za nji; a<solutnu vrednost... or/a za o<stanak i unistavanje individue ne samo nisu karakterna oznaka zivota u 0ranicama jedne iste 0ru<e ili jedno0 isto0 drustva4 ne0o4 na<rotiv4 <rvi uslov i <reovladjujuci karakter to0a zivota jesu savez i uzajamno <ostovanje solidarni; individua4 udruzeni; radi sto /olje0 izdrzavanja ove /or/e=.@12A Prema tome4 <o <o/udama iz koji; se vodi4 cak i takozvana /or/a za o<stanak nije onako usko se/icna kako je to &arvin <o0resno mislio4 jer cilj te /or/e nije odrzanje <ojedini; individua vec odrzanje nji;ovi; vrsta.@13A % toj /or/i jedna individua se ne rukovodi iskljucivo licnim interesima4 vec interesima svoje zajednice. &a /i te interese zastitila kako valja4 individua mora /iti s<remna i na krajnje samo<re0orevanje. =&a /i u o0romnom <rocesu razvoja zivota <osluzila sirem interesu svoje vrste4 individua mora da umre=.@15A A )O na kraju krajeva znaci da je razvoj i o<stanak or0anski; /ica u zivotu omo0ucen ne nji;ovom uzajamnom /or/om i unistavanjem vec nji;ovom uzajamnom saradnjom i medjuso/nom <omoci. Posle sve0a ovo0a lo0icki se namece zakljucak da je ;riscanstvo sasvim u <ravu kada normalni razvoj i istinski na<redak ljudske zajednice vidi ne u sirenju uzajamne /or/e i <ojacavanju uzajamne mrznje medju njenim clanovima4 vec u <rodu/ljavanju osecanja nese/icne i samo<re0orne ;riscanske lju/avi i ucvrscivanju ;riscansko0 mira medju njima. +etvrto4 .no$i #io%ozi "+ore a(no" Darvinovo$ *(enja o na"%e,jivanj* " e(enio"o#ina& Poznato je4 na <rimer4 Vajsmanovo@16A tvrdjenje da se oso/ine jedno0 or0ansko0 /ica4 stecene za vreme nje0ovo0 zivota4 ne <renose na nje0ovo <otomstvo nasledjem. (sto tako netacnost &arvinovo0 ucenja u ovom <o0ledu dokazana je i eks<erimentima koje je sa /astardima@17A vrsio .endel.@18A )acnost rezultata .endelovi; eks<erimenata <otvrdili su i dru0i naucnici. .endelovo ucenje o nasledju zove se .en,e%iza.! i neki naucnici 0a isticu i zastu<aju nasu<rot lamarkizmu i darvinizmu.@1:A Peto4 a)o! <o &arvinovom s;vatanju4 +riro,na "e%e)(ija kao naj0lavniji faktor transformiranja ili evoluiranja or0anski; /ica i <ostanka zivotinjski; vrsta nije ni" a ,r*$o ,o je,an "%*(ajan .e-ani()o/#e"ve"ni +ro(e" z#ivanja! on,a iz.e,j* e i a)ve

+riro,ne "e%e)(ije! s jedne strane4 i ve" a()e "e%e)(ije4 s dru0e4 ne.a ni)a)ve ana%o$ije i%i "%i(no" i& Jer kakve analo0ije ili slicnosti moze /iti izmedju selekcije4 koju <o una<red smisljenom <lanu vrsi jedan zivi i razumni cinilac4 kao sto je od0ajivac4 i selekcije koja se vrsi slucajno4 /ez jedno0 zivo0 i svesno0 uzrokaC &a /i <omocu ukrstanja narocito iza/rani; <rimeraka razni; or0anski; vrsta izvrsio vestacku selekciju4 od0ajivac je <okatkad <rimoran da te <rimerke dovede iz najrazlicitiji; i najudaljeniji; krajeva zemlje. Sem to0a on mora da ulozi jedan du0 i sistematski na<or da /i nje0ov <ot;vat us<eo. &a li je <riroda4 koja je <o misljenju &arvina i nje0ovi; sled/enika sle<a i nerazumna4 u stanju da4 radi stvaranja novi; zivotinjski; vrsta4 uvek na vreme i kako valja o/avlja slozen i smisljen <osao jedno0 razumno0 i svesno0 od0ajivaca4 to jest da4 kako to kaze &arvin4 =svako0 dana i svako0 casa <azljivo <re0leda i najneznatnije varijacije u svima delovima sveta4 od/acujuci one koje su rdjave4 a cuvajuci i <ri/irajuci one koje su do/reC= Je li mo0ucna u ovom <o0ledu ma kakva slicnost izmedju razumno0 i svesno0 od0ajivaca4 s jedne strane4 i sle<e i nerazumne <rirode4 s dru0eC A &arvinovo ucenje o <rirodnoj selekciji zasnovano je na mo0ucnosti ove slicnosti. Ali4 ako za momenat <redjemo <reko svi; lo0icki; teskoca i do<ustimo mo0ucnost slicnosti izmecu razumno0 i svesno0 od0ajivaca i sle<e i nerazumne <rirode4 mi samim tim ne mozemo da uklonimo i jednu dru0u veliku stvarnu teskocu na koju dosledni darvinizam neiz/ezno nailazi. )a teskoca se nalazi u neos<ornom faktu da se *)r" anje. razni+ri.era)a je,ne vr" e or$an")i- #i(a ne ,o#ijaj* ni)a)ve nove vr" e i- #i(a! ve( "a.o nji-ovi varije e i * $rani(a.a e i" e vr" e& )ako4 na <rimer4 ukrstanjem razni; <rimeraka vrste <asa4 konja4 0olu/ova itd. ne do/ijaju se nove vrste ovi; or0anski; /ica4 vec samo nji;ovi razliciti varijeteti u 0ranicama nji;ovi; od0ovarajuci; vrsta. Ponovljeni <okusaji da se vestackim ukrstanjem or0anski; /ica dveju susedni; vrsta do/iju or0anska /ica jedne nove vrste4 zavrsavali su se do/ijanjem /astarda ili meleza4 koji su4 <osle nekoliko 0eneracija4 ostajali /es<lodni ili su se vracali svojim <rvo/itnim vrstama. Sam &arvin je <riznao da je ovaj fakt sa 0ledista transformizma ili evolucionizma =neo/jasnjiv=.@2>A A to na kraju krajeva znaci da su razlicite zivotinjske vrste u svojim /itnim oso/inama konstantne ili <ostojane4 a u svojim s<orednim oso/inama varija/ilne ili <romenljive. Jer jos niko nije stvarno konstatovao i dokazao ma kakvo <relazenje jedne vrste u dru0u ili ma kakvo radjanje jedne vrste iz dru0e. @2-A &a /i dokazao <ostojanost vrsta4 *ivije je navodio <oznatu cinjenicu da su mno0e zivotinje i danas isto onakve kakve su /ile <re 6>-7> stoleca. Sada se4 <ak4 <ozitivno zna za mno0o or0anski; vrsta koje se nisu nimalo izmenile cak ni <osle vise stotina ;iljada 0odina. @21A A ako je transformiranje ili evoluiranje or0anski; /ica jedan o<sti ili univerzalni <roces4 onda zasto on nije za;vatio sva or0anska /ica /ez razlike9 zasto je izvestan /roj ovi; /ica ostao van ovo0a <rocesaC (stina4 kao sto smo vec videli4 &arvin je ucio da su varijacije ili <romene or0anski; /ica tako <oste<ene i ne<rimetne da mi od nji; ne vidimo nista =sve dok ruka vremena ne o/elezi tok vekova=. Pa i onda =mi vidimo samo to kako se sadanje forme zivota razlikuju od <redjasnji;=. No4 tacnost ovo0 &arvinovo0 ucenja os<orena je us<esnim eks<erimentima koje je <oznati naucnik &e Griz vrsio sa /iljkom Oeno -era "amarckiana. Proucavajuci varijacije ili <romene ove /iljke u toku vise 0eneracija4 De 2riz je neo"+orno * vr,io ,a e varija(ije ni"* *ve) +o" e+ene i ne+ri.e ne& Na<rotiv4 <ored ovakvi; varijacija4 +o" oje i iznena,ne i ja)o *+a,%jive varija(ije! koje menjaju <rvo/itni o/lik ove /iljke. iljka koja <ostaje <osle ovi; i ovakvi; varijacija ima sve odlike jedne nove vrste9 ona se zase/no mnozi i <renosi svoje <rirodne4 /itne oso/ine na svoje <otomstvo. Ove na0le i iznenadne4 ne 0raduelne ili <ostu<ne vec esencijalne ili /itne varija(ije! De 2riz naziva .* a(ija.a (skokovima$. .no0o/rojni eks<erimenti doveli su ovo0 naucnika do zakljucka da sve or0anske vrste u toku svo0a zivota <rolaze kroz <eriod sta/ilnosti i <eriod <romenljivosti. % ovom dru0om <eriodu4 one iznenada4 iz nama dosada ne<oznati; uzroka4 menjaju svoj <rvo/itni o/lik i stvaraju nove vrste or0anski; /ica.@22A Na"*+ro %a.ar)iz.* i ,arviniz.*! ,a)%e! De 2riz .i"%i ,a "* "ve or$an")e vr" e ,e%o ne +o" e+eni- varija(ija ne$o iznena,nii na$%i- .* a(ija&

Ovo De 2rizovo .i"%jenje ,e%e i .no$i ,r*$i na*(ni(i&@23A Prema tome4 "ve o"novne eze! <omocu koji; <ristalice .e-ani()o$ ran"5or.iz.a i%i evo%*(ioniz.a zele da o/jasne <ostanak zivotinjski; vrsta4 ne.aj* * .o,ernoj #io%o$iji ni iz,a%e)a on* na*(n* vre,no" ! )oj* "* i. +ri,ava%i i )oj* i. +ri,aj* nji-ovi #ranio(i& ,a najvidjenije <redstavnike ove /iolo0ije4 <o recima jedno0 rusko0 <isca4 darvinizam4 u nje0ovoj <rvo/itnoj formi4 nije nista dru0o do jedna =<rezivela za/luda4 koju deli samo mali /roj nje0ovi; naju<orniji; <rivrzenika=.@25A Jer <rimajuci samu evoluciju or0anski; /ica kao neos<oran fakt4 ovi <redstavnici moderne /iolo0ije od/ijaju da <rime ma koje cisto me;anicko o/jasnjenje ovo0a fakta kao dovoljno i zadovoljavajuce. ,a nji; transformacija ili evolucija or0anski; /ica nije samo jedan /esciljni me;anicki <roces4 vec jedno ciljno zivotno z/ivanje. !lavni faktor ovo0 z/ivanja nije s<oljasnji uticaj koji na or0anska /ica vrsi sredina u kojoj ona zive4 vec jedan nematerijalni <rinci< koji se nalazi u samim tim /icima. Po er0sonu4 <a <rimer4 taj je <rinci< zelja za zivotom ili zivotni na0on4 koji on naziva elan vital. 2a;valjujuci tom zivotnom na0onu4 sva or0anska /ica teze jednom istom cilju4 iako se nalaze u najrazlicitijim sredinama i <od najraznovrsnijim s<oljasnjim uticajima.@26A )aj zivotni na0on je4 dakle4 =du/oki uzrok varijacija=.@27A Od/acujuci me;anicki transformizam ili evolucionizam - ucenje o ti;o0enezi najvi,jeniji +re," avni(i .o,erne #io%o$ije i 5i%o"o5ije @28A za" *+aj* e%eo%o")i ran"5or.iza. i%i evo%*(ioniza.& Oni za;tevaju da /iolo0ija <restane da se u trazenju uzroka <ostanka zivota i zivotinjski; vrsta <ovodi za fizikom i ;emijom.@2:A Jer4 /la0odareci us<esima koje je dosada <osti0la <ri <roucavalju or0ansko0 sveta4 moderna /iolo0ija vec =%o.i "a "vi- " rana vr%o *")e o)vire! u koje su <ozitivnu nauku stavili metodi4 koji su inace <lodonosni u matematici4 fizici i ;emiji. Jedna *")a .e-ani()a ,o) rina je +ri i")iva%a! +a jo" i ,ana" +ri i")*je! na*(n* .i"ao! koja je zivot i akcija. Ova misao tre/a da se oslo/odi to0 <ritiska4 ako ne zeli da4 <okoravajuci se <redrasudama4 <reinaci fakta ili4 jos i vise4 <aralizuje svoj <olet=.@3>A Ali4 ako je <o misljenju <redstavnika teleolosko0 transformizma ili evolucionizma u modernoj /iolo0iji4 0lavni faktor transformiranja ili evoluiranja or0anski; /ica i nji;ovi; vrsta zivotni na0on4 a ne me;anicka sila4 onda se nuzno i lo0icki namece <itanje9 ko je tvorac to0 i takvo0 na0onaC Po -ri"(an")o. *(enj*4 kao sto smo videli4 jedini izvor i tvorac zivota je o0. A kako je zivotni na0on koji omo0ucava ciljne <ostu<ke or0anski; /ica i <ostanak nji;ovi; vrsta zivot4 to i tvorac to0a na0ona moze /iti samo o0. )o <ak4 na kraju krajeva4 znaci da je 0lavni uzrok <ostanka or0anski; vrsta u o0u. 1i#%ija ja"no i ne,vo".i"%eno +o,v%a(i ,a je +ri " varanj* or$an")i- vr" a vora()a 1ozja "i%a i"%a o, +ro" o$ )a "%ozeno.& =( rece o09 neka <usta zemlja iz se/e travu4 /ilje4 sto nosi seme4 i drvo rodno4 koje radja rod +o "voji. vr" a.a... ( /i tako...@3-A Po tom rece o09 neka vrve <o vodi zive duse4 i <tice neka lete iznad zemlje <od svod ne/eski. ( stvori o0 kitove velike i sve zive duse sto se micu4 sto <ovrvese <o vodi +o vr" a.a "voji.! i sve <tice krilate +o vr" a.a nji-ovi.&@31A Po tom rece o09 neka zemlja <usti iz se/e duse zive +o vr" a.a nji-ovi.! stoku i sitne zivotinje i zveri zemaljske +o vr" a.a nji-ovi.& ( /i tako=.@32A (z ovi; citata se jasno vidi da i/lija tvrdi da na zemlji4 u vodi i u vazdu;u zive mno0o/rojne or0anske vrste i da su one stvorene ne u isto vreme vec u razlicite dane4 to jest <oste<eno4 u eta<ama9 naj<re <rostije <a onda slozenije. ' ovo. +o$%e,* iz.e,j* 1i#%ije i #io%o$ije ne +o" oji #i no raz.i.oi%azenje& (stina4 i/lija ne navodi detaljno sve or0anske vrste4 za koje moderna /iolo0ija zna4 i o <ostanku ovi; vrsta ne 0ovori jezikom koji je u stro0om smislu reci naucan. )ako4 na <rimer4 da /i izrazila kauzalni odnos izmedju o0a kao tvorca razni; or0anski; vrsta i ovi; vrsta kao stvorenja ozji;4 i/lija u<otre/ljava recenice kao sto su9 =( rece o09 neka <usti zemlja iz se/e travu... B neka vrve <o vodi zive duse=4 itd. (ako ove recenice ustvari znace9 ( <rouzrokova du;ovna tvoracka sila ozja <ojavu trave na zemlji i dru0i; or0anski; /ica u vodi4 itd. - i<ak one su i <o formi i <o du;u sasvim strane

modernoj /iolo0iji. No4 i u ovom <o0ledu razlika izmedju i/lije i /iolo0ije je vise formalna a manje stvarna4 i sasvim je <rirodna i razumljiva. Jer i/lija nije naucno /iolosko delo4 vec knji0a koja sadrzi u se/i vecne istine /ozansko0 Otkrivenja. A istine svo0 Otkrivenja o0 sao<stava ljudima kroz cinjenice4 koje oni znaju i jezikom koji oni s;vataju. 'azume se4 /la0odareci o0romnim na<orima koje je razumni covek ulozio u <roucavanju or0ansko0 sveta4 moderna /iolo0ija <oznaje vrlo mno0o /ioloski; cinjenica4 koje su ljudima iz vre-mena <ostanka i/lije /ile <osve ne<oznate4 i izlaze i; jezikom koji nije /i/lijski. Ali te nove /ioloske cinjenice4 izlozene naucnim jezikom4 nisu ni izdaleka takve da /i mo0le oz/iljno da os<ore tacnost jedne od najosnovniji; istina Otkrivenja9 istine <o kojoj je 0lavni uzrok <ostanka or0anski; vrsta jedno u svakom <o0ledu savrseno du;ovno /ice4 koje i/lija naziva o0om. Stavise4 ne mo0avsi cinjenicama da os<ori tacnost ove /i/lijske istine4 moderna /iolo0ija je4 <reko svoji; najvidjeniji; <redstavnika4 <ocela <olako da joj se <ri/lizava. &okaza zato imamo u naucnom teleoloskom transformizmu ili evolucionizmu. No4 <riznajuci <ostojanje zivotno0 na0ona kao 0lavno0 faktora transformiranja ili evoluiranja or0anski; /ica4 a ostavljajuci <ot<uno <o strani <ro/lem <ostanka samo0 to0 na0ona4 naucni teleoloski transformizam ili evolucionizam4 u trazenju uzroka transformiranja ili evoluiranja or0anski; /ica i <ostanka nji;ovi; vrsta4 ne ide do jedino lo0icko0 kraja - do o0a. Pravilnije s;vatanje i lo0icnije o/jasnjenje transformiranja or0anski; /ica i <ostanka nji;ovi; vrsta daje takozvani -ri"(an")i e%eo%o")i ran"5or.iza.& )aj transformizam vidi u <reo/razavanju or0anski; /ica i <ostanku nji;ovi; vrsta ne <roizvod jedno0 slucajno0 sticaja razliciti; uticaja cisto me;anicki; <rirodni; sila4 vec ciljno z/ivanje4 ciji je uzrok u savrsenoj svemocnoj du;ovnoj sili - u jednom savrsenom du;ovnom /icu - u o0u. Sam &arvin na kraju svo0a dela "Pore)%o vr" a" <ise9 =(ma nece0 veliko0 u s;vatanju zivota <o kome je )vorac u <ocetku uda;nuo zivot samo malom /roju or0anski; o/lika ili cak i samo jednom takvom o/liku4 i <o kome su se dok se ova <laneta okretala <rema utvrdjenom zakonu 0ravitacije4 iz to0 <rosto0 <ocetak razvili i jos se razvijaju /eskrajni najle<si i najcudnovatiji or0anski o/lici=. @33A Po ucenju takozvano0 ;riscansko0 teleolosko0 transformizma4 dakle4 1o$ je " vorio o"novne or$an")e vr" e i ran"5or.iranje. or$an")i- #i(a i- vr" a o.o$*(io +o" ana) novi- or$an")i- vr" a&@35A %cenje ovo0a transformizma je naj/lize /i/lijskom o<isu <ostanka or0anski; vrsta.

NAPOMENA0
-. Pod jednom zivotinjskom vrstom - s<e0ies - tre/a razumeti z/ir svi; zivotinja sa izvesnim /rojem zajednicki; /itni; oso/ina4 koje se nasledjem <renose sa <okolenja na <okolenje. +lanovi jedne zivotinjske vrste se mnoze uzajamnim ukrstavanjem. Prema tome4 <ostojanost i uzajamna o<lodljivost su 0lavne oznake jedne zivotinjske vrste. GiJus - cvrst4 <ostojan4 ne<okretan. Svedski <rirodnjak +;arles de "inne (-7>7--778$. Grancuski <rirodnjak !eor0es +uvier4 tvorac u<oredne a<atomije i <aleontolo0ije. )ransformatio-onis K <reo/razavanje4 menjanje. #volutio-onis K razvijanje. Od 0rcki; reci9 fi;i - sud/ina4 slucajB i 0enesis K rodjenje4 <ojava. .isao o transformaciji ili evoluciji nije /ila strana ni staroj 0rckoj filosofiji. )ako4 n. <r.4 Heraklit (525-375 <re Hr.$ je ucio da se sve u svetu menja - =sve tece= (<anta rei$$. Po #m<edoklu (3:5-325 <re Hr.$4 sve sto u svetu <ostoji nije

1. 2. 3. 5. 6. 7. 8.

nista dru0o do razlicita kom/inacija cetiri osnovna elementa9 vatre4 vazdu;a4 vode i zemlje4 koji su =koreni sve0a=. Sr. &r. #. ,eller4 !rundriss der !esc;ic;te der 0riec;isc;en P;iloso<;ie4 S. 56-654 "ei<zi0 -886. :. Grancuski <rirodnjak Jean a<tist "amarck4 -733--81: 0.

->. #n0leski <rirodnjak i fiziolo0 +;arles-'o/ert &arEin4 -8>:--881. --. Posto je na<ustio medicinu4 koju je tri 0odine studirao na #din/urskom univerzitetu4 &arvin se u<isao na )eoloski fakultet u *em/ridzu i zavrsio 0a -82- 0. Po zavrsetku svoji; teoloski; studija &arvin je <rimio svestenicki cin4 a odma; <osle to0a je <ostao clan naucne eks<edicije4 koja je <o nared/i en0leske vlade tre/alo da <rouci o/ale Juzne Amerike. "adja = i0l= u kojoj je /ila eks<edicija4 krenula je na <ut <red sam kraj -82- 0. Sa to0a <uta &arvin se vratio tek okto/ra meseca -826. 'ezultate svo0 <roucavanja razliciti; or0anizama &arvin je o/javio u delima9 =Put jedno0 <rirodnjaka oko sveta= (-82:$B =O <ostanku vrsta= (-85:$ i =Poreklo coveka= (-87-$. -1. Stru00le for life K stra0l for lajf. -2. =Prirodna selekcija4 kako kaze &arvin4 svako0 dana i svako0 casa <azljivo <re0leda i najneznatnije varijacije u svima delovima sveta4 od/acujuci one koje su rdjave4 a cuvajuci i saku<ljajuci one koje su do/re. Ona ti;o i /esvesno radi na usavrsavanju svako0 or0ansko0 /ica <rema nje0ovim or0anskim i neor0anskim uslovima zivota4 kad 0od se i 0de 0od se za to ukaze z0odna <rilika. Od ovi; la0ani; ne<rekidni; <romena mi ne vidimo nista sve dok ruka vremena ne o/elezi tok vekova. Pa i onda nas <o0led u davno <rotekle 0eoloske vekove je tako nesavrsen4 da mi vidimo samo to kako se sadanje forme zivota razlikuju od <redjasnji;= ();e Ori0in of S<ecies4 <<. 6>-6-4 "ondon4 -:>1$. -3. )omas 'o/ert .altus4 -766--823 0. - Sr. enjamin *idd4 Social evolution4 <. 214 "ondon4 -:1>.

-5. Neo znaci novo. &olazi od 0rcke reci neos K novB otuda - novodarvinisti. -6. Ali cak i onda kada o/u;vata i o/jasnjava sve /ioloske fenomene i sve rezultate nji;ovo0 naucno0 <roucavanja4 jedna /ioloska ;i<oteza nema i ne moze da ima vrednost jedne definitivne i ne<romenljive istine. Jer sve noviji i noviji rezultati koje <ostizu /ioloske nauke <ri <roucavanju /ioloski; fenomena sve vise i vise sire kru0 nase0 znanja o ovim fenomenima. Na osnovu ti; rezultata4 na <rimer4 zoolo0ija mora da menja svoje klasiranje zivi; /ica. Jer klasirati ziva /ica znaci sastaviti listu u kojoj ce se ukratko i ;ronoloski <o/rojati forme zivi; /ica <o onome redu <o kome su one dolazile na svet. *lasiranje /ica je jedna vrsta 0enealo0ije. Jedna takva klasifikacija nema <retenzija da /ude definitivna i ne<romenljiva. *lasifikacija izvrsena u do/a <leziosaurusa (=zivotinja /liska 0usteru=4 zmija-0uster4 fosilni 0mizavac4 du0 od --S1-2 i od 3-7 m.4 du0acko0 vrata4 male 0lave4 kratko0 re<a i sa <erajima mesto no0u. .. Vujaklija9 "eksikon strani; reci i izraza4 str. :>7$4 ne /i od0ovarala klasifikaciji koju mi danas vrsimo. A kroz nekoliko ;iljada vekova4 sadanja ce klasifikacija =/iti samo jedna 0lava <aleontolo0ije= (G. 'oussel et .me 'ouUsel4 O<. cit.4 <. -72$. Prema tome4 ca <romenom ovi; klasifikacija zivi; /ica4 moraju se menjati i ;i<oteze koje imaju za zadatak da o/jasne <ostanak svi; zivotinjski; vrsta koje su ovim klasifikacijama o/u;vacene. -7. Po *iviju4 ovaj se <rinci< moze izloziti ovako9 =Svako /ice4 sna/deveno or0anima za zivot4 o/razuje jedan zatvoreni sistem ciji delovi od0ovaraju jedni dru0ima i4 jednim uzajamnim ot<orom <rotivu ono0a sto skodi or0anizmu4 sudeluju u jednoj odredjenoj akciji=. - !. Sartais4 O<. cit.4 <. -:-4 note 1. -8. +<. !. Sartais4 O<. cit.4 163. -:. Or0anizmi koji se mo0u videti <omocu mikrosko<a. 1>. Od 0rcke reci9 sin K sa4 zajednoB i /ios K zivot. 1-. P. olsc;e4 O<. cit.4 str. ::. otanika4 eo0rad4 -:284 str. -13--15.

11. &r. Stevan J. Jakovljevic4

12. Alfred #s<inas4 &es soctetes animales4 ((( ed.4 Paris4 -:134 <. -1-. 13. Sr. V. *idd4 Princi<les of Eestern civilisation4 <<. 3>-32. 15. . *idd4 (/id.4 <. 53.

16. Nemacki /iolo0 Av0ust Vajsman4 -823--:-5. 17. astard je melez koji nastaje od ukrstanja dveju /iljni; ili zivotinjski; vrsta.

18. !re0or .endel ziveo je od -811 do -883. 0. Pored dru0i; /iljaka4 on je ukrstio i 11 varijeteta 0raska. Posle mno0o/rojni; eks<erimenata ove vrste4 on je dosao do zakljucka da se /astard =ce<a=. Sta to znaci videce se na sledecem <rimeru. *ada se ukrste /eli i crveni nocurak =oni cine novu roditeljsku 0eneraciju4 koju cemo oznaciti sa '. O<lodjenjem crveni; i /eli; cvetova <ostaje /astard. Ovu <rvu 0eneraciju nazvacemo9 <rva 0eneracija /astarda4 i oznaciti je sa G-. astard <rve 0eneracije razlikuje se od o/a roditelja9 nije ni crven4 ni /eo4 vec ruzicaste (roze$ /oje. Ako se izvrsi o<lodjenje samo izmedju /astarda G- 0eneracije4 onda se do/ijaju /astardi dru0e 0eneracije G1. Ali medju njima <ostoje znatne razlike i mozemo odma; uociti trojake jedinke. Jedne imaju cisto /ele cvetove4 dru0e

imaju cisto crvene cvetove4 a trece imaju roze cvetove. Ovu <ojavu <rvi je <osmatrao .endel4 i zato se kaze /astard se =mendeluje=4 tj. =ce<a=. .endel je ustanovio cak i /rojni odnos /astarda dru0e 0eneracije. On je nasao da je 15V jedinki sa /elim cvetovima4 15V sa crvenim cvetovima4 a 5>V sa roze cvetovima. *ada se izvrsi samoo<lodjenje medju istovetnim jedinkama dru0e 0eneracije /astarda onda se do/ijaju /astardi trece 0eneracije - G2 +e<anje /astarda dru0e 0eneracije teklo je na sledeci nacin. Od jedinki sa /elim cvetovima4 do/ice se jedinke sa cisto /elim cvetovima. Od jedinki sa cisto crvenim cvetovima4 do/ice se jedinke sa crvenim cvetovima. ,naci4 /astardi dru0e 0eneracije sa cisto crvenim i cisto /elim cvetovima ne ce<aju se vise i ne daju /astarde. .edjutim4 /astardi dru0e 0eneracije sa roze cvetovima ce<aju se jos i dalje. .edju jedinkama trece 0eneracije4 <roizisli; iz roze /astarda dru0e 0eneracije4 naci cemo 15V sa cisto /elim cvetovima4 15V sa cisto crvenim cvetovima i 5>V sa roze cvetovima=. &r. St. J. Jakovljevic4 O< cit.4 str. 1>7-1>8. 1:. Sr. G. +;allaFe4 O<. cit.4 <. -5>4 note -. 2>. Sr. !. Sartais4 O<. cit.4 <. 17-. 2-. Pisuci o ovome4 (v &elaz4 nekadanji <rofesor anatomije i u<oredne anatomije na Sor/oni4 <ored ostalo0a4 kaze i ovo9 ='ado <riznajem4 da niko nikada nije video kako jedna vrsta radja dru0u vrstu4 kao i to da ne <ostoji nikakva a<solutna jasna o<aska koja /i dokazivala da se je ma kada tako sto desilo... Ja sam a<solutno u/edjen4 da je covek transformist ili netransformist ne iz razlo0a koje je izvukao iz <rirodne istorije4 ne0o z/o0 svoji; filosofski; misljenja. *ada /i radi o/jasnjenja <orekla vrsta4 sem descendentne4 <ostojala kakva dru0a naucna ;i<oteza4 mno0i /i transformisti na<ustili nji;ovo sadanje misljenje kao nedovoljno dokazano= ((. &ela0e4 "a structure du <roto<lasme et les t;eories sur lH;eredite et les 0randes <ro/lemes de la /iolo0ie 0enerale4 <. -834 Paris4 -8:5 (Navedeno <o !. Sartais-u4 O<. cit.4 <. 177$. 21. Sr. *. *ern4 O<. cit.4 str. 22-23. 22. Sr. G. +;allaFe4 O<. cit.4 <. -5>. 23. +<. *. *e<n4 O<. cit.4 str. 1:. 25. P. L. SvWetlov4 O<. cit.4 str.-51. 26. +<. G. 'oussel et .me 'oussel4 O<. cit.4 <<. -76--77. 27. Henri er0son4 lHenvolution creatrice4 G. Alcan4 Paris4 -:134 <. :5. er0son4 *arel i dru0i.

28. 'ajnke4 &ris4 &enert4

2:. +<. G. 'oussel et .me 'oussel4 O<. cit.4 <. -77. 3>. (/id.4 <. -8>. 3-. -..ojc.-4--. 31. -..ojs.-41>-1-. 32. -..ojs.-413. 33. );e Ori0in of s<ecies4 <. 3>2. 35. +< !. Sartais4 O<. +it.4 <<. 175-176B P. L. SvWetlov4 O<. cit.4 str. -57--62.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

0$ .A)#'(JA"(S)(+*O %+#Nj# O POS)AN*% +OV#*A Jedno od zivotni; <itanja covekovi;4 tj. jedno od oni; nje0ovi; <itanja koja on kao razuman i svesna licnost nije nikada mo0ao da iz/e0ne4 jeste9 kako je <ostao covekC

Nasu<rot ;riscanskom s;vatanju <ostanka coveka4 materijalizam4 odnosno me;anicki transformizam uci da je covek <ostao iz isti; uzroka i na isti nacin kao i sva ostala or0anska /ica. % lancu me;anicko0 transformiranja ovi; /ica4 koji se u toku vremena stvarao <o jednim i istim zakonima sle<e <rirode4 covek ne <redstavlja nista dru0o do <oslednji /eocu0. Prema tome4 ne<osredno0 <retka covekovo0 tre/a traziti ne dru0de4 vec medju <redstavnicima oni; zivotinjski; vrsta koje su4 <osle coveka4 najrazvijenije i <o svojim oso/inama coveku najslicnije. A kako su takozvani covekoliki majmuni - 0orila4 sim<anza4 oran0utan i 0i/on - u svakom <o0ledu coveku naj"%i(niji4 to i covek vodi svoje <oreklo od nji;. )o <oreklo nije ne<osredno vec <osredno4 jer covek nije ne<osredni vec <osredni <otomak ovi; majmuna. Ne<osredni <redak covekov je takozvani <itekantro<os@-A ili majmun-covek koji je davno izumro4 no ciji je skelet docnije <ronadjen u zemlji.@1A Do)aze za a(no" "vo$a *(enja o .aj.*n")o. +ore)%* (ove)a +re," avni(i .e-ani()o$ ran"5or.iz.a na%aze * (injeni(a.a )oje na. +r*zaj*0 u<oredna anatomija@2A i fiziolo0ija4@3A em/riolo0ija@5A i <aleontolo0ija.@6A )ako4 na <rimer4 <o nji;ovom misljenju9 a$ '+ore,na ana o.ija i 5izio%o$ija jasno 0ovore o tome da izmedju telesne 0radje majmuna i coveka4 kao i izmedju funkcija nji;ovi; or0ana <ostoji velika slicnost. )a slicnost je <okatkad tolika4 da su cak i zakrzljali ostaci - takozvani =rudimenti= - <ojedini; or0ana majmunsko0 i covecje0 tela istovetni.@7A /$ E.#rio%o$ija dokazuje da =onto0eneza=@8A o/navlja =filo0enezu=4@:A to jest da em/rion jedno0 or0ansko0 /ica <rolazi kroz sve faze razvoja kroz koje su <rosla sva or0anska /ica <re nje0a. A sto vazi za em/rion ostali; or0anski; /ica4 vazi i za em/rion coveka9 i on4 <re ne0o sto <ostane covekov4 <oste<eno /iva em/rion svi; or0anski; /ica koja su nastala <re coveka4 <a <rema tome i em/rion majmuna. v$ Pa%eon o%o$ija <ruza dovoljno dokaza da je <itekantro<os ili majmun-covek nekada <ostojao4 jer se u zemlji nalaze nje0ovi skeleti.

*'()(*A .A)#'(JA"(S)(+*O! %+#NjA O POS)AN*% +OV#*A Jesu li ova i ovakva tvrdjenja <redstavnika nauke o majmunskom <oreklu coveka sasvim o<ravdanaC Prvo4 neos<orna je cinjenica da izmedju takozvani; antro<oidni; ili covekoliki; majmuna <ostoji izvesna anatomsko-fizioloska slicnost. Ali je isto tako neos<orna i cinjenica da iz.e,j* ovi; .aj.*na i (ove)a +o" oje i vr%o vazne ana o.")o/5izio%o")e raz%i)e& Po <riznanju sami; ne<ristrasni; <redstavnika /iolo0ije4 te su razlike takve i tolike@->A da se z/o0 nji; antro<oidni majmuni i covek moraju smatrati i klasifikovati kao clanovi <ose/ni; zivotinjski; vrsta.@--A &ru0o4 tacnost takozvano0 /io0eneticno0 zakona@-1A <o kome =onto0eneza o/navlja filo0enezu= os<orena je od mno0i; najvidjeniji; <redstavnika same /iolo0ije.@-2A )rece4 istrajni na+ori +a%eon o%o$ije ,a * "%ojevi.a ze.%je +rona,je ")e%e iz*.r%o$ +i e)an ro+o"a i%i .aj.*na/(ove)a! "ve ,o ,ana"! o" a%i "* #ez*"+e"ni& Jer se naj/olji <redstavnici nauke slazu u tome4 da svi dosada <ronadjeni delovi to/oze skeleta izumrlo0 <itekantro<osa nisu ustvari nista dru0o do ili delovi skeleta majmunsko04 ili delovi skeleta covecje0.@-3A Prema tome4 sve do nasi; dana4 <aleontolo0ija nije us<ela da os<ori tacnost tvrdnje samo0a &arvina4 da =na or0anskom nizu izmedju coveka i nje0ovi; naj/lizi; srodnika <ostoji <rekid koji ne moze da se <remosti nijednom izumrlom ili zivom vrstom=.@-5A No +re)i, iz.e,j* (ove)a i nje0ovi; naj/lizi; srodnika - (ove)o%i)i- .aj.*na +o" aje ,a%e)o "iri i ,*#%ji! )a,a "e4 <ored anatomsko-fizioloski;4 *z.* * o#zir i +"i-o%o")e i%i ,*-ovne raz%i)e )oje i- ,e%e . )ako4 na <r.4 cak i onda kada se nalazi na

najnizem ili naj<rimitivnijem stu<nju kulturno0 razvoja4 covek je jedna svesna i razumna licnost koja misli i 0ovori <omocu <ojmova4 ras<olaze svescu o slo/odnoj volji4 nosi u se/i jedan kriterijum do/ra i zla - jedno merilo eticki; vrednosti - i4 za;valjujuci tim svojim du;ovnim ili <si;ickim s<oso/nostima4 on ima9 reli0iju4 etiku4 filosofiju4 <ravo4 umetnost i dru0e kulturne vrednosti. .edjutim o<ste <oznata je istina da su sve ove i ovakve manifestacije covekovo0 zivota zivotinjama - cak i onim najrazumnijim i coveku najslicnijim <ot<uno strane. Prema tome4 cak i kada /i me;anicki transformizam us<eo da dokaze <ot<unu anatomsko-fiziolosku i em/riolosku slicnost izmedju covekoliki; majmuna i coveka4 on time ne /i mo0ao da svede coveka na jednu vrstu razvijenije0 majmuna. Jer se =ar0umentima te vrste4 /itna razlika izmedju coveka i zivotinje - razlika koja <ostoji u dru0oj4 <si;ickoj o/lasti - i ne dodiruje=.@-6A A a i a)va raz%i)a iz.e,j* (ove)a i o" a%i- zivo inja "e naro(i o i i" i(e * #i#%i")o. o+i"* " varanja (ove)a& Jer i/lija jasno 0ovori o tome da je covek u telesnom <o0ledu slican ostalim zivotinjama4 <osto je stvoren od oni; isti; elemenata od koji; su i one sastavljene.@-7A No za razliku od ostali; zivotinja covek je <ostao =dusa ziva= na jedan <ose/an nacinB@-8A on je do/io dusu koja nosi u se/i o/licje svo0a )vorca - o/licje o0a.@-:A % toj i takvoj dusi covekovoj i nalaze se ona <ose/na <si;icka svojstva nje0ova koja mu o/ez/edjuju izuzetan <olozaj u svetu.@1>A ez te i takve duse covek ne /i /io ni 0os<odar zemlje i sve0a sto je na njoj4 ni 0os<odar se/e samo0. Sa tom i takvom dusom4 <ak4 covek <oste<eno ali istrajno siri i jaca svoju vlast nad materijalnom i or0anskom <rirodom4 i van se/e i u se/i. &okaz za to imamo u us<esima koje je covek u toku svoje du0e i mucne istorije <osti0ao u svima 0ranama svoje mno0ostruke kulturne delatnosti9 reli0ijske4 eticke4 <ravne4 umetnicke4 filosofske4 naucne itd. % ;riscanskom svetitelju ta i takva dusa dovodi coveka do <ot<une kontrole i vlasti nad nje0ovim telom. ,ato je *arelu <ravu kada kaze da je dusa =najveca sila ovo0a sveta=4 i da ona <retstavlja s<ecificni vid ili oznaku coveka - vid ili oznaku kojom se on razlikuje od svi; dru0i; zivi; /ica.@1-A Po ;riscanskom ucenju4 tvorac covekove duse i covekovo0 tela je o0. Prema tome4 nasu<rot materijalizmu4 Hriscanstva uci da covek kao sinteza materijalno0 i du;ovno0 - tela i duse - nije <roizvod sle<o0 ili <uko0 slucaja4 vec <osledica ne<osredne ili <osredne intervencije jedno0 svesno0 i razumno0 uzroka4 is<unjenje jedno0 smisljeno0 i odredjeno0 <lana i cilja - delo ozje.

NAPOMENA0
-. 1. Od 0rcki; reci9 <itekos K majmun4 i ant;ro<os K covek. % <rvom izdanju svo0a dela =Poreklo vrsta=4 &arvin nije zastu<ao tezu o majmunskom <oreklu coveka. Na<rotiv4 on je u njemu do<ustao ozju interven-daju u stvaranju <rvi; or0anski; /ica. )ek docnije4 <od uticajem svoji; ucenika4 &arvin je <rimio tezu o majmunskom <oreklu coveka i -87-. 0od. izlozio je u svome delu =O <oreklu coveka=. 'azume se4 iz ovo0a se ne sme izvesti zakljucak da je &arvin /io materijalist i ateist4 Jer4 -872. 0. - dakle dve 0odine <osle o/javljivanja ovo0 nje0ovo0 dela - &arvin je <isao jednom ;olandskom studentu ovako9 =Nemo0ucnost zamisliti da je ovaj velicanstveni i cudni svemir zajedno sa svima nama razumnim /icima <ostao <ukim slucajem - za mene je 0lavni razlo0 da <ostoji o0=. % svojoj auto/io0rafiji &arvin kaze9 =)ajna <ocetka svi; stvari za nas je nerazresivaB sto se4 <ak4 mene tice4 ja ostajem u ovom slucaju a0nosticar=. (+itirano <o *. *ernu4 O<. +it.4 str. 1617$. - (sto tako i "amark je verovao u o0a4 koji je4 <o njemu4 tvorac vaseljene i <rirode. - +<. !. Sartais4 O<. cit.4 <. 163. Nauka koja u<oredjuje 0radju i sastav covecje0 tela sa telom zivotinje. - .. Vujaklija4 O<. cit.4 str. 58. Nauka o <rirodnim <rocesima u telu or0anizama4 /iljaka4 zivotinja i coveka. - . Vujaklija4 O<. cit.4 str. -1--.

2. 3.

5.

Nauka o razvitku zametka (em/rija$ u materinoj utro/i <ocevsi od jajne celije do na<ustanja jajni; ovoja ili do <oroda. - .. Vujaklija4 O<. cit.4 ct<. 282. Nauka koja <roucava zivotinje i /iljke koje su zivele na ,emlji u ranijim vremenima i ciji se tra0ovi i ostaci nalaze i danas u ,emljinoj kori. - .. Vujaklija4 O<. cit.4 str. 827. Na <r.9 sle<o crevoB tiroidna ili stitasta zlezda (0landula t;Freoidea$B nadmozdana zlezda (0landula <inealis$ i dr. 'azvitak jedinke od o<lodjeno0 jajeta <a do <ot<uno0 or0anizma. - .. Vujaklija4 O<. cit.4 str. 8--. 'azvitak vrsteB 0eneoloski razvitak /iljni; i zivotinjski; vrsta4 rodova4 familija i klasa. - .. Vujaklija4 O<. cit.4 str. -1-3.

6.

7. 8. :.

->. )ako4 na <r.4 dok majmun skace4 drzeci savijene no0e i telo na0nuto na<red i oslanjajuci se na ste0nute <esnice4 dotle covek4 za razliku od majmuna4 ima vertikalan stav i ide us<ravno. (sto tako <ostoji razlika izmedju o/lika i sastava majmunove i covekove kicme4 duzine nje0ovi; <rednji; i zadnji; udova (majmun4 ustvari4 ima <rednje i zadnje =ruke=B anatomski on je =cetvororucna= zivotinja4 <a je zato neo/jasnjivo razvice no0u iz ruku$4 kao i izmedju funkcija nji;ovi; <ojedini; or0ana. +ovekova lo/anja o/u;vata C nje0ove 0lave4 a lo/anja majmuna ne o/u;vata ni -S1 nje0ove 0lave. )akozvani *am<erov licni u0ao iznosi9 kod majmuna 2>-25TB kod o/icno0 coveka 7>-8>T4 a kod statua 0rcki; /o0ova <uni; :>T. ,a<remina lo/anje jedno0 majmuna iznosi 31>-58> sm24 a kod antro<oidni; majmuna nikada ne <relazi 61>T. *od mikrokefalno0 coveka (sa malom 0lavicom$4 ta za<remina iznosi ->>> sm24 kod odrasle zene -225 sm2B kod odraslo0 coveka -5>> sm24 a ima lo/anja cija za<remina iznosi -6>> sm2. Sto se tice tezine moz0a4 najmanji covecji mozak je tezi od najvece0 majmunsko0 moz0a9 odrasli 0orila je 0otovo dva<ut tezi od jedno0 usmana4 dok je nje0ov mozak mno0o laksi od moz0a ovo0 <oslednje0. .ozak sim<anza je tezak 3>> a mozak o/icno0 coveka -5>> 0rama. ajronov je mozak /io tezak 1128 0r.4 *ivijev -82> 0r.4 *romvelov 1122 0r.4 a *antov -65> 0r. itd. (sto tako <ostoji razlika izmedju krvi majmuna i krvi coveka. (Sr. G. Pal;ories4 O<. cit.4 <<. 115156B !. 'ausc;en4 A<olo0etik fur Prima4 onn4 -:->4 S. 11-12B *. *ern4 O<. cit.4 str. 25-26. --. P. L. SvWetlov4 O<. cit.4 str. -5>. -1. io0enetican (0r. /ios4 0enos$4 koji se ticu razvitka zivotaB /io0enetican zakon4 zakon koji su naj<re formulisali nemacki <rirodnjaci Gric .iler i #rnst Hekl4 <o kome sve zivotinje u toku em/rionalno0 razvitka <rolaze kroz faze u kojima lice na dru0e <ot<uno razlicite zivotinje. - .. Vujaklija4 O<. cit.4 str. -57.

-2. Po samom &arvinu4 sve zivotinje ne <rolaze kroz sve faze razvoja kroz koje su <rosli nji;ovi <reci. (S<. !. Sartais4 O<. cit.4 <. 171$. - A0asiz (svajcarski <rirodnjak4 -8>7--872X <ise9 =Nijedna visa zivotinja ne <rolazi kroz sve faze razvoja koje su <rosli svi nizi ti<ovi zivotinjsko0 carstva4 vec <rosto tr<i jednu seriju <romena4 koje su svojstvene zivotinjama one 0rane kojoj i ona sama <ri<ada=. (+itirano <o !. Sartais-u4 O<. cit.4 <. 172$. io0eneticki zakon su <oricali jos i9 &enert4 &ris4 Vajsman4 Stajman4 Glajsman4 Go0t i dr. -3. roj ovi; manji; ili veci; delova skeleta4 do koji; je dosla <aleontolo0ija4 nije mali. ( on se iz dana u dan <ovecava. Prvo mesto <o redu isko<avanja zauzima takozvana neandertalska lo/anja. )a lo/anja4 odnosno samo jedan njen deo4 nalazi se u muzeju u onu. Nju4 kao i jos nekoliko kostiju sa njom4 otkrio je ". Gulrot u Neandertalu kod &iseldorfa. Na osnovu te lo/anje i ti; kostiju rekonstruisan je takozvani neandertalski covek. Vir;ov <ak misli da i danas zive ljudi koji imaju lo/anju ovo0 neandertalsko0 coveka. Po misljenju <rof. *laca4 neandertalski covek je sasvim /lizak sadanjem australijskom urodjeniku. Ovde je rec dakle ne o <itekantro<osu4 vec o coveku koji se <o svome fizicko-;emijskom sklo<u razlikuje od svake zivotinje. !odine -8:-4 ;olandski lekar #u0en &i/oa nasao je na ostrvu Javi4 <ored mno0i; kostiju davno izumrli; veliki; sisara4 i9 jednu /utnu kost4 jednu temenu kost4 jedno <arce vilice i dva kutnjaka. )e kosti on je -8:5. 0. o0lasio za kosti ono0 or0ansko0 /ica koje je na lancu evolucije <o<unjavalo <razninu izmedju majmuna i coveka. )o /ice on je nazvao majmun-covek ili <itekantro<os. .edjutim4 Vir;ov je /io misljenja4 da od svi; kostiju koje je nasao &i/oa samo /utna kost <ri<ada coveku dok su ostale majmunske. &ocnija istrazivanja4 <ak4 jasno su dokazala da je takozvani <itekantro<os u stvari majmun4 koji je nesto /lizi savremenom coveku4 ne0o sadasnji covekoliki maJmun. (O<sirnije o ovome kod *. *erna4 O<. cit.4 str. 21-22$. eo0rad4 -:2-4 str. 1>5.

-5. =+ovekovo <oreklo=4

-6. P. L. SvWetlov4 O<. cit.4 str. -5---51. -7. -..ojs.147 i -:. -8. -..ojs.147. -:. -..ojs.-416-17. 1>. -..ojs.-418. 1-. &r. AleJis +arrel4 "H;omme4 cet inconnu4 Paris4 -:284 <. -28.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

d$ .A)#'(JA"(S)(+*O %+#Nj# O &%S( &osledan svom osnovnom s;vatanju sveta4 <o kome je mrtva materija jedina realna su<stanca i jedini izvor i uvor svi; fenomena ne samo neor0ansko0 vec isto tako i or0ansko0 i <si;icko0 zivota - materijalizam uci4 da dusa kao nematerijalno4 du;ovno4 od tela nezavisno i /esmrtno /ice ne <ostoji. )akozvani <si;icki fenomeni4 smatraju materijalisti4 nisu manifestacije te i takve duse4 vec funkcije <ojedini; or0ana nase0 tela4 narocito nase0 moz0aB oni su su<ojave tela4 tj. materije. Poznato je4 na <rimer4 Go0tovo@-A tvrdjenje da du;ovna delatnost covekova nije nista dru0o do funkcija nje0ovo0 moz0a4 tj. funkcija jedne cisto materijalne su<stance. (sto tako4 <oznato je i .alesotovo@1A u<oredjenje4 <o kome4 izmedju covekove misli i nje0ovo0 moz0a <ostoji isti odnos kao i izmecu crne dzi0erice i zuci4 i nje0ovi; /u/re0a i mokrace. Otuda materijalisti misle da za <ravilno s;vatanje i o/jasnjenje takozvano0 <si;icko0 zivota nije <otre/no da covek <ret<ostavlja <ostojanje jedne <ose/ne duse4 vec da do/ro <oznaje fizioloske <rocese moz0a koji ovom zivotu <ret;ode i od koji; on iskljucivo zavisi. Jer se <si;oloski fenomeni mo0u svesti na fizioloske onako isto kao sto se /ioloski mo0u svesti na fizicko-;emijske. Prema tome4 <o misljenju materijalista4 <si;olo0ija@2A ustvari i nije nista dru0o do fiziolo0ija moz0a.@3A &a /i dokazali tacnost ovakvo0 svo0 ucenja o dusi4 materijalisti se <ozivaju na izvesne cinjenice iz anatomije i u<oredne antro<olo0ije4@5A <si;olo0ije i <atolo0ije.@6A )ako4 na <rimer4 +o nji-ovo. .i"%jenj*0 a$ Ana o.ija i *+ore,na an ro+o%o$ija vr,e da ste<en razvoja covekovo0 svesno0 du;ovno0 zivota zavisi od velicine nje0ovo0 moz0a. /$ Ma erija%i" i()a +"i-o%o$ija vr,i da je svaki <si;icki fenomen uslovljen fizioloskim fenomenom - nervnim <rocesom. &ru0im recima4 ova <si;olo0ija tvrdi da svaki <si;icki fenomen ima svoj fizioloski su<strat ili <odlo0u4 /ez koje ne moze da <ostoji. Prema tome4 <si;olosko zavisi od fiziolosko04 a ne fiziolosko od <si;olosko0B covekova <si;olo0ija se menja <rema covekovoj fiziolo0iji4 a ne nje0ova fiziolo0ija <rema nje0ovoj <si;olo0ijiB covekovo telo utice na covekovu dusu4 a ne covekova dusa na covekovo telo. v$ Pa o%o$ija vr,i da svaka <ovreda jedno0a dela covekovo0 moz0a <ovlaci za so/om <romenu ili <oremecaj u onoj o/lasti covekovo0 du;ovno0 zivota koja od to0 dela covekovo0 moz0a zavisi. &usevne /olesti su neminovne <osledice nervni; o/oljenja.@7A

*'()(*A .A)#'(JA"(S)(+*O! %+#NjA O &%S( Ovakvo .a erija%i" i()o *(enje o ,*"i za"novano je na "%az* "a "%e,e(i. neo"+orni. (injeni(a.a0 vr,nja.a )oje "e ne

a$ Iz.e,j* .a erija%ni- i +"i-i()i- +ojava +o" oji ve%i)a raz%i)a&

Prvo4 dok se .a erija%ne +ojave nalaze u +ro" or*! dotle +"i-i()e +ojave ne za*zi.aj* ni)a)av +ro" or& Jer covekove misli4 osecanja i zelje nemaju ni duzinu4 ni sirinu. ni visinuB one nisu ni 0ore ni dole4 ni levo ni desno4 ni /lizu ni daleko. &ru0o4 za raz%i)* o, .a erija%ni- +ojava )oje "e .o$* .eri i! +"i-i()e +ojave "* ne.er%jive6 za nji;ovo merenje ne <ostoji jedna <ose/na4 odredjena mera. Jer izrazi9 veliki4 tezak4 du/ok i njima slicni - velika lju/av4 teska tu0a4 du/oka misao itd. - nemaju u <si;olo0iji matematicko znacenje. )rece4 <osto se nalaze u <rostoru i <osto su merljive4 .a erija%ne +ojave <odlezu culnom iskustvu4 to jest nji; (ove) "aznaje +o.o(* "voji- (*%a& *ao /ez<rostorne i nemerljive4 <ak4 +"i-i()e +ojave su van domasaja covekovo0 culno0 iskustvaB nji; (ove) "aznaje "vojo. "ve"(*& (sto tako4 materijalne <ojave su saznajne za sve ljude4 dok <si;icke <ojave saznaje samo <ojedinac kao svesni su/jekt.@8A Prema tome4 neos<orna je cinjenica =da su <si;icke <ojave <ot<uno oso/ene <rirode i neu<oredljive sa fizickim=.@:A ,ato se <si;icke <ojave i ne mo0u svesti na materijalneB zato <si;olo0ija nije i ne moze /iti isto sto i fiziolo0ija moz0a. /$ A)o "e +"i-i()o ne .oze "ve" i na .a erija%no! on,a ono i nije 5*n)(ija i%i e+i5eno.en .a erija%no$& Otuda je i tvrdjenje da mozak luci misao onako isto kao sto crna dzi0erica luci zuc a /u/rezi mokracu - a<surdno ili /esmisleno.@->A Jer crna dzi0erica i /u/rezi4 s jedne strane4 i zuc i mokraca4 s dru0e4 <redstavljaju <ojave iste vrste4 to jest <ojave fizicko;emijske ili materijalne <rirode. % ovom slucaju4 dakle4 dva uzroka materijalne <rirode izazivaju dve materijalne <osledice. .edjutim4 nije isti slucaj sa covekovim moz0om i nje0ovom mislju9 izmedju nji; <ostoji /itna kvalitetna razlika. (sto tako4 +o" oji #i na raz%i)a i iz.e,j* o" a%i- (ove)ovi- +"i-i()i- " anja i nji-ovi- .a erija%ni- "*+" ra a& ,ato &i oa 'ejmond@--A smatra da <itanje nacina <ostanka <si;icko0 i fizicko0 <redstavlja jednu od dosada nereseni; za0onetaka sveta. =*akva <ojmljiva veza <ostoji4 <ita se on4 izmedju odredjeni; <okreta koje u mome moz0u vrse odredjeni atomi4 s jedne strane4 i cinjenica9 da ja osecam /ol4 radost4 slatko ... i da iz to0a dolazim do uverenja9 ja <ostojim4 dakle - s dru0e straneC=@-1A itnu razliku izmedju materijalno0 i <si;icko0 na0lasava i francuski <si;olo0 'i/o kada kaze9 =Nesumnjivo je4 da /i anatomist i fiziolo0 mo0li vekovima da <roucavaju mozak i nerve4 <a da i<ak i ne naslute sto su to /ol i zadovoljstvo4 ako i; <ret;odno nisu osetili. % ovom <o0ledu4 nista ne moze da zameni svedocanstvo svesti4 i uvek se tre/a secati sledeci; reci jedno0 anatomiste9 =Pred zilicama moz0a mi licimo na fijakeriste koji <oznaju ulice i kuce ali ne znaju sta se u njima z/iva=.@-2A )indal@-3A misli4 da cak i onda kada /i nam rad moz0a /io <ot<uno <oznat4 mi ne /i mo0li da od0ovorimo na <itanje9 =*ako su fizicki <ostu<ci vezani za cinjenice svestiC= Jer =ce <rovalija koja razdvaja ove dve vrste <ojava uvek ostati ne<relazna za razum=.@-5A )o misljenje deli i *arel kada kaze9 =Nista nam ne do<usta da razumemo odnose izmedju svesti i nervni; <rocesa4 izmedju misaono0 i mozdano0... i kako se radja misao... .i nista ne znamo o <oreklu razuma=.@-6A Pro iv* .a erija%i" i()o$ vr,jenja ,a "* +"i-i()e +ojave e+i5eno.eni .a erija%ni-! $ovori i (injeni(a ,a "e .a erija! iz )oje je "a" av%jeno (ove)ovo e%o! * o)* "va)i- >/: $o,ina +o +*no iz.eni& *ada /i <si;icki zivot covekov /io samo e<ifenomen nje0ovo0 telesno0 zivota4 onda /i covek4 <osle svake sedme ili devete 0odine4 <restajao da /ude svestan svi; misli4 osecanja i zelja koje je imao u toku <rotekli; 7-: 0odina. .edjutim4 svi mi iz licno0 iskustva znamo da nije takav slucaj. )ako4 na <rimer4 cak i najstariji ljudi se secaju svo0 najranije0 detinjstva cesto <uta do najsitniji; i najneznatniji; detalja. !de se cuvaju te us<omene iz najudaljenije <roslosti4 kad se telo deteta u toku vise decenija vise <uta iz osnova izmeniloC Otuda4 nije "a"vi. neo"+orno ni .a erija%i" i()o vr,jenje ,a " e+en razvoja (ove)ovo$ "ve"no$ zivo a *ve) zavi"i o, ve%i(ine nje$ovo$ .oz$a& )o/oznja srazmera =izmedju razvijenosti moz0a i svesno0a zivota je ono sto je najnejasnije ili najnerazumljivije u svetu=. Jer =/ilo da je rec o velicini moz0a4 /ilo o nje0ovoj tezini ili o odnosu nje0ove tezine

<rema tezini celo0a tela4 nijedna od materijalisticki; formula nije u skladu sa cinjenicama=. @-7A ilo je4 na <rimer4 0enijalni; ljudi4 koji su imali mozak laksi od moz0a naj<rosecnije0 coveka. A lo/anja sa najvecom unutarnjom za<reminom ili najvecim ka<acitetom ne <ri<ada coveku sa najrazvijenijim svesnim zivotom4 kako /i <o ucenju materijalizma tre/alo da /ude4 vec jednom divljaku iz Nove ritanije.@-8A I" i je "%*(aj i "a .a erija%i" i()i. vr,jenje. ,a +ovre,a je,no$ ,e%a (ove)ovo$ .oz$a izaziva o,$ovaraj*(i +ore.e(aj * nje$ovo. ,*-ovno. zivo *& Ni ovo materijalisticko tvrdjenje nije ostalo neos<oreno. &okazano je4 na <rimer4 da se <ojedine umne funkcije mo0u <ovratiti i onda kada su nji;ovi od0ovarajuci materijalni su<strati - nervni centri - razoreni. Ove <ovracene umne funkcije Glorens@-:A i Vunt@1>A su nazvali vi)arni.@1-A 5*n)(ija.a moz0a. (sto tako4 <o tvrdjenju najveci; strucnjaka4 neke mentalne /olesti4 kao sto je na <rimer ;isterija4 nisu <osledica nikakvi; <ovreda.@11A v$ Kao " o +"i-i()e +ojave zavi"e o, .a erija%ni-! a)o i .a erija%ne zavi"e o, +"i-i()i-6 kao sto e%o * i(e na ,*"*! tako i ,*"a * i(e na e%o& Neos<orna je cinjenica da <si;icki zivot covekov umno0ome zavisi od nje0ovo0 telesno0 zivota. Svaki covek iz licno0 iskustva zna kakve <romene u nje0ovom <si;ickom zivotu izazivaju4 na <rimer9 0lavo/olja4 zu/o/olja4 0lad4 zedj4 zamor4 alko;ol i tome slicno. Hirursko odstranjenje kakvo0 vazno0 or0ana iz covecje0 tela moze <ak da izazove citave <oremecaje u covekovom <si;ickom zivotu. ( materijalisti su u <ravu kada na0lasavaju i <odvlace ove neos<orne cinjenice. Ali materijalisti nisu u <ravu kada ili <revidjaju ili /ezrazlozno s<ore dru0e isto tako neo"+orne (injeni(e! )oje ne+o#i no ,o)az*j* ,a i .a erija%no zavi"i o, +"i-i()o$! ,a i ,*"a * i(e na e%o& (ma li coveka koji nikada u svome zivotu nije na svome so<stvenom telu osetio fizioloske <romene4 koje su neminovna <osledica osecanja9 lju/avi4 mrznje4 0neva4 stra;a4 radosti4 tu0e4 zavisti m dru0i; slicni; <si;icki; uzrokaC *o ne zna da covek od osecanja zadovoljstva <orumeni4 od osecanja 0neva i stra;a <o/lediC =Jedna zena vise <ati kada iz0u/i svoje dete ne0o kada joj se am<utira kakav deo tela=.@12A Jesu li ne<oznati slucajevi kada kakva nemila vest iznenada <rouzrokuje smrt covekaC *ada zavist4 mrznja i stra; <o stanu navika4 =mo0u da izazovu or0anske <romene i <rave /olesti... *osa jedne el0ijanke4 koju su osudili na smrt4 iznenada je osedela u toku noci koja je <ret;odila izvrsenju smrtne kazne... ,oltren je dokazao da moralni udar izaziva vazne <romene u krvi. *od oni; koji su osetili veliki stra; on je nasao manji /roj /eli; krvni;4 zrnaca=4 i dru0e <romene4 koje dokazuju da je izraz =stvarati zlu krv= /ukvalno istinit. .isao moze da <rouzrokuje or0anske <ovrede... "ecenje mno0i; /olesti molitvom dokazano je neos<ornim cinjenicama. =Nase sadanje s;vatanje uticaja molitve na <atoloska stanja zasnovano je na <osmatranju /olesnika4 koji su se4 0otovo trenutno izlecili od razliciti; /olesti4 kao sto su9 tu/erkuloza kostiju4 ;ladan a/ces4 0nojave rane4 zive rane4 rak itd. Proces ozdravljenja razni; individua malo se razlikuje. +esto se oseti veliki /ol4 a zatim iznenadno osecanje <ot<uno0 ozdravljenja. ,a nekoliko sekunda4 za nekoliko minuta ili najvise za nekoliko casova rane se zalece4 o<sti znaci /olesti isceznu i a<etit se vrati... Jedini neo<;odni uslov za ovo je molitva. No4 nije <otre/no da se sam /olesnik moli i da je reli0iozan. &ovoljno je da se neko dru0i nalazi <ored nje0a u molitvenom stanju. Ove cinjenice su od veliko0 znacaja. One dokazuju stvarno <ostojanje izvesni; odnosa izmedju <si;oloski; i or0anski; <rocesa4 cija je <riroda jos ne<oznata. One <otvrdjuju stvarnu vaznost s<iritualni; ili du;ovni; delatnosti4 kojima ;i0ijenicari4 doktori4 vas<itaci i sociolozi nisu 0otovo nikada mislili da se /ave. Ove cinjenice nam otvaraju jedan novi svet=.@13A (sto tako4 (ove) .oze +o "vojoj vo%ji ,a izaziva vazne +ro.ene * "vo.e e%*& )ako4 na <rimer4 svi se covekovi svesni <okreti vrse <o nje0ovoj volji. %ticaj covekove volje na nje0ovo telo je <okatkad takav i toliki da ne samo suz/ija vec <ot<uno savladjuje nje0ove osnovne <rirodne na0one. &ovoljno dokaza za ovo imamo u mno0o/rojnim <rimerima voljne autosu0estije4 askeze4 strajkovanja 0ladju i samou/istava. Najzad4 .o(an * i(aj na (ove)ovo e%o vr"i i nje$ova "ave" & Pokoravajuci se 0lasu svoje savesti4 covek <odnosi velike zrtve4 a <okatkad ide ne samo na ro/iju ne0o i u smrt.

0$ Posto se /itno razlikuJe od tela i nije nje0ov e<ifenomen4 vec mocno utice na nje0a4 (ove)ova ,*"a je +o"e#no ne.a erija%no #i(e& )o ce vidi i iz sledeci; cinjenica9 Prvo4 covek je svestan da se nje0ov <si;icki zivot ne moze da svede samo na z/ir ne<ovezani; <si;icki; <ojava4 koje nisu nista dru0o do razlicite funkcije razliciti; or0ana nje0ovo0 tela. Na<rotiv4 on je svestan da su sva stanja nje0ovo0 <si;icko0 zivota - sve nje0ove misli4 osecanja i zelje - vezane za ono sto on naziva svojim =ja= - svojom licnoscu. On je svestan da je to nje0ovo =ja= ustvari ono sto u njemu misli4 oseca i zeli - da se nje0ov celoku<ni <si;icki zivot 0ru<ise oko to0 nje0ovo0 =ja=B da je taj nje0ov zivot ustvari zivot to0 nje0ovo0 =ja=. &ru0o4 covekovo <si;icko =ja= se ne oseca kao e<ifenomen covekovo0 tela4 vec kao realnost svoje vrste4 kao <si;icka licnost4 koja u<ravlja i vlada covekovim telom. Ono se oseca kao <ose/na du;ovna sila4 kao dusa4 koja u samom covekovom telu vidi ne samo <redmet svo0a <roucavanja ne0o i instrumenat ili orudje svoje volje. )rece4 neos<orna je cinjenica da covek4 <ored razuma4 osecanja i volje4 nosi u svojoj dusi i jedno merilo vrednosti4 kojim deli na do/re i zle ne samo svoje <ostu<ke ne0o isto tako i svoje misli4 osecanja i zelje4 <a jedne odo/rava i ;vali a dru0e za/ranjuje i osudjuje. &a li /i covekova dusa4 koja ne /i /ila jedno samostalno nematerijalno /ice vec samo funkcija ili e<ifenomen tela4 mo0la da ima ovakva svojstva i ovakvu vlast i kontrolu kako nad razlicitim <si;ickim stanjima covekovim tako i nad nje0ovim telomC d$ *ao samostalno nematerijalno /ice4 ,*"a je #e".r na& %cenje o dusi kao /esmrtnom /icu zastu<aju svi filosofi-s<iritualisti4 kao sto su9 Platon4 &ekart4 "aj/nic4 *ant4 He0el4 er0son i dru0i. )ako4 na <rimer4 er0son koji veruje da je /esmrtnost covekove duse ne samo mo0ucna ne0o i verovatna4 kaze9 =Jedini razlo0 za verovanje u to da se svest <osle smrti 0asi jeste cinjenica4 da mi vidimo kako se telo rastura ili ras<ada. No ovaj razlo0 nema vise vaznosti4 ako je nezavisnost 0otovo celoku<ne svesti od tela isto tako cinjenica koja se konstatuje=.@15A Po ;riscanskom ucenju4 kao sto smo videli4 /esmrtnu dusu dao je coveku o0.@16A

NAPOMENA0
-. 1. 2. 3. 5. Prirodnjak *arl Go0t4 -8-7--8:5. 0. Nemacki <rirodnjak Jako/ .alesot4 -811--8:2. 0. Od 0rcki; reci9 <sF;i K dusa4 i lo0ia K reci4 nauka. Sr. Vil;elm Jerusalem9 %vod u filosofiju4 eo0rad4 -:1-4 str. 12.

Antro<olo0ija (0r. ant;ro<os4 lo0ia$4 nauka koja <roucava coveka na osnovu anatomije4 fiziolo0ije4 <si;olo0ije4 istorije4 sociolo0ije4 filosofije4 ar;eolo0ije i nauke o jeziku. - .. Vujaklija. Or. cit.4 str. 7:. Od 0rcki; reci9 <at;os i lo0ia. Nauka o /olestima i raznim o/licima u kojima se one javljaju. - Sr. .. Vujaklija4 O<. cit.4 str. 863. Sr. P. .ala<ert4 O<. cit.4 <. 363B G. +;allaFe4 PsFc;olo0ie et meta<;FsiRue4 <<. 687-68:4 Paris4 -:15. Sr. !. Sartais4 O<. cit.4 <<. 1:8-2>-B G. +;allaFe4 PsFc;olo0ie et meta<;FsiRue4 <<. 13-16B &r. S. ,immermann4 )emelji <si;olo0ije4 str. 1>8-1>:B . Jerusalim4 O<. cit.4 str. 18-1:. V. Jerusalim4 O<. cit.4 str. 1:.

6.

7. 8.

:.

->. +<. P. .ala<ert4 O<. cit.4 <<. 362-363.

--. Nemacki fiziolo04 -8-8--8:6. -1. +itirano <o !. 'ausc;en-u4 O<. cit.4 S. 12. -2. );. 'i/ot4 "a <sFc;olo0ie an0lalse contem<oraine4 Paris4 -:-34 r. 16. -3. Jo;n )Fndall4 en0leski fizicar4 -81>--8:2. -5. +<. P. .ala<ert4 O<. cit.4 <. 366. -6. &r. A. +arrel4 O<. cit.4 <<. ------14 -31. -7. P. .ala<ert4 O<. cit.4 <. 365. -8. +<. !. 'ausc;en4 O<. cit.4 S. 12. -:. Grancuski fiziolo04 -7:3--867. 1>. Nemacki <si;olo0 i fiziolo04 -821--:1>. 1-. Vikarni - namesnicki4 zastu<ajuci. 11. +<. P. .ala<ert4 O<. cit.4 <. 365. 12. &r. A. +arrel4 O<. cit.4 <. 2-2. 13. &r. A. +arrel4 O<. cit.4 <<. -75--76. 15. "H#ner0ie s<lrltuelle4 <<. 61-624 com<. <. 83. - +<. G. +;allaFe4 PsFc;olo0ie et meta<;lsiRue4 <. 737. 16. -..ojc.147.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

dj$ ,A*"j%+A* Na osnovu sve0a dosada receno0 o materijalistickom ucenju o <ostanku sveta4 zivota4 zivotinjski; vrsta i coveka i nje0ove duse jasno se vidi da ovo ucenje ne zadovoljava. .aterijalizam uzalud <okusava da =o/jasni vise nizim4 kvalitet kvantitetom=. Ni" a nije +o$re"nije Hero ".a ra i .a erija%iza. na*(no. -i+o ezo.& "Ma erija%iza. je .a%o +ro" a i vr%o "+orna .e a5izi()a ,o) rina& (4 ima izvesne naivnosti i mno0o nesmotrenosti u tvrdjenju4 koje se cesto <onavlja4 da je sud/ina nauke... vezana za <o/edu materijalizma=. @-A (zlazuci svoje misljenje o materijalizmu4 Jerusalem4 <ored ostalo04 kaze9 "Ma erija%iza. )ao $%e,i" e na "ve ne o,$ovara je,no. ve%i)o. ,e%* i")*" va&&& Na*(ni .e/ o, na )oji "e on +oziva! o,%*(*je +ro iv* nje$a&&& ' na*(ni. )r*$ovi.a on je +o"%e,nji- $o,ina +onova iz$*#io o, "voje vazno" i&&& Po(e a) ni )raj ,*-ovno$ z#ivanja ni"* na. ,a i ni)a)vi. i")*" vo.&&& P"i-i()i zivo )ao zivo *o+" e! i.a "voj* o"o#i * za)oni o" ! )oja "e ne ,a izve" i iz za)ona ono$a " o ne.a zivo a& Do)%e $o, +o" oji i%i #*,e +o" oja%a ova va"iona! )a)v* je ,ana" zna.o! ne .oze.o +re(i +re)o e raz%i)e& &a li moze ili ce ikada <ostojati kakav univerzum /ez du;ovno0a zivota4 to je izvan mo0ucnosti nase0a saznanja... *o stvarno <rozivi <si;icko u svoj nje0ovoj ne<osrednosti i du/ini4 taj ne moze naci nikada zadovoljenja u materijalizmu... !lediste4 da

/ice sveta4 koje nasim culima o<azamo4 nije telesno4 materijalno4 ne0o da je du;ovne <rirode4 ima nece0 sto jako za<anjuje razum koji ne filozofise. &ok i .anje o#razovan (ove) #rzo "-va i .a erija%iza.! z/o0 ce0a je ovaj i <ostao vrlo <o<ularno 0lediste4 ,o %e "+iri *a%iza.@1A +re +o" av%ja .no$o ve(* izvez#ano" * a+" ra) no. .i"%jenj* i "+o"o#no" ,a "e (ove) ,*#o)o *ne"e * zivo "voje "o+" vene ,*"e"& @2A (zrazena jezikom a<ostola Pavla4 ova <oslednja Jerusalemova misao 0lasi9 .aterijalizam je dovoljna i <odesna du;ovna ;rana samo za ljude skromniji; umni; s<oso/nosti4 to jest za du;ovno nedorasle. ,a du;ovno zrele ljude <ak materijalizam je sasvim ne<odesna i nedovoljna du;ovna ;rana.@3A

NAPOMENA0
-. 1. G. 'oussel et .me &. 'ouasel4 O<. cit.4 <. 6-3. .etafizicko s;vatanje <o kome je ono sto stvarno <ostoji4 u svojoj sustini4 du;ovne <rirode4 du;ovna su<stancija sastavljena od du;ovni; /ica4 a tela samo <redstave ili <ojave jedne cisto du;ovne stvarnosti. - .. Vujaklija4 O<. cit.4 str. ->:7. V. Jerusalim4 O<. cit.4 str. ->5-->:. *urziv je nas. Sr. -.*or.24--2B Jev.54-1--3.

2. 3.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

1$ PAN)#(S)(+*O %+#Nj# O + #)% ( Nj#!OVA *'()(*A Nasu<rot materijalizmu koji je ateisticki4 <anteizam@-A je teisticko filosofsko s;vatanje4 to jest filosofsko s;vatanje koje do<usta <ostojanje o0a. No za razliku od Hriscanstva koje uci da je o0 samo tvorac sveta a svet samo tvorevina ozja4 <anteizam uci da izmedju o0a i sveta nema nikakve razlike4 da su o0 i svet isto. Po ucenju <anteizma4 dakle4 o0 je sve i sve je o04 jer svet4 onakav kakav je4 nije nista dru0o do vidljivi izraz nevidljivo0 o0a. Predstavnici <anteizma su /ili9 stoici4@1A Plotin4@2A S<inoza4@3A He0el@5A i jos neki dru0i filosofi. Pan eiz.* "e " +ravo. (ine "%e,e(e za.er)e0 Prvo4 ako izmedju o0a i sveta ne <ostoji nikakva razlika - ako su o0 i svet isto - onda o0 mora u isto vreme da /ude9 vecan i <rolazan4 neo0ranicen i o0ranicen4 ne<romenljiv i <romenljiv4 <un lju/avi i <un mrznje4 do/ar i zao4 srecan i nesrecan itd. Jer je neos<orna cinjenica4 da je svet4 koji <o ucenju <anteizma nije nista dru0o do vidljivi izraz nevidljivo0 o0a4 i <rolazan4 i o0ranicen4 i <romenljiv. (sto tako4 neos<orna je cinjenica4 da ljudi koji zive u svetu mo0u /iti9 <uni lju/avi i <uni mrznjeB do/ri i zliB srecni i nesrecni itd. Prema tome4 ako se <anteisticko ucenje <rimi kao tacno4 onda o04 koji je olicenje sve0a najsavrsenije04 mora da <ostane olicenje svi; mo0uci;4 <okatkad dijametralno o<recni;4 svojstava i oso/ina.

.edjutim4 lo0icki je nemo0uce da jedno i isto /ice /ude u isto vreme9 i vecno i <rolazno4 i neo0raniceno i o0raniceno4 i ne<romenljivo i <romenljivo4 i savrseno i nesavrseno itd. Jer4 jedno i isto /ice ne moze u jedno i isto vreme i /iti isto i ne /iti isto. )ako4 na <rimer4 o0 kao savrseno /ice ne menja se - ne razvija ss. Poznata je <ak cinjenica da je svet u ne<rekidnom menjanju - u ne<rekidnom razvoju9 on se ne<rekidno usavrsava. Ako je o0 isto sto i svet4 moze li On u jedno i isto vreme da /ude i savrsen i da se usavrsavaC &ru0o4 ako je svet samo vidljivi izraz nevidljivo0a o0a4 onda sve sto se u svetu z/iva4 z/iva se <o nuzdi. Prema tome4 ni covek kao slo/odna licnost ne <ostojiB on je samo jedan od mno0o/rojni; izraza /ozanske sustine. A ako covek kao slo/odna licnost - kao /ice sa slo/odnom voljom - ne <ostoji4 onda ne <ostoji ni moral ni <ravo. Jer covek4 ako nije slo/odan4 ne moze /iti ni moralno ni <ravno od0ovoran za svoje <ostu<ke. *oji je to covek4 <ak4 koji se ne oseca moralno i <ravno slo/odnim i od0ovornimB i koje je to drustvo koje je dosada zivelo i koje /i i odsada mo0lo ziveti /ez <ravne i moralne svesti i od0ovornosti nje0ovi; clanova - /ez <rava i /ez moralaC Pan eiza. ne za,ovo%java! dakle4 ni * 5i%o"o5")o. ni * .ora%no. +o$%e,*& Jer i nje0ove u teoriji najdoslednije <ristalice4 u <rakticnom4 svakidanjem zivotu odstu<aju od nje0ovi; osnovni; <ostavaka9 osecaju se <ose/nim4 slo/odnim i moralno-<ravno od0ovornim licnostima. A )O znaci da <anteizam ne o/u;vata i ne resava /itne <ro/leme sveta i coveka da on ide u raskorak sa tokom stvarno0a zivota i individue i drustva.

H'(S+ANS*O %+#Nj# O P'VO ()NO. S)ANj% +OV#*OVO. Stvoren <o liku ozjem4 covek je izisao iz ozje ruke ne<orocan4 /estrasan4 /ezazlen4 svet4 /ez0resan. Sve je to cinilo da dusa nje0ova neo/icno cezne za o0om - tezi o0u. *ao takav4 covek je /io s<oso/an da4 <oma0an o0om4 <osti0ne cilj koji mu je o0 <ostavio9 /ozansko savrsenstvo. o0 je stvorio coveka /ez0resnim.@6A Ali4 ta #ez$re"no" nije #i%a a+"o%* na ve( re%a ivna& Ona je lezala u covekovoj slo/odnoj volji4 a nije /ila neo<;odnost covekove <rirode. &ru0im recima9 (ove) je .o$ao ,a ne $re"i6 a ne0 (ove) nije .o$ao ,a $re"i& !re; nije /io sastavni deo covekove <rirode4 ali je mo0ao <ostati so<stvenost nje0ove slo/odne volje. (ako stvoreni /ez0resni4 nasim <raroditeljima je4 kao slo/odnim /icima4 /ilo ostavljeno da se dra0ovoljno4 uz <ri<omoc ozju4 utvrdjuju u /ozanskom do/ru i usavrsavaju u svima /ozanskim vrlinama. Sto vazi za dusu4 vazi i za e%o +rvi- %j*,i. Stvoreno o0om4 i ono je #i%o #ez$re"no i #e" ra"no! a ca tim i slo/odno od /olesti4 stradanja i smrti.@7A Sa takvom dusom i takvim telom covek je mo0ao nesmetano i radosno <ostici cilj zivota koji mu je o0 <ostavio9 /ozansko savrsenstvo. )o znaci4 covek je /io <rednaznacen za /esmrtnost koju je mo0ao <ostici samo da je ostao <oslusan o0u. o0 je Adamu u raju dao za<ovest da ne jede od drveta <oznanja do/ra i zla4@8A da /i mu jos od samo0 <ocetka <okazao da je za coveka naj0lavnije u zivotu9 dra0ovoljno se <ot<uno <okoravati )vorcu4 jer je /o0o<odo/no usavrsavanje mo0ucno samo ako covek /ude svoju volju do/rovoljno <otcinjavao i sao/razavao volji ozjoj. &a je to zaista najvaznije za coveka4 o0 <okazuje jos i time sto za <rekrsaj za<ovesti <redocava smrt. Jer je o," *+anje o, vo%je 1ozje / ".r za ,*"* i e%o (ove)ovo i <rekid /o0ocentricno0 usavrsavanja4 tj. usavrsavanja koje tezi o0u kao svome centru. % toj za<ovesti sadrzao se sav zakon i sve <otonje za<ovesti koje je o0 dao ljudima u Svetom Otkrivenju. Po <rirodi svojoj drvo <oznanja /ilo je divno9 divan je /io i <lod nje0ov. Jer nije ono /ilo smrtonosno ne0o <rekrsaj za<ovesti.@:A Ono je nazvano drvetom <oznanja do/ra i zla4 jer je covek <reko nje0a saznao eks<erimentalno4 o<itno4 kakvo se do/ro sadrzi u <okoravanju4 a

kakvo zlo u <rotivljenju volji ozjoj. Smrt i ostale nevolje dosle su ustvari ne od drveta ne0o od <rekrsaja za<ovesti ozje4 od ne<oslusnosti o0u.@->A

P'VO'O&N( !'#H Nasi <raroditelji Adam i #va nisu ostali u stanju <rvo/itne svetosti i /ez0resnosti4 ne0o su <restu<ili za<ovest ozju4 i tako ot<ali od o0a4 svetlosti4 zivota4 i <ali u 0re;4 tamu4 smrt. (z /i/lisko0 o<isa vidi se da je ,javo $%avni *zro) +a,a na"i- +raro,i e%ja i4 na taj nacin4 <ronalazac4 zacetnik4 tvorac 0re;a i zla u vidljivom svetu. A ,r*$i *zro)! ili /olje reci sauzrok <ada nasi; <raroditelja #i%a je nji-ova "%o#o,na vo%ja )oj* "* oni z%o*+o re#i%i& Jer oni nisu <o0resili sto su morali ne0o sto su ;teli.@--A

S%S)(NA ( ,NA+AJ P'VO'O&NO! !'#HA !re; nasi; <raroditelja je /eskrajno vazan i sud/onosan <ostu<ak4 jer je njime <oremecen sav o0om <ro<isani odnos coveka <rema o0u i <rema svetu. &o <ada sav se zivot nasi; <raroditelja zasnivao na /o0ocovecanskom <oretku koji je o0 <ro<isao. Po tom <oretku9 o0 je /io sve u svemu4 i nasi su <raroditelji to sa radoscu osecali4 saznavali i <rimaliB o0 im je ne<osredno otkrivao svoju volju4 i oni su joj se svesno i do/rovoljno <okoravaliB o0 i; je rukovodio u svemu4 i oni su .u svim /icem svesno i radosno sledovali. Padom su nasi <raroditelji narusili ovaj /o0ocovecanski <oredak zivota4 a usvojili su<rotan ovome koji /i se mo0ao nazvati djavocovecanski i djavocentricni. Jer su do/rovoljnim <rekrsajem za<ovesti ozje <rvi ljudi o/javili da zele dostici /ozansko savrsenstvo4 <ostati =kao /o0ovi= ne <omocu o0a vec <omocu djavola. A to znaci9 mimo o0a4 /ez o0a4 <rotiv o0a. %stvari4 $re- na"i- +raro,i e%ja zna(i o,#a(ivanje o, " rane (ove)a 1o$o. o,re,jeno$ (i%ja zivo a0 *+o,o#%javanje 1o$*! / i za.enjivanje o$a *+o,o#%javanje. ,javo%*& Jer 0re; i jeste sila koja coveka cini slicnim djavolu4 srodnim djavolu.@-1A !re;om su ljudi centar svo0a zivota <reneli iz svetlosti u tamu4 iz /esmrtnosti u smrt.@-2A % sustini4 $re- je ne" o +ro iv+riro,no i ne+riro,no! jer * +riro,i )oj* je 1o$ " vorio nije #i%o z%a! ne$o "e ono +ojavi%o * "%o#o,noj vo%ji ne)i- #i(a! i%i #o%je re(i * z%o*+o re#i e vo%je& ,lo nije dru0o4 veli sv. &amaskin4 do skretanje od <rirodno0 u <rotiv<rirodno4 jer nema nice0 zlo0 <o <rirodi. Jer sve sto je o0 stvorio4 do/ro je veomaB i sve sto ostaje u onakvom stanju u kakvom je sazdano4 - do/ro je veomaB ono <ak sto svojevoljno odstu<a od <rirodno0a i skrece u <rotiv<rirodno4 nalazi se u zlu.@-3A

POS"#&(+# P'VO'O&NO! !'#HA PO P'A'O&()#"j# ( 'O& "j%&S*( Gre- na"i- +raro,i e%ja naziva "e +rvoro,ni. za o " o je javio * +rvo. ro,* %j*,i i " o je #io +rvi $re- * "ve * (ove(an")o.& Ovaj 0re; izazvao je <a0u/ne <osledice <o nase <raroditelje4 <o sav rod ljudski i svu vidljivu <rirodu uo<ste. %savsi u ljudsku <rirodu4 0re; je +o" ao u njoj neko " vara%a()o na(e%o z%a& Gre-o. "* na"i +raro,i e%ji %i"i%i "e#e i "voje +o o.)e ne+o"re,no$ o+" enja "a 1o$o. i i.e o"*,i%i i "e#e i nji- na ,vo" r*)* ".r 0 e%e"n* i ,*-ovn*6 telesnu koja

nastaje kada se telo lisi duse koja 0a ozivljava i du;ovnu koja nastaje kada se dusa lisi /la0odati ozje koja je os<oso/ljava za visi du;ovni zivot. Sv. ,latoust veli9 =*ao sto telo onda umire kada 0a dusa ostavi /ez svoje sile4 tako i dusa onda umire kada je &u; Sveti ista vi /ez svoje sile=.@-5A S.r e%a raz%i)*je "e o, ".r i ,*"e! jer se telo sa smrcu ras<ada4 a )a, ,*"a *.re z#o$ $re-a / ne ra"+a,a "e! ne$o "e %i"ava ,*-ovne "ve %o" i! #o$o(eznjivo" i i #%azen" va! i o" aje * " anj* .ra)a! *$e i " ra,anja& Po0u/na +ro.ena )oja je "a $re-o. na" a%a * ,*"i %j*,i! za-va i%a je i "ve "i%e nji-ove ,*"e0 raz*.! vo%j* i o"e(anje i%i "r(e& *roz 0re; %j*,")i raz*. je iz$*#io "voj* ,o a,anj* .*,ro" ! +roni(%jivo" ! vi,ovi o" i #o$o(eznjivo" - odao se 0resnim mislima4 i njime je ovladala se/icnost i 0ordost. !re;om je <ovredjena4 osla/ljena i iskvarena ljudska volja. Ona je +o" a%a z%a i $re-o%j*#iva i za o vi"e ")%ona z%* ne$o ,o#r*& Gre-o. je o")rnav%jeno %j*,")o "r(e0 ono je iz0u/ilo svoju <rvo/itnu cistotu i /ez0resnost i <redalo se nerazumnim ceznjama i strasnim zeljama. Ova $re-ovna i")vareno" o,razi%a "e * (ove)* i na %i) 1ozji )ao (e%in*0 i on "e +o.ra(io i *na)azio& !re; je unakazio krasotu lika ozje0 u coveku4 veli sv. Vasilije Veliki4 jer je uvukao u dusu strasne zelje.@-6A ,/o0 <risne i tesne veze duse sa telom +rvoro,ni $re- je +roizveo ra" roj" vo i * e%* na"i- +raro,i e%ja& Posledice 0re;a <o telo nji;ovo /ile su9 #o%e" i! +a nje i ".r & =(z 0re;a su se kao iz izvora izlile na coveka /olesti4 nevolje4 stradanja=.@-7A !re;om je telo iz0u/ilo svoje <rvo/itno zdravlje4 nevinost i /esmrtnost i <ostalo /olesljivo4 <orocno i smrtno. &o 0re;a ono je /ilo u savrsenoj ;armoniji sa dusomB o, $re-a ta je ;armonija <restala4 i na" ao je ra e%a "a ,*"o.& *ao neminovna <osledica <rvorodno0 0re;a javila se smrt tela4 jer je 0re; uneo u telo razorno nacelo /olesti4 nemoci i trulezi. !re;om su nasi <raroditelji <oremetili svoj o0om <ro<isani odnos <rema vidljivoj <rirodi9 isterani su iz raja4 iz0u/ili su u mno0ome vlast nad <rirodom4 i zemlja je <ostala <rokleta z/o0 coveka9 <ocela je radjati trnje i korov. Posto svi ljudi vode <oreklo od <raroditelja4 to je +rvoro,ni $re- +* e. na"%e,ja +re"ao na "ve %j*,e& S o$a je <rvorodni 0re; u isto vreme i na"%e,ni $re-& Primajuci od <raroditelja ljudsku <rirodu4 svi mi <rimamo njom <ro<adljivost4 sla/ost4 0re;ovnu iskvarenost i smrtnost. 'o/ovi 0re;a su istovremeno ro/ovi smrti.@-8A Poticuci od <raroditelja4 o0re;ovljenost ljudske <rirode <rojavljuje se u svima ljudima /ez izuzetka kao ziva 0re;ovna sila4 kao 0re;ovno nacelo4 kao =zakon 0re;a=4 koji zivi u coveku i dejstvuje u njemu i kroz nje0a.@-:A Ali u tome i covek ucestvuje svojom slo/odnom voljom4 te je zato i svaki covek od0ovoran za svoje 0re;e.

O,J#. P'O.(S"%

o0 je iz lju/avi stvorio svet sa odredjenim ciljem. Svojom do/rotom4 mudroscu4 vlascu i silom On drzi i odrzava u <ostojanju stvoreni svet4 u<ravlja njime i vodi 0a ostvarenju <ostavljeno0 cilja. )o ne+re)i,no " aranje 1ozje o "vi.a #i(i.a! " vari.a i %j*,i.a zove "e Pro .i"ao 1ozji! +ro.i"%janje 1ozje& !os<od ne<rekidno <romislja4 tj. ne<rekidno se stara kako u celoku<noj tvorevini uo<ste4 tako i o svakome stvoru <ose/no. Otkrivenje uci9 o0 sve drzi svojom silom4 sve ozivotvorava4 ocinski se stara o svima stvorenjima4 jer za<oveda svome suncu te o/asjava i zle i do/re4 i daje dazd i <ravednima i ne<ravednima. % nje0ovoj je ruci dusa svi; /ica4 i du; svako0a coveka. On svima daje zivot i di;anje i sveB /ez nje0ove volje ni dlaka s 0lave ne <ada. On nad0leda zemlju i zaliva je4 <okriva ne/o o/lacima4 daje dazd4 <roizvodi travu4 daje ;ranu stoci i <ticama4 zaodeva <olja <senicom. On ;rani <tice ne/eske i odeva i; a nekmoli ljudeB On daje sile ljiljanima u <olju te rastu i odevaju se krasotom neiskazanom. %stvari4 vascelo Sve o Pi".o je" e " varni %e o+i" 1ozje$ +ro.i"%janja o "ve *&

(ako /o0olike duse4 covek nije /io ostavljen samome se/i. O njemu kao nosiocu najvece dra0ocenosti u ovome svetu o0 je od samo0a <ocetka <okazao narocito <romisljanje. Stvoren /ez0resnim i relativno savrsenim (ove) je .o$ao +o" i(i +o" av%jeni (i%j0 #ozan")o "avr"en" vo "a.o *z +ro.i"%i e%j")* +o.o( 1ozj*& Svoje <romisljenje o coveku do <ada i <osle <ada o0 <okazuje na raznovrsne nacine. A vr-*na( 1ozje$ +ro.i"%janja o +a%o. ro,* %j*,")o. +re," av%ja o " o je +o"%ao %j*,i.a S+a"i e%ja "ve a! Go"+o,a Hri" a! da i; s<ase od najveci; ne<rijatelja i najsvire<iji; mucitelja9 0re;a4 smrti i djavola.

NAPOMENA0
-. 1. Od 0rcki; reci9 <an K sve4 i );eos K o0.

Pristalice 0rcko0 filosofa ,enona (231-17>$ 0. <re Hr.$. &o/ili ime od 0rcke reci stoa K sarena dvorana sa stu/ovima u Atini u kojoj je ucio ,enon. Naj<re su se zvali ,enonovci. !rcki filosof (1>5-17>$. aru; S<inoza (-621--677$. Nemacki filosof (-77>--82-$. Sv. Atanasije Veliki4 +ontra A<ollinar. li/. ((4 5B P. 0r. t. 164 col. --3> +<. sv. ,latoust4 &e statuis4 ;om. --41B Jn !enes4 ;om. -645B -74--1. -..ojc.-416-17B c<. 54-1B 6412. Sv. )eofil4 Ad Autolic. ((4 15. .

2. 3. 5. 6. 7. 8. :.

->. Sr. sv. J. ,latoust4 (n !enes4 ;ornil. -646. --. -..ojs.246. -7. -1. -.Jn.24 6. -2. Po recima sv. Atanasija Veliko04 dusa je kroz 0re; odlutala od se/e4 od svoje /o0olikosti4 i dosla van se/e. ( zatvorivsi oko kojim je mo0la 0ledati o0a4 ona je se/i izmislila zlo4 i na nje0a okrenula svoju delatnost4 uo/razavajuci da nesto radi4 dok se ustvari /atr0a <o tami i trulezi. (+ontra 0ent. 8B P. 0r. t. 154 col. -6 &B i/. 7B col. -6 A+$. -3. &e Gide4 (V4 1>B P. 0r. t. :34 col. --:6. -5. (n #<;es. ;om. -842. -6. Sermo asceticus4 (4 -. -7. Sv. )eofil4 Ad Autolic. ((4 15. -8. 'im.24:. 12B 74-3B 54-1. 13B 5412-1:B -.*or.-541--12. -:. 'im.74-2-12. &.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

(((. O H'(S)% SPAS()#"j% ( SPAS#Nj% Svojim celoku<nim istorijskim iskustvom ljudski rod Je <okazao da je nemocan i /es<omocan <red 0lavnim ne<rijateljima svojim9 0re;om4 smrcu i djavolom. .a c koje strane <osmatran4 rod ljudski je i u celini i u svakom <ose/nom ljudskom /icu - ro/ 0re;a4 smrti i djavola. &a je tako <okazuje cinjenica9 svi ljudi umiru4 jer su svi smrtni. 'o/ovanju smrti dokaz je ro/ovanje 0re;u4 jer 0re; radja smrt4 i ro/ovanja djavolu4 jer je djavo tvorac 0re;a i smrti. )o ro/ovanje roda ljudsko0 0re;u4 smrti i djavolu4 s<recavalo je4 i s<recava4 u svakom <o0ledu ljude da <osti0nu krajnji cilj svo0a <ostojanja9 /ozansko savrsenstvo. Kroz "ve "voje na+ore ro, %j*,")i je! +o"re,no i ne+o"re,no! (ezn*o za je,ni.0 ,a "e "+a"e i o"%o#o,i ".r i! o$ naj%j*(e$ i naj"vire+ije$ ne+rija e%ja "vo$& Na tome je on radio kroz sve svoje reli0ije4 filosofije4 nauke4 kulture. Ali nikako i nicim nije u tome us<evao. %vek je ostajao ro/ smrti. A )O znaci9 <osredno je ostajao ro/ 0re;a i ro/ tvorca 0re;a i zla - djavola. A 0re; i djavo su <lanski udaljavali rod ljudski od o0a kao Svezivota i Sve/ica i <ota<ali 0a u smrt i ne/ice. )ako je sve ljudsko zarazeno smrcu kao neizlecivom /olescu. A )O znaci9 zarazeno 0re;om i satanizmom kao neunistivom za ljude e<idemijom. "judi4 /es<omocno ro/lje 0re;a4 smrti i djavola4 nisu mo0li medju so/om <ronaci ni leka ni lekara za tu /olest n za tu e<idemiju. )akve istorijske stvarnosti <rimoravaju ljudsku lo0iku na ovakav zakljucak9 od smrti mo0ao /i coveka oslo/oditi i s<asti samo esmrtni4 od 0re;a - samo ez0resni4 od djavola samo o0. &ru0im recima9 od 0re;a4 smrti i djavola mo0ao /i s<asti samo <o/editelj smrti4 0re;a i djavola4 tj. o0. Posto su u <itanju zive i samostalne ljudske licnosti4 to /i i S<asitelj ljudi morao /iti licnost4 ali licnost koja nije ro/ 0re;a - tj. /ez0resna4 koja nije ro/ smrti - dakle /esmrtna4 koja nije ro/ <rolazno0a - vecna. A takva licnost moze /iti4 i jeste4 samo o0. ,/o0 sve0a to0a (ove)ovo "+a"enje od 0re;a4 smrti i djavola .oze "e o#avi i "a.o +o.o(* nje$ovo$ "je,injenja "a S+a"i e%je.& Jer sjedinjujuci se sa ez0resnim4 covek do/ija silu da savlada i <o/edi 0re;B sjedinjujuci se sa esmrtnim4 do/ija silu da savlada i <o/edi smrtB sjedinjujuci se sa o0om4 do/ija silu da savlada i <o/edi djavola. Sa.o 1o$ )ao S+a"i e%j ,aje! izvr"*je i o#av%ja "+a"enje& Sto0a sv. Atanasije Veliki kaze9 =Od S<asitelja je s<asenje kao od svetlosti osvetljenje=.@-A (storija roda ljudsko0 zna samo za jedno0 takvo0 S<asitelja. )o je ova<loceni o04 !os<od Hristos9 istorijski o0ocovek. Ako ljudi ;oce da ne<ristrasno i o/jektivno ostanu verni cinjenicama4 onda sve cinjenice iz o0ocovekovo0 zivota svedoce i tvrde9 1o$o(ove) je * i" oriji na"e$ ze.a%j")o$ "ve a zai" a je,ini "+a"i e%j %j*,i o, $re-a! ".r i i ,javo%a& Kroz "ve "voje i" orij")e ,e%a no" i %j*,i "* svesno i nesvesno4 voljno i nevoljno4 <osredno i ne<osredno (ezn*%i za a)vi. S+a"i e%je. i a)vi. "+a"enje.& A i "a. je 1o$ svojom /ozanskom mudroscu +ri+re.ao %j*,e i vo,io i- a)vo. S+a"i e%j* i a)vo. "+a"enj*& Posto je jos <re stvaranja coveka <redvideo da ce covek <asti u 0re; i zalutati u /es<uca i <onore zla4 )rojicni o0 je resio da <alo0 coveka s<ase ova<locenjem Sina ozje04 ko0a #vandjelje naziva jos i o0om "o0osom.@1A A "o0os znaci9 Raz*.! M*,ro" ! Re(! S.i"ao! Lo$i)a& Pri+re.anje ro,a %j*,")o$ za S+a"i e%ja i "+a"enje 1o$ je vr"io +re)o iza#rano$ naro,a i +re)o nezna#oza(a& Iza#rani naro, +ri+re.ao je +re)o "voji- "ve iiza#rani)a0 starozavetni; Patrijara;a4 Proroka4 Pravednika. Nezna#o"(e je 1o$ +ri+re.ao za S+a"i e%ja i "+a"enje +o.o(* +riro,no$ o )rivenja&

)AJNA OVAP"O+#NjA S(NA

O,J#!

Prateci rod ljudski na svima <utevima i /es<ucima zla i 0re;a4 Promisao ozji izvodio je <rotiv svako0 zla /ozansko do/ro4 dok najzad <rotiv celoku<no0 djavolsko0 zla u svetu nije izveo celoku<no /ozansko do/ro u licu o0ocoveka Hrista. Ako ikakva <ojava u ovom za0onetnom svetu zasluzuje da ss nazove tajnom4 onda je to na <rvom mestu9 %i(no" I"*"a Hri" a / ova+%o(eno$ 1o$a& Posmatrali je ma s koje strane4 ova je "icnost istoriska cinjenica koja je je,novre.eno i neo,o%jivo rea%na i neo,o%jivo ajan" vena& Ako je u Hriscanstvu ista velika tajna4 onda je to - ova<loceni o0. Velicina ove tajne sastoji se u tome sto "o0os koji je o0 <ostade covek ne <restavsi /iti o0om.@2A % 1o$o(ove)* je %j*,")a +riro,a na"%a "voj ve(ni ".i"ao i (i%j& )ek u Njemu covek je nasao se/e4 svoj /ozanski ori0inal koji je u njemu /io unakazen i iskvaren 0re;om4 zlom i smrtnoscu. Ova<locen u coveka4 /eskonacni o0 je <okazao4 da o0 u coveku4 i nerazdeljivo sjedinjen sa covekom4 jeste nesto naj<rirodnije i najnormalnije za ljudsko /ice. Ova<locenjem svojim o0 je na najoci0ledniji nacin usao u samu maticu ljudsko0 zivota4 u srce4 u centar sve0a. Potisnut 0re;om iz sveta4 tela i duse ljudske4 o0 se ova<locenjem vraca u svet4 telo i dusu4 <ostaje covek4 i iz coveka radi za coveka. &o ova<locenja o0a4 veli sv. ,latoust4 <ostojao je rasce<4 raselina4 <rovalija izmedju ne/a i zemlje4 ali je !os<od svojim ova<locenjem sjedinio ne/eski svet sa zemaljskim4@3A du;ovno sa vestastvenim4 nevidljivo sa vidljivim.@5A Sjedinivsi so/om sve4 o0ocovek ja <ostao centar oko ko0a kruze sva /ica i sve stvari.@6A Ova<locenje o0a z/ilo se onda kada je4 <o recima sv. !ri0orija Nisko04 koren zla na najraznovrsnije nacine <roklijao u ljudskim slo/odnim voljama i kada je zlo dosti0lo krajnju meru4 te nije /ilo ni jedne vrste <oroka na koju se ljudi ne /i odvazili.@7A ' ajni ova+%o(enja 1o$a Lo$o"a %j*,")o "e "aznanje "*"re(e "a "vi.a ajna.a 1ozji.& Za o o, "-va anja i o#ja"njenja ove ajne zavi"i "-va anje i o#ja"njenje i o" a%i- ajni 1ozji-0 o svetu4 coveku4 zivotu4 smrti4 s<asenju4 osvecenju4 savrsenstvu i cilju sveta i coveka. ' ajni ova+%o(enja je ajna %i(no" i I"*"a iz Nazare a& S;vati li se <ravilno ova<locenje o0a4 s;vatice se <ravilno i delo ova<loceno0 o0a. *o iole ne<ristrasno <ristu<i izucavanju zivota (susovo04 mora steci u/edjenje9 da je "+a"i e%j")i +o,vi$ I"*"ov ,e%o nje$ove ajan" vene Li(o" i& To (e ,voje ne .oze ni ,e%i i ni ra" av%ja i& (sus s<asava zato sto je S<asitelj. ez nje0ove /ozanske "icnosti nje0ova nauka ne moze s<asavati ljude od 0re;a4 smrti i djavola. Samo Njime ona je - du; i zivot.@8A ez Nje0a4 ona zanavek ostaje - teorija4 a<strakcija4 uto<ija. Sam vecito ziv i zivotvoran4 !os<od (sus i nauku svoju cini vecito zivom i zivotvornom. %stvari4 On sled/enicima svojim4 svojoj +rkvi4 ostavlja svoju "icnost4 a ca njom i svoju nauku9 On je sa njima i u njima u sve dane do svrsetka veka.@:A % tome je o"novna raz%i)a iz.e,j* Go"+o,a I"*"a i o" a%i- o"niva(a +riro,ni- re%i$ija& Ali4 <osto je Hri" ova na*)a neo,vojiva o, nje$ove Li(no" i! to se naj<re mora izloziti tajna licnosti (susove4 <a tek onda <ristu<iti o/jasnjenju dela s<asenja koje je On izvrsio. O, re"enja +ro#%e.a nje$ove Li(no" i zavi"i re"enje +ro#%e.a "+a"enja (ove)a i "ve a o, $re-a! z%a i ".r i&

O "(+NOS)( (S%SA H'(S)A Ako ima /ica u kome su se stekle sve tajne ne/a i zemlje4 onda je to /ice - (sus iz Nazareta. Sve sto je ne/esko4 onostrano4 nat<rirodno4 /ozansko <osti0lo je u njemu svoju zemaljsku ovostranu4 fizicku realnost. *roz Nje0a je nevidljivo <ostalo vidljivim4 ne/esko zemaljskim4 /ozansko - covecanskim4 onostrano - ovostranim4 o0 - covekom. Sve tajne ne/a i zemlje u Njemu su tako cudesno zdruzene4 slju/ljene4 sjedinjene4 da je neosetan i <rirodan

<relaz onostrano0 u ovostrano4 metafizicko0 u fizicko4 nat<rirodno0 u <rirodno4 /ozansko0 u ljudsko. Sva tajna o0a i sva tajna coveka ova<lotile su ce u Njemu4 i to je ono sto !a je ucinilo jedinstvenom i izuzetnom "icnoscu. *ao takav On je najvece cudo kako za ljude4 tako i za andjele. A ako se i djavoli icemu cude4 cude se o0u u telu.@ ->A Otuda je On - =jedino novo <od suncem=.@--A Nema licnosti u istoriji sveta oko koje je niklo toliko <itanja4 oko koje se toliko s<orilo i 0ovorilo i oko koje su toliki ljudi <adali i dizali se.@-1A Nju ne moze o/ici ni jedna dusa na svome <utu ka vecnoj istini. =Sta je ovoC= <itali su se u cudu savremenici i ocevici !os<oda (susaC@-2A Sta je ovoC <itaju se ljudi svi; vremena cim se sretnu sa za0onetnim (susom iz Nazareta. )esko je umu i srcu ljudskom cnaci ce <red ovako neo/icnim <ro/lemom i cudom. A o,$ovori i +ravi%no na +i anje! )o je i " a je I"*" iz Nazare a! / ne.o$*(e je #ez +o.o(i 1ozje! #ez o )rivenja 1ozje$& )o <osvedocava sam (sus. Nje0ovi <risni ucenici koji su du0o vremena isli za Njim4 <risustvovali <a i ucestvovali u nje0ovim dozivljajima4 delima i <oukama4 nikako nisu mo0li da silom svo0 ljudsko0 saznanja s;vate ko je On4 sta je On. ( On4 tajna nad tajnama4 <ita svoje ucenike9 A vi4 sta mislite4 ko sam jaC ( kada a<ostoli od0ovaraju9 )i si Hristos4 Sin o0a zivo0a4 - !os<od Hristos im <okazuje da im je tu istinu o Njemu otkrio Otac ne/eski4 a ne nji;ova ljudska krv4 ljudski um4 ljudsko srce.@-3A )ako je "a. Go"+o, I"*" je,no. za"va$,a +o)azao na(in na )oji "e .oze je,ino +ravi%no re"i i +ro#%e. nje$ove Li(no" i! i o,$ovori i na +i anje )o je i " a je I"*" Hri" o"& )u od0ovara sam o0 kroz Sveto Otkrivenje4 jer =niko ne moze (susa nazvati !os<odom osim <omocu &u;a Sveto0=.@-5A )ajna licnosti (susove otkriva se &u;om Svetim. 1ozan")o O )rivenje )az*je na. ri i" ine o I"*"* Hri" *! tri istine koje ss svode na jednu istinu. A te su tri istine ove9 94 I"*" Hri" o" je i" ini i 1o$! 74 I"*" Hri" o" je i" ini i (ove) i ?4 I"*" Hri" o" je i" ini i 1o$o(ove)&

NAPOMENA0
-. 1. 2. 3. 5. 6. 7. 8. :. Sermo major de fide4 11B P. 0r. t. 164 col. -176 A. Jn.-.-B &.A<.1412B #f.-4:B *ol.-4 16B 'im.-6415B -.Pet.-41>B #f.24:-->B -.*or.147. Sv. *iril Aleksandrijski4 Ad re0inas de recta fide4 Orat. ((4 22B P. 0r. t. 764 col. -277 (n #<;es. ;om. -43B P. 0r. t. 614 col. -5. Sv. .aksim (s<ovednik4 #J<ositio orations &ominicaeB P. 0r. t. :>4 col. 877 On4 .Fsta0o0ia4 c. -B P. 0r. t. :-4 col. 668 A . Orat. catec;. c. 1:B P. 0r. t. 354 col. 7 A . +r. Jn.6462. Sr. .t.1241>B ->43>. . .

->. Sr. .t.34----. --. Sv. J. &amaskin4 &e fide4 (((4 -B P. 0r. t. :34 col. :38 -1. +<. "k.1423. -2. +<. "k.-417. .

-3. .t.-64-5--7. -5. -.*or.-142B sr. 14--.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

-. (S%S H'(S)OS - (S)(N()(

O!

Ako covek ne<ristrasno <rosledi do kraja ma koju misao Hristovu4 ili rec4 ili delo4 ili osecanje4 uvek ce na nji;ovom dnu naci o0a. S varno" "vi- " varno" i na )ojoj " oji %i(no" I"*"a iz Nazare a! je" e nje$ovo 1ozan" vo& O,#a(i %i "e 1o$ iz I"*"a! on,a je I"*" naj ra$i(nije i naj#e,nije " vorenje +o, "*n(e.& % tom slucaju4 On nije realno /ice vec <rividjenje4 utvara4 sa/last. Jer je o0 to sto nje0ovu "icnost cini izuzetno realnom4 trajnom4 vecnom. Posmatran u na0oj istorijskoj stvarnosti (sus iz Nazareta je <rojavio se/e kroz stvarni zivot4 stvarna dela i stvarne reci4 koje najoci0lednije <okazuju da je On zaista o0. Jer onakav zivot4 onakva dela4 onakve reci4 mo0u /iti samo zivot o0a4 dela o0a4 reci o0a. Po".a ran iz (i" o i" orij")i- (injeni(a Sve o$ O )rivenja! I"*" "e u "ve.* +o)az*je )ao 1o$! )ao 1o$ * e%*! i" oriji! u vre.en")o. i +ro" orno. zivo *& Ako se izvrnu4 unakaze4 izvito<ere istorijske cinjenice Otkrivenja4 onda ss 0u/i realno tle4 na kome se jedino moze do/iti tacan <ojam o (susu. 1ozan" vo I"*"a Hri" a je o"novna " varno" * Novo. Zave *& (z nje nicu sve ostale novozavetne stvarnosti i istine. Ko zra(i iz "*n(a a)o #ozan")a ,e%a I"*"ova +riro,no i" i(* iz nje$ove Li(no" i& ozanski karakter svoji; dela i svo0a ucenja sam (sus o/jasnjava time sto je o04 sto je jednosustan sa o0om Ocem9 Ja i Otac jedno smo.@-A +ak i kada Jevreji 0ledaju da 0a u/iju =sto ocem svojim nazivase o0a i 0radjase se jednak o0u=4 On ne odstu<a od to0a da je o04 vec im odlucno 0ovori9 =,aista4 zaista vam kazem9 Sin ne moze nista ciniti sam od se/e ne0o sto vidi da Otac ciniB jer sto on cini4 i Sin cini onako. Ako ne tvorim dela Oca svo0a4 ne verujte mi. Ako li tvorim4 ako meni ne verujete4 delima mojim verujte4 da <oznate i verujete da je Otac u meni i ja u Njemu=.@1A Po +riro,i "vojoj ,e%a I"*"ova "* ,e%a )oja "a.o 1o$ .oze (ini i i (ini& )o su9 isceljivanje od najraznovrsniji; /olesti4 iz0onjenje necisti; du;ova4 o<rastanje 0re;ova4 vaskrsavanje mrtvi;4 strasni sud4 <o/eda nad smrcu4 darivanje vecno0 zivota.@2A A to je dovoljan razlo0 da Hrista tre/a <ostovati kao o0a.@3A Jednosusnost Sina sa Ocem cini Sina u svemu jednakim i ravnim Ocu <o <rirodi4 dostojanstvu i slavi.@5A Sto0a je S<asitelj i mo0ao reci za se/e9 *oji vidi mene - vidi Oca.@6A *ao istiniti o0 koji ima sva /ozanska savrsenstva4 (sus za;teva veru u Nje0a kao i u o0a Oca9 Verujte u o0a i u mene verujte.@7A 1ozan" vo I"*"a Hri" a je naro(i o "i%no +o"ve,o(eno ,e%i.a nje$ovi- "ve i*(eni)a i "%e,#eni)a& Jer dela a<ostolska su dela /ozanska. Niko od ljudi4 ostajuci u 0ranicama ljudske <rirode i ljudske moci4 ne /i mo0ao uci-niti nijedno od oni; dela koja su o<isana u &elima A<ostolskim i Poslanicima sveti; A<ostola. Oci0ledna dela svedoce o (susu da je On o0 koji uvek4 kao sto je o/ecao4@8A zivi i dela u svojim sled/enicima4 i kroz nji; cini dela kao sto su nje0ova i veca od ovi;.@:A Ocevici o0a "o0osa i svedoci nje0ovo0 /o0ocovecansko0 zivota na zemlji4 sveti A<ostoli4 jednodusno is<ovedaju i uce da je (sus Hristos Sin ozji i o0.@->A Nji;ovo je so<stveno iskustvo i saznanje9 u Hristu zivi sva <unoca ozanstva telesno.@--A (majuci kao o0 sva /ozanska savrsenstva4 !os<od (sus ima i sva /ozanska svojstva9 On je vecan4 On je

alfa i ome0a4 <rvi i <oslednji4 On je samo/itan4 On je neizmenljiv4 On je sveznajuci4 On je svemocan4 On je tvorac sve0a vidljivo0a i nevidljivo0a4 On je <romislitelj4 On je zivot i zivotodavac4 On je svetlost i svetlodavac4 On je car nad carevima i 0os<odar nad 0os<odarima. Po" o je I"*" Hri" o" +o "ve.* i" ini i 1o$ i Go"+o,! Nje$a re#a +o" ova i )ao i 1o$a O(a! verova i * Nje$a )ao * 1o$a! na,a i "e * Nje$a )ao * 1o$a! %j*#i i Ga )ao 1o$a! .o%i i M* "e )ao 1o$*! )%anja i M* (e )ao 1o$*! i"+ove,a i $a )ao 1o$a& @-1A ,iveci istinom da je (sus Hristos - o0 i !os<od4 +rkva je tu istinu jednom zasva0da uo/licila i neizmenljivo izrazila u sest (od 1-7$ clanova Nikejsko-cari0radsko0 Simvola vere4 koji mi <ravoslavni ;riscani uvek drzimo4 verujemo i is<ovedamo (citamo$4 oso/ito na sv. "itur0iji.

NAPOMENA0
-. 1. 2. 3. 5. 6. 7. 8. :. Jn.->42>B sr. -741-B -34:. --B 84-:B -347. Jn.54-8. -:B ->42-. 22. 27. 28B sr. -5413. Jn.541>-2>B .t.:46B Jn.--432-33B .k.543-B "k.-4-3--5. Jn.5412. Jn.-64-5B -74->. Jn.-34:B sr. -74->B -34--. Jn.-34-B sr. 5412. .t.1841>. Jn.-34-1.

->. Jn.-43:B .t.-64-6B Jn.-4-B -4-8. -3B Jn.-4--1. --. *ol.14:. -1. Jn.5412B -.Jn.1412B Jn.-34-. 6. 3>B Jn.2412B -.)m.-4-B -.Jn.242B &.A<.1841>B 'im.541B -.*or.-6411B Jn.-3412B Jn.-34-2--3B -54-6B -6412B 'im.->4-2B &. A<.141-B Jev.-46B Gl/.14->---B Otk.54----3B 74--B -.Jn.34-5B .t.->421B "k.-148B -.Jn.1412B 341B 1.Jn.7.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

1. (S%S H'(S)OS - (S)(N()( +OV#* &a je (sus Hristos /io samo istiniti o0 a ne i istiniti covek4 On ne /i mo0ao na onako realan nacin uci u istoriju covecanstva niti znaciti za coveka ono sto sada znaci. Da nije #io +ravi (ove)! (ove) "a raz*.no. ,*"o. i e%o.! Go"+o, I"*" #i o" ao izvan o)vira

%j*,")o$ zivo a i i" orije i " +ravo. #i "va +ove" o Nje.* #i%a o$%a"ena za .i a On *vr"(en * .i ")a #i(a& Jedino telesnom4 o<i<ljivom4 covecanskom realnoscu svoje licnosti !os<od (sus je mo0ao stvoriti Novi ,avet4 javiti se kao stvarni od0ovor na sva <itanja ljudsko0 du;a4 i ostati za ljude nezamenljiva vrednost i jedina ute;a. Da Go"+o, Hri" o" nije #io (ove) ne #i #i%o evan,je%")e i" orije& Samo iz fizicke4 covecanske stvarnosti Hristove licnosti <otekla je4 i ne<restano istice4 istorijska stvarnost Hriscanstva kao jedine #%a$e ve" i (=evancelja=$ u ovom svetu. (sus Hristos - istiniti covek4 izvor je te stvarnostiB ukloni li se taj izvor4 <resa;nuce reka ;riscanske vere. &a nije /io istiniti covek (sus Hristos ne /i mo0ao osnovati Hriscanstvo kao istorijsku stvarnost i silu4 jer "e na #aj(i! na +rivi,jenj*! na .i * ne #i .o$%a "azi,a i o$ro.na z$ra,a i" orij")o$ Hri"(an" va& ,ar /i <rosti4 neknjizevni4 siromasni ri/ari 0alilejski <osli za !os<odom (susom4 da On nije /io stvaran covek4 covecanski stvaran u svima svojim delima4 A-islima4 recima i celoku<nom zivotuC ( zar /i oni u ime <rividjenja i <omocu <rividjenja mo0li za<aliti svet novom veromC #vandjelja su isuvise <rosta4 isuvise ne<osredna u svojoj istorijskoj stvarnosti i realizmu. Ona ne dokazuje covecanstvo (susovo vec 0a <okazuju4 konstatuju4 o<isuju kao najo/icniju stvarnost. Ni)o * evan,je%ji.a nije +o"*.njao ,a je I"*" i" ini i (ove)& To je (injeni(a van "+ora& &a nije /io <ravi covek4 zar /i (sus mo0ao /iti onako <rivlacna licnost za neiz/rojne mase <rostordacno0 naroda4 i onako mrsko /ice za fariseje i knjizevnikeC Nisu li se ovi dan i noc lomili i trudili kako da okrive4 u;vate i u/iju4 si0urno ne (susa - <rividjenje i utvaru4 vec (susa - coveka stvarno04 oci0ledno04 cudotvorno04 zemaljsko0C Nje.* "* "avre.eni ne+rija e%ji o"+orava%i 1ozan" vo! a%i M* ni)o nije o"+oravao (ove(an" vo& Ono je toliko van s<ora4 da su nje0ovi ne<rijatelji samo na jednom radili9 da !a u/iju4 i na taj nacin oslo/ode se/e strasne stvarnosti i <risutnosti nje0ovo0 tela. % kolikoj je meri !os<od Hristos istiniti covek da se lako uociti ako se4 makar u 0lavnim <otezima4 <re0ledaju cinjenice Novo0 ,aveta4 cinjenice4 izrazene u do0adjajima4 dozivljajima4 delima4 recima !os<oda (susa i nje0ovi; sveti; ucenika. Sva +ro+ove, A+o" o%a nije ,r*$o ,o ne+re)i,no "ve,o(enje o(evi,a(a o i" orij")oj " varno" i i i" ini o" i I"*"a Hri" a )ao <ravo0a o0a i +ravo$ (ove)a& % nji; je sva vera u !os<oda Hrista i sve ucenje o Njemu zasnovano na nji;ovom licnom iskustvu i licnom osvedocenju. Sto0a oni i na0lasavaju da je u nji; sve zasnovano na istorijskoj stvarnosti a ne na izmisljotinama i /ajkama9 =.i vam ne <okazasmo silu i dolazak !os<oda nase0 (susa Hrista iduci za /ajkama vesto izmisljenim4 ne0o sami /esmo ocevici Nje0ovo0 velicanstva.@-A *ao ocevici i <ratioci o0a u telu A<ostoli samo svedoce ono sto su videli i culi. @1A A<ostolstvo se sastoji u tom svedocenju. *ada se uznosi na ne/o4 sam S<asitelj ostavlja svojim ucenicima kao svoju <oslednju zelju9 da /udu svedoci Nje0ove licnosti4 zivota i rada.@2A (storijska stvarnost o0a i coveka (susa4 nje0ov rad i ucenje jeste ono sto su oni kao (susovi <ratioci i svedoci =usima svojim culi4 ocima svojim videli4 rukama svojim razmotrili i o<i<ali=. @3A Sto0a oni4 kada im <rotivnici za/ranjuju da s<ominju ime (susovo4 neustrasivo izjavljuju9 =.i ne mozemo ne 0ovoriti sto videsmo i cusmo=.@5A Sveto Otkrivenje <rikazuje i o<isuje !os<oda (susa kao istinito04 <ot<uno0 i savrseno0 coveka4 ali coveka koji se o, "vi- o" a%i- %j*,i o,%i)*je0 94 i.e " o je na na +riro,an na(in ro,jen o, Sve e Djeve i Sve o$ D*-a! i 74 " o je #ez$re"an& 9& ' +o$%e,* na +riro,no$ ro,jenja Nje$ovo$ o, Pre"ve e Djeve 1o$oro,i(e! na.a "e * O )rivenj* ,aje (injeni(a! a%i "e ne o#ja"njava na )oji je na(in o#av%jeno o "ve o ro,jenje (v. "k.-416-55B 143--6B .t.-4-8-15$. ,/o0 ovo0 /o0ocovecansko0 rodjenja Hristovo0 Sveta &jeva se slavi kao istinska 1o$oro,i(a& 7& Dr*$a o,%i)a Go"+o,a I"*"a )ao (ove)a je" e "avr"ena #ez$re"no" ! o,no"no "avr"ena "ve o" & Sva istorija (susovo0 zemaljsko0 zivota svedoci o tome. Sve sto je ljudsko4 sve - osim 0re;a4 naslo je u (susu svoj savrseni zivot i svoj savrseni izraz. (ako <ravi covek4 (sus je /io slo/odan od <raroditeljske 0re;ovnosti4 jer je rodjen na nat<rirodan nacin. Nje0ov

zivot na zemlji /io je zivot a<solutne svetosti i /ez0resnosti. +ak i najljuci ne<rijatelji nje0ovi4 fariseji4 nisu 0a mo0li okriviti za 0re; ni onda kada i; je On otvoreno i javno <itao9 *oji me od vas kori za 0re;=.@6A Ocevici i svedoci (susovo0 zemaljsko0 zivota i rada4 sveti a<ostoli4 tvrde9 !re;a u njemu nema4@7A On ne znadjase 0re;a4@8A On 0re;a ne ucini4 niti se <revara nadje u ustima nje0ovim.@:A

NAPOMENA0
-. 1. 2. 3. 5. 6. 7. 8. :. 1.Pet.-4-6. &.A<.-41--11. "k.13438B &.A<.-48. -.Jn.-4-. &.A<.341>B sr. -.Jn.-42. Jn.8436. -.Jn.245. 1.*or.541-. -.Pet.1411B sr. (s.524:.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

2. (S%S H'(S)OS - (S)(N()(

O!O+OV#*

(stine da je (sus Hristos istiniti o0 i istiniti covek slivaju se o<et u jednu istinu9 I"*" Hri" o" je i" ini i 1o$o(ove)& Ali4 ia)o i" ini i 1o$ i i" ini i (ove)! I"*" Hri" o" je i+a) je,no %i(e! je,na Li(no" ! ne ,va %i(a ni i ,ve %i(no" i& (ako su u Njemu ,ve +riro,e0 #ozan")a i (ove(an")a! On ni u kom smislu ne <redstavlja so/om dva <ose/na lica vec je,no je,ino! i o / 1ozan")o %i(e! "ice (ili (<ostas$ o0a "o0osa4 koji je u svoju ozansku licnost <rimio covecansku <rirodu. Po sustini /ozanska i covecanska <riroda razlikuje se /eskrajno i neizmerno. Ali se /o0ocovecansko cudo Hristove "icnosti /as u tome i sastoji sto su ove dve /eskonacno razlicite <rirode sjedinjene licnoscu "o0osa u nedeljivo jedinstvo. Novozave no o )rivenje re(i o +o)az*je ,a 1o$o(ove) *ve) o"e(a i "aznaje "e#e )ao je,no %i(e& % svima do0adjajima o0ocovekovo0 zivota4 iza svi; cudesa nje0ovi; stoji4 kao tvorac i izvrsitelj nji;ov4 jedna i ista licnost ova<loceno0 o0a "o0osa. (sto tako iz svake o0ocovekove misli4 osecanja4 reci4 zraci jedna i ista licnost. Ali ovo jedinstvo o0ocovekove "icnosti ni u kom slucaju ne unistava razliku koja uvek <ostoji izmedju ozanske i covecanske <rirode u Njemu.

A+o" o%i je,no,*"no o"e(aj*! "aznaj* i i"+ove,aj* ,a je 1o$o(ove) je,na je,ina %i(no" ! ne,e%jiva i neiz.en%jiva& Nikada4 ni0de4 ni u cemu oni ne dele o0ocoveka u dva /ica4 ili u dve licnosti4 ili u (susa coveka i u (susa o0a. Jedan je (sus i <ostradao i vaskrsaoB nije jedan (sus umro a dru0i vaskrsao. +eloku<no svedocanstvo sveti; a<ostola se svodi na tvrdjenje4 da je to jedna ista i istovetna licnost.@-A % (susu Hristu =o/itava sva <unoca ozanstva telesno=.@1A )o najoci0lednije <okazuje da je On savrseni o0 i savrseni covek4 tj. o0ocovek. Ce%o)*+na ajna -ri"(an")e vere izrazena je re(i.a0 1o$ "e javi * e%*!@2A j& 1o$ "e javi )ao 1o$o(ove)& O tome jedinstvu "icnosti o0ocoveka Hrista 0ovore sest clanova Simvola vere4 od dru0o0 do sedmo0. Kao 1o$o(ove) I"*" Hri" o" je o )rio i ajn* 1o$a i ajn* (ove)a i <ot<uno i savrseno resio i <ro/lem o0a i <ro/lem coveka. Za o je 1o$o(ove" vo Hri" ovo / e.e%j Hri"(an" va& Pre<orod4 osvecenje i s<asenje coveka i sveta nalazi se u o0ocoveku.

NAPOMENA0
-. 1. 2. &.A<.1421B sr. 1411-13B 24-2--6B 542>-21B Jn.-4-3B sr. .t.-64-6B Gl/.146-8B Jn.-4-3. *ol.14:. -.)im424-6.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

SPAS()#"jS*( 'A& ( &#"O !OSPO&A H'(S)A +eloku<ni rad o0ocoveka Hrista odredjen je Nje0ovom "icnoscu. Samo o0ocovekovo ime9 I"*"! zna(i S+a"i e%j& Ovo i.e o,re,j*je! )ara) eri"e! )az*je "a,rzin* i o#i. 1o$o(ove)ovo$ ra,a& To je / "+a"enje& (sus-S<asitelj s<asava4 izvrsava i o/avlja s<asenje. To je ".i"ao i (i%j Nje$ovo$ #orav)a * (ove(an")o. "ve *& ,ato se celoku<no delo Hristovo naziva s<asenje. *ao sto je "icnost o0ocoveka jedna i nedeljiva4 tako i nje$ov (e%o)*+ni zivo i ra, na ze.%ji "a(injava je,n* ne,e%jiv*! or$an")* (e%in*& Nema nice0a ni u licnosti4 ni u zivotu4 ni u radu !os<oda (susa sto /i se mo0lo od/aciti kao suvisno ili ne<otre/no. % o0ocoveku i nje0ovom zivotu4 radu i ucenju4 sve je /ozanski vazno i /ozanski neo<;odno. Sto0a je !os<od svojim svetim uceni-cima ostavio kao lozinku s<asenja za<ovest o drzanju sve0a sto je On za<ovedio9 =(dite i naucite sve narode krsteci i; u ime Oca i Sina i Sveto0a &u;a4 uceci i; ,a "ve ,rze " o "a. va" za+ove,io"&@-A Vrlo je znacajno da o0 nije nazvao !os<oda Hrista ni uciteljem4 ni <astirom4 ni carem4 ni <rvosvestenikom4 ni <rorokom4 ne0o S+a"i e%je.! jer je to ime sire od svi; ostali; imena i sve i; sadrzi u se/i. Osim to0a4 u mno0oljudnoj istoriji roda ljudsko0 o0 niko0a nije nazvao S<asiteljem4 jer su svi ljudi /ez izuzetka <od 0re;om i smrcu. Samo je /ez0resni Go"+o,

Hri" o" udostojen to0a imena4 jer je On * i" oriji "ve a je,ina %i(no" * )ojoj "e nije na"%a ni r*n)a $re-a& Otkrivenje svedoci9 s<asenje ljudi je samo u Hristu. Jer =nema dru0o0 imena <od ne/om dano0a ljudima kojima /i se mi mo0li s<asti=.@1A O *,a ,e%o i")*+%jenja i "+a"enja (ove)a i "ve a Hri" o" nije izvr"no "a.o )ao Proro)! Prvo"ve" eni) i Car! ve( )ao je,na ne,e%jiva 1o$o(ove(an")a Li(no" ! )ao 1o$o(ove)& (ako u svom celoku<nom isku<iteljskom i s<asiteljskom radu Hristos <risustvuje sav4 svom <unocom svoje o0ocovecanske "icnosti4 i<ak se nje0ova s<asiteljska sila n delatnost jace <rojavljuje u nekim nje0ovim delima4 kao sto su ova<locenje4 krstenje i <reo/razenje4 a dostizu svoj vr;unac u krsnoj smrti4 vaskrsenju4 vaznesenju i silasku Sveto0a &u;a. Ali sve su to sastavni delovi Nje0ovo0 /o0ocovecansko0 zivota i <odvi0a kao jedne nedeljive or0anske celine. *rst je vr; na <iramidi s<asenja.

NAPOMENA0
-. 1. .t.184-:-1>. &.A<.34----1.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

-. )AJNA

O!OVAP"O+#NjA ( )AJNA SPAS#NjA

Pri stvaranju coveka o0 je svoj lik kroz dusu uneo u telo coveka i do/ilo se /o0oliko /ice9 covek4 a <ri ovla<ocenju sam o0 <ostaje covek4 i do/io se9 o0ocovek. Onamo je ukazan cilj covekovo0 <ostojanja4 a ovde - ostvaren <ot<uno. *roz ova<locenje o0a covek je usavrsen i dovrsen o0ocovekom. ,ato je rodjenje o0a u telu najznacajniji <revrat n najsud/onosnija <rekretnica u istoriji nase <lanete i najveci do0adjaj <osle stvaranja sveta i coveka. 1o$ * e%*! o je <unoca ozansko0 zivota4@-A istine4 do/ra4 i lju/avi u telu4 uo<ste +*no(a "vi- 1ozan")i- "avr"en" ava * e%*& Ova<locenjem o0a sva su ozanska savrsenstva <ostala svojinom coveka. )ek u o0ocoveku covecanska <riroda je nasla svoju a<solutnu svetost4 do/rotu4 istinu4 savrsenstvo. Jedino u Njemu ona je <ot<uno nasla se/e4 svoj vecni smisao i svoj vecni zivot. Jer samo sjedinjenje sa o0om4 koji je vecna (stina i vecni ,ivot4 mo0lo je dati4 i dalo je ljudskoj <rirodi s<asenje od 0re;a4 smrti i djavola. Sva velicina tajne s<asenja sastoji se u istorijskoj cinjenici9 = o0 se javi u telu=.@1A A sa o0om - i sve sto je ozje. ' ova+%o(eno. 1o$* Lo$o"* %j*,i.a "* ,a e "ve #ozan")e "i%e )oje "* i. +o re#ne za "+a"enje i zivo ve(ni6 *"vajaj*(i i- i +re varaj*(i i- * "voj* "vojin* +* e. vere i o" a%i- evan,je%")i- vr%ina! %j*,i "e "+a"avaj* o, $re-a! ".r i i ,javo%a! i +o" iz* #ozan")o "ovr"en" vo& @2A Proces s<asenja ustvari je <roces o#ozenja ljudske <rirode <omocu /ozanske /la0odati4 <roces <risajedinjenja coveka o0ocoveku Hristu.@3A ,ato Pravoslavna +rkva i uci da se s<asenje ljudi sastoji u nji;ovom

du;ovnom i /la0odatnom sjedinjenju sa ova<locenim o0om "o0osom. Otuda ozic4 dan u koji o0 "o0os <ostaje covek4 ona najsvecanije <roslavlja i najradosnije velica4 i naziva 0a =majka svi; <raznika=.

NAPOMENA0
-. 1. 2. 3. Sr. *ol.14:B #f.-412. -.)im.24-6. 1.Pet.-42-:. Sr. #f.246B 34----6.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

1. )AJNA SPAS()#"j#VO! *'S)#NjA ( )AJNA SPAS#NjA *rstenje !os<oda Hrista na Jordanu ima svecovecanski znacaj. *ao /ez0resan4 !os<od Hristos nije imao <otre/e da ss krsti Jovanovim krstenjem <okajanja. Ali kao novi rodonacelnik covecanstva4 koji je uzeo na se/e sve 0re;e sveta4@-A On se krstava radi s<asenja ljudi. Jer4 )ao " o je ra,i ljudi +o" ao (ove)! a)o "e ra,i %j*,i i )r" ava da /i u vodi sa;ranio <rljavstinu oni; koji su se imali <re<oroditi verom i &u;om.@1A ' )r" enj* Go"+o,a Hri" a )r" ava "e "va %j*,")a +riro,a na ajan" ven na(in! jer sve sto je o0ocovekovo <renosi se na rod "judski silom nje0ove ozanske "icnosti. Po ucenju sv. Otaca silazak &u;a Sveto0a na o0ocoveka <ri krstenju na Jordanu /io je silazak na nas4 jer On nosi nase telo.@2A 1o$ojav%jenje je ,an na"e$ "+a"enja!@3A jer Hri" ovo )r" enje na Jor,an* i.a o+" e(ove(an")i i )o".i()i zna(aj& *rstenjem se Hristovim osvecuje voda i sa njom sva tvarB osvecuje se covek i sa njim sav rod ljudski.@5A +rkva naziva o0ojavljenje <raznikom Prosvescenija4 tj. <raznikom <rosvetljenja4 <rosvecenja4 ozarenja. Jer se u Hristovom krstenju <rosvetljuje ljudska <riroda4 iz/avlja ss od tame 0re;a i o/laci u /ozansku odecu ne<rolaznosti.@6A *rsteci se od Jovana4 Hristos je sav svet4 i s<olja i iznutra4 o/asjao /ozanskom svetloscu.@7A !re; je na sve ljude navukao smrtB /ozanskim krstenjem svojim !os<od (sus daje svima /esmrtnost.@8A *rstivsi se4 On je nasim dusama <odario /esmrtnost4@:A i o/ukao ljudsku <rirodu u odecu /esmrtnosti.@->A

NAPOMENA0
-. 1. 2. 3. 5. Jn.-41:. Jevtimije ,i0a/en4 +omment4 in .att;.4 ca<. 24 vers. -5B P. 0r. t. -1:4 col. -6: +. +<. sv. Atanasije Veliki4 +ontra arian.4 Oral. (4 37B P. 0r. t. 164 col. ->8 +4 ->: +B i/. 384 col. --1 +---2 A. Sv. !ri0orije o0oslov4 Orat. 3>4 -B P. 0r. t. 264 col. 26> A.

Sv. !ri0orije Niski4 (n /a<tismum +;ristiB P. 0r. t. 364 col. 58> . =,asto se4 <ita sv. ,latoust u svojoj /esedi na o0ojavljenje4 o0ojavljenjem se ne naziva dan u koji se !os<od Hristos rodio He0o dan v koji se krstioC &anasnji dan jeste dan u koji se On krstio i osvetio <rirodu voda. Sto0a na danasnji <raznik svi za;vataju vodu (sv. vodicu$. odnose je u domove n cuvaju u toku cele 0odine4 <osto su danas osvecene vode4 i desava se oci0ledno cudo9 ova se voda ne kvari od du0o0 stajanja4 ne0o4 za;vacena danas4 ona celu 0odinu4 a cesto i dve i tri 0odine ostaje citava i sveza4 i <osle toliko0 vremena ne ustu<a vodi koja je tek za;vacena sa izvora. ,asto se4 dakle4 ovaj dan naziva o0ojavljenjemC ,ato sto je !os<od Hristos <ostao <oznat svima ne kada se radio ne0o kad se krstio. &o ovo0a dana On nije /io <oznat mno0ima=. (&e /a<tismo +;ristiB P. 0i. t. 3:4 col. 2654 266$. o0ojavljenska <esma 1 januara na jutrenju. o0ojavljenska <esma 8 jan. na jutrenju. )amo. o0ojavljenska <esma : jan. na vecernju. o0ojavljenska <esma 5 jan. na vecernju.

6. 7. 8. :. ->.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

2. )AJNA SPAS()#"j#VO! P'#O 'A,#NjA ( )AJNA SPAS#NjA Preo/razivsi se na )avoru !os<od je <okazao da je <reo/razenje ljudske <rirode neo<;odna <otre/a u /o0ocovecanskom <odvi0u s<asenja sveta od 0re;a4 zla i smrti. Jer je s<asenje ne.o$*(no #ez +reo#razenja %j*,")e +riro,e 1o$o. iz $re"ne * "ve *! iz r,jave * ,o#r*! iz a.ne * "ve %o"n*! iz ".r ne u /esmrtnu. % samoj stvari s<asenje se sastoji u svestranom <reo/razenju ljudske <rirode o0om. S+a"i e%jevo +reo#razenje i.a o+" e(ove(an")i zna(aj! jer se On4 <o recima sveto0 Prokla4 sam <reo/razio da /i nam <okazao /uduce <reo/razenje <rirode.@-A *ao novi rodonacelnik S<asitelj na )avoru <okazuje kroz kakvo <reo/razenje ima da <rodje ljudska <riroda na svome <utu osvecenja4 o/ozenja4 s<asenja. *ao novi Adam o0ocovek svojim <reo/razenjem o/u;vata na tajanstveni nacin sav rod ljudski4 i u svojoj covecanskoj <rirodi izvrsuje4 u nacelu4 <reo/razenje celoku<ne ljudske <rirode. Svojim <reo/razenjem o0ocovek je +reo#razio o/raz ozji u coveku4 te je za/listao u svome <rvo/itnom /ozanskom sjaju i le<oti. Jer je smisao i cilj o0ocovekovo0 <reo/razenja9 vratiti coveka na o/raz ozji kao na sustinu covekova /icaB skinuti talo0 0re;a sa o/raza4 sa lika ozje0 u dusi covekovojB us<ostaviti /o0olikost duse covekove u njenoj /ez0resnoj le<otiB <otciniti sav zivot covekov /o0olikoj sustini i sili duse i tako osi0urati coveku vecni zivot.@1A

Svetli dan Hristovo0 Preo/razenja jeste dan <rosvecenja i o/ozenja ljudske <rirode. S<asiteljevo Preo/razenje je izvor ne<resusne <reo/razajne sile koja <reo/razava svu tvar i sva /ica4 z/o0 ce0a i klicemo na taj <raznik cudesnom S<asitelju9 Oci0ledno se <reo/razava tvar tvojim <reo/razenjem4 Hriste.@2A

NAPOMENA0
-. 1. 2. Oratio in )ransfi0ur. &ominiB P. 0r. t. 654 col. 768 Preo/razenska <esma : av0usta4 na vecernju. Preo/razenska <esma : av0usta4 na vecernju. .

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

3. )AJNA SPAS()#"j#VO! S)'A&ANjA4 *'SN# S.')( ( )AJNA SPAS#NjA Sve sto <ri<ada S<asitelju i dolazi od S<asitelja s<asonosno je. )o narocito vazi za nje0ovo stradanje Jer ,a S+a"i e%j nije " ra,ao i ,a nije *.ro! naj.*(niji +ro#%e. %j*,")o$ zivo a0 " ra,anje i ".r o" ao #i nere"en! a time najveca muka neolaksana i najvece zlo neunisteno. Stradanje i smrt <redstavljaju strasnu stvarnost kojoj ljudska misao ne moze <ronaci smisao. Smisao stradanja i smrti moze se <ronaci tek kada o0ocovek <rodje kroz nji;4 kada <ostanu ozji. Stari ,avet <rorokuje4 a Novi ,avet <okazuje9 da je smrt Me"ije S+a"i e%ja neo+-o,na * ,e%* "+a"enja ro,a %j*,")o$& )oliko neo<;odna4 da S<asitelj naziva /ezumnima svoje ucenike koji to ce veruju i ne s;vataju.@-A (z #vandjelja je oci0ledno da je stradanje o0ocovekovo neo<;odno za s<asenje roda ljudsko0. Jer o0ocovek izjavljuje da je cilj nje0ovo0 stradanja s<asenje sveta9 =,a to dodjo; na cas ovaj=.@1A Sav S+a"i e%jev zivo na ze.%ji +re," av%ja je,an ne+re)i,ni +o,vi$ " ra,anja za "+a"enje "ve a& Nije mo0ao is stradati i ne <atiti ne<rekidno o0ocovek koji je svako0a trenutka imao <red svojim svevidecim ocima sve 0re;e4 <oroke i zlocine svi; svoji; savremenika4 kao i svi; ljudi svi; vremena. Nema sumnje4 istinito je <redanje da se !os<od Hristos nikada nije smejao4 a cesto su !a vidjali 0de <lace4 +esto se desavalo4 veli sv. ,latoust za S<asitelja4 da su !a vidjali 0de <lace4 ali niko nikada nije 0a video da se smeje ili /ar osme;uje. Sto0a nijedan od evandjelista to i ne <ominje.@2A Sva " ra,anja Go"+o,a I"*"a ,o" iz* "voj " ra"ni a%i i "+a"ono"ni vr-*na( * nje$ovoj )r"noj ".r i& )o je razlo0 sto On ;ita toj smrti kao izvrsenju s<asenja sveta 0ovoreci9 =,a to dodjo; na cas ovaj=4 - dodjo; na stradanje u ovaj svet radi s<asenja sveta9 =ja dodjo; na cas ovaj4 da /i; <rimio smrt za sve=.@3A

% krsnoj smrti S<asiteljevoj dolazi do svo0a vr;unca nje0ova neizmerna lju/av <rema coveku. Sto0a se krst i izdvaja kao vr;unac o0ocovekovo0 s<asenja sveta. *rst je sinteza sve0a to0a. *roz sva svoja stradanja !os<od Hristos vodi ljudsku <rirodu s<asenju. *ao <redstavnik celo0a covecanstva4 jer je /io istiniti o0 i istiniti covek4 On "e * "vi.a "voji. #or#a.a i .*)a.a #orio i .*(io za "+a"enje (e%o$ ro,a %j*,")o$& %stvari4 On je u sustini odstradao sva stradanja ljudska i <re<atio sve muke ljudske. ,ato je va<ijao i tu0ovao9 =,alosna je dusa moja do smrti=.@5A Prezivljavajuci to za sve ljude i umesto svi; ljudi4 On je <lakao i tu0ovao nad 0resima celo0a sveta i molio se do krvavo0 znoja.@6A Sve to On nije cinio radi se/e@7A vec radi ljudsko0 roda4 cije je 0re;e4 stradanja i smrt uzeo na se/e. Svojim /o0ocovecanskim stradanjem !os<od je osvetio4 osmislio i zasladio ljudska stradanja4 te su ona <ostala radost za nje0ove sled/enike.@8A Nje0ovo stradanje ima s<asonosnu i zivotvornu silu i znacaj <o celo covecanstvo4 zato sto je /o0ocovecansko4 i On kroza nj <revodi ljudsku <rirodu iz ro<stva u slo/odu4 iz smrti u zivot.

NAPOMENA0
-. 1. 2. 3. 5. 6. 7. 8. "k.13415-16B sr. 11427B &.A<.-742B 16412B .t.-641--12. Jn.-1417. (n .att;. ;om. 646B P. 0r. t. 574 col. 6:. laz. )eofilakt4 #narrat. in evan0el. Joan.4 ca<. -14 vers. 17B P. 0r. t. 574 col. 6:. .t.16428. "k.11433. "k.12417-28. +<. &.A<.543>-3-B -.*o<.34-1B Jev.-145--2.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

a$ (S*%P"j#Nj#

O!O+OV#*O.

Jedno je oci0ledno9 sves<asonosna sila krsta Hristovo0 o/u;vata celo0 coveka4 s<asava 0a4 isku<ljuje4 ociscuje i osvecuje. % svemu i <o svemu /ez0resan4 !os<od Hristos nije mo0ao umreti4 jer je smrt <osledica 0re;a4 <lata za 0re;.@-A Ali iako z/o0 svoje /ozanske /ez0resnosti /esmrtan4 !os<od je

do/rovoljno <rimio smrt za ljude koje je ona z/o0 nji;ovo0 0re;a <ustosila4 i svojom isku<iteljskom zrtvom <ostao (sku<itelj i S<asitelj roda ljudsko0 od 0re;a i smrti.@1A &o/rovoljno <rolivena za ljude krv Hristova ima /eskrajnu vrednost <red o0om4 zato sto je to krv o0ocoveka. ( samo kao takva ona isku<ljuje rod ljudski od 0re;a i smrti i <revodi 0a u /esmrtnost i zivot vecni. *roz 0re;e covek je mno0o naudio svojoj /o0olikoj dusi4 iskvario je4 <omracio i delimicno je iz0u/io. Nijedno od stvoreni; /ica nije mo0lo da je otku<i i s<ase. Jedina sila4 a time i jedina vrednost4 kojom se moze otku<iti o0re;ovljena4 iz0u/ljena dusa ljudska jeste /ez0resna dusa o0ocoveka Hrista. Ona /eskrajno vise vredi ne0o sva sazdana /ica sku<a. Njena svemocna isku<iteljska i s<asiteljska sila lezi u njenoj /ez0resnoj svecistoti i /ozanskoj svevrednosti s jedne strane4 i u njenom <rirodnom srodstvu sa dusom ljudskom s dru0e strane. ,ato je S<asitelj i o/javio da je dosao9 da dusu svoju da u otku< za mno0e.@2A S<asitelj je to ucinio svojim zivotom4 a narocito svojom krsnom smrcu i vaskrsenjem. &ajuci do/rovoljno svoju dusu za s<asenje ljudi4 S<asitelj je sve<o/ednom silom njene /ez0resnosti i svevrednosti otku<io dusu ljudsku4 <rodanu 0re;u i smrti.@3A

NAPOMENA0
-. 1. 'im.6412. =Adam je z0resio i - umro4 veli sv. ,latoust4 Hristos nije z0resio i - takodje je umro. Ovo je (neo/icno i cudno9 Adam je z0resio i - umro4 a Hristos nije z0resio i - takodje je umro. Otkuda to i zastoC ,ato4 da /i se onaj sto je z0resio i umro mo0ao <omocu ono0a sto nije z0resio i umro oslo/oditi od okova smrti. )ako cesto /iva i sa novcanim duznicima9 ako je neko duzan nekome novcano i ne moze da vrati4 ostaje z/o0 to0a u rukama <overiocaB a neko dru0i4 iako nije duznik4 ali imajuci mo0ucnosti da <lati4 <laca i oslo/adja duznika. )ako se desilo i sa Adamom i Hristom. Adam je <ostao duznik4 <odlozan smrti4 i /io je u rukama djavolaB Hristos nije /io duznik n nije /io u rukama djavola4 ali je dosao i <latio smrcu za ono0a sto je /io u djavolovim rukama4 da /i coveka oslo/odio od okova smrti= (Nomil. in Pas;a4 3B P. 0r. t. 514 ool. 77>$. .k.->435. Pim.74-3B 64-7. 1>B 54-1.

2. 3.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

/$

O!O+OV#*OVA PO #&A NA& !'#HO.4 +.P)( ( &jAVO"O.

!resi su <roizvod djavola. ez0resni o0ocovek je <o/edio ne samo 0re;e ne0o i samo0a tvorca 0re;ova - djavola. &a to nije ucinio4 nje0ova <o/eda nad 0re;om ne /i /ila ni <ot<una ni stvarna4 jer /i /io kao onaj koji reku <resusuje na sredini toka ili na uvoru a ne na samom izvoru. Sav #o$o(ove(an")i ,o.o" roj "+a"enja i.a za (i%j0 +o#e,* na, ,javo%o. )ao na, vr-ovni. vor(e. i "a.o#i ni. o(e. $re-a i z%a& Sto0a a<ostol Pavle veli9 =Posto ljudi imaju telo i krv4 tako i o0 "o0os uze udela u tome da smrcu satre ono0a koji ima drzavu smrti4 to jest djavola=.@-A

*avo je silan i strasan time sto ima silu smrti4 sto 0os<odari i ras<olaze smrcu. A sila smrti jesu 0resi. Sva)i je $re- je,na .a%a ".r 6 a "vi $re"i ")*+a "a(injavaj* ".r #e")rajn* i ve(n*& % klici svojoj svaki je 0re; od djavola. o0 "o0os se i javio u ovom svetu kao covek da satre djavole4 nje0ovu silu - 0re;e4 a kroz nji; i samu smrt (Jev.14-3--5$. &a je smrt unistena4 veli sv. Atanasije Veliki4 i da je krst <ostao <o/eda nad njom4 i da o<a nema vise sile4 ne0o da je stvorio mrtva4 znak i dokaz to0a je to sto je svi ucenici Hristovi ni<odastavaju4 svi udaraju na nju i ne <lase je se4 vec je krsnim znakom i verom u Hrista 0aze kao mrtvu. % staro vreme4 <re /ozansko0 dolaska S<asiteljevo04 smrt je /ila strasna i samim svetiteljima4 i svi su o<lakivali mrtve kao <ro<ale. A sada4 <osto je S<asitelj vaskrsao telo4 smrt vise nije strasna4 ne0o je svi koji veruju u Hrista <otiru kao nista4 i vise vole da umru ne0o da se odreknu vere u Hrista. Jer oni si0urno znaju da oni koji umiru ne <ro<adaju vec zive4 i kroz vaskrsenje ce <ostati netrulezni. Jedino je lukavi djavo4 koji nam se u staro do/a 0orko naru0ao smrcu4 ostao istinski mrtav4 <osto su unistene smrtne muke. ( evo dokaza za to9 +re no " o +over*j* * Hri" a! %j*,i ".a raj* ".r " ra"no. i +%a"e je "e6 a (i. +ri" *+e Hri" ovoj veri i Hri" ovo. *(enj*! oni o%i)o +rezir* ".r ,a " ra,o"(* na"r(* na nj* i +o" aj* "ve,o(i va")r"enja koje je S<asitelj izvrsio radi unistenja smrti. +ak i decica ;itaju da umru. ( ne samo ljudi4 ne0o i zene se uce kako da se /ore sa smrcu. Ona je tako nemocna <ostala da je i zene4 koje je ona ranije drzala u o/mani4 ismevaju kao mrtvu i unistenu. Posto je S<asiteljem na krstu smrt <o/edjena i osramocena4 i <osto su joj svezane i ruke i no0e4 to svi koji ;ode u Hristu - satiru smrt4 i <ostajuci mucenici za Hrista oni joj se ru0aju i sa <odsme;om joj 0ovore9 smrti4 0de ti je <o/edaC <akle4 0de ti je zalacC@1A *rst Hristov je s<asao vaseljenu4 <ro0nao za/ludu4 <ovratio istinu4 nacinio zemlju ne/om4 na<ravio ljude andjelima. ,a;valjujuci njemu4 demoni nisu vise strasni vec <rezreni4 i smrt nije smrt vec san i /denje.@2A Kr" je +o" ao "i.vo% je,ine i" in")e +o#e,e i za*ve) o" ao "re," vo )oje "av%a,j*je i +o#e,j*je "ve $re-e! "ve ".r i! "ve ,javo%e& ,ato svi istinski ;riscani toliko <ostuju casni krst4 <oklanjaju mu se i celivaju 0a. Svojom krsnom zrtvom !os<od je dao <rirodi ljudskoj /o0ocovecansku silu4 kojom se ljudi iz/avljaju od svako0 zla i /ezakonja4@3A Za o " o je S+a"i e%j "v* "voj* "+a"ono"n* i zivo vorn* "i%* *"re,"re,io * )r" *! )r" je +o" ao0 zna) Nje$ov i na ze.%ji i na ne#*! zna) +o )o.e Ga +oznaj* i ra"+oznaj* "va ze.a%j")a i ne#e")a #i(a&@5A

NAPOMENA0
-. 1. 2. 3. 5. Jev.14-3B -.Jn.248B sr. Otk.648B Jak.-4-5. &e incarnat. Ver/i4 17B P. 0r. t. 154 col. -3- +4 -33 A . Sv. ,latoust4 &e aidorat. <raetiosae crucis4 2B P. 0r. t. 514 col. 828. )it 14-2. -3. +<. .t.1342>.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

5. )AJNA SPAS()#"j#VO! S("AS*A % A& ( )AJNA SPAS#NjA !os<od Hristos svojim /o0ocovecanskim domostrojem s<asenja o/u;vatio je sva ljudska /ica ne samo u sadasnjosti4 ne0o i u <roslosti i /uducnosti. Na taj nacin On je <ostao S<asitelj celoku<no0 ljudsko0 roda4 i stekao <ravo da se tako nazove. (stinita je rec sv. (rineja9 Hristos je dosao ne samo radi oni; koji su u vreme cesara )i/erija <overovali u Nje0a4 i Otac je <romisljao ne samo radi oni; koji sada zive4 ne0o za sve ljude uo<ste4 koji su se od <ocetka /ojali o0a i lju/ili !a4 i <ravedno i <o/ozno se odnosili <rema /liznjima4 i zeleli videti Hrista i slusati 0las nje0ov.@-A S<asiteljev silazak u ad4 mesto u kome su /oravile duse svi; ljudi koji su ziveli i <omrli do nje0ovo0 dolaska u ovaj svet4 /io je <rirodan4 neo<;odan i lo0ican. ( S<asitelj je sisao u ad svojom covecanskom dusom4 i to sisao dok je telo nje0ovo lezalo u 0ro/u mrtvo.@1A Svoj silazak u ad S<asitelj je <ro<ratio svojom <ro<ovedju ono0 isto0 #vandjelja koje je <ro<ovedao na zemlji. Jer isto #vandjelje vazi za sva ljudska /ica u o/adva sveta9 i u ovom svetu zemaljsko0 zivota i u svetu smrti - adu. (sto #vandjelje i isto s<asenje. A<ostol Petar jasno veli da je S<asitelj <ro<ovedao dusama u adu svoje #vandjelje s<asenja.@2A Silazak o0ocoveka Hrista u ad znaci unistenje smrti4 <o/edu nad adom i djavolom4 i vlast nad njima. )o <okazuju reci a<ostola Jovana4 da !os<od Hristos ima kljuceve od ada i smrti.@3A A, u koji je !os<od sisao4 u kome su /oravile i <ravedne duse4 ozna(ava (ar" vo ".r i! zi%i" e * )o.e "e o"e(a%a ona *$a! ne.o(! #o% i za%o" ! )oji "* #i%i ov%a,a%i %j*,")o. +riro,o. z#o$ $re-a& S<asonosna sila !os<oda Hrista <rostire se i na sav za0ro/ni zivot. )o svedoci sveta <esnicka misao +rkve9 =*ada !os<od Hristos /i ras<et4 djavo /i svezan4 i smrt /i umrtvljena4 a duse koje su u adu /ile drzane4 oslo/odise se uza=.@5A *ao jedini mocan i silan4 Hristos o<leni ad4 i sve osmrcene <odize sa So/om4 unistivsi silom krsta stra; od osude@6A.

NAPOMENA0
-. 1. 2. 3. 5. 6. +ontra ;aeres. (V4 114 1. -.Pet.24-8-1>. -.Pet.24-:B 346. Otk.-4-8B sr. #f.348. Sreda4 na jutrenju4 sjedalni (!las 74 Osmo0lasnik$. %tornik dru0e sedmice <o %skrsu4 na jutrenju4 sjedalen (+vetni triod$.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

6. )AJNA SPAS()#"j#VO! VAS*'S#NjA ( )AJNA SPAS#NjA (ako stvarno mrtav SVOJ(. telom u 0ro/u4 S<asitelj Hristos se <okazao jaci od smrti4 jer je telo Nje0ovo /ilo telo o0a "o0osa4 te 0a smrt nije mo0la zadrzati u svome carstvu kao <len. o0ocovek je vaskrsao4 jer smrt nije mo0la da !a drzi u svojoj vlasti@-A. a$ Me" o Va")r"enja Hri" ovo$ * Hri"(an" v*& Nema do0adjaja4 ne samo u #vandjelju vec i u istoriji roda ljudsko04 koji je tako silno4 neodoljivo i ne<o/itno <osvedocen kao vaskrsenje Hristovo. Jer je Hri"(an" vo! * "vojoj (e%o)*+noj i" orij")oj " varno" i i .o(i! za"novano na 5a) * Hri" ovo$ va")r"enja& A )O znaci9 na vecito zivoj vaskrsloj "icnosti o0ocoveka Hrista. Sva mno0ovekovna istorija Hriscanstva svedoci o tome. Jer ako ima do0adjaja na koji se mo0u svesti svi do0adjaji iz zivota !os<oda Hrista4 A<ostola4 i uo<ste svekoliko0 Hriscanstva4 onda je taj do0adjaj - vaskrsenje Hristovo. (sto tako4 ako ima istine na koju se mo0u svesti sve istine evandjelske4 onda je ta istina - vaskrsenje Hristovo. ( jos9 ako ima stvarnosti na koju se mo0u svesti sve novozavetne stvarnosti4 onda je ta stvarnost vaskrsenje Hristovo. ( najzad4 ako ima evandjelsko0 cuda na koje se mo0u svesti sva novozavetna cuda4 onda je to cudo - vaskrsenje Hristovo. Jer4 tek u svetlosti vaskrsenja Hristovo0 <ostaje <ot<uno jasan lik Hristov4 Nje0ova "icnost i delo Nje0ovo. )ek u vaskrsenju Hristovom do/ijaju svoje <ot<uno o/jasnjenje sva cuda Hristova4 sve istine nje0ove4 sve reci nje0ove4 svi do0adjaji evandjelski. ,ato se <raznik Hristovo0 Vaskrsenja - %skrs4 Pas;a4 tako svetlo i radosno <raznuje u Pravoslavnoj +rkvi. (%skrs se <raznuje 3> dana i o<et svake nedelje tokom cele 0odine$. 1ez va")r"enja Hri" ovo$ - "ve je "a#%a" ! "ve +rivi,jenje0 i Hri" o"! i "va ,e%a nje$ova! i (e%o)*+no *(enje nje$ovo& ,ato je i sam S<asitelj jos za zivota na zemlji ukazivao na svoje vaskrsenje kao na do0adjaj koji ce o/jasniti i nje0ovu "icnost i nje0ovo delo. )ako <osle svo0 Preo/razenja S<asitelj naredjuje svojim ucenicima da nikome ne kazuju sta su videli dok On ne ustane iz mrtvi;@1A. Jer tek u svetlosti Vaskrsenja <ostaje jasan i do0adjaj Preo/razenja4 i sav zivot o0ocovekov4 i svekoliko ucenje nje0ovo. ,astoC ,ato sto je tek vaskrsenjem svojim iz mrtvi; (sus ne<orecno i sveu/edljivo <osvedocio da je On zaista o0 i Sin ozji.@2A &o vaskrsenja svo0 S<asitelj je ucio o vecnom zivotu4 ali je vaskrsenjem <okazao da je On zaista zivot vecni. &o vaskrsenja svo0 On je ucio o vaskrsenju mrtvi;4 ali je vaskrsenjem svojim <okazao da je On zaista vaskrsenje mrtvi;. &o vaskrsenja svo0 On je ucio da vera u Nje0a <revodi iz smrti u zivot4 ali je vaskrsenjem svojim <okazao da je <o/edio smrt4 i time osi0urao osmrcenim ljudima <relazak iz smrti u /esmrtnost. Jednom recju9 (e%o)*+no S+a"i e%jevo *(enje ,o#ija "voj* +o vr,* i o#raz%ozenje * nje$ovo. va")r"enj*& No /ez o0ocovekovo0 Vaskrsenja ne /i se mo0lo o/jasniti ni a<ostolstvo A<ostola4 ni mucenistvo .ucenika4 ni is<ovednistvo (s<ovednika4 ni svetiteljstvo Svetitelja4 ni <odviznistvo Padviznika4 ni cudotvorstvo +udotvoraca4 ni vera verujuci;4 ni lju/av lju/eci;4 ni nada nadajuci; se4 ni <ost is<osnika4 ni molitva molitvenika4 ni krotost krotki;4 ni milosrdje milosrdni;4 niti ikoji ;riscanski <odvi0 uo<ste. &a !os<od (sus nije vaskrsao i kao takav is<unio svoje ucenike svezivotnom silom i cudotvornom mudroscu4 ko /i nji;4 <lasljivce i /e0unce4 sku<io i dao im smelosti4 sile i mudrosti4 da onako neustrasivo4 silno i mudro <ro<ovedaju i is<ovedaju vaskrslo0 !os<oda4 i onako radosno idu u smrt za Nje0aC A da vaskrsli S<asitelj nije nji; is<unio /ozanskom silom i mudroscu4 kako /i oni za<alili svet neu0asivim <ozarom novozavetne vere4 oni - ljudi <rosti4 neknjizevni4 neuki4 siromasniC &a vera ;riscanska nije vera Vaskrslo04 i isto0 vecno zivo0 i zivotvorno0 !os<oda Hrista4 ko /i .ucenike odusevio za <odvi0 mucenistva4 i (s<ovednike za <odvi0 is<ovednistva4 i (s<osnike za <odvi0 is<osnistva4 i ma ko0 ;riscanina za ma koji evandjelski <odvi0C Jednom recju9 ,a nije va")r"enja Hri" ovo$! -ri"(an" va ne #i #i%o6 Hri" o" #i #io +rvi i

+o"%e,nji -ri"(anin! )oji je iz,a-n*o i *.ro na )r" *! a "a Nji. / iz,a-n*%o #i i *.r%o i ,e%o nje$ovo i *(enje nje$ovo& /$ (stinitost i stvarnost vaskrsenja Hristovo0. (stinitost4 stvarnost vaskrsenja Hristovo0 <roverena je najkritickije od strane sami; ocevidaca4 ucenika Hristovi;. Oni nisu olako <overovali u vaskrsenje HristovoB na<rotiv4 <roverili su 0a nemilosrdnim kriticizmom. .oze se smelo tvrditi9 A+o" o%i "* "e na"*.nja%i * va")r"enje Hri" ovo ne "a.o za "e#e! ne$o i za "ve %j*,e "vi- vre.ena! za svu <rirodu ljudsku uo<ste. O, "a.e +rve ve" i o S+a"i e%jevo. va")r"enj*! koju su culi od .arije .a0dalene koja je <rva videla vaskrslo0 !os<oda4 A+o" o%i "e o,no"e "a )ri i()i. neverje. +re.a o.e& #vandjelist <ise9 =+uvsi da je ziv i da 0a je ona videla oni ne <overovase=.@3A )ome <rvom neverju dodaje se dru0o9 vaskrsli !os<od javlja se dvojici ucenika na <utu za #maus4 i oni otisavsi javise ucenicimaB i ni njima ne verovase@5A. )ada vaskrsli !os<od4 da /i svoje neverne ucenike uverio u svoje vaskrsenje4 <ruza najo<i<ljiviji4 najoci0ledniji <si;ofizicki dokaz o se/i vaskrslom9 <okazuje im ruke svoje i no0e i jede <red njima. #vandjelist to ovako o<isuje9 =Sam (sus stade medju nji; i rece im9 mir vamY A oni se u<lasise i4 <o<laseni /uduci4 mislja;u da vide du;a. ( rece im9 sto se <lasiteC i zasto se javlja sumnja u srcima vasimC Vidite ruke i no0e mojeB ja sam 0lavom. O<i<ajte me i vidite9 du; nema tela i kostiju kao sto vidite da ja imam. ( kad to rece <okaza im ruke i no0e. A kako oni jos ne verova;u od radosti i cudja;u se4 rece im9 imate li ovde sto za jeloC A oni mu dadose komad <ecene ri/e i meda u sacu. ( uzevsi <ojede <red njima=@6A. Vr-*na( a+o" o%")o$ ne.i%o"r,no$ )ri i(iz.a u <roveravanju stvarnosti i istinitosti vaskrsenja Hristovo0 +re," av%ja "%*(aj a+o" o%a To.e& *ada ostali A<ostoli4 kojima se vaskrsli !os<od javio4 sao<stavaju )omi9 videsmo !os<oda4 - on im ske<ticki odvraca9 =dok ne vidim na rukama nje0ovim rane od klinaca4 i ne metnem <rsta svo0a u rane od klinaca4 i ne metnem ruke svoje u re/ra nje0ova4 necu verovati=@7A. - ( zelju ovako u<orno0 neverja vaskrsli !os<od zadovoljava. #vandjelist <rica9 =Posle osam dana o<et /e;u ucenici nje0ovi unutra i )oma s njima. &odje (sus kad vrata /e;u zakljucana4 stade na sredu i rece9 mir vamY ,atim rece )omi9 <ruzi <rst svoj ovamo i vidi ruke mojeB i <ruzi ruku svoju i metni u re/ra moja4 i ne /udi neveran ne0o veran=. - %veren na tako oci0ledan i nesumnjiv nacin u stvarnost vaskrslo0 !os<oda4 )oma sa verom uzvikuje9 =!os<od moj i o0 mojY=@8A v$ Va")r"enje je e.e%j Hri"(an" va& Vaskrsenje !os<oda Hrista je e.e%j na )o.e "ve i *(eni(i nje$ovi zi,aj* "v* ver* i +ro+ove, "voj*& Sva nje0ova dela4 ustvari4 nicu iz to0 jedno0 Hristovo0 dela. Jer4 <o recima sv. ,latousta4 &ela A<ostolska sadrze u se/i4 u<ravo4 dokaz o vaskrsenju4 <osto je onome koji je <overovao u vaskrsenje /ilo vec lako <rimiti i sve ostalo.@:A Posvedociti i dokazati vaskrsenje Hristovo za A<ostole znaci9 <osvedociti i dokazati da je (sus Hristos - o0 i !os<od4 (sku<itelj i S<asitelj. 'ecima koje 0ovore i cudesima koja tvore u ime vaskrslo0 (susa oni ne<restano tvrde i dokazuju da to kroz nji; 0ovori i dela Vaskrsli !os<od svojom zivotvornom i cudotvornom silom. Sav svoj a<ostolski <oziv oni svode na svedocanstvo o vaskrsenju HristovomB /iti a<ostol znaci svedociti vaskrsenje Hristovo.@->A ez vere u vaskrsenje Hristovo nemo0ucna je vera u Hrista kao S<asitelja4@--A Jednom recju9 nemo0ucno je HriscanstvoB nemo0ucno je /iti ;riscanin. ,ato A<ostol Pavle odlucno i jasno izjavljuje9 =Ako Hristos ne usta4 uzalud je <ro<oved nasa4 uzalud i vera vasa=.@-1A Sve je iz0u/ljeno4 sve je <ro<alo4 ako Hristos nije vaskrsao4 veli sv. ,latoust4 o/jasnjavajuci ove a<ostolske reci.@-2A 0$ Ne.inovno" va")r"enja "vi- %j*,i )ao +o"%e,i(a Va")r"enja Hri" ovo$& (ako je licno delo o0ocoveka4 vaskrsenje !os<oda (susa ima svecovecanski i svekosmicki znacaj i silu4 jer je o0ocovek4 rodonacelnik novo0 covecanstva4 te sve sto se tice nje0ove covecanske <rirode istovremeno se tice vascelo0 roda ljudsko0. o0ocovek vaskrsava da /i vaskrsenjem svoje covecanske <rirode <ro<utio <ut u vaskrsenje celoku<noj <rirodi ljudskoj.@-3A % vaskrsenju nase0 S<asitelja4 veli /lazeni )eodorit4 mi imamo zalo0 nase0 vaskrsenja. On je <rvi razorio drzavu smrti4 a za Njim4 kao za <ocetkom i <rvinom4 nesumnjivo ce sledovati i sva ljudska <riroda.@-5A

Va")r"n*v"i iz .r vi-! Go"+o, I"*" je va")r"enje iz .r vi- *(inio o#avezni. za "ve %j*,e0 i ,o#re i z%e& Po svemocnom dejstvu o0ocovekovo0 vaskrsenja i nje0ove sile sva se <riroda ljudska nalazi u vlasti te sile kao isceljena od smrtnosti. ( svaki covek4 <osto kao ljudsko /ice ima udela u sveo<stoj ljudskoj <rirodi4 mora vaskrsnuti u <oslednji dan.@-6A I +o"%e va")r"enja Hri" ovo$ +o" oji ".r * ovo.e "ve *& *ako to o/jasnitiC &a4 smrt <ostoji4 ali je /la0o dacu o0ocovekovo0 vaskrsenja ona <restala da /ude za ljudsku <rirodu <rokletstvo4 uzas i stra;4 vec je <ostala kao <rivremen i <rolazan san.@-7A .i i sada umiremo4 veli sv. Atanasije Veliki4 ali ne vise kao osudjeni4 ne0o kao.oni koji imaju ustati ocekujemo o<ste vaskrsenje sviju4 koje ce u svoje vreme <okazati o0 koji 0a je izvrsio i darovao.@-8A .i i sada umiremo <redjasnjom smrcu4 izjavljuje sv. ,latoust4 ali ne ostajemo u njoj. A to ne znaci umreti. Vlast smrti i istinska smrt je kad onaj koji je umro nema vise mo0ucnosti da se vrati u zivotB ako ce <ak on <osle smrti oziveti i <ritom ziveti /oljim zivotom4 onda to nije smrt vec s<asenje.@-:A dj$ Va")r"enje i .ora%ni +re+oro, %j*,i& &a je !os<od (sus zaista vaskrsao i da kao vecito ziv ne<restano deluje4 sv. Atanasije Veliki dokazuje i nje0ovim ne<rekidnim uticajem na moralni <re<orod ljudi medju svima narodima. Jer samo ziva licnost a ne mrtvac moze delovati i imati uticaj na ljude. Posto S<asitelj tako utice na ljude4 i svakodnevno svuda nevidljivo u/edjuje <remno0e ljude da <ristu<aju veri u Nje0a i da se <okoravaju nje0ovom ucenju4 zar <osle to0a moze iko sumnjati da je vaskrsenje Hristovo stvarno /ilo4 i da je Hristos ziv4 ili /olje4 da je On sam ,ivo0C ,ar je svojstveno mrtvacu - duse ljudske <rivoditi u takvu tronutost da se oni odricu otacki; zakona i klanjaju se Hristovom ucenjuC (li4 ako Hristos ne deluje na ljude4 onda na koji nacin On utice da <relju/ocinac ne cini vise <relju/e4 covekou/ica vise ne u/ija4 lazljivac vise ne o/manjuje i da /ez/oznik <ostaje <o/ozanC@1>A ,aista4 najjaci dokaz Hristovo0 vaskrsenja Je to sto je umrtvljeni <a vaskrsli Hristos <okazao <osle smrti takvu silu4 da je zive ljude u/edjivao da <reziru i otadz/inu4 i kucu4 i <rijatelje4 i rodjake4 i sami zivot - radi is<ovedanja Nje0a4 i da zadovoljstvima ovo0a sveta <ret<ostave si/anje4 o<asnosti i smrt. )akva su dela svojstvena ne mrtvacu i ne onome koji je ostao u 0ro/u4 ne0o vaskrslome i zivome.@1-A e$ Va")r"enje Hri" ovo i "aznanje Cr)ve& Ako i0de4 on da nesumnjivo u zivotu +rkve4 osecanje ljudsko neodoljivo oseca i misao ljudska jasno saznaje9 da je o0ocovek Hristos svojim Vaskrsenjem zaista umrtvio 0re;4 <o/edio smrt4 satro djavola4 razorio drzavu smrti4 srusio ad4 o/novio4 osvetio4 <rosvetio4 o/esmrtio ljudsku <rirodu4 s<asao svet4 dao zivot vecni ljudima4 darovao nam o<rostaj 0re;ova i veliku milost4 sav svet is<unio radoscu4 i <odario rodu ljudskom sve sto o0 lju/avi i neiskazano0 covekolju/lja moze <odariti. ,ato na %skrs9 mi <raznujemo umrtvljenje smrti4 razrusenje ada4 <ocetak vecno0a zivota.@11A Svojim Vaskrsenjem Hristos o0 nas <revede iz smrti u zivot4 i od zemlje na ne/o. @12A S<asitelj nas4 vaskrsnuvsi iz 0ro/a4 vaskrse sa so/om sav rod ljudski.@13A Vaskrsnuvsi trece0 dana iz 0ro/a4 !os<od je sa so/om vaskrsao i svet.@15A Hristos vaskrse kao sto dolikuje o0u4 <odi0avsi sa so/om mrtve kao svemocan4@16A a to znaci9 <odi0avsi sa so/om sav rod ljudski.@17A ,/o0 izuzetni; i nevidjeni; /ozanski; darova4 kojima je <rirodu ljudsku o/dario kroz svoje Vaskrsenje o0ocovek Hristos4 '")r" je +o" ao iz*ze ni ,an .e,j* "vi.a ,ani.a! i *")r"nja no( / iz*ze na no( .e,j* "vi.a no(i.a& %skrs je9 dan koji !os<od stvori4 radujmo se i veselimo se z/o0 nje0a4@18A %skrsnja noc je vaistinu svestena4 i sve<raznicna4 i s<asonosna4 i svetozarna noc svetlosno0a dana. '")r" je +razni) na, +razni(i.a i "%av%je na, "%av%ji.a& %skrs je zato najveci <raznik u +rkvi Pravoslavnoj4 a svaka nedelja je mali <onovljeni %skrs. ,ato mi ;riscani <raznujemo ne,e%j* kao ,an Go"+o,nji&

NAPOMENA0
-. 1. 2. 3. 5. 6. 7. 8. :. &.A<.1413. .t.-74:B sr. .k.:4:. 'im.-43. .k.-64--. .k.-64-1--2. "k.13426-32. Jn.1>415. Jn.1>416-18. (n Ata A<ost.4 Homil. -4 1B P. 0r. t. 6>4 col. -6.

->. &.A<.-411B -421B 24-5B 34->. 22B 542>. 21B ->42:-3-B -242-B -742B 154-:B 16412B -.*o<.-54-5B 1.)im.148. --. 'im.-42. -1. -.*or.-54-3. -7. -2. (n - ad +arint;.4 Homil. 1:41B P. 0r. t. 6-4 col. 223. -3. -.*or.-541--11. -5. (nter<ret. e<ist. - ad +orint;. ca<. -5. v. -:. 1>B P. 0r. t. 814 col. 252 +. -6. Jn.5418-1:. -7. Sr. Jn.--4--B "k.8451B .t.:413B .k.542:. -8. &e incarnat. Ver/i4 ->B P. 0r. t. 154 col. --2 +. -:. (n He/r. Homil. -74 1B P. 0r. t. 624 col. -1:. 1>. &e incarnat. Ver/i4 2>. 1-B '. 0r. t. 154 col. -38 . +. &.4 -3: A. . +. &.

1-. Sv. ,latoust4 (n s. (0natium .artFrem laudatio4 3B P. 0r. t. 5>4 col. 52:. - =*akva je revnost4 <ita sv. ,latoust4 <o/udjivala a<ostole da stoje za mrtvacaC *akvu su na0radu ocekivaliC *akvu <ocastC Oni su <o/e0li i od Nje0a zivo0a cim je /io u;vacenB a <osle smrti zar /i mo0li /iti onako smeli za Nje0a da On nije vaskrsaoC *ako to s;vatitiC &a oni nisu ;teli i nisu mo0li izmisliti vaskrsenje koje se nije desilo4 vidi se iz sledece0. Njima je S<asitelj mno0o <uta 0ovorio o vaskrsenju4 cak i ne<restano <onavljao da ce ustati <osle tri dana (.t.17462$. Sto0a4 da On nije vaskrsao4 oni /i4 kao o/manuti i 0onjeni od celo0 naroda4 <roterivani iz kuca i 0radova4 oci0ledno morali odustati od Nje0aB i oni4 kao o/manuti Njime i z/o0 Nje0a <odvr0nuti strasnim nevoljama4 ne /i zazeleli da sire takav 0las o Njemu. A da oni nisu mo0li izmisliti vaskrsenje da se ono nije stvarno desilo4 o tome ne tre/a ni 0ovoriti. %stvari4 u sta su se oni <ri tome mo0li uzdatiC &a li u silu svoje reciC Ali4 oni su /ili vrlo neuki ljudi. &a li u /o0atstvoC Ali4 oni nisu imali cak ni sta<a4 ni o/uce. &a li u znatnost <oreklaC Ali4 oni su /ili siromasni4 i rodjeni od siromasni;. &a li u znamenitost zavicajaC Ali4 oni su dolazili iz neznatni; sela. &a li u svoju mno0o/rojnostC Ali4 nji; nije /ilo vise od jedanaest4 i to rasejani;. &a li u %citeljeva o/ecanjaC Ali u kakvaC &a On nije vaskrsao4 onda i ostala nje0ova o/ecanja ne /i /ila verodostojna. ( kako /i oni mo0li ukrotiti narodni /esC *ada vr;ovni od nji; nije <odneo reci zene sluzavke4 a svi se ostali4 videci 0a vezana4 raz/e0li4 kako /i onda oni <omislili da idu u sve krajeve zemlje4 i da tamo usadjuju izmisljenu <ro<oved o vaskrsenjuC *ada se jedan od nji; nije odrzao od <retnje zene4 a dru0i od samo0 <o0leda na uze4 kako su se onda mo0li odrzati <red carevima4 vladarima i narodima4 0de su macevi4 uzareni kazani4 <eci4 /ez/rojne vrste svakodnevne smrti4 da nisu /ili okre<ljeni silom i <omoci Vaskrslo0aC %cinjena su /ila mno0o/rojna velika cudesa4 i Judejci se nisu <ostideli ni jedno0a od nji;4 vec su ras<eli Ono0a koji i; je ucinioB a <rostim recima ucenika zar /i mo0li <overovatiC Ne4 neY Sve je to ucinila sila Vaskrslo0a=. ((n .at;. Homil. 8:4 -B '. 0r. t. 584 col. 781-782$. 11. %skrs4 na jutrenju4 *anon4 <esma 7. 12. )amo4 <esma -. 13. )amo4 <esma 6.

15. Nedelja Anti<as;e4 u su/otu na malom vecernju. 16. )reca nedelja <o %skrsu4 na jutrenju4 *anon4 <esma 7. 17. )amo4 <esma 6. 18. %skrs4 na jutrenju.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

7. )AJNA SPAS()#"j#VO! VA,N#S#NjA ( )AJNA SPAS#NjA Svoj zemaljski zivot S<asitelj je zavrsio vaznesenjem na ne/o. Sva delatnost ovla<oceno0 o0a vodila je tome. Prirodno je sto se S<asiteljev <odvi0 s<asenja roda ljudsko0 zavrsio vaznesenjem <rirode ljudske na ne/o koju je !os<od svojim ova<locenjem zauvek ucinio sastavnim delom svoje o0ocovecanske "icnosti. =Niko se ne <o<e na ne/o4 veli evandjelist Jovan4 osim ono0a koji sidje s ne/a4 Sin covecji koji je na ne/u=.@-A % S<asiteljevom vaznesenju otkrila se <ot<una misao ozja i naznacenje o <rirodi ljudskoj. A ta je misao u ovome9 +riro,a %j*,")a je "az,ana "a (i%je. ,a ve(no zivi * %i(no. je,in" v* "a ve(ni. Sino. 1ozji.& @1A Vaznesenjem <rirode ljudske na ne/o !os<od Hristos je <okazao da je cilj nje0ovo0 dolaska na svet /io da o.o$*(i i o"i$*ra o ve(no "je,injenje +riro,e %j*,")e "a 1o$o.! )oja je z#o$ o $a i #i%a "az,ana #o$o%i)o.& Na ne/o se uzneo onaj isti vaskrsli (sus koji je na naju/edljiviji nacin <okazao i dokazao realnost svo0a vaskrslo0 tela. Proslavljeno <o/edom nad smrcu4 to se telo uznosi na ne/o da kao telo o0a "o0osa vecito zivi u vecnoj slavi )rojicino0 ozanstva4 =s desne strane o0a=.@2A !ovoreci da Hristos na telesan nacin sedi s desne strane o0a Oca4 veli sv. &amaskin4 .i ne "-va a.o ,e"n* " ran* O(a * +ro" orno. ".i"%*& Jer kako ez0ranicni moze imati desnu stranu o0ranicenu mestomC &esna i leva strana <ri<adaju onome sto je o0raniceno. A +o, ,e"no. " rano. O(a .i raz*.e.o "%av* i (a" 1ozan" va! u kojoj Sin ozji4 kao o0 i jednosustan sa Ocem4 /oravi i na telesan nacin.@3A *ao i svako dru0o delo o0ocoveka Hrista tako i vazne"enje Nje$ovo na ne#o! iako jeste i ostaje licno delo o0ocoveka4 i<ak i.a "ve(ove(an")i i "ve)o".i()i zna(aj i "i%*& Jer vaznesenje !os<oda Hrista na ne/o jeste4 u nacelu4 vaznesenje sveo<ste ljudske <rirode. Njime je ljudskoj <rirodi <ro<ucen <ut u vaznesenje4 i time joj osi0uran vecni zivot sa o0om4 kod o0a i u o0u.

NAPOMENA0
-. 1. Jn.24-2B sr. #f.34->. Sr. #f.146B *ol.24--2.

2. 3.

Jev.:413B 34-3B #f.34->B .k.-64-:B sr. &.A<.7455. &e fide4 (V4 1B '. 0r. t. :34 col. -->3 +.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

8. )AJHA SPAS()#"j#VO! %+#NjA ( )AJNA SPAS#NjA S<asitelj je o0ocovekB u tome je sva nje0ova tajna4 <a i tajna nje0ovo0 ucenja. ( nje0ovo evandjelsko ucenje je s<asonosno time sto je /o0ocovecansko. a$ Hri" ovo *(enje je #%a$ove" (=#van0elion=$. Sve sto tre/a s<asenju ovo0a sveta i ljudima u svetu S<asitelj je kazao u svome ucenju. Na sva vazna <itanja On je u njemu dao od0ovor. Nema <itanja koje moze muciti dusu ljudsku a da na nje0a u o0ocovekovom ucenju nije dat <osredni ili ne<osredni od0ovor. "judi ne mo0u izmisliti vise <itanja no sto ima od0ovora u S<asiteljevom ucenju. Ne nadje li covek u o0ocovekovom ucenju od0ovor na neko svoje <itanje4 znaci9 <ostavio je s<oredno ili /esmisleno <itanje4 na koje o0 mudrosti ne od0ovara.@-A Sve sto je S<asitelj 0ovorio4 0ovorio je kao o0ocovek4 Sto0a je On jedini u rodu ljudskom imao <ravo da svoje ucenje i svoj rad nazove #vandjeljem4 la0ovescu.@1A On je uistinu jedini %citelj /la0i; vesti u ovom svetu4 jer je svojim ucenjem4 zivotom4 smrcu i vaskrsenjem uklonio ne samo najuzasniju 0orcinu ljudsko0 zivota9 smrt4 ne0o i izvor 0orcine9 0re;4 <o/edjujuci istovremeno i samo0 oca 0re;a9 djavola. *ao takav4 On je jedini medju ljudima imao <ravo da se/e nazove jedinim %citeljem roda ljudsko0.@2A o0ocovekovo ucenje ima jedno ime9 #vandjelje K la0ovest. )o je la0ovest9 o o0u4 coveku4 svetu4 vecnoj istini4 <ravdi4 do/ru4 lju/avi4 vaskrsenju4 vecnom zivotu4 - la0ovest o svemu ozjem sto je <otre/no coveku za zivot u ovom i onom svetu. /$ Naji,ea%nije i najrea%nije *(enje& % o0ocoveku je dat idealno savrsen i savrseno idealan covek kao <rimer i u0led za sve ljude svi; vremena4 /oja4 rasa4 staleza i uzrasta. Ono sto je u Njemu dato kao zivot i kao stvarnost4 dato je sa ciljem da <ostane nas zivot i nasa stvarnost. Nista o0ocovek nije ucio sto nije imao u se/i kao svoj zivot i svoju stvarnost. ,ato je On ne samo najidealniji ne0o i najrealniji %citelj u svetu covecanskom. Ono sto je o0ocovek svojim zivotom cinio4 to je svojim ucenjem sao<stavao i o/jasnjavao. )o dvoje sacinjava jednu nedeljivu or0ansku celinu. !os<od nije ucio ljude nicemu sto sam nije ostvario. Otuda4 sve sto je o0ocovekovo4 covecanski je ostvarljivo i realno. 'eci S<asiteljeve =du; su i zivot su=@3A samo silom nje0ove o0ocovecanske Li(no" i! koja je "P* ! I" ina i Zivo " (Jn.-346$. Odvojene od Nje4 one nemaju s<asonosnu silu4 niti mo0u same so/om o/aviti s<asenje covekovo. 'eci S<asiteljeve s<asavaju time sto su reci o0a4 i kao takve - is<unjene silom ozjom. Ako Hristos nije o04 onda reci nje0ove nisu dru0o do <uste varke i caroliske o<sene. Na <rimer9 nje0ove reci o /esmrtnosti ljudske duse4 o vecnom zivotu4 o vaskrsenju mrtvi;4 istinite su4 ako je On zaista vaskrsao i ako zaista vecito zivi kao o0ocovek da /i i ljudima mo0ao davati /esmrtnost4 vaskrsenje i zivot vecni. )o isto vazi i za ostale delove nje0ovo0 ucenja. Jednom recju9 nje0ovo je ucenje zivotvorno i s<asonosno samo ako je On - o04 o0ocovek.

v$ Vre,no" 1o$o(ove)ovo$ *(enja& - Posto S<asiteljeve reci sadrze svu istinu i mudrost ozju4 to stav coveka <rema njima <okazuje kakav je covek9 mudar ili lud. ( to mudar ili lud u ocima samo0a Hrista. Jer je On /ozanski /ez0resno i mudro razvrstao sve ljude u dve vrste9 u vrstu mudri; i u vrstu nerazumni;4 ludi;. .udri su oni koji slusaju reci nje0ove i izvrsavaju i;4 a ludi su oni koji ne slusaju reci nje0ove i ne izvrsavaju i;.@5A *ada se 0ovori o vrednosti i sili reci ozji;4 tu ne moze /iti <reuvelicavanja. % S<asiteljevim recima je o0 i sve ozje4 sto0a su one ne<rolazne. %svoji li i; covek4 on <ostaje ne<rolazniji od ne/a i zemlje4 jer je u njima sila koja o/esmrcuje coveka i cini 0a vecnim. ,ato je On i rekaoB =Ne/o i zemlja <roci ce4 ali reci moje nece <roci=.@ 6A No i to je malo. Veci dar je <red nama i veca radost. (zucavanjem i is<unjavanjem S<asiteljevi; reci covek se udostojava jos i vece casti9 on <ostaje /rat Hristov4 i sestra4 i mati. )o je Hristos o/javio kada je rekao9 =.ati moja i /raca moja oni su koji slusaju rec ozju i izvrsuju je=.@ 7A Od slusanja i vrsenja reci ozje <o dusi se neosetno razliva neko neiskazano /lazenstvo koje ne lici ni na sta zemaljsko. O tome je S<asitelj 0ovorio kada je rekao9 = lazeni su koji slusaju rec ozju i drze je=.@8A 0$ I"+ove,anje A+o" o%a Pe ra i o" a%i- A+o" o%a i o"nivanje Cr)ve na Li(no" i Hri" ovoj! Nje$ovo. *(enj* i na veri u Nje$a& - !os<od (sus nije odjednom otkrio ljudima istinu svoje "icnosti4 istinu da je On - Sin ozji i o0. )ome je On <ostu<no vodio ljude9 cinio je ozanska dela i 0ovorio ozanske reci4 da /i na osnovu to0a ljudi sami dosli do zakljucka da je On - o0. )o <oste<eno <ri<remanje ljudi narocito je oci0ledno u S<asiteljevom odnosu <rema nje0ovim ucenicima. Oni su !a <ratili svu-da9 svojim so<stvenim ocima 0ledali su kako isceljuje ljude od najraznovrsniji; /olesti4 kako iz0oni neciste du;ove4 kako neodoljivom silom <ro<oveda #vandjelje4 kako vaskrsava mrtve4 kako se /eskrajno milosrdno o<;odi sa ljudima. Na osnovu to0 licno0 iskustva oni su <ostu<no dosli do u/edjenja9 da je (sus - Sin ozji4 .esija4 o0. )o se narocito vidi iz slucaja A<ostola Petra koji je o<isan u sesnaestoj 0lavi .atejevo0 #vandjelja. )amo <ise9 =A kad dodje (sus u okolinu *esarije Gili<ove4 <itase ucenike svoje 0ovoreci9 Sta 0ovore ljudi4 ko sam ja4 Sin covecjiC A oni rekose9 Jedni 0ovore da si Jovan *rstitelj4 dru0i da se (lija4 treci da si Jeremija ili koji od <roroka. 'ece im (sus9 A vi sta velite4 ko sam jaC A Simon Petar od0ovori9 )i si Hristos (- .esija$4 Sin o0a zivo0a. A (sus od0ovori i rece mu9 la0o te/i Simone4 sine JoninY Jer ti to nisu otkrili telo i krvB ne0o Otac moj koji je na ne/esima. A i ja te/i kazem9 )i si Petar4 i na ovome kamenu sazidacu crkvu svoju4 i vrata <aklena nece je nadvladati=.@:A % ovom do0adjaju otkrivene su svetu ,ve o"novne evan,je%")e i" ine& Prva je9 ,a je I"*" / 1o$! a ,r*$a ,a je Cr)va "azi,ana na nje$ovo. 1ozan" v* i na veri * Nje$a )ao Sina 1ozje$ i 1o$a& Ovo i" o i"+ove,anje i ver* +o)aza%i "* i o" a%i A+o" o%i0 Natanail (Jn.-43:$4 )oma (Jn.1>418$ i ostali A<ostoli4 i zato je +rkva osnovana na Hristu o0ocoveku i Nje0ovim A<ostolima (-.*or.24--B #f.141>$.

N#OSNOVANOS) P'(!OVO'A &A (S%S H'(S)OS N(J# (S)O'(JS*A "(+NOS) % toku svo0 istorijsko0 <ostojanja Hriscanstvo je cesto na<adano4 0onjeno i <oricano. Narocito su na<adane i <oricane izvesne ideje i izvesne evandjelske cinjenice4 ali se retko ko usudio da Hriscanstvo <ot<uno os<ori4 jer ono nosi u se/i nesto o<stecovecansko4 nesto sto je zajednicko svima ljudima svi; vremena. No u svima na<adima na Hriscanstvo4 u svima <oricanjima izvesni; ;riscanski; ideja4 ostajalo je jasno ovo9 da Hriscanstvo celim svojim /icem stoji u Hristu4 dolazi od Nje0a4 zavisi od Nje0a. %videlo se da je "icnost Hristova sve i sva u Hriscanstvu. orili su se mno0i u toku istorije sa <ojedinim ;riscanskim idejama4 /orili sa Hristom4 ali niko nije us<eo da <o/edi Hrista. Nje0ova svetla "icnost ostajala je uvek koliko

zemaljski realna toliko i /ozanski ne<o/ediva. )re/a se setiti reci Julijana Otstu<nika9 =!alilejce4 ti si <o/edioY= Svojim istorijskim masivom4 kakav nema nijedna reli0ija niti ikoji covecanski <okret4 svojim istorijskim vrednostima4 stvarnostima4 <osti0nucima i cinjenicama4 Hriscanstvo je4 ako ista4 <okazalo i dokazalo svoju zivu i ne<resusnu istorijsku stvaralacku silu4 svoju istoricnost. A to znaci <re sve0a istoricnost svo0a osnivaca4 svo0a <roduzitelja4 svo0a vecno0 stvaraoca o0ocoveka Hrista. Ali4 ljudska misao4 u svojoj lju/avi <rema ne0ativnom4 dosla je cak i do to0 <aradoksa i a<surda da odrice istoricnost (susovu. )u <rivile0iju <ri0ra/ila je se/i narocito takozvana ne0ativna kritika. =+ovek (sus nije <ostojao=4 - to je osnovna <ostavka ove kritike. % njoj ima jos i ovakvi; rasudjivanja9 kao istorijska licnost4 kao covek - (sus nije nikada <ostojaoB ako mu se <ri tome do<usti <ostojanje4 ono ima mitski karakter9 (sus je mitsko /ice4 mitski ;erojB na osnovu u<oredni; reli0ija moze se o/jasniti (sus i nje0ova delatnost. !lavni <redstavnici ne0ativne kritike jesu9 endzamin Smit4 Sarl Gransoa &i<i4 Gridri; Straus4 runo auer4 Al/ert *alt;of4 'eter Jensen4 Artur &revs. *ada se ove <ostavke ne0ativne kritike <osmatraju u svetlosti <roste ljudske lo0ike4 mora se uvideti da Hriscanstvo4 kao istorijska stvarnost i sila4 ne /i mo0lo <ostojati /ez istorijske stvarne licnosti svo0a Osnivaca. Pored ono0a sto je dosada receno o stvarnosti i istoricnosti o0ocoveka (susa i nje0ovo0 dela4 s<omenucemo svedocanstva koja nam o istoricnosti (susa <ruzaju ne;riscanski svedoci. )o su9 jevrejski istoricar Josif Glavije4 rimski istoricar )acit i jevrejska tradicija. -. % svome delu Jevrej")e " arine Josif Glavije je o/u;vatio istoriju Jevrejsko0 naroda od <rvo0 coveka <a do dvanaeste 0odine Neronove vladavine4 tj. do 66 0odine <osle Hrista. Po tvrdjenju samo0a Glavija4 on je ovo svoje delo zavrsio u 'imu u zimu :2-:3 0od. % ovom Glavijevom delu ima dva <asusa u kojima se 0ovori o (susu Hristu. Prvi <asus 0lasi9 =% to vreme zivljase (sus4 jedan mudar covek4 ako /i zaista /ilo z0odno nazivati 0a covekom. Jer on /ese tvorac divni; dela4 i ucitelj ljudi koji s radoscu <rimaju istinu. ( on je <rivukao se/i mno0e Jevreje4 a takodje i mno0e nezna/osce. On /ese .esija. *ada 0a Pilat4 na o<tuz/u nasi; <o0lavara4 osudi na ras<ece4 oni koji su 0a voleli u <ocetku ne <restadose da 0a vole. Jer on se njima javi o<et ziv trece0a dana4 o cemu su kao i o dru0im mno0o/rojnim stvarima koje se odnose na nje0a 0ovorili /ozanski <roroci. Sem to0a4 ;riscanski rod4 koji je <o njemu nazvan4 <ostoji do danasnje0a dana=.@->A &ru0i <asus4 koji 0ovori o tome kako se <rvosvestenik Ana <oneo <rema svetom Jakovu4 /ratu (susa Hrista4 0lasi9 =On (tj. Ana$ je sazvao Sinedrion4 i izveo <red nje0a /rata (susa4 takozvano0 Hrista4 <o imenu Jakova4 zajedno sa nekim dru0ima i o<tuzio i; za <ovredu zakona i osudio i; da /udu kamenovani=.@--A 1. )acit je svoje Anna%e" zavrsio oko --6 0odine <osle Hrista. Pisuci o Neronovom 0onjenju =;riscana=4 on dodaje kratko o/avestenje o Hristu. On kaze9 =)vorac ovo0a imena (tj. imena9 ;riscani$ Hristos4 /ese osudjen na smrt za vlade )i/erijeve <o nared/i u<ravljaca Pontija Pilata. )ako suz/ijena za trenutak4 nesrecna <raznoverica (tj. ;riscanstvo$ zatim iz/i <onova4 ne samo u Judeji4 0de je zlo <ocelo4 ne0o isto tako i u 'imu4 0de se sve 0nusne i sramne stvari sticu sa svi; strana i <ostaju slavne=.@-1A Vrlo je vazna cinjenica4 s <ravom veli istoricar &r. Gridri; "ofs4 da u Jevrej")oj ra,i(iji ne nailazimo ni na najmanju sumnju o tome da je (sus ziveo. Jevrejski teolozi <rvo0 i dru0o0 stoleca4 cije su <ouke i <ricanja sacuvana jevrejskom tradicijom4 /ili su vezani tradicijom sa vremenom u koje je Pilat /io <rokurator u Judeji4 i nema sumnje da i; je <ro<oved o (susu uznemirila od samo0 <ocetka. &a su /ili u stanju da uniste ovu <ro<oved4 oni /i to si0urno ucinili4 <okazujuci da je cela <rica o (susu koji je ziveo i umro za vreme Pilata4 samo jedna izmisljotina. ( da je to /io slucaj4 nesumnjivo /i Jevrejska tradicija sacuvala neko o/avestenje o tom faktu.@-2A Jevreja medjutim ni do danas ne <oricu da je (sus Hristos <ostojao i ziveo4 samo sto 0a oni ne <riznaju za o0a.

VAS*'S#Nj# H'(S)OVO ( P'(!OVO'( P'O)(V Nj#!A (ako je vaskrsenje Hristovo nesumnjivi istorijski do0adjaj4 <osvedocen jace i silnije ne0o li ma koji do0adjaj u istoriji roda ljudsko0B iako je istinitost nje0ova najkritickije i najnemilosrdnije <roverena i dokazanaB iako je ono temelj HriscanstvaB iako je ono lo0icna4 <rirodna i neminovna <osledica celoku<no0 zivota o0ocovekovo0 na zemljiB iako je ono ne<resusni izvor moralno0 <re<oroda svi; ;riscana sviju vremenaB iako se /ez nje0a ne moze ni na koji nacin o/jasniti dve;iljadu0odisnja istorija Hriscanstva4 - i<ak je ono <oricano od strane ne0ativne kritike. Ne0ativna kritika je stvorila ;i<oteze4 <ret<ostavke4 <omocu koji; zeli da dokaze neistinitost vaskrsenja Hristovo0. Od ti; ;i<oteza naj0lavnije su9 -$ ;i<oteza o kradji mrtvo0 tela Hristovo0B 1$ ;i<oteza o o/amrlosti ili letar0icnom snu i 2$ vizionarno-;alucinacijska ;i<oteza. 9& Hi+o eza o )ra,ji mrtvo0 tela Hristovo0 sastoji se u ovome9 A<ostoli su ukrali telo Hristovo4 a zatim o/javili da je on vaskrsao. Ova ;i<oteza zasnovana na jednoj lazi4 koju su izmislili ne<rijatelji Hristovi4 da /i sakrili i os<orili fakt vaskrsenja Hristovo0. Sami evandjelisti <isu o tome jasno i otvoreno =Posto je Hristos vaskrsao4 strazari koji su cuvali 0ro/4 dodjose u 0rad i javise <rvosvestenicima Judejskim sve sto se do0odilo. Ovi se sastase sa staresinama4 do0ovorise se i dadose vojnicima dosta novaca i rekose9 *azite9 ucenici nje0ovi dodjose nocu i ukradose 0a kad smo mi s<avali. ( ako ovo cuje <rokurator4 mi cemo 0a umiriti4 i uciniti da vama nista ne /ude. A oni uzese novac i ucinise kao sto su /ili nauceni. ( raz0lasi se ova rec medju Jevrejima do danas=.@-3A Ova laz4 skovana od ne<rijatelja Hristovi;4 <ostala je dakle ;i<otezom <omocu koje se zeli da o/jasni vaskrsenje Hristovo. Ali4 laz ostaje lazju4 makar se o/lacila i <resvlacila u /ez/roj silo0izama. Pre sve0a4 da A<ostoli ukradu telo Hristovo <ostojala je jedna cisto fizicka neuklonjiva smetnja. )o je9 jaka straza na utvrdjenom i za<ecacenom 0ro/u Hristovom. A 0ro/ su utvrdili i za<ecatili najljuci ne<rijatelji Hristovi9 jevrejski <rvosvestenici i staresine4 uz <ri<omoc rimske straze koju su do/ili od Pilata. A to su <osti0li na taj nacin sto su <red Pilatom u<otre/ili laz4 koju su <o vaskrsenju Hristovom <retvorili u o/jasnjenje vaskrsenja. #vandjelist <ise9 =Sutradan4 <o <etku4 sa/rase se <rvosvestenici i fariseji kod Pilata i rekose9 !os<odaru4 setismo se da ona varalica ((sus$ jos za zivota rece9 Posle tri dana ustacu4 ,a<ovedi dakle da se osi0ura 0ro/ do trece0 dana4 da ne dodju ucenici i ukradu 0a i kazu narodu9 %sta iz mrtvi;4 - i /ila /i <oslednja <revara 0ora od <rve. 'ece im Pilat9 #vo vam straze4 idite i osi0urajte kako znate. A oni odose i osi0urase 0ro/ za<ecativsi kamen sa strazom=.@-5A Ali4 ova ;i<oteza je ne samo nelo0icna ne0o je i smesna. Jer kako /i mo0li ukrasti telo (susovo iz utvrdjeno0 i cuvano0 0ro/a A<ostoli4 <lasljivi /e0unci4 koji su se raz/e0li od zivo0 (susa cim je /io u;vacen i izveden na sud4 - A<ostoli4 za koje evandjelist veli da su na sam dan vaskrsenja /ili4 =z/o0 stra;a od Jevreja=4 sku<ljeni u so/i i =vrata zakljucana=C@-6A. &a su A<ostoli zaista ukrali telo Hristovo4 i da se vaskrsenje Hristovo nije stvarno desilo4 zar /i staresine jevrejske samo za/ranile A<ostolima da <ro<ovedaju ime HristovoB ne /i li i; <ovukli na sud i od0ovornostC Oni koji su samo0 (susa osudili na osnovu lazni; svedocanstava4 zar ne /i i nje0ove ucenike osudili na smrt4 da su z/ilja /ili ukrali mrtvo telo Hristovo4 a zatim stali <ro<ovedati kako je vaskrsaoC Osim to0a4 kakvu /i korist imali A<ostoli od mrtvo0 tela (susovo0 i cemu /i ono sluziloC Sto je naj0lavnije4 mrtvo telo ne /i mo0lo ni izazvati ni stvoriti u njima veru u vaskrsenje Hristovo4 i od <lasljivaca <reo/raziti i; u neustrasive <ro<ovednike i is<ovednike Vaskrslo0 Hrista. Oni su sa nevidjenom radoscu isli na stradanje i u smrt za Vaskrslo0 (susa koji im je

davao sile i radosti u stradanju i umiranju za Nje0a. A sve to ne /i mo0lo ciniti mrtvo telo (susovo. 7& Hi+o eza o o#a.r%o" i i%i %e ar$i(no. "n* sastoji se u ovome9 (sus Hristos nije na krstu umro vec samo o/amro4 <ao u neki letar0ican san. )akav4 /io je sa;ranjen. % 0ro/u se osvestio i izisao iz nje0a4 i malo <o malo ozdravio od rana i iznemo0losti. (znuren4 on se <okatkad o<rezno javljao svojim ucenicima. Ova se ;i<oteza ne moze odrzati4 ako se o/asja svetloscu istorijski; cinjenica. Pre sve0a4 Hristos je i do samo0 ras<eca /io si/an4 /ijen4 <ljuvan4 mucen4 i z/o0 to0a toliko iznuren da nije /io u stanju ni svoj krst da nosi. ( tako izmucen i iznuren4 /io je ras<et. On je izda;nuo na krstu i stvarno umro. )o su <roverili9 iskusni ka<etan straze i sami strazari. Jevreji4 da /i se uverili da je (sus zaista umro4 molili su Pilata da ras<etom (susu i raz/ojnicima <re/iju kolena. Vojnici su <re/ili kolena raz/ojnicima. A kad su to isto ;teli da ucine i (susu. videli su da je vec umro4 <a .u ne <re/ise kolena4 ne0o .u jedan od vojnika <ro/ode re/ra iz koji; izidje krv i voda.@-7A Ako se cak i to do<usti da (sus ni na krstu nije izda;nuo4 dovoljno /i /ilo da nje0ovu smrt izazove to sto je <ro/oden ko<ljem. Pored to0a4 ako se <ret<ostavi da je iz o/amrlosti dosao se/i i izisao iz 0ro/a4 nastaje <itanje4 kako je on4 sa ranama od klinaca na no0ama i rukama4 sav iznemo0ao i iznuren4 odma; <reduzeo du0a <utovanja4 javljajuci se ucenicima cas u Judeji cas u !alilejiC Ako je ova ;i<oteza tacna4 kako se onda moze o/jasniti vera A<ostola u vaskrsenje Hristovo i u Nje0ov /esmrtni vecni zivot <osle vaskrsenjaC Osim to0a4 (sus je /io toliki lju/itelj istine4 da nikad ne /i do<ustio da nje0ovi ucenici zidaju na o/mani svoj rad i #vandjelje. Jer oni tvrde za Nje0a da se =o/mana ne nadje u ustima nje0ovim=@-8A. Plamena vera sveti; A<ostola u Hristovo vaskrsenje i nji;ova neustrasiva <ro<oved Hristovo0 #vandjelja neo/oriv su dokaz to0a9 da su se oni svim sredstvima osvedocili i uverili da je Hristos zaista vaskrsao4 zaista <o/edio smrt. 2. Vizionarno/-a%*(ina(i")a@-:A ;i<oteza sastoji se u ovome9 (sus Hristos je umro i /io sa;ranjen4 ali nije vaskrsao. Nje0ovi ucenici nisu nikako mo0li da se <omire sa tim da je zauvek nestalo nji;ovo0 omiljeno0 ucitelja. %z/udjeni i <otreseni 0ol0otskom katastrofom4 a vodjeni lju/avlju <rema ucitelju4 njima se <ricinilo da su videli Hrista vaskrslo0 i zivo0. Secanje na starozavetna <rorostva4 secanje na reci samo0 ucitelja da ce <osle tri dana vaskrsnuti4 rastrojenost nerava4 sve je to ucinilo da su se kod ucenika <ocele javljati ;alucinacije. % dusi e0zaltirane .a0daline <lanula je <rva iskra vere. )a se iskra4 <ri dodiru sa ucenicima4 razvila u veliki <lamen koji je kod nji; izazvao ;alucinacije4 te su oni svoje so<stvene <redstave o vaskrslom (susu <rimili za stvarna o/jektivna fakta. Ova teorija nema ni <si;oloske ni istorijske uslove4 da /i mo0la /iti istinita. Poznato je9 A<ostoli su /ili <re<laseni svim onim sto se desilo sa HristomB u nji;ovoj dusi je vladalo i <reovladjivalo osecanje stra;a. )o osecanje je onemo0ucavalo i najmanju veru u vaskrsenje Hristovo4 a kamoli veru <unu entuzijazma4 veru koja /i izmislila vaskrsenje Hristovo i na toj izmisljotini sazidala o0romnu z0radu istorijsko0 Hriscanstva. Od nji;ovo0 <si;icko0 stanja /ilo je daleko svako ocekivanje vaskrsenja Hristovo0. )o se jasno vidi iz na<ora vaskrslo0 S<asitelja da im dokaze najo<i<ljivijim i najoci0lednijim sredstvima istinitost svo0a vaskrsenja i stvarnost svo0a vaskrslo0 tela. .alaksali svim /icem4 oni se jadaju9 =A mi se nadasmo da je On Onaj koji ce iz/aviti (zrailja=@1>A. &a oni nisu /ili ni <od kakvom autosu0estijom ni su0estijom vidi se iz to0a4 sto oni smatraju <ojavu vaskrslo0 Hrista za utvaru4 za <rividjenje4 z/o0 ce0a i traze da 0a o<i<aju.@1-A O/icno se ;alucinacije <ojavljuju samo ili kod cula slu;a4 ili kod cula vida4 ili kod cula <i<anja. A ucenici Hristovi istovremeno i 0ledaju Hrista4 i raz0ovaraju s Njim4 i <i<aju !a. ( to se <onavlja mno0o <uta u toku cetrdeset dana4 i to ne samo kod jedanaestorice ne0o i kod vise od 5>> ;riscana@11A. No4 ako /i se mo0la i za trenutak do<ustiti ova teorija4 zna se da ;alucinacije traju izvesno vreme4 i kad se ljudi vrate u normalno stanje4 one iscezavaju4 a ljudi onda uvidjaju

svoju o/manu. Ali kod ucenika Hristovi; to ni u kom <o0ledu nije slucaj. Oni su revnosni i neustrasivi <ro<ovednici vaskrslo0 Hrista4 ne samo dok im se vaskrsli !os<od javljao u toku cetrdeset dana <osle svo0 vaskrsenja4 ne0o takvi ostaju do kraja svoji; zivota. ( jos9 tu su veru ostavili svojim ucenicima4 a ovi o<et svojima4 i tako redom do danasnje0a dana. )ako stvarna i /esmrtna vera mo0la je <onici4 i <onikla je4 samo iz stvarne cinjenice vaskrsenja Hristovo0. A<ostoli4 a za njima i ostali ;riscani4 nisu se <lasili nikakve smrti niti se <lase4 jer su u/edjeni u Hristovo i u svoje vaskrsenje. )o je izvor nji;ove vere4 nji;ove <ro<ovedi4 nji;ovo0 entuzijazma4 nji;ove neustrasivosti4 nji;ovo0 radosno0 mucenistva i stradanja4 i nji;ovo0 us;iceno0 umiranja za vaskrslo0 !os<oda Hrista i nje0ovu istinu.

NAPOMENA0
-. 1. 2. 3. 5. 6. 7. 8. :. Sr. .t.1-412-17B "k.-14-2--5. "k.34-8--:. .t.1248-->B "k.643>. Jn.6462. .t.7413-17. .t.-3425. "k.841-. "k.--418. .t.-64-2--:.

->. AntiRuitates Judaicae4 HH(((4 24 2. --. (/id.4 DD4 :4 -. -1. Annales DV4 33. -2. Vidi9 G. "oofs4 P;at is t;e )rut; a/out Jesus +;ristC P<. 2>-2-B #din/ur04 ). +lark4 -:-2. -3. .t.184----5B c<. .t.17463. -5. .t.17461-66. -6. Jn.1>4-:. -7. Jn.-:42--23. -8. -.Pet.1411. -:. Halucinacija (lat. ;allucinatio$4 <rividjenjeB <si;oloski9 culna o/mana4 <redstava koju smatramo za o<azaj4 o<azanje s<oljni; o/jekata i do0adjaja koji uo<ste i ne <ostoje (<osledica /olesne razdrazenosti centralno0 nervno0 sistema$B najcesce su ;alucinacije cula vida (vizije$ i cula slu;a4 a redje cula <i<anja4 mirisa i ukusa. - .. Vujaklija4 Or. cit.4 str. -128. 1>. "k.1341-. 1-. "k.13427-32B Jn.1-413-1:. 11. -.*or.-546.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

(V. O

O!% &%H% SV#)O. ( +'*V( O &%H% SV#)O.

Svojim /o0ocovecanskim zivotom i radom na zemlji !os<od Hristos je izvrsio s<asenje roda ljudsko0 od 0re;a4 smrti i djavola. Ali4 da /i covek <ostao ucesnik u tome s<asenju4 mora se sjediniti sa samim S<asiteljem4 a to /iva &u;om Svetim. ,ato je S<asitelj deset dana <osle svo0a Vaznesenja <oslao od Oca svo0a u svet &u;a Sveto0a4@-A koji ce sjedinjavati ljude sa Hristom u telu Hristovom - +rkvi. Ovo du;ovno sjedinjenje covekovo sa S<asiteljem za;teva od coveka /or/u sa svim onim sto 0a udaljuje od S<asitelja. A coveka udaljuje od /ez0resno0 S<asitelja9 0re;4 smrt i djavo. ,ato4 da /i se <ri/lizio /ez0resnom S<asitelju i sjedinio s Njime4 covek mora <o/editi u se/i sve sto je 0resno4 smrtno i djavolsko. No ovu <o/edu covek ne moze izvojevati samo svojim covecanskim silama /ez <omoci ozje. Po.o( 1ozja! )oj* (ove)* ,aje D*- Sve i * o#%i)* #ozan")e "i%e! naziva "e #%a$o,a & +oveka koji svesrdno veruje u !os<oda Hrista kao o0a i S<asitelja is<unjuje &u; Sveti svojom /la0odacu i os<oso/ljuje za <o/edu nad svakim 0re;om4 smrcu i djavolom. Ovakvu delatnost &u;a Sveto0a u s<asenju coveka i sveta S<asitelj je <redskazao i o/ecao svojim sled/enicima na )ajnoj Veceri. On je tada o/javio9 da ce &u; Sveti uciti nje0ove sled/enike svemu sto je s<asonosno@1A4 da ce /oraviti u svima njima i s<asavati i;@2A4 i da ce svedociti o !os<odu Hristu kao jedinom S<asitelju roda ljudsko0@3A. Jos je S<asitelj <red svoje vaznesenje na ne/o na0lasio svojim sled/enicima da im nema s<asenja dok se ne is<une s vise od o0a silom Sveto0a &u;a@5A. Svoje o/ecanje da ce svojim sled/enicima <oslati &u;a Sveto0a4 S<asitelj je is<unio. Na dan sv. Pedesetnice On je ucenicima svojim4 +rkvi svojoj4 <oslao &u;a Sveto0a.@6A ( od tada &u; Sveti uvek /oravi u +rkvi4 i svojom /la0odatnom silom osvecuje i s<asava sve istinske clanove +rkve. Jer4 <o recima sv. (rineja4 0de je +rkva4 onde je i &u; Sveti i svaka /la0odat@7A - A<ostol Pavle veli9 = o0 &u;a Sveto0a izli na nas o/ilno kroz (susa Hrista S<asitelja4 da /la0odacu nje0ovom <ostanemo naslednici vecno0a zivota=@8A. la0odacu Sveto0a &u;a4 koji sva0da /oravi u +rkvi kao dusa +rkve4 +rkva osvecuje i s<asava svako0a vernika. Osvecuje 0a i s<asava kroz sve sto je njeno9 kroz svaku molitvu4 o/red4 /o0osluzenje4 a narocito kroz svete tajne4 ,ato sto osvecenje coveka4 <rvenstveno4 <ri<ada &u;u Svetom4 &u; Sveti se naziva %tesiteljem4 Osvecenjem i Posvetiteljem. 'azume se4 u osvecenju coveka ucestvuje i o0 Otac i o0 Sin4 jer sve u +rkvi /iva od Oca kroz Sina u &u;u Svetom. Sv. Atanasije o tome <ise9 = la0odat4 davana Svetom )rojicom4 daje se od Oca kroz Sina u &u;u Svetom=.@:A ,ato se &u; Sveti tako cesto molitveno <riziva u Pravoslavnoj +rkvi4 oso/ito na sv. "itur0iji (e<ikleza$4 <ri ruko<olozenju svestenika4 i u ostalim svetim tajnama +rkve.

NAPOMENA0
-. 1. 2. 3. 5. 6. 7. 8. :. &.A<.14--22. Jn.-3416. Jn.-34-7. Jn.-5418. "k.1343:. &.A<.14--22. +ontra ;aereses (((4 134 -. )it.245-7. Ad Sera<ion (4 :. -1. 1>. 15.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

O +'*V( *AO

"A!O&A)NO. +A'S)V%

O,J#.

Sve sto je Hristovo ima /o0ocovecanski karakter. Otuda i +rkva4 osnovana o0ocovekom4 ima /o0ocovecansku misiju i /o0ocovecanski karakter. ,ato sto je od o0ocoveka4 +rkva je <re sve0a /o0ocovecanska zajednica9 zajednica o0a i ljudi. % njoj je o0 uvek na <rvom mestu a covek na dru0om9 o0 vodi4 covek je vodjenB o0 s<asava4 covek se s<asavaB o0 osvecuje4 covek se osvecujeB o0 <rosvecuje4 covek se <rosvecujeB o0 radi4 covek saradjuje. Jedan isti zivot koji dolazi od o0a u +rkvi se daje svima vernicimaB tako i istina4 i <ravda4 i lju/av4 i do/rota4 i sve /ozanske sile9 dolaze od o0a4 i o0om se daju u +rkvi svima. )o je tako4 jer je +rkva4 <o recima a<ostola Pavla4 telo Hristovo@-A. A to znaci9 +rkva je /o0ocovecanski or0anizamB nje0a ozivljuje i drzi u <ostojanju sam o0ocovek. )o je On o/javio kada je se/e nazvao cokotom a svoje sled/enike lozama@1A. *ao sto loza ne moze roda roditi sama od se/e ako ne /ude na cokotu4 tako i sled/enici Hristovi ako ne /udu u Njemu. Jer /ez Nje0a ne mo0u ciniti nista istinski do/ro4 <ravedno4 sveto4 /ozansko4 /esmrtno4 vecno@2A. )o <okazuje da je zivot +rkve - or0anska zajednica o0a i coveka4 ozje0 i covecje0. Samo nakalemljen svim /icem na o0ocoveku (a nakalemljuje se covek verom4 lju/avlju4 molitvom i ostalim evandjelskim /la0odatnim vrlinama$4covek do/ija zivotvorne sile od o0ocoveka Svetim &u;om i tako os<oso/ljuje se/e za evandjelska i /ozanska dela4 misli4 osecanja4 zelje. Po svemu4 +rkva je /o0ocovecanski or0anizam4 i sa tim - /o0ocovecanska or0anizacija. Prvo or0anizam4 <a onda or0anizacija. *ao /o0ocovecanska or0anizacija4 zajednica ili drustvo +rkva se odlikuje od ostali; ljudski; or0anizacija4 zajednica i drustava time sto ona <redstavlja i stvarno jeste jedan zivi4 nedeljivi or0anizam4 jedno zivo i nedeljivo telo Hristovo. !lava to0a tela je o0ocovek Hristos4 a clanovi su to0a tela ;riscani@3A. )o /o0ocovecansko drustvo4 kao telo o0a i S<asitelja4 ima sva s<asonosna sredstva i sile koje su neo<;odne za s<asenje svako0 <ose/no i svi; ljudi sku<a. Sto0a se moze reci9 Cr)va je

1o$o. *" anov%jena #o$o(ove(an")a zaje,ni(a %j*,i * Hri" *! )oji "* D*-o. Sve i. "je,injeni +ravo"%avno. vero.! za)ono. 1ozji.! jerar-ijo. i "ve i. ajna.a& Na istini da je o04 (sus Hristos je sa0radio svoju +rkvu@5A. +rkva oseca i zna se/e kao )elo !os<oda Hrista. Njeno <ostojanje4 sila i moc <ot<uno zavise od ozanstva !os<oda Hrista. Samo time sto je Hristos - o04 +rkva je /ozanska ustanova i riznica /ozanske /la0odati. *ada Hristos ne /i /io o04 +rkva ne /i mo0la ne<restano ciniti /ozanska dela u svetu9 ot<ustati 0re;e4 isceljivati od zla i smrti4 oslo/adjati od djavola4 davati darove &u;a Sveto0a. Od ozanstva Hristovo0 dolazi sila njene celoku<ne delatnosti i zivota. Po +riro,i "vojoj Cr)va je u i" o vre.e i vi,%jiva i nevi,%jiva! i #ozan")a i (ove(an")a& Ona je vidljiva4 jer je njen osnivac - ova<loceni o0 koji je kao vidljiv ziveo medju ljudimaB jer /la0odat s<asenja daje ljudima kroz vidljiva sredstvaB jer javno is<oveda veru HristovuB jer ima vidljivu a<ostolsku jerar;ijuB jer ima vidljive ljude za svoje clanoveB jer zivi u vidljivom svetu. Ali ona je i nevidljiva4 jer je nevidljiva 0lava njena - HristosB jer je nevidljiva dusa njena - Sveti &u;B jer je nevidljiva /la0odat s<asenjaB jer su nevidljivi njeni <reminuli clanovi. *ao sto je o0ocovek tajanstveno i nes;vatljivo jedinstvo o0a i coveka4 tako je i +rkva tajanstveno i nes;vatljivo jedinstvo /ozansko0 i covecansko0 elementa. ,/o0 ovo0 tesno0 jedinstva /ozansko0 i covecansko0 elementa4 +rkva je4 iako vidljiva ustanova4 i<ak <redmet vere. Sto0a &ru0i Vaseljenski Sa/or devetim clanom Simvola vere i <ro<isuje veru u Jednu4 Svetu4 Sa/ornu i A<ostolsku +rkvu. +rkva je jedna i na zemlji i na ne/u4 i jedna joj je 0lava9 !os<od (sus. Ona je u i" o vre.e i ze.a%j")a i ne#e")a0 zemaljska je ukoliko je na zemlji i ukoliko joj <ri<adaju svi <ravoslavni ;riscani koji zive na zemljiB ne/eska je ukoliko joj <ri<adaju oni koji su <reminuli sa verom i <o/oznoscu i sada zive na ne/u@6A. % +rkvi kao telu Hristovom ne<rekidno i u izo/ilju /oravi nevidljiva /la0odat ozja. &a je tako4 svedoci nam to sto je S<asitelj 0lava +rkve4 a On je - =<un /la0odati i istine=@7A4 i tom /la0odacu i istinom ne<restano is<unjuje telo svoje4 +rkvu. Ova /la0odat nikad nece <resa;nuti u +rkvi4 jer je S<asitelj rekao9 =Sazidacu +rkvu svoju4 i vrata <aklena nece je nadvladati=@8AB i9 =#vo4 ja sam s vama u sve dane do svrsetka veka=@:A. (sto tako4 S<asitelj je <oslao od Oca +rkvi svojoj &u;a Sveto0 da /ude u njoj doveka@->A. Ove reci <okazuju da svemocni i vecni S<asitelj ne<rekidno /oravi u +rkvi svojoj4 is<unjuje je svojom /la0odacu i istinom4 osvecuje i s<asava sve koji su u njoj i <o/edjuje sve koji su <rotiv nje.

NAPOMENA0
-. 1. 2. 3. 5. 6. 7. 8. :. #f.-412B *ol.-413. Jn.-545. Jn.-54--8. #f.-411-12B *ol.-4-8B #f.5412. .t.-64-6--8. Jev.-1411-13. Jn.-4-3--6. .t.-64-8. .t.1841>.

->. Jn.-34-6--7 i dr.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

.(S(JA ( +("j +'*V# .isija i (i%j Cr)ve je o"ve(enje i "+a"enje %j*,i . "judi se osvecuju kada <ostanu sastavni delovi zivo0 )ela Hristovo04 +rkve4 i zive u njoj zivotom i /la0odacu Hristovom. *o je u telu Hristovom neminovno zivi zivotom to0 /o0ocovecansko0 tela i nje0ovom zivotvornom silom. +ilj je celoku<no0 ustrojstva +rkve9 da sto vise ucini ljude sastavnim delovima )ela Hristovo04 da i; is<uni &u;om Hristovim4 i na taj nacin osveti4 usavrsi4 o/ozi i s<ase. 'adi ostvarenja to0 cilja S<asitelj je dao +rkvi a<ostole4 <roroke4 evandjeliste4 <astire4 ucitelje@-AB dao joj je sva sveta sredstva4 sve svete tajne4 sve svete /ozanstvene sile@1AB dao joj je /ozansku vlast i silu da sto 0od sveze na zemlji - /ude svezano i na ne/u4 i sto 0od razdresi na zemlji - /ude razdreseno i na ne/u@2A. 'adi ostvarenja to0a cilja i sam !os<od ne<rekidno /oravi u svojoj +rkvi4 usavrsavajuci njene clanove i cineci da rastu rastom ozjim u coveka savrsena@3A. 'adi ostvarenja to0a cilja &u; Sveti ne<rekidno zivi u +rkvi4 osvecuje njene clanove4 u<ucuje i; u svaku istinu4 daje im razne /ozanske darove i sile4 sjedinjuje i; u jedno du;ovno telo i os<oso/ljuje i; da savladjuju 0re;4 smrt i djavola@5A. .isija dakle i cilj +rkve je9 s<asenje i sjedinjenje svi; i sve0a u Hristu i o/ozenje sve0a u )rojicnom o0u.

NAPOMENA0
-. 1. 2. 3. 5. #f.34----2. Sr. 1.Pet.-43B -.*or.-143-18. .t.-84-8B "k.->4-6. #f.34-1--6B *ol.14-:B #f.14-8. Jn.-34-6. 16B -5416B -647B -.*or.-142-18B 'im.84:B 14-8.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

SVOJS)VA +'*V# (z same <rirode +rkve i njeno0 cilja isticu svojstva +rkve9 jedinstvo4 svetost4 sa/ornost i a<ostolnost. 9& Je,in" vo Cr)ve& - +rkva je jedna4 jer je jedno du;ovno telo4 koje ima jedno0 osnivaca i jednu 0lavu4 !os<oda Hrista4 i koje ozivljava jedan &u; ozji4 i koje ima jednu veru4 jednu istinu4 jednu /la0odat4 jedne svete tajne4 jednu jerar;iju.@-A *ao sto je telo jedno4 iako ima mno0e udove4 tako je i +rkva4 kao telo Hristovo4 jedna4 iako ima mno0e clanove4 jer se u njoj jednim &u;om svi krstavaju u jedno telo i jednim &u;om svi na<ajaju.@1A )o cini te su clanovi njeni jedno. Sto0a a<. Pavle i <ise ;riscanima9 =Vi ste telo Hristovo4 i udi medju so/om@2AB vi ste svi jedno u Hristu (susu=.@3A Ovo jedinstvo +rkve <rostire se na sve clanove +rkve4 i oni su <ozvani da uzajamnom lju/avlju cuvaju =jedinstvo du;a u svezi mira=@5A Je,in" vo iz.e,j* ze.a%j")e i ne#e")e Cr)ve nesumnjivo <ostoji. Ono se sastoji u tome sto ne/eska i zemaljska +rkva imaju jednu zajednicku 0lavu4 !os<oda Hrista4 sto zive jednom /la0odacu Sveto0a &u;a i ne<rekidno o<ste medju so/om. Sredstvo kojim one o<ste medju so/om jeste molitva vere i lju/avi. +lanovi zemaljske +rkve o/racaju se u svojim molitvama Svetiteljima koji <ri<adaju ne/eskoj +rkvi. Na molitvu vere Svetitelji od0ovaraju lju/avlju9 usrdno se mole o0u za one koji im se o/racaju. ( <osto molitva <ravedno0a moze mno0o <omoci4@6A to Svetitelji na razne nacine <omazu one koji im se molitvom o/racaju4 <omazu i; vidljivo i nevidljivo4 javljanjem ili nekim dru0im nacinom. ,ato mi <ravoslavni <ostujemo4 slavimo i molitveno <rizivamo Svetitelje4 a uz to <ostujemo i nji;ove svete ikone i svete mosti. Jedinstvo +rkve ne narusava se ni time sto <ostoje zase/ne4 takozvane <omesne Pravoslavne +rkve4 kao9 Jerusalimska4 'uska4 !rcka4 Sr<ska i dr. Sve su one or0anski delova jedne Sa/orne Vaseljenske +rkve Hristove. Podela +rkve na razne o/lasti4 narode i drzave jeste s<oljasnja administrativna <odela. Ali u du;ovnom <o0ledu one su sastavni delovi jedno0 i nedeljivo0 tela Sa/orne Vaseljenske +rkve. Nji;ovo se jedinstvo u Hristu i &u;u Svetom izrazava jednakim is<ovedanjem vere4 istine i zajednickim o<stenjem u molitvama i tajnama. (z ucenja o unutrasnjem4 or0anskom jedinstvu +rkve <rirodno i lo0icno istice i ucenje o jedinstvenosti <rave +rkve. Cr)va je! dakle4 ne "a.o je,na ne$o i je,ina& *ao sto u Hrista ne moze /iti nekoliko tela4 tako je nemo0ucno da <ostoje mno0e crkve. Po svojoj /o0ocovecanskoj <rirodi +rkva je jedna i jedina4 kao sto je o0ocovek Hristos - jedan i jedini. +rkva je uvek /ila i ostala jedna i jedina4 samo su se u razna vremena odvajali od nje i ot<adali razni jeretici i raskolnici i time <restali /iti clanovi <rave +rkve. Pravo"%avna Cr)va je a je,na i je,ina Hri" ova Cr)va! jer je <ot<uno sacuvala sve sto su joj njen Osnivac Hristos i Nje0ovi A<ostoli dali i ostavili. ,ato se i zove Pravo"%avna Ka o%i(an")a (ili Sa#orna4 A+o" o%")a Cr)va& 7& Sve o" Cr)ve& / Cr)va je "ve a! jer je "ve S+a"i e%j! $%ava njena! jer * njoj " a%no #oravi D*- Sve i6 jer je sveto sve njeno9 i ucenje4 i /la0odat4 i tajne4 i /o0osluzenja. Svojom svetoscu +rkva osvecuje verne4 cini i; domom ozjim4 ;ramom ozjim@7A. Njeni clanovi sacinjavaju narod sveti@8AB oni su deca svetlosti@:AB oni su sveti@->AB oni su sazitelji svetima i domaci o0u@--A. Svoji. $re"i.a -ri"(ani ne ".e aj* Cr)vi ,a #*,e "ve a! ne narusavaju i ne unistavaju njenu svetost. +rkva je du0otr<eljiva <rema 0resnicima4 <oucava i;4 <o/udjuje na <okajanje i evandjelski zivot i oni se u +rkvi uvek mo0u ocistiti od svoji; 0re;ova svetom tajnom <okajanja. Samo oni 0resnici koji su u<orni u zlu i ne kaju se odlucuju se od +rkve ili nevidljivim dejstvom S<asitelja ili vidljivom vlascu +rkve. Jer je takvo <ravo i takvu vlast S<asitelj dao +rkvi4 rekavsi9 =Ako ti sa0resi /rat tvoj4 idi i <okaraj 0a u cetiri oka. Ako te <oslusa4 do/io si /rata svo0. A ako te ne <oslusa4 uzmi sa so/om jos jedno0a ili dvojicu. Ako i nji; ne <oslusa4 kazi +rkviB <a ako ne <oslusa ni +rkve4 neka ti /ude kao nezna/ozac=.@-1A A

sv. Pavle naredjuje ;riscanima9 =(zvadite zlo0 izmedju se/e=.@-2A )akvi su /ili u0lavnom jeretici koji su iskljucivani iz +rkve. ?& Sa#orno" Cr)ve& / Cr)va je "a#orna! )a o%i(an")a! va"e%jen")a! jer "a,rzi * "e#i "ve 1ozje ,arove za "+a"enje i o)*+%ja "va 1ozja " vorenja! e "e ne o$rani(ava ni .e" o.! ni vre.eno.! ni naro,o.! ne$o o#*-va a -ri"(ane "vi- vre.ena! .e" a i naro,a& Na ovu sa/ornost +rkve ukazuju S<asiteljeve reci4 u<ucene a<ostolima9 =(dite i naucite sve narode4 krsteci i; u ime Oca i Sina i Sveto0a &u;a=.@-3A ( a<. Pavle ukazuje na to kada kaze da u +rkvi Hristovoj9 =Nema !rka ne Jevrejina4 o/rezanja ni neo/rezanja4 divljaka ni Skita4 ro/a ni slo/odnjaka4 ne0o sve i u svemu Hristos=.@-5A Cr)va je "a#orna " o#ziro. i na vre.e! jer vazi za "va vre.ena& A vazi za sva vremena4 jer je sa/orna i vaseljenska <o svome ucenju o svima <redmetima koji su neo<;odni za osvecenje i s<asenje svi; ljudi sviju vremena. +rkvi je S<asitelj o/ecao da ce /iti sa njom u sve dane do svrsetka veka i da joj ni vrata <aklena nece odoleti (.t.1841>B -64-8$. Sa#orna! )a o%i(an")a! va"e%jen")a #i%a je! je" e i *ve) (e #i i "a.o Pravo"%avna Cr)va! jer je u svoj cistoti i celosti sacuvala evandjelsku vaseljensku veru4 koju su <ro<ovedali sveti A<ostoli i utvrdili sveti Vaseljenski Sa/ori i Sveti Oci. @& A+o" o%no" Cr)ve& / Cr)va je a+o" o%")a6 za o " o "* je ra"iri%i i * vr,i%i A+o" o%i i " o ne+re)i,no i neiz.en%jivo (*va *(enje i +re,anje "ve i- A+o" o%a& A<ostoli su rasirili +rkvu <o svetu i utvrdili je <osle silaska Sveto0a &u;a. Oni su svima koji veruju u Hrista <redavali /ozansko ucenje S<asiteljevo4 a <astirima +rkve - darove Sveto0a &u;a kroz svesteno ruko<olozenje za e<isko<e4 svestenike i djakone. Svojim radom na sirenju +rkve sveti A<ostoli su <ostali temelj +rkve. ,ato a<. Pavle i veli ;riscanima da su =nazidani na temelju A<ostola i Proroka4 0de je kamen od u0la sam (sus Hristos=.@-6A ,ivot u +rkvi je zivot <o a<ostolskom ucenju i <redanju. *o <ri<ada +rkvi duzan je da se stro0o drzi a<ostolsko0 ucenja i <redanja i da se kloni sve0a sto nije u sa0lasnosti sa njim@-7A. A<ostolska sluz/a u Hristovoj +rkvi <roduzava se ne<rekidno kroz a<ostolske naslednike9 e<isko<e i svestenike kao <astire i ucitelje +rkve4 tj. kroz crkvenu jerar;iju.

NAPOMENA0
-. 1. 2. 3. 5. 6. 7. 8. :. #f.343-6. -.*or.-14-1--2. -.*or.-1417. !al.2418B sr. *ol.24--. #f.342. Jak.54-6. Jev.246B -.Pet.145B 34-7B #f.141-. -.Pet.14:. #f.54:B -.Sol.545.

->. 'im.-4-7B -.)im.54->.

--. #f.14-:. -1. .t.-84-5--7. -2. -.*or.54-2. -3. .t.184-:. -5. *ol.24--. -6. #f.241>. -7. 1.Sol.14-5.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

O +'*V#NOJ J#'A'H(J( *ao vidljiva /o0ocovecanska zajednica +rkva se sastoji iz jerar;ije i vernika4 <astve. Oni cine jednu celinu - telo Hristovo. S+a"i e%j je *" anovio jerar-ij* i +re,ao joj #o$o(ove(an")* v%a" 0 ,a "ve" eno,ej" v*je! *(i i *+rav%ja& Jerar;ija <roduzava delo S<asitelja i sveti; A<ostola. Posto je covek <odlozan smrti4 te sto0a ne moze /iti <ostojana 0lava +rkve4 to !os<od Hristos4 kao 0lava +rkve4 u<ravlja +rkvom <reko Sveti; Otaca. +rkvena jerar;ija vodi <oreklo od samo0a !os<oda Hrista i od &u;a Sveto0a koji je sisao na A<ostole. ( otada se crkvena jerar;ija ne<restano <roduzava u Pravoslavnoj +rkvi kroz ruko<olozenje u tajni svestenstva.@-A S+a"i e%j je "a. iza#rao A+o" o%e i ,ao i. +ravo i v%a" ,a +ro+ove,aj* Evan,je%je! "ve" eno,ej" v*j* i *+rav%jaj*& Njima je4 <o vaskrsenju svom4 rekao9 =*ao sto Otac <osla mene4 i ja saljem vas. ( kad ovo rece4 dunu i rece im9 Primite &u;a Sveto0aY *ojima o<rostite 0re;e4 o<rostice im seB kojima zadrzite4 zadrzace im se=.@1A Njima4 svojim iza-/ranicima4 On je dao neo0ranicenu4 /ozansku vlast4 rekavsi im9 =Sto 0od svezete na zemlji4 /ice svezano na ne/u4 i sto 0od razdresite na zemlji4 /ice razdreseno na ne/u=.@2A Posto je o/ecao A<ostolima da ce /iti s njima =u sve dane do svrsetka veka=4@3A S<asitelj je time o/javio da ce se sluz/a A<ostola <roduziti i <osle nji;4 <utem e<isko<sko0 nasledja ili <rejemstva4 sve do svrsetka sveta. O<unomoceni od samo0 S<asitelja da jerar;ijsku vlast <renose na svoje naslednike <utem ruko<olozenja4 A+o" o%i "* +o" av%ja%i "voje na"%e,ni)e / e+i")o+e! ,a vr"e nji-ov* "%*z#*& Pri tome su im davali narocitu /la0odat kroz ruko<olozenje4@5A o/javljujuci da i; u +rkvi <ostavlja za e<isko<e sam &u; Sveti.@6A Ovi na"%e,ni(i "ve i- A+o" o%a +re,ava%i "* "voja +rava i ,*zno" i "voji. na"%e,ni(i.a! a ovi o+e "voji.! i tako se4 kroz ne<rekidno nasledje4 a<ostolsko ruko<olozenje ne<rekidno <roduzava do danas4 i <roduzavace se do svrsetka veka. &a /i se ocuvala <unoca i cistota ove /o0odane vlasti i <rava4 A<ostoli su davali svojim naslednicima naj<odro/nija u<utstva o tome =kako tre/a ziveti u domu ozjem - +rkvi o0a zivo0a4 koja je stu/ i tvrdjava istine=.@7A %cenje Sveto0 Otkrivenja jasno <okazuje da "e cilj +rkve <ostize <omocu crkvene svestene jerar;ije. )o znaci da je jerar-ija neo+-o,na * Cr)vi i da /ez nje ne moze /iti +rkve4 jer /ez nje ne /i mo0la +rkva o/avljati svoju s<asonosnu sluz/u. Sto0a je duznost <astve da se <ovinjava jerar;iji i <omaze jojB ali je i duznost jerar;ije da se /rine o vernicima. A<ostolski ucenik4 sv. (0njatije o0onosac4 <ise ;riscanima9 =Starajte se da se <ovinjavate

e<isko<u4 <rezviterima i djakonima4 jer ko se njima <ovinjava4 <ovinjava se Hristu4 koji i; je ustanovioB a ko im se <rotivi4 <rotivi se Hristu (susu=.@8A +rkvom nevidljivo u<ravlja sam S<asitelj4 kao 0lava +rkve4 i &u; Sveti. A<ostoli nisu 0lava +rkve4 vec slu0e Hristove i sluzitelji +rkve. Cr)vo. Hri" ovo. na ze.%ji vi,%jivo *+rav%ja (r)vena jerar-ija! j& e+i")o+i "a "ve" eni(i.a i e+i")o+")i "a#ori& Najve(* i najvi"* v%a" * Cr)vi +re " av%jaj* Va"e%jen")i Sa#ori& Odluke Vaseljenski; Sa/ora su o/avezne za sve ;riscane svi; vremena. % u<ravljanju <omesnim +rkvama e<isko<i ti; +rkava ima-ju se u svemu drzati ucenja i <ravila Sveti; A<ostola4 odreda/a Sv. Vaseljenski; Sa/ora i <ro<isa Sveti; Otaca. Nikakav <a<a ne <ostoji kao 0lava +rkve4 jer je jedina 0lava +rkve i na ne/u i na zemlji o0ocovek (sus Hristos.

NAPOMENA0
-. 1. 2. 3. 5. 6. 7. 8. Sr. #f.34----1B &.A<.1>418B -.Pet.541-2B 1.)im.3414 5B )it.-45. Jn.1>41--12. .t.-84-8. .t.1841>. &.A<.-3412. &.A<.1>418B sr. -.Pet.541-2B 1.)im.341. 5B )it.-45. -.)im.24-5. Ad P;ilad. s. 51.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

O SV#)(. )AJNA.A Sve e ajne "* a)ve "ve" enora,nje! )roz )oje "e verni.a na vi,%jiv na(in ,aje nevi,%jiva #%a$o,a 1ozja& Sva)a "ve a ajna i.a ,ve " rane0 vi,%jiv* i nevi,%jiv*& Vidljivu stranu sacinjavaju9 svestenikova radnja4 reci4 molitve i materija koja se u<otre/ljuje4 a nevidljivu9 /la0odat ozja. Posto se kroz svete tajne daje vernima /la0odat coveka4 za nje0ovo s<asenje i o/la0odacenje. ozja to su one neo<;odne za svako0

Sve i- ajni * Cr)vi i.a .no$o! jer je * Cr)vi "ve ajna 1ozja! a i "a.a Cr)va je "Tajna Hri" ova"& No .i (e.o o, "v& ajana "+o.en* i ovi- "e,a.0 tajna krstenja4 miro<omazanja4 <ricesca4 <okajanja4 jeleosvecenja4 svestenstva i tajna /raka. Nji; je ustanovio sam S<asitelj. #<isko< moze vrsiti sve svete tajne4 svestenik sve sem tajne

svestenstva4 a <ravoslavni ;riscanin moze vrsiti samo tajnu krstenja4 i to kad nema svestenika4 a dete se rodilo /olesno i u o<asnosti je da umre. Svete tajne se nalaze u +rkvi i one su neo<;odne za clanove +rkve. )o je +rkva izrazila u desetom clanu Simvola vere koji 0lasi9 (s<ovedam jedno krstenje za o<rostaj 0re;ova. (ako se u ovom clanu Simvola s<ominje samo tajna krstenja4 i<ak ss tu <odrazumevaju i ostale tajne. % Simvolu vere se <ominje samo tajna krstenja zato sto se njome ulazi u +rkvu i <ostaje clan +rkve koja cuva i o/avlja ostale svete tajne. *ada so covek krsti4 on time stice <ravo na sve ostale svete tajne. Postoji jos jedan razlo0 z/o0 ko0a je u Simvolu vere s<omenuto samo krstenje. )aj je razlo0 u tome sto je u <rva vremena ;riscanstva <ostojala sumnja da li tre/a <onova krstavati one koji su <rivremeno ot<ali od vere i +rkve u neku jeres4 <a se <onovo vrate <ravoj veri. +rkva je resila da i; ne tre/a <onovo krstavati4 i to istakla u Simvolu vere recima9 (s<ovedam jedno krstenje. Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

O )AJN( *'S)#NjA Kr" enje je "ve a ajna * )ojoj "e (ove)! i"+ove,iv"i +re -o,no +rav* ver*! )roz ro" r*)o +o$r*zenje * vo,* * i.e O(a i Sina i Sve o$a D*-a o(i"(ava o, "vi$re-ova! *.ire za $re- i $re"ni zivo i +onovo ra,ja * ,*-ovni! "ve i zivo & Ta)o,je! )r" enje. "e *%azi * Cr)v* i +o" aje -ri"(anin& Po reci S<asiteljevoj9 =Ako se ko ne rodi vodom i &u;om4 ne moze uci u +arstvo ozje=.@-A % svetoj vodi krstenja covek se ociscuje od sve0a 0resno0 i <re<oradja &u;om Svetim. Ako je dete4 ociscuje se od <raroditeljsko0 0re;aB ako je <ak odrastao4 ociscuje se i od licni; 0re;ova. Samim <rimanjem krstenja <ostaje clan )ela Hristovo0 - +rkve. )ajnu krstenja ustanovio je sam S<asitelj kada je <o vaskrsenju svom dao A<ostolima za<ovest9 =(dite i naucite sve narode4 krsteci i; u ime Oca i Sina i Sveto0a &u;a=.@1A On je i <rimerom svojim osvetio krstenje4 <rimivsi 0a od Jovana. )ajna krstenja se moze izvrsiti nad svakim koji ima veru a kaje se za svoje 0re;e. )o se vidi iz reci samo0a S<asitelja i sv. A<ostola Petra. S<asitelj veli9 =*oji uzveruje i krsti se4 s<asce se=@2A a A<. Petar9 =Pokajte se4 i da se krstite svaki od vas u ime (susa Hrista za o<rostenje 0re;ova9 i <rimicete dar Sveto0a &u;a=.@3A ,ato odrastao is<oveda <ri krstenju svoju veru citanjem Simvola vere. A kada se krstavaju deca koja nisu u stanju da is<ovede svoju veru4 onda to umesto nji; i za nji; cini kum citajuci Simvol vere. ,ato kum i <rima na se/e o/avezu da svoje kumce4 kada odraste4 nauci istinama vere i <o/oznom zivotu. % o/redu tajne krstenja najvaznija je ra,nja ro" r*)o +o$r*zavanje * vo,* ono$a )oji "e )r" ava! <ri cemu svestenik iz0ovara reci9 "Kr" ava "e "%*$a 1ozji (kaze se ime koje je kum namenio$ * i.e O(a - a.in! i Sina - a.in! i Sveto0a &u;a - amin=. Ovo <o0ruzavanje oznacava sa;ranjivanje staro0 i vaskrsavanje novo0 coveka4 jer <retstavlja S<asiteljevu smrt i vaskrsenje ('im.642---$. Kr" enje "e ne +onav%ja! jer je ono du;ovno rodjenjeB i kao sto se covek jedan<ut radja4 tako se jedan<ut i krsti. ,ato je i receno u Simvolu vere9 (s<ovedam je,no krstenje. Pravo da vrse svetu tajnu krstenja imaju e<isko<i i svestenici4 kao naslednici sveti; A<ostola. ' )rajnjoj n*z,i )r" enje .o$* o#avi i ,ja)oni! +a i +ravo"%avni verni(i

"ve ovnja(i& % takvom slucaju4 krstavani se tri<ut <o0ruzava u vodu4 <ri cemu se iz0ovaraju reci9 =*rstava se slu0a ozji (ime$ u ime Oca - amin4 i Sina - amin4 i Sveto0a &u;a - amin=. Ako ovako krstena licnost ostane u zivotu4 svestenik do<uni krstenje vrseci ceo o/red krstenja sem trostruko0 <o0ruzavanja. (*rstenje se vrsi <o0ruzavanjem u voduB samo u slucaju nedostatka vode4 ili u nekoj krajnjoj nuzdi4 krstenje se moze vrsiti i o/livanjem ili kro<ljenjem$.

NAPOMENA0
-. 1. 2. 3. Jn.245. .t.184-:. .k.-64-6. &.A<.1428.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

O )AJN( .('OPO.A,ANjA Miro+o.azanje je "ve a ajna * )ojoj "e )roz +o.azivanje "ve i. .iro. izve"ni- ,e%ova e%a * i.e Sve o$a D*-a ,aj* )r" eno.e naro(i i ,arovi Sve o$a D*-a! )oji $a )re+e! +ro"ve %j*j* i *"avr"avaj* * ,*-ovno. zivo *& %stvari4 svetim miro<omazanjem verni do/ija &u;a Sveto0a i nje0ovu /la0odat. Ovi darovi Sveto0a &u;a is<unjuju svu dusu4 <rosvetljuju je i os<oso/ljavaju za <ravilno razumevanje 0lavni; istina vere i za zivot u njima. O tome sv. A<ostol Jovan veli ;riscanima9 =Vi imate <omazanje od Sveto0a i znate sve. Ne <isa; vam kao da ne znate istine4 ne0o sto je znate4 i znate da nijedna laz nije od istine=.@-A % svetoj tajni miro<omazanja ;riscanin se is<unjuje silom &u;a Sveto0a i za<ecacuje u novom du;ovnom zivotu. ,ato A<. Pavle i veli9 = o0 nas utvrdi u Hristu4 i <omaza nas4 i za<ecati4 i dade zalo0 &u;a u srca nasa=.@1A Otuda smo mi9 za<ecaceni Svetim &u;om@2A. Na to ukazuju reci koje se iz0ovaraju <ri vrsenju tajne miro<omazanja9 "Pe(a ,ara D*-a Sve o$a"& % ovoj svetoj tajni <omazuje se9 celo - radi osvecenja i <rosvetljenja uma4 <rsa - radi osvecenja i <rosvetljenja srca4 oci4 usi4 usta - radi osvecenja i <rosvetljenja s<oljasnji; cula4 ruke i no0e - radi osvecenja i <rosvetljenja celoku<ne delatnosti i vladanja ;riscaninovo0. Po.azanje "e vr"i "ve i. .iro.& )o je 0usta tecnost4 sastavljena iz cisto0 jeleja4 vina i mno0i; mirisljavi; sastojaka4 i osvecena od e<isko<a. Pravo osvecenja mira <ri<ada samo e<isko<ima4 a <ravo vrsenja svete tajne miro<omazanja <ri<ada e<isko<ima i svestenicima.

NAPOMENA0
-. 1. 2. Jn.1.-:-1>. 1.*or.-41--11. #f.-4-2.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

O )AJN( P'(+#S+A ("( SV#)OJ "()%'!(J( Sve a ajna Pri(e"(a! i%i Ev-ari" ija! je" e *" vari "ve a Li *r$ija )oja "e vr"i * Cr)vi )ao ajna Hri" a i Nje$ove Cr)ve& Na "v& Li *r$iji #iva +ri(e"(e& Pri(e"(e je "ve a ajna * )ojoj -ri"(anin! +o, o#%i)o. -%e#a i vina! +ri.a "a.o e%o i )rv Go"+o,a Hri" a! "je,inj*je "e " Nji.! ,o#ija o+ro" aj $re-ova i za%o$ ve(no$a zivo a& Ovu svetu tajnu ustanovio je sam S<asitelj na )ajnoj Veceri. %zeo je ;le/4 /la0oslovio 0a4 <relomio i dao svojim ucenicima4 rekavsi9 =%zmite4 jedite 0a4 - ovo je telo .oje4 koje se za vas lomi.= ,atim je uzeo casu4 za;valio o0u4 i dao im 0ovoreci9 =Pijte iz nje svi4 jer je ovo krv moja Novo0a ,aveta4 koja se <roliva za mno0e radi ot<ustenja 0re;ova=.@-A Ova "ve a ajna! z/o0 svoje neizmerne vaznosti4 "a(injava "*" in* naj$%avnije$ -ri"(an")o$ (r)veno$ #o$o"%*zenja! "ve e Li *r$ije& Na njoj se <rineseni ;le/ i vino <rizivom (=e<iklezom=$ i dejstvom Sveto0a &u;a osvecuju i <retvaraju u telo i krv !os<oda Hrista4 kojim se verni onda <ricescuju i tako sjedinjuju sa Hristom o0om. ,ato je sv. "itur0ija4 kao zajednica o0a i Nje0ovo0 naroda4 ustvari srce same +rkve. Sve oj ajni +ri(e"(a .oze +ri" *+i i "va)i -ri"(anin0 o, o,oj(e a ,o " ar(a& Jer se u njoj ljudsko /ice sjedinjuje sa samim S<asiteljem. Sjedinjen s Njim4 covek zivi Njime i nje0ovim vecnim zivotom. Po reci samo0a S<asitelja9 =*oji jede moje telo i <ije moju krv4 /oravi u meni4 i ja u njemu. *o jede moje telo i <ije moju krv4 ima zivot vecni. *oji jede mene4 zivece mnome=.@1A (majuci u vidu sveto <ricesce4 S<asitelj naziva se/e9 =;le/om ozjim koji silazi s ne/a i daje zivot svetu=4@2A ;le/om zivota od ko0a se nikad ne 0ladni4@3A ;le/om ne/eskim koji <ricasniku daje /esmrtnost i zivot vecni@5A. Posto u svetoj tajni Pricesca <ricesnik <rima telo i krv S<asitelja4 neo+-o,no je +o re#no ,a "e +ri(e"ni) +ri+re.i za ov* "ve * ajn*& Pri<rema se vrsi +o" o. i .o%i vo.! jer <ost i molitva ociscuju nasu dusu od svako0 0re;a i necistote. Pri tome je covek duzan da is<ituje se/e i da savest svoju ocisti od 0re;ova <okajanjem. Samo tako <ri<remljen4 covek se moze dostojno <ricestiti. Pristu<i li svetom <ricescu ne<ri<remljen4 covek navlaci na se/e stra;ovitu osudu. O tome 0ovori a<. Pavle9 =Ali covek da is<ituje se/e4 <a onda od ;le/a da jede i od case da <ijeB jer koji nedostojno jede i <ije - sud se/i jede i <ije4 ne razlikujuci tela !os<odnje0=@6A.

,/o0 /eskrajne vaznosti koju sveto Pricesce ima za ;riscane4 * +rva vre.ena Hri"(an" va -ri"(ani "* "e +ri(e"(iva%i "va)e Li *r$ije! a kasnije su to cinili redje4 jer su <oceli smatrati se/e za nedostojne da cesto <ristu<aju tako velikoj tajni. Cr)va je o,re,i%a ,a "e +o#ozni i revno"ni -ri"(ani +ri(e"(*j* vi"e +* a $o,i"nje i o "vi neizo" avno& Ne(%anovi Cr)ve Pravo"%avne 3ne)r" eni! jere i(i! "e) a"i4 ne .o$* "e +ri(e"(iva i&

NAPOMENA0
-. 1. 2. 3. 5. 6. .t.16416-18. Jn.6455. 53. 57. Jn.6422. Jn.6425. Jn.645>-5-. -.*or.--418-1:.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

O )AJN( PO*AJANjA Po)ajanje je "ve a ajna * )ojoj -ri"(anin i"+ove,a 1o$* "voje $re-e +re, "ve" eni)o. i +re)o nje$a ,o#ija nevi,%jivi o+ro" aj $re-ova o, "a.o$a Go"+o,a Hri" a& Ovu tajnu ustanovio je sam S<asitelj radi o<rostaja 0re;ova4 ucinjeni; <osle krstenja. %stanovio ju je <osle svo0 vaskrsenja4 kada je rekao svojim ucenicima9 =Primite &u; Sveti. *ojima ot<ustite 0re;e4 ot<ustice im seB i kojima zadrzite4 zadrzace se=.@-A Vlast ot<ustati 0re;e ima samo o0. )u vlast S<asitelj je dao svojim ucenicima4 dajuci im &u;a Sveto0a. A tu vlast O< im je /io o/ecao <re svo0 vaskrsenja kada im je rekao9 =Sto 0od svezete na zemlji4 /ice svezano na ne/u i sto 0od razdresite na zemlji4 /ice razdreseno na ne/u=.@1A &a /i stvarno do/io o<rostaj od 0re;ova kroz ovu svetu tajnu4 -ri"(anin je ,*zan ,a "e i")reno i ")r*"eno )aje za $re-e "voje! da i; smireno is<ovedi svesteniku4 da ima odlucnu nameru da se <o<ravi i da /ude uveren u /ezmerno milosrdje S<asiteljevo. Post n molitva su odlicna evandjelska "re," va )oja +o.az* i * vr,j*j* (ove)a * +o)ajni()o. ra"+o%ozenj*& Po)ajni()o "e ra"+o%ozenje naro(i o izrazava u i")reno. i"+ove,anj* "voji$re-ova "ve" eni)*! * .rznji +re.a $re"i.a! * o,ri(anj* o, nji- i * (injenj* evan,je%")i- ,e%a& (s<ovedanje 0re;ova svoji; svesteniku neo<;odno je4 da /i svestenik znao kakve 0re;e ima da o<rosti i kakve lekove ima da <re<oruci za izlecenje od nji;. Ako je <okajnik ucinio neke 0reske 0re;e4 onda se na nje0a nalaze e<itimija. E+i i.ija je $r()a re(

i zna(i za#rana& )a za/rana se odnosi u0lavnom na udaljavanje na neko vreme od sveto0 Pricesca i nala0anje izvesni; molitava i <odvi0a4 Ona se nalaze4 da /i 0resnik iskorenio svoj teski 0re; i <o<ravio svoj zivot. Otuda vrsta ove du;ovne za/rane zavisi od vrste 0re;a. Na <rimer4 ako covek <ati od sre/rolju/lja4 na nje0a se nalaze cinjenje milostinjeB ako je ucinio neki tezak 0re;4 odlucuje se od sveto0 Pricesca na izvesno vreme4 itd.

NAPOMENA0
-. 1. Jn.1>411-12. .t.-84-8.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

O )AJN( SV#S)#NS)VA Sve" en" vo je "ve a ajna * )ojoj D*- Sve i )roz .o%i v* i +o%a$anje r*)* o, " rane e+i")o+a za vre.e "ve e Li *r$ije ,aje +ravi%no iza#rano.e %i(* #%a$o,a za vr"enje "ve i- ajni i r*)ovo,jenje " a,a Hri" ovo$ * veri i +o#ozno" i& O takvoj <rirodi tajne svestenstva svedoci a<. Pavle kada <astirima +rkve #feske kaze9 =Pazite4 dakle4 na se/e i na sve stado4 u kome vas &u; Sveti <ostavi za e<isko<e4 da <asete +rkvu !os<oda i o0a koju stece krvlju svojom=.@-A ( jos9 =)ako da nas drze ljudi kao slu0e Hristove i vrsitelje tajni ozji;=.@1A Postoje ri $%avna " e+ena "ve" en" va0 e<isko<ski4 <rezviterski i djakonski. E+i")o+")i (in je naj$%avniji! jer e<isko< ima <unocu /la0odati svestenstva. samo da ima <ravo da vrsi sve svete tajne4 i da osvecuje sveto miro4 ne0o ima vlast da ruko<olozenja daje i dru0ima /la0odat za vrsenje sveti; tajni. #<isko< je u svojoj (e<ar;iji$ vr;ovni svestenosluzitelj4 vr;ovni ucitelj vere i vr;ovni staresina nad ;riscanima. On ne <utem o/lasti svima

Prezvi er")i i%i "ve" eni()i (in je nizi o, e+i")o+")o$a i * +o +*noj zavi"no" i o, ovo$& Svestenik do/ija od e<isko<a <ravo i vlast da vrsi svete tajne i da du;ovno rukovodi <astvu. Svestenik ne moze vrsiti ni tajnu <osvecenja (ruko<olozenja$ svestenika4 ni osvecenje mira4 ni osvecenje antiminsa. Dja)on")i (in je najnizi& &jakon je samo <omocnik e<isko<u i svesteniku <ri vrsenju sveti; tajni i /o0osluzenja4 oso/ito svete "itur0ije. O vlasti e<isko<a 0ovori A<ostol9 =2ato te ostavi; u *rsu4 da <o<ravis sto je nedovrseno i da <ostavis svestenike <o svima 0radovima=.@2A ( jos9 ='uku /rzo ne meci ni na ko0a=.@3A &ela4 A<ostolska svedoce da su sveti A<ostoli sami iza/rali i ruko<olozili <rvi; sedam djakona@5A i <rezvitere i e<isko<e u svakoj +rkvi@6A.

NAPOMENA0
-. 1. 2. 3. 5. 6. &.A<.1>418. -.*or.34-. )it.-45. -.)im.5411. &.A<.64--7. &.A<.-3412B 1>418.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

O )AJN(

'A*A

1ra) je "ve a ajna * )ojoj "e o, " rane "ve" eno"%*zi e%ja Cr)ve #%a$o"i%ja ,o#rovo%jna #ra(na veza ,voje "*+r*$a i ,aje #%a$o,a 1ozja )oja o"ve(*je nji-ov #ra(ni zivo ra,i *zaja.ne +o.o(i * nji-ovo. evan,je%")o. zivo * i ra,i za)oni o$ ra,janja i -ri"(an")o$ va"+i anja ,e(e& rak ima za cilj da <omocu /la0odati ozje ucini da zivot su<ruznika u svojoj du;ovnosti4 cistoti i uzvisenosti lici na odnos S<asitelja <rema +rkvi. O toj svetoj tajanstvenosti /raka 0ovori A<. Pavle9 =Ostavice covek oca svo0 i mater4 i <rile<ice se zeni svojojB i /ice dvoje jedno telo4 )ajna je ovo velika4 i ja 0ovorim za Hrista i za +rkvu=.@-A

NAPOMENA0
-. #f.542--21.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

O )AJN( J#"#OSV#+#NjA Je%eo"ve(enje i%i "ve" anje .a"%a je" e "ve a ajna * )ojoj "e -ri"(anin*! +o.azivanje. izve"ni- ,e%ova e%a o"ve(eni. je%eje.! nevi,%jivo ,aje #%a$o,a 1ozja! )oja i"(e%j*je ,*"evne ne.o(i! a +one)a, i e%e"ne& Ova sveta tajna vodi <oreklo od samo0a S<asitelja4 jer su nje0ovi ucenici4 <o nje0ovoj za<ovesti4 =mazali uljem mno0e /olesnike4 i isceljivali i;=.@-A +rkva je u<otre/ljavala ovu svetu tajnu od najraniji; vremena. )o se vidi iz reci A<. Jakova koji kaze9 = oluje li ko medju vama4 neka dozove staresine crkvene4 te neka citaju molitvu nad njim4 i neka 0a <omazu uljem u ime !os<odnje. ( molitva vere <omoci ce /olesniku4 i <odi0nuce 0a !os<od4 i ako je 0re;e ucinio4 o<rostice mu se=.@1A % ovoj svetoj tajni citaju se sedam A<ostola i sedam #vandjeljaB <osle svako0 #vandjelja svestenici <omazuju /olesnike jelejem koji je <omesan sa vinom4 i to <omazuju celo4 nozdrve4 o/raze4 usta4 <rsa i ruke na o/e strane4 <ri cemu se iz0ovara molitva. Ovu svetu tajnu vrse sedam svestenika4 u nedostatku tri4 a u slucaju nuzde i jedan.

NAPOMENA0
-. 1. .k.64-2. Jk.54-3--5.

Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

O ,NA+AJ% (S*%P"j#NjA ,A &%HOVNO.O'A"N( ,(VO) "j%&( % +'*V( (O<rostajna /eseda S<asiteljeva4 Jn.-5--7$ Na )ajnoj Veceri S<asitelj je otkrio svojim ucenicima mno0e tajne. Narocito je mno0o kazao o znacaju tajne isku<ljenja i s<asenja roda ljudsko0 za covekov du;ovnomoralni zivot. Prastajuci se sa ucenicima4 On sve tajne svo0a ucenja4 zivota i rada svodi na tajnu svoje o0ocovecanske "icnosti. Sta znaci S<asitelj za s<asenje i zivot roda ljudsko0 i kako se ljudi s<asavaju S<asiteljem od 0re;a4 smrti i djavola4 <okazuje nam !os<od s narocitom silom u O<rostajnoj /esedi sa svojim ucenicima4 izlozenoj u Jovanovom #vandjelju od -5 do -7 0lave. )a O+ro" ajna #e"e,a "a,rzi "%e,e(e i" ine o "+a"enj* i -ri"(an")o. zivo *& Prva i" ina o "+a"enj* i zivo * (ove)a je" e0 S+a"enje (ove)a od 0re;a4 smrti i djavola o#av%ja "e or$an")i. "je,injenje. (ove)a "a S+a"i e%je. (Jn.-54--8$. (z to0a izvire ;riscanski zivot.

S o je (o)o za %oz*! o je 1o$o(ove) za (ove)a! S+a"i e%j za ono$ )oji ze%i "+a"enje& &a /i rod rodila4 loza mora /iti na cokotu4 mora se ne0ovati4 cuvati4 cistiti. S<asitelj je cokot s<asenja4 i to /esmrtni4 vecni cokotB iz nje0a ne<rekidno struje u sve loze na njemu sve /o0ocovecanske sile kao zivotvorni sokoviB oni se razlivaju <o svima lozama4 ociscuju i; od 0re;a4 smrti i djavola4 osvecuju i;4 s<asavaju. Samo ona loza na<reduje i donosi roda koja cvrsto stoji na cokotuB tako isto samo onaj covek zivi vrlinski i sveto i s<asava se koji svim /icem stoji na S<asitelju i zivi Njime. *ada covek zivi o0ocovekom4 on do/ija od Nje0a /ozanske sile i <ostaje /ozanski mocan i silan. Njemu o0ocovek is<unjuje sve molitvene zelje. On4 takoreci4 <ostaje svemocan o0ocovekom4 i sto 0od zaiste od svemocno0 o0a i S<asitelja - do/ija. Ali takav covek zeli4 ;oce i iste samo ono sto je /ozansko4 sveto4 <ravedno4 /esmrtno4 vecno. *o <ak ne zivi o0ocovekom4 <ro<ada4 i smrt 0a sa svi; strana unistava. )o znace S<asiteljeve reci9 =*o u meni ne ostane4 iz/acice se na<olje4 kao loza4 i osusice se4 i sku<ice je4 i u o0anj /aciti4 i s<aliti. Ako ostanete u meni i reci moje ostanu u vama4 sto 0od ;ocete istite4 i /ice vam= (st. 6-7$. Dr*$a i" ina o "+a"enj* i +ravo. zivo * (ove)a je" e0 Or$an")o "je,injenje "a 1o$o(ove)o. i"+*nj*je (ove)a #e/".r no. #%a$o,a no .ora%no. "i%o.0 #o$o(ove(an")o. %j*#av%j* (Jn.-54:--7$. o0ocovecanska lju/av se daje samo onome coveku koji je * du;ovnom jedinstvu sa !os<odom Hristom. ,a nje0a je takva lju/av <rirodna4 lo0icna i neo<;odna. Sto0a je S<asitelj i za;tevao od svoji; sled/enika9 =*ao sto Otac ima lju/av k meni4 i ja imam lju/av k vamaB /udite u lju/avi mojoj= (st. :$. Ov* %j*#av +re.a o0ocoveku (ove) izrazava vr"enje. 1o$o(ove(an")iza+ove" i i zivo o. +o nji.a& A 0lavne o0ocovekove za<ovesti su ove9 "ju/av <rema o0u i /liznjemu (.k.-141:-2-B .t.11427-3>$. &rzanjem ti; i svi; ostali; za<ovesti lju/av se njima uvecava i zivi. Jer lju/av se ;rani ostalim evandjelskim vrlinama4 kao sto se i ove ;rane njome. Samo ziveci evandjelskim vrlinama4 covek ss ukorenjuje u /o0ocovecanskoj lju/avi i ostaje u njoj. Cove) )oji iz %j*#avi i "a %j*#av%j* vori S+a"i e%jeve za+ove" i! ,o#ija naro(i i ,ar0 #ozan")* ra,o" & (ako je vrsenje S<asiteljevi; za<ovesti s<ojeno sa mukama4 na<orima4 <atnjama4 on sve to <odnosi sa radoscu koju mu <o dusi razliva sam S<asitelj. Jer covekovo /ice4 s<aseno o0ocovekom od 0re;a4 smrti i djavola4 oseca stvaralacku radost od du;ovne zajednice sa o0ocovekom. )o nam 0ovore S<asiteljeve reci9 =Ovo vam kaza;4 da radost moja u vama ostane i da radost vasa /ude <ot<una= (st. --$. Po svojoj <rirodi4 #o$o(ove(an")a %j*#av je +*na "a.o+ozr vovanja& % njoj nema nice0 se/icno0 i samozivo0. Ona stalno za;teva od o0ocovekovi; sled/enika samo<ozrtvovanje do kraja. )o znace S<asiteljeve reci9 =Od ove lju/avi nema vece4 da ko dusu svoju <olozi za <rijatelje svoje= (st. -2$. 1o$o(ove(an")a %j*#av z#%iz*je! "+rija e%j*je (ove)a "a 1o$o(ove)o. i "a %j*,i.a& Jer covek tvoreci za<ovesti Hristove <ostaje <rijatelj nje0ov4 a to znaci9 <rijatelj ozji. % tom <rijateljstvu sa o0ocovekom i sastoji se covekovo iz/ranistvo. S+a"i e%j iza#ira za "voje +rija e%je "a.o o+e )oji ,o#rovo%jno! iz %j*#avi i "a ra,o"(* vr"e nje$ove za+ove" i& )akvim <rijateljima On o/ecava da ce im o0 dati sve sto zaistu u ime nje0ovo4 tj. sve sto je /ozansko4 /esmrtno4 vecno4 korisno (st. -6$. Tre(a i" ina o zivo * i "+a"enj* (ove)a je" e0 1o$o(ove) je * ro,* %j*,")o. je,ina i" in")a %j*#av! zivot4 svetlost4 /esmrtnost i vecnost4 a ljudi !a mrze4 jer su zalju/ljeni u 0re;4 u tamu4 u smrt (Jn.-54-8--64 3$. S<asitelj je dosao u svet da ljude s<ase od zla i 0re;a. Ali ljudi4 zalju/ljeni u 0re; i zlo4 ne vole S<asitelja koji unistava ono sto im je tako milo i dra0o9 0re; i zlo. )ama mrzi <a svetlost4 zlo mrzi na do/ro4 djavo mrzi na o0a (sr. Jn.24-:-1>$. Sa isti; razlo0a oni mrze i sled/enike Hristove. Jer Hristovi sled/enici izvode9 <rotiv zla - Hristovo do/ro4 <rotiv tame svetlost4 <rotiv 0re;a - vrlinu4 <rotiv smrti - /esmrtnost4 <rotiv lazi - istinu4 <rotiv djavola o0a. A svet mrzi na sve to4 jer je o0rezao u zlu4 tami4 0re;u4 smrti4 lazi4 djavolu. )o znace

S<asiteljeve reci9 =Ako svet mrzi na vas4 znajte da je na mene omrznuo <re vas. *ad /iste /ili od sveta4 svet /i svoje lju/io. A kako niste od sveta4 ne0o vas ja iza/ra; od sveta4 zato mrzi na vas svet= (st. -48--:$. Zive(i zivo o. 1o$o(ove)a! "%e,#eni(i nje$ovi ,oziv%j*j* nje$ov* "*,#in* * ovo. "ve *0 $one i- )ao i Nje$a! .*(e i- )ao i Nje$a& A to cine sto0a sto im je 0re; svojom tamom <omracio saznanje i savest4 te u (susu ne vide o0a i S<asitelja (st. 1>-1-$. Ce vr a i" ina o "+a"enj* i ,*-ovno. zivo * (ove)a je" e0 D*- Sve i +o.a$a(e %j*,i.a ,a "e "+a"* o, $re-a! ".r i i ,javo%a! o"+o"o#%j*j*(i i- ,a zivo. vero. i vr%in")i. zivo o. *"vajaj* S+a"i e%ja i "+a"enje 3Jn&9A!B/??4& o0ocovek je <ri<remio <ut za silazak &u;a Sveto0a u ovaj svet i za nje0ovo ucesce u delu s<asenja. "judi ce mrzeti i 0oniti ;riscane4 ali im nece moci nauditi. Jer &u; Sveti nema tela4 da /i !a ljudi mo0li u/iti i ukloniti iz sveta. ( oni ne mo0u nikakvim <retnjama4 mukama n nevoljama ucutkati svedocanstvo Hristovi; sled/enika o (susu kao o0ocoveku i S<asitelju4 niti i; za<lasiti ikakvom smrcu. % svemu tome oni ce /iti radosni i neustrasivi. )u radost i tu neustrasivost davace im &u; Sveti4 %tesitelj. Pe a i" ina o zna(aj* Hri" ovo$ ,e%a "+a"enja (ove)a za na" zivo je" e0 Ci%j (e%o)*+no$ 1o$o(ove)ovo$ zivo a i ra,a "a" oji "e * o.e ,a %j*,i.a ,a zivo ve(ni )roz +oznanje i" ini o$ 1o$a 3Jn&9>!9/9C4& +ovek <oznaje istinito0 o0a i do/ija vecni zivot kada usvoji o0ocoveka sa svima nje0ovim istinama4 delima4 zivotom4 ucenjem. Posao s<asenja sveta od 0re;a4 smrti i djavola4 a to znaci9 osi0uranje i davanje ljudima vecno0 zivota o0ocovek je izvrsio celoku<nim svojim zivotnim <odvi0om4 od zaceca do vaznesenja. S<asitelj i naziva svojim zivotnim <oslom9 s<asenje sveta od 0re;a4 smrti i djavola4 i darivanje ljudima vecno0a zivota (st. --5$. )o <oznanje istine <ostizu4 taj vecni zivot zado/ijaju samo oni koji veruju u Hrista kao S<asitelja i zive tvoreci nje0ove za<ovesti4 tj. oni koji =drze= rec nje0ovu. Se" a i" ina o "+a"enj* (ove)a je" e0 Svojo. i" ino. 1o$o(ove) o"ve(*je %j*,e i "je,inj*je i- * je,no ve(no! neraz,e%jivo! #ozan")o je,in" vo! * je,in" vo "a So#o. i "vo. Sve o. Troji(o. (Jn.-74---16$. % ovom svetu 0re;a4 smrti i zla4 ljudi se osvecuju /ozanskom (stinom. A tom se (stinom osvecuju ako je usvoje4 ako zive njome. )o i; cuva od lazi4 od zla4 u kome sav svet lezi. (-.Jn.54-:$. ,ivljenje /ozanskom (stinom stvara u njima saznanje i osecanje9 da oni nisu od ovo0a sveta4 ne0o su od ono0a sveta4 od o0a4 od /ozanske (stine. &ru0im recima9 od samo0a Hrista4 jer je On rekao za se/e9 =&a sam (stina= (Jn.-346$. Svojom /ozanskom silom o0ocovek sjedinjuje ljude u jednu narocitu zajednicu4 kakvu svet ne zna i nema9 zajednicu u kojoj su ljudi sjedinjeni medju so/om do jednodusnosti i jednosustnosti4 u kojoj je covek sa covekom jedno kao sto su jedno o0 Otac i o0 Sin. )o je jedinstvo - jedinstvo lju/avlju i istinom. Sled/enici Hristovi ostvaruju to jedinstvo ziveci o0ocovekom i Nje0ovim vrlinama. % nji; se onda stvara =jedna dusa i jedno srce=4 o cemu i 0ovore &ela A<ostolska kad 0ovore o <rvoj +rkvi (3421$4 A to jedinstvo svi; u Hristu o0ocoveku i jeste osi0uranje vecno0a zivota u )rojicnom ozanstvu. )u vlada lju/av &u;a Sveto0 kao 0lavna stvaralacka i sjedinjujuca sila. % tom jedinstvu ljudi u Hristu nema nice0 ni nasilno04 ni me;anicko04 ni nametnuto04 vec sve sama lju/av ozja i /ratska4 sve sama vera i zivot /o0ocovecanski4 sve sama istina4 sve sama <ravda4 sve sama do/ra volja4 sve sama slo/oda4 istinska slo/oda kojom nas Hristos oslo/odi (!al.54-$. )u svi zive u Hristu i u svima zivi Hristos (!al.14 1>$B Hristos je svima sve4 i svi su jedno u Hristu (*ol.24 --B !al.2418$. Sv. Justin +elijski Prof. Velimir Hadzi-Arsic TAJNE VERE I ZIVOTA (OSNOVNO O!OS"OV"j#$

O POS)OVANj% SV#)()#"jA4 SV#)(H .OS)(J% ( SV#)(H (*ONA % P'AVOS"AVNOJ +'*V( Samom <rirodom +rkve kao tela o0ocoveka Hrista odredjen je odnos medju clanovima +rkve4 <a /ili ono na zemlji ili na ne/u. Posto svi clanovi +rkve4 kao udovi vecnozivo0 Hrista4 nikada ne <odlezu smrti4 to telesna smrt clanova +rkve ne <rekida vezu koja <ostoji izmedju nji;4 vec je ta o/la0odacena veza uvek ziva i ne<rekidna. Svi koji su u +rkvi4 i na ne/u i na zemlji4 sutelesnici su Hristovi i zivi su o0u4 kroz sve nji; struji jedna /la0odat &u;a Sveto04 i svi su domaci o0u i sazitelji Svetima.@-A Svi su oni zitelji jedno0 0rada ozje0 - ne/esko0 Jerusalima4 clanovi =Sa/ora Sveti;= koji se nikada ne razilazi.@1A Na osnovi ove crkvene /o0ocovecanske zajednice svi; verujuci; u Hristu <ociva i <ostovanje Svetitelja4 kao sveti; udova Hrista - 0lave +rkve4 i kao svete starije /race nase <roslavljene od o0a. ,/o0 to0a je jos u Starom ,avetu receno za Svetitelje9 =Pravednik ce se s<ominjati vecno=.@2A Po/ozno s<ominjanje i <ostovanje Svetitelja4 i <re svi; Preciste .ajke Hrista S<asitelja4 Presvete 1o$oro,i(e4 koja je i od Heruvima cesnija i od Serafima slavnija4 sastoji se u molitvenom odnosu <rema nji;ovim ;ristolikim licnostima4 zatim u <roslavljanju nji;ovi; vrlina i svetosti4 cime se ustvari <roslavlja sam o0 koji i; je osvetio i <osvetio. Ovo <ostovanje /iva na slavu ozju4 jer je o0 =divan u Svetima svojima= (Ps.67426$4 a nama /iva na korist9 da /i tako <odrazavali sveti zivot i dela Svetitelja i smerno se u0ledali na nji;. Po/ozno <ostovanje Svetitelja sastoji se i u molitvenom <rizivanju nji;ove /la0odatne <omoci4 nji;ovo0 molitveno0 <osredovanja <red o0om za nas sla/e i 0resne4 jer su oni <red o0om smeliji i mocniji kao <rijatelji i u0odnici ozji4 i jer svesveti o0 =u Svetima <ociva=. Postovanje Svetitelja ni u kom slucaju ne znaci nji;ovo /o0otvorenje4 tj. kao da i; mi <ostujemo kao /o0ove4 vec mi nji; <ostujemo i <rizivamo kao =slu0e ozje= i =<rijatelje Hristove=4 kao =sinove ozje= u Jedinorodnom Sinu ozjem4 *oji se izjednacio sa nama ljudima da /i nas ljude izjednacio sa o0om <o /la0odati. Postujuci Svetitelje mi <ostujemo i nji;ove "ve e .o" i kao sasude /la0odati ozje4 jer su nji;ova sveta i osvecena tela /la0odacu <ostala netrulezna i cudotvorna. Svete mosti su znak ozje0 /la0ovoljenja i /la0odatno0 <risustva &u;a ozje0 u materijalnim telima ljudskim4 sto <restavlja takodje svedocanstvo i zalo0 da ce i tela ljudska vaskrsnuti i naslediti od o0a netruleznost i /lazenu /esmrtnost i zivot vecni. *o ne <rima i ne <ostuje Svetitelje i nji;ove svete mosti4 taj ne <rima i ne <ostuje ni Hrista ni o0a Oca (sr. .t.->4-6. 3>-3-$. Jer se osnova <ostovanja Sveti; nalazi u Hristu o0ocoveku4 *oji je zato i <ostao covek da <roslavi coveka4 i to i telo mu i dusu. *o ne <ostuje Svetitelje kao udove /o0ocovecansko0 )ela ova<loceno0 !os<oda Hrista4 taj kao da razova<locuje Hrista i iz0oni 0a iz tela Nje0ovo0 koje je +rkva Nje0ova. Ova<locenje o0a "o0osa4 *oji je zivi Li)! ziva I)ona nevidljivo0a osnova i za nase <o/ozno <ostovanje "ve i- I)ona& o0a (*ol.-4-5$4 jeste

Postovanje sveti; i)ona <ostojalo je u +rkvi od samo0 njeno0 <ocetka (o cemu svedoce freske <o najstarijim ;riscanskim katakom/ama4 jos iz dru0o0 veka u 'imu i na 0rckim ostrvima$. ,ato je Pravoslavna +rkva na svom V(( Vaseljenskom Sa/oru osudila jeretike ikono/orce koji su ;teli da <oreknu <ostovanje sveti; ikona. Ovo <ostovanje <oricu danas i neki od sektasa4 koji <oricu cak i <ostovanje sveto0 i zivotvorno0 *rsta Hristovo0. Ali mi smo na<red vec videli kakav s<asonosni znacaj i silu za nase s<asenje ima casni *rst Hristov4 z/o0 ce0a sa sv. A<ostolom Pavlom i 0ovorimo4 klanjajuci se *rstu Hristovom9 =& ja oze sacuvaj da se cim dru0im ;valim osim Kr" o. Go"+o,a na"e$ I"*"a Hri" a= (!al.64-3$.

%z casni i zivotvorni *rst mi <o/ozno <ostujemo i svete ikone4 naj<re <recasnu ikonu Hrista o0ocoveka4 <a onda i ikone Presvete o0orodice i Sveti; A<ostola i %0odnika ozji;. Jer4 <o recima Sveti; Otaca4 =<ostovanje koje se ukazuje ikoni odnosi se na njen Prvolik=4 na "ice samo0 o0ocoveka Hrista <o cijem liku je i sazdan svaki covek (sr. *ol424->$. (kone ni u kom slucaju nisu idoli (<ostovanje idola o0 je za/ranio u svojoj dru0oj za<ovesti datoj <reko .ojsija$4 i mi i; ne smatramo za neka /ozanstva4 ne0o samo za "ve e "%i)e koje je sam o0 jos u Strom ,avetu za<ovedio da se <ostuju u ;ramu (skiniji$ Jevrejskom (vidi 1..ojs.154->-16B 164--22B 5..ojs.->4--5$. % Novom ,avetu4 od ova<locenja Hristova4 svete ikone se <ostuju kao sveta slikovita svedocanstva <revelike tajne *o#%i(enja o0a "o0osa u telo i o/licje ljudskoB one su Sveto Pismo za ne<ismeneB one su mesto <risustva /la0odati ozje4 z/o0 ce0a su mno0e svete ikone i cudotvorne i mirotocive.

NAPOMENA0
-. 1. 2. #f.14-:B 246. Sr. Jev.-1411-12. Ps. ---46B Price ->47.

You might also like