Apstrakt Razvoj i proliferacija mobilnih drutvenih mrea imaju potencijal da modifikuju naine na koje se ljudi povezuju i uzajamno djeluju

u javnom prostoru. Ovi servisi dozvoljavaju novu vrstu informacija i njihov upliv u javne prostore i, kao takvi, mogu preurediti drutvene i prostorne prakse. Dodgeballse koristi kao case study mobilnih drutvenih mrea. Na osnovu godinjeg kvalitativnog istraivanja u oblasti, ovaj lan istrauje kako se Dodgeball koristio za olakavanje drutvene kongregacije u javnim prostorima i poinje da iri nae razumijevanje tradicionalnog poimanja prostorne i drutvene interakcije. Polazei od koncepta ogranienog prostora, ovaj lanak ispituje kako se ideja mobilne komunikacije i javnih prostora savladava u svakodnevnoj praksi i korienju mobilnih drutvenih mrea. Kljune rijei Mobilni telefoni, mobilne drutvene mree, ogranieni prostor, javni prostor, drutvena interakcija Bilo bi lako vjerovati da je tehnologija komunikacije uvijek dozvoljavala ljudima da prevaziu vremenske i prostorne barijere. Ljudi su uvijek koristili telegraf, telefon, televiziju, raunare i internet zbog podjele informacija i interakcije preko vremenskih i geografskih granica. U nekim sluajevima, tehnologija komunikacije je ak podstakla promjenu i ubrzavanje protoka informacija. Usponom elektronske i mrene tehnologije, naunici su sugerisali da je drutvena interakcija postala veoma odvojena od vremena i prostora (Giddens, 1991; Meyrowitz, 1985). Ljudi mogu koristiti internet i mobilnu tehnologiju da bi se povezali sa prijateljima i porodicom irom svijeta . Dok telekomunikacija dozvoljava ljudima da se poveu sa udaljenim osobama, sugerisanje da ova tehnologija ini lokalne veze i odnose beznaajnim bi bila pretjerano uproavanje. U sutini, postoji rastui pokret pomaganja ljudima u korienju telekomunikacija u svrhu povezivanja sa drugim licima u lokalu. Servisi poput CraigsList.com, MeetUp.com i Plazes.com koriste internet da bi olakali povezivanje meu ljudima zavisno od geografske blizine. Nedavno, servisi koji povezuju ljude u lokalu su se pored interneta proirili i na oblast mobilne telefonije . Pristupnost i mobilnost ovog ureaja predlae da ljudi mogu koristiti ove servise da bi se povezali sa ljudima iz lokala u stvarnom vremenu, prilikom svog prolaska kroz gradove. Ljudi sve vie koriste mobilne drutvene mree da bi promijenili naine na ko je se sastaju i svoju interakciju u javnom prostoru. Skoro 50 miliona ljudi irom svijeta su ukljueni u drutveno umreavanje (Shannon, 2008). Ovi servisi dozvoljavaju lanovima da pristupe mreama prijatelja ili potencijalnih prijatelja pomou svojih mob ilnih telefona. Poput websajtova drutvenih mrea (boyd and Ellison, 2007; Ellison et al., 2007), nove mobilne drutvene mree se mogu koristiti za gradnju i ojaavanje drutvenih veza (Humphreys, 2007). Ove mobilne drutvene mree mogu olakati protok nove vrste informacija u javne prostore i kao takve mogu preurediti drutvene i prostorne prakse . Ovaj lanak poinje istraivati kako se ovi novi mobilni servisi mogu koristiti da olakaju drutvenu interakciju u javnim prostorima. Priam o karakteru interakcija do kojih dolazi prilikom korienja mobilnih drutvenih mrea i ispitujem kako se ljudi povezuju pomou mobilnih telefona sa drugim ljudima u njihovom gradu.

lanak poinje razmatranjem literature koja se odnosi na urbane javne prostore i drutvenu interakciju. Upuivanjem na istorijsku ulogu telekomunikacija u gradu, pokuavam da kontekstualizujem korienje mobilnih drutvenih mrea kao ne potpuno radikalnih ili novih, ve kao sljedei korak u zamrenoj meuzavisnosti izmeu komunikacione tehnologije i urbanog ivljenja. Zatim navodim case study mobilnih drutvenih veza, Dodgeball, i razmatram sakupljanje podataka i postupke analize. Zatim uvodim koncept ograniavanja kao sredstva hvatanja smisla uobiajenosti koja nastaje meu stanovnicima drutvenog prostora koji uestvuju. Objanjavam kako informatori Dodgeballa koriste servis da drutveno koordiniraju i okupljaju se sa drugima u urbanim javnim prostorima. Zakljuujem dokazujui da su prostorni faktori od velikog znaaja u posredovanoj komunikaciji i sugeriem kako bi se ovo istraivanje moglo proiriti i na druge drutvene medije. Urbani javni prostor i drutvena interakcija Javni prostor ima vanu ulogu u urbanim sredinama i moe sluiti kao utoite od bunog gradskog ivota. Kada koristim termin javni prostor, mislim na fizika mjesta koja nisu domestic, a razlikuju se u odnosu na svoju relativnu dostupnost poput dens klubova, parkova, restorana, barova, kafea, ulice, itd. (Lofland, 1998; McCarthy, 2001). Dok bi neki ograniili javne prostore na nekomercijalna fizika mjesta sakupljanja poput parkova ili plaza (Carr et al., 1992), ja ukljuujem vie polu-javne potroake prostore poput kafea i barova, jer ti prostori esto slue istoj drutvenoj funkciji kao mjesta socijalizacije i rekreacije. Kao to Zukin tvrdi (1995), postoji intenzivno prilagoavanje javnih prostora u urbane centre; gdje se koristi opsenija definicija javnog prostora, to ukljuuje polu-javna potroaka mjesta, preciznije oslikavajui svakodnevnu praksu urbanog ivota van kue i posla. Javni prostori takoe slue kao vano mjesto drutvene interakcije . Po Carru et al. (1992: 45): Javna mjesta omoguavaju neobavezna okupljanja tokom dnevnog ivota koja mogu povezivati ljude dajui svojim ivotima smisao i mo. Javna mjesta omoguavaju ljudima da se okupljaju i socijalizuju van kue i posla . Oldenburg (1991) naziva neka od ovih mjesta drutvenog okupljanja, treim mjestima. Ovo su mjesta gdje se ljudi mogu okupiti zbog neobavezne ali znaajne socijalizacije bez pretjeranih drutvenih ili linih obaveza. Ova vresta javne interakcije moe umanjiti stresove sa posla nudei oputajui zabavan drutveni kontakt (Carr et al., 1992; Oldenburg, 1991). Gradovi su tipino karakterisani razlikama po skoro svakoj drutvenoj osnovi: rasi, klasi, religiji, seksualnosti, obrazovanju, politikoj ideologiji, pa ak i temperamentu. Ovako do drutvenosti na urbanim javnim mjestima moe doi meu ljudima iz veoma razliitih miljea. Ipak, mogu postojati drutveni inhibitori za zapoinjanje konverzacije u javnosti (Goffman, 1963, 1971). Ljudima sa zajednikim osobinama je mnogo lake da uestvuju nego ljudima koji nemaju zajednikih osobina (Carr et al., 1992). Mobilne drutvene mree tee olakavanju nekih izazova interakcije u javnosti. Ovi servisi koriste mobilnu tehnologiju da olakaju razmjenu socijalnih ili lokacionalnih informacija meu korisnicima sa ciljem podsticanja interakcije licem u lice. Jedna mobilna drutvena mrea, Dodgeball, je posebno kreirana da olaka socijalizaciju na javnim mjestima. Ovaj lanak ispituje prostorne prakse povezane sa ovim servisom . Prostorne prakse se odnose na svakodnevno proivljena iskustva i kretanja kroz socijalni i fiziki prostor (Certeau, 1984). Istraujui uobiajene prakse povezane sa

korienjem mobilnih drutvenih mrea, mogu se shvatiti znaenje i opaeni efekti usvajanja tehnologije i prepoznati socijalne implikacije za korisnike. Istraivai su poeli da piu o posebnim ulogama mobilnih i sveprisutnih tehnologija u gradu. Townsend (2000) sugerie da mobilna tehnologija mijenja urbani metabolizam ubrzavajui razmjenu informacija do mjere kada moe prouzrokovati predstavu grada u stvarnom vremenu. Ova studija tei da razmotri grad budunosti u svakodnevnim iskustvima korisnika Dodgeballa i kao takva istrauje proivljenu kompleksnost korienja mobilnih drutvenih mrea u gradu. Case study: Dodgeball Dodgeball je bila usluga u posjedu Googla i osnovana u Njujorku, koja je dozvolila korisnicima da obavijeste line mree prijatelja kada su u njihovim lokalnim barovima i restoranima putem svojih mobilnih telefona. Ovaj servis je zahtijevao da se pridrui sistemu drutvene mree i to besplatno. lanovi su uspostavili drutvenu mreu Dodgeball pozivajui ljude da budu njihovi prijatelji a onda bi takoe mogli vidjeti i prijatelje svojih prijatelja, slino Facebooku i MySpaceu (boyd and Ellison, 2007). Umjesto da posebno zovu ili alju poruke svakom pojedincu na Dodgeballu, korisnici bi poslali jednu tekstualnu poruku (takozvanu check-in poruku) na Dodgeball, koji bi zatim poslao tu poruku njihovim prijateljskim mreama obavjetavajui ih gdje su bili i da su zainteresovani da se sastanu. npr, prijatelj bi mogao dobiti poruku u kojoj pie, Vaa prijateljica, Lee, je u irskom pabu (Ulica 19. i Volnat). Zato ne svratiti i pozdraviti se ili se samo prijaviti da bi joj rekli gdje ste. Dodgeball je prvobitno korien da olaka susret sa nekom drutvenom mreom prijatelja u lokalnim javnim prostorima. Dodgeball je takoe integrisao Google Maps u svoj servis tako da korisnici mogu vidjeti mapu tih check in lokacija kao i check in lokacija svojih prijatelja. Koristei mape, korisnici bi mogli dobiti vizuelnu predstavu svojih d rutvenih izlazaka. Ove mape su prvobitno bile dostupne na Dodgeball websajtu, ali im se takoe moglo pristupiti ukoliko lan Dodgeballa ima pametni telefon sa mogunou internet konekcije. U svojoj prvoj godini, Dodgeball je registrovao oko 15,000 korisnika (Terdiman, 2005). Ovo je bio posljednji prijavljeni broj korisnika jer je Google preuzeo kompaniju sredinom 2005. Obzirom da je broj korisnika konstantno rastao uz proliferaciju drutvenih medija i mobilne tehnologije u narednih nekoliko godina, Google nije javno objavio nikakve podatke o korisnicima. Dodgeball je zvanino prestao sa radom u januaru 2009. godine , ali je Google pokrenuo Google Latitude koji dozvoljava korisnicima da vide gdje su im prijatelji u tom trenutku na Google Map.1 Poput Dodgeball, Google Latitude nudi korisnicima mogunost saoptavanja njihovih lokacija prijateljima potem mobilnih telefona ili raunara . Google Latitude je tehnoloki napredniji od Dodgeballa. Kao mobilni servis, Dodgeball se oslanjao na tekstualne poruke kojima se slala informacija o lokaciji ka i od korisnika. Google Latitude zavisi od mobilne tehnologije pametnih telefona, tako da e korisnici vjdjeti samo lokaciju svojih prijatelja na Google Map preko svojih mobilnih telefona a ne zavisiti od primanja tekstualnih poruka sa lokacijama svojih prijatelja. Funkcija objave lokacije Dodgeballa i Google Latitudea je veoma slina osnova svakog servisa. Sakupljanje podataka i analiza

Becker (1998) i Lofland et al. (2006) predlau korienje naturalistikih i open-ended metoda sa ciljem prouavanja drutvenih interakcija jer se tako dozvoljava ljudima korienje sopstvenog jezika da bi opisali drutvene prakse koje su ugraene u njihove svakodnevne ivote. U ovom svijetlu, sproveo sam kvalitativni terenski rad prouavajui Dodgeball kao mobilnu drutvenu mreu. Dodgeball je prvobitno odabran kao case study jer je bio jedna od najranijih dostupnih drutvenih mobilnih mrea u SAD -u (Terdiman, 2005). Googlova investicija je takoe sugerisala dugoronu odrivost servisa (Benner, 2005). Dodgeball je jedino bio dostupan u veim gradovima u SAD-u i tako postao korisno soivo kroz koje se mogao posmatrati odnos izmeu urbanih prostornih praksi i mobilnih drutvenih mrea. Sakupljanje podataka je poelo u novembru 2005. godine i okonano u novembru 2006. Sproveden je 21 temeljni intervju sa korisnicima Dodgeballa iz 7 gradova u SADu. Obzirom da sistem Dodgeballa ne dozvoljava korisnicima lako slanje poruka ljudima koji nisu Dodgeball friends, ostvario sam kontakt sa osnivaem Dodgeballa, Dennisom Crowleyjem, i pitao ga da li bi pomogao da se regrutuju uesnici. Crowley je poslao emailove sa pozivnicama glavnim korisnicima u nekoliko gradova. Uz to, koristio sam snowball uzorke na osnovu tih intervjua. Ukupno, intervjuisao sam 13 korisnika pomou Crowleyjevog uvoda i 8 korisnika sa uzorkom snowball od prvobitnih 13. Ovi uesnici su bili jedni od aktivnijih korisnika Dodgeballa u SAD-u i samim tim ne predstavljaju iskljuivo sve Dodgeball korisnike. Uz intervjue, analizirao sam poruke poslane kroz grupu korisnika Dodgeballa u sedminom periodu u oktobru 2006. godine da bi se ispitali trendovi u tajmingu, jeziku i blizini. Takoe sam intervjuisao Crowleyja da bih razumio pozadinu i kontekst Dodgeballa kao mobilne drutvene mree. Intervjuisao sam 9 ena i 12 mukaraca, starih od 23-30 godina. Geografski, ivjeli su u ikagu (n = 1), Los Anelesu (n = 2), Mineapolisu (n = 4), Njujorku (n = 9), Filadelfiji (n = 3), San Francisku (n = 1) i Sijetlu (n = 1). Obavio sam terenski dio posla u Filadelfiji, Njujorku i Mineapolisu i stoga sam bio u stanju da intervjuiem vie korisnika iz ovih gradova. Drugi intervjui su obavljeni putem telefona. Sve intervjue sam snimio i transkribovao da bih osigurao tanost sadraja. Moj obzervacioni terenski rad u Njujorku i Mineapolisu je ukljuivao sastanke sa uesnicima u studiji navee i posmatranje kako koriste Dodgeball da bi koordinirali sastanke sa drugima u polu-javnim mjestima poput barova i restorana. Ukupno, posmatrao sam est korisnika Dodgeballa u Njujorku i 3 korisnika u Mineapolisu. Takoe sam obavio posmatranje uesnika gdje sam i ja bio aktivan lan Dodgeballa u Filadelfiji oko godinu dana. Pozvao sam prijatelje da koriste Dodgeball i koristio servis da bih koordinisao dio moje socijalizacije u gradu u toj godini. Moje posmatranje korisnika je prije svega bilo sredstvo da se bolje upoznam sa raznim tehnolokim aspektima servisa. Tokom projekta, iskoristio sam utemeljenu teoriju (Glaser and Strauss, 1967). Umjesto linearnog sakupljanja podataka i naknadne analize istih nakon obavljenog sakupljanja, Koristio sam konstantni komparativni metod da iterativno sakupim i analiziram biljeke sa terena i intervjuiem zapise da bih identifikovao teme i kategorije u procesu . Inicijalne teme koje su se pojavile su ukljuile koncepte koji se odnose na prostor poput javnih, lokalnih privatnih i susjedskih. Kada su ove inicijalne teme ustanovljene, koristio sam QSRs N6 da bih pomogao organizaciji i sistematizovanju kodiranja transkripcija i biljeki sa terena. Nastavio sam sa sakupljanjem i analizom podataka dok nije dolo do teorijske zasienosti, kada su svi novo sakupljeni podaci mogli biti shvaeni i pouzdani kroz

kategorijski i teoretski radni okvir uspostavljen od prethodnog sakupljanja podataka i analiza (Glaser and Strauss, 1967). Maxwell (1996) sugerie da provjere lanova mogu biti vano sredstvo da se po dstkne minimizovanje prijetnji validnosti u kvalitativnom istraivanju . Stoga sam poslao razliite djelove analize i biljeki osnivau Dodgeballa i etvorici drugih uesnika da bih dobio povratne informacije o interpretacijama i zakljucima koje sam zabiljeio . Nijedna provjera lanova nije uzrokovala bilo kakve sugerisane promjene nalaza . Konana napomena o mom sakupljanju podataka se odnosi na viestruke take komunikacije, interakcije i posmatranja korisnika. Razmjena komunikacija sa informatorima o mobilnim drutvenim mreama je bila i direktna i indirektna . Mogao sam direktno sakupljati podatke o ovim sistemima posmatranjem ponaanja korisnika (npr. ta su ljudi naveli u njihovim profilima ili gdje sam ih posmatrao prilikom korienja servisa). Veina podataka o korienju je, ipak, sakupljena indirektno iz formalnih samoizjanjavanja ljudi tokom intervjua. Iako nemam razloga da mislim da su me korisnici lagali o njihovom korienju, ne mogu u sluaju potrebe provjeriti njihove odgovore. Jako svjesni da su intervjuisani, neki uesnici su moda obavljali odreenu ulogu radnika na mobilnoj drutvenoj mrei'. Ovo izvoenje, ipak, je jednako vano kao razumijevanje kulturnih normi. ak i izvoenje prenosi oekivanja, stavove i vjerovanja o tome kako mobilne drutvene mree treba da funkcioniu.2 Glaser and Strauss (1967: 68) predlau sakupljanje razliitih djelova podataka sa ciljem potkrjepljivanja zakljuaka. Moji djelovi podataka su ukljuivali temeljne i neformalne intervjue i sa korisnicima i sa osnivaem Dodgeballa, terensko posmatranje, posmatranje uesnika, analize primjera Dodgeball tekstualnih poruka i analizu tampe o Dodgeballu. Sve ukupno, ovi razliiti izvori podataka mogu triangulirati nalaze , smanjiti prijetnje validnosti (Maxwell, 1996) i obezbijediti bogatiju, puniju sliku prostornih praksi povezanih sa Dodgeballom kao mobilnom drutvenom mreom. Lokalizovanje Pri poetnom ispitivanju vrsta interakcije koje se deavaju u upotrebi mobilnih drutvenih mrea, od pomoi je malo ire ih kontekstualizovati u kategorije urbanih drutvenih prostora. Lofland (1998) je prepoznao tri vrste urbanog drutvenog prostora: javni, lokalni i privatni. Javni prostori su teritorije koje karakteriu stranci, dok su privatni prostori teritorije koje karakteriu poznata lica i line mree . Lofland sugerie da trea vrsta urbanih prostora postoji negdje izmeu javnih i privatnih prostora , naime, lokalno. Lokalni prostori su teritorije koje karakterie 'smisao uobiajenosti meu poznanicima i susjedima koji su ukljueni u interpersonalne mree koje se nalaze u okviru zajednica (Lofland, 1998: 10). Susjedstva su primjeri lokalnih prostora. Nema nita inherentno u karateristikama fizikog prostora to ga ini lokalnim ili javnim. Lofland koristi termin realm (podruje) prije nego prostor da bi opisao kako su te karakteristike drutveno definisane. Uz to, lokalna podruja mogu biti veoma kontekstualna. Lokalno podruje jedne osobe moe drugoj osobi biti javno podruje. Na primjer, nekada ljudi mogu osjetiti kada uu u lokalno podruje gdje ljudi oko njih izgleda da se poznaju meu sobom ali doljak oigledno nije lan zajednice. Mobilne drutvene mree i lokalizacija prostora

Mobilne drutvene mree mogu pomoi pretvaranju javnih podruja u lokalna podruja postupkom lokalizacije. Lokalizacija se moe definisati kao proces stvaranja, dijeljenja i razmjene informacija, socijalno i lokacionalno, da bi se doprinijelo smislu uobiajenosti meu grupom ljudi u javnom prostoru. Dijeljenje informacija kroz mobilne drutvene mree moe pomoi doprinoenju smislu upoznatosti meu korisnicima u urbanim javnim prostorima. Stvaranje upoznatosti Dodgeball lanovi su dijelili informacije o sebi kada su slali check in poruke o svojoj trenutnoj lokaciji u gradu. Dodgeball je distribuirao informacije o i u okviru mrea ljudi u veoma gustim urbanim centrima koji mogu ponuditi stotine javnih lokacija u okviru prenika od jedne milje. anse da se sretnu prijatelji u susjednoj lokaciji nisu velike obzirom da postoji 10 lokacija u oblasti od tri bloka, scenario tipian za Lower East Side u Njujorku. Ljudi su koristili Dodgeball da bi slali i primali informacije o sebi i prijateljima, koje mogu lokalozovati javna podruja u kojima se nalaze . Znajui gdje se ljudi iz Dodgeballa nalaze, korisnici su mogli da razaznaju drutvene relacije koje mogu imati ukoliko bi otili na lokaciju sa koje su se njihovi prijatelji javili: [Dodgeball] je veoma pasivan nain otkrivanja gdje se tvoji prijatelji nalaze . Mislim, moete samo sjedjeti i znati gdje se ljudi nalaze u... Takoe je od pomoi uetati u neko mjesto i znati ko je tu (Taylor, Njujork)
3

Taylor je koristio Dodgeball da otkrije gdje su mu prijatelji tako da kada bi doao na odreeno mjesto, ve je bio upoznat sa tim koji bi mu prijatelji sa Dodgeballa bili tamo. Taylor je, poput ostalih Dodgeball informanata, koristio servis da provjeri lokalnu scenu prije nego joj se pridrui. Razmjenom socio-lokacionalih informacija putem Dodgeballa, bive javno podruje se moe transformisati u lokalno podruje gdje se moe imati osjeaj upoznatosti sa licima koja se nalaze na tom mjestu. Abby, drugi uesnik iu Njujorka, je sugerisala da je Dodgeball posebno koristan kada je u posjetu doao prijatelj koji nije iz grada. Koristei Dodgeball, mogla je odabrati mjesto gdje e poi na kojem poznaje ljude. Abby je spomenula da ovo ne samo da je uinilo da ona izgleda posebno popularno (naroito ako njen prijatelj koji nije iz grada nije korisnik Dodgeballa), ve takoe obezbijedilo da postoji mnogo novih ljudi koje e njen prijatelj da sretne. Dodgeball je pomogao Abby da ima osjeaj upoznatosti sa lanovima Dodgeballa na raznim mjestima u gradu prije naputanja njenog stana . Lokalizacija ukljuuje dijeljenje informacija tako da ljudi imaju osjeaj upoznatosti sa drugima u javnom proistoru. Dijeljenjem svojih lokacija putem Dodgeballa, grupe prijatelja su mogle dogovoriti sastajanje. Koordiniranje grupe koja e se sresti u gradu je u sutini kompleksnije nego koordiniranje dvije individue. Dodgeball je olakao ovaj proces odailjui informaciju o lokaciji meu mreama prijatelja , kao i prijatelja svojih prijatelja. lanovi su mogli koristiti Dodgeball check-in da stvore drutvenu mapu gdje se njihovi prijatelji nalaze u gradu. Dok ljudi razmjenjuju pruke putem Dodgeballa, korisnici poinju da kreiraju socijalni pejza oko njih. Kada se lanovi Dodgeballa sakupe na javnim mjestima, mogu doivjeti ta mjesta kao lokalna podruja umjesto kao javna podruja zbog svojih poznatih drutvenih odnosa na tim podrujima . Lokalizacija i prostorna praksa

Jedan nain na koji su informanti Dodgeballa bili u mogunosti da koordiniraju okupljanje je pomou postupka ponovnog usmjeravanja. Ponovno usmjeravanje se odnosi na sposobnost ljudi da reaguju na informacije koje su dobili putem svog mobilnog telefona da promijene putovanja koja su ve u toku (Ling and Yttri, 2002). Mobilne tehnologije dozvoljavaju sinhronu posredovanu komunikaciju u tranzitu, neto to se ranije nije moglo tako lako ostvariti. Grupe prijatelja su mogle koristiti Dodgeball da bi reagovale na ovu komunikaciju neposredno to bi reuzultiralo promjenom njihove planirane rute. Dva informanta su sugerisala da ponovno usmjeravanje izgleda bolje funkcionie u Njujorku, nego u Los Anelesu ili Mineapolisu. Osniva Dodgeballa, Dennis Crowley, objanjava zato: Svako eta [u Njujorku], tako da su staze kojima idemo tako prohodne. Nije vano idete li uz blok ili preko bloka. Ili preko dva bloka, a zatim ovuda. Tako da izgleda kao da moemo promijeniti nain kako e oni doivjeti grad , makar u maloj mjeri. Tako da je kao da obino idem ovim putem, ali u umjesto toga poi onim putem. Tako da vam mogu rei koliko puta sam iskusio situaciju kada je prosjeni utorak i ja izaem iz metroa i moj telefon pone da dobija neki signal i ja etam kui i neko mi predstavl ja smetnju na sjevernoj strani pa onda koristim drugi put umjesto predvienog. Znate, male stvari poput tih. Ali ukoliko je od pomoi da se sretnem sa nekim ljudima sa kojima se obino ne srijeem, onda je kao da idem kui i traim neto drugo da radim , tada ba dobro funkcionie. (Dennis Crowley, Njujork) Crowley sugerie da iako ljudi mogu imati uobiajene staze kroz grad , ove staze su prohodne i mogu se promijeniti u zavisnosti od socijalnih i lokacionalnih informacija dostupnih pomou Dodgeballa. Ponovno usmjeravanje je dio prostorne prakse korienja mobilne drutvene mree u gradu. Tri glavna faktora su doprinijela tome da li su lanovi koristili poruke Dodgeballa da bi koordinirali sakupljanje u javnim prostorima irom grada: tajming, prostorna blizina i vrijeme putovanja. Nekada tajming primanja check in poruke nije pogodan za ponovno usmjeravanje. Na primjer, grupa ljudi je moda upravo ula u bar, naruila pie i namjeravala da ostane kada su primili neiju drugu check in poruku. Druga uobiajena prepreka koja se odnosi na tajming je da bi informati primili poruku upravo kad bi stigli kui navee. Nekoliko mojih informanata su spomenuli da onda kada bi stigli kui na kraju dana nisu bili raspoloeni da se sastanu sa prijateljima kao to bi bili da su primili check in poruku dok su i dalje bili na poslu. Udaljenost od lica koje je poslalo check in poruku je takoe koila ponovno usmjeravanje. Ovo je bilo naroito istina za uesnike Dodgeballa sa kojima sam priao u geografski ratrkanim gradovima poput Los Anelesa ili San Franciska. U nekim sluajevima, nije neophodno udaljenost ta koja je prepreka nekom za ponovno usmjeravanje ve vrijeme putovanja. Na primjer, jedan informant, Nick, ivi u Bruklin Hajtsu, dok nekoliko njegovih prajatelja ive u Vilijemsburgu (drugi dio Bruklina). Nije lako doi metroom od Bruklin Hajtsa do Vilijemsburga: Imam par bliskih prijatelja u razliitim djelovima Bruklina, ali ako neko ivi u Vilijemsburgu, isto mi je kao da ive u Dersiju. Tamo neu ii. (Nick, Njujork)

Zbog sistema javnog transporta, Nicku bi bilo lake da se sastane sa drugima u djelovima Menhetna nego u djelovima Bruklina. Na ovaj nain udaljenost i lakoa putovanja zajedno su doprinijele tome da li e lanovi ponovo planirati svoje rute ili nee to je rezultat korienja Dodgeballa. Kada su tajming, udaljenost i vrijeme putovanja odgovarajui, ipak, informanti navode da su koristili Dodgeball da bi ponovo usmjerili rute sa ciljem sastajanja sa drugima. Na primjer, Livingston je opisao no gdje su ti faktori koji su odgovarali okupljanju bili pogodni: Mislim da je najivopisnije vrijeme mog korienja Dodgeballa bilo u sljedeoj situaciji, posvaao sam se sa mojom djevojkom i bio sam veoma nervozan. Znate, bili smo na korak do raskida, a ja sam se osjeao tako da nisam htio da idem kui. To je bilo mrano, sumorno mjesto. Bio sam bukvalno skoro u metrou, i dobio Dodgeball, bio je to Sima. I shvatio sam da je bio ba iza ugla, i mislim da je ovo bio jedan od nekoliko puta kada sam stvarno visio sa Simom po njegovoj elji i tada smo postali stvarno dobri prijatelji, znate, to se sve desilo uzrokovano potpunom promjenom moje noi . Mogao sam samo poi kui i ne raditi nita, izaao sam i zavrio upoznajui jo Siminih prijatelja i postali smo stvarno dobri prijatelji. (Livingston, Njujork) Za Livingston, ni tajming, ni udaljenost, ni vrijeme putovanja nisu bili prepreka da se sretne sa Simom. U nekim okolnostima, neki od ovih faktora moe biti prepreka , ali socijalni kontekst je takav da su ponovno usmjeravanje i susret bili vrijedni toga. Na primjer, Leonard opisuje no kada je ve bio kui, ali je odluio da se nae sa prijateljima u klubu: Kada sam poeo koristiti Dodgeball, upoznao sam tu djevojku, samo prijateljicu, i javila se ba blizu mog stana. I poslao sam joj tekstualnu poruku, u kojoj je pisalo, O, Boe, ivim dva bloka daleko. I rekla je, Pa, izai da igramo! I tako sam zavrio srijeui se sa tom djevojkom i njenim prijateljima u tom baru koji je bio par blokova daleko od mog stana. I od tada sam upoznao mnogo drugih ljudi. Ne druim se vie toliko mnogo sa tom djevojkom. Ali sam u neku ruku sreo sve njene prijatelje i postao prijatelj sa njima. (Leonard, Los Aneles) Iako je Leonard ve bio kui, socijalni kontekst povezan sa blizinom check-in doprinio je njegovom ponovnom usmjeravanju. Poenta koju je Leonard imao povodom susreta sa tom enom te noi je takoe dio lokalizacije javnosti. Kada su informanti koristili Dodgeball, mogli su se takoe susresti sa prijateljima svojih prijatelja. Iako sam sistem podrava nuenje notifikacija prijateljevom prijatelju , obino ne bi radio ili bi ga ljudi iskljuili. Ipak, informanti bi opisali sastanak sa prijateljima svojih prijatelja kada bi poli u bar. Ovo se nije desilo zato to ih je sistem Dodgeballa obavijestio o novoj osobi, ve zato to jer ih je njihov prijatelj jednostavno upoznao. Ljudi su koristili Dodgeball da olakaju susrete i zatim bi nastavili da dijele informacije lino da bi se bolje upoznali sa ljudima u okruenju. Na primjer, Nick je rekao kako je Dodgeball indirektno olakao drutvenu povezanost: Teko je rei da li sam ih upoznao preko Dodgeballa jer to nekako implicira da sam ih upoznao na sajtu ili da su se pokazali kao prijatelji prijatelja i da sam poeo da priam sa njima. . . . Zbog Dodgeball efekta', zavrio sam sa grupama ljudi koji su doveli

svoje prijatelje koje sam takoe upoznao. Tako da na neki nain, da, upoznao sam ih tako jer Dodgeball kreira atmosferu gdje ljudi mogu pukom sreom upoznati one sa kojima su. (Nick, Njujork) Nick je upoznao ljude indirektno preko Dodgeballa srijeui se sa drugim lanom Dodgeballa koji je sa sobom poveo druge prijatelje. Iako Nick nije moda posta sjajan prijatelj sa ovim novim ljudima, dobro je bio svjestan ko je oko njega prilikom ovog neobaveznog upoznavanja i sluajnih susreta. Indirektno i direktno, Dodgeball informanti su razmijenili socijalne i lokacionalne informacije da bi podstakli upoznatost i lokalizovali javna podruja. Ova vrsta neobaveznih sastanaka takoe sugerie potencijalno premotavanje glavne socijalne funkcije Dodgeballa slino onoj ustanovljenoj na sajtovima socijalnih mrea (Ellison et al., 2007). Susjedstvo Susjedstva predstavljaju vana lokalna podruja u okviru gradova . Na nekoliko naina susjedstva su bila od znaaja za informante Dodgeballa. Kao prvo, umjesto da se javljaju sa posebne lokacije u gradu, 15 od 21 informanta Dodgeballa su se prije javljala (check in) iz susjedstva. Nekada su ovi korisnici slali poruku o izlasku u neko susjedstvo da bi unaprijed obavijestili ljude gdje e biti te veeri: Drugi nain na koji koristim [Dodgeball], je da kaem, hej, veeras e dosta nas biti u Beltaunu ili Kapitol Hilu. To je neto kao javljanje (checking in) u susjedstvima umjesto na lokacijama, Biemo u ovoj oblasti. Samo primarnim ljudima. Neto kao, Ukoliko elite da budete sa nama noas, idite ovamo, i odatle moemo koristiti Dodgeball da bi se stvarno sreli. (Kirk, Sijetl) Kirk je nekada koristio Dodgeball da unaprijed obavijesti ljude gdje e biti kasnije te veeri da bi olakao susrete. Prije nego da naroito alje poruke o susjedstvu, nekada se korisnik ustvari javljao (check in) sa odreene lokacije sa namjerom da obavijesti prijatelje da je u susjedstvu ali se nee sresti na toj trenutnoj lokaciji. Na primjer, Livingston opisuje konverzaciju koju je vodio sa prijateljem koji nije razumio zato bi se javio iz radnje prije nego sa mjesta na kojem e se stvarno druiti: Javio sam se iz Apple Store, i nastavlja, Zato se javlja iz Apple Store? Kao da je meni znaajno to si u Apple Store! ja kaem, Pa, ideja je da se javim sa lokacije koja je nekom blizu, tako da ukoliko se neko nalazi u toj oblasti, moemo se vidjeti, druiti ili sl. (Livingston, Njujork) Livingston bi se nekad javio sa mjesta ne zato to bi htio da se tamo nae sa drugima, ve da vidi da li mu je neko od prijatelja u susjedstvu. Na ovaj nain, koristio je Dodgeball da vidi da li bi ova oblast grada mogla postati lokalno podruje gdje bi imao osjeaj socijalne upoznatosti sa drugim korisnicima Dodgeballa koji se nalaze blizu. Drugi nain na koji se pojam susjedstva uvruje prilikom korienja Dodgeballa je kada su prijatelji u susjedstvima svojih prijatelja. Nekoliko Dodgeball informanata su rekli da bi se javili ponekad u nekom susjedstvu jer su znali da im prijatelji ive tamo : Nekada u se namjerno javiti iz odreenog susjedstva kada se tamo nalazim i znau da u vidjeti te osobe jer tamo ivi. (Deirdre, Mineapolis)

Stvarno sam svjestan kada sam blizu ljudi. To je kao kad prilazite pored neijeg stana i pomislite, Boe, trebao bih da ih pozovem. Ali u Njujorku, to ne radimo. Jednostavno ne svraamo. Ovo je neto kao na nain svraanja. Kao da jednostavno moram negdje da sjednem i naruim kafu ili neto. Javiu se ukoliko sam pored neijeg stana da vidim da li su tu. (Nick, Njujork) Nickov komentar naroito identifikuje drutvene norme gradskog ivota za svoje prijatelje. Uopteno govorei, ak i ako je neko u susjedstvu prijatelja, ne bi stao pored njihovog stana. Ali sa Dodgeballom, korisnici bi mogli nonalantno obavijestiti prijatelje da su blizu njihove kue bez drutveno-udnog svraanja. Iako je Nick bio u lokalnom podruju svog prijatelja, srijetanjem sa svojim prijateljem mogao bi iskoristiti upoznatost susjedstva za svoju sopstvenu socijalizaciju. Umjesto da narue privatno podruje svog prijatelja, lanovi su mogli koristiti Dodgeball da upozore prijatelje kada se nalaze u njihovim susjedstvima ili lokalnim podrujima. Putovanje Ljudi su takoe koristili Dodgeball da lokalizuju javni prostor kada putuju sa grupom ljudi. Na primjer, nekoliko uesnika iz Njujorka su spomenuli korienje Dodgeballa na South by Southwest, godinjem festivalu muzike/filma/tehnologije u Ostinu, u Teksasu. Velika grupa kolega kolega i prijatelja je bila na festivalu i koristila Dodgeball da bi osigurala sastanak poznatih ljudi u nepoznatom gradu: Bila sam na South by Southwest. To se inilo kao najgua aktivnost Dodgeballa ikad. Javila bih se na mjesto i tamo bi bilo oko 40 Dodgeball korisnika. (Enid, Njujork) Koristila sam [Dodgeball] malo u Ostinu kada sam bila tamo na South by Southwest. Ali opet, ljudi koji su bili tamo su bili svi moji prijatelji iz Njujorka ili su bili ljudi iz oblasti tehnologije, iako ja nisam tamo dola zbog tehnologije. Tako da su je ljudi koristili, ali su to bili ljudi koje znam iz Njujorka. (Elicia, Njujork) Iako neki od ovih informanata nikada ranije nisu bili u Ostinu, zbog korienja Dodgeballa, imali su osjeaj ko i to je oko njih . Lofland (1998) tvrdi da se neije doivljavanje prostora zasniva na drutvenim odnosima te osobe na tom mjestu. Obzirom da je bilo toliko korisnika Dodgeballa u Ostinu zbog festivala, ovi informanti su doivjeli neke od barova u Ostinu kao poznate. Korienje Dodgeballa je doprinijelo smislu drutvene upoznatosti u nepoznatim uslovima dozvoljavajui grupi prijatelja da koordinira okupljanjem u sluaju putovanja . Uprkos nepoznavanju mjesta deavanja ili grada, i poznavanju sopstvenog grada , nepoznato mjesto bi moglo postati lokalno podruje dijeljenjem lokacionalnih i socijalnih informacija putem Dodgeballa. Korisnici moda nikada ranije nisu bili u tom odreenom baru, ali obzirom da su koordinirali sa prijateljima putem Dodgeballa, postojao je osjeaj upoznatosti nakon ulaenja u njega na osnovu drutvenih odnosa koji su karakterisali podruje. Lokalizacija bez okupljanja Drutvena interakcija i koordinacija meu grupama prijatelja moe nekad biti kompleksna drutvena igra. Ne olakavaju sve informacije koje se razmijene putem Dodgeballa okupljanje ljudi u javnom prostoru; u sutini, nekada su olakavale

izbjegavanje ljudi u javnom prostoru. Dijeljenjem informacija putem Dodgeballa, lanovi su se mogli upoznati sa lokacijom ljudi koji su u njihovoj mrei. Kao to Kirk nie opisuje, nekada su ljudi koristili ove informacije da koordiniraju okupljanjem, a u drugim sluajevima su ljudi koristili ove informacije da aktivno izbjegnu okupljanje : Kirk (Sijetl): Mda ste tip osobe koja eli da zna gdje su [vai Dodgeball prijatelji] zato to elite da im se pridruite ili zato to ne elite da im se pridruite. esto znate da je interesantno da vam dvoznanost dozvoljava da ga koristite na vie naina. Lik koji sprovodi intervju: Kao ukoliko znate da je neko izaao u odreeni bar, izbjei ete to mjesto? Kirk: Da. Misli, zvui malo zlobno, ali ovo je mali grad. U sutini ga ne koristim tako, ali ima par ljudi za koje znam da ga tako koriste. I ako niste direktni prijatelji, moe se koristiti kao da ste sa nekim ko poznaje nekog, koji vam daje do znanja, O, da, tvoj bivi momak je u Twistu tako da ne bi trebali da idemo tamo. Socijalna interakcija je kompleksno dogovaranje. Iste informacije razmijenjene putem Dodgeballa su mogle biti koriene da se olakaju susreti kao i da se izbjegne odreena osoba. Nekada Dodgeball informanti nisu izbjegavali odreenu osobu, ve su koristili Dodgeball da bi eliminisali potencijalna mjesta za druenje. Na primjer, Enid sugerie da je nekada koristila Dodgeball da izbjegne odreenu drutvenu scenu: Nekada dobijete tekstualnu poruku da je svako na nekom mjestu i moda ste se umorili i nemate energije da se nosite sa tim. Onda se osjeate, Moda emo ii negdje drugo. Kao da vam je bilo previe i samo elite da budete na nekom mirnom mjestu. (Enid, Njujork) Kada je Enid bila umorna, trebalo joj je mjesto gdje e da se opusti sa prijateljicom a ne odlzak u neki buni bar. Koristei Dodgeball, mogla je predvidjeti kakva e scena biti na tom odreenom mjestu na osnovu check in poruka koje je primila. U ovom sluaju, obzirom da je upoznata sa drutvenom scenom na odreenom mjestu dolo je do izbjegavanja, a ne do susrijetanja. Kao to ovi primjeri navode, prostorna praksa povezana sa korienjem Dodgeballa je bila veoma kontekstualizovana i dinamina. Na osnovu situacije, upoznatost sa raznim urbanim prostorima je mogla voditi do razliiti h drutvenih odluka i kretanja kroz grad. Razmatranje Sheller (2004) tvrdi da postoji velika vrijednost u istraivanju kompleksnosti i zbrkanosti interkonekcija izmeu fizikog prostora, mobilne komunikacije i ljudi . Stoga, uprkos ispitivanju korienja mobilne drutvene mree, pokuao sam da upravljam razumijevanjem Dodgeballa kao samostalne mree. Fokusiranjem na svakodnevne prostorne prakse korisnika Dodgeballa, pokuao sam da pokaem kako se ista tehnologija moe koristiti i da olaka i izbjegne socijalizaciju u urbanim javni m mjestima. Dok su neki sugerisali da tehnologije mobilne komunikacije doprinose zamagljivanju granica izmeu javnih i privatnih (Hoflich, 2006; Puro, 2002; Sheller, 2004; Sheller i Urry, 2003), Loflandov (1998) koncept lokalnog postaje alternativno soivo kroz koje se

razumije kompleksnost privatnosti i javnosti obzirom da se odnosi na urbanu komunikaciju i prostorne prakse. Jedan od ciljeva ovog projekta je da istrai ulogu prostorne prakse u mobilnim drutvenim mreama i da prilikom toga uvede razmatranje prostora u istraivanje sajta drutvene mree kao i u istraivanje komunikacije posredstvom raunara . Uprkos 25godinjoj istoriji istraivanja komunikacije posredstvom raunara , uloga fizike prostorne i socijalne prostorne prakse je relativno zanemarena na terenu.4 Mnogo uzbuenja u vezi sa komunikacijom posredstvom raunara je bilo oko mogunosti prevazilaenja vremena i prostora (Castells, 2000; Poster, 1990; Wellman et al., 2003); ipak, vremenska i prostorna pitanja sigurno i dalje utiu na komunikaciju i interakciju. Nove komunikacione tehnologije su moda promijenile prostorne i vremenske granice , ali je posredovana komunikacija i dalje oblikovana u skladu sa lokacionalnim i drutveno prostornim faktorima. Wilken (2008: 47) zagovara potrebu ispitivanja naina na koji mobilni mediji utiu i oblikuju mjesta i doivljavanje mjesta , i nain na koji je korienje mobilnog telefona integrisano u svakodnevne ivotne tokove. Ova studija je bila pokuaj poinjanja davanja odgovora na takvo pitanje. U ovom lanku, sugerisao sam da Dodgeball omoguava razmjenu socijalnih i lokacionalnih informacija da bi podstakao prelaz sa javnih na lokalna podruja olakavanjem upoznatosti i uobiajenosti meu lanovima u javnom prostoru . Obzirom da su podruja drutveno definisana, ne postoji nita inherentno u fizikim (ili virtuelnim) prostorima to ih ini javnim ili lokalnim. Dodgeball informanti su razmijenili informacije tako da mogu triangulirati socijalne mape mrea njihovih prijatelja , gdje bi bili upoznati sa nekim drutvenim relacijama u okviru odreenih urbanih mjesta prije nego to stignu . Proces lokalizacije se moe koristiti i na alternativne naine. Informacije razmijenjene putem Dodgeballa su se koristile da bi se izbjegle odreene lokacije ili ljudi. Kompleksnost socijalne interakcije i prostorne prakse je izraena kroz studiju svakodnevne upotrebe mobilnih drutvenih mrea. Lokalizacija javnih podruja putem mobilnih drutvenih mrea je vaan razvoj jer , kao to Lofland (1998) sugerie, mnoge tehnologije su doprinijele 'privatizaciji urbanog prostora. Tehnoloki razvoji poput telefona, kanalizacije, sistema vodovoda i grijanja , poboljane isporuke pote, vozila i sl., su 'pretvorile odustajanje od uestvovanja u javnom podruju pravom opcijom (Lofland, 1998: 144). Mobilne drutvene mree poput Dodgeballa mogu podstai uestvovanje u javnom podruju oslanjajui se na i istovremeno prikazujui estetsko zadovoljstvo javnog podruja ukljuujui javnu socijalizaciju, neoekivanost i gomilanje ljudi (Lofland, 1998). Mobilne drutvene mree ne mijenjaju fundamentalno ko sa kim ima interakciju u javnom prostoru, ve proces lokalizacije sugerie suptilne i vane promjene na naine kako korisnici mobilnih drutvenih mrea mogu doivljavati urbani prostor i djelovati u njemu. Moda je onda jedna od uloga mobilnih drutvenih medija uiniti urbanu sredinu toplijom i poznatijom. Umjesto da mobilne drutvene mree pomognu ljudima da pronau ljubav njihovog ivota ili svog novog najboljeg prijate lja, prihvatljivija i realistinija uloga ove tehnologije je samo da uini javni socijalni ivot u gradu poznatijim . Stoga, vano je napomenuti da je korienje mobilnih drutvenih medija samo meu relativno malom elitnom grupom ljudi koji su to rano usvojili. Mobilne drutvene mree nee u potpunosti promijeniti urbanu okolinu za sve ljude. Ali oni koji ih koriste, mogu iskusiti grad na nove naine.

Uloga Dodgeballa i drugih mobilnih drutvenim mrea je u olakavanju socijalne povezanosti, ipak, javljaju se vana pitanja o potencijalnoj socijalnoj insularnosti koj a moe nastati iz korienja ovih sistema. I Thom-Santelli (2007) i Crawford (2008) upozoravaju da mobilni socijalni softver moe dovesti do homofilnih tendencija prije nego do proirivanja i premoavanja drutvenih krugova. Lokalizacija se desila meu grupom korisnika Dodgeballa, ne meu svim licima koja su bila u odreenom javnom prostoru. Obzirom da sam otkrio da su Dodgeball informanti upoznali nove ljude prilikom korienja servisa, vrsta ljudi koje su sreli su bili prijatelji prijatelja i samim tim su sliniji njima to se tie demografskih karakteristika poput godina i obrazovanja . Dodgeball je osnovan sa ciljem unaprjeivanja socijalne molekularizacije (Humphreys, 2007), gdje su se korisnici kretali kroz grad u kolektivnim grupama. Budue istraivanje treba empirijski da ispita da li je ova insularnost endemska za Dodgeball, mobilne drutvene mree, ili ire govorei socijalne medije. Ova studija predlae nekoliko drugih istraivakih pravaca. Otkad je ova studija poela, druge mobilne drutvene mree poput Loopt i Google Latitude su se pojavile i bilo bi znaajno ispitati da li dolazi do lokalizacije i na ovim drugim mreama . U smislu kontinualnog rasta sajtova drutvenih mrea (boyd i Ellison, 2007), budue istraivanje moe takoe ispitati da li se lokalizacija prua i na mobilne aplikacije ovih mjesta i ispituje da li ovi servisi podstiu razmjenu informacija sa ciljem obezbjeivanja osjeaja upoznatosti korisnika u urbanim mjestima. Koncept socijalnih podruja (Lofland, 1998) se moe proiriti na ire ispitivanje socijalnih medija. Umjesto poimanja javnih i lokalnih podruja kao fizikih teritorija u gradovima koje karakteriu njihove socijalne relacije, mogla bi se proiriti podruja bi se mogla proiriti tako to bi se ukljuila online mjesta. Ovako, kao to su trea mjesta (Oldenburg, 1991) proirena na online igre (Steinkuehler i Williams, 2006), moglo bi se tvrditi da se privlanost nekih online prostora moe shvatiti kroz koncept lokalnih podruja. Na primjer, moda se Facebook moe shvatiti kao lokalno podruje, to jest, mjesto upoznatosti i komfora zbog drutvenih relacija koje su tamo. Budue istraivanje treba nastaviti da ispituje kako socijalno-prostorne metafore mogu proiriti razumijevanje novih medija. Priznanja Autor je zahvalan Annenberg koli komunikacije i Fondaciji za urbanu komunikaciju za finansiranje ove studije. Takoe je zahvalna Cornells New Media and Society Group i recenzentima za njihove povratne informacije i korisne sugestije.