You are on page 1of 21

KONVENCIJA O ZATITI KULTURNIH DOBARA U SLUAJU ORUANOG SUKOBA SA PRAVILNIKOM O IZVRENJU Convention for the Protection of Cultural Property

in the Event of Armed Conflict with Regulations for the Execution of the Convention
Hag, 14. maj 1954. godine
Visoke ugovorne stranke, uvaavajui da su tokom posljednjih oruanih sukoba kulturna dobra pretrpjela teka oteenja i da su ona, zbog razvoja ratne tehnike, sve ugroenija od unitenja; uvjerene da tete nanesene kulturnim dobrima, bez obzira na to kojem narodu pripadala, predstavljaju tetu kulturnoj batini itavoga ovjeanstva jer svaki narod daje svoj doprinos svjetskoj kulturi; smatrajui da je ouvanje kulturne batine od velike vanosti za sve narode svijeta i da je vano toj batini osigurati meunarodnu zatitu; voene naelima o zatiti kulturnih dobara u toku oruanog sukoba ustanovljenih u Hakim konvencijama iz 1899. i 1907. te u Vaingtonskom paktu od 15. aprila 1935.; smatrajui da zatita tih dobara ne moe biti korisna ukoliko se ne organizuje jo u vrijeme mira preduzimanjem i nacionalnih i meunarodnih mjera; odlune preduzeti sve mogue korake radi zatite kulturnih dobara; sporazumjele su se o sljedeim odredbama:

GLAVA I. OPTE ODREDBE O ZATITI


lan 1. Definicija kulturnih dobara U smislu ove Konvencije, kulturnim se dobrima, bez obzira na njihovo porijeklo ili njihovog vlasnika, smatraju: a) pokretna ili nepokretna dobra od velike vanosti za batinu naroda, kao to su spomenici arhitekture, umjetniki ili istorijski spomenici, bilo vjerski ili svjetovni; arheoloki lokaliteti; skupovi graevina koji su kao cjeline istorijski ili umjetniki zanimljivi; umjetnika djela; rukopisi, knjige i drugi umjetniki, istorijski ili arheoloki zanimljivi predmeti; naune zbirke i vane zbirke knjiga, arhivske grae ili reprodukcija gore definisanih dobara; b) zgrade ija je glavna i stvarna namjena ouvanje ili izlaganje kulturnih dobara definisanih u taki a), kao to su muzeji, velike biblioteke, mjesta uvanja arhivske grae kao i sklonita namijenjena sklanjanju pokretnih kulturnih dobara definisanih u taki a) u sluaju oruanog sukoba; c) sjedita koja sadre znatnu koliinu kulturnih dobara definisanih u takama a) i b), nazvana spomenika sredita. lan 2. Zatita kulturnih dobara U smislu ove Konvencije, zatita kulturnih dobara obuhvata uvanje i potovanje tih dobara. lan 3. uvanje kulturnih dobara Visoke ugovorne stranke obavezuju se da e, preduzimajui mjere koje smatraju primjerenima, jo u vrijeme mira pripremiti uvanje kulturnih dobara smjetenih na vlastitom podruju od predvidivih posljedica oruanog sukoba. lan 4. Potovanje kulturnih dobara 1. Visoke ugovorne stranke obavezuju se da e potovati kulturna dobra smjetena na vlastitom podruju, kao i na podruju ostalih visokih ugovornih stranaka, suzdravajui se od upotrebe tih dobara i njihove neposredne okoline ili sredstava za njihovu zatitu u svrhe koje bi ta dobra mogla izloiti unitenju ili oteenju u sluaju oruanog sukoba, te suzdravajui se od bilo kojega neprijateljskog ina prema tim dobrima. 2. Od obaveza navedenih u stavu 1. ovoga lana moe se odstupiti samo u sluajevima kad vojna potreba imperativno nalae takvo odstupanje. 3. Visoke ugovorne stranke obavezuju se da e osim toga zabraniti, sprijeiti i, prema potrebi, zaustaviti svaki oblik krae, pljake ili otuenja kulturnih dobara, kao i svako vandalsko djelo usmjereno prema tim dobrima. One e se suzdrati od rekvizicije pokretnih kulturnih dobara smjetenih na podruju druge visoke ugovorne stranke. 4. One e se suzdrati od svih mjera represalija prema kulturnim dobrima. 5. Nijedna se visoka ugovorna stranka ne moe u odnosu na drugu visoku ugovornu stranku osloboditi obaveza ustanovljenih u ovome lanu na osnovu injenice da posljednja nije primijenila mjere uvanja propisane u lanu 3. lan 5. Okupacija

1. Svaka e visoka ugovorna stranka koja je u cjelosti ili djelimino okupirala podruje druge visoke ugovorne stranke, koliko je god to mogue, pomoi napore nadlenih dravnih vlasti okupiranog podruja za uvanje i ouvanje svojih kulturnih dobara. 2. Ako je potrebno preduzeti mjere za ouvanje kulturnih dobara smjetenih na okupiranom podruju i oteenih vojnim operacijama i ako ih nadlene dravne vlasti ne mogu preduzeti, okupaciona e sila, utoliko koliko je to mogue i u uskoj saradnji s tim vlastima, preduzeti najnunije mjere ouvanja. 3. Svaka e visoka ugovorna stranka, iju vladu pripadnici nekog pokreta otpora smatraju svojom zakonitom vladom, upozoriti te pripadnike, ako je to mogue, na obavezu da se pridravaju onih odredaba Konvencije koje se odnose na potovanje kulturnih dobara. lan 6. Oznaavanje kulturnih dobara U skladu s odredbama lana 16., kulturna se dobra mogu oznaiti znakom raspoznavanja kako bi se olakala njihova identifikacija. lan 7. Vojne mjere 1. Visoke ugovorne stranke obavezuju se da e jo u vrijeme mira u vojne propise i preporuke unijeti takve odredbe koje osiguravaju pridravanje ove Konvencije i da e kod pripadnika svojih oruanih snaga podsticati duh potovanja kulture i kulturnih dobara svih naroda. 2. Visoke ugovorne stranke se obavezuju da e jo u vrijeme mira, u sklopu svojih oruanih snaga, pripremiti ili ustanoviti slube ili struno osoblje iji je zadatak osigurati potovanje kulturnih dobara i saraivati s civilnim vlastima odgovornim za uvanje tih dobara.

GLAVA II. POSEBNA ZATITA


lan 8. Odobravanje posebne zatite 1. Pod posebnu se zatitu moe staviti ogranieni broj sklonita namijenjenih sklanjanju pokretnih kulturnih dobara u sluaju oruanog sukoba, spomenikih sredita i drugih nepokretnih kulturnih dobara od vrlo velike vanosti, pod uslovima: a) da se nalaze na dovoljnoj udaljenosti od velikog industrijskog sredita ili od ma kojeg vanog vojnog cilja kao to su, na primjer: aerodrom, radio stanica, organizacija koja se bavi poslovima nacionalne obrane, srazmjerno vana luka ili eljeznika stanica ili glavni saobraajni pravac; b) da se ne upotrebljavaju u vojne svrhe. 2. Sklonite za pokretna kulturna dobra moe se, takoe, bez obzira na lokaciju, staviti pod posebnu zatitu ako je sagraeno tako da ga bombardovanja najvjerovatnije ne bi otetila. 3. Smatra se da se spomeniko sredite upotrebljava u vojne svrhe kad se upotrebljava za premjetanje vojnog osoblja ili vojne opreme, ak i pri prolaenju. Isto vrijedi kad su aktivnosti direktno povezane s vojnim operacijama, smjetajem vojnog osoblja ili proizvodnjom ratnoga materijala obavljaju unutar toga sredita. 4. Nadziranje nekog od kulturnih dobara pobrojanih u stavu 1. od u tu svrhu posebno ovlaenih naoruanih straara, ili nadzor policijskih snaga odgovornih za odravanje javnog reda blizu tih kulturnih dobara, ne smatra se upotrebom u vojne svrhe. 5. Ako je neko od kulturnih dobara pobrojanih u stavu 1. ovoga lana smjeteno blizu nekoga vanoga vojnog cilja u smislu toga stava, ono se ipak moe staviti pod posebnu zatitu ako se visoka ugovorna stranka koja takvu zatitu zahtijeva obavee da u sluaju oruanog sukoba taj cilj nee upotrijebiti i, posebno, ako je rije o luci, eljeznikoj stanici ili aerodromu, da e odatle skrenuti sav promet. U tom sluaju takvo se skretanje mora pripremiti jo u vrijeme mira. 6. Posebna se zatita odobrava kulturnim dobrima njihovim upisom u Meunarodni registar kulturnih dobara pod posebnom zatitom. Taj se upis moe obaviti samo u skladu s odredbama ove Konvencije i pod uslovima predvienim u Pravilniku o izvravanju Konvencije. lan 9. Imunitet kulturnih dobara pod posebnom zatitom Visoke ugovorne stranke obavezuju se da e od trenutka upisa u Meunarodni registar osigurati imunitet kulturnih dobara pod posebnom zatitom suzdravanjem od svakog neprijateljskog ina usmjerenog protiv tih dobara i, osim u sluajevima predvienim u stavu 5. lana 8., od svake upotrebe takvih dobara ili njihove okoline u vojne svrhe. lan 10. Oznaavanje i kontrola Za vrijeme oruanog sukoba kulturna dobra pod posebnom zatitom moraju biti oznaena znakom raspoznavanja opisanim u lanu 16. i biti dostupna meunarodnoj kontroli kakva je predviena u Pravilniku o izvravanju Konvencije.

lan 11. Opoziv imuniteta 1. Ako neka od visokih ugovornih stranaka u odnosu na bilo koje kulturno dobro pod posebnom zatitom prekri obaveze preuzete na osnovu lana 9., protivnika je stranka, tako dugo dok to krenje traje, osloboena svoje obaveze da osigura imunitet dotinog dobra. Ona e, meutim, kad je god to mogue, prethodno zahtijevati prestanak takvoga krenja u razumnom roku. 2. Osim u sluaju predvienom u stavu 1. ovoga lana, imunitet kulturnog dobra pod posebnom zatitom moe se opozvati samo u izuzetnim sluajevima neizbjene vojne potrebe i samo tako dugo dok ta potreba traje. Takvu potrebu moe utvrditi samo komandant jedinice koja je po veliini jednaka diviziji ili vea. U svim sluajevima, kad to okolnosti doputaju, odluka o opozivu imuniteta dovoljno vremena unaprijed se saoptava protivnikoj stranki. 3. Stranka koja opoziva imunitet mora, to je prije mogue, pisano i navodei razloge, obavijestiti glavnog povjerenika za kulturna dobra, predvienog u Pravilniku o izvravanju Konvencije.

GLAVA III. PREVOZ KULTURNIH DOBARA


lan 12. Transport pod posebnom zatitom 1. Transport iskljuivo namijenjen prevozu kulturnih dobara, bilo unutar nekog podruja ili na neko drugo podruje, moe, na zahtjev zainteresovane visoke ugovorne stranke, biti pod posebnom zatitom, pod uslovima predvienim u Pravilniku o izvravanju Konvencije. 2. Transport pod posebnom zatitom bie pod meunarodnim nadzorom predvienim u spomenutom Pravilniku i isticae znak raspoznavanja opisan u lanu 16. 3. Visoke ugovorne stranke suzdrae se od svakog neprijateljskog ina prema transportu pod posebnom zatitom. lan 13. Prevoz u hitnim sluajevima 1. Ako visoka ugovorna stranka ocijeni da sigurnost odreenih kulturnih dobara zahtijeva njihov prevoz i da je rije o tako hitnom pitanju da se postupak predvien u lanu 12. ne moe sprovesti, posebno na poetku oruanog sukoba, transport moe isticati znak raspoznavanja opisan u lanu 16., osim ako je zahtjev za imunitetom u smislu lana 12. ve bio podnesen i odbijen. Koliko je god to mogue, saoptenje o transportu mora se uputiti protivnikim strankama. Transport kojim se kulturna dobra prevoze na podruje druge zemlje ne moe isticati znak raspoznavanja, osim ako mu je imunitet izriito odobren. 2. Visoke ugovorne stranke preduzee, koliko je god to mogue, mjere opreza potrebne kako bi se izbjeglo neprijateljsko djelovanje usmjereno protiv transporta koji je opisan u stavu 1. ovoga lana i koji istie znak raspoznavanja. lan 14. Imunitet od konfiskacije, oduzimanja i zaplijene 1. Imunitet od konfiskacije, oduzimanja i zaplijene uivaju: a) kulturna dobra kojima pripada zatita predviena u lanu 12. ili ona predviena u lanu 13.; b) prevozna sredstva iskljuivo namijenjena prevozu tih dobara. 2. Nita u ovome lanu ne ograniava pravo pregleda i kontrole.

GLAVA IV. OSOBLJE


lan 15. Osoblje Utoliko koliko je to spojivo s interesima sigurnosti, osoblje zadueno za zatitu kulturnih dobara mora se, u interesu tih dobara, potovati i, ako padne u ruke protivnike stranke, mora mu biti omogueno da nastaviti izvravati svoje dunosti kad kulturna dobra za koja je odgovorno takoe padnu u ruke protivnike stranke.

GLAVA V. ZNAK RASPOZNAVANJA


lan 16. Znak Konvencije 1. Znak raspoznavanja Konvencije sastoji se od jednog tita, zaotrenog pri dnu, podijeljenog na etiri unakrsna polja obojena tamnoplavo i bijelo (tit se formira od jednog tamnoplavog kvadrata, iji jedan ugao formira dno tita, i od jednog tamnoplavog trougla iznad kvadrata, tako da obiljeavaju po jedan bijeli trougao sa obije strane). 2. Znak se upotrebljava pojedinano ili ponovljen tri puta u trougaonom obliku (jedan tit ispod), pod uslovima predvienim u lanu 17. lan 17.

Upotreba znaka 1. Znak raspoznavanja kao skup od tri znaka moe se upotrijebiti kao sredstvo identifikacije samo: a) za nepokretna kulturna dobra pod posebnom zatitom; b) za transporte kulturnih dobara pod uslovima predvienima u lanovima 12. i 13.; c) za improvizovana sklonita pod uslovima predvienima u Pravilniku o izvravanju Konvencije. 2. Znak raspoznavanja moe se upotrijebiti pojedinano kao sredstvo identifikacije samo: a) za kulturna dobra koja nijesu pod posebnom zatitom; b) za osobe odgovorne za obavljanje kontrole u skladu s Pravilnikom o izvravanju Konvencije; c) za osoblje zadueno za zatitu kulturnih dobara; d) za lina dokumenta predviena u Pravilniku o izvravanju Konvencije. 3. Za vrijeme oruanog sukoba zabranjena je upotreba znaka raspoznavanja u sluajevima koji nijesu pomenuti u prethodnim stavovima ovoga lana i upotreba u bilo koju svrhu znaka slinog znaku raspoznavanja. 4. Znak raspoznavanja ne moe se staviti na bilo koje nepokretno kulturno dobro a da se istodobno ne istakne i ovlaenje, propisno datirano i potpisano od nadlene vlasti visoke ugovorne stranke.

GLAVA VI. POLJE PRIMJENE KONVENCIJE


lan 18. Primjena Konvencije 1. Osim odredaba koje moraju biti na snazi jo u vrijeme mira, ova se Konvencija primjenjuje u sluaju objavljenog rata i svakoga drugoga oruanog sukoba koji izbije izmeu dviju ili vie visokih ugovornih stranaka, ak i ako ratno stanje nije priznato od jedne ili vie njih. 2. Konvencija se, takoe, primjenjuje u svim sluajevima okupacije dijela ili itavoga podruja visoke ugovorne stranke, ak i ako ta okupacija ne nailazi ni na kakav oruani otpor. 3. Ako neka sila u sukobu nije stranka ove Konvencije, sile koje su stranke ipak ostaju njome vezane u svojim meusobnim odnosima. One e, uz to, biti vezane Konvencijom u odnosu na navedenu silu ako ona izjavi da prihvata odredbe Konvencije, i to tako dugo dok ih primjenjuje. lan 19. Sukobi koji nemaju meunarodni karakter 1. U sluaju oruanog sukoba koji nema meunarodni karakter i koji izbije na podruju neke od visokih ugovornih stranaka, svaka od stranaka sukoba duna je primjenjivati najmanje one odredbe ove Konvencije koje se odnose na potovanje kulturnih dobara. 2. Stranke sukoba nastojae posebnim sporazumima staviti na snagu sve ili dio ostalih odredaba ove Konvencije. 3. Organizacija Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu moe strankama sukoba ponuditi svoje usluge. 4. Primjena prethodnih odredaba ne dira u pravni poloaj stranaka sukoba.

GLAVA VII. IZVRAVANJE KONVENCIJE


lan 20. Pravilnik o izvravanju Konvencije Naini primjene ove Konvencije odreeni su u Pravilniku o izvravanju Konvencije, koji je njen sastavni dio. lan 21. Sile zatitnice Ova se Konvencija i Pravilnik o njenom izvravanju primjenjuju u saradnji sa silama zatitnicama ija je dunost tititi interese stranaka sukoba. lan 22. Postupak mirenja 1. Sile zatitnice pruaju dobre usluge u svim sluajevima kad to ocijene korisnim u interesu kulturnih dobara, posebno ako postoji neslaganje izmeu stranaka sukoba o primjeni ili u tumaenju odredaba ove Konvencije ili Pravilnika o njenom izvravanju. 2. U tu svrhu svaka od sila zatitnica moe, na poziv jedne stranke, Generalnog direktora organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu ili samoinicijativno, strankama sukoba predloiti sastanak njihovih predstavnika i, posebno, vlasti odgovornih za zatitu kulturnih dobara, ako je to primjereno, na prikladno odabranom neutralnom podruju. Stranke sukoba dune su dati predloge o sastanku koji su im podneseni. Sile zatitnice predloie strankama sukoba osobu koja pripada nekoj neutralnoj sili ili koju predloi Generalni direktor Organizacije ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu, a koju e se pozvati da u svojstvu predsjedavajueg uestvuje na takvom sastanku. lan 23. Pomo UNESCO-a

1. Visoke ugovorne stranke mogu pozvati Organizaciju Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu radi pruanja tehnike pomoi u organizaciji zatite njihovih kulturnih dobara ili u vezi sa svakim drugim problemom koji proizlazi iz primjene ove Konvencije i Pravilnika o njenom izvravanju. Organizacija e pruati takvu pomo u opsegu odreenom njenim programom i sredstvima. 2. Organizacija je ovlaena da o tom pitanju samoinicijativno daje predloge visokim ugovornim strankama. lan 24. Posebni sporazumi 1. Visoke ugovorne stranke mogu sklopiti posebne sporazume o svim pitanjima za koja im se ini primjerenim da ih urede izdvojeno. 2. Ne moe se sklopiti nijedan posebni sporazum koji bi umanjio zatitu koju ova Konvencija osigurava kulturnim dobrima i osoblju zaduenom za njihovu zatitu. lan 25. Diseminacija Konvencije Visoke ugovorne stranke obavezuju se da e u svojim odnosnim zemljama to je vie mogue, u vrijeme mira i u vrijeme oruanog sukoba, razglaavati tekst ove Konvencije i Pravilnika o njenom izvravanju. One se naroito obavezuju da e njegovo prouavanje unijeti u vojne i, po mogunosti, u civilne obrazovne programe kako bi se s naelima Konvencije upoznalo cjelokupno stanovnitvo, a posebno oruane snage i osoblje zadueno za zatitu kulturnih dobara. lan 26. Prevodi i izvjetaji 1. Visoke ugovorne stranke saoptavae meusobnim, posredovanjem Generalnog direktora Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu, slubene prevode ove Konvencije i Pravilnika o njenom izvravanju. 2. Uz to, najmanje jedanput svake etiri godine, one e Generalnom direktoru dostavljati izvjetaj s informacijama koje procjenjuju primjerenim o preduzetim, pripremljenim ili razmotrenim mjerama njihovih odnosnih vlasti u sprovoenju ove Konvencije i Pravilnika o njenom izvravanju. lan 27. Sastanci 1. Generalni direktor Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu moe, s pristankom Izvrnog savjeta, sazivati sastanke predstavnika visokih ugovornih stranaka. On je duan da to uini ako to zahtijeva najmanje jedna petina visokih ugovornih stranaka. 2. Ne prejudicirajui druge funkcije koje su mu povjerene ovom Konvencijom i Pravilnikom o njenom izvravanju, svrha sastanka je prouiti probleme koji se odnose na primjenu Konvencije i Pravilnika o njenom izvravanju i to se toga tie izraditi predloge. 3. Osim toga, ako je zastupljena veina visokih ugovornih stranaka, na sastanku se moe razmotriti revizija Konvencije i Pravilnika o njenom izvravanju, i to u skladu s odredbama lana 39. lan 28. Sankcije Visoke ugovorne stranke obavezuju se da e, u okviru svojeg kaznenog zakonodavstva, preduzeti sve potrebne mjere kako bi se osobe, bez obzira na njihovo dravljanstvo, koje su izvrile ili naredile da se izvri povreda ove Konvencije progonile i podvrgnule kaznenim ili disciplinskim sankcijama.

ZAVRNE ODREDBE
lan 29. Jezici 1. Ova je Konvencija sastavljena na engleskom, francuskom, ruskom i panskom jeziku, tako da su ta etiri teksta jednako vjerodostojna. 2. Organizacija Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu dati e izraditi prevode Konvencije na ostale slubene jezike svoje Opte konferencije. lan 30. Potpisivanje Ova e Konvencija nositi datum 14. maj 1954. i ostaje do 31. decembara 1954. otvorena za potpisivanje svim dravama pozvanim na Konferenciju koja je odrana u Hagu od 21. aprila 1954. do 14. maja 1954. lan 31. Ratifikacija 1. Ova Konvencija podlijee ratifikaciji drava potpisnica u skladu s njihovim odnosnim ustavnim postupkom. 2. Isprave o ratifikaciji polau se kod Generalnog direktora Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu.

lan 32. Pristupanje Od dana stupanja na snagu ova e Konvencije biti otvorena za pristup svim dravama spomenutim u lanu 30. koje nijesu potpisnice, kao i svim ostalim dravama koje Izvrni savjet Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu pozove da pristupe. Pristup se ostvaruje polaganjem isprave o pristupu kod Generalnog direktora Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu. lan 33. Stupanje na snagu 1. Ova Konvencija stupa na snagu tri mjeseca nakon to bude poloeno pet isprava o ratifikaciji. 2. Poslije toga ona stupa na snagu za svaku visoku ugovornu stranku tri mjeseca nakon polaganja njene isprave o ratifikaciji ili pristupu. 3. U situacijama predvienima u lanovima 18. i 19., za stranke koje su poloile isprave o ratifikaciji ili pristupu prije ili nakon poetka neprijateljstava ili okupacije, Konvencija stupa na snagu odmah. U takvim e sluajevima Generalni direktor Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu na najbri mogui nain dostaviti obavjetenja predviene u lanu 38. lan 34. Stvarna primjena 1. Drave stranke Konvencije preduzeti e na dan njenoga stupanja na snagu sve potrebne mjere kako bi osigurale njenu stvarnu primjenu u periodu od est mjeseci nakon tog stupanja na snagu. 2. Taj period moe biti est mjeseci od dana polaganja isprave o ratifikaciji ili pristupu za svaku dravu koja poloi ispravu o ratifikaciji ili pristupu nakon dana stupanja Konvencije na snagu. lan 35. Primjena Konvencije na druga podruja U asu ratifikacije ili pristupa, ili u bilo koje vrijeme nakon toga, svaka visoka ugovorna stranka moe, notifikacijom upuenom Generalnom direktoru Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu, izjaviti da e se ova Konvencija primjenjivati na sva ili na neko od podruja za ije je meunarodne odnose ona odgovorna. Spomenuta notifikacija poinje proizvoditi dejstvo tri mjeseca nakon datuma njenog prijema. lan 36. Odnos prema prethodnim konvencijama 1. U odnosima izmeu sila koje su vezane Hakim konvencijama o zakonima i obiajima rata na kopnu (IV.) te o bombardovanju od pomorskih snaga u vrijeme rata (IX.), bilo onima od 29. jula 1899. ili onima od 18. oktobra 1907., i koje su stranke ove Konvencije, poslednja dopunjuje spomenutu Konvenciju (IX.) i Pravilnik pridodan spomenutoj Konvenciji (IV.) te zamjenjuje znak opisan u lanu 5. spomenute Konvencije (IX.) znakom opisanim u lanu 16. ove Konvencije u sluajevima u kojima ova Konvencija i Pravilnik o njenom izvravanju predviaju upotrebu toga znaka raspoznavanja. 2. U odnosima izmeu sila koje su vezane Vaingtonskim paktom od 15. aprila 1935. za zatitu umjetnikih i naunih ustanova i istorijskih spomenika (Roerichov pakt) i koje su stranke ove Konvencije, posljednja dopunjuje Rorihov pakt i zamjenjuje zastavu raspoznavanja opisanu u lanu III. Rorihovog pakta znakom odreenim u lanu 16. ove Konvencije u sluajevima u kojima ova Konvencija i Pravilnik o njenom izvravanju predviaju upotrebu toga znaka raspoznavanja. lan 37. Otkazivanje 1. Svaka visoka ugovorna stranka moe otkazati ovu Konvenciju u svoje ime ili u ime svakog podruja za ije je meunarodne odnose ona odgovorna. 2. Otkaz se notifikuje pisanom ispravom koja se polae kod Generalnog direktora Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu. 3. Otkaz poinje da proizvodi dejstvo godinu dana nakon prijema isprave o otkazu. Meutim, ako u asu isteka te godine stranka koja otkazuje uestvuje u oruanom sukobu, otkaz nee proizvesti dejstvo do prestanka neprijateljstava i u svakom sluaju tako dugo dok se ne zavre operacije vraanja kulturnih dobara. lan 38. Obavjetenja Generalni direktor Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu obavijestie drave navedene u lanovima 30. i 32., kao i Ujedinjene nacije, o polaganju svih isprava o ratifikaciji, pristupu ili prihvatanjima predvienim u lanovima 31., 32. i 39. te o notifikacijama i otkazima predvienima u odnosnim lanovima 35., 37. i 39. lan 39. Revizija Konvencije i Pravilnika o njenom izvravanju

1. Svaka visoka ugovorna stranka moe predloiti izmjene ove Konvencije i Pravilnika o njenom izvravanju. Tekst svake predloene izmjene saoptava se Generalnom direktoru Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu, koji e ga dostaviti svakoj visokoj ugovornoj stranki, sa zahtjevom da ga u roku od etiri mjeseca obavijesti o tome: a) eli li da se sazove konferencija radi razmatranja predloene izmjene; b) je li sklona prihvaanju predloene izmjene bez odravanja konferencije; c) je li sklona odbijanju predloene izmjene bez sazivanja konferencije. 2. Odgovore primljene na osnovu stava 1. ovoga lana Generalni direktor dostavlja svim visokim ugovornim strankama. 3. Ako su sve visoke ugovorne stranke, koje su u odreenom roku obavijestile Generalnog direktora Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu, shodno taki b) stava 1. ovoga lana, obavijestile Generalnog direktora da su sklone prihvatanju izmjene bez odravanja konferencije, on e notifikaciju njihove odluke izvriti u skladu s lanom 38. Izmjena stupa na snagu za sve visoke ugovorne stranke kada istekne devedeset dana od te notifikacije. 4. Generalni direktor saziva konferenciju visokih ugovornih stranaka radi razmatranja predloene izmjene ako to zahtijeva vie od jedne treine visokih ugovornih stranaka. 5. Izmjene Konvencije ili Pravilnika o njenom izvravanju, podvrgnute postupku predvienom u prethodnom stavu, stupaju na snagu tek nakon to ih jednoglasno usvoje visoke ugovorne stranke zastupljene na konferenciji i prihvati svaka visoka ugovorna stranka. 6. Prihvatanje visokih ugovornih stranaka izmjena Konvencije ili Pravilnika o njenom izvravanju koje usvoji konferencija spomenuta u stavovima 4. i 5., vri se polaganjem slubene isprave kod Generalnog direktora Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu. 7. Nakon stupanja na snagu izmjena ove Konvencije ili Pravilnika o njenom izvravanju, samo tako izmijenjeni tekst Konvencije i Pravilnika o njenom izvravanju ostaje otvoren za ratifikaciju ili pristup. lan 40. Registracija U skladu sa lanom 102. Povelje Ujedinjenih nacija, ova e se Konvencija registrovati u Kancelariji Ujedinjenih nacija na zahtjev Generalnog direktora Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu. U potvrdu toga su potpisani, prema propisima ovlateni, potpisali ovu Konvenciju. Sastavljeno u Hagu, 14. maja 1954., u jednom jedinom primjerku koji se polae u arhive Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu, a kojega e se vjerno ovjereni prepisi dostaviti svim dravama navedenima u lanovima 30. i 32., kao i Ujedinjenim nacijama.

PRAVILNIK O IZVRAVANJU KONVENCIJE ZA ZATITU KULTURNIH DOBARA U SLUAJU ORUANOG SUKOBA GLAVA I. KONTROLA
lan 1. Meunarodni popis osoba im Konvencija stupi na snagu, Generalni direktor Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu utvrdie meunarodni popis sastavljen od svih osoba imenovanih od visokih ugovornih stranaka, sposobnih za obavljanje dunosti glavnog povjerenika za kulturna dobra. Taj e se popis periodino revidirati na inicijativu Generalnog direktora Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu, a na osnovu zahtjeva visokih ugovornih stranaka. lan 2. Organizovanje kontrole im neka visoka ugovorna stranka postane uesnik oruanog sukoba na koji se primjenjuje lan 18. Konvencije: a) ona e imenovati predstavnika za kulturna dobra smjetena na njenom podruju; ako okupira neko drugo podruje, duna je imenovati posebnog predstavnika za kulturna dobra na tom podruju; b) sila zatitnica svake stranke koja je protivnika toj visokoj ugovornoj stranki imenovae delegate kod posljednje, u skladu sa lanom 3. koji slijedi; c) kod te visoke ugovorne stranke imenovae se glavni povjerenik za kulturna dobra, u skladu sa lanom 4. lan 3. Imenovanje delegata sila zatitnica

Sila zatitnica imenuje svoje delegate iz reda lanova diplomatskog ili konzularnog osoblja ili, uz prihvatanje stranke kod koje e biti akreditovani, iz reda drugih osoba. lan 4. Imenovanje glavnog povjerenika 1. Glavni e povjerenik za kulturna dobra biti odabran s meunarodnog popisa osoba zajednikim sporazumom izmeu stranke kod koje e biti akreditovan i sila zatitnica protivnikih stranaka. 2. Ako stranke ne postignu sporazum u roku od tri nedjelje raunajui od poetka pregovora o tom pitanju, zahtijevae od predsjednika Meunarodnog suda da imenuje glavnog povjerenika, koji e svoju dunost preuzeti tek poto dobije saglasnost stranke kod koje e biti akreditovan. lan 5. Zadaci delegata Delegati sila zatitnica utvruju krenja Konvencije, istrauju, uz pristanak stranke kod koje su akreditovani, okolnosti u kojima su se dogodila, preduzimaju na mjestu dogaaja korake kako bi ih zaustavili te, ako je to potrebno, obavjetavaju glavnog povjerenika. Njega stalno obavjetavaju o svojem djelovanju. lan 6. Zadaci glavnog povjerenika 1. Glavni povjerenik za kulturna dobra razmatra, zajedno s predstavnicima stranke kod koje je akreditovan i zainteresovanim delegatima, pitanja koja se pojave u vezi s primjenom Konvencije. 2. U sluajevima predvienim ovim Pravilnikom on je ovlaen za donoenje odluka i imenovanja. 3. Uz dozvolu stranke kod koje je akreditovan, on ima pravo narediti istragu ili je sam voditi. 4. Kod stranaka sukoba ili njihovih sila zatitnica on preduzima sve korake koje smatra korisnima za primjenu Konvencije. 5. On sastavlja potrebne izvjetaje o primjeni Konvencije i saoptava ih zainteresovanim strankama i njihovim silama zatitnicama. Prepise tih izvjetaja upuuje Generalnom direktoru Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu, koji se moe koristiti samo u njima sadranim tehnikim podacima. 6. Ako nema sile zatitnice, glavni povjerenik obavlja dunosti povjerene sili zatitnici lanovima 21. i 22. Konvencije. lan 7. Inspektori i strunjaci 1. Svaki put kad glavni povjerenik za kulturna dobra, na zahtjev zainteresovanih delegata ili nakon savjetovanja s njima, to smatra potrebnim, predlae stranki kod koje je akreditovan na saglasnost osobu u svojstvu inspektora za kulturna dobra, kojem e se povjeriti odreeni zadaci. Inspektor je odgovoran samo glavnom povjereniku. 2. Glavni povjerenik, delegati i inspektori mogu se obratiti za usluge strunjacima, koji e se, takoe, predloiti na saglasnost stranki spomenutoj u prethodnom stavu. lan 8. Obavljanje kontrole Glavni povjerenici za kulturna dobra, delegati sila zatitnica, inspektori i strunjaci ni u kojem sluaju ne smiju prekoraiti svoja ovlaenja. Oni posebno moraju voditi rauna o potrebama sigurnosti visoke ugovorne stranke kod koje su akreditovani i u svim okolnostima postupati u skladu sa zahtjevima vojne situacije o kakvoj ih je obavijestila ta visoka ugovorna stranka. lan 9. Zamjena sila zatitnica Ako se stranka sukoba ne koristi ili se prestane koristiti djelovanjem sile zatitnice, moe se neka neutralna drava zamoliti da preuzme dunosti sile zatitnice koje se tiu imenovanja glavnog povjerenika za kulturna dobra u skladu s postupkom predvienim u lanu 4. Tako imenovani glavni povjerenik, ako zatreba, povjerie inspektorima dunosti delegata sila zatitnica odreene ovim Pravilnikom. lan 10. Trokovi Nagrada i trokovi glavnog povjerenika za kulturna dobra, inspektora i strunjaka padaju na teret stranke kod koje su akreditovani. Nagrada i trokovi delegata sila zatitnica predmet su sporazuma izmeu tih sila i drava ije interese tite.

GLAVA II. POSEBNA ZATITA


lan 11. Improvizovana sklonita

1. Ako je, tokom oruanog sukoba, visoka ugovorna stranka zbog nepredvienih okolnosti prisiljena urediti improvizovano sklonite i ako eli da se ono stavi pod posebnu zatitu, ona e o toj injenici odmah obavijestiti glavnog povjerenika koji je kod nje akreditovan. 2. Ako glavni povjerenik smatra da okolnosti i vanost kulturnih dobara koja su sklonjena u to improvizovano sklonite opravdavaju takvu mjeru, on moe ovlastiti visoku ugovornu stranku da takvo sklonite oznai znakom raspoznavanja odreenim u lanu 16. Konvencije. O svojoj e odluci bez odlaganja obavijestiti zainteresovane delegate sila zatitnica, od kojih svaki moe, u roku od trideset dana, narediti skidanje znaka bez odugovlaenja. 3. im ti delegati izraze svoju saglasnost ili ako je rok od trideset dana istekao a da nijedan od zainteresovanih delegata nije stavio prigovor i ako improvizovano sklonite, prema miljenju glavnog povjerenika, ispunjava uslove predviene u lanu 8. Konvencije, glavni e povjerenik od Generalnog direktora Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu zahtijevati da sklonite upie u Registar kulturnih dobara pod posebnom zatitom. lan 12. Meunarodni registar kulturnih dobara pod posebnom zatitom 1. Utvruje se Meunarodni registar kulturnih dobara pod posebnom zatitom. 2. Generalni direktor Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu vodi taj Registar. Prepise dostavlja glavnom sekretaru Ujedinjenih nacija i visokim ugovornim strankama. 3. Registar je podijeljen na odjeljke, svaki od njih u ime jedne visoke ugovorne stranke. Svaki je dio podijeljen na tri stava pod ovim naslovima: sklonita, spomenika sredita, ostala nepokretna kulturna dobra. Generalni direktor odreuje koje podatke sadri svaki odjeljak. lan 13. Zahtjevi za upis 1. Svaka visoka ugovorna stranka moe Generalnom direktoru Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu podnijeti zahtjeve za upis u Registar odreenih sklonita, spomenikih sredita ili drugih nepokretnih kulturnih dobara smjetenih na njenom podruju. Takvi zahtjevi sadre podatke o mjestu gdje se ta dobra nalaze i potvrdu da ta dobra ispunjavaju uslove predviene u lanu 8. Konvencije. 2. U sluaju okupacije okupaciona sila ima pravo podnijeti takav zahtjev. 3. Generalni e direktor Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu bez odlaganja poslati prepise zahtjeva za upis svakoj visokoj ugovornoj stranki. lan 14. Prigovori 1. Svaka visoka ugovorna stranka moe, pismom upuenim Generalnom direktoru Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu, podnijeti prigovor na upis nekog kulturnog dobra. On to pismo mora primiti u roku od etiri mjeseca od dana kad je poslao prepis zahtjeva za upis. 2. Takav prigovor mora biti obrazloen, ali tako da jedini valjani razlozi mogu biti: a) da dobro nije kulturno dobro; b) da dobro ne ispunjava uslove spomenute u lanu 8. Konvencije. 3. Generalni e direktor bez odlaganja poslati prepis pisma s prigovorom visokim ugovornim strankama. Ako je to potrebno, on e zatraiti miljenje Meunarodnog odbora za kulturna dobra, umjetnike i istorijske lokalitete i arheoloke iskopine te, ako to ocijeni korisnim, svakoga drugog nadlenog tijela ili osobe. 4. Generalni direktor ili visoka ugovorna stranka koja zahtijeva upis moe, kod visoke ugovorne stranke koja je podnijela prigovor, preduzeti sve korake koje smatra potrebnim kako bi se prigovor povukao. 5. Ako visoka ugovorna stranka, nakon to je u vrijeme mira podnijela zahtjev za upis nekoga kulturnog dobra u Registar, postane uesnica oruanog sukoba prije nego to je upis izvren, Generalni e direktor odmah upisati dotino kulturno dobro u Registar privremeno, u oekivanju usvajanja, povlaenja ili ponitenja svakoga prigovora koji moe ili je mogao biti podnesen. 6. Ako u roku od est mjeseci od dana kad je primio pismo s prigovorom Generalni direktor ne primi od visoke ugovorne stranke koja je podnijela prigovor obavjetenje o tome da je prigovor povuen, visoka ugovorna stranka koja je podnijela zahtjev za upis moe zahtijevati arbitrau u skladu s postupkom predvienim u sljedeem stavu. 7. Zahtjev za arbitrau mora se podnijeti najkasnije godinu dana od dana kad je Generalni direktor primio pismo s prigovorom. Svaka od dviju stranaka spora imenuje jednog arbitra. U sluaju kad je neki zahtjev za upis bio predmetom vie od jednoga prigovora, visoke ugovorne stranke koje su podnijele prigovor imenuju zajedno jednog arbitra. Ta e dva arbitra odabrati glavnog arbitra s meunarodnog popisa predvienoga u lanu 1. ovoga Pravilnika. Ako se arbitri o tom odabiru ne mogu sloiti, zamolie predsjednika Meunarodnog suda da imenuje glavnog arbitra, koji se ne mora nuno odabrati s meunarodnog popisa. Tako ustrojeni arbitrani sud odreuje vlastiti postupak. Na njegove odluke nema albe. 8. Svaka visoka ugovorna stranka moe, u asu kad izbije spor u kojem je stranka, izjaviti da ne eli primijeniti arbitrani postupak predvien u prethodnom stavu. U tom e sluaju Generalni direktor prigovor na zahtjev za upis podnijeti visokim ugovornim strankama. Prigovor e se usvojiti samo ako to visoke ugovorne stranke odlue dvotreinskom veinom onih koje su glasale. Glasa se dopisno, osim ako Generalni direktor Organizacije Ujedinjenih

nacija za prosvjetu, nauku i kulturu smatra prijeko potrebnim sazivanje sastanka na osnovu ovlaenja koje su mu data lanom 27. Konvencije. Ako Generalni direktor odlui da se glasa dopisno, pozvae visoke ugovorne stranke da mu u zapeaenim pismima dostave svoje glasove u roku od est mjeseci od dana kad im je upuen poziv da to uine. lan 15. Upis 1. Generalni direktor Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu daje upisati u Registar, pod rednim brojem, svako kulturno dobro za koje je podnesen zahtjev za upis ako taj zahtjev nije, u roku predvienom u stavu 1. lana 14., bio predmet prigovora. 2. U sluaju kad je podnesen prigovor, a s izuzetkom odredbe stava 5. lana 14., Generalni e direktor upisati dobro u Registar samo ako je prigovor povuen ili ako nije usvojen shodno postupku ustanovljenom u stavu 7. lana 14. ili onom ustanovljenom u stavu 8. istoga lana. 3. U sluaju predvienom u stavu 3. lana 11. Generalni e direktor upisati dobro u Registar ako to zahtijeva glavni povjerenik za kulturna dobra. 4. Generalni e direktor, bez odlaganja, Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija, visokim ugovornim strankama i, na zahtjev stranke koje zahtijeva upis, svim ostalim dravama navedenima u lanovima 30. i 32. Konvencije, poslati ovjeren prepis svakoga upisa u Registar. Upis stupa na snagu trideset dana nakon slanja takvih prepisa. lan 16. Brisanje 1. Generalni direktor Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu daje da se kulturno dobro brie iz Registra: a) na zahtjev visoke ugovorne stranke na ijem se podruju dobro nalazi; b) ako je visoka ugovorna stranka koja je podnijela zahtjev za upis otkazala Konvenciju, i to kad taj otkaz stupi na snagu; c) u sluaju predvienom u stavu 5. lana 14. kad je neki prigovor usvojen shodno postupku spomenutom u stavu 7. lana 14. ili onom predvienom u stavu 8. istoga lana. 2. Generalni e direktor, bez odlaganja, Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija i svim dravama koje su primile prepis upisa u Registar, poslati ovjeren prepis svakoga brisanja iz Registra. Brisanje stupa na snagu trideset dana nakon slanja takvih prepisa.

GLAVA III. PREVOZ KULTURNIH DOBARA


lan 17. Postupak za sticanje imuniteta 1. Zahtjev spomenut u stavu 1. lana 12. Konvencije upuuje se glavnom povjereniku za kulturna dobra. U njemu se moraju navesti razlozi za njegovo podnoenje te priblian broj i vanost kulturnih dobara koje treba prevesti, mjesto gdje se ta dobra u to vrijeme nalaze, novo predvieno mjesto, prevozna sredstva, put kojim e ii, predvieni datum prevoza i sve druge korisne informacije. 2. Ako glavni povjerenik, nakon to prihvati miljenja koja smatra primjerenima, procijeni da je taj prevoz opravdan, savjetovae se sa zainteresovanim delegatima sila zatitnica o mjerama za njegovo obavljanje. Nakon takvog savjetovanja on e o tom prevozu obavijestiti zainteresovane stranke sukoba, ukljuujui u to saoptavanje svih korisnih informacija. 3. Generalni povjerenik imenuje jednoga ili vie inspektora koji e se uvjeriti da transport sadri samo dobra navedena u zahtjevu, da se prevoz obavlja na odobrene naine i da transport nosi znak raspoznavanja. Taj inspektor ili ti inspektori prate transport do odredita. lan 18. Prevoz u inostranstvo Ako se prevoz pod posebnom zatitom obavlja na podruje druge zemlje, ureen je ne samo lanom 12. Konvencije i lanom 17. ovoga Pravilnika, nego i sljedeim odredbama: a) za vrijeme dok se kulturna dobra nalaze na podruju druge drave, ta je drava depozitar i brine se o tim dobrima s jednakom panjom kakvu posveuje svojim kulturnim dobrima sline vanosti; b) drava depozitar vratie ta dobra tek nakon prestanka sukoba; taj e se povraaj ostvariti u roku od est mjeseci nakon to je zatraen; c) za vrijeme uzastopnih prevoza i za vrijeme dok se nalaze na podruju druge drave, kulturna su dobra izuzeta od konfiskacije i ne mogu biti predmetom raspolaganja ni deponenta niti depozitara. Meutim, ako to sigurnost dobara zahtijeva, depozitar moe, uz pristanak deponenta, prevesti dobra na podruje tree zemlje, pod uslovima predvienim u ovome lanu; d) zahtjev za stavljanje pod posebnu zatitu mora sadravati navod da drava na ije se podruje dobra prevoze prihvata odredbe ovoga lana.

lan 19. Okupirano podruje Kad visoka ugovorna stranka koja okupira podruje druge visoke ugovorne stranke prevozi kulturna dobra u sklonite smjeteno drugdje na tom podruju, a u nemogunosti je pridravati se postupka predvienog u lanu 17. Pravilnika, taj se prevoz ne smatra otuenjem u smislu lana 4. Konvencije ako glavni povjerenik za kulturna dobra, nakon to se savjetuje s redovnim osobljem za zatitu, pismeno potvrdi da su okolnosti prouzrokovale nunost takvoga prevoza.

GLAVA IV. ZNAK RASPOZNAVANJA


lan 20. Postavljanje znaka 1. Stavljanje znaka raspoznavanja i stepen njegove vidljivosti preputeni su procjeni nadlenih vlasti svake visoke ugovorne stranke. Znak se moe isticati na zastavama i na trakama oko ruke; on se moe naslikati na neki predmet ili prikazati na neki drugi primjeren nain. 2. Meutim, u sluaju oruanog sukoba, ne prejudicirajui mogue potpunije oznaavanje, znak se mora staviti na transporte u sluajevima predvienima u lanovima 12. i 13. Konvencije tako da bude danju jasno vidljiv iz vazduha, kao i sa zemlje. Znak treba biti vidljiv sa zemlje: a) u pravilnim razmacima dovoljnim kako bi se jasno naznaila granica spomenikog sredita pod posebnom zatitom; b) na ulazu u druga nepokretna kulturna dobra pod posebnom zatitom. lan 21. Identifikacija osoba 1. Osobe spomenute u lanu 17. stavu 2. takama b) i c) Konvencije mogu nositi traku oko ruke sa znakom raspoznavanja, izdanom i sa igom nadlenih vlasti. 2. Te osobe nose posebnu linu ispravu sa znakom raspoznavanja. Ta isprava sadri najmanje prezime, ime, datum roenja, poloaj ili in i dunost nosioca. Isprava sadri fotografiju nosioca, kao i njegov potpis ili njegove otiske prstiju, ili oboje. Na njoj je otisnut suvi ig nadlenih vlasti. 3. Svaka visoka ugovorna stranka utvruje uzorak line isprave prema predloku koji je kao primjer priloen ovom Pravilniku. Visoke ugovorne stranke uzajamno dostavljaju uzorak koji upotrebljavaju. Svaka je lina isprava, po mogunosti, izraena u najmanje dva primjerka, od kojih jedan uva sila koja ju je izdala. 4. Pomenute se osobe ne mogu, osim iz opravdanih razloga, liiti njihove line isprave niti prava noenja trake oko ruke.

PROTOKOL UZ KONVENCIJU O ZATITI KULTURNIH DOBARA U SLUAJU ORUANOG SUKOBA

Protocol to the Convention for the Protection of Cultural Property in the Event of Armed conflict
Hag, 14. maj 1954. godine
Visoke ugovorne stranke sporazumjele su se sljedee:

I.
1. Svaka se visoka ugovorna stranka obavezuje da e sprijeiti izvoz kulturnih dobara s podruja koje je okupirala u vrijeme oruanog sukoba, a koja su definisana u lanu 1. Konvencije za zatitu kulturnih dobara u sluaju oruanog sukoba, potpisane u Hagu 14. maja 1954. 2. Svaka se visoka ugovorna stranka obavezuje da e sekvestirati kulturna dobra koja su na njeno podruje direktno ili indirektno uvezena s bilo kojeg okupiranog podruja. Ta e se sekvestracija izvriti bilo automatski u asu uvoza ili, ako se to ne uini, na zahtjev vlasti toga podruja. 3. Svaka se visoka ugovorna stranka obavezuje da e nakon prestanka neprijateljstava nadlenim vlastima prethodno okupiranoga podruja vratiti kulturna dobra koja se kod nje nalaze, ako su ta dobra izvezena suprotno naelima iz stava 1. Ta se dobra nikada ne mogu zadrati na ime ratne odtete. 4. Visoka Ugovorna stranka, ija je obaveza bila sprijeiti izvoz kulturnih dobara s podruja koje je okupirala, mora platiti odtetu potenom draocu kulturnih dobara, koja se moraju vratiti u skladu s prethodnim stavom.

II.
5. Kulturna dobra porijeklom s podruja visoke ugovorne stranke koja je ona, radi njihove zatite od opasnosti oruanog sukoba, deponovala na podruje druge visoke ugovorne stranke, posljednja e nakon prestanka neprijateljstava vratiti nadlenim vlastima podruja porijekla.

III.
6. Ovaj e Protokol nositi datum 14. maj 1954. i ostaje do 31. decembra 1954. otvoren za potpisivanje svim dravama pozvanima na Konferenciju koja je odrana u Hagu od 21. aprila 1954. do 14. maja 1954. 7. a) Ovaj Protokol podlijee ratifikaciji drava potpisnica u skladu s njihovim odnosnim ustavnim postupkom b) Isprave o ratifikaciji polau se kod Generalnog direktora Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu. 8. Od dana stupanja na snagu ovaj e Protokol biti otvoren za pristup svim dravama spomenutim u stavu 6. koje nijesu potpisnice, kao i svim ostalim dravama koje Izvrni savjet Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu pozove da pristupe. Pristup se ostvaruje polaganjem isprave o pristupu kod Generalnog direktora Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu. 9. Drave navedene u stavovima 6. i 8. mogu, pri potpisivanju, ratifikaciji ili pristupanju, izjaviti da nee biti vezane odredbama odjeljka I. ili odredbama odjeljka II. ovoga Protokola. 10. a) Ovaj Protokol stupa na snagu tri mjeseca nakon to bude poloeno pet isprava o ratifikaciji. b) Poslije toga on stupa na snagu za svaku visoku ugovornu stranku tri mjeseca nakon polaganja njene isprave o ratifikaciji ili pristupu. c) U situacijama predvienima u lanovima 18. i 19. Konvencije o zatiti kulturnih dobara u sluaju oruanog sukoba, potpisane u Hagu 14. maja 1954., za stranke koje su poloile isprave o ratifikaciji ili pristupu prije ili nakon poetka neprijateljstava ili okupacije, Protokol stupa na snagu odmah. U takvim e sluajevima Generalni direktor Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu na najbri mogui nain dostaviti obavjetenja predviena u stavu 14. 11. a) Drave stranke Protokola preduzee na dan njegova stupanja na snagu sve potrebne mjere kako bi osigurale njegovu stvarnu primjenu u periodu od est mjeseci nakon toga stupanja na snagu. b) To je razdoblje, za svaku dravu koja poloi ispravu o ratifikaciji ili pristupu nakon dana stupanja Protokola na snagu, est mjeseci od dana polaganja njene isprave o ratifikaciji ili pristupu. 12. U asu ratifikacije ili pristupa, ili u bilo koje vrijeme nakon toga, svaka visoka ugovorna stranka moe, notifikacijom upuenom Generalnom direktoru Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu, izjaviti da e se ovaj Protokol primjenjivati na sva ili na neko od podruja za ije je meunarodne odnose ona odgovorna. Spomenuta notifikacija poinje proizvoditi dejstvo tri mjeseca nakon datuma njenog prijema. 13. a) Svaka visoka ugovorna stranka moe otkazati ovaj Protokol u vlastito ime ili u ime svakoga podruja za ije je meunarodne odnose ona odgovorna. b) Otkaz se notifikuje pismenom ispravom koja se polae kod Generalnog direktora Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu. c) Otkaz poinje proizvoditi uinak godinu dana nakon prijema isprave o otkazu. Meutim, ako u asu isteka te godine stranka koja otkazuje uestvuje u oruanom sukobu, otkaz nee proizvesti uinak do prestanka neprijateljstava i u svakom sluaju tako dugo dok se ne zavre operacije vraanja kulturnih dobara. 14. Generalni direktor Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu obavijestie drave navedene u stavovima 6. i 8., kao i Ujedinjene nacije, o polaganju svih isprava o ratifikaciji, pristupu ili prihvatanju predvienih u stavovima 7., 8. i 15. te o notifikacijama i otkazima predvienima u odnosnim stavovima 12. i 13. 15. a) Ovaj se Protokol moe revidirati ako reviziju zahtijeva vie od jedne treine visokih ugovornih stranaka. b) U tu svrhu Generalni direktor Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu saziva konferenciju. c) Izmjene ovoga Protokola stupaju na snagu tek nakon to ih jednoglasno usvoje visoke ugovorne stranke zastupljene na konferenciji i prihvati svaka visoka ugovorna stranka. d) Prihvatanje visokih ugovornih stranaka izmjena ovoga Protokola koje usvoji konferencija spomenuta u takama b) i c), obavlja se polaganjem slubene isprave kod Generalnog direktora Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu. e) Nakon stupanja na snagu izmjena ovoga Protokola, samo tako izmijenjeni tekst ovoga Protokola ostaje otvoren za ratifikaciju ili pristup. U skladu sa lanom 102. Povelje Ujedinjenih nacija, ovaj e se Protokol registrovati u Sekretarijatu Ujedinjenih nacija na zahtjev Generalnog direktora Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu. U potvrdu toga su potpisani, propisno ovlaeni, potpisali ovaj Protokol. Sastavljeno u Hagu, 14. maja 1954., na engleskom, francuskom, ruskom i panskom jeziku, s tim da su ta etiri teksta jednako vjerodostojna, u jednom jedinom primjerku koji se polae u arhive Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu, a kojega e se vjerno ovjereni prepisi dostaviti svim dravama navedenima u stavovima 6. i 8., kao i Ujedinjenim nacijama.

DRUGI PROTOKOL UZ HAKU KONVENCIJU IZ 1954. O ZATITI KULTURNIH DOBARA U SLUAJU ORUANOG SUKOBA

Second Protocol to the Hague Convention of 1954 for the Protection of Cultural Property in the Event of Armed Conflict

Hag, 26. mart 1999. godine


Stranke, Svjesne potrebe poboljanja zatite kulturnih dobara u sluaju oruanog sukoba i uspostave pojaane zatite posebno odreenih kulturnih dobara, Ponovo potvrujui vanost odredaba Konvencije o zatiti kulturnih dobara u sluaju oruanog sukoba, sastavljene u Hagu 14. maja 1954., i istiui nunost dopune tih odredaba mjerama za jaanje njihovog sprovoenja, elei visokim ugovornim strankama Konvencije osigurati naine tjenjeg ukljuivanja u zatitu kulturnih dobara u sluaju oruanog sukoba utvrivanjem odgovarajuih postupaka, Smatrajui da bi pravila koja ureuju zatitu kulturnih dobara u sluaju oruanog sukoba trebala odraavati razvoj meunarodnog prava, Potvrujui da e pravilima obiajnoga meunarodnog prava i nadalje biti ureena pitanja koja nijesu ureena odredbama ovoga Protokola, sporazumjele su se sljedee:

Glava 1. UVOD
lan 1. Definicije U smislu ovoga Protokola: a) stranka znai dravu stranku ovoga Protokola, b) kulturna dobra znai kulturna dobra kako su definisana u lanu 1. Konvencije, c) Konvencija znai Konvenciju o zatiti kulturnih dobara u sluaju oruanog sukoba, sastavljenoj u Hagu 14. maja 1954., d) visoka ugovorna stranka znai dravu stranku Konvencije, e) pojaana zatita znai sistem pojaane zatite uspostavljen lanom 10. i 11., f) vojni cilj znai objekt koji po svojoj prirodi, smjetaju, svrsi ili upotrebi djelotvorno pridonosi vojnoj akciji i ije potpuno ili djelimino unitenje, zauzimanje ili onesposobljene prua u datim okolnostima jasnu vojnu prednost, g) protivpravno znai pod prisilom ili na drugi nain krei primjenjiva pravila unutranjeg prava okupiranog podruja ili meunarodnog prava, h) Popis znai Meunarodni popis kulturnih dobara pod pojaanom zatitom ustanovljen u skladu s lanom 27. stavom 1. takom b), i) Generalni direktor znai Generalnog direktora UNESCO-a, j) UNESCO znai Organizaciju Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu, k) Prvi protokol znai Protokol za zatitu kulturnih dobara u sluaju oruanog sukoba, sastavljen u Hagu 14. maja 1954. lan 2. Odnos prema Konvenciji Ovaj Protokol dopunjuje Konvenciju u odnosima izmeu stranaka. lan 3. Polje primjene 1. Uz odredbe koje se primjenjuju u vrijeme mira, ovaj se Protokol primjenjuje u situacijama navedenima u lanu 18. stavu 1. i 2. Konvencije te u lanu 22. stavu 1. 2. Ako neka od stranaka oruanog sukoba nije vezana ovim Protokolom, stranke ovoga Protokola ostaju njime vezane u svojim meusobnim odnosima. One e, uz to, biti vezane ovim Protokolom u odnosu na dravu stranku oruanog sukoba koja nije njime vezana ako ona prihvati odredbe ovoga Protokola, i to tako dugo dok ih primjenjuje. lan 4. Odnos izmeu glave 3. i ostalih odredaba Konvencije i ovoga Protokola Primjena odredaba glave 3. ovoga Protokola ne dira u: 1. primjenu odredaba glave I. Konvencije i glave 2. ovoga Protokola, 2. primjenu odredaba glave II. Konvencije, osim to e se, izmeu stranaka ovoga Protokola ili izmeu stranke i drave koja prihvati i primjenjuje ovaj Protokol u skladu s lanom 3. stavom 2., ako je kulturnom dobru odobrena i posebna zatita i pojaana zatita, primijeniti samo odredbe o pojaanoj zatiti.

Glava 2. OPTE ODREDBE O ZATITI


lan 5. uvanje kulturnih dobara

Pripremne mjere koje se za uvanje kulturnih dobara od predvidivih posljedica oruanog sukoba, shodno lanu 3. Konvencije preduzimaju u vrijeme mira ukljuuju, prema potrebi, izradu popisa kulturnih dobara, planiranje vanrednih mjera zatite od poara ili uruenja, pripremu za premjetanje pokretnih kulturnih dobara ili osiguranje odgovarajue zatite takvih dobara na mjestima gdje se nalaze i odreivanje nadlenih vlasti odgovornih za uvanje kulturnih dobara. lan 6. Potovanje kulturnih dobara U cilju osiguranja potovanja kulturnih dobara u skladu s lanom 4. Konvencije: a) na odstupanje na osnovu imperativne vojne potrebe u smislu lana 4. stava 2. Konvencije radi usmjeravanja neprijateljskog ina prema kulturnom dobru, moe se pozivati samo onda i tako dugo dok: (i) je to kulturno dobro svojom funkcijom pretvoreno u vojni cilj, i (ii) nema drugoga stvarno mogueg rjeenja za postizanje sline vojne prednosti kakvu prua usmjeravanje neprijateljskog ina prema tom cilju, b) na odstupanje na osnovi imperativne vojne potrebe u smislu lana 4. stava 2. Konvencije radi upotrebe kulturnih dobara za svrhe koje e ih vjerovatno izloiti unitenju ili oteenju, moe se pozivati samo onda i tako dugo dok nije mogu izbor izmeu takve upotrebe kulturnih dobara i nekoga drugog stvarno mogueg naina za postizanje sline vojne prednosti, c) odluku o pozivanju na imperativnu vojnu potrebu moe donijeti samo komandant jedinice koja je po veliini jednaka diviziji ili vea, ili jedinice po veliini manje ako okolnosti drukije ne doputaju, d) u sluaju napada zasnovanog na odluci donesenoj u skladu s takom a), mora se unaprijed dati djelotvorno upozorenje kad god to okolnosti doputaju. lan 7. Mjere opreza pri napadu Ne dirajui u ostale mjere opreza propisane meunarodnim humanitarnim pravom pri izvoenju vojnih operacija, svaka stranka sukoba mora: a) uiniti sve to je stvarno mogue kako bi provjerila da ciljevi koje e napasti nijesu kulturna dobra zatiena na osnovu lana 4. Konvencije, b) preduzeti sve stvarno mogue mjere opreza pri izboru sredstava i metoda napada kako bi se izbjeglo, i u svakom sluaju svelo na minimum, sluajno oteenje kulturnih dobara zatienih na osnovu lana 4. Konvencije, c) se suzdrati od donoenja odluke o izvoenju napada od kojega se moe oekivati da e prouzrokovati sluajno oteenje kulturnih dobara zatienih na osnovu lana 4. Konvencije, koje bi bilo prekomjerno u odnosu na predvienu stvarnu i direktnu vojnu prednost, te d) opozvati ili prekinuti napad ako postane jasno: (i) da je cilj kulturno dobro zatieno na osnovu lana 4. Konvencije, (ii) da se moe oekivati kako e napad prouzrokovati sluajno oteenje kulturnih dobara zatienih na osnovu lana 4. Konvencije, koje bi bilo prekomjerno u odnosu na predvienu stvarnu i direktnu vojnu prednost. lan 8. Mjere opreza od posljedica neprijateljstava Stranke sukoba moraju u najveoj stvarno moguoj mjeri: a) premjestiti pokretna kulturna dobra iz blizine vojnih ciljeva ili osigurati odgovarajuu zatitu na mjestima gdje se nalaze, b) izbjei smjetanje vojnih ciljeva blizu kulturnih dobara. lan 9. Zatita kulturnih dobara na okupiranom podruju 1. Ne dirajui odredbe lana 4. i 5. Konvencije, stranka koja je u cijelosti ili djelimino okupirala podruje druge stranke, zabraniti e i sprijeiti to se tie okupiranoga podruja: a) svaki protivpravni izvoz, neko drugo premjetanje ili prenos vlasnitva kulturnih dobara, b) svako arheoloko iskopavanje, osim ako je ono nedvosmisleno nuno radi uvanja, evidentiranja ili ouvanja kulturnih dobara, c) svaku promjenu ili izmjenu namjene kulturnih dobara s namjerom prikrivanja ili unitenja kulturnih, istorijskih ili naunih dokaza. 2. Svako arheoloko iskopavanje, promjenu ili izmjenu namjene kulturnih dobara na okupiranom podruju mora se izvriti u uskoj saradnji s nadlenim dravnim vlastima toga podruja, osim ako okolnosti to ne doputaju.

Glava 3. POJAANA ZATITA


lan 10. Pojaana zatita Kulturno se dobro moe staviti pod pojaanu zatitu ako ispunjava sljedea tri uslova:

a) da je to kulturna batina od najvee vanosti za ovjeanstvo, b) da je zatieno odgovarajuim unutranjim pravnim i administrativnim mjerama, kojima mu se priznaje posebna kulturna i istorijska vrijednost i osigurava najvii nivo zatite, c) da se ne upotrebljava u vojne svrhe ili za zatitu vojnih poloaja i da je stranka pod ijom se kontrolom kulturno dobro nalazi dala izjavu kojom potvruje da se tako nee upotrijebiti. lan 11. Odobravanje pojaane zatite 1. Svaka stranka mora Odboru podnijeti popis kulturnih dobara za koja namjerava zahtijevati odobrenje pojaane zatite. 2. Stranka pod ijom je nadlenou ili kontrolom kulturno dobro moe zahtijevati njegovo uvrtenje u Popis koji se ustanovljuje u skladu s lanom 27. stavom 1. takom b). Taj zahtjev sadri sve potrebne informacije koje se tiu kriterijuma spomenutih u lanu 10. Odbor moe pozvati stranku da zahtijeva uvrtenje toga kulturnog dobra u Popis. 3. Ostale stranke, Meunarodni odbor Plavog tita i druge nevladine organizacije mjerodavne strunosti mogu Odboru preporuiti odreeno kulturno dobro. U takvim sluajevima Odbor moe odluiti pozvati stranku da zahtijeva uvrtenje toga kulturnog dobra u Popis. 4. Ni zahtjev za uvrtenje kulturnog dobra smjetenog na podruju nad kojim suverenost ili nadlenost prisvaja vie od jedne drave, niti uvrtenje toga dobra u Popis, ni na koji nain ne prejudicira prava stranaka spora. 5. Nakon to primi zahtjev za uvrtenje u Popis, Odbor o zahtjevu obavjetava sve stranke. Stranke mogu, u roku od ezdeset dana, podnijeti Odboru predstavku u pogledu takvog zahtjeva. Te se predstavke trebaju temeljiti samo na kriterijumima spomenutim u lanu 10. One moraju biti odreene i odnositi se na injenice. Odbor razmatra te predstavke, s tim da, prije donoenja odluke, prui stranki koja zahtijeva uvrtenje mogunost da odgovori. Kad su takve predstavke podnesene Odboru, odluka o uvrtenju u Popis donosi se, bez obzira na lan 26., veinom od etiri petine njegovih lanova koji su prisutni i glasaju. 6. Pri odluivanju o zahtjevu Odbor bi trebao traiti savjet od vladinih i nevladinih organizacija, kao i od pojedinih strunjaka. 7. Odluka o odobrenju ili o odbijanju pojaane zatite moe se donijeti samo na osnovu kriterijuma spomenutih u lanu 10. 8. U posebnim sluajevima, kad Odbor zakljui da stranka koja zahtijeva uvrtenje kulturnog dobra u Popis ne moe ispuniti kriterijume iz lana 10. take b), on moe odobriti pojaanu zatitu pod uslovom da stranka podnositelj zahtjeva podnese zahtjev za meunarodnu pomo na osnovu lana 32. 9. im zaponu neprijateljstva stranka sukoba moe, zbog vanredne situacije, zahtijevati pojaanu zatitu kulturnih dobara koja su pod njenom nadlenou ili kontrolom, podnoenjem takvog zahtjeva Odboru. Taj e zahtjev Odbor odmah proslijediti svim strankama sukoba. U takvim sluajevima Odbor hitno razmatra predstave dotinih stranaka. Odluka o odobrenju privremene pojaane zatite donosi se, to je prije mogue, bez obzira na lan 26., veinom od etiri petine lanova Odbora koji su prisutni i glasaju. Odbor moe odobriti privremenu pojaanu zatitu oekujui ishod redovnog postupka odobravanja pojaane zatite, pod uslovom da su ispunjeni kriterijumi sadrani u lanu 10. takama a) i c). 10. Pojaana zatita kulturnog dobra odobrena je od asa njegova uvrtenja u Popis. 11. Generalni e direktor, bez odlaganja, obavijestiti Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija i sve stranke o svakoj odluci Odbora da uvrsti kulturno dobro u Popis. lan 12. Imunitet kulturnih dobara pod pojaanom zatitom Stranke sukoba osiguravaju imunitet kulturnih dobara pod pojaanom zatitom suzdravajui se od toga da takva dobra uine predmetom napada te da njih ili njihovu neposrednu okolinu upotrijebe za podrku vojnoj akciji. lan 13. Gubitak pojaane zatite 1. Kulturno dobro pod pojaanom zatitom gubi takvu zatitu samo: a) ako se takva zatita suspenduje ili ukine u skladu s lanom 14., ili b) ako i tako dugo dok je to dobro svojom upotrebom postalo vojni cilj. 2. U okolnostima navedenima u stavu 1. taki b) takvo dobro moe biti predmet napada samo: a) ako je napad jedino stvarno mogue sredstvo za okonanje upotrebe toga dobra kako je izloeno u stavu 1. taki b), b) ako su preduzete sve stvarno mogue mjere opreza u izboru sredstava i metoda napada ili, u svakom sluaju, kako bi se svela na minimum oteenja toga kulturnog dobra, c) osim ako okolnosti ne doputaju, radi nunosti neposredne samoodbrane: (i) ako je nareenje za napad dato na najviem operativnom nivou komandovanja, (ii) ako je protivnikim snagama unaprijed dato djelotvorno upozorenje kojim se zahtijeva okonanje upotrebe navedene u stavu 1. taki b), (iii) ako je protivnikim snagama dat razuman rok da poprave stanje.

lan 14. Suspenzija i ukidanje pojaane zatite 1. Kad kulturno dobro vie ne ispunjava neki od kriterijuma iz lana 10. ovoga Protokola, Odbor moe suspendovati ili ukinuti pojaanu zatitu toga dobra njegovim skidanjem s Popisa. 2. U sluaju tekog krenja lana 12. u odnosu na kulturno dobro pod pojaanom zatitom koje proizlazi iz upotrebe za pomo vojnoj akciji, Odbor moe suspendovati pojaanu zatitu toga dobra. Kad su takva krenja uzastopna, Odbor moe izuzetno ukinuti pojaanu zatitu toga dobra njegovim skidanjem s Popisa. 3. Generalni e direktor, bez odlaganja, obavijestiti Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija i sve stranke ovoga Protokola o svakoj odluci Odbora da suspenduje ili ukine pojaanu zatitu kulturnog dobra. 4. Prije donoenja takve odluke, Odbor prua strankama priliku da iznesu svoje stavove.

Glava 4. KAZNENA ODGOVORNOST I NADLENOST


lan 15. Teka krenja ovoga Protokola 1. Svaka osoba ini kazneno djelo u smislu ovoga Protokola ako namjerno i krenjem Konvencije ili ovoga Protokola izvri bilo koji od sljedeih inova: a) uini kulturno dobro pod pojaanom zatitom predmetom napada, b) upotrijebi kulturno dobro pod pojaanom zatitom ili njegovu neposrednu okolinu za podrku vojnoj akciji, c) u velikim razmjerima uniti ili prisvoji kulturno dobro zatieno Konvencijom i ovim Protokolom, d) uini kulturno dobro zatieno Konvencijom i ovim Protokolom predmetom napada, e) krau, pljaku ili otuenje kulturnih dobara zatienih Konvencijom ili vandalski postupci prema takvim dobrima. 2. Svaka e stranka usvojiti potrebne mjere kako bi u svojem unutranjem pravu propisala da su kaznena djela navedena u ovome lanu kaznena djela za koja se izrie primjerena kazna. Pritom e se stranke pridravati optih naela prava i meunarodnog prava, ukljuujui pravila kojima se pojedinana kaznena odgovornost proiruje i na osobe koje nijesu neposredni poinioci kaznenog djela. lan 16. Nadlenost 1. Ne dirajui stav 2., svaka e stranka preduzeti potrebne zakonodavne mjere kako bi uspostavila nadlenost u pogledu kaznenih djela navedenih u lanu 15. u sljedeim sluajevima: a) kad je takvo kazneno djelo poinjeno na podruju te drave, b) kad je navodni poinitelj dravljanin te drave, c) ako je rije o kaznenim djelima navedenima u lanu 15. stavu 1. taki a) c), kad se navodni poinitelj nalazi na njenom podruju. 2. to se tie vrenja nadlenosti i ne dirajui lan 28. Konvencije: a) ovaj Protokol ne sprjeava utvrivanje line kaznene odgovornosti niti utie na nadlenost suda utemeljenu na odredbama domaeg prava ili meunarodnog prava, kada se to pravo primjenjuje, a nije od uticaja na nadlenost suda koja se temelji na meunarodnom obiajnom pravu, b) osim ako drava koja nije stranka ovoga Protokola prihvati i primjenjuje njegove odredbe u skladu s lanom 3. stavom 2., pripadnici oruanih snaga i dravljani drave koja nije stranka ovoga Protokola, izuzimajui one dravljane koji slue u oruanim snagama drave koja je stranka ovoga Protokola, ne podlijeu pojedinanoj kaznenoj odgovornosti na osnovu ovoga Protokola, niti ovaj Protokol namee obavezu da se u odnosu na te osobe uspostavi nadlenost ili da se izrue. lan 17. Krivino gonjenje 1. Stranka na ijem se podruju nalazi navodni poinitelj kaznenog djela iz lana 15. stava 1. take a) c), ukoliko ne izrui tu osobu, dostavie predmet, bez izuzetka i pretjeranog odugovlaenja, nadlenim tijelima radi krivinog gonjenja i voenja postupka u skladu s domaim pravom ili ako ih je mogue primijeniti, s odredbama mjerodavnog meunarodnog prava. 2. Ne dirajui u odredbe mjerodavnog meunarodnog prava, ako se ono primjenjuje, svakoj osobi protiv koje se vodi postupak na osnovi Konvencije ili ovoga Protokola, garantuje se pravo na pravino postupanje i pravino suenje, u svim fazama postupka, u skladu s domaim pravom i meunarodnim pravom, i ni u kojem sluaju ta osoba ne uiva nepovoljnija jemstva od onih koja su priznata meunarodnim pravom. lan 18. Izruenje 1. Smatra se da su kaznena djela navedena u lanu 15. stavu 1. taki a) c) obuhvaena u svakom ugovoru o izruenju, sklopljenom izmeu stranaka prije stupanja ovoga Protokola na snagu, kao kaznena djela koja podlijeu

izruenju. Stranke se obavezuju da e takva kaznena djela obuhvatiti u svim ugovorima o izruenju koje e ubudue meusobno sklopiti. 2. Kad stranka koja izruenje uslovljava postojanjem ugovora primi zahtjev za izruenje od stranke s kojom nije vezana ugovorom o izruenju, zamoljena stranka moe, po vlastitom izboru, smatrati ovaj Protokol pravnim osnovom za izruenje to se tie kaznenih djela navedenih u lanu 15. stavu 1. taki a) c). 3. Stranke koje izruenje ne uslovljavaju postojanjem ugovora meusobno priznaju kaznena djela navedena u lanu 15. stavu 1. taki a) c) kao kaznena djela koja podlijeu izruenju, pod uslovima predvienima pravom zamoljene stranke. 4. Za svrhu izruenja za kaznena djela iz lana 15. stava 1. take a) c), kada je to potrebno, smatrae se da su ta djela poinjena, osim u mjestu izvrenja, i na podruju stranaka ija je nadlenost ustanovljena na osnovu odredbe lana 16. stava 1. lan 19. Uzajamna pravna pomo 1. Stranke e pruati uzajamnu pomo, u najveoj moguoj mjeri, tokom istranog ili kaznenog postupka ili postupka izruenja za kaznena djela iz lana 15. stava 1. take a) c), ukljuujui pomo u pribavljanju dokaza kojima raspolau i koji su potrebni za voenje postupka. 2. Svoje obaveze na osnovu stava 1. stranke izvravaju shodno svim ugovorima ili drugim sporazumima o uzajamnoj pravnoj pomoi koji meu njima postoje. U nedostatku takvih ugovora ili sporazuma, stranke uzajamno pruaju pravnu pomo u skladu sa svojim unutranjim pravom. lan 20. Razlozi za odbijanje 1. U svrhu izruenja kaznena djela navedena u lanu 15. stavu 1. taki a) c), a u svrhu uzajamne pravne pomoi kaznena djela navedena u lanu 15., ne smatraju se politikim kaznenim djelima, ni kaznenim djelima povezanim s politikim kaznenim djelima, ni kaznenim djelima podstaknutim politikim pobudama. Prema tome, zahtjev za izruenje ili za uzajamnu pravnu pomo, utemeljen na takvim kaznenim djelima, ne moe se odbiti s jedinim razlogom da se tie politikoga kaznenog djela, kaznenog djela povezanog s politikim kaznenim djelom ili kaznenim djelom podstaknutim politikim pobudama. 2. Nijedna se odredba ovoga Protokola ne smije tumaiti kao da namee obavezu izruenja ili pruanja uzajamne pravne pomoi ako zamoljena stranka ima vrste razloge da vjeruje da je zahtjev za izruenje za kaznena djela navedena u lanu 15. stavu 1. taki a) c), ili zahtjev za uzajamnu pravnu pomo to se tie kaznenih djela navedenih u lanu 15., podnesen radi krivinog gonjenja ili kanjavanja osobe zbog njene rase, vjeroispovijesti, nacionalnosti, etnikog porijekla ili politikog miljenja, ili da bi udovoljenje zahtjevu bilo tetno za poloaj te osobe iz bilo kojega od tih razloga. lan 21. Mjere u pogledu ostalih krenja Ne dirajui lan 28. Konvencije, svaka e stranka usvojiti one zakonodavne, administrativne ili disciplinske mjere koje bi mogle biti potrebne radi suzbijanja sljedeih inova kad su izvreni namjerno: a) svake upotrebe kulturnih dobara krenjem Konvencije ili ovoga Protokola, b) svakog protivpravnog izvoza, nekoga drugog premjetanja ili prenosa vlasnitva kulturnih dobara s okupiranoga podruja krenjem Konvencije ili ovoga Protokola.

Glava 5. ZATITA KULTURNIH DOBARA U ORUANIM SUKOBIMA KOJI NEMAJU MEUNARODNI KARAKTER
lan 22. Oruani sukobi koji nemaju meunarodni karakter 1. Ovaj se Protokol primjenjuje u sluaju oruanog sukoba koji nema meunarodni karakter i koji izbije na podruju jedne od stranaka. 2. Ovaj se Protokol ne primjenjuje na situacije unutranjih nemira i napetosti, kao to su pobune, izolovani i sporadini postupci nasilja te drugi postupci sline prirode. 3. Ni na koju odredbu ovoga Protokola ne moe se pozivati a da to bude na tetu suverenosti ili odgovornosti vlade da svim zakonitim sredstvima odrava ili ponovo uspostavi pravni poredak ili da brani nacionalno jedinstvo i teritorijalnu cjelovitost drave. 4. Nijedna odredba ovoga Protokola ne dira u primarnu nadlenost stranke, na ijem je podruju izbio oruani sukob koji nema meunarodni karakter, u pogledu krenja navedenih u lanu 15. 5. Ni na koju odredbu ovoga Protokola ne moe se pozivati kao na opravdanje za direktno ili indirektno mijeanje, iz bilo kojega razloga, u oruani sukob ili u unutranje ili spoljne poslove stranke na ijem je podruju taj sukob izbio. 6. Primjena ovoga Protokola na situaciju spomenutu u stavu 1. ne utie na pravni poloaj stranaka sukoba. 7. UNESCO moe strankama sukoba ponuditi svoje usluge.

Glava 6. INSTITUCIONALNA PITANJA


lan 23. Sastanak stranaka 1) Sastanak stranaka sazvae se istovremeno s Generalnom konferencijom UNESCO-a i koordinirano sa Sastankom visokih ugovornih stranaka, ako je Generalni direktor sazvao takav sastanak. 2) Sastanak stranaka donosi svoj poslovnik. 3) Funkcije Sastanka stranaka su sljedee: a) birati lanove Odbora, u skladu s lanom 24. stavom 1., b) potvrivati smjernice koje je Odbor izradio u skladu s lanom 27. stavom 1. takom a), c) davati uputstva o tome kako e se Odbor koristiti Fondom i osigurati nadzor nad tim, d) razmatrati izvjetaje koje Odbor podnosi u skladu s lanom 27. stavom 1. takom d), e) razmatrati svaki problem koji se odnosi na primjenu ovoga Protokola i, prema potrebi, davati preporuke. 4) Na zahtjev najmanje jedne petine stranaka Generalni direktor saziva vanredni Sastanak stranaka. lan 24. Odbor za zatitu kulturnih dobara u sluaju oruanog sukoba 1. Ovim se osniva Odbor za zatitu kulturnih dobara u sluaju oruanog sukoba. On je sastavljen od dvanaest stranaka koje bira Sastanak stranaka. 2. Odbor se sastaje jedanput godinje na redovnom zasjedanju, a na vanrednim zasjedanjima kad to procijeni potrebnim. 3. Pri odreivanju sastava Odbora stranke nastoje osigurati pravinu zastupljenost razliitih svjetskih regija i kultura. 4. Stranke lanice Odbora za svoje predstavnike biraju osobe koje su strune na polju kulturne batine, obrane ili meunarodnog prava i nastoje, meusobno se savjetujui, osigurati da Odbor u cjelini sjedini odgovarajue struno znanje na svim tim poljima. lan 25. Trajanje mandata 1. Stranka se bira u Odbor za razdoblje od etiri godine, a moe se odmah ponovo izabrati samo jedanput. 2. Bez obzira na odredbe stava 1., trajanje mandata polovine lanova izabranih na prvom izboru prestaje na kraju prvog redovnog zasjedanja Sastanka stranaka nakon onoga na kojemu su bili izabrani. Te lanove rijebom odreuje predsjednik toga Sastanka nakon prvog izbora. lan 26. Poslovnik 1. Odbor donosi svoj poslovnik. 2. Veina lanova ini kvorum. Odluke Odbora donose se dvotreinskom veinom lanova koji glasaju. 3. lanovi ne uestvuju u glasanju o bilo kojoj odluci o kulturnim dobrima koja su pogoena oruanim sukobom kojega su stranke. lan 27. Funkcije 1. Funkcije su Odbora sljedee: a) izraditi smjernice za sprovoenje ovog Protokola, b) odobriti, suspendovati ili ukinuti pojaanu zatitu kulturnih dobara te ustanoviti, aurirati i unaprjeivati Popis kulturnih dobara pod pojaanom zatitom, c) pratiti i nadzirati sprovoenje ovoga Protokola i potpomagati identifikaciju kulturnih dobara pod pojaanom zatitom, d) razmatrati i komentarisati izvjetaje stranaka, prema potrebi traiti razjanjenja i pripremati vlastiti izvjetaj za Sastanak stranaka, e) primati i razmatrati zahtjeve za meunarodnu pomo na osnovu lana 32., f) odluivati o korienju Fonda, g) svaka druga funkcija koju bi mu dodijelio Sastanak stranaka. 2. Funkcije Odbora obavljaju se u saradnji s Generalnim direktorom. 3. Odbor sarauje sa meunarodnim i nacionalnim vladinim i nevladinim organizacijama iji su ciljevi slini onima Konvencije, Prvoga protokola i ovoga Protokola. Radi pomoi u obavljanju svojih funkcija, Odbor moe na svoje sastanke pozvati, u savjetodavnom svojstvu, ugledne strukovne organizacije, poput onih koje imaju slubene veze s UNESCO-om, ukljuujui Meunarodni odbor Plavog tita (ICBS) i njegova temeljna tijela. Predstavnici Meunarodnog centra za izuavanje, ouvanje i restauraciju kulturnih dobara (Rimski centar) i Meunarodnog odbora Crvenog krsta (ICRC) mogu se takoe pozvati u savjetodavnom svojstvu.

lan 28. Sekretarijat Odboru pomae Sekretarijat UNESCO-a, koje priprema dokumentaciju Odbora i dnevni red njegovih sastanaka i osigurava izvrenje njegovih odluka. lan 29. Fond za zatitu kulturnih dobara u sluaju oruanog sukoba 1. Ovim se osniva Fond u sljedee svrhe: a) dodijeliti finansijsku ili drugu pomo za pomo pripremnim ili drugim mjerama koje treba preduzeti u vrijeme mira shodno, uz ostalo, s lanom 5., lanom 10. takom b) i lanom 30., te b) dodijeliti finansijsku ili drugu pomo za pomo vanrednim, privremenim ili drugim mjerama zatite kulturnih dobara u razdoblju oruanog sukoba ili obnove koja slijedi odmah nakon prestanka neprijateljstava, u skladu, uz ostalo, s lanom 8. takom b). 2. Fond djeluje kao depozitarni fond, u skladu s finansijskim propisima UNESCO-a. 3. Sredstva iz Fonda koriste se iskljuivo u svrhe koje Odbor odobri u skladu s uputstvima odreenima u lanu 23. stavu 3. taki c). Odbor moe prihvatiti doprinose namijenjene odreenom programu ili projektu, pod uslovom da je Odbor odluio o sprovoenju takvog programa ili projekta. 4. Prihode Fonda ine: a) dobrovoljni doprinosi stranaka, b) doprinosi, darovi i legat: (i) drugih drava, (ii) UNESCO-a ili drugih organizacija iz sistema Ujedinjenih nacija, (iii) drugih meuvladinih ili nevladinih organizacija, i (iv) javnih ili privatnih tijela, ili pojedinaca, c) sve kamate koje Fondu pristiu, d) zarade od prikupljenih priloga i zarade s priredaba organizovanih u korist Fonda, e) svi ostali prihodi odobreni direktivama koje su primjenjive na Fond.

Glava 7. IRENJE INFORMACIJA I MEUNARODNA POMO


lan 30. Diseminacija 1. Stranke e nastojati primjerenim sredstvima, posebno obrazovnim i informativnim programima, jaati cijenjenje i potovanje kulturnih dobara od cjelokupnoga stanovnitva. 2. Stranke e, to je vie mogue, razglaavati ovaj Protokol i u vrijeme mira i u vrijeme oruanog sukoba. 3. Sve vojne ili civilne vlasti koje su u vrijeme oruanog sukoba odgovorne za primjenu ovoga Protokola moraju u potpunosti poznavati njegov tekst. U tu e svrhu, ovisno od sluaja, stranke: a) ugraditi u svoje vojne propise uputstva i preporuke o zatiti kulturnih dobara, b) izraditi i sprovoditi, u saradnji s UNESCO-om te mjerodavnim vladinim i nevladinim organizacijama, mirnodopske programe obuke i obrazovanja, c) meusobno saoptavati, posredovanjem Generalnog direktora, informacije o zakonima, administrativnim odredbama i preduzetim mjerama radi sprovoenja taaka a) i b), d) to je bre mogue, meusobno saoptavati, posredovanjem generalnog direktora, zakone i administrativne odredbe koje usvoje radi osiguranja primjene ovoga Protokola. lan 31. Meunarodna saradnja U sluajevima tekih krenja ovoga Protokola, stranke se obavezuju djelovati zajedniki, posredovanjem Odbora, ili pojedinano, u saradnji s UNESCO-om i Ujedinjenim nacijama, shodno Povelji Ujedinjenih nacija. lan 32. Meunarodna pomo 1. Stranka moe od Odbora zatraiti meunarodnu pomo za kulturna dobra pod pojaanom zatitom, kao i pomo za pripremu, izradu i sprovoenje zakona, administrativnih odredaba i mjera navedenih u lanu 10. 2. Stranka sukoba koja nije stranka ovoga Protokola, ali prihvata i primjenjuje odredbe u skladu s lanom 3. stavom 2., moe od Odbora zatraiti primjerenu meunarodnu pomo. 3. Odbor donosi pravila o podnoenju molbi za meunarodnu pomo i odreuje mogue oblike te pomoi. 4. Stranke se podstiu na davanje tehnike pomoi svake vrste, posredovanjem Odbora, onim strankama ili strankama sukoba koje to trae. lan 33. Pomo UNESCO-a

1. Stranka se moe obratiti UNESCO-u za tehniku pomo u organizaciji zatite svojih kulturnih dobara, naroito to se tie pripremnih mjera koje treba preduzeti kako bi se osiguralo uvanje kulturnih dobara, preventivnih i organizacionih mjera za vanredna stanja te izrade nacionalnih popisa kulturnih dobara ili u pogledu svakoga drugog problema koji proizlazi iz primjene ovoga Protokola. UNESCO prua takvu pomo u granicama svojega programa i mogunosti. 2. Stranke se podstiu na pruanje tehnike pomoi na dvostranom i viestranom nivou. 3. UNESCO je ovlaen o tim pitanjima samoinicijativno davati predloge strankama.

Glava 8. IZVRAVANJE OVOGA PROTOKOLA


lan 34. Sile zatitnice Ovaj se Protokol primjenjuje u saradnji sa silama zatitnicama, ija je dunost da titi interese stranaka sukoba. lan 35. Postupak mirenja 1. Sile zatitnice pruaju dobre usluge u svim sluajevima kad to ocijene korisnim u interesu kulturnih dobara, posebno ako postoji nesaglasnost izmeu stranaka sukoba o primjeni ili u tumaenju odredaba ovoga Protokola. 2. U tu svrhu, svaka od sila zatitnica moe, na poziv jedne stranke, Generalnog direktora ili samoinicijativno, strankama sukoba predloiti sastanak njihovih predstavnika i, posebno, vlasti odgovornih za zatitu kulturnih dobara, ako je to primjereno, na podruju neke drave koja nije stranka sukoba. Stranke sukoba dune su sprovesti predloge o sastanku koji su im podneseni. Sile zatitnice predloie strankama sukoba osobu koja pripada nekoj dravi koja nije stranka sukoba ili koju predloi Generalni direktor, a koja e se pozvati da u svojstvu predsjednika uestvuje na takvom sastanku. lan 36. Mirenje ako nema sila zatitnica 1. U sukobu u kojemu nijesu imenovane sile zatitnice, Generalni direktor moe pruiti dobre usluge i djelovati u svakom drugom obliku mirenja ili posredovanja radi rjeenja neslaganja. 2. Predsjednik Odbora moe, na poziv jedne stranke ili glavnog direktora, strankama sukoba predloiti sastanak njihovih predstavnika i, posebno, vlasti odgovornih za zatitu kulturnih dobara, ako je to primjereno, na podruju neke drave koja nije stranka sukoba. lan 37. Prevodi i izvjetaji 1. Stranke e prevesti ovaj Protokol na svoje slubene jezike i priloiti te slubene prevode Generalnom direktoru. 2. Stranke e svake etiri godine Odboru dostavljati izvjetaje o sprovoenju ovoga Protokola. lan 38. Odgovornost drava Nijedna odredba ovoga Protokola o pojedinanoj kaznenoj odgovornosti ne utie na odgovornost drava prema meunarodnom pravu, ukljuujui ratne odtete.

Glava 9. ZAVRNE ODREDBE


lan 39. Jezici Ovaj je Protokol sastavljen na arapskom, engleskom, francuskom, kineskom, ruskom i panskom jeziku, s tim da je tih est tekstova jednako vjerodostojno. lan 40. Potpisivanje Ovaj e Protokol nositi datum 26. mart 1999. Bie otvoren za potpisivanje svim visokim ugovornim strankama u Hagu od 17. maja do 31. decembra 1999. lan 41. Ratifikacija, prihvaanje ili odobrenje 1. Ovaj Protokol podlijee ratifikaciji, prihvatanju ili odobrenju visokih ugovornih stranaka koje su ga potpisale, u skladu s njihovim odnosnim ustavnim postupkom. 2. Isprave o ratifikaciji, prihvatanju ili odobrenju polau se kod Generalnog direktora. lan 42. Pristupanje

1. Ovaj e Protokol biti otvoren za pristup visokim ugovornim strankama od 1. januara 2000. 2. Pristup se ostvaruje polaganjem isprave o pristupu kod Generalnog direktora. lan 43. Stupanje na snagu 1. Ovaj Protokol stupa na snagu tri mjeseca nakon to bude poloeno dvadeset isprava o ratifikaciji, prihvatanju, odobrenju ili pristupu. 2. Poslije toga on stupa na snagu za svaku stranku tri mjeseca nakon polaganja njene isprave o ratifikaciji, prihvatanju, odobrenju ili pristupu. lan 44. Stupanje na snagu u situacijama oruanog sukoba U situacijama predvienima u lanu 18. i 19. Konvencije, za stranke koje su poloile isprave o ratifikaciji, prihvatanju, odobrenju ili pristupu prije ili nakon poetka neprijateljstava ili okupacije, Protokol stupa na snagu odmah. U takvim e sluajevima Generalni direktor na najbri mogui nain dostaviti obavjetenja predviena u lanu 46. lan 45. Otkazivanje 1. Svaka stranke moe otkazati ovaj Protokol. 2. Otkaz se notifikuje pisanom ispravom koja se polae kod Generalnog direktora. 3. Otkaz poinje proizvoditi dejstvo godinu dana nakon prijema isprave o otkazu. Meutim, ako u asu isteka te godine stranka koja otkazuje uee u oruanom sukobu, otkaz nee proizvesti uinak do prestanka neprijateljstava i u svakom sluaju tako dugo dok se ne zavre operacije vraanja kulturnih dobara. lan 46. Obavjetenja Generalni e direktor obavijestiti sve visoke ugovorne stranke, kao i Ujedinjene nacije, o polaganju svih isprava o ratifikaciji, prihvatanju, odobrenju ili pristupu predvienih u lanu 41. i 42. te o otkazima predvienima u lanu 45. lan 47. Registrovanje u Ujedinjenim nacijama U skladu s lanom 102. Povelje Ujedinjenih nacija, ovaj e se Protokol registrovati u Sekretarijatu Ujedinjenih nacija na zahtjev Generalnog direktora. U potvrdu toga su potpisani, propisno ovlaeni, potpisali ovaj Protokol. Sastavljeno u Hagu 26. marta 1999., u jednom jedinom primjerku koji se polae u arhive UNESCO-a, a kojega e se vjerni ovjereni prepisi dostaviti svim visokim ugovornim strankama.

You might also like