ta je ambrozija?

Ambrozija je jednogodinja korovska biljka, koja nie polovinom aprila. Cveta u kasno leto i jesen, a od poetka jula do ranih mrazeva proizvodi polen, koji zapravo stvara najvie problema ljudima. U narodu je poznata pod imenom limundik, fazanua, partizanka i kao Krausova trava. Ova biljka je na nae prostore dola iz Amerike, a prvi put je primedena u Vojvodini, neposredno posle Prvog svetskog rata. U Evropi, koju osvaja neverovatnom brzinom, moe se nadi oko 20 vrsta ambrozije, a najrasprostranjenija je kratka ambrozija (Ambrosia artemisiifolia, Ambrosia elatior). Kako izgleda ambrozija? Osim respiratornih tegoba deavaju se i promene na koi u vidu crvenih peata i svraba Biljka je visine od jednog do jedan i po metar. Stabljika joj je uspravna, razgranata i obrasla grubim dlaicama. Izgledom podseda na bun. Listovi su naspramni, jajoliki i dlakavi, dok su joj cvetovi udkasti i rasporeeni kao grozdovi na vrhu stabljike i po granama. Gde ima najvie ambrozije? Ambrozija je veoma prilagodljiva i vrlo brzo se iri. Ima je i na zaputenom, ali i na kultivisanom, obradivom zemljitu, gde spreava razvoj drugih biljaka. esto raste uz useve: kukuruz, soju, suncokret, duvan, krompir, edernu repu, kao i u povrtnjacima i vinogradima. Najede se moe videti pored puteva, a kada se pomea sa prainom na gumama vozila raznosi se i seje u nove krajeve. Izuzetno je plodna i svaka biljka daje od 25 do 150 hiljada semenki, koje zadravaju klijavost i do 39 godina. Zato je ambrozija tetna po zdravlje?

Smatra se da je oko 10% stanovnitva alergino na polenov prah ambrozije. Svaka biljka proizvede oko 100 miliona zrna polena svake godine, a ved 20 do 30 u kubnom metru vazduha moe da izazove alergijsku reakciju i simptome rinitisa, sinusitis i konjuktivitis. Ukoliko njeno dejstvo potraje, te alergije mogu prerasti i u bronhijalnu astmu. Polen ambrozije izgleda kao kugla sa iljcima, odnosno ima male kukice kojima se zakai za sluzokou gornjih disajnih organa i tako stvara velike alergijske probleme: uzastopno kijanje, svrab u nosu, curenje iz nosa, suzne i crvene oi, kaalj, oteano disanje sa osedanjem nedostatka vazduha. Osim respiratornih tegoba deavaju se i promene na koi u vidu crvenih peata i svraba, a mogu da nastanu i komplikacije na organima za varenje, pradene povradanjem, grevima i dijarejom. Kako se unitava ambrozija? Brojni su naini kojima se moete boriti protiv ovog korova. Najjednostavnije je da je celu zajedno sa korenom iupate iz zemlje. Pri tome treba da nosite rukavice da vam se koa na rukama ne bi otetila. U sluaju kada ambrozije ima na vedim povrinama, preporuuje se koenje i to pre cvetanja,

ili tretiranje odreenim pesticidima. U mnogim zemljama koje imaju problema sa ambrozijom, vlasti stimuliu graane na unitavanje. Tako se, na primer, u Maarskoj za odreen broj iupanih biljaka dobija nagrada, a u Kanadi postoji zakonska obaveza iskorenjavanja ambrozije u vrtovima. Potari izvetavaju gradsku policiju u kojim vrtovima raste ambrozija, a kazne za vlasnike takvih vrtova su veoma velike.

Ambrozija agresivna alergena biljka

AmbrozijaAmbrozija (Ambrosia artemisiaefolia) je jednogodinja zeljasta biljka iz porodice glavoika (Compositae). Naraste do 1-1,5 metara visoko, vrlo je plodna i otporna korovna biljka, a raste na poljima, vodnjacima, vinogradima, uz pruge, putove, kanale, na neobraenim zemljitima i sl. Postoji vie vrsta ambrozija, meutim najvede zdravstvene probleme osobama alerginim na ambroziju stvara Ambrosia artemisiaefolia ili kratka ambrozija. Podaci govore o stalnom porastu osoba alerginih na ovu biljku koju je vrlo teko iskorijeniti. Samo jedna biljka ambrozije godinje proizvede oko 60.000 sjemenki, a sjemenka moe u zemlji preivjeti i vie od 30 godina. Zrela biljka ambrozije godinje otputa oko 100 milijuna zrnaca peludi (ved 20-30 zrnaca peludi u prostornom metru zraka dovoljno je da izazove alergijsku reakciju). Pelud ambrozije, zahvaljujudi svom aerodinaminom obliku, moe letjeti i do 300 kilometara daleko. U Europu je sluajno prenesena krajem 19.stoljeda iz Sjeverne Amerike, a u Hrvatskoj je prvi puta primijedena 1941. godine. Ambrozija cvate od lipnja do poetka kolovoza, meutim najveda koncentracija njene peludi je u kolovozu i rujnu. Pelud izaziva kihanje, suzenje oiju, kaalj, zaepljenost nosa i u teim sluajevima guenje. Kod milijjuna alerginih osoba diljem svijeta ambrozija je uzronik peludne hunjavice ili alergijskog rinitisa koji moe prerasti u vrlo neugodnu alergijsku astmu. Kako prepoznati ambroziju? Ambrozija naraste do 1-1,5 m visoko, stabljika je uspravna, razgranata i dlakava, listovi su perasti duljine 5-10 cm, a cvjetovi su udkasti, glaviasti, skupljeni u grozdaste cvatove na vrhovima stabljike i grana. Najsigurniji nain za njeno unitenje je isupati nju zajedno s korijenom.

Opis problema
Bosna i Hercegovina je sa aspekta bioloke raznolikosti jedna od najbogatijih zemalja Europe zahvaljujudi svojem specifinom geografskom poloaju na razmei nekoliko bio geografskih regija te karakteristinim ekolokim, klimatskim i geomorfolokim uvjetima. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih stanita rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem endema.Antropogeno djelovanje na prirodu ostavilo je neizbrisivi duboki trag na gotovo sve postojede ekosustave. Unitavanje stanita koje se intenzivno dogaa u proteklih dvije stotine godina zahvaljujudi viestrukom povedanju populacije ljudi i visokom razvoju tehnologije dovelo je do izumiranja cijelog niza ivotinjskih i biljnih vrsta.Bosna i Hercegovina odlikuje se izuzetno bogatom krajobraznom raznolikodu, a s tim i raznolikodu stanita. Na ouvanje krajobrazne raznolikosti i raznolikosti stanita negativno utjee ubrzana urbanizacija i irenje gradova. Do promjena je dolo i u ruralnim podrujima, uglavnom zbog depopulacije, naputanja tradicionalnog naina gospodarenja zemljom, bespravne i nekontrolirane gradnje, ali i zbog planova i planskih smjernica u kojima se nisu potivala prirodna obiljeja prostora i tradicijski oblici izgradnje. Isto tako loe gospodarenju prirodnim resursima, dugogodinje nepostojanje pravne legislative, industrijske katastrofe te ratna djelovanja dovele su do stanja prirode kakvo danas imamo. Drugu znaajniji razlog smanjenju bioloke raznolikosti je unoenje alohtonih invazivnih vrsta. U ovom projektu nastojati demo na to jednostavniji nain sa dvije biljne vrste ambrozija Ambrosia artemisifolia i Amorpha fruticosa koje su donesene u Bosnu i Hercegovinu iz Sjeverne Amerike, i koje po svom agresivnom djelovanju na ovjeka iokoli predstavljaju zdravstveni, ekoloki, ekonomski, ali i estetski problem. Ouvanje bioloke raznolikosti je uvjet za opstanak ivota na Zemlji. Poznato je da bioloku raznolikost umanjuju gotovo sve ljudske djelatnosti. Povedanjem obujma prometa, turizma, trgovine i mobilnosti uopde dolo je do naseljavanja i unoenja stranih vrsta za razliite gospodarske potrebe, te marikulturu, hortikulturu, akvaristiku i dr. Naseljene i unoene strane vrste u natjecanju za hranu i stanite postaju invazivne te ine trajnu tetu autohtonim vrstama i stanitima. Invazivne strane vrste drugi su razlog ugroenosti bioloke raznolikosti na globalnom nivou, odmah nakon direktnog unitavanja stanita. Pored negativnog utjecaja na biolokuraznolikosti, invazivne vrste mogu negativno utjecati na ivot i zdravlje ljudi te nanijeti ozbiljne tete gospodarskom razvitku.

Veliku opasnost predstavljaju i invazivne biljne vrste na to demo u ovom projektu obratiti posebnu panju. Najpoznatija je ambrozija Ambrosia artemisifolia koja nastanjuje gotovo sva stanita potiskujudi autohtone korovne i ruderalne vrste. Pri fruktaciji proizvodi velike koliine peludi tako da je jedan je od glavnih alergena u Europi. Ova vrsta je uzronik alergijskog oboljenja iji broj je u intezivnom porastu pogotovo u kopnenom dijelu Bosne i Hercegovine. Ako je tuberkuloza bila bolest 19. stoljeda, karcinomi 20.stoljeda velika je vjerojatnoda da de alergijske bolesti biti 21. stoljeda.

Slijededi primjer je vrsta Amorpha fruticosa koja je namjerno unesena zbog svojih medonosnih svojstava. Danas se ova vrsta nezaustavljivo iri prekrivajudi vlanetravnjake nizinskih podruja gotovocijele Posavine i ostalih nizinskih porjeja, direktno smanjuje panjake povrine i utie na razvoj autohtonih biljnih vrsta.Borba protiv smanjenja povrina pod ambrozijom i amorfom gotova da se ne vodi na podruju Bosne i Hercegovine. Ako se i izvode radovi onda su to nepravovremene intervencije, sa multiplicirajudim uinkom na razmnoavanje, a ne na smanjenja povrina. Prostor Posavine je jedan od najugroenijih sa obje biljne vrste a u BiH se ne mjeri koncentracija peludi ambrozije.Svi ovi podaci su itekakvo opravdanje za izvoenje ovakvog projekta.lanovi udruenja EKO BOSS dugo godina se bavi prouavanjem prirode i ouvanjem bioloke raznolikosti i zbog toga se odluili da osnuju udruenje graana koje bi se bavilo ovom problematikom.

Kroz svoje redovite aktivnosti spoznalo je obim i veliinu problema alohtonih biljnih vrsta i elji dati znaajniji doprinos smanjenju povrina pod ovim agresivnim biljnim vrstama koje izmeu ostaloga i ugroavaju stanita gljiva.

Kapaciteti znanja i vjetina su koje posjeduje udruga za izvoenje ovoga projekta su dovoljni da se projekt izvede u skladu sa dobrom praksom i dugogodinjim iskustvom koje imaju lanovi udruge.

Podruje proirenosti ambrozije svake godine se povedava pa je tako i naa zemlja postala vrlo ugroena ovom zlodudnom biljkom. Po najnovijim njemakim istraivanjima karta rasprostranjenosti upuduje da je Bosna i Hercegovina sjevernim dijelovima dola u podruje vrlo velike ugroenosti.Krajnje je vrijeme da se javnost upozna sa potencijalnom opasnodu od ovog alergogena, te da se ukae na naine borbe protiv ove vrlo agresivne biljke. Suzbijanje Ambrozija se veoma teko suzbija. Najdjelotvorniji pristup suzbijanju ambrozije ukljuuje mehanike, agrotehnike i hemijske mjere suzbijanja.

Mehanike mjere ukljuuju pravovremeno unitavanje ove biljke upanjem ili koenjem, prije nego pone period cvjetanja. Agrotehnike mjere predstavljaju osnovne agrotehnike mjere suzbijanja korova, meuredno kultiviranje oko okopavina i slino Hemijske mjere se koriste na nepoljoprivrednim zemljitima, a ukljuuju upotrebu neselektivnih herbicida na bazi glikofosfata, glikofosfinatamonijuma, dihlorbenila ili imazapira, a mogu se izvoditi iskljuivo u ranim fazama rasta biljke.

U mnogim evropskim zemljama doneseni su brojni zakonski propisi u vezi iskorjenjivanja ambrozije. U Federaciji Bosne i Hercegovine, doneseno je Uputstvo o nainu izvravanja mjera obaveznog unitavanja ambrozije[2] i Odluka o mjerama za sprjeavanje irenja i unitavanje ambrozije.