UDK 624.03.012.3001.5:699.

84

Primljeno 9. 10. 2008.

Potresna sigurnost armiranobetonskih montanih hala eksperimentalna studija

Matej Fischinger, Miha Kramer, Tatjana Isakovi
Kljune rijei montana hala, potresna sigurnost, armiranobetonska konstrukcija, pseudodinamiki pokus, cikliki pokus, Eurokod 8 Key words prefabricated hall, seismic safety, reinforced-concrete structure, pseudodynamic test, cyclic test, Eurocode 8 Mots cls halle prfabrique, scurit sismique, structure en bton arm, essai pseudodynamique, essai cyclique, Eurocode 8 M. Fischinger, M. Kramar, T. Isakov Prethodno priopenje

Potresna sigurnost armiranobetonksih montanih hala eksperimentalna studija

Prikazani su pseudodinamiki i cikliki pokusi modela karakteristinih jednokatnih armiranobetonskih montanih hala u prirodnome mjerilu. Spojevi su projektirani postupkom planiranja nosivosti. Ocijenjena je potresna otpornost i otetljivost te napravljena sustavna studija potresnoga rizika. Rezultati su omoguili kritinu ocjenu i poboljavanje relevantnih zahtjeva u europskim normama Eurokod 8. U ovom su radu, prvom od dva povezana lanka, obraeni eksperimentalni rezultati. M. Fischinger, M. Kramar, T. Isakov Preliminary note

Seismic safety of prefabricated reinforced-concrete halls - experimental study

Pseudodynamic and cyclic tests, conducted on full-scale models of typical single-storey prefabricated reinforced-concrete halls, are presented. Connections are designed using an appropriate bearingcapacity planning procedure. The seismic resistance and vulnerability values are presented, and a systematic study of seismic risk is made. The results have enabled critical assessment and improvement of relevant Eurocode 8 requirements. Experimental results are analyzed in this paper, which is the first of two related papers. M. Fischinger, M. Kramar, T. Isakov Note prliminarie

Scurit sismique des halles prfabriques en bton arm - tude exprimentale

Les essais pseudodynamiques et cycliques, conduits sur modles en vraie grandeur des halles prfabriques typiques un tage, faites en bton arm, sont prsents. Les connexions sont dimensionnes en utilisant le procd de planification de capacit portante. La rsistance sismique et la vulnrabilit sont prsentes, et l'tude systmatique du risque sismique est faite. Les rsultats ont permis l'valuation critique et l'amlioration des dispositions correspondantes contenues dans l'Eurocode 8. Les rsultats exprimentaux sont analyss dans l'ouvrage, qui est le premier des deux ouvrages analogues. M. , M. K, T.

, a , , , , Eurokod 8 Schlsselworte Montagehalle, seismische Sicherheit, Stahlbetonkonstruktion, pseudodynamisches Experiment, zyklisches Experiment, Eurokode 8

a
. . , . Eurokod 8. , , . M. Fischinger, M. Kramar, T. Isakov Vorherige Mitteilung

Seismische Sicherheit von Montagehallen aus Stahlbeton - experimentale Studie

Dargestellt sind pseudodynamische und zyklische Experimente von Modellen charakteristischer einstckiger Montagehallen aus Stahlbeton in natrlichem Masstab. Die Verbindungen sind mit dem Verfahren der Tragfhigkeitsplanung entworfen. Die seismische Widerstandsfhigkeit und Beschdigungsmglichkeit sind bewertet und eine systematische Studie des seismischen Risikos ist ausgearbeitet. Die Ergebnisse ermglichten eine kritische Bewertung und Verbesserung der relevanten Forderungen in den europischen Normen Eurokode 8. In diesem Artikel, dem ersten von zwei verbundenen Artikeln, sind die experimentalen Ergebnisse bearbeitet.

Autori: Prof. dr. sc. Matej Fischinger, dipl. ing. gra.; dr. sc. Miha Kramar, dipl. ing. gra.;prof. dr. sc. Tatjana Isakovi, dipl. ing. gra., Univerza v Ljubljani, FGG, IKPIR, Jamova 2, Ljubljana, Slovenija GRAEVINAR 61 (2009) 11, 1031-1038 1031

Sigurnost ab hala - pokusi 1 Uvod U okviru dva povezana lanka obrauje se potresna sigurnost jednokatnih montanih armiranobetonskih hala. Konstrukcijski sustav sastoji se iz skupine konzolnih stupova koje povezuje krovna konstrukcija, za koju e se dokazati da je kruta u svojoj ravnini. Studija se ograniava na konstrukcije pri kojima su spojevi dovoljno jaki da se stupovi plastificiraju prije iscrpljenja kapaciteta spojeva. Prikladnost planiranja nosivosti spojeva dokazana je eksperimentom. Graevine s takvom konstrukcijom su vrlo este u europskoj graditeljskoj praksi i u njima se odvija vaan dio gospodarske aktivnosti s mnogo zaposlenih i opremom velike vrijednosti. Mogua velika oteenja ili ak ruenja tih konstrukcija za vrijeme jakoga potresa mogla bi imati katastrofalne posljedice s velikom neposrednom i posrednom tetom zbog prekinute proizvodnje, iako su potresna otpornost i otetljivost armiranobetonskih montanih hala i s time povezanoga potresnog rizika skoro neistraeni. Mali se broj istraivanja donedavno odrazio u propisima za gradnju potresno otpornih konstrukcija koji su vrlo krto tretirali montane graevine. Ranija verzija novih zajednikih europskih norma za gradnju potresno otpornih konstrukcija Eurokod 8 [1] montane je konstrukcije tretirala samo u neobveznom informativnom dodatku. To je ukazalo na injenicu da su, zbog pomanjkanja znanja na tom podruju mnogi zahtjevi nedoreeni, a predlagani koeficijenti vrlo grubo odreeni. Zbog nepovjerenja prema montanim konstrukcijama koeficijenti su u nekim sluajevima odreeni vrlo konzervativno. Potresne su sile bile skoro dva puta vee nego za monolitne konstrukcije. Ako bi se ti koeficijenti prihvatili, montane armiranobetonske industrijske hale bilo bi potrebno proraunati na nekoliko puta vee sile s obzirom na one upotrebljavane u dosadanjoj praksi. Takvo bi konzervativno projektiranje, iz nedovoljno argumentiranoga razloga, ozbiljno ugrozilo gradnju armiranobetonskih montanih hala. To je u Europi potaknulo nova istraivanja, podupirana eksperimentima na uzorcima u velikom mjerilu pri kojima su sudjelovali i autori lanka. Na osnovi poetnih istraivanja u okviru programa ECOLEADER (European Consortium of Laboratories of Earthquake Dynamic Experimental Research) u eurokdovima se [2] pod odreenim strogim uvjetima dopustila jednaka redukcija potresnih sila za montane hale i monolitne okvire , iako je tu promjenu bilo potrebno dokazati potpunijim istraivanjima. Pritom se u obzir uzelo da na potresnu otetljivost tih konstrukcija utjeu dvije temeljne injenice ponaanje konstrukcijskoga sustava kao cjeline i ponaanje spojeva izmeu pojedinih elemenata sustava. 1032

M. Fischinger i drugi Zbog sloenosti problema istraivanja su podijeljena u dva dijela. Prvo je istraivanje [3] u obzir uzelo sustav kao cjelinu u kojoj su spojevi bili jai od elemenata koje su povezivali. To se istraivanje odvijalo u okviru projekta 5. europskoga okvirnog programa PRECAST Seismic Behaviour of Precast Concrete Structures with Respect to Eurocode 8 Conormative Research (Potresno ponaanje predgotovljenih betonskih konstrukcija istraivanja u potporu Eurokoda 8) i nedavno je zavreno. Rezultati e se prikazati i analizirati u ovom lanku i lanku koji slijedi. Problem spojeva e se istraivati zasebno u okviru ve odobrenoga projekta 7. europskoga okvirnog programa SAFECAST Performance of Innovative Mechanical Connections in Precast Buildings Structures under Seismic Conditions (Ponaanje inovativnih mehanikih spojeva u predgotovljenim konstrukcijama zgrada u potresnim uvjetima). Zbog velikog opsega rezultata zakljuke istraivanja PRECAST prikazat e se u dva povezana lanka. U prvom e se analizirati eksperimentalni rezultati, a u drugome e se prikazati proraunski model i sustavna studija potresnog rizika. Na osnovi svih tih rezultata na kraju e se kritino ocijeniti neki relevantni zahtjevi u Eurokodu 8. 2 Ispitivanja modela jednokatnih armiranobetonskih montanih hala u prirodnom mjerilu Pseudodinamika ispitivanja i cikliki pokusi do ruenja izvedeni su u europskom laboratoriju za ispitivanje konstrukcija ELSA u talijanskome gradu Ispra (slika 1.). Takva ispitivanja do sada se nisu izvodila. Posebnosti su bile dvije veliki model u prirodnome mjerilu i velika vitkost ispitanih stupova, koja je znaajna za stupove ispitivanih hala. Indeks posminoga raspona (taj je pri

Slika 1. Model za vrijeme pseudodinamikog ispitivanja u laboratoriju ELSA

GRAEVINAR 61 (2009) 11, 1031-1038

M. Fischinger i drugi

Sigurnost ab hala - pokusi

Slika 2. Nacrt za uzorak br. 2

konzolnim stupovima jednak odnosu izmeu visine stupa i irine njegova presjeka) bio je 12,5, u bazama eksperimentalnih podataka ne pronalaze se podaci za stupove koji bi imali indeks posminoga raspona vei od 6. Zajedniki su napravljena tri ispitivanja razliitih prototipova konstrukcije. Prototipovi su se meusobno razlikovali po orijentaciji ploa i nosaa s obzirom na smjer horizontalnoga optereenja. Prototip 1 imao je krovne

elemente postavljene usporedno s optereenjem, prototip 2 okomito na optereenje (slika 1.). Podrobnosti za prototip 2 vidljive su iz nacrta na slici 2. Zbog nepotpunih mjerenja pri ispitivanju prototipa 2 ta se konstrukcija jo jednom ispitala (ispitni uzorak 2 2). Pritom su, s obzirom na iskustvo prijanjega ispitivanja, upotrijebljene gue spone na mjestu upetosti stupova, kao to to zahtijeva EC8 (udaljenost izmeu spona bila je 5 cm umjesto zahtjevanih 7,5 cm). Rezultati sva tri ispitivanja u bitnim su elementima bili slini. Tako se u nastavku bez tete za openitost konstatacije obrauju ponajprije rezultati ispitivanja prototipa 2 2.

2.1 Opis ispitivanoga uzorka

Osnovni podaci za prototip 2 vidljivi su iz slike 2., potpuniji opis dan je u doktorskom radu [4]. I-nosai su povezali vrhove stupova i s njima tvorili okvire koji su podupirali -ploe. Spojevi izmeu elemenata odgovarali su talijanskoj praksi, iako se slina rjeenja rabe i u 1033

Slika 3. Spoj stupa i grede

GRAEVINAR 61 (2009) 11, 1031-1038

Sigurnost ab hala - pokusi

M. Fischinger i drugi sivosti. Naravno, mase u realnim konstrukcijama mogu biti dosta vee od mase ispitane konstrukcije. To se kasnije uzelo u obzir u parametarskoj studiji. I spone su najprije odreene iz minimalnih uvjeta. Za vrijeme ispitivanja prototipa 2, unato prilinoj koliini poprene armature, dolo je do izvijanja uzdune armature prije nego li se oekivalo. Stoga su u ponavljanju ispitivanja (prototip 2-2) spone zgusnute i umjesto spona 8/75 mm upotrijebljene su spone 8/50 mm (slika 5.). Mehaniki volumenski dio poveanih spona bio je wd = 0,32. Kritino podruje iznad mjesta upetosti bilo je dugo 90 cm ( h/6). Nad kritinim je podrujem bila udaljenost izmeu spona poveana poprena je armatura tu bila 8/150 mm. Osigurala je nosivost na posmik 161,2 kN, to je mnogo vie od poprene sile, odreene planiranjem nosivosti:

Slika 4. Spoj -ploe i grede

susjednim dravama. Veza izmeu stupova i nosaa prikazana je na slici 3. Promjer modanika odgovara zahtjevima planiranja nosivosti snanoga spoja (pogledati poglavlje 3.). Spoj izmeu -ploe i I-nosaa prikazan je na slici 4. Sastavljen je iz para elinih kutnika, veznoga vijka i dva sidrena vijka, s kojima su kutnici privreni na I-nosae. U poetnim fazama ispitivanja na konstrukciju su bile privrene i proeljne ploe (slika 2.). One su na vrhu bile privrene na bone nosae sustavom vijaka i tankih elinih kutnika, dolje su bile naslonjene na posebno pripremljene potporne nosae sidrene u tlo laboratorija.

VCD = Rd gdje je Rd h MRd

M Rd = 36,1kN h

(1)

2.2 Projektiranje ispitivanoga uzorka po Eurokodu 8

U obzir je uzeto ubrzanje temeljnog tla 0,25 g za Sloveniju i 0,35 g za Italiju, faktor ponaanja q=4,5 (DCH) i tlo kategorije B (CEN, 2004). Prikladnost izbora faktora q se potom u okviru projekta eksperimentalno i proraunski dokazala. Kako je krovna konstrukcija bila dovoljno kruta u svojoj ravnini (to je i eksperimentalno potvreno) za proraunski se model mogao izabrati nadomjesni konzolni stup. U skladu s odredbama Eurokoda 8 u obzir se uzelo da je krutost raspucanoga presjeka jednaka polovici krutosti neraspucanih presjeka. Zbog male mase bila su mala i optereenja stupa. Minimalna je uzduna armatura (1 posto; slika 5.) zadovoljila i za ubrzanje tla 0,35 g. Pri osnoj sili 100,6 kN u ugaonom stupu (bezdimenzijska proraunska osna sila d = 0,023) ta armatura osigurava nosivost na savijanje stupa 135,5 kNm to je dosta vie od proraunske potrebne nosivosti. Ako bi se pri projektiranju u obzir uzeo faktor ponaanja q = 4,5 i tlo kategorije B, proraunska potrebna armatura bila bi jednaka minimalnoj armaturi ve pri projektiranom ubrzanju 0,70 g [4]. U analizi rezultata vano je i potrebno u obzir uzeti da je konstrukcija s minimalnom armaturom imala veliku rezervu no1034

- faktor stvarno poveane nosivosti, koja je 1,3 za stupove DCH - visina stupa
-

pa proraunska otpornost na savijanje presjeka.

Slino veliko bilo je i optereenje spoja izmeu poprenoga stupa i nosaa DEd.

Slika 5. Presjek stupa na mjestu upetosti

Za proraun posmine nosivosti spoja upotrijebljena je empirijska formula koju su predloili Vintzeleou i Tassios [5]. Formula vrijedi za tzv. snane modanike, koji su sa strana obuhvaeni debelim slojem zatitnog sloja betona. Nosivost optereenoga spoja bila je [4]:
GRAEVINAR 61 (2009) 11, 1031-1038

M. Fischinger i drugi
2 DRd = 2 eff

Sigurnost ab hala - pokusi

f ck f yk = 2 16 2 40 500 =

= 72408 N 2 DEd

(2)

gdje je fck fyk - karakteristina tlana vrstoa betona [MPa] - karakteristina granica poputanja elika [MPa]

eff - efektivni promjer modanika ( 16).

Nosivost spoja bila je, dakle, priblino dva puta vea od optereenja. Slian je izraz uzet u obzir i pri dimenzioniranju sidrenoga vijka za kutnik izmeu krovne ploe i I-nosaa, samo je nosivost zbog utjecaja osne sile bila manja. Odabrani su bili sljedei elementi spoja: sidreni vijak 16, vezni vijak 24 i kutnik dimenzija 12012010 mm. Nosivost je spoja u svim nainima ruenja poprilino vea od optereenja. Podrobnosti su opisane u [4]. U obzir su uzeta ogranienja deformiranja za zgrade pri

upozoriti da su pomaci ispitivane hale relativno mali zbog vrlo male mase konstrukcije. Pri konstrukcijama s veim masama, koje su kasnije ispitivane u parametarskoj studiji, ograniavanje deformiranja esto je bila odluujua injenica pri projektiranju. Taj bi kriterij bio manje kritian ako bi se u obzir uzeo utjecaj proeljnih ploa na krutost konstrukcije, iako za takvu analizu trenutano znanje modeliranja proeljnih ploa nije dovoljno. Pri sudjelovanju proelja i konstrukcije i doputena su deformiranja bila manja.

2.3 Program optereenja

Na konstrukciji je prvo napravljena serija pseudodinamikih ispitivanja. Pri takvom se ispitivanju na konstrukciju pomou hidrauliikih prea nanose sile statiki, iako se njihova veliina svaki put odreuje tako da odgovara potresnim silama za odabrani potres. U eksperimentima je rabljen potres koji odgovara karakteristikama furlanskih (slovenskih) potresa (slika 6.a). Ubrzanje se pove-

Slika 6. a) Normirani akcelerogram za pseudodinamiko ispitivanje i b) tijek ciklikoga ispitivanja

kojima su nekonstrukcijski elementi privreni na konstrukciju tako da ne spreavaju deformiranje nosive konstrukcije: dr 0,01 h gdje je dr - katni pomak odreen nereduciranim elastinim spektrom h - katna visina - redukcijski faktor koji u obzir uzima krae povratno vrijeme potresa, koje se rauna pri kontroli oteenja. Uzme li se u obzir da je za uobiajene zgrade jednak 0,4, mora biti katni pomak konstrukcije (dr/h) manji od 2,5 posto. Pri ubrzanju temeljnog tla 0,25 g i tlu kategorije B, katni je pomak ispitivane hale jednak 1,2 posto. Tako je zahtjev za ograniavanje pomaka ispunjen. Pritom se mora GRAEVINAR 61 (2009) 11, 1031-1038 (3)

avalo. U prva su tri koraka (kada su na konstrukciji jo bili proeljni paneli) vrijednosti maksimalnoga ubrzanja tla ag = 0,05 g, 0,14 g i 0,35 g. Zadnji odgovara proraunskom ubrzanju u Furlaniji. U slijedeoj su fazi proeljne ploe odstranjene i napravljen je zadnji pseudodinamiki pokus s ubrzanjem 0,525 g. To je ubrzanje bilo vee od proraunskoga, iako jo uvijek manje od kapaciteta konstrukcije koju je osigurala ugraena minimalna armatura za savijanje. Zadnji je dio eksperimenta napravljen s ciklikim statikim optereenjem. Ciklusi pomaka su se poveavali korakom od 40 mm (slika 6.b) do ruenja konstrukcije.
3 Rezultati ispitivanja i glavne konstatacije

3.1 Ponaanje spojeva i potvrivanje pretpostavke krute dijafragme

Kljuna je pretpostavka studije u okviru projekta PRECAST bila da su spojevi jaki. Ako, dakle, spojevi ne popuste, ispitivana se konstrukcija ponaa kao sustav konzolnih
1035

Sigurnost ab hala - pokusi

M. Fischinger i drugi

stupova vrhovi kojih su povezani s u ravnini krutom stropnom konstrukcijom. Pri optereenju simetrine konstrukcije u ravnini morali bi biti pomaci vrhova svih stupova jednaki. Izmjerena su odstupanja bila 3 cm pri maksimalnom pomaku oko 40 cm. Dakle, stropna konstrukcija nije bila idealno kruta, iako je odgovarala zahtjevima EC8 koji primjerenost krutosti stropne konstrukcije uvjetuje zahtjevom da horizontalni pomaci nigdje ne prelaze pomake dobivene uz pretpostavku krute dijafragme, za vie od 10 posto odgovarajuih apsolutnih pomaka. Pritom su realni odnosi povoljniji nego oni u eksperimentu, jer su -ploe krovne konstrukcije bile sasvim odvojene. Kutnici izmeu -ploa i nosaa su se dobro ponaali. Problematinije je bilo ponaanje modanikih spojeva izmeu nosaa i stupova. Promjer modanika, koji je odreen metodom projektiranja nosivosti, bio je dostatan, iako se pri prvom ispitivanju prototipa 2 otetio beton u okolini modanika (slika 7.). Pri dimenzioniranju se rabila formula koja pretpostavlja da je modanik element s debelim slojem betona. Sloj betona u okolini otvora za nasaivanje nosaa na modanik dosta je tanak. Ovijanje otvora sponama U oblika bilo je preslabo. Zbog novanih su se ogranienja u kasnijim ispitivanjima rabili

slika 8. Takvo je deformiranje prilino vee od deformacijskoga kapaciteta kraih stupova. Jednako vrijedi za pomak na granici plastinosti stupa, koji je dostizao 2,5 posto visine. Veliki je deformacijski kapacitet naravno povoljan. S druge strane velika deformabilnost uzrokuje vie problema i ukazuje na to da su za projektiranje kritiniji uvjeti graninoga stanja uporabljivosti nego graninoga stanja nosivosti (toka 2.2).

Slika 8. Deformirana konstrukcija uzorka 2-2 pri katnom pomaku od 8 %

Ciklino ispitivanje do ruenja pokazalo je stabilno histerezno ponaanje do apsolutno vrlo velikih pomaka oko 30 35 cm, to je 6 7 posto visine stupa (slika 9.). S druge strane pripadajua duktilnost (oko 3) nije bila tako velika. Nain je ruenja bio znaajan za suvremeno konstruirane armiranobetonske elemente. Najprije je poeo otpadati zatitni sloj betona, zatim se izvinula uzduna armatura koja se u slijedeim ciklusima prekinula (slika 10.). Prvi se stup sruio pri poveanom katnom pomaku stupa 7 posto. Nosivost je osjetno pala (slika 9.), iako su ostali stupovi odziv privremeno stabilizirali. Ka-

Slika 7. Oteenja nosaa na spoju sa stupom

isti nosai, a oteena su mjesta obloena elinim ovojem koji je nadomjetavao gustu armaturu ovijanja. Potrebna se nosivost spojeva tako osigurala, iako je zbog nerealne izvedbe uvrenja daljnje ispitivanje ponaanja tih spojeva onemogueno.

3.2 Ponaanje stupova i konstrukcije kao cjeline

Osiguravanjem dostatne nosivosti spojeva ponaanje konstrukcije odredili su stupovi. Opaena je velika deformabilnost i deformacijski kapacitet stupova. Stupovi su prije ruenja bili deformirani za 40 cm, to je 8 posto njihove visine. Koliko su bili veliki ti pomaci ilustrira i
1036

Slika 9. Histerezni odziv pri ciklinom ispitivanju uzorka 2-2 (sila je mjerena za cijelu konstrukciju, sastavljenu od 6 stupova)

GRAEVINAR 61 (2009) 11, 1031-1038

M. Fischinger i drugi

Sigurnost ab hala - pokusi

ko su svi stupovi bili jednako armirani i slino optereeni, ubrzo se zatim (pri katnom pomaku od 8 posto) konstrukcija praktiki sruila. Taj tok ruenja i slika 10. jasno pokazuju na vanost obuhvaanja betonske jezgre na mjestu plastinoga zgloba. Spomenuto je da su pri ispitivanom uzorku 2-2 upotrijebljene gue spone (udaljenost izmeu spona 5 cm) nego to zahtijeva EC8 (7,5 cm).

izmeu ploa. Modeliranje panela s nadomjesnom dijagonalom ne odgovara takvom mehanizmu odziva. Za nuan napredak na tome podruju mora se spoznati i kvantificirati ponaanje spojnih sredstava, to e se napraviti u okviru projekta SAFECAST.
4 Zakljuci

Prikazani su rezultati pseudodinamikih i ciklikih ispitivanja prototipova armiranobetonskih montanih hala u prirodnome mjerilu. Slina istraivanja do sada nikad nisu bila provedena. Pokazano je da je uporabom postupka planiranja nosivosti i primjerenoga konstruiranja mogue osigurati dostatnu nosivost spojeva i krutost krovne konstrukcije u horizontalnoj ravnini. Pritom je bilo potrebno poveati stupanj ovijanja betona oko otvora za modanik u nosaima. Tako je ponaanje sustava odredio odziv stupova. Utvrene su velika deformabinost i deformacijski kapacitet stupova s minimalnom armaturom u skladu sa zahtjevima EC8. Granica plastinosti bila je pri katnom pomaku, koji je jednak pomaku vrha stupa dijeljenom s visinom stupa, 2,5 posto, deformacijski kapacitet 8 posto. Takvo ponaanje nije znaajno za manje vitke stupove koji su se do sada ispitivali i zato ga, kao to e se pokazati u drugom lanku, bez primjerenih dopuna ne moe uspjeno opisati niti jedan od poznatih empirijskih modela. Minimalna je uzduna armatura stupova po EC8 (l,min = 0,01) ispitanoj konstrukciji osigurala veliku rezervu nosivosti u usporedbi s proraunski potrebnom nosivosti za podruja s najsnanijim potresima u Furlaniji, Sloveniji i Hrvatskoj. U obzir se mora uzeti da je masa uzorka prilino manja u usporedbi sa stvarnim konstrukcijama. Stoga se kasnije (u drugom lanku) izradila sustavna studija potresnoga rizika za sav spektar moguih realnih konstrukcija. Pritom se rabio numeriki model koji se kalibrirao pomou opisanih eksperimentalnih rezultata. Tipino ruenje stupova poelo je izvijanjem uzdunih ipki armature izmeu spona, kojemu je u slijedeem ciklusu slijedio prekid armature. To upozorava na veliki znaaj odgovarajuega ovijanja betona sponama u podruju plastinoga zgloba iznad mjesta upetosti. Izmjerena je duljina toga zgloba bila vrlo kratka (samo polovicu dimenzije poprenoga presjeka). Zato su na tom mjestu zahtjevi za kapacitetom plastinoga deformiranja vrlo veliki. Armiranjem guim sponama koje zahtijeva Eurokod 8, ponaanje se poboljalo. Utjecaj je proeljnih panela na odziv konstrukcije vaan. Znaajno je bilo ljuljanje panela za vrijeme odziva, po1037

Slika 10. Tipino ruenje stupa na savijanje

Spoznaja vana za projektiranje i analizu je ta da je duljina plastificiranoga podruja pri upetosti vrlo kratka samo oko 20 cm, to je polovica poprene dimenzije stupa i samo 4 posto visine stupa. Dakle, pri takvim su stupovima zahtjevi za lokalnim plastinim kapacitetom stupova na mjestu upetosti veliki.

3.3 Utjecaj proeljnih ploa

Proeljne su ploe bile uvrene na konstrukciju pri prva tri pseudodinamika ispitivanja s maksimalnim ubrzanjem tla ag = 0,05 g, 0,14 g i 0,35 g. Posljednje odgovara najveem projektiranom ubrzanju u Furlaniji, iako je zbog male mase uzorka jednako samo polovici ubrzanja koje bi proraunski zahtijevalo minimalnu uzdunu armaturu u stupovima. Pri ubrzanju 0,35 g stupovi se jo nisu plastificirali. Primjereniji je kriterij za ocjenu taj da je pri tom ispitivanju katni pomak (pomak dijeljen s visinom stupa) 1,5 posto. Izmjeren period titraja konstrukcije bez proelja prije poetka ispitivanja bio je oko 0,6 s. Slian se period titraja izraunao s polovinom proraunskom krutosti neraspucanih presjeka. To upuuje na vie puta opaenu injenicu da su konstrukcije ve u poetnome stanju neto raspucane. Period titraja s proeljnim ploama bio je oko 0,4 s. Po zavrenom treem ispitivanju s odstranjenim proeljem bio je oko 0,85 s. Prevladavajui je nain odziva proeljnih ploa bilo ljuljanje oko uglova koje je bilo povezano s manjim udarima i klizanjem uzdu temeljnog nosaa i uzdu spojeva GRAEVINAR 61 (2009) 11, 1031-1038

Sigurnost ab hala - pokusi

M. Fischinger i drugi

vezano sa klizanjem i udaranjem. Model nadomjesne dijagonale ne opisuje ponaanje takvog panela na odgovarajui nain.
LITERATURA
[1] CEN ENV 1998-1, Eurocode 8: Design provisions for earthquake resistance of structures Part 1: General rules, European Committee for Standardization, 1994. [2] CEN EN 1998-1, Design of structures for earthquake resistance General rules, seismic actions and rules for buildings, European Committee for Standardization, 2004.

Za napredak na tom podruju mora se spoznati i kvantificirati ponaanje spojnih sredstava, to e se provesti u okviru projekta SAFECAST.

[3] Toniolo, G. (coordinator): Final report of the EU Research Project: Seismic Behaviour of Precast Concrete Structures with respect to EC8 (Contract No. G6RD-CT-2002-00857), 2007. [4] Kramar, M.: Potresna ranljivost montanih armiranobetonskih hal. Doktorska disertacija, Univerza v Ljubljani, FGG, 176 strani, 2008. [5] Vintezeleou, E. N.; Tassios, T. P.: Behaviour of dowels under cyclic deformations. ACI Structural Journal, 84, 1: 18-30, 1987.

1038

GRAEVINAR 61 (2009) 11, 1031-1038