Klju kralja Salomona

Izvor: Wikipedija Skoi na: orijentacija, trai

"Veliki pentakl" pronaen u rukopisu "Klju kralja Salomona" iz 17. stoljea. Klju kralja Salomona (lat. Clavicula Salomonis, heb. Mafteah Shelomoh) je grimorij ili knjiga magije atributirana idovskom kralju Salomonu. Najstarije sauvane verzije rukopisa datirane su u 15. stoljee, mada se pretpostavlja da su magijski tekstovi, koji su sluili kao podloga ovom grimoriju, postojali jo ranije tijekom srednjeg vijeka, pa ak i u antici, budui da Josip Flavije u 1. stoljeu spominje magijske rukopise pripisane kralju Salomonu.[1][2] Ovaj rad je bio temeljni obrazac za neke kasnije knjige magije, osobito za "Manji klju kralja Salomona" ili Lemegeton, koji se, budui da nije identino ovoj knjizi, ne smije mijeati s njom.[3]

Sadraj
[sakrij]

1 Salomon i magija 2 Povijest rukopisa o 2.1 Mathersov prijevod o 2.2 Crnomagijske verzije Clavicule 3 Sadraj o 3.1 Uvod o 3.2 Prva knjiga o 3.3 Druga knjiga 4 Biljeke 5 Literatura 6 Vanjske poveznice

Salomon i magija [uredi]

Nije nimalo neobino da je kralj Salomon, budui da je u brojnim priama prikazan kao najmudriji ovjek na svijetu i batinik svega znanja, postao sredinja figura mnogih kasnijih legendi i predaja koje mu pripisuju velike magine moi i vjetine.[4] Tijekom srednjeg vijeka Salomon se spominje u arapskim priama kao arobnjak koji ima mo nad demonskim silama i prirodnim elementima, dok mu se u Europi pripisuju razni magijski rukopisi.

Povijest rukopisa [uredi]

Rukopis datira iz razdoblja na prijelazu iz kasnog srednjeg vijeka u renesansu, premda je njegov nastanak vjerojatno bio pod utjecajem starijih okultnih tekstova ija starost see i do kasne antike. Sauvano je vie verzija rukopisa koji se meusobno razlikuju po vremenu nastanka, kao i veim ili manjim nepodudarnostima u samom tekstu. Prototipom za sve kasnije verzije Kljua kralja Salomona uzima se grki rukopis datiran u 15. stoljee koji se danas uva u Britanskoj knjinici zaveden pod brojem Harleian MS. 5596.[5] [6] idovski prototip, ako je uope postojao, nije pronaen, a najstariji prijepis djela na hebrejskom, pod nazivom Sepher Maphteah Shelomoh, datira iz kasnog 17. ili poetka 18. stoljea.[7] Meu starijim verzijama rukopisa su i engleski prijevod The Key of Knowledge datiran u drugu polovicu 16. stoljea, zaveden u Britanskoj knjinici pod katalokom oznakom Add. MS 36674[8] i The Clavicle of Solomon, revealed by Ptolomy the Grecian (Sloane MS 3847).[9] Postoji i vei broj francuskih verzija rukopisa koji su bili smjeteni u Bibliothque de l'Arsenal, a danas se uvaju u Bibliothque de Nationale u Parizu, ali sve su datirane u 18. stoljee. Od sauvana dva hebrejska rukopisa, jedan se uva u Britanskoj knjinici, a drugi je izdao Herman Gollancz 1903. godine. Meutim, smatra se kako hebrejski rukopisi nisu nastali po uzoru na pretpostavljeni idovski original, ve su adaptacije kasnih idovskih i latinskih tekstova.

Mathersov prijevod [uredi]

Godine 1889. engleski okultist Samuel L. MacGregor Mathers objavio je svoj prijevod Clavicule Salomonis. Pri prijevodu rukopisa kombinirao je razliite verzije istog, a ponajvie se sluio tekstovima iz Colorno zbirke, pod katalokim oznakama Kings 288, Harley 3981 i Sloane 3091, datiranima u 18. stoljee. Kings 288 sadrava neke izraze koji izostaju iz teksta Harley 3981, po emu se moe zakljuiti kako prvotni rukopis nije direktni prethodnik drugoga. Isto tako, u rukopisu Sl. 3091 mogu se nai neki dijelovi kojih nema u prvotna dva rukopisa.[10] Takoer, koristio se i rukopisom Lans. 1202, koji je vjerojatno nastao po uzoru na rukopise iz Colorno zbirke, kao i francuskom verzijom rukopisa iz 18. stoljea pod nazivom Les Vritables Clavicules de Salomon, traduites de l'Hebreux en langue Latine par le Rabin Abognazar (Lans. 1203)[11] i Add. MS 10862 koji Mathers datira u 16. stoljee[12], a kasniji istraivai u 17. stoljee.

Mathers u svom prijevodu izostavlja tri poglavlja koja se mogu nai u nekim verzijama rukopisa. To su veinom magine operacije koje se bave ljubavnom magijom ("Eksperiment ljubavi i kako treba biti napravljen", "Eksperiment ili operacija jabuke", "O operaciji ljubavi prema njenim snovima i kako se mora prakticirati" i "Operacije i eksperimenti koji se odnose na mrnju i unitenje neprijatelja").[13]

Crnomagijske verzije Clavicule [uredi]

Postoji i nekoliko magijskih rukopisa iz 18. i 19. stoljea nastalih preradom "Kljua kralja Salomona", u kojima je tekst preraen dodavanjem grotesknog i sablanjiviog sadraja u formi crne magije. Mathers je odbacio te rukopise pri sastavljanju svojeg prijevoda, budui da je te naknadne preinake smatrao sadrajno i moralno nebitnima i neprihvatljivima.[14] Radi se ponajvie o dva spisa crne magije, Grimorium Verum i Clavicola di Salomone ridolta.

Sadraj [uredi]
Rukopis je podijeljen na dvije knjige. Za razliku od kasnijeg Lemegetona, Clavicula ne opisuje izgled i osobine demona, ve iskljuivo upute o crtanju peata potrebnih za obavljanje maginih obreda i invokacija. U prvoj knjizi donosi se uvod poslije kojeg slijedi sadraj osamnaest glava ili poglavlja. Druga knjiga sastoji se od dvadeset i tri glave.

Uvod [uredi]
Postoji vie razliitih uvoda Clavicule Salomonis. Mathers u svom prijevodu iz 1888. godine uvrtava dva razliita uvoda (Add. MS 10862 i Lans. MS 1203).[15] Prvi uvod sadri posljednja uputstva kralja Salomona svome sinu Roboamu, ali i priu kako je "Klju" sakriven u kutiju od slonove kosti i pohranjen u Salomonovu grobnicu te kako je nakon dugog niza godina pronaen i naposljetku opet vraen na svoje mjesto. Drugi uvod je takoer, napisan u obliku oporuke kojom kralj Salomon ostavlja svome sinu i nasljedniku rukopis koji e mu omoguiti stjecanje velikog znanja i mudrosti, kao i savjete kako uspostaviti kontrolu nad duhovima i demonima.

Prva knjiga [uredi]

Prva knjiga sadri niz molitvi, invokacija i prokletstava pomou ega se demone i due umrlih prisiljava da se ukau ili odu. Takoer, davaju se konkretne upute o danima, satima i vrlinama planeta ime se odreuje prikladno vrijeme za prizivanje entiteta, daju se upute kako postii ljubav ili uiniti sebe nevidljivim i slino.

Druga knjiga [uredi]

Druga knjiga odnosi se na pripremu maginog obreda i daje detaljna uputstva kako izraditi magini krug, kako napraviti i koristiti ritualno orue i oruje, koje mirise treba koristiti, kako pripremiti duh i tijelo za ritual i slino.

Biljeke [uredi]

1. Klju kralja Salomona, str. 1. 2. http://www.earlyjewishwritings.com/testsolomon.html 3. Klju kralja Salomona, str. 2. 4. http://www.esotericarchives.com/solomon/mes49.htm 5. http://www.esotericarchives.com/solomon/mes49.htm 6. Davies, Owen, str. 15. 7. Davies, Owen, str. 17. 8. http://www.esotericarchives.com/solomon/ad36674.htm 9. http://www.esotericarchives.com/solomon/sl3847.htm 10. http://www.esotericarchives.com/solomon/ksol.htm 11. http://www.esotericarchives.com/solomon/l1203.htm 12. Klju kralja Salomona, str. 2. 13. http://www.esotericarchives.com/solomon/ksol.htm 14. Klju kralja Salomona, str. 1. 15. Klju kralja Salomona, str. 6.-11.

Literatura [uredi]

Davies, Owen, Grimoires: A History of Magic Books, University press Oxford, New York, 2009. ISBN 978-0-19-920451-9 Klju kralja Salomona, prijevod S. L. Mathers, Velika Gorica, 1997.

Vanjske poveznice [uredi]

http://www.esotericarchives.com/solomon/ksol.htm http://www.sacred-texts.com/grim/kos/index.htm

Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Klju%C4%8D_kralja_Salomona" Kategorije: Ezoterija | Grimoriji