PRIRUNIK ZA PARNINI POSTUPAK

ZA SUDIJE

BOSNE I HERCEGOVINE
Prema konceptu sutkinje Carolyn Engel Temin, Sud ope nadlenosti, Prvi sudski okrug Pensilvanije, Filadelfija, Pensilvanija, SAD, biva meunarodna sutkinja, Sud Bosne i Hercegovine AUTORI MATERIJALA: Carolyn Engel Temin Biljana Novak, predsjednica Opinskog suda u Tuzli Vahida Halilovi, sutkinja (Osnovni sud Doboj) Predrag Krsmanovi, sudija (Kantonalni sud Tuzla) Fatima Imamovi, sutkinja (Kantonalni sud Zenica) Mirsada Dindo, sutkinja (Okruni sud Istono Sarajevo) Fatima Mrdovi, sutkinja (Kantonalni sud Sarajevo) Koordinator/moderator projekta: Zlatko Osmanovi, vii pravni savjetnik, Projekat razvoja sektora pravosua Prevele: Vanda Mandi, efica prevodilakog ureda Violeta Brdar, prevoditeljica Adisa Okeri-Zaid, prevoditeljica

PREDGOVOR
U toku 2006. godine, Projekat Razvoj sektora pravosua, kojeg je finansirao USAID, u sklopu Inicijative model sudova, poeo je pruati tehniku pomo u oblasti efikasnog upravljanja predmetima u krivinom i graanskom postupku. JSDP je angairao iskusnu ameriku sutkinju, Carolyn Engel Temin, kao kratkoronog eksperta; i u periodu od septembra 2006. godine do februara 2009. godine, sutkinja Temin je odrala veliki broj obuka za sudije koji rade u krivinom i graanskom referatu u sudovima u cijeloj Bosni i Hercegovini. Za vrijeme provedeno sa sudijama u BiH, sutkinja Temin esto je spominjala prirunik koji sudije u SAD-u imaju na svom stolu kao brzi podsjetnik prilikom suenja u graanskim ili krivinim postupcima. U daljem razgovoru sa pravnicima koji su radili u Projektu, sutkinja Temin je spomenula da je bila autor prirunika za krivini postupak za sudije u svojoj matinoj dravi Pensilvaniji 1986. godine. Taj prirunik od tada redovno upotrebljavaju sudije u Pensilvaniji, koji rade u sudovima ope nadlenosti, koji su slini kantonalnim i okrunim sudovima u BiH. Nakon toga je JSDP, u saradnji sa sutkinjom Temin i domaim sudijama, odluio da izradi sline prirunike za sudije u BiH, i to jedan za graanski postupak i jedan za krivini postupak. Slinog formata, oba prirunika imala bi slinu namjenu da olakaju svakodnevni rad sudijama, te da mladim sudijama i strunim saradnicima na jednom mjestu osiguraju uzorke dokumentacije koja e im trebati u njihovom radu. Prirunici su osmiljeni tako da u najveoj moguoj mjeri prate poglavlja i sadraj zakona o krivinom postupku i zakona o parninom postupku FBiH i RS-a, kako bi se korisnici lake snalazili. Svako poglavlje predstavlja zasebnu cjelinu i sadri relevantne lanove zakona, kontrolne liste, formalne razgovore, te tipske obrasce, za dokumenta koja su esto u upotrebi, kao to su rjeenja, sudske odluke, presude i nalozi. JSDP je okupio iskusne sudije parniare i kriviare, iz prvostepenih i drugostepenih sudova Federacije BiH i Republike Srpske. Veina sudija dolazila je iz sudova koji su uestvovali u Inicijativi model sudova JSDP-a, koji je u okviru svojih petogodinjih aktivnosti promovirao napredne tehnike iz oblasti sudske administracije, Program evropskih standarda, koji se odnosio na rad sudova i na renoviranje zgrada sudova. Sudije su se podijelile u dvije radne grupe kako bi izradile prirunike za graanski i krivini postupak. Radne grupe poele su sa radom u novembru 2007. godine, a kompletan materijal za oba prirunika zavren je do februara 2009. godine. Za to vrijeme odrano je po 12 sastanaka radnih grupa (pojedinanih i zajednikih), a lanovi
3

radnih grupa su izmeu sastanaka radili prema pojedinanim zaduenjima. U skladu sa dogovorenom metodologijom, na sastancima se diskutiralo o svim materijalima pojedinanih lanova, nakon ega su usvajani konani tekstovi koje su odobrili svi lanovi radne grupe. Takvi tekstovi su zatim prevoeni na engleski da bi ih pregledala sutkinja Temin. Ona je takoer radila i na pojedinim poglavljima koja su bila diskutirana i odobravana od strane radne grupe. Zbog budetskih i vremenskih ogranienja, sutkinja Temin je uglavnom radila iz SAD-a, i svega se nekoliko puta sastala sa lanovima radnih grupa u BiH. Ovaj pristup se pokazao uspjenim i mogao bi biti koriten u buduim projektima koji u sebi nose saradnju meunarodnih i domaih eksperata. Imajui u vidu da e se ovi prirunici morati redovno aurirati, u zavisnosti od izmjene zakona i sudskih praksi, uvez prirunika je osmiljen tako da dozvoljava brze i jeftine izmjene pojedinih poglavlja. Zbog planiranog zavretka JSDP-a u maju 2009. godine, izmeu Projekta i Visokog sudskog i tuilakog vijea BiH potpisan je Memorandum o razumijevanju, kojim e se osigurati da e potrebne izmjene i dopune prirunika biti uraene na vrijeme, te biti dostavljene sudovima.VSTV je ovlastio stalne radne grupe, iji lanovi e se okupljati jednom ili dva puta godinje u smislu rada na izmjenama i dopunama prirunika, u zavisnosti od izmjena relevantnih zakona. (Napomena: Zbog neodloivog termina objavljivanja, ovi prirunici ne odraavaju izmjene zakona koje su se desile nakon 30. novembra 2008. godine. Iste e biti ukljuene u narednu verziju). JSDP bi se posebno elio zahvaliti sudijama, lanovima radnih grupa. Njihovo znanje i iskustvo omoguili su izradu ovih prirunika. Shvatajui vanost prirunika, lanovi radnih grupa posvetili su dobar dio svog slobodnog vremena radu na prirunicima, sa velikim entuzijazmom i bez ikakve naknade. USAID, koji je financirao JSDP, nada se da e ovi prirunici postati za sudije u BiH ono to ve dugo vremena predstavljaju za sudije u SAD-u istinski korisni, praktini vodii za sudije, koji e njihov svakodnevni rad uiniti lakim i efikasnijim. VISOKO SUDSKO I TUILAKO VIJEE PROJEKAT RAZVOJA SEKTORA PRAVOSUA USAID-A Maj, 2009.

[Sav materijal u ovom priruniku, ukljuujui i njegove izmjene, predstavlja autorsko djelo i vlasnitvo VSTV-a. Njegovo ponovno tampanje, umnoavanje ili koritenje u komercijalne svrhe, a bez izriite prethodne pismene saglasnosti VSTV-a, zabranjeno je. Sva prava pridrana.]
4

Sadraj

I. OPA NAELA II. SUDIJSKA ETIKA III. NADLENOST IV. STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI ZASTUPNICI V. TUBA I ODGOVOR NA TUBU VI. DOKAZI VII. PRIPREMNO ROITE VIII. MEDIJACIJA I SUDSKA NAGODBA IX. GLAVNA RASPRAVA X. IZUZEE XI. NEPOTIVANJE SUDA XII. PREKID POSTUPKA XIII. SUDSKE ODLUKE XIV. ALBE (SAMO POSTUPAK PRVOSTEPENOG SUDA) XV. SUDSKE MJERE OSIGURANJA XVI. TROKOVI XVII. PRAVNA POMO XVIII. POSEBNI POSTUPCI

NAPOMENA: RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE U OKVIRU SVAKOG POJEDINANOG POGLAVLJA NAVEDENE SU IZ ZAKONA O PARNINOM POSTUPKU FEDERACIJE BIH I REPUBLIKE SRPSKE.
5

POGLAVLJE I OPA NAELA

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE .............................................. 9 Temeljna naela o neovisnosti sudstva .............................................. 9 Relevantni dijelovi iz Evropske konvencije o ljudskim pravima ................. 12 Ustav Bosne i Hercegovine ...................................................................... 15 Ustav Federacije BiH ................................................................................. 18 Ustav Republike Srpske ............................................................................. 26 Zakon o sudovima (FBiH/RS) .................................................................... 37 Zakon o parninom postupku .................................................................. 43

POGLAVLJE I OPA NAELA

RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Temeljna naela o neovisnosti sudstva Temeljna naela o neovisnosti sudstva usvojena su na Sedmom kongresu Ujedinjenih nacija o temi prevencije kriminala i postupanja sa prestupnicima, koji je odran u Milanu od 26. avgusta do 6. septembra 1985, i potvrena rezolucijama Generalne skuptine 40/32 od 29. novembra 1985. i 40/146 od 13. decembra 1985. ********* Sljedea temeljna naela, koja su formulirana kako bi pomogla zemljama lanicama u njihovom zadatku osiguranja i unapreenja neovisnosti sudstva, trebala bi se uzeti u obzir i potivati od vlada u okviru njihovih domaih zakona i prakse i biti predoena sudijama, pravnicima, lanovima izvrne i zakonodavne vlasti, te javnosti openito. Naela su formulirana uglavnom imajui na umu profesiju sudije, ali se u konkretnom sluaju jednako odnose i na sudije porotnike, tamo gdje oni postoje.

Neovisnost sudstva 1. Drava e garantirati neovisnost sudstva, koja e biti ugraena u Ustav ili zakon te drave. Dunost je vladinih ili drugih institucija da potuje i osigura neovisnost sudstva. 2. Sudovi e o pitanjima koja se pred njih postave odluivati nepristrasno, na temelju injenica i u skladu sa zakonom, bez ikakvih ogranienja, nedolinih utjecaja, poticaja, pritisaka, prijetnji ili uplitanja, direktnih ili indirektnih, sa bilo koje strane ili iz bilo kojeg razloga. 3. Sudovi e imati nadlenost u svim pitanjima sudske prirode, te e imati iskljuivu ovlast u odluivanju o tome da li sporno pravno pitanje spada u
9

njihovu nadlenost, na nain predvien zakonom. 4. Nee biti nikakvih nedolinih ili nedozvoljenih uplitanja u sudski proces, niti e sudske odluke biti podlone reviziji. Ovo naelo se ne odnosi na preispitivanje od strane suda ili na ublaavanje, odnosno smanjenje od strane nadlenih organa kazni izreenih od strane suda, u skladu sa zakonom. 5. Svaka osoba e imati pravo na suenje pred obinim sudovima ili tribunalima u postupcima utvrenim zakonom. Tribunali koji ne budu koristili zakonski propisane postupke, nee biti formirani kao zamjena za nadlenost obinih sudova ili tribunala. 6. Naelo neovisnosti sudstva stvara pravo i obavezu sudovima da osiguraju pravino voenje sudskih postupaka, uz potivanje prava strana u postupku. 7. Dunost je svake drave lanice Ujedinjenih nacija da osigura odgovarajue resurse za adekvatno funkcioniranje sudstva.

Sloboda izraavanja i udruivanja 8. U skladu s Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, sudija, kao i svaki drugi graanin, ima pravo na slobodu izraavanja, vjerovanja, udruivanja i okupljanja; pod uslovom da e se prilikom ostvarivanja takvih prava sudija uvijek ponaati na nain koji e ouvati dostojanstvo sudijskog poziva, te nepristrasnost i neovisnost sudstva. 9. Sudije su slobodni da formiraju udruge sudija ili druge organizacije ili da budu lanovi takvih udruga ili organizacija, kako bi zastupali svoje interese, profesionalno se usavrile ili zatitile neovisnost sudstva.

Struna sprema, izbor i usavravanje 10. Osobe koje su izabrane na dunost sudije bit e osobe sa integritetom i sposobnou, sa odgovarajuim obrazovanjem, odnosno strunom spremom. Bilo koji metod odabira bit e zatien od imenovanja iz nedolinih motiva. Kod odabira sudija nee biti diskriminacije osobe na temelju rase, boje koe, spola, religije, politikog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili drutvenog porijekla, imovine, roenja ili statusa, izuzev kriterija koji se odnosi na to da kandidat za mjesto sudije mora biti dravljanin matine drave, a koji se nee smatrati diskriminatorskim.

10

Uvjeti slube i mandat 11. Mandat sudija, njihova neovisnost, sigurnost, adekvatna nagrada za rad, uvjeti slube, mirovina i starosna dob za mirovinu, adekvatno e biti ureeni zakonom. 12. Sudije, bez obzira da li su imenovani ili izabrani, imat e zagarantirani mandat do obavezne mirovine ili isteka mandata, tamo gdje postoji. 13. Unapreenje sudija, gdje takav sistem postoji, trebalo bi se temeljiti na objektivnim faktorima, a naroito na sposobnosti, integritetu i iskustvu. 14. Asigniranje predmeta sudijama unutar suda u kojem rade predstavlja sastavni dio sudske administracije.

Profesionalna tajnost i imunitet 15. Sudije e biti obavezane profesionalnom tajnom u pogledu svojih vijeanja i povjerljivih informacija do kojih dou za vrijeme obavljanja svojih dunosti, izuzev u javnim postupcima, i nee biti obavezani da svjedoe o takvim pitanjima. 16. Ne utiui na disciplinski postupak ili pravo albe ili kompenzaciju od drave, u skladu sa dravnim zakonom, sudije treba da uivaju imunitet u graanskim sporovima za novanu odtetu za nedolino ponaanje ili za propuste u izvravanju sudijske funkcije

Disciplinski postupak, suspenzija i razrjeenje dunosti 17. Tuba ili alba podnesena protiv sudije u njegovom sudijskom i profesionalnom svojstvu bit e procesuirana u najkraem roku i pravino u okviru odgovarajueg postupka. Sudija e imati pravo na pravino sasluanje. Ispitivanje stvari u najranijoj fazi bit e povjerljivo, izuzev ako sudija drugaije zahtijeva. 18. Sudije e biti podloni suspenziji ili razrjeenju dunosti jedino zbog nesposobnosti ili postupaka zbog kojih nisu podobni za obavljanje svoje dunosti. 19. Svi disciplinski postupci, te postupci vezani za suspenziju ili razrjeenje dunosti bit e voeni u skladu s utvrenim standardima Kodeksa sudske etike.
11

20. Odluke vezane za sve disciplinske postupke, te postupke suspenzije ili razrjeenja dunosti treba da budu podlone neovisnom pregledu. Ovo naelo ne smije se primjenjivati na odluke najvieg suda i zakonodavnih tijela u postupcima opoziva ili slinim postupcima.

Relevantni dijelovi iz Evropske konvencije o ljudskim pravima lan 1. Obaveza potovanja ljudskih prava Visoke strane ugovornice jame svim licima pod svojom jurisdikcijom prava i slobode utvrene u Dijelu I ove konvencije.

Dio I - Prava i slobode lan 2. Pravo na ivot 1. Pravo na ivot svakog ovjeka zatieno je zakonom. Niko ne moe biti namjerno lien ivota, osim kod izvrenja smrtne kazne po presudi suda kojom je proglaen krivim za zloin za koji je ova kazna predviena zakonom. 2. Lienje ivota nije u suprotnosti s ovim lanom ako proizlazi iz upotrebe sile koja je apsolutno neophodna: a) u odbrani svakog pojedinca od nezakonitog nasilja; b) prilikom zakonitog lienja slobode ili sprjeavanja bjekstva osobe koja je zakonito liena slobode; c) u akciji preduzetoj, u skladu sa zakonom, u cilju guenja nemira ili pobune. +++++++++++++++++++++++++++++++++++++ lan 3. Zabrana muenja Niko nee biti podvrgnut torturi, neljudskom ili poniavajuem postupku ili kanjavanju. +++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

12

lan 5. Pravo na slobodu i sigurnost

1. Svako ima pravo na slobodu i sigurnost linosti. Niko ne smije biti lien slobode, izuzev u nie navedenim sluajevima i u skladu sa zakonom propisanim postupkom: a) u sluaju zakonitog lienja slobode po presudi nadlenog suda; b) u sluaju zakonitog hapenja ili lienja slobode zbog nepovinovanja zakonitom nalogu suda ili u cilju osiguranja izvrenja bilo koje obaveze propisane zakonom; c) u sluaju zakonitog hapenja ili lienja slobode radi privoenja nadlenoj sudskoj vlasti, kada postoji opravdana sumnja da je ta osoba izvrila krivino djelo ili kada postoje valjani razlozi da se osoba sprijei da izvri krivino djelo ili da, nakon izvrenja krivinog djela, pobjegne; d) u sluaju lienja slobode maloljetnika, prema zakonitom nalogu, radi odgajanja pod nadzorom ili zakonitog pritvaranja zbog privoenja nadlenoj vlasti. +++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ lan 6. Pravo na pravino suenje 1. Prilikom utvrivanja graanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivine optube protiv njega, svako ima pravo na pravino suenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom. Presuda se izrie javno, ali se novinari i javnost mogu iskljuiti s itavog ili jednog dijela suenja u interesu morala, javnog reda ili nacionalne sigurnosti u demokratskom drutvu, kada to nalau interesi maloljetnika ili zatite privatnog ivota strana u sporu, ili kada to sud smatra izriito neophodnim zato to bi u posebnim okolnostima publicitet mogao nanijeti tetu interesima pravde.

++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ lan 8. 1. Svako ima pravo na potovanje svog privatnog i porodinog ivota, doma i prepiske. 2. Javne vlasti nee se mijeati u vrenje ovog prava sem ako to nije u skladu
13

sa zakonom i neophodno u demokratskom drutvu u interesu nacionalne bezbijednosti, javne bezbijednosti ili ekonomske dobrobiti zemlje, radi sprijeavanja nereda ili kriminala, zatite zdravlja ili morala, ili radi zatite prava i sloboda drugih. lan 14. Zabrana diskriminacije Uivanje prava i sloboda predvienih ovom konvencijom osigurava se bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao to su spol, rasa, boja koe, jezik, vjeroispovijest, politiko ili drugo miljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza sa nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, roenje ili drugi status. ++++++++++++++++++++++++++++++++++++ PROTOKOL BROJ 7. UZ KONVENCIJU O ZATITI LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA Strasbourg, 22. XI. 1984. +++++++++++++++++++++++++++++++ lan 5. U vezi s brakom, u toku braka i u sluaju njegovog raskida, suprunici su ravnopravni u pogledu meusobnih graanskopravnih prava i obaveza i u svom odnosu prema djeci. Ovim se lanom drave ne spreavaju da preduzimaju neophodne mjere u interesu djece. +++++++++++++++++++++++++++++++++

lan 7. Odnos prema Konvenciji U odnosu na drave lanice odredbe lanova 1. do 6. ovog protokola smatraju se dodatnim lanovima Konvencije i sve odredbe Konvencije primjenjuju se u skladu s tim. ++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

14

PROTOKOL BROJ 4. UZ KONVENCIJU O ZATITI LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA KOJIM SE OSIGURAVAJU ODREENA PRAVA I SLOBODE KOJE NISU UKLJUENE U KONVENCIJU I PRVI PROTOKOL UZ NJU Strasbourg, 16. IX. 1963. ++++++++++++++++++++++++++++++++ lan 1. Zabrana dunikog zatvora Niko se ne moe liiti slobode samo zato to nije u stanju da ispuni ugovornu obavezu. ++++++++++++++++++++++++++++++++

Ustav Bosne i Hercegovine lanak II Ljudska prava i temeljne slobode 1. Ljudska prava Bosna i Hercegovina i oba entiteta osigurat e najvii stupanj meunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda. U tu svrhu oformljena je Komisija za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu, kako to predvia Aneks 6 Opeg okvirnog sporazuma. 2. Meunarodni standardi U Bosni i Hercegovini izravno se primjenjuju prava i slobode garantirani Europskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i njezinim protokolima. Ovi akti imaju prioritet nad svim drugim zakonima. 3. Popis prava Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uivaju ljudska prava i temeljne
15

slobode iz ovog lanka, stavak 2, to ukljuuje: a) pravo na ivot; b) pravo osobe da ne bude podvrgnuta muenju ili nehumanom ili poniavajuem postupanju ili kazni; c) pravo osobe da ne bude drana u ropstvu ili potinjenosti ili da ne obnaa prisilan ili obavezan rad; d) pravo na slobodu i sigurnost osobe; e) pravo na pravino sasluanje u graanskim i krivinim stvarima, i druga prava vezana za krivine postupke; f) pravo na privatni i obiteljski ivot, dom i dopisivanje; g) slobodu miljenja, savjesti i vjere; h) slobodu izraavanja; i) slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruivanja; j) pravo na enidbu i udaju, te osnivanje obitelji; k) pravo na imovinu; l) pravo na obrazovanje; m) pravo na slobodu kretanja i prebivanja. 4. Nediskriminacija Uivanje prava i sloboda predvienih ovim lankom ili u meunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava, osigurano je za sve osobe u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao to su spol, rasa, boja, jezik, vjera, politiko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili drutveno podrijetlo, vezivanje za neku nacionalnu manjinu, imovina, roenje ili drugi status.

16

5. Izbjeglice i raseljene osobe Sve izbjeglice i raseljene osobe imaju pravo slobodno se vratiti u svoje domove. One imaju pravo, sukladno Aneksu 7 Opeg okvirnog sporazuma, da im se vrati imovina koje su bile liene tijekom neprijateljstava od 1991. godine i da im se da naknada za svu takvu imovinu koja im se ne moe vratiti. Sve obveze ili izjave vezane za takvu imovinu, a koje su date pod prisilom, nitavne su. 6. Provedba Bosna i Hercegovina, i svi sudovi, uredi, dravni organi i tijela kojima posredno rukovode entiteti ili koja djeluju unutar entiteta, primjenjivat e i potivati ljudska prava i temeljne slobode navedene u stavku 2. 7. Meunarodni sporazumi Bosna i Hercegovina e ostati ili postati strana ugovornica u meunarodnim sporazumima popisanim u Aneksu I ovog Ustava. 8. Suradnja Sve nadlene vlasti u Bosni i Hercegovini suraivat e sa, i omoguiti neogranien pristup: svim meunarodnim mehanizmima za praenje ljudskih prava utemeljenim za Bosnu i Hercegovinu; nadzornim tijelima utemeljenim bilo kojim meunarodnim sporazumom navedenim u Aneksu I ovog Ustava; Meunarodnom sudu za bivu Jugoslaviju (a posebice e se pokoravati nalozima izdanim temeljem lanka 29. Statuta toga suda); i svim drugim organizacijama ovlatenim od strane Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda s mandatom koji je u svezi s ljudskim pravima ili humanitarnim pravom.

17

Ustav Federacije BiH

1

II . LJUDSKA PRAVA I TEMELJNE SLOBODE A. OPE ODREDBE lanak 1 Budui da se naela, prava i slobode utvreni u lanku II Ustava Bosne i Hercegovine, primjenjuju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, sljedee odredbe odnose se na Federaciju.5)
2

lanak 2 Federacija e osigurati primjenu najvie razine meunarodno priznatih prava i sloboda utvrenih u dokumentima navedenim u Dodatku ovog ustava.6) Osobito:
3

(1) Sve osobe unutar teritorija Federacije uivaju slijedea prava: a) na ivot; b) na slobodu time da su uhidba i pritvor dopustivi samo po zakonu; c) na jednakost pred zakonom; d) na slobodu glede diskriminacije temeljem rase, boje koe, spola, jezika, vjere ili uvjerenja, politikih i drugih stavova, nacionalnog ili socijalnog podrijetla; e) na pravian krivini postupak; f) na zabranu muenja, te okrutnog i nehumanog postupka ili kanjavanja; g) na privatnost; h) na slobodu kretanja; i) na azil, j) na zatitu obitelji i djece; k) na imovinu; l) na temeljne slobode: slobodu govora i tiska; slobodu miljenja; savjesti i uvjerenja; slobodu vjere, ukljuujui privatni i javni vjerski obred; slobodu okupljanja; slobodu

Neslubeni preieni tekst; ukljueni amandmani I-CIX. Izvor: Ustavni sud Federacije BiH Prvobitne odredbe ovog lanka promijenjene su Amandmanom IV Amandmanom V zamijenjena je prvobitna odredba ovog stavka.

5) 6)

18

udruivanja; ukljuujui slobodu osnivanja i pripadanja sindikatima; te slobodu neudruivanja; slobodu na rad; m) na izobrazbu; n) na socijalnu zatitu; o) na zdravstvenu zatitu; p) na prehranu; r ) na utoite; i s) na zatitu manjina i potencijalno ugroenih skupina; (2) Svi graani uivaju slijedea prava: a) na osnivanje i pripadanje politikim strankama; i b) na politika prava: sudjelovanja u javnim poslovima; jednakopravnog pristupa javnim slubama; da biraju i da budu birani. lanak 3 Sve izbjeglice i prognanici imaju pravo na slobodan povratak domovima svog podrijetla i obitavanja. lanak 4 Sve osobe imaju pravo, u skladu s Aneksom VII Opeg okvirnog sporazuma na povrat svekolike imovine koje su liene tijekom etnikog progona i neprijateljstva od 1991. godine, te na nadoknadu svekolike imovine koja im se ne moe povratiti. Svi iskazi i obveze dane i preuzete pod prisilom, posebice one to se odnose na odreknue od prava na zemlju i drugi imetak, su nitavne. Ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga lanka uredit e se federalnim zakonodavstvom.7)
4

lanak 5 Stjecanje i prestanak dravljanstva Federacije Bosne i Hercegovine propisuje federalni zakon, uz sljedee uvjete: a) nijedna se osoba ne moe liiti dravljanstva proizvoljno, ili na nain koji bi je ostavio bez dravljanstva; b) nijedna se osoba ne moe liiti dravljanstva Federacije po osnovu spola, rase, boje koe, jezika, vjere, politikog ili drugog uvjerenja, nacionalnog i drutvenog podrijetla, pripadnosti nekoj nacionalnoj manjini, imovine, roenja ili bilo kojeg drugog
7)

Amandmanom VI zamijenjene su prvobitne odredbe ovog lanka.

19

statusa; c) svi dravljani Federacije su, sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine, i dravljani Bosne i Hercegovine, a ovisno o uvjetima o dravljanstvu utvrenim Ustavom Bosne i Hercegovine imaju pravo i na dravljanstvo druge drave.8)
5

lanak 6 Svi sudovi, upravne ispostave, tijela koja obnaaju javna ovlatenja i druga tijela federalne vlasti primjenjivat e i potovati prava i slobode predviene u dokumentima navedenim u Dodatku.9)
6

lanak 7 Sve mjerodavne vlasti u Federaciji suraivat e sa svim meunarodnim promatrakim tijelima za ljudska prava osnovanim za Bosnu i Hercegovinu kao i s nadzornim tijelima osnovanim instrumentima navedenim u Dodatku. B. OMBUDSMENI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE*)
7

1. Ope odredbe lanak 1 (1) Postoje tri ombudsmena koje imenuje Parlament Federacije Bosne i Hercegovine sukladno federalnim zakonom. Po jedan ombudsmen se imenuje iz svakog konstitutivnog naroda Bosne i Hercegovine.10)
8

lanak 2 (1) Ombudsmani duni su tititi ljudsko dostojanstvo, prava i slobode zajamene ovim ustavom, instrumentima navedenim u Dodatku, te ustavima kantona. Oni posebice djeluju na otklanjanju posljedica povreda tih prava i
8) 9)

Amandmanom VII zamijenjene su prvobitne odredbe ovog lanka.

Odredba o Sudu za ljudska prava u ovom lanku prestala je da vai sukladno Amandmanu LII (lan 11e.).
*)

Naslov promijenjen Amandmanom XXX.

10)

20

Amandmanom XXX promijenjeni su: prvobitni naslov pod II.B. i lan II.B.1.1.

sloboda, a osobito posljedica etnikog progona. (2) U obnaanju svojih dunosti, ombudsmani se moraju rukovoditi zakonom i naelima udorea i pravde. lanak 3 Svaki ombudsman obavlja svoje dunosti samostalno, osim kad je u ovom ustavu drukije predvieno. Ombudsmani mogu suraivati u obnaanju bilo koje od svojih dunosti. lanak 4 Ombudsmani su neovisni u obnaanju svojih dunosti, i nijedna se osoba ili dravno tijelo ne smije mijeati u te dunosti. 2. Nadlenosti i ovlasti ombudsmana lanak 5 Ombudsmani mogu ispitivati djelatnost bilo koje ustanove Federacije, kantona, grada11) ili opina, kao i bilo koje druge ustanove ili osobu koja negira ljudsko dostojanstvo, prava ili slobode, ukljuujui i sluajeve u kojima se to ini etnikim progonom ili odravanjem njegovih posljedica. lanak 6
9

(1) Ombudsman ima pravo pokretati postupke pri mjerodavnim sudovima i intervenirati u postupcima koji su u tijeku. 12) (2) Kao to je predvieno lankom IV. C. 8, Ombudsman ima pravo traiti pomo sudbene policije.
10

lanak 7 (1) U obavljanju svojih dunosti ombudsman moe pregledavati sve slubene dokumente, ukljuujui i tajne, kao i sudske i upravne spise, te zahtijevati suradnju bilo koje osobe, ukljuujui i slubene, posebice suradnju u pribavljanju relevantnih informacija, dokumenata i spisa. Ombudsman moe prisustvovati sudskim i upravnim postupcima, kao i sastancima drugih tijela, te moe stupiti na bilo koje mjesto gdje borave ili rade osobe liene slobode i prekontrolirati ga.
11) 12)

Rije grada je dodana Amandmanom XCV.

Dio odredbe u ovom lanku koji se odnosio na Sud za ljudska prava prestao se primjenjivati sukladno Amandmanu LII (lanak 11e.).
21

(2) Ombudsmani, njihovi zamjenici i sve osobe koje obavljaju ispitivanja prema toki (1) ovog lanka, duni su uvati tajnost dobivenih informacija, te sa svim dokumentima i spisima postupati u skladu s veeim propisima, osim u sluaju predvienom u lanku II. B. 8. 3. Izvjea ombudsmana

lanak 8

(1) Svaki ombudsman podnosi godinje izvjee Premijeru i zamjenicima Premijera i Konferenciji o europskoj sigurnosti i suradnji. 13) (2) Ombudsman moe u bilo koje vrijeme podnijeti posebno izvjee mjerodavnom federalnom, kantonalnom, opinskom ili meunarodnom tijelu. Domae ustanove dune su odgovoriti u roku koji odredi ombudsman. (3) U izvjea navedena u tokama (1) i (2) ovog lanka ombudsman moe ukljuiti bilo koji materijal opisan u lanku II. B. 5 i poduzeti mjere za zatitu informacija koje zahtijevaju tajnost.
11

4. Propisi ombudsmana lanak 9 Svaki ombudsman sastavlja, ili ombudsmani zajedniki sastavljaju, propise koji odreuju njihovu organizaciju i naine obavljanja dunosti. Propisi se objavljuju u slubenom glasilu Federacije. Parlament Federacije moe zakonom promijeniti te propise. IV. USTROJ F E D E R A L N E V LA S T I

C. SUDBENA VLAST FEDERACIJE 1. Ope odredbe glede sudova lanak 1 (1) Sudbene funkcije u Federaciji obavljaju sudovi Federacije navedeni u toki (2) ovog lanka, kantonalni sudovi navedeni u lanku V. 11 i opinski sudovi navedeni u lanku VI. 7. Sudovi su Federacije:

(2)
13)

22

Prvobitna odredba ovog stavka promijenjena je Amandmanom LXVIII.

a) Ustavni sud, b) Vrhovni sud 43)

12

lanak 2 Sva tijela vlasti izvravaju sve presude i naloge svih sudova navedenih u ovom ustavu, te pomau u njihovoj provedbi. lanak 3 Ako ovim ustavom nije drukije odreeno, pravilnici kakvi budu potrebni za osiguranje jedinstvenosti postupka i osnovnih naela pravinosti postupaka u sudovima i ustrojstvu svih sudova utvrdit e se zakonima Federacije. Kantonalno zakonodavno tijelo moe propisati dopunska pravila za ravnanje sudovima dotinog kantona i opinskim sudovima. Podlijeui tim pravilima, svaki se sud moe sam organizirati i donijeti dopunska pravila. 44)
13

lanak 4 (1) Sudbena vlast u Federaciji obavlja se neovisno i samostalno. (2) Sudovi osiguravaju jednak tretman svim strankama u sudskim postupcima. (3) Sudska vlast je samostalna i neovisna od izvrne i zakonodavne vlasti Federacije. (4) Visoko sudako i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine, kao tijelo na dravnoj razini, osigurava samostalnost, neovisnost, nepristrasnost, strunost i uinkovitost sudova i tuiteljske dunosti u Federaciji. Nadlenosti Visokog sudakog i tuiteljskog vijea, izmeu ostaloga, ukljuuju imenovanje, voenje stegovnog postupka protiv i smjenjivanja sudaca, osim sudaca Ustavnog suda Federacije, i obuhvaaju i tuitelje i zamjenike tuitelja u Federaciji. Sastav i dodatne nadlenosti Visokog sudakog i tuiteljskog vijea utvruju se zakonom na razini Bosne i Hercegovine. 45) (5) Sudski postupci su otvoreni ako za odreena iznimna stanja nije zakonski drukije odreeno. Presude se objavljuju javno.
14

43)

Odredba iz stavka (2) ovog lanka koja se odnosila na Sud za ljudska prava prestala je da se primjenjuje sukladno Amandmanu LII (lanak 11e.). Prvobitna odredba dopunjena je Amandmanom LVII. Amandmanom LVIII ovaj lanak je dopunjen stavcima 3) i 4). Amandmanom CIII mijenjan je stavak (4).

44) 45)

23

2. Ope odredbe glede sudova Federacije lanak 5 (1) Suci sudova Federacije trebaju biti istaknuti pravnici najviih moralnih kvaliteta. (2) Suci sudova Federacije nee biti krivino gonjeni niti odgovorni u graanskom postupku za bilo kakva djela uinjena u vrenju svoje dunosti. lanak 6 1. Suce Vrhovnog suda, ukljuujui i predsjednika Suda, odabira, imenuje, provodi stegovni postupak protiv i smjenjuje Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee, sukladno zakonu. Suce Ustavnog suda predlae predsjednik Federacije uz suglasnost dopredsjednika, a za imenovanje je potrebna potvrda veine izaslanika Doma naroda koji su prisutni i glasuju. Suci Vrhovnog suda, osim sudaca u priuvi, imenuju se doivotno, ukoliko ovim ustavom nije drugaije utvreno, osim ako ne podnesu ostavku, ne odu u mirovinu ili ne budu s razlogom smijenjeni od strane Visokog sudbenog i tuiteljskog vijea, sukladno zakonu. Sucima Vrhovnog suda takoer moe iznimno prestati sudbena dunost kao rezultat procesa odabira nakon preustroja Vrhovnog suda tijekom prijelaznog razdoblja, kako se utvruje zakonom kojim se osniva Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Federacije. Navrenje starosne dobi propisane za obvezan odlazak u mirovinu za suce Vrhovnog suda utvruje se zakonom. Suci Ustavnog suda bit e u slubi do dobi od 70 godina, osim ako ne podnesu ostavku ili ne budu s razlogom smijenjeni konsenzusom ostalih sudaca tog suda. 46)
15

2.

3.

4.

lanak 7. 1. Plaa i druge naknade sucu ne mogu biti umanjeni tijekom vrenja sudbene dunosti, osim kao posljedica stegovnog postupka sukladno zakonu.

46)

24

Prvobitne odredbe ovog lanka izmijenjene su Amandmanom XLVII i Amandmanom LIX.

2.

Plaa i drugi uvjeti obavljanja dunosti, ukljuujui i imunitet, za sve suce sudova Federacije utvruju se zakonom. 47)
16

V. K A N T O N A L N E V L A S T I 4. Kantonalno sudstvo lanak 11 1. Kantoni imaju sudove koji imaju prizivnu nadlenost u odnosu na opinske sudove u svom kantonu i prvostupanjsku nadlenost u stvarima koje ne spadaju u nadlenost tih sudova, te druge nadlenosti utvrene zakonom. Suce kantonalnih sudova, ukljuujui i predsjednike sudova, odabira, imenuje, provodi stegovni postupak protiv i smjenjuje Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Federacije sukladno zakonu. Suci kantonalnih sudova, osim sudaca u priuvi, imenuju se doivotno, osim ako ne podnesu ostavku, ne odu u penziju ili ne budu s razlogom smijenjeni od strane Visokog sudbenog i tuiteljskog vijea sukladno zakonu Federacije. Sucima kantonalnih sudova isto tako moe iznimno prestati sudbena dunost kao rezultat procesa odabira nakon preustroja kantonalnih sudova tijekom prijelaznog razdoblja, kako se utvruje zakonom kojim se osniva Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee. Navrenje starosne dobi propisane za obvezan odlazak u mirovinu za suce kantonalnih sudova utvruje se zakonom Federacije. Uvjeti obavljanja dunosti, ukljuujui i imunitet, za suce kantonalnih sudova utvruju se zakonom Federacije. Plaa i druge naknade sucu ne mogu biti umanjeni za vrijeme obavljanja sudbene dunosti, osim kao posljedica stegovnog postupka sukladno zakonu. Konstitutivni narodi i pripadnici ostalih bie proporcionalno zastupljeni u kantonalnim i opinskim sudovima. Takva zastupljenost e odraavati popis stanovnitva iz 1991. do potpune provedbe Aneksa 7. sukladno lanku IX. 11.a. ovog ustava. 71)
17

2.

3.

4.

47) 71)

Prvobitne odredbe ovog lanka zamijenjene su Amandmanom LX.

Prvobitne odredbe ovog lanka izmijenjene su Amandmanom LXII i dopunjene Amandmanom LXXXIV.

25

VI. OPINSKE VLASTI lanak 7 1. Opinski sudovi, koji se mogu osnovati za podruje jedne ili vie opina, imaju nadlenost u svim graanskim i kaznenim stvarima, osim ako ovim ustavom, kantonalnim ustavom ili zakonom Federacije ili zakonom kantona izvorna nadlenost nije dodijeljena nekom drugom sudu. Opinski sudovi se osnivaju zakonom i financira ih kantonalna vlast. Suce opinskih sudova, ukljuujui i predsjednike sudova, odabira, imenuje, provodi stegovni postupak protiv i smjenjuje Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Federacije sukladno zakonu. Suci opinskih sudova, osim sudaca u priuvi, imenuju se doivotno, osim ako ne podnesu ostavku, ne odu u mirovinu ili ne budu smijenjeni od strane Visokog sudbenog i tuiteljskog vijea sukladno zakonu. Sucima opinskih sudova isto tako moe iznimno prestati sudbena dunost kao rezultat procesa odabira nakon preustroja opinskih sudova tijekom prijelaznog razdoblja, kako se utvruje zakonom kojim se osniva Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee. Navrenje starosne dobi propisane za obvezan odlazak u mirovinu za suce opinskih sudova utvruje se zakonom. Uvjeti obavljanja dunosti, ukljuujui i imunitet, utvruje se zakonom Federacije. Plaa i druge naknade sucima ne mogu biti umanjeni za vrijeme vrenja sudbene dunosti. 76)
18

2. 3.

4.

*** Ustav Republike Srpske II. LJUDSKA PRAVA I SLOBODE lan 10 Graani Republike su ravnopravni u slobodama, pravima i dunostima, jednaki su pred zakonom i uivaju istu pravnu zatitu bez obzira na rasu, pol,
76)

26

Prvobitne odredbe ovog lanka zamijenjene su Amandmanom LXIII. Amandmanom CV mijenjan je stav (2) ovog lana.

jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, roenje, obrazovanje, imovno stanje, politiko i drugo uvjerenje, drutveni poloaj ili drugo lino svojstvo. lan 11

ivot ovjeka je neprikosnoven. Smrtna kazna moe se izuzetno propisati i izrei samo za najtee oblike tekih krivinih djela.

lan 12 Sloboda i lina sigurnost ovjeka su nepovredivi. Nikome se ne moe oduzeti ili ograniiti sloboda, osim u sluajevima i po postupku koji su utvreni zakonom.

lan 13 Ljudsko dostojanstvo, tjelesni i duhovni integritet, ovjekova privatnost, lini i porodini ivot su nepovredivi.

lan 14 Niko ne smije biti podvrgnut muenju, svireposti, nehumanom ili poniavajuem postupanju ili kanjavanju. Zabranjeno je i kanjivo svako iznuivanje priznanja i izjava. Zabranjeno je na bilo kom licu, bez njegovog pristanka, vriti medicinske i druge naune oglede.

lan 15 Nezakonito liavanje slobode je kanjivo. Lienje slobode moe trajati samo dok postoje zakonski uslovi za to.
27

Lice za koje postoji osnovana sumnja da je izvrilo krivino djelo moe biti pritvoreno i zadrano u pritvoru samo kad je to neophodno radi voenja krivinog postupka ili radi sigurnosti ljudi. Pritvor se odreuje odlukom suda, a samo izuzetno, pod uslovima odreenim zakonom, odlukom drugog zakonom ovlatenog organa najdue do tri dana. Licu koje je pritvoreno mora se uruiti pismeno obrazloeno rjeenje u asu pritvaranja. Protiv ovog rjeenja pritvoreno lice ima pravo na albu.

lan 16 Svako ima pravo na jednaku zatitu svojih prava u postupku pred sudom i drugim dravnim organom i organizacijom. Svakome je zajameno pravo na albu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se rjeava o njegovom pravu ili na zakonski zasnovanom interesu.

lan 17 Svako ima pravo na nadoknadu tete koju mu nezakonitim ili nepravilnim radom nanesu slubeno lice ili dravni organ, odnosno organizacija koja vri javna ovlatenja. Lice koje je neopravdano osueno ili nezakonito i bez osnova lieno slobode, ima pravo na rehabilitaciju, nadoknadu tete, javno izvinjenje i druga zakonom utvrena prava.

lan 18 Licu optuenom za krivino djelo jami se pravedno suenje. Optueno lice mora biti u najkraem zakonskom roku obavijeteno o razlozima optube. Optuenom licu ne moe se suditi u njegovom odsustvu. Optuenom koji nije dostupan sudu moe se suditi u odsutnosti samo u zakonom odreenim sluajevima.
28

lan 19 Zajameno je pravo na odbranu. Jami se pravo na slobodan izbor branioca i nesmetano optenje s njim. Branilac ne moe biti pozvan na odgovornost za radnje preduzete u postupku odbrane.

lan 20 Niko ne moe biti kanjen za djelo koje, prije nego to je uinjeno, nije bilo zakonom predvieno kao kanjivo djelo, niti mu se moe izrei kazna koja za to djelo nije zakonom bila predviena. Niko ne moe biti smatran krivim za krivino djelo dok to ne bude utvreno pravosnanom sudskom odlukom.

lan 21 Graani se mogu slobodno kretati, nastanjivati i boraviti na teritoriji Republike, slobodno naputati tu teritoriju i na nju se slobodno vraati. Zakonom se mogu uvesti ogranienja kretanja samo ako je to neophodno radi voenja krivinog postupka ili radi zatite sigurnosti i zdravlja ljudi. Nikakva ogranienja iz politikih razloga ne mogu biti ustanovljena.

lan 22 U lanu 22 brisane su rijei: "i Jugoslavije" (Amandman LVII taka 4). Sloboda i tajnost dopisivanja i drugih oblika optenja su nepovredivi. Zakonom se moe propisati da se samo na osnovu odluke suda moe odstupiti od naela nepovredivosti slobode i tajnosti dopisivanja i drugih oblika optenja, ako je to neophodno radi provoenja krivinog postupka ili radi sigurnosti Republike.

29

lan 23 Zajamena je zatita tajnosti podataka o linosti. Prikupljanje, obrada i svrha koritenja linih podataka ureuju se zakonom. Zabranjeno je koritenje podataka o linosti koje je suprotno utvrenoj svrsi njihovog prikupljanja. Graani imaju pravo da trae i dobijaju sve podatke o sebi, sadrane u aktima dravnih organa i u drugim slubenim evidencijama.

lan 24 Stan je nepovrediv. Zakonom se moe propisati da slubeno lice na osnovu naloga suda moe ui u stan ili druge prostorije protiv volje njihovog draoca i izvriti pretres. Pretres se vri u prisustvu dva svjedoka. Slubeno lice moe, pod uslovima utvrenim zakonom, ui u tui stan ili druge prostorije i bez odluke suda izvriti pretres ako je to neophodno radi hvatanja uinioca krivinog djela ili radi spasavanja ljudi i imovine.

lan 25 Zajamena je sloboda misli i opredjeljenja, savjesti i uvjerenja, kao i javnog izraavanja miljenja. *** IX. USTAVNI SUD

lan 115 Ustavni sud: 1. odluuje o saglasnosti zakona, drugih propisa i optih akata sa Ustavom; 2. odluuje o saglasnosti propisa i optih akata sa zakonom; 3. rjeava sukob nadlenosti izmeu organa zakonodavne, izvrne i sudske vlasti;
30

U lanu 115 stav 1 taka 4 rije: "oblasti" brisana je (Amandman XLIII, taka 3); 4. rjeava sukob nadlenosti izmeu organa Republike, grada i optine; 5. odluuje o saglasnosti programa, statuta i drugih optih akata politikih organizacija sa Ustavom i zakonom. lan 115 dopunjen je takama 1 i 2 Amandmana XLII, koje glase: "Ustavni sud prati pojave od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, obavjetava najvie ustavne organe Republike o stanju i problemima u toj oblasti i daje im miljenja i prijedloge za donoenje zakona i preduzimanje drugih mjera radi osiguranja ustavnosti i zakonitosti i zatite sloboda i prava graana, organizacija i zajednica. Ustavni sud moe ocjenjivati ustavnost zakona i ustavnost i zakonitost propisa i optih akata koji su prestali da vae, ako od prestanka vaenja do pokretanja postupka nije proteklo vie od jedne godine." lan 115 dopunjen je takom 1 Amandmana LXXXVIII, koja glasi: "1. Ustavni sud: 1) odluuje o saglasnosti zakona, drugih propisa i optih akata Narodne skuptine sa odredbama Ustava o zatiti vitalnih interesa konstitutivnih naroda." lan 115 dopunjen je i Amandmanom CIII, koji glasi: "Ustavni sud odluuje o pitanjima imuniteta, koja proistiu iz zakona kojima se ureuje imunitet u Republici Srpskoj."

lan 116 Stavovi 1, 2 i 3 lana 116 brisani su Amandmanom CXX. lan 116 dopunjen je takom 2 Amandmana LXXXVIII, koja glasi: "Ustavni sud Republike Srpske maksimalno ima devet lanova. U taki 2 Amandmana LXXXVIII rije maksimalno brisana je (Amandman CXXI). Vijee za zatitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske osniva se kako bi odluivalo o pitanjima vitalnog interesa u proceduri opisanoj u Amandmanu LXXXII. Ovo vijee razmatra sva pitanja koja su od vitalnog interesa.
31

Vijee za zatitu vitalnog interesa sastoji se od sedam lanova, dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan lan iz reda Ostalih. Sudije bira Narodna skuptina Republike Srpske i Vijee naroda."

lan 117 Sudija Ustavnog suda ne moe vriti nikakvu drugu javnu funkciju. Stav 2 lana 117 zamijenjen je takom 5 Amandmana XLII, koja glasi: "Predsjednik i sudije Ustavnog suda uivaju imunitet kao i narodni zastupnici. O imunitetu odluuje Ustavni sud."

lan 118 Sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija kada to sam zatrai. Stav 2 lana 118 zamijenjen je takom 6 Amandmana XLII, koja glasi: "Sudija Ustavnog suda se razrjeava dunostikada bude osuen za krivino djelo koje ga ini nedostojnim za obavljanje funkcije, kada trajno izgubi sposobnost da obavlja funkciju, kao i iz drugih razloga utvrenih Ustavom i zakonom."

lan 119 Odluke Ustavnog suda su opteobavezne i izvrne na teritoriji Republike. U stavu 1 lana 119 iza rijei "izvrne" dodate su rijei: "na teritoriji Republike" (Amandman LXIV). Izvrenje odluka Ustavnog suda osigurava Vlada.

lan 120 Postupak pred Ustavnim sudom, pravno djejstvo njegovih odluka i druga pitanja njegove organizacije i rada ureuju se zakonom. lan 120 dopunjen je takama 3 i 4 Amandmana XLII, koje glase: "Svako moe dati inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti
32

i zakonitosti. Postupak pred Ustavnim sudom mogu, bez ogranienja, pokrenuti predsjednik Republike, Narodna skuptina i Vlada, a ostali organi, organizacije i zajednice pod uslovima utvrenim zakonom. Ustavni sud moe i sam pokrenuti postupak za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti. Kad Ustavni sud utvrdi da zakon nije u saglasnosti sa Ustavom ili da drugi propis ili opti akt nije u saglasnosti sa Ustavom ili zakonom, taj zakon, drugi propisi ili opti akt prestaje da vai danom objavljivanja odluke Ustavnog suda."

X. SUDOVI I JAVNA TUILATVA

lan 121 Sudsku vlast vre sudovi. Sudovi su samostalni i nezavisni i sude na osnovu Ustava i zakona. Sudovi tite ljudska prava i slobode, utvrena prava i interese pravnih subjekata i zakonitost. Na osnovu Amandmana XCIV, iza lana 121 dodaje se novi lan 121a, koji glasi:

lan 121a Sudstvo je samostalno i nezavisno od izvrne i zakonodavne vlasti u Republici Srpskoj. Visoki sudski i tuilaki savjet Republike Srpske osigurava samostalnost, nezavisnost, nepristrasnost, strunost i efikasnost sudstva i tuilake funkcije u Republici Srpskoj. Nadlenosti Visokog sudskog i tuilakog savjeta, izmeu ostalog, ukljuuju imenovanje, provoenje disciplinskog postupka i razrjeenje sudija, osim sudija Ustavnog suda Republike Srpske, i obuhvataju i javne tuioce i zamjenike javnih tuilaca u Republici Srpskoj. Sastav i dodatne nadlenosti Visokog sudskog i tuilakog savjeta utvruju se zakonom."
33

lan 122 Osnivanje, nadlenost, organizacija i postupak pred sudovima utvruju se zakonom.

lan 123 Vrhovni sud Republike, kao najvii sud u Republici, osigurava jedinstvenu primjenu zakona.

lan 124 Raspravljanje pred sudom je javno. Javnost se moe iskljuiti u sluajevima predvienim zakonom radi zatite posebnih interesa Republike Srpske, uvanja tajne, zatite morala, interesa maloljetnika, privatnog ivota uesnika u postupku i radi zatite drugih opih interesa.

lan 125 Sud sudi u vijeu. Zakonom se ureuje u kojim stvarima sudi sudija pojedinac. U suenju uestvuju i sudije porotnici na nain utvren zakonom. Zakonom se moe propisati da u odreenim sudovima i u odreenim stvarima u suenju uestvuju samo sudije.

lan 126 Niko ko uestvuje u suenju ne moe biti pozvan na odgovornost u krivinom ili graanskom postupku za miljenje izraeno prilikom donoenja sudske odluke, a u postupku pokrenutom zbog krivinog djela uinjenog u vrenju sudijske funkcije, ne moe biti pritvoren bez odobrenja Visokog sudskog i tuilakog savjeta. lan 126 izmijenjen je Amandmanom XCV.
34

lan 127 lan 127 izmijenjen je Amandmanom XCVI, koji glasi: "Sudije, osim rezervnih sudija, imenuju se doivotno, ukoliko ovim ustavom nije drugaije utvreno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzioniu ili ne budu razrijeeni s razlogom od Visokog sudskog i tuilakog savjeta u skladu sa zakonom. Sudijama, isto tako, moe izuzetno prestati sudijska funkcija kao rezultat procesa odabira, nakon reorganizacije sudova za vrijeme prelaznog perioda, kako se utvruje zakonom kojim se osniva Visoki sudski i tuilaki savjet Republike Srpske. Navrenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za sudije utvruju se zakonom. Uslovi obavljanja funkcije za sudije, ukljuujui i imunitet, utvruju se zakonom. Plata i druge naknade sudiji ne mogu biti umanjeni za vrijeme vrenja sudijske funkcije, osim kao posljedica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom. Sudija ne moe vriti javnu funkciju niti bilo kakav posao koji donosi zaradu, a koji su zakonom utvreni kao nespojivi sa sudijskom funkcijom."

lan 128 Javno tuilatvo je samostalan dravni organ koji goni uinioce krivinih i drugih po zakonu kanjivih djela i ulae pravna sredstva radi zatite zakonitosti. Osnivanje, organizacija i nadlenosti javnog tuilatva ureuju se zakonom. Javno tuilatvo vri svoju funkciju na osnovu Ustava i zakona.

lan 129 lan 129 izmijenjen je Amandmanom XCVII, tako da glasi: "Javni tuioci i zamjenici javnih tuilaca imenuju se na period utvren zakonom, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzioniu ili ne budu razrijeeni s razlogom od Visokog sudskog i tuilakog savjeta u skladu sa zakonom. Javnim tuiocima i zamjenicima javnih tuilaca moe izuzetno prestati funkcija kao rezultat procesa odabira nakon reorganizacije javnih tuilatava za vrijeme prelaznog perioda, kako se utvruje zakonom kojim se osniva Visoki sudski i tuilaki savjet. Navrenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za javne tuioce i zamjenike javnih tuilaca utvruje se zakonom. Uslovi obavljanja funkcije za javne tuioce i zamjenike
35

javnih tuilaca, ukljuujui i imunitet, utvruju se zakonom. Javni tuilac ili zamjenik javnog tuioca ne moe obavljati slubu ili bilo kakav posao koji donosi zaradu, a koji su zakonom utvreni kao nespojivi sa njegovom funkcijom."

lan 130 lan 130 izmijenjen je Amandmanom XCVIII, tako da glasi: "Sudije, ukljuujui i predsjednike sudova, javne tuioce i zamjenike javnih tuilaca odabira, imenuje, provodi disciplinski postupak protiv njih i razrjeava Visoki sudski i tuilaki savjet u skladu sa zakonom."

lan 131 Advokatura je samostalna i nezavisna djelatnost i sluba koja prua pravnu pomo. Organizacija i rad advokature ureuju se zakonom.

XI. PROMJENA USTAVA

lan 132 Prijedlog da se pristupi promjeni Ustava Republike mogu podnijeti predsjednik Republike, Vlada i najmanje 30 zastupnika Narodne skuptine. O prijedlogu da se pristupi promjeni Ustava odluuje Narodna skuptina veinom glasova narodnih zastupnika.

***

36

Zakon o sudovima (FBiH/RS)

GLAVA I/ GLAVA I OPE ODREDBE

lan 1. Sadraj zakona Ovim Zakonom ureuje se: organizacija, nadlenost, finansiranje, pravosudna uprava i druga pitanja od znaaja za organizaciju i funkcioniranje opinskih sudova, kantonalnih sudova i Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud Federacije).

lan 2. Sudska vlast Sudovi vre sudsku vlast u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

lan 3. Nezavisnost Sudovi su samostalni i nezavisni od zakonodavne i izvrne vlasti. Niko ne smije uticati na nezavisnost i nepristrasnost sudije pri odluivanju u predmetima koji su mu dodijeljeni u rad.

lan 4. Osnivanje sudova Sudovi se osnivaju i ukidaju ovim Zakonom.

37

lan 5. Zatita prava Sudovi tite prava i slobode zagarantirane ustavima Bosne i Hercegovine, Federacije i kantona i zakonom, te osiguravaju ustavnost i zakonitost. Sudovi u svom radu postupaju nepristrasno, blagovremeno i efikasno.

lan 6. Preispitivanje sudskih odluka Sudsku odluku moe preispitivati samo nadleni sud povodom pravnih lijekova u postupku propisanom ustavom ili zakonom.

lan 7. Obaveznost sudskih odluka Odluke svih sudova u Bosni i Hercegovini obavezujue su na teritoriji Federacije.

lan 8. Javnost i transparentnost Rad sudova je javan ukoliko nije drugaije odreeno zakonom. Transparentnost rada suda osigurava se javnim raspravljanjem u postupcima pred sudovima, objavljivanjem sastava suda, te davanjem obavjetenja javnosti o toku sudskog postupka, pod uvjetima predvienim zakonom. Transparentnost se moe ostvarivati i objavljivanjem sudskih odluka i drugih informacija od interesa za javnost.

lan 9. Sastav sudova Sudovi sude kao sudije pojedinci ili u vijeima sudija, odnosno u vijeima sudija i sudija porotnika, a u odreenim sluajevima predvienim zakonom mogu postupati i odluivati i struni saradnici. Sastav sudskog vijea odreuje se zakonom.
38

Ako zakonom nije drugaije propisano, Vrhovni sud Federacije sudi u vijeima sastavljenim od trojice sudija, a u vijeima sastavljenim od pet sudija kada odluuje o pravnim lijekovima protiv odluka svojih vijea.

lan 10. Slubeni jezici Slubeni jezici koji se koriste u sudovima su bosanski, hrvatski i srpski a slubena pisma su latinica i irilica. Sud vodi postupak i donosi odluke na jeziku kojim se slui sudija u postupku ili jeziku koji odredi predsjednik vijea, s tim da e se stranci, na njen zahtjev, osigurati prijevod na roitu ili prijevod odluke suda na jezik kojim se stranka slui u postupku i to u krivinom postupku na troak suda, a u svim ostalim postupcima na troak stranke. Stranke mogu pismena upuivati sudu na bilo kojem od slubenih jezika.

lan 11. Slubene legitimacije Sudijama se izdaju slubene legitimacije. Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Visoko sudsko i tuilako vijee) propisuje obrasce i izgled slubene legitimacije a izdaje ih Federalno ministarstvo pravde.

lan 12. Sudska toga Sudije u toku suenja i prilikom javnog objavljivanja odluka nose togu. Visoko sudsko i tuilako vijee propisuje koritenje i izgled sudske toge a Federalno ministarstvo pravde osigurava njenu nabavku i raspodjelu.

lan 13. Oznake pripadnosti Sudije i slubenici suda ne smiju ispoljavati bilo kakvu vjersku, politiku, nacionalnu ili drugu pripadnost za vrijeme vrenja slubenih dunosti.
39

Oznake vjerske, politike, nacionalne ili druge pripadnosti ne smiju se isticati na sudskoj zgradi ili u prostorijama suda. Zabrana iz stava 1. ovog lana ne odnosi se na stranke i trea lica.

lan 14. Peat Sudovi imaju peat u skladu sa zakonom.

lan 15. Saradnja i pravna pomo Sudovi su duni saraivati meusobno, kao i sa organima vlasti i stranim sudovima. U stvarima iz svoje nadlenosti sudovi pruaju pravnu pomo drugim sudovima u Bosni i Hercegovini, u skladu sa zakonom. Organi vlasti i pravna lica koja vre javna ovlatenja duni su sudovima, na njihov zahtjev, blagovremeno dostaviti spise, isprave i druge podatke potrebne za voenje sudskog postupka. Sudovi meunarodnu pravnu pomo pruaju u skladu sa meunarodnim dokumentima ili na osnovu naela reciprociteta. 2. Stvarna nadlenost lan 27/26. Stvarna nadlenost opinskih sudova 2) U graanskim predmetima da u prvom stepenu sudi: a) u svim graanskim sporovima i b) u vanparninom postupku. 3) U privrednim predmetima opinski sudovi koji imaju privredna odjeljenja u prvom stepenu sude: a) u sporovima koji se odnose na prava i obaveze po osnovu pravnog prometa roba, usluga, vrijednosnih papira, vlasnikih i drugih stvarnih prava na nekretninama, te na prava i obaveze proistekle iz vrijednosnih
40

papira u kojima su obje stranke u postupku pravno lice ili fiziko lice koje, u svojstvu samostalnog poduzetnika ili u drugom svojstvu, obavlja privrednu ili drugu registriranu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja; b) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i unutranjim vodama, te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo, osim sporova o prijevozu putnika; c) u sporovima koji se odnose na avione, te u sporovima na koje se primjenjuje vazduhoplovno pravo, osim sporova o prijevozu putnika; d) sporovie iz autorskog prava, srodnih prava i prava industrijske svojine; e) sporove nastale povodom djela za koja se tvrdi da predstavljaju nelojalnu konkurenciju ili monopolistiki sporazum; f) privredne prijestupe i g) u postupku steaja i likvidacije, u skladu sa zakonom, kao i u svim sporovima koji nastanu u toku i povodom provoenja postupka steaja i likvidacije. 4) U drugim predmetima: a) da vodi izvrni postupak, ako zakonom nije drugaije odreeno; b) da odreuje mjere osiguranja, ako zakonom nije drugaije odreeno; c) da rjeava u posebnim postupcima, ako zakonom nije drugaije odreeno; d) da obavlja zemljino-knjine poslove u skladu sa zakonom; e) da prua pravnu pomo sudovima u Bosni i Hercegovini; f) da vri poslove meunarodne pravne pomoi, ako zakonom nije odreeno da neke od tih poslova vri kantonalni sud; g) da vri poslove upisa u registre pravnih lica i h) da vri druge poslove odreene zakonom. lan 28/27. Stvarna nadlenost kantonalnih sudova 2) Drugostepena nadlenost a) da odluuje o albama protiv odluka opinskih sudova, b) da odluuje o drugim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima, ako je to odreeno zakonom. 3) Ostalo a) da rjeava o sukobu mjesne nadlenosti izmeu opinskih sudova sa podruja kantona; b) da odluuje o prijenosu mjesne nadlenosti sa jednog opinskog suda na drugi opinski sud na podruju kantona; c) da odluuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke; d) da postupa po molbama za pomilovanje u skladu sa zakonom;
41

e) da rjeava o priznavanju odluka stranih sudova, stranih trgovakih sudova i stranih arbitraa; f) da prua meunarodnu pravnu pomo u krivinim predmetima i g) da obavlja druge poslove odreene zakonom.

GLAVA VI/VII SUDSKI TUMAI lan 53. Postavljanje Nakon pribavljenog miljenja Visokog sudskog i tuilakog vijea Vlada Federacije donosi propise o postavljanju, te pravima i dunostima stalnih sudskih tumaa. Sudovi koriste usluge stalnih sudskih tumaa, osim u sluajevima kada nema sudskih tumaa za odreeni jezik. Postupak za takve sluajeve utvruje se propisima iz stava 1. ovog lana.

lan 54/61. Povjerljivost Sudije i slubenici suda duni su uvati u tajnosti sve to u toku svog rada saznaju o uesnicima u postupku i o pravnim i injeninim okolnostima njihovog predmeta, te su duni uvati kao povjerljive podatke koji nisu dostupni javnosti.

lan 55/62. Slubena tajna Sudije i slubenici suda duni su uvati slubenu tajnu, bez obzira na nain na koji su je doznali. Pod slubenom tajnom podrazumijevaju se naroito: 1) svi podaci koji su kao slubena tajna odreeni zakonom ili drugim propisom; 2) svi podaci koji su kao slubena tajna odreeni opim aktima dravnih organa, pravnih lica i drugih institucija; 3) podaci i isprave koji su posebno odreeni kao slubena tajna od dravnih organa, pravnih lica i drugih institucija i
42

4) podaci i isprave koje je kao slubenu tajnu odredio predsjednik suda ili ovlateni slubenik suda. Obaveza uvanja slubene tajne traje i nakon prestanka rada u sudu. Predsjednik suda moe sudiju, odnosno slubenika suda osloboditi obaveze uvanja slubene tajne, ako u pojedinom sluaju za to postoje opravdani razlozi.

Zakon o parninom postupku Dio prvi OSNOVNE ODREDBE I - OSNOVNA NAELA lan 1. Ovim zakonom se odreuju pravila postupka na osnovu kojih sudovi u BiH raspravljaju i odluuju u graanskopravnim sporovima ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno. lan 2. (1) U parninom postupku sud odluuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. (2) Sud u postupku primjenjuje materijalno pravo po vlastitoj ocjeni i nije vezan za navode stranaka u pogledu materijalnog prava. lan 3. (1) Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile tokom postupka. (2) Sud nee uvaiti raspolaganja stranaka koja su protivna prinudnim propisima.

43

lan 4. Sud odluuje o tubenom zahtjevu, u pravilu, na osnovu usmene, neposredne i javne rasprave. lan 5. Svaka stranka ima pravo da se izjasni o prijedlozima i zahtjevima protivne stranke. Samo kad je to ovim zakonom odreeno, sud je ovlaten odluiti o zahtjevu o kojem protivnoj stranci nije bila data mogunost izjanjavanja. lan 6. U parninom postupku u ravnopravnoj su upotrebi bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik, a slubena pisma su latinica i irilica. lan 7. (1) Stranke su dune iznijeti sve injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i izvoditi dokaze kojima se utvruju te injenice. (2) Sud je ovlaten utvrditi i injenice koje stranke nisu iznijele, ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizlazi da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (lan 3 stav 2). lan 8. Koje e injenice uzeti kao dokazane odluuje sud na osnovu slobodne ocjene dokaza. Sud e savjesno i briljivo cijeniti svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno. lan 9. Stranke su dune pred sudom govoriti istinu i savjesno se koristiti pravima koja su im priznata ovim zakonom. lan 10. Sud je duan provesti postupak bez odugovlaenja i sa to manje trokova, te onemoguiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

44

lan 11. Prvostepeni postupak e se, u pravilu, sastojati od dva roita jednog pripremnog roita i jednog roita za glavnu raspravu. lan 12. (1) Kad odluka suda zavisi o rjeavanju nekog prethodnog pitanja koje se odnosi na to da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju jo nije donio odluku sud ili drugi nadleni organ (prethodno pitanje), sud moe sam rijeiti to pitanje, ako posebnim propisima nije drugaije odreeno. (2) Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravni uinak samo u parnici u kojoj je to pitanje rijeeno. (3) U parninom postupku sud je u pogledu postojanja krivinog djela i krivine odgovornosti uinitelja vezan za pravomonu presudu krivinog suda kojom se optueni oglaava krivim. lan 13. (1) U prvostepenom postupku i postupku po prijedlogu za ponavljanje postupka, sudi sudija pojedinac. (2) U drugostepenom postupku i postupku odluivanja po reviziji, sudi vijee od trojice sudija. lan 14. Ako za pojedine radnje nije zakonom odreen oblik u kojem se mogu poduzeti, stranke poduzimaju parnine radnje pismeno izvan roita ili usmeno na roitu. lan 313. Pozivi, odluke i druga sudska pismena upuuju se strankama i drugim sudionicima u postupku na jednom od jezika iz lana 6. ovog zakona.

45

lan 314. Stranke i drugi sudionici u postupku pri sudjelovanju u postupku upotrebljavaju jedan od jezika iz lana 6. ovog zakona.

lan 315. (1) Stranke i umjeaci koji ne poznaju nijedan od jezika iz lana 6. ovog zakona osigurat e o svom troku usmeno i pismeno prevoenje procesnih radnji koje poduzimaju, kao i druga usmena i pismena prevoenja za svoje potrebe. (2) Stranke i umjeaci duni su osigurati i prevoenje koje se odnosi na izvoenje dokaza koje su predloili. (3) Prevoenje obavljaju tumai.

lan 323. (1) Ako rok nije odreen zakonom, odreuje ga sud s obzirom na okolnosti sluaja. (2) Rok koji sud odredi izuzetno se moe produiti na prijedlog zainteresovane osobe ako za to postoje opravdani razlozi. (3) Prijedlog za produenje roka se mora podnijeti prije proteka roka ije se produenje trai. (4) Protiv rjeenja o produenju roka nije doputena alba.

lan 324. (1) Rokovi se raunaju na dane, mjesece i godine. (2) Ako je rok odreen na dane, u rok se ne uraunava dan kad je dostava ili saopenje obavljeno, odnosno dan u koji pada dogaaj otkad treba raunati trajanje roka, ve se za poetak roka uzima prvi idui dan. (3) Rokovi odreeni na mjesece, odnosno na godine zavravaju se protekom onog dana posljednjeg mjeseca, odnosno godine, koji po svom broju
46

odgovara danu kad je rok otpoeo. Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se zavrava posljednjeg dana tog mjeseca. (4) Ako posljednji dan roka pada na dravni praznik ili u nedjelju ili u koji drugi dan kad sud ne radi, rok istjee protekom prvog idueg radnog dana. lan 325. (1) Kad je podnesak vezan za rok, smatra se da je podnesen u roku ako je prije nego to rok protekne predan nadlenom sudu. (2) Ako je podnesak upuen preko pote preporuenom poiljkom ili telegrafski, dan predaje poti smatra se danom predaje sudu kojem je upuen, a ako je podnesak upuen telefaksom, danom predaje smatra se dan prijema telefaksa u sudu. (3) Ako je podnesak upuen elektronskom potom, kao vrijeme predaje sudu smatra se vrijeme koje je naznaeno na verifikaciji kvalifikovanog elektronskog potpisa. (4) Ako je podnesak upuen telegrafski, a ne sadri sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, smatrat e se da je podnesen u roku ako uredan podnesak naknadno bude predat sudu ili bude upuen sudu preporuenom poiljkom u roku od tri dana od dana predaje telegrama poti. (5) Za osobe koje se nalaze na obaveznoj vojnoj slubi u vojsci Federacije, dan predaje podneska vojnoj jedinici, odnosno vojnoj ustanovi smatra se danom predaje sudu. (6) Odredba stava 4. ovog lana odnosi se i na ostale osobe koje se nalaze u slubi u vojnim jedinicama odnosno vojnim ustanovama ili tabovima vojske Federacije u mjestima u kojima ne postoji redovna pota. (7) Za osobe liene slobode dan predaje podneska upravi zatvora, odnosno ustanove za izvrenje krivinih i prekrajnih sankcija smatra se danom predaje sudu. (8) Ako je podnesak koji je vezan za rok predan ili upuen nenadlenom sudu prije proteka roka, a stigne nadlenom sudu nakon proteka roka, smatrat e se da je na vrijeme podnesen.
47

(9) Odredbe st.1. do 7. ovog lana primijenjuju se i na rok u kojem se prema posebnim propisima mora podii tuba, te na rok zastare potraivanja ili nekog drugog prava. lan 326. (1) Roite odreuje sud kad je to zakonom propisano. (2) Sud e na roite pozvati stranke i ostale osobe ije se prisustvo smatra potrebnim. (3) U pozivu sud e naznaiti mjesto, prostoriju i vrijeme odravanja roita, te navesti stranke i predmet spora. (4) Sud e u pozivu osobito upozoriti stranke i ostale sudionike u postupku na zakonske posljedice izostanka s roita. lan 327. (1) Roite se, u pravilu, odrava u sudskoj zgradi. (2) Sud moe odluiti da se roite odri izvan sudske zgrade kad ustanovi da je to nuno ili da e se na taj nain utedjeti u vremenu ili u trokovima postupka. Protiv takvog rjeenja nije doputena alba. lan 328. (1) Ako stranka propusti roite ili rok za poduzimanje neke radnje u postupku i zbog toga izgubi pravo na poduzimanje te radnje, sud e toj stranci na njen prijedlog dopustiti da naknadno obavi tu radnju (povrat u prijanje stanje) ako ocijeni da je do proputanja dolo usljed opravdanih razloga koji se nisu mogli predvidjeti niti izbjei. (2) Kad se dopusti povrat u prijanje stanje, parnica se vraa u ono stanje u kojem se nalazila prije proputanja i ukidaju se sve odluke koje je sud zbog proputanja donio. lan 329. (1) Prijedlog za povrat u prijanje stanje podnosi se sudu kod kojeg je trebalo obaviti proputenu radnju. (2) Prijedlog se podnosi u roku od osam dana, raunajui od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao proputanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za proputanje od dana kad je za to saznala.
48

(3) Nakon proteka 60 dana od dana proputanja ne moe se traiti povrat u prijanje stanje. (4) Ako se povrat u prijanje stanje predlae zbog proputanja roka, predlaga je duan istovremeno s podnoenjem prijedloga obaviti i proputenu radnju. lan 330. Ne moe se zahtijevati povrat u prijanje stanje ako je proputen rok za stavljanje prijedloga da se dopusti povrat u prijanje stanje, ili ako je proputeno rocite odreeno u povodu prijedloga za povrat u prijanje stanje. lan 331. Sud e odmah odluiti o prijedlogu za povrat u prijanje stanje i nastaviti postupak. lan 332. (1) Neblagovremene i nedoputene prijedloge za povrat u prijanje stanje, odbacit e sud rjeenjem. (2) U vezi s prijedlogom za povrat u prijanje stanje sud e zakazati roite, osim ako su injenice na kojima se prijedlog zasniva opepoznate. lan 333. (1) Protiv rjeenja kojim se usvaja prijedlog za povrat u prijanje stanje nije doputena posebna alba. (2) Protiv rjeenja kojim se odbija prijedlog za povrat u prijanje stanje nije doputena posebna alba, osim ukoliko je prijedlog podnesen zbog donoenja presude zbog proputanja. lan 337. Pismena se dostavljaju preko pote, preko ovlatene pravne osobe registrovane za obavljanje poslova dostavljanja ili preko ovlatene slubene osobe suda. lan 338. (1) Kad dostavu treba obaviti osobama ili ustanovama u inostranstvu ili strancima koji uivaju pravo imuniteta, dostava e se obaviti diplomatskim
49

putem, ako u meunarodnom ugovoru ili u ovom zakonu nije to drugo odreeno. (2) Dravljanima Bosne i Hercegovine u inostranstvu dostava se obavlja putem pote ili preko nadlenog konzularnog, odnosno diplomatskog predstavnitva Bosne i Hercegovine u toj dravi. lan 339. (1) Dostava fizikim osobama obavlja se predajom pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. (2) Ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, dostava organima vlasti i pravnim osobama obavlja se predajom pismena osobi ovlatenoj za primanje pismena, ili, ako se takva osoba ne zatekne u uredu odnosno poslovnoj prostoriji, zaposleniku koji se tu zatekne. lan 340 (1) Kad stranku zastupa zakonski zastupnik, odnosno punomonik, dostava se obavlja zakonskom zastupniku odnosno punomoniku. (2) Kad organi vlasti ili pravne osobe za svog punomonika odrede osobu koja je njihov radnik, dostava se moe obaviti i u skladu s odredbom lana 339. stav 2. ovog zakona. (3) Ako stranka ima vie zakonskih zastupnika, odnosno punomonika, dovoljno jedostavu obaviti jednom od njih. (4) Dostava advokatu kao punomoniku moe se obaviti i predajom pismena osobi koja je zaposlena u njegovoj advokatskoj kancelariji. lan 341. (1) Vojnim osobama, pripadnicima policije i pripadnicima kopnenog, rijenog,pomorskog i vazdunog prometa dostava se moe obaviti i preko njihovog zapovjednitva, odnosno neposrednog starjeine. (2) Osobama lienim slobode dostava se obavlja preko uprave zatvora, odnosno uprave ustanove za izvrenje krivinih i prekrajnih sankcija. lan 342.
50

(1) Dostava pravnoj osobi moe se obaviti i putem njene poslovne jedinice,

ako spor proizlazi iz pravnog odnosa te jedinice. (2) Dostava pravnoj osobi koja ima sjedite u inostranstvu, moe se obaviti i putem njenog zastupnitva, odnosno predstavnitva u Bosni i Hercegovini ili Federaciji. c) Vrijeme i mjesto dostave lan 343. (1) Dostava se obavlja svakim danom, u bilo koje vrijeme, u stanu ili na radnom mjestu fizike osobe, u sjeditu organa vlasti, u uredu odnosno poslovnim prostorijama pravne osobe kojoj se dostava ima obaviti, ili u sudu kad se osoba kojoj se dostava ima obaviti tamo zatekne. (2) Dostava se moe obaviti na bilo kojem mjestu, ako se obavlja osobnim uruenjem pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti. 2. Dostava putem pote lan 344. Dostava putem pote obavlja se: preporuenom pismonosnom poiljkom sa povratnicom, ili obinom pismonosnom poiljkom, u kojoj se uz pismeno dostavlja i obrazac o potvrdi prijema, koji osoba kojoj se pismeno dostavlja mora potpisati i vratiti sudu. 3. Dostava preko ovlatene pravne osobe ili ovlatene slubene osobe suda a) Dostava fizickim osobama lan 345. Ovlatena pravna osoba registrovana za obavljanje poslova dostavljanja i ovlatena slubena osoba suda dostavu fizikim osobama, u pravilu obavljaju predajom pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti. Ako se osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne zatekne u svom stanu, dostava se obavlja predajom pismena kome od njenih odraslih lanova domainstva koji je duan primiti pismeno,a ako se oni ne zateknu u stanu,
51

pismeno ce se predati kuepazitelju ili susjedu ako oni na to pristanu. Ako se dostava obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta osoba se tu ne zatekne, dostava se moe obaviti osobi koja na istom mjestu radi, ako ona pristane da primi pismeno. Predaja pismena drugoj osobi nije doputena ako ona sudjeluje u parnici kao protivnik osobe kojoj se dostava ima obaviti. Osobe kojima se prema odredbama st. 2. i 3. ovog lana dostava obavi umjesto osobi kojoj se pismeno ima dostaviti, dune su pismeno predati toj osobi, na to ce ih dostavlja i upozoriti prilikom uruenja pismena. Kad se dostava obavi prema odredbama st. 2. ili 3. ovog lana, osoba kojoj se pismeno imalo dostaviti o tome ce biti obavijetena slanjem pismene obavijesti preko pote, obinom pismonosnom poiljkom. U pismenoj obavijesti navodi se predmet spora, vrsta pismena koje se ima dostaviti, datum, sat i mjesto dostave pismena, te ime i prezime osobe koja je primila pismeno. Obavijest se mora poslati tokom istog dana ili slijedeeg radnog dana nakon obavljene dostave. lan 346. Ako se pismeno ne moe dostaviti na nain predvien u lanu 345. ovog zakona, a dostavlja utvrdi da osoba kojoj se pismeno ima dostaviti stanuje na adresi na kojoj se dostava pokuava obaviti, ostavice u stanu ili u prostorijama gdje ta osoba radi, ili pribiti na vrata stana ili prostorije, pismenu obavijest da ce pismeno biti ostavljeno u sudu i da ga ta osoba tamo moe preuzeti u roku od 15 dana od dana pokuaja dostave. U pismenoj obavijesti navodi se i predmet spora, vrsta pismena koje se ima dostaviti, datum i sat kada je obavijest ostavljena, te naziv i adresa suda gdje se pismeno moe preuzeti. Tokom istog dana ili slijedeeg radnog dana nakon pokuaja dostave iz stava 1. ovog lana, pismena obavijest sa podacima navedenim u tom stavu poslae se osobi kojoj se dostava ima obaviti i preko pote, obinom pismonosnom poiljkom. Dostava ce se smatrati obavljenom na dan kada osoba kojoj se pismeno ima dostaviti preuzme pismeno u sudu, a ako pismeno ne bude preuzeto, istekom roka iz stava 1. ovog lana.

52

lan 347. (1) Ako se dostavlja tuba, a tueni kojem se tuba ima dostaviti se ne zatekne tamo gdje se dostavljanje ima obaviti, dostavlja ce se obavijestiti kad bi i na kojem mjestu mogao tuenog zateci, te ce mu kod jedne od osoba navedenih u lanu 345. st. 2. i 3. ovog zakona ostaviti, ili, ako to nije mogue, na vrata stana ili prostorije gdje se dostava obavlja pribiti, pismenu obavijest da radi primanja tube bude u odreeni dan i sat u svom stanu, odnosno na svom radnom mjestu. (2) Ako dostavlja, i nakon to je postupio na nain predvien u stavu 1. ovog lana, u vrijeme odreeno u obavijesti ne zatekne tuenog kojem se tuba ima dostaviti, dostava ce se obaviti prema odredbama cl. 345. i 346. ovog zakona. (3) Druga pismena, osim tube, mogu se dostaviti prema odredbama st. 1. i 2. ovog lana, ako je to ovim zakonom izriito odreeno ili ako sud smatra da je prilikom dostave potrebna vea opreznost. lan 348. (1) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se pismeno ima dostaviti privremeno odsutna i da joj osobe navedene u lanu 345. st. 2. i 3. ovog zakona ne mogu pismeno na vrijeme predati, vratit ce pismeno sudu uz naznaku gdje se odsutni nalazi, a dostava ce ponovo biti pokuana u odgovarajue vrijeme. (2) Ako dostavlja utvrdi da osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne stanuje na adresi na kojoj se dostava pokuava obaviti, ali istovremeno utvrdi tanu adresu te osobe, dostava ce se obaviti na naknadno utvrenoj adresi. Ako dostavlja ne moe utvrditi tanu adresu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, pismeno ce vratiti sudu, a sud ce od stranke, koja je prvobitno sud obavijestila o adresi te osobe, zatraiti da dostavi tanu adresu. (3) Ako je utvreno da tueni kome se dostava ima obaviti ne stanuje na adresi svog posljednjeg poznatog boravita ili prebivalita, a njegovo sadanje boravite ili radno mjesto se ne mogu utvrditi, dostava pismena ce se obaviti istovremenim objavljivanjem pismena na oglasnoj ploi suda i u najmanje jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju u Federaciji. (4) Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.
53

(5) U objavi se, osim pismena koje se ima dostaviti, navodi i ime i prezime osobe kojoj se dostava obavlja, predmet spora i obavijest o tome kada se dostava pismena smatra obavljenom. Prilikom objave u dnevnim novinama, ako je pismeno koje se dostavlja predugo da bi bilo objavljeno u cijelosti, objavljuje se samo kratak sadraj pismena. (6) Osoba kojoj se dostava obavlja, bie obavijetena o objavi slanjem pismene obavijesti preko pote, obinom pismonosnom poiljkom, na adresu njenog posljednjeg poznatog boravita. (7) Trokove objave u dnevnim novinama predujmljuje tuilac. b) Dostava pravnim osobama lan 349. (1) Ovlatena pravna osoba registrovana za obavljanje poslova dostavljanja i ovlatena slubena osoba suda dostavu organima vlasti i pravnim osobama u pravilu, obavljaju predajom pismena jednoj od osoba iz lana 339. stav 2. ovog zakona. (2) Ako se dostava ne moe obaviti prema odredbi stava 1. ovog lana, a dostavlja utvrdi da se sjedite organa vlasti odnosno ured ili poslovne prostorije pravne osobe nalaze na adresi na kojoj se dostava pokuava obaviti, na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe lana 346. ovog zakona. (3) Ako se utvrdi da se ured ili poslovne prostorije pravne osobe ne nalaze na adresi koja je upisana kao sjedite te pravne osobe u odgovarajuem registru pravnih osoba, a njeno novo sjedite nije poznato, na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe lana 348. st. 3. do 7. ovog zakona. c) Odbijanje prijema pismena lan 350. Kad osoba kojoj je pismeno upueno, odnosno odrasli lan njenog domainstva, odnosno ovlatena osoba ili zaposlenik organa vlasti ili pravne osobe odbije da primi pismeno, dostavlja ce pismeno ostaviti u prostoriji gdje se dostava obavlja ili ce ga pribiti na vrata te prostorije. Na dostavnici ce zabiljeiti dan, sat i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto gdje je pismeno ostavljeno, i time se smatra da je dostava obavljena. d) Dostavnica
54

lan 351. (1) Potvrdu o obavljenoj dostavi (dostavnicu) potpisuju primalac i dostavlja. Primalac ce na dostavnici itko, slovima, napisati dan prijema, svoje ime i prezime i u kom svojstvu prima pismeno. (2) Ako je primalac nepismen ili se nije u stanju potpisati, dostavlja ce postupiti kao u stavu 1. ovog lana, te staviti napomenu zato primalac nije stavio svoj potpis. (3) Ako primalac odbije potpisati dostavnicu, dostavlja ce to zabiljeiti na dostavnici i ispisati slovima dan predaje i time se smatra da je dostava obavljena. (4) Ako je dostava obavljena prema odredbi lana 347. stav 1. ovog zakona, na dostavnici ce se pored potvrde o prijemu pismena naznaiti da je prethodila pismena obavijest. (5) Kad je prema odredbama ovog zakona pismeno predato drugoj osobi, a ne onoj kojoj se pismeno imalo dostaviti, na dostavnici ce dostavlja naznaiti odnos tih dviju osoba. (6) Ako se dostava obavlja prema odredbama lana 346. ovog zakona, dostavlja ce to naznaiti na dostavnici, kao i dan i sat kada je dostava pokuana i mjesto gdje je ostavljena pismena obavijest. (7) Ako je na dostavnici netano ili neitko naznaen datum dostave ili je dostavnica nestala, dostava se moe dokazivati i na drugi nain.

4. Promjena adrese lan 352. (1) Ako stranka ili njen zastupnik u toku postupka ili prije isteka roka od est mjeseci nakon pravomonog okonanja postupka promijene adresu na koju se dostava obavlja, duni su o tome odmah obavijestiti sud. (2) Ako protiv pravomone odluke, unutar roka iz stava 1. ovog lana bude
55

izjavljena revizija, taj se rok produava sve dok ne istekne est mjeseci od dostave stranci odluke povodom revizije kojom se revizija odbacuje ili odbija ili pobijana odluka preinauje. (3) Ako je protiv pravomone odluke unutar roka iz stava 1. ovog lana, podnesen prijedlog za ponavljanje postupka, taj se rok produava do isteka roka od est mjeseci nakon pravomonosti prvostepene odluke u tom postupku protiv kojeg nije izjavljena alba, odnosno do isteka roka od est mjeseci od dostave stranci odluke o albi kojom se postupak za ponavljanje postupka pravomono zavrava. (4) Ako povodom vanrednog pravnog lijeka pravomona odluka bude ukinuta i predmet vraen na ponovno suenje, smatrat ce se da rok iz stava 1. ovog lana, nije ni poeo teci. (5) Ako stranka ili njen zastupnik ne obavijeste odmah sud o promjeni adrese, sud ce odrediti da se daljnje dostave u parnici obavljaju objavljivanjem pismena na oglasnoj ploi suda, sve dok stranka ili njen zastupnik ne obavijeste sud o svojoj novoj adresi. (6) Dostava iz stava 5. ovog lana smatra se obavljenom nakon proteka 15 dana od dana objavljivanja pismena na oglasnoj ploi suda. (7) Kad punomonik za primanje pismena do isteka rokova iz st. 1. do 3. ovog lana promijeni svoju adresu, a o tome ne obavijesti sud, sud ce stranci na njen troak imenovati zastupnika za primanje pismena preko kojeg ce obavljati sve dostave, dok ne primi obavijest stranke o postavljanju novog punomonika. 5. Punomocnik i zastupnik za primanje pismena lan 353. (1) Tuilac ili njegov zastupnik koji se nalaze u inostranstvu, a nemaju punomonika u Bosni i Hercegovini, duni su ve prilikom podnoenja tube imenovati punomonika za primanje pismena u Bosni i Hercegovini. Ako oni tako ne postupe, sud ce ih pozvati da u odreenom roku imenuju punomonika za primanje pismena, uz upozorenje da ce u suprotnom sud tubu odbaciti. (2) Tuenog ili njegovog zastupnika koji se nalaze u inostranstvu, a nemaju punomonika u Bosni i Hercegovini, sud ce ve prilikom dostave prvog pismena pozvati da u primjerenom roku postave
56

punomonika za primanje pismena u Bosni i Hercegovini, uz upozorenje da ce u suprotnom sud tuenom na njegov troak postaviti zastupnika za primanje pismena i preko toga zastupnika obavijestiti tuenog odnosno njegovog zastupnika o tom postavljanju. (3) Stranci koja opozove punomo punomoniku za primanje pismena i istovremeno ne postavi drugog takvog punomonika, sud ce dostavu obavljati objavljivanjem pismena na oglasnoj ploi suda, sve dok ta stranka ne postavi drugog punomonika za primanje pismena. (4) Ako punomonik za primanje pismena otkae punomo, a stranka ne imenuje drugog takvog punomonika u roku od 30 dana od dana kada je sud obavijeten o otkazu punomoi, sud ce stranci na njen troak imenovati zastupnika za primanje pismena, te obavljati sve dostave preko imenovanoga zastupnika dok ne primi obavijest stranke o postavljanju novog punomonika. (5) Sredstva za pokrie trokova postavljenoga zastupnika tuenog za primanje pismena duan je predujmiti tuilac. lan 354 (1) Ako vie osoba zajedniki tue, a nemaju zajednikog zakonskog zastupnika,odnosno punomonika, sud ih moe pozvati da u odreenom roku imenuju zajednikog punomonika za primanje pismena. Ako sami tuioci u ostavljenom roku ne imenuju takvog punomonika , sud ce jednog od njih odrediti za zajednikog punomonika za primanje pismena i o tome obavijestiti stranke. (2) Odredbe stava 1. ovog lana primjenjivat ce se i kad je vie osoba tueno, kao jedinstveni suparniari. 6. Dostava od strane stranaka lan 355. (1) Dostavu podneska protivnoj strani, osim tube, protivtube i pravnih lijekova, moe obaviti i sama stranka. (2) U sluaju iz stava 1. ovog lana, stranka ce jedan primjerak dostaviti osobno protivnoj stranci, odnosno njenom zakonskom zastupniku, odnosno punomoniku, a jedan primjerak ce predati sudu uz napomenu i dokaz da je dostava drugoj strani ve izvrena.
57

(3) Na dostavu iz stava 2. ovog lana na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe cl. 337. do 354. ovog zakona, osim odredbi lana 345. st. 2. do 6., cl. 346. do 348, lana 349. st. 2. i 3., lana 350. i lana 351. st. 2. do 6. ovog zakona. (4) Dostava izvrena na nain iz stava 2. ovog lana smatra se urednom dostavom. lan 356. (1) Stranke imaju pravo pregledati i prepisivati spise parnice u kojoj sudjeluju. (2) Ostalim osobama koje imaju opravdan interes moe se dopustiti pregledanje i prepisivanje pojedinih spisa. (3) Kad je postupak u toku, doputenje za pregledanje i prepisivanje spisa daje sudija, a kad je postupak zavren predsjednik suda, odnosno zaposlenik u sudu koga odredi predsjednik suda.

58

POGLAVLJE II

SUDIJSKA ETIKA

I RELEVANTNE ODREDBE .................................................................. 3 Kodeks sudijske etike ............................................................................. 3

POGLAVLJE II SUDIJSKA ETIKA

I RELEVANTNE ODREDBE

Kodeks sudijske etike UVOD Ovaj kodeks razrauje temeljne standarde etikog ponaanja sudija u Bosni i Hercegovini. Svrha ovog kodeksa je da pomae sudijama kad su suoeni sa etikim i profesionalnim dilemama, a izvrnoj i zakonodavnoj vlasti i javnosti da bolje razumiju i podre pravosue. Nezavisno pravosue predstavlja pravo svakog graanina u Bosni i Hercegovini. Sudija ima slobodu da poteno i nepristrasno odluuje na osnovu zakona i dokaza, bez ikakvog pritiska ili uticaja. Dunost sudija je da podravaju i brane sudijsku nezavisnost, ne kao privilegiju sudijske funkcije nego kao Ustavom zagarantovano pravo svakome da o njegovom sporu raspravljaju i odluuju nepristrasne sudije.

ETIKI PRINCIPI 1. NEZAVISNOST Nezavisnost pravosua predstavlja preduslov za vladavinu prava.

Sudija obavlja sudijsku funkciju nezavisno, na osnovu zakona i vlastite procjene injenica, podravajui nezavisnost pravosua s individualnog i institucionalnog aspekta.

Primjena: 1.1. Sudija je u obavljanju svoje funkcije nezavisan u odnosu na zakonodavnu i izvrnu vlast,javnost, medije i drugeinstitucije drutva, kao i u odnosu na konkretne stranke u postupku. 1.2. Sudija ne smije imati neprikladnih veza sa zakonodavnom i izvrnom vlasti, tako da javnost mora imati predodbu o nepostojanju takvih veza ili uticaja. 1.3. Sudija je u obavljanju svoje funkcije nezavisan i od svojih kolega. 1.4. Sudija podstie i podrava mehanizme i mjere zatite koji imaju za cilj odravanje i jaanje institucionalne i operativne nezavisnosti pravosua. 1.5. Sudija promovira visoke standarde sudijskog ponaanja u cilju jaanja povjerenja javnosti u pravosue. 1.6. Sudija e odbiti svaki pokuaj uticaja na svoje odluke i izvan sudskog postupka.

2. NEPRISTRASNOST Sudija obavlja svoju funkciju i tretira sve strane u predmetu bez favoriziranja, pristrasnosti i predrasuda. Nepristrasnost se odnosi ne samo na odluku nego i na postupak donoenja te odluke.

Primjena: 2.1. Sudija se ponaa u sudu i van suda na nain da odrava i unapreuje povjerenje javnosti i stranaka u nepristrasnost tog sudije i pravosua u cjelini. 2.2. Sudija se ponaa, u svojim privatnim ili slubenim poslovima, na takav nain da prilike u kojim bi bilo neophodno izuzeti ga iz sudskog postupka svede na najmanju moguu mjeru. 2.2.1. Sudija moe uestvovati u graanskim, dobrotvornim i vjerskim aktivnostima pod slijedeim uslovima:
4

(a) da izbjegava svaku aktivnost ili vezu koja bi se mogla nepovoljno odraziti na njegovu nepristrasnost ili bi ga mogla omesti u vrenju sudijske funkcije; (b) da ne koristi presti svog poloaja za prikupljanje sredstava, osim u sudske ili dobrotvorne svrhe; (c) da izbjegava svako uee u aktivnostima koje bi mogle rezultirati sudskim sporovima; (d) da ne daje pravne savjete niti savjete u vezi s finansijskim ulaganjima. 2.2.2. Sudija se uzdrava od lanstva u grupama i organizacijama ili od uea u javnim diskusijama kojima se, po miljenju javnosti, podriva povjerenje u nepristrasnost sudije i pravosue uope. 2.2.3. Sudija nee: (a) biti lan politikih stranaka; (b) prisustvovatipolitikim skupovima i manifestacijama; (c) davati prilogepolitikim strankama ili kampanjama; (d) javno uestvovati u kontroverznim politikim diskusijama, osim po pitanjima koja se direktno tiu rada sudova, nezavisnosti pravosua ili fundamentalnih aspekata provoenja pravde; (e) potpisivati peticije koje bi mogle imati uticaja na neku politiku odluku. 2.2.4. Sudija se uzdrava od ponaanja koje bi moglo kod javnosti izazvati utisak da je politiki aktivan. 2.2.5. Sudija e uzeti u obzir da bi politika aktivnost lanova njegove ue porodice mogla imati uticaja na javnu predodbu o njegovoj pristrasnosti, u kom sluaju e zatraiti svoje izuzee. 2.3. Sudija e, u svojim linim odnosima s pripadnicima pravne profesije, izbjegavati situacije koje bi opravdano mogle izazvati sumnju u njegovu nepristrasnost. 2.4. Sudija ne daje nikakav komentar, u javnosti ili privatno, kako u vezi s predmetom u kojem postupa tako i s predmetom u kojem bi mogao postupati, a koji bi mogao izazvati opravdanu sumnju u njegovu nepristrasnost.
5

2.5. Sudija e zatraiti svoje izuzee ako kod javnosti moe stvoriti utisak da nije u stanju odluivati o predmetu nepristrasno, kao i kada to sam ocijeni.

3. JEDNAKOST Sudija poznaje i potuje razliitosti u drutvu, a koje se naroito odnose na rasu, boju koe, spol, vjersku pripadnost, nacionalno porijeklo, drutveni stale, invalidnost, starosnu dob, brani status, seksualno opredjeljenje, socijalni i ekonomski status i druge kriterije, i odnosi se s jednakim potovanjem prema svim osobama s kojima ima profesionalne kontakte. Primjena: 3.1. Sudija u obavljanju svoje funkcije nee rijeima niti ponaanjem pokazivati naklonost ili predrasude prema bilo kojem pojedincu ili grupi. 3.2. Sudija obavlja svoju funkciju tako da osigura jednak tretman uesnika u postupku. 3.3. Sudija nee dozvoliti strankama, sudskom osoblju i drugim licima koja su pod njegovim nadzorom da bez opravdanog razloga razliito tretiraju ostale uesnike u postupku.

4. INTEGRITET I DOLINO PONAANJE Sudija se ponaa moralno, dostojanstveno i u skladu s dignitetom funkcije koju obavlja.

Primjena: 4.1. Sudija, kao predmet stalnog nadzora javnosti, slobodno i voljno prihvata ogranienja koja mu namee funkcija koju obavlja. 4.2. Sudija se ponaa na nain da afirmira povjerenje javnosti u integritet pravosua.
6

4.3. Sudija, kao i svaki drugi graanin, ima pravo na slobodu izraavanja, misli, svijesti, vjeroispovijesti, udruivanja i okupljanja, ali da se u ostvarivanju tih prava uvijek ponaa na takav nain da ouva dignitet sudijskog poloaja, nepristrasnost i nezavisnost pravosua. 4.4. Sudija nee dozvoliti da njegovi finansijski interesi, kao i finansijski interesi lanova njegove ue porodice negativno utiu na dignitet funkcije koju obavlja. 4.5. Sudija nee dozvoliti da njegovi porodini, drutveni i drugi odnosi nedolino utiu navrenje sudijske funkcije. 4.6. Sudija nee koristiti presti sudijske funkcije, niti e dozvoliti drugima da ga koriste za privatne interese. 4.7. Povjerljive informacije koje dobije prilikom vrenja funkcije sudija nee koristiti niti ih otkrivati u druge svrhe. 4.8. Sudija moe uestvovati u aktivnostima koje nisu direktno povezane sa obavljanjem sudijske funkcije ukoliko takve aktivnosti ne umanjuju dignitet funkcije ili se na drugi nain ne mijeaju u izvravanje te funkcije u skladu sa ovim Kodeksom, kao na primjer: (a) pisati, predavati, poduavati i uestvovati u naunim, kulturnim i strunim aktivnostima vezanim za pravo, pravni sistem i provoenje pravde; (b) uestvovati na javnim raspravama koje se odnose na pravo, pravni sistem i provoenje pravde; (c) biti lan vladinih komisija, odbora i savjetodavnih tijela, ako takvo lanstvo nije u suprotnosti s javnim utiskom o nepristrasnosti i politikoj neutralnosti sudije. 4.9. Sudija moe formirati ili biti lan udruenja sudija ili drugih organizacija koje zastupaju interese sudija. 4.10. Sudija i lanovi njegove ue porodice nee traiti niti prihvatati poklone, oporuke, pozajmice i druge usluge vezane za postupanje ili proputanje u obavljanju sudijske funkcije, niti e to svjesno dozvoliti sudskom osoblju ili drugima koji su pod njegovim nadzorom.
7

4.11. U skladu sa zakonskim propisima koji reguliu dunost prijavljivanja poklona, sudija moe primiti simbolian poklon, nagradu ili korist, u skladu sa prilikom u kojoj se oni daju, pod uslovom da se taj poklon, nagrada ili korist ne mogu opravdano smatrati za pokuaj uticanja na sudiju u obavljanju sudijske funkcije, ili na drugi nain stvarati u javnosti utisak o pristrasnosti sudije. 4.12. Sudija nee dopustiti da pripadnik pravne profesije koristi njegovu kuu ili stan kao ured. 4.13. Sudija u obavljanju svoje funkcije u sudnici nosi sudijsku togu i prikladno je odjeven u svim ostalim prilikama.

5. STRUNOST I ODGOVORNOST PREMA POSLU Sudija odrava visok nivo profesionalne sposobnosti i obavlja svoju funkciju struno, savjesno, marljivo i efikasno. Primjena: 5.1. Sudijska funkcija ima prioritet nad svim ostalim aktivnostima sudije. 5.2. Sudija e posvetiti svoju profesionalnu djelatnost svojim dunostima, koje ukljuuju ne samo obavljanje sudijske funkcije nego i ostale poslove relevantne za poslovanje suda. 5.3. Sudija stalno odrava i unapreuje svoje znanje, vjetinu i line kvalitete, u cilju adekvatnog obavljanja sudijske funkcije. 5.4. Sudija prati relevantnu praksu u meunarodnom pravu, to obuhvata meunarodne konvencije i druge instrumente kojim se ustanovljavaju norme za zatitu ljudskih prava. 5.5. Sudija obavlja svoju funkciju na efikasan i zakonit nain, u razumnom roku. 5.6. Sudija obavlja svoju funkciju strpljivo, dostojanstveno i korektno, kako u odnosu prema strankama u postupku tako i u odnosu prema ostalim licima s kojim dolazi u profesionalni kontakt, a takvo postupanje zahtijeva od pravnih zastupnika, sudskog osoblja i ostalih koji su pod njegovim nadzorom.
8

POGLAVLJE III NADLENOST

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ............................................. 3 Zakon o sudovima ...................................................................................... 3 Zakon o parninom postupku ................................................................... 4 II KONTROLNA LISTA ....................................................................... 15 III TABELA NADLENOSTI U GRAANSKIM PREDMETIMA ...... 16 IV PRAKTINI PRIMJERI ..................................................................... 19 a) Rjeenje kojim se tuba odbacuje zbog nenadlenosti u predmetnoj stvari ............................................................................. 19 b) Rjeenje kojim se sud oglaava mjesno nenadlenim .............. 21 c) Dopis neposredno nadlenosti viem sudu s prijedlogom za rjeavanje 23

sukoba

........................................................................

POGLAVLJE III NADLENOST

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Zakon o sudovima lan 27/26 Stvarna nadlenost opinskih sudova Opinski sud je nadlean: 2) U graanskim predmetima da u prvom stepenu sudi: a) u svim graanskim sporovima i b) u vanparninom postupku. 4) U privrednim predmetima opinski sudovi koji imaju privredna odjeljenja u prvom stepenu sude: a) u sporovima koji se odnose na prava i obaveze po osnovu pravnog prometa roba, usluga, vrijednosnih papira, vlasnikih i drugih stvarnih prava na nekretninama, te na prava i obaveze proistekle iz vrijednosnih papira u kojima su obje stranke u postupku pravno lice ili fiziko lice koje, u svojstvu samostalnog poduzetnika ili u drugom svojstvu, obavlja privrednu ili drugu registriranu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja; b) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i unutranjim vodama, te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo, osim sporova o prijevozu putnika; c) u sporovima koji se odnose na avione, te u sporovima na koje se primjenjuje vazduhoplovno pravo, osim sporova o prijevozu putnika; d) sporovie iz autorskog prava, srodnih prava i prava industrijske svojine; e) sporove nastale povodom djela za koja se tvrdi da predstavljaju nelojalnu konkurenciju ili monopolistiki sporazum; g) u postupku steaja i likvidacije, u skladu sa zakonom, kao i u svim sporovima koji nastanu u toku i povodom provoenja postupka steaja i likvidacije.
3

5) U drugim predmetima: a) da vodi izvrni postupak, ako zakonom nije drugaije odreeno; b) da odreuje mjere osiguranja, ako zakonom nije drugaije odreeno; c) da rjeava u posebnim postupcima, ako zakonom nije drugaije odreeno; d) da obavlja zemljino-knjine poslove u skladu sa zakonom; e) da prua pravnu pomo sudovima u Bosni i Hercegovini; f) da vri poslove meunarodne pravne pomoi, ako zakonom nije odreeno da neke od tih poslova vri kantonalni sud; g) da vri poslove upisa u registre pravnih lica i h) da vri druge poslove odreene zakonom. lan 28/27. Stvarna nadlenost kantonalnih sudova Kantonalni sud je nadlean: 2) Drugostepena nadlenost a) da odluuje o albama protiv odluka opinskih sudova, b) da odluuje po albama izjavljenim na rjeenja o prekrajima, c) da odluuje o drugim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima, ako je to odreeno zakonom. 3) Ostalo a) da rjeava o sukobu mjesne nadlenosti izmeu opinskih sudova sa podruja kantona; b) da odluuje o prijenosu mjesne nadlenosti sa jednog opinskog suda na drugi opinski sud na podruju kantona; c) da odluuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke; d) da postupa po molbama za pomilovanje u skladu sa zakonom; e) da rjeava o priznavanju odluka stranih sudova, stranih trgovakih sudova i stranih arbitraa; f) da prua meunarodnu pravnu pomo u krivinim predmetima i g) da obavlja druge poslove odreene zakonom. Zakon o parninom postupku 1. Zajednike odredbe lan 15. (1) Poslije prijema tube sud ocjenjuje da li je nadlean. (2) Prilikom ocjenjivanja nadlenosti sud e uzeti u obzir navode u tubi i
4

injenice koje su sudu poznate. (3) Ako se u toku postupka promijene okolnosti na kojima je zasnovana nadlenost suda, sud koji je bio nadlean u vrijeme podnoenja tube ostaje i dalje nadlean i ako bi zbog tih promjena bio nadlean drugi sud. lan 16. (1) Sud u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti pazi da li rjeavanje spora spada u sudsku nadlenost. (2) Kad sud u toku postupka utvrdi da za rjeavanje spora nije nadlean sud nego neki drugi organ vlasti, oglasit e se nenadlenim, ukinuti provedene radnje u postupku i odbaciti tubu. (3) Kad sud u toku postupka utvrdi da za rjeavanje spora nije nadlean sud u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), po slubenoj dunosti e se proglasiti nenadlenim, ukinut e provedene radnje u postupku i odbaciti tubu. lan 17. (1) Svaki sud tokom cijelog postupka po slubenoj dunosti pazi na svoju stvarnu nadlenost. (2) Ako je tueni ve dao odgovor na tubu, vii sud prvog stepena se ne moe ni u povodu prigovora ni po slubenoj dunosti oglasiti stvarno nenadlenim za predmete iz nadlenosti nieg suda prvog stepena. lan 18. (1) Do donoenja odluke o glavnoj stvari sud e rjeenjem obustaviti parnini postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima vanparninog postupka. Nakon pravomonosti rjeenja postupak e se nastaviti po pravilima vanparninog postupka pred nadlenim sudom. (2) Radnje koje je proveo parnini sud, kao to su uviaj, vjetaenje, sasluanje svjedoka i drugo, i odluke koje je donio taj sud, nisu bez vanosti zato to su poduzete u parninom postupku. lan 19. (1) Sud se moe u povodu prigovora tuenog proglasiti mjesno nenadlenim
5

ako je prigovor podnesen najkasnije u odgovoru na tubu. (2) Sud se moe proglasiti po slubenoj dunosti mjesno nenadlenim samo kad postoji iskljuiva mjesna nadlenost nekog drugog suda, ali najkasnije do podnoenja odgovora na tubu. lan 20. (1) Nakon pravomonosti rjeenja kojim se oglasio nenadlenim, sud e bez odlaganja, a najkasnije u roku od tri dana ustupiti predmet nadlenom sudu. (2) Sud kojem je predmet ustupljen kao nadlenom nastavit e postupak kao da je kod njega bio pokrenut. (3) Parnine radnje nenadlenog suda, kao to su uviaj, vjetaenje, sasluavanje svjedoka i drugo nisu bez vanosti zato to ih je poduzeo nenadlean sud. lan 21. (1) Ako sud kojem je predmet ustupljen kao nadlenom smatra da je nadlean sud koji mu je predmet ustupio ili neki drugi sud, dostavit e, u roku od tri dana, predmet sudu koji treba rijeiti taj sukob nadlenosti, osim ako nae da mu je predmet ustupljen zbog oite pogreke, a trebalo je da bude ustupljen nekom drugom sudu, u kojem sluaju e predmet ustupiti drugom sudu i o tome obavijestiti sud koji mu je predmet ustupio. (2) Kad je u povodu albe protiv odluke prvostepenog suda kojom se taj sud oglasio mjesno nenadlenim odluku donio drugostepeni sud, za tu je odluku vezan u vezi s nadlenou i sud kojem je predmet ustupljen, ako je drugostepeni sud koji je odluku donio nadlean za rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu tih sudova. (3) Odluka drugostepenog suda o stvarnoj nenadlenosti prvostepenog suda vezuje svaki sud kojem se kasnije isti predmet ustupi, ako je drugostepeni sud nadlean za rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu tih sudova. lan 22. (1) Sukob nadlenosti izmeu opinskih sudova istog kantona rjeava kantonalni sud.
6

(2) Sukob nadlenosti izmeu opinskog suda i kantonalnog suda s podruja istog kantona rjeava Vrhovni sud Federacije. (3) Sukob nadlenosti izmeu opinskih sudova s podruja dva ili vie kantona rjeava Vrhovni sud Federacije. (4) Sukob nadlenosti izmeu opinskog suda jednog kantona s kantonalnim sudom drugog kantona, kao i sukob nadlenosti kantonalnih sudova rjeava Vrhovni sud Federacije. (5) Sukob nadlenosti Vrhovnog suda Federacije i opinskog, odnosno kantonalnog suda, rjeava Vrhovni sud Federacije, u opoj sjednici. lan 23. (1) Dok se ne rijei sukob nadlenosti, sud kojem je predmet ustupljen duan je poduzimati one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode. (2) Protiv rjeenja kojim se odluuje o sukobu nadlenosti nije doputena alba. lan 24. Svaki sud obavlja radnje u postupku na svom podruju, ali ako postoji opasnost od odgode, sud e poduzeti izvrenje pojedinanih radnji i na podruju drugog suda. O tome e se obavijestiti sud na ijem e se podruju poduzeti radnja. 2. Nadlenost sudova u sporovima s meunarodnim elementom lan 25. U pogledu nadlenosti sudova u Federaciji u postupcima u kojima je stranka stranac koji uiva pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini, strana drava ili meunarodna organizacija, vae pravila meunarodnog prava. lan 26. (1) Sud u Federaciji nadlean je za suenje kad je njegova nadlenost u sporu s meunarodnim elementom izriito odreena zakonom Bosne i Hercegovine ili Federacije ili meunarodnim ugovorom. (2) Ako u zakonu ili meunarodnom ugovoru nema izriite odredbe o
7

nadlenosti suda u Federaciji za odreenu vrstu sporova, sud u Federaciji nadlean je za suenje u toj vrsti sporova i kad njegova nadlenost proizlazi iz odredaba ovog zakona o mjesnoj nadlenosti. 3. Stvarna nadlenost lan 27. U parninom postupku sudovi sude u granicama svoje stvarne nadlenosti odreene ovim ili drugim zakonom Federacije, odnosno zakonom kantona. 4. Mjesna nadlenost a) Opa mjesna nadlenost lan 28. (1) Ako zakonom nije odreena iskljuiva mjesna nadlenost nekog drugog suda, za suenje je nadlean sud koji je ope mjesno nadlean za tuenog. (2) U sluajevima predvienim u ovom zakonu, za suenje je osim suda ope mjesne nadlenosti nadlean i drugi odreeni sud. lan 29. (1) Za suenje je ope mjesno nadlean sud na ijem podruju tueni ima prebivalite, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno. (2) Ako tueni nema prebivalite, ope mjesno je nadlean sud na ijem podruju tueni ima boravite. (3) Ako tueni pored prebivalita ima i boravite u nekom drugom mjestu, a prema okolnostima moe se pretpostaviti da e tu boraviti najmanje godinu dana od dana podnoenja tube, ope mjesno je nadlean i sud boravita tuenog. lan 30. (1) Za suenje u sporovima protiv Federacije, kantona, grada i opine, ope mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi sjedite njihovog
8

zakonodavnog tijela, odnosno vijea. (2) Za suenje u sporovima protiv ostalih pravnih osoba, ope mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi njihovo sjedite. lan 31. Za suenje u sporovima protiv dravljanina Federacije i Bosne i Hercegovine koji stalno ivi u inostranstvu, ope mjesno je nadlean sud njegovog posljednjeg prebivalita u Federaciji. b) Izberiva mjesna nadlenost Nadlenost u sporovima za naknadu tete lan 32. (1) Za suenje u sporovima o vanugovornoj odgovornosti za tetu, pored suda ope mjesne nadlenosti nadlean je i sud na ijem je podruju tetna radnja poinjena ili sud na ijem je podruju tetna posljedica nastupila. (2) Ako je teta nastala zbog smrti ili teke tjelesne ozljede, nadlean je, pored suda iz stava 1 ovog lana, i sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite, odnosno boravite. (3) Odredbe st. 1 i 2 ovog lana primjenjivat e se i u sporovima protiv drutva za osiguranje radi naknade tete treim osobama na osnovu propisa o neposrednoj odgovornosti drutava za osiguranje, a odredba stava 1 ovog lana i u sporovima o regresnim zahtjevima po osnovi naknade tete protiv regresnih dunika. Nadlenost u sporovima radi zatite prava na osnovu jemstva proizvoaa lan 33. Za suenje u sporovima za zatitu prava na osnovu pismenog jemstva protiv proizvoaa koji je jemstvo dao nadlean je, pored suda ope mjesne nadlenosti za tuenog, i sud ope mjesne nadlenosti za prodavca koji je pri prodaji stvari uruio kupcu pismeno jemstvo proizvoaa.
9

Nadlenost u sporovima za zakonsko izdravanje lan 34. Za suenje u sporovima za zakonsko izdravanje, ako je tuilac osoba koja trai izdravanje, nadlean je, pored suda ope mjesne nadlenosti, i sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite, odnosno boravite. Nadlenost u branim sporovima lan 35. Za suenje u sporovima radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja braka, ponitaja braka ili razvoda braka (brani sporovi), nadlean je, pored suda ope mjesne nadlenosti, i sud na ijem su podruju brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite. Nadlenost u sporovima o utvrivanju ili osporavanju oinstva ili materinstva lan 36. U sporovima radi utvrivanja ili osporavanja oinstva ili materinstva, ako je tuilac dijete, nadlean je, pored suda ope mjesne nadlenosti, i sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite, odnosno boravite. Nadlenost po mjestu u kojem se nalazi poslovna jedinica pravne osobe lan 37. Za suenje u sporovima protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan sjedita, ako spor proizlazi iz pravnog odnosa te jedinice, pored suda ope mjesne nadlenosti nadlean je i sud na ijem se podruju ta poslovna jedinica nalazi.

10

Nadlenost u sporovima iz nasljednopravnih odnosa lan 38. Dok ostavinski postupak nije pravomono zavren, za suenje u sporovima iz nasljednopravnih odnosa, te sporovima o potraivanjima vjerovnika prema ostaviocu, pored suda ope mjesne nadlenosti mjesno je nadlean i sud na ijem se podruju nalazi sud koji provodi ostavinski postupak. Nadlenost po mjestu plaanja lan 39. Za suenje u sporovima imatelja mjenice ili eka protiv potpisnika nadlean je, pored suda ope mjesne nadlenosti, i sud mjesta plaanja. Nadlenost u sporovima iz radnih odnosa lan 40. Ako je u sporu iz radnog odnosa tuilac zaposlenik, za suenje je nadlean, pored suda koji je ope mjesno nadlean za tuenog, i sud na ijem se podruju rad obavlja ili se obavljao, odnosno sud na ijem bi se podruju rad morao obavljati, te sud na ijem je podruju zasnovan radni odnos. Nadlenost u sporovima zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima lan 41. Za sporove zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima nadlean je, pored suda ope mjesne nadlenosti, i sud na ijem se podruju dogodilo smetanje.

11

c) Iskljuiva mjesna nadlenost Nadlenost u sporovima o nekretninama lan 42. (1) Za suenje u sporovima o pravu vlasnitva i o drugim stvarnim pravima na nekretninama, u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini, te u sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini, ili iz ugovora o koritenju stana ili poslovnih prostorija, iskljuivo je nadlean sud na ijem se podruju nalazi nekretnina. (2) Ako nekretnina lei na podruju vie sudova, nadlean je svaki od tih sudova. Nadlenost u sporovima o zrakoplovu i brodu lan 43. Kad je za suenje u sporovima o pravu vlasnitva i o drugim stvarnim pravima na zrakoplovima, odnosno brodovima, kao i sporovima iz zakupnih odnosa na zrakoplovu i brodu, nadlean sud u Federaciji, iskljuivo je mjesno nadlean sud na ijem se podruju vodi registar u koji je zrakoplov, odnosno brod upisan. lan 44. Kad je za suenje u sporovima zbog smetanja posjeda na brodovima, odnosno zrakoplovima iz lana 43. ovog zakona, nadlean sud u Federaciji, mjesno je nadlean, pored suda na ijem se podruju vodi registar u koji je brod odnosno zrakoplov upisan, i sud na ijem se podruju dogodilo smetanje. Nadlenost za sporove u izvrnom i steajnom postupku lan 45. Za suenje u sporovima koji nastaju u toku i u povodu sudskog ili administrativnog izvrnog postupka, odnosno u toku i u povodu steajnog postupka, mjesno je iskljuivo nadlean sud na ijem se podruju nalazi sud koji provodi izvrni ili steajni postupak, odnosno sud na ijem se podruju provodi administrativno izvrenje.
12

d) Supsidijarna nadlenost Nadlenost za suparniare lan 46. Ako je jednom tubom tueno vie osoba u svojstvu materijalnih suparniara (lan 362. stav 1 taka 1), a za njih ne postoji mjesna nadlenost istog suda, nadlean je sud koji je mjesno nadlean za jednog od tuenih. Nadlenost za osobe za koje ne postoji opa mjesna nadlenost u Federaciji lan 47. (1) Tuba o imovinskopravnim zahtjevima protiv osobe za koju ne postoji opa mjesna nadlenost u Federaciji moe se podnijeti svakom sudu u Federaciji na ijem se podruju nalazi kakva imovina te osobe ili predmet koji se tubom trai. (2) Ako nadlenost suda u Federaciji postoji zato to je obaveza nastala za vrijeme boravka tuenog u Federaciji, mjesno je nadlean sud na ijem je podruju obaveza nastala. (3) U sporovima protiv osoba za koje u Federaciji ne postoji opa mjesna nadlenost, za obaveze koje treba ispuniti u Federaciji, tuba se moe podnijeti sudu na ijem podruju tu obavezu treba ispuniti. Nadlenost po mjestu gdje se nalazi zastupnitvo strane osobe u Federaciji lan 48. U sporovima protiv pravne osobe koja ima sjedite u inostranstvu, u pogledu obaveza koje su zasnovane u Federaciji ili im se u njoj ima udovoljiti, tuba se moe podnijeti sudu u Federaciji na ijem se podruju nalazi njeno stalno zastupnitvo za Bosnu i Hercegovinu odnosno Federaciju, ili sjedite organa kojem je povjereno da obavlja njene poslove.

13

<e) Odreivanje mjesne nadlenosti od vieg suda lan 49. Ako nadleni sud zbog izuzea sudija ne moe postupati, obavijestit e o tome neposredno vii sud, koji e odrediti da u tom predmetu postupa drugi stvarno nadlean sud sa njegovog podruja. lan 50. (1) Kantonalni sud moe, na prijedlog stranke ili nadlenog opinskog suda, odrediti da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadleni opinski sud s njegovog podruja ako je oito da e se tako lake provesti postupak ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi. (2) Vrhovni sud Federacije moe, na prijedlog stranke ili nadlenog suda, odrediti da u pojedinom predmetu postupa stvarno nadleni sud u drugom kantonu ako je oito da e se tako lake provesti postupak ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi. lan 51. Ako je za suenje nadlean sud u Federaciji, ali se prema odredbama ovog zakona ne moe utvrditi koji je sud mjesno nadlean, Vrhovni sud Federacije e, na prijedlog stranke, odrediti koji e stvarno nadleni sud biti mjesno nadlean. f) Sporazum o mjesnoj nadlenosti lan 52. (1) Ako zakonom nije odreena iskljuiva nadlenost nekog suda, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stepenu sudi sud koji nije mjesno nadlean, uz uslov da je taj sud stvarno nadlean. (2) Ako je zakonom odreeno da su za suenje u odreenom sporu mjesno nadlena dva ili vie sudova u Federaciji, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stepenu sudi jedan od tih sudova ili neki drugi stvarno nadleni sud. (3) Sporazum iz stava 2 ovog lana vai samo ako je pismeno sastavljen, ako su ga potpisale sve stranke i ako se tie odreenog spora ili vie sporova
14

koji svi proistjeu iz odreenog pravnog odnosa. (4) Ispravu o sporazumu tuilac mora priloiti uz tubu. (5) Ako tuba nije podnesena sudu na koji upuuje sporazum o mjesnoj nadlenosti, tueni moe zahtijevati da se predmet ustupi tom sudu. (6) Zahtjev iz stava 5 ovog lana tueni moe podnijeti najkasnije u odgovoru na tubu, uz prilaganje isprave o sporazumu.

II KONTROLNA LISTA
Sud se moe po slubenoj dunosti oglasiti nenadlenim samo ako se radi o apsolutnoj nenadlenosti ili o iskljuivoj mjesnoj nadlenosti drugog suda. Rjeenje o mjesnoj nenadlenosti po slubenoj dunosti donosi se do podnoenja odgovora na tubu. Prigovor mjesne nenadlenosti najkasnije se moe istai u odgovoru na tubu ili do poetka pripremnog roita. Stranka koja se poziva na ugovorenu mjesnu nadlenost duna je priloiti uz tubu ispravu sporazum o ugovorenoj nadlenosti. Postupak za rjeavanje sukoba nadlenosti pokree se samo na zahtjev suda. Delegiranje nadlenosti izmeu sudova iste vrste i iste stvarne nadlenosti vri se na zahtjev suda ili stranke.

15

III TABELA NADLENOSTI U GRAANSKIM PREDMETIMA

16

17

18

IV PRAKTINI PRIMJERI
a) Rjeenje kojim se tuba odbacuje zbog nenadlenosti u predmetnoj stvari OSNOVNI SUD BROJ : Osnovni sud u ________ po sudiji ______________ u pravnoj stvari tuiteljice __________ iz ____ Ul. ___________ broj 4, protiv tuenog _______________, radi izmjene rjeenja o utvrivanju prava na penziju, van roita u postupku pripremanja glavne rasprave, a dana 06.10.2005. godine donio je

R J E E NJ E Osnovni sud u _________ oglaava se nenadlenim za postupanje u predmetnoj pravnoj stvari, ukidaju se sve provedene radnje u postupku i tuba tuiteljice_____________ , protiv tuenog ___________, radi izmjene rjeenja o utvrivanju prava na penziju, ODBACUJE SE. O b r a z l o e nj e Tubom koju je podnijela sudu dana 06.08.2004. godine tuiteljica je navela da trai da joj se obrauna sta od 19 godina a ne 9 godina kako je to navedeno u rjeenju PIO. Iz navedene tube tuiteljice sud nije mogao utvrditi da li tuiteljica trai isplatu neisplaenih penzija ili se njen zahtjev odnosi na ponovno utvrivanje penzije, a prema radnom stau od 19, a ne 9 godina. Tuba tuiteljice nije sadravala ni sve elemente propisane odredbom lana 53. ZPP-a, a prije svega nije sadravala opredijeljeni tubeni zahtjev, zbog ega je Sud rjeenje od 10.06.2005. godine vratio tubu tuiteljici na ispravku. U pismenom dopisu, a nakon dostavljanja tube na ispravu, tuiteljica je navela da joj je od Fond PIO rjeenjem utvreno pravo na penziju a koja je obraunata samo na devet godina radnog staa iako ima ukupno 19 godina jedan mjesec i 29 dana. Navela je da je do obrauna penzije na devet godina
19

staa dolo zbog nepostojanja dokumentacije u ______ o radnom stau ostvarenom u _______ , tako da je ona uloila albu na rjeenje Fonda PIO koja je odbaena kao neblagovremena. Iz tog razloga podnijela je tubu sudu kojom je traila da se navedena odluka preinai, a mislei na rjeenje PIO, te da se odredi novi pravilan i pravian iznos penzije u skladu sa platama za sve godine zaposlenja. S obzirom na to da je nakon vraanja tube na ispravku i dostavljenog podneska tuiteljice utvreno da tuiteljica trai izmjenu rjeenja o odreivanju penzije, a koje rjeenje je donio Fond PIO, a to se odreuje u upravnom postupku, to je tuiteljica i pokuala, meutim albu je podnijela neblagovremeno. Postupak ostvarivanja prava na penziju i utvrivanja visine penzije je upravni postupak koji se vodi kod Fonda PIO, a ne sudski postupak, tako da je tuiteljica, ukoliko je smatrala da je povrijeeno njeno pravo rjeenjem od 04.12.2003. godine kojim joj je alba odbijena, imala pravo pokrenuti upravni spor tubom kod Okrunog suda u ______ u roku od 30 dana od dana prijema rjeenja. U skladu sa odredbom lana 67 stav 1 taka 1 Zakona o parninom postupku, a u vezi sa lanom 16 istog zakona, Sud se oglasio nenadlenim za postupanje u predmetno pravnoj stvari, ukinuo provedene radnje i tubu tuiteljice odbacio. S u d i j a,

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba u roku od 30 dana od dana prijema prepisa rjeenja. alba se podnosi Okrunom sudu _______ putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka.

20

b) Rjeenje kojim se sud oglaava mjesno nenadlenim i predmet ustupa nadlenom sudu

OSNOVNI SUD Broj: Osnovni sud ______, po sudiji ________, odluujui u pravnoj stvari tuitelja __________ Ul. _______ optina ________, protiv tuenog __________, radi duga v.s ___________, van roita po prigovoru tuenog dana ___________ godine donio je R J E E NJ E Osnovni sud u Doboju oglaava se MJESNO NENADLENIM da rjeava o tubenom zahtjevu tuioca ____________, protiv tuenog ________________, radi duga v.s. ___________. Po pravosnanosti rjeenja predmet e se ustupiti Osnovnom sudu u ________, kao mjesno nadlenom sudu, na dalji postupak. O b r a z lo e n j e Tuilac je protiv tuenog kod ovog suda podnio tubu radi isplate duga u iznosu od ____. U predmetnom postupku tuilac kao pravno lice je sa sjeditem u _______, a kao tueni oznaen je _____________ optina ________. U predmetnoj pravnoj stvari, a imajui u vidu da je tueni privatno lice, ne radi se o privrednom sporu zbog ega je tuilac vjerovatno podnio tubu ovome sudu imajui u vidu da se privredni sporovi rjeavaju samo pred Osnovnim sudom u ________ kao sudom gdje se nalazi sjedite Okrunog suda za ovo podruje. U predmetnoj stvari radi se o parninom postupku radi duga gdje je mjesna nadlenost odreena odredbom lana 28 stav 1 Zakona o parninom postupku Republike Srpske, s obzirom na to da nije propisana iskljuiva mjesna nadlenost drugoga suda, tako da bi prema optoj mjesnoj nadlenosti za
21

suenje u ovoj pravnoj stvari bio nadlean Osnovni sud ________ prema sjeditu tuenog. Iz priloga uz tubu ne proizlazi ni da je meu strankama postignut sporazum o mjesnoj nadlenosti, u kojem sluaju bi, a da takav sporazum postoji, bio nadlean ovaj sud bez obzira koji je mjesno nadlean sud za parnine stranke. Na osnovu naprijed navedenog Sud je odluio kao u izreci rjeenja, a temeljem odredbe lana 19, lana 20, a u vezi sa lanom 28 Zakona o parninom postupku. SUDIJA POUKA : Protiv ovog rjeenja moe se izjaviti alba Okrunom sudu u ______ u roku od 30 dana od dana prijema prepisa rjeenja. alba se podnosi putem ovog suda.

22

c) Dopis neposredno viem sudu s prijedlogom za rjeavanje sukoba nadlenosti OSNOVNI SUD BROJ : VRHOVNI SUD REPUBLIKE SRPSKE BANJA LUKA PREDMET: Prijedlog za rjeavanje sukoba nadlenosti.

U pravnoj stvari tuioca ________________ protiv tuenog _____ _____ iz _______, Ulica __________________ radi __________________ Osnovni sud _______ donio je dana _______________ godine rjeenje kojim se oglasio mjesno nenadlenim za rjeavanje u ovoj pravnoj stvari te predmet uputio na nadlenost ovom sudu. Tuba u ovoj pravnoj stvari podnesena je Osnovnom sudu u __________ kako je to naslovio tuilac u tubi koja je dostavljena na odgovor tuenom dana _______ godine. S obzirom da se radi o predmetu spora izmeu parninih stranaka za koji ne postoji iskljuiva mjesna nadlenost nekog suda, a prije svega u ovom predmetu radi se o izberivoj mjesnoj nadlenosti tako da se Osnovni sud _____________ nije mogao po slubenoj dunosti oglasiti mjesno nenadlenim za postupanje u ovom predmetu, a iz spisa proizlazi da tueni nije prigovarao nadlenosti tog suda. Predlaem da sud u smislu odredbe lana 21. stav 1. i lana 22. Zakona o parninom postupku odlui o sukobu nadlenosti. S u d i j a,

23

POGLAVLJE IV STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI ZASTUPNICI

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ........................................ 3 Zakon o parninom postupku .............................................................. 3 II KONTROLNE LISTE ...................................................................... 9 a) Punomonici ......................................................................................... 9 b) Stranke u parninom postupku ...................................................... 10 c) Zastupnici .......................................................................................... 11 III PRAKTINI PRIMJERI ................................................................... 12 a) Primjer rjeenja o priznanju stranake sposobnosti ................................ 12 b) Primjer rjeenja kojim se nareuje otklanjanje nedostatka u pogledu osobe koja se pojavljuje kao stranka u postupku .......... 13 c) Primjer rjeenja o postavljanju privremenog zastupnika .............. 16 d) Odluka kojom se nalae podnoenje punomoi ........................... 19 e) Odluka kojom se stranci nalae podnoenje ovjerene punomoi ..... 21

POGLAVLJE IV STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI ZASTUPNICI

RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Zakon o parninom postupku

Zakonske odredbe koje reguliraju materiju vezanu za stranke i njihove zakonske zastupnike su odredbe lanova 291-299 Zakona o parninom postupku. lan 291 (1) Stranka u postupku moe biti svaka fizika i pravna osoba. (2) Posebnom propisima moe se odrediti ko moe biti stranka u postupku osim fizikih i pravnih osoba. (3) Parnini sud moe izuzetno, s pravnim uinkom u odreenoj parnici, priznati svojstvo stranke i onim oblicima udruivanja koji nemaju stranaku sposobnost prema odredbama stava 1 i 2 ovog lana, ako utvrdi da, s obzirom na predmet spora, u sutini udovoljavaju bitnim uslovima za sticanje stranake sposobnosti, a osobito ako raspolau imovinom na kojoj se moe provesti izvrenje. (4) Protiv rjeenja iz stava 3 ovog lana, kojim se priznaje svojstvo stranke u parnici, nije doputena posebna alba. lan 292 (1) Stranaka koja je potpuno poslovno sposobna moe sama obavljati radnje u postupku (parnina sposobnost). (2) Punoljetna osoba kojoj je djelimino ograniena poslovna sposobnost parnino je sposobna u granicama svoje poslovne sposobnosti. (3) Maloljetnik koji nije stekao punu poslovnu sposobnost parnino je sposoban u granicama u kojima mu se priznaje poslovna sposobnost.
3

lan 293 (1) Stranku koja nema parninu sposobnost zastupa njen zakonski zastupnik. (2) Zakonski zastupnik odreuje se zakonom ili aktom nadlenog organa vlasti donesenim na osnovu zakona. (3) U toku cijelog postupka sud e, po slubenoj dunosti, paziti moe li osoba koja se pojavljuje kao stranka u postupku biti stranka u postupku i je li parnino sposobna, zastupa li parnino nesposobnu stranku njen zakonski zastupnik i ima li zakonski zastupnik posebna ovlatenja kad su ona potrebna.

lan 294 (1) Zakonski zastupnik moe u ime stranke poduzimati sve radnje u postupku, ali ako je za podnoenje ili povlaenje tube, za priznanje odnosno odricanje od tubenog zahtjeva, za zakljuenje nagodbe ili za poduzimanje drugih radnji u postupku posebnim propisima odreeno da zastupnik mora imati posebna ovlatenja, on moe te radnje poduzimati samo ako ima takva ovlatenja. (2) Osoba koja se pojavljuje kao zakonski zastupnik duna je na zahtjev suda dokazati da je zakonski zastupnik. Kad je za poduzimanje odreenih radnji u postupku potrebno posebno ovlatenje, zakonski zastupnik duan je dokazati da ima takvo ovlatenje. (3) Kad sud ustanovi da zakonski zastupnik osobe pod starateljstvom ne pokazuje potrebnu panju u zastupanju, obavijestit e o tome organ starateljstva. Ako bi zbog proputanja zastupnika mogla nastati teta za osobu pod starateljstvom, sud e zastati s postupkom i predloiti da se odredi drugi zakonski zastupnik. lan 295 (1) Kad sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne moe biti stranka u postupku, a taj se nedostatak moe otkloniti, pozvat e tuioca da izvri potrebne ispravke u tubi, ili e poduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti s osobom koja moe biti stranka u postupku. (2) Isto tako, kad sud utvrdi da stranka nema zakonskog zastupnika ili da zakonski zastupnik nema posebna ovlatenja kad su ona potrebna, zatrait e da nadleni organ starateljstva postavi staraoca parnino nesposobnoj osobi, odnosno pozvat e zakonskog zastupnika da pribavi posebna
4

ovlatenja, ili e poduzeti druge mjere koje su potrebne da bi parnino nesposobna stranka bila pravilno zastupana. (3) Sud e odrediti stranci rok za otklanjanje nedostataka iz stava 1 i 2 ovog lana. Dok se ne otklone ti nedostaci, mogu se u postupku poduzimati samo one radnje zbog ije bi odgode mogle nastati tetne posljedice za stranku. (4) Ako se nedostaci iz stava 1. i 2. ovog lana ne mogu otkloniti ili ako odreeni rok bezuspjeno protekne, sud e rjeenjem ukinuti radnje provedene u postupku ako su zahvaene tim nedostacima i odbaciti tubu ako su nedostaci takve prirode da spreavaju daljnje voenje parnice. (5) Protiv rjeenja kojim se nareuju mjere za otklanjanje nedostataka nije doputena alba. lan 296 (1) Ako se tokom postupka pred prvostepenim sudom pokae da bi redovni postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika tuenom trajao dugo, tako da bi zbog toga za jednu ili obje stranke mogle nastati tetne posljedice, sud e tuenom postaviti privremenog zastupnika. (2) Uz uvjet iz stava 1 ovog lana, sud e postaviti tuenom privremenog zastupnika osobito u sluajevima: 1. ako tueni nije parnino sposoban, a nema zakonskog zastupnika; 2. ako postoje protivni interesi tuenog i njegovog zakonskog zastupnika; 3. ako obje stranke imaju istog zakonskog zastupnika; 4. ako je boravite tuenog nepoznato, a tueni nema punomonika; 5. ako se tueni ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomonika u Federaciji, nalaze u inostranstvu, a dostava se nije mogla obaviti. (3) O postavljanju privremenog zastupnika sud e bez odlaganja obavijestiti organ starateljstva, a i stranke kad je to mogue. lan 297 (1) Privremeni zastupnik ima u postupku za koji je postavljen sva prava i dunosti zakonskog zastupnika. (2) Ta prava i dunosti privremeni zastupnik obavlja sve dok se tueni ili njegov punomonik ne pojavi pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staraoca.
5

lan 298 Ako je privremeni zastupnik postavljen tuenom iz razloga navedenih u lanu 296 stav 2 ta. 4 i 5 ovog zakona, sud e u roku od osam dana izdati oglas koji e objaviti u Slubenim novinama federacije BiH, slubenom glasilu kantona i na oglasnoj ploi suda. lan 299. Parnina sposobnost u Federaciji procjenjuje se po zakonima Federacije. lan 300 (1) Stranke mogu poduzimati radnje u postupku osobno ili preko punomonika. (2) Stranka koju zastupa punomonik moe uvijek doi pred sud i davati izjave pored svog punomonika, ali suprotnu stranu, svjedoke i vjetake moe ispitivati samo preko punomonika, ako je on prisutan na glavnoj raspravi. lan 301 (1) Punomonik moe biti advokat, advokatsko drutvo ili uposlenik Slube za besplatnu pravnu pomo, kao i za pravne osobe uposlenik te pravne osobe, a za fizike osobe brani odnosno vanbrani drug, stranke ili srodnik stranke po krvi ili po tazbini. (2) Ako sud utvrdi da punomonik koji je advokat ne obavlja svoju dunost u skladu sa Zakonom o advokaturi, sud e o tome izvijestiti nadlenu advokatsku komoru, i, ako je to mogue, stranku koju advokat zastupa. lan 302 Radnje u postupku to ih punomonik poduzima u granicama punomoi imaju isti pravni uinak kao da ih je poduzela sama stranka. lan 303 (1) Stranka moe izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomonika na roitu na kome je ta izjava dana. (2) Ako je punomonik priznao koju injenicu na roitu na kojem stranka nije bila prisutna ili je koju injenicu priznao u podnesku, a stranka to priznanje kasnije izmijeni ili opozove, sud e cijeniti obje izjave prema lanu 125 stav 2 ovog zakona.
6

lan 304 Stranka moe ovlastiti punomonika da poduzima samo odreene radnje ili da poduzima sve radnje u postupku. lan 305 Ako je stranka izdala advokatu punomo za voenje parnice, a nije poblie odredila ovlatenja u punomoi, advokat je ovlaten na temelju takve punomoi: 1. obavljati sve radnje u postupku, a osobito podnijeti tubu, povui je, dati odgovor na tubu, priznati tubeni zahtjev ili se odrei tubenog zahtjeva, zakljuiti nagodbu, podnijeti pravni lijek i odrei se ili odustati od njega, te zahtijevati izdavanje mjere osiguranja; 2. stavljati zahtjev za izvrenje ili osiguranje i poduzimati potrebne radnje u postupku, u povodu takvog zahtjeva; 3. od protivne stranke primiti dosuene trokove; 4. pismeno ovlastiti drugog advokata na poduzimanje samo pojedinih radnji u postupku, osim zastupanja na glavnoj raspravi. lan 306 Advokata kojem je stranka izdala punomo moe, uz izriito ovlatenje stranke, zamjenjivati drugi advokat, a pred sudom prvog stepena i advokatski pripravnik koji je kod njega zaposlen. lan 307 Ako stranka u punomoi nije poblie odredila ovlatenja punomonika, punomonik koji nije advokat moe na osnovu takve punomoi obavljati sve radnje u postupku, ali mu je uvijek potrebno izriito ovlatenje za povlaenje tube, za priznanje ili za odricanje od tubenog zahtjeva, za zakljuenje nagodbe, za odricanje ili odustanak od pravnog lijeka i za prenoenje punomoi na drugu osobu, te za podnoenje vanrednih pravnih lijekova. lan 308 (1) Stranka izdaje punomo pismeno ili usmeno na raspravni zapisnik. (2) Stranka koja nije pismena ili nije u stanju potpisati se stavit e na pismenu punomo umjesto potpisa otisak prsta. Ako se u tom sluaju punomo izdaje osobi koja nije advokat, potrebno je prisustvo dvojice svjedoka koji e se potpisati na punomo.
7

(3) Ako posumnja u istinitost pismene punomoi, sud moe rjeenjem odrediti da se podnese ovjerena punomo. Protiv tog rjeenja nije doputena alba. lan 309 (1) Punomonik je duan pri prvoj radnji u postupku podnijeti punomo. (2) Sud moe dopustiti da radnju u postupku za stranku privremeno obavi osoba koja nije podnijela punomo, ali e istovremeno narediti toj osobi da naknadno u odreenom roku podnese punomo ili odobrenje stranke za obavljanje parninih radnji. (3) Dok ne protekne rok za podnoenje punomoi, sud e odgoditi donoenje odluke. Ako taj rok bezuspjeno protekne, sud e nastaviti postupak, ne uzimajui u obzir radnje koje je obavila osoba bez punomoi. (4) Sud je duan tokom cijelog postupka paziti je li osoba koja se pojavljuje kao punomonik ovlatena za zastupanje. Ako sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao punomonik nije ovlatena za zastupanje, ukinut e parnine radnje to ih je ta osoba poduzela, ako te radnje nije stranka naknadno odobrila. lan 310 (1) Stranka moe punomo u svako vrijeme opozvati, a punomonik je moe u svako vrijeme otkazati. (2) Opozivanje, odnosno otkaz punomoi mora se saopiti sudu pred kojim se vodi postupak pismeno ili usmeno na raspravni zapisnik. (3) Opozivanje, odnosno otkaz punomoi vai za protivnu stranku od trenutka kad joj je saopeno. (4) Poslije otkaza punomoi, punomonik je duan jo 15 dana obavljati radnje za osobu koja mu je izdala punomo, ako je potrebno od nje otkloniti kakvu tetu koja bi u to vrijeme mogla nastati. lan 311 (1) Ako je punomoniku dato ovlatenje da moe obavljati sve radnje u postupku, a stranka, odnosno njen zakonski zastupnik umre ili postane poslovno nesposoban, ili ako zakonski zastupnik bude razrijeen dunosti, punomonik je ovlaten i nadalje poduzimati radnje u postupku, ali nasljednik, odnosno novi zakonski zastupnik moe opozvati punomo. (2) U sluajevima navedenih u stavu 1 ovog lana, punomoniku koji nije advokat uvijek prestaju ovlatenja koja se u punomoi moraju izriito navesti (lan 307).
8

lan 312 (1) Prestankom pravne osobe prestaje i punomo koju je ona izdala. (2) U sluaju steaja, punomo koju je izdao steajni dunik prestaje kad prema vaeim propisima nastupe pravne posljedice otvaranja steajnog postupka. (3) Izuzetno od odredaba stava 1 i 2 ovog lana, punomonik je duan jo 15 dana obavljati radnje u postupku ako je potrebno da od stranke otkloni tetu.

II KONTROLNE LISTE
a) Punomonici
Punomonici mogu biti - advokat, advokatsko drutvo, - uposlenik slube za besplatnu pravnu pomo, - uposlenik pravne osobe. Za fizika lica punomonik moe biti i - brani, odnosno vanbrani drug, - srodnik po krvi ili po tazbini. Ukoliko punomonik nije postupio po svojoj obavezi i nije sudu pri prvoj radnju poduzetoj u postupku dostavio punomo, sud e rjeenjem narediti da naknadno u odreenom roku podnese punomo ili odobrenje stranke za obavljanje parninih radnji. Iako zakonska odredba propisuje da se naredba za dostavljanje punomoi naknadno u odreenom roku izdaje osobi koja je poduzela radnje bez uredne punomoi, naredba za dostavljanje punomoi, odnosno odobrenje za obavljanje odreenih parninih radnji moe se istovremeno uputiti i stranci u ije ime i za iji raun su te radnje poduzete.

b) Stranke u parninom postupku

U parninom postupku stranke su: - - Tuilac/tuitelj Tueni/tuenik

Sposobnost da bude stranka u postupku, tj. da bude tuilac i tueni, ima svako fiziko ili pravno lice koje je pravno sposobno. Tuilac je nosilac nekog subjektivnog prava, a tueni je obavezan na ponaanje koje proistie iz subjektivnog prava tuioca, iz ega slijedi da je aktivna i pasivna legitimacija materijalna pretpostavka, a da je stranaka sposobnost procesna pretpostavka. Parnina sposobnost tuioca/tuenog moe se definirati i kao sposobnost da se na osnovu materijalnog prava bude nosilac prava/obaveze. Stranka u postupku moe biti: - - fizika osoba, i pravna osoba.

Za stranku fiziku osobu prvenstveno treba utvrditi: da li je punoljetna; da li je potpuno poslovno sposobna, u kojem sluaju stranka sama moe obavljati radnje u postupku; da li se radi o stranci sa djelimino ogranienom poslovnom sposobnosti, u kojem sluaju stranka moe obavljati radnje u postupku u granicama svoje poslovne sposobnosti; da li se radi o stranci kojoj je poslovna sposobnost oduzeta, u kojem sluaju stranku zastupa zakonski zastupnik. Za stranku pravnu osobu prvenstveno treba utvrditi: - - da li je pravilno naznaen naziv pravne osobe; da li je zastupa zakonski zastupnik, odnosno lice koje je kao takvo ovlateno statutom ili drugim aktima pravnog lica. U pravilu je to direktor, odnosno naelnik ili lice koje on ovlasti a koje mora biti istovremeno i zaposlenik tog pravnog lica.

10

c) Zastupnici
Zastupnik je lice koje vodi parnicu umjesto stranke i u njeno ime. Radnje koje poduzme zastupnik imaju djejstvo prema samoj stranci a ne zastupniku, kao i radnje koje poduzima sud i koje neposredno djeluju prema stranci a ne zastupniku. Zastupnik moe biti: 1. zakonski zastupnik moe u ime stranke poduzimati sve radnje u postupku, osim ako je potrebno posebno ovlatenje. Posebnim propisima moe biti propisano da je posebno ovlatenje potrebno za: a) b) c) d) e) f) podnoenje tube, povlaenje tube, priznanje tubenog zahtjeva, odricanje od tubenog zahtjeva, zakljuenje sudske nagodbe, za druge radnje u postupku odreene posebnim propisima.

Zakonski zastupnici su: - roditelji koji zastupaju svoju djecu, - usvojioci koji zastupaju usvojenike, - staraoci, - steajni upravnik od momenta otvaranja steajnog postupka, - privremeni zastupnik, - zastupnik za primanje pismena; 1. zastupnik po zakonu ili organi zastupnici: - - direktor, javno pravobranilatvo;

2. ugovorni zastupnici ili punomonici: Sud moe izuzetno i samo u odreenoj parnici i pod odreenim uslovima priznati svojstvo stranke i onim oblicima udruivanja koji nemaju stranaku sposobnost ako utvrdi 1. da s obzirom na predmet spora ispunjavaju odreene bitne uslove za sticanje stranake sposobnosti, 2. ako raspolau imovinom na kojoj se moe provesti izvrenje.
11

4. Privremeni zastupnik se postavlja - - - - - ako tueni nije parnino sposoban a nema zakonskog zastupnika, ako postoje protivni interesi tuenog i njegovog zakonskog zastupnika, ako obje stranke imaju istog zakonskog zastupnika, ako je boravite tuenog nepoznato, a tueni nema punomonika, ako se tueni ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomonika u Federaciji, nalaze u inostranstvu, dostava se nije mogla obaviti.

III PRAKTINI PRIMJERI

a) Primjer rjeenja o priznanju stranake sposobnosti

Bosna i Hercegovina ________________________ ________________________ ________________________ Broj: ___________ Tuzla, 17.01.2008. godine Opinski sud u ______, sudija _______ u pravnoj stvari tuioca M.M., protiv tuenog Opinskog suda u __________, zastupanog po zakonskom zastupniku_________, predsjedniku suda, radi vraanja na rad, v.sp. 2.000,00 KM, van roita dana 17.01.2008 godine donio je slijedee R J E E NJ E Opinskom sudu u ________ priznaje se svojstvo stranke s pravnim uinkom u ovoj parnici. O b r a z l o e nj e Tuilac tubom trai da se utvrdi da je nitavo rjeenje br. ________ od _____god., te da mu tueni uspostavi radnopravni status.
12

Tueni je prigovorio, a i sud je ispitujui tubu po slubenoj dunosti utvrdio da tueni nema stranaku sposobnost u smislu odredbe lana 291 Zakona o parninom postupku. Tueni predlae da mu se prizna svojstvo stranke s pravnim uinkom u ovoj parnici, a na temelju injenica da se u konkretnom sluaju radi o ________________, to sud utvruje da se tuenom priznaje svojstvo stranke s pravnim uinkom u ovoj parnici. Sudija NAPOMENA: Protiv ovog rjeenja nije doputena posebna alba.

b) Primjer rjeenja kojim se nareuje otklanjanje nedostatka u pogledu osobe koja se pojavljuje kao stranka u postupku

Bosna i Hercegovine Federacija Bosne i Hercegovine _________________________ OPINSKI SUD ___________ BROJ: _______________ Tuzla, 17.01.2008. godine Opinski sud u __________, sudija ______________ u pravnoj stvari tuioca __________, protiv tuenog STR Prehrana Tuzla, radi naplate duga, v.sp. 1.000 KM, van roita dana 17.01.2008. god. donio je R J E E NJ E Vraa se tuiocu tuba podnesena Opinskom sudu ___________ dana 08.11.2000. godine radi ispravke i dopune. NAREUJE SE tuiocu da u roku od 8 dana po prijemu ovog rjeenja tubu ispravi i dopuni tako:
13

to e kao tuioca/tuenog oznaiti osobu koja moe biti stranka u postupku, a ovo s obzirom na to da se iz oznaenja tuioca/tuenog, kao to je to tuilac u tubi naznaio, ne vidi da li se radi o tuenom kao pravnoj osobi ili fizikoj osobi koja u svojstvu samostalnog poduzetnika ili drugom svojstvu obavlja privrednu ili drugu registrovanu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja.

Tuilac je duan ispravljenu i dopunjenu tubu, dostaviti uz poziv na broj ________u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu sa dovoljnim brojem isprava dokaza, ukoliko se isti prilau uz tubu. Ako tuba bude ispravljena i predata sudu u ostavljenom roku, smatrat e se da je podnesena sudu onog dana kad je prvi put bila podnesena. Smatrat e se da je tuba povuena ako ne bude vraena sudu u ostavljenom roku, a ako bude vraena bez ispravke i dopune i u nedovoljnom broju primjeraka, sud e istu odbaciti. O b r a z l o e nj e Tuilac je dana 08.11.2000. godine sudu podnio tubu protiv tuenog, radi naplate duga. Sud je u postupku prethodnog ispitivanja tube u smislu l. 66 Zakona o parninom postupku utvrdio da tuba ne sadri sve elemente koji su propisani l. 53 istog zakona, odnosno da je tuba nepotpuna, pa je odlueno kao u izreci rjeenja. Sudija Napomena: Protiv ovog rjeenja nije doputena posebna alba. Ili Bosna i Hercegovina _________________________ _________________________ OPINSKI SUD ___________ BROJ: _______________ Tuzla, 17.01.2008. godine Opinski sud u __________, sudija ______________ u pravnoj stvari tuioca
14

__________, protiv tuenog Ministarstvo finansija FBiH, radi naplate duga, v.sp. 1.000 KM, van roita dana 17.01.2008. god. donio je R J E E NJ E POZIVA se tuilac da tubu podnesenu dana _______ispravi tako to e kao tuenu oznaiti pravno lice. Tuilac je ispravljenu i dopunjenu tubu duan dostaviti u roku od 8 dana od dana prijema ovog rjeenja, uz poziv na broj ________u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu sa dovoljnim brojem isprava dokaza ukoliko se isti prilau uz tubu. O b r a z l o e nj e Tuilac je dana 08.11.2000. godine sudu podnio tubu protiv tuenog, radi naplate duga. Sud je u postupku prethodnog ispitivanja tube u smislu l. 66 Zakona o parninom postupku utvrdio da tueni nema svojstvo pravnog lica, a samim tim ni sposobnost da bude stranka u postupku, kao i da nisu ispunjeni uslovi da se tuenoj prizna svojstvo stranke po l. 291 st. 3 ZPP-a. Kako tueni nema stranaku sposobnost, to je sud u skladu sa odredbom lana 66 ZPP-a pozvao tuioca da ovaj nedostatak u tubi otkloni u ostavljenom roku. Ukoliko tuilac u ostavljenom roku ne postupi po nalogu suda, sud e u smislu odredbe lana 295 st. 4 ZPP-a tubu tuioca odbaciti. Sudija Napomena: Protiv ovog rjeenja nije doputena posebna alba.

15

c) Primjer rjeenja o postavljanju privremenog zastupnika

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine __________________________ OPINSKI SUD U __________ BROJ: Tuzla. ___________ Opinski sud u _____, sudija _______u pravnoj stvari tuioca D. D., iz ____, protiv tuenog M. M., iz ________, sada nepoznatog boravita, radi naplate duga, van roita dana 17. 01.2008. godine donio je slijedee R J E E NJ E Tuenom M.M. postavlja se privremeni zastupnik N. N., advokat iz _______ u ovom postupku, budui je nepoznata boravita, a tueni nema punomonika, i jer bi redovan postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika trajao dugo, tako da bi za stranke mogle nastati tetne posljedice. Privremeni zastupnik ima u ovom postupku sva prava i dunosti zakonskog zastupnika. Ta prava i dunosti privremeni zastupnik e vriti sve dok se tueni M.M. ili njegov punomonik ne pojavi pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staratelja. O postavljanju privremenog zastupnika obavjetava se organ starateljstva opine Tuzla dostavom prijepisa ovog rjeenja. Budui je privremeni zastupnik postavljen tuenom zbog razloga oznaenih u lanu 296 stav 2 ta. 4, sud e izdati oglas koji e se objaviti u Slubenim novinama_____ Poziva se tuilac da na ime trokova objavljivanja oglasa predujmi iznos od ukupno ____, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rjeenja. Sudija: POUKA: Protiv ovog rjeenja doputena je alba Kantonalnom sudu Tuzla. alba se predaje putem ovog suda, u dva primjerka, u roku od 30 dana od
16

dana dostave prijepisa ovog rjeenja.

Ili: Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine _________________________ OPINSKI SUD ___________ BROJ: Tuzla. ___________ Opinski sud u ______, sudija _______ u pravnoj stvari tuioca D. D., iz ____, protiv tuenog M. M., iz ________, sada nepoznatog boravita, radi naplate duga, van roita dana 17. 01.2008. godine donio je slijedee R J E E NJ E Za privremenog zastupnika tuenom se postavlja M.C., advokat iz _____, koji e vriti prava i dunosti zakonskog zastupnika dok se tueni ili njegov punomonik ne pojavi pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne postavi staraoca. O b r a z l o e nj e Tueni je nepoznatog boravita i nema punomonika. Poto bi postupak za postavljanje zakonskog zastupnika trajao dugo, tako da bi usljed toga za jednu ili obje stranke mogle nastupiti tetne posljedice, sud je tuenom postavio privremenog zastupnika koji e vriti sva prava i dunosti zakonskog zastupnika dok se tueni ili njegov punomonik ne pojavi pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staraoca. Sudija POUKA: Protiv ovog rjeenja doputena je alba Kantonalnom sudu Tuzla. alba se predaje putem ovog suda, u dva primjerka, u roku od 30 dana od dana dostave prijepisa ovog rjeenja.
17

Ili: Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO OPINSKI SUD SARAJEVO Broj: __________________ Sarajevo, 17.01.2008. godine OPINSKI SUD SARAJEVO, sudija ________, u pravnoj stvari tuioca __________ iz ________ Ul. ________, protiv tuenog ___________, iz __________ Ul. ___________, radi: isplata duga, v.sp. _________KM, vanraspravno dana 17.01.2008. godine donio je: R J E E NJ E Tuiocu/tuenom _____________, u ovom postupku postavlja se privremeni zastupnik u osobi _______________, poto je tuilac/tueni parnino nesposoban a nema punomonika, jer postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika bi trajao dugo tako da bi za stranku mogle nastati tetne posljedice. Privremeni zastupnik u ovom postupku ima sva prava i dunosti zakonskog zastupnika. Ta prava i dunosti privremeni zastupnik e vriti sve dok se punomonik tuioca/tuenog ne pojavi pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staraoca. O postavljanju privremenog zastupnika tuiocu/tuenom obavjetava se Organ starateljstva ______________, dostavom ovog rjeenja. Budui da je privremeni zastupnik postavljen tuenom iz razloga oznaenog u l. 296 st. 2 toka 1 Zakona o parninom postupku BiH, sud e izdati oglas koji e objaviti u Slubenim novinama FBiH i na oglasnoj tabli suda (l. 298 ZPP-a FBiH). Sudija Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog rjeenja nije doputana alba.
18

d) Odluka kojom se nalae podnoenje punomoi

Bosna i Hercegovina _________________________ _________________________ OPINSKI SUD U _________ Broj: Tuzla, 17.01.2008. godine Opinski sud u _______, sudija _____u pravnoj stvari tuioca_________________ zastupanog po punomonici B. Z., advokatu iz _____, protiv tuenog ___________, radi isplate i naknade plae, v.sp. 15.822,00 KM, van roita, dana 17.01.2008. godine donio je R J E E NJ E Nalae se (alt. Nareuje se) tuiocu _____ da u roku od 8 dana od dana prijema ovog rjeenja sudu dostavi punomo da ga u ovoj pravnoj stvari moe zastupati punomonica B. Z., advokat iz Tuzle, ili da dostavi izjavu o odobrenju za podnoenje tube. Ukoliko tuilac ne postupi u skladu sa rjeenjem ovog suda u ostavljenom roku, sud e nastaviti postupak ne uzimajui u obzir radnje koje je obavila osoba bez punomoi. O b r a z l o e nj e Dana 03.02.2006. g. tuilac je, putem punomonice B. Z., advokata iz _____, podnio tubu protiv tuene, radi naplate plaa. Ispitujui tubu sud je utvrdio da punomonica tuioca uz istu nije dostavila sudu urednu punomo za zastupanje tuioca, mada je u skladu sa odredbom lana 309 st. 1 Zakona o parninom postupku to bila obavezna, zbog ega je sud u skladu sa stavom 3 istog lana odredio naknadni rok za dostavljanje punomoi. Sudija, Napomena: Protiv ovog rjeenja nije doputena posebna alba.

19

Ili: Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine _________________________ OPINSKI SUD U _________ Broj: ___________ Tuzla, 16.01.2008. godine Opinski sud u Tuzli, sudija _____. u pravnoj stvari tuioca_________________ zastupanog po punomonici B. Z., advokatu iz ________, protiv tuene ___________, radi isplate i naknade plae, v.sp. 15.822,00 KM, van roita, dana 17.01.2008. godine donio je R J E E NJ E Nalae se B. Z., advokatu iz ________ da u roku od 8 dana od dana prijema ovog rjeenja sudu dostavi punomo da u ovoj pravnoj stvari moe zastupati tuioca________, ili odobrenje tuioca za podnoenje tube. Ukoliko imenovani/a ne postupi u skladu sa rjeenjem ovog suda u ostavljenom roku, sud e nastaviti postupak ne uzimajui u obzir radnje koje je obavila osoba bez punomoi. O b r a z l o e nj e Dana 03.02.2006. g. tuilac je putem punomonice B. Z., advokata iz _____, podnio tubu protiv tuene, radi naplate plaa. Ispitujui tubu sud je utvrdio da punomonica tuioca uz istu nije dostavila sudu urednu punomo za zastupanje tuioca, mada je u skladu sa odredbom lana 309 st. 1 Zakona o parninom postupku to bila obavezna, zbog ega je sud u skladu sa stavom 3 istog lana odredio naknadni rok za dostavljanje punomoi. Sudija, Napomena: Protiv ovog rjeenja nije doputena posebna alba.
20

 lan 308 st. 3 ZPP-a:

e) Odluka kojom se stranci nalae podnoenje ovjerene punomoi

Bosna i Hercegovina _________________________ _________________________ OPINSKI SUD U _________ Broj: Tuzla, 17.01.2008. godine Opinski sud u _______, sudija _____u pravnoj stvari tuioca_________________ zastupanog po punomoniku N.N. iz _____, protiv tuenog ___________, radi isplate i naknade plae, v.sp. 15.822,00 KM, van roita, dana 17.01.2008. godine donio je R J E E NJ E Poziva se N.N. da u roku od 8 dana od dana prijema ovog rjeenja podnese ovjerenu punomo. Ukoliko imenovani ne postupi u skladu sa rjeenjem ovog suda u ostavljenom roku sud e ukinuti radnje koje je ta osoba poduzela, osim ako ih tuilac naknadno ne odobri i nastaviti postupak ne uzimajui u obzir radnje koje je obavila osoba bez punomoi. O b r a z l o e nj e Dana 03.02.2006. g. tuilac je, putem punomonika N.N. iz ______, podnio tubu protiv tuene, radi naplate plaa. Kako je tuena osporila istinitost pismene punomoi koju je u ovom predmetu podnio N.N. prilaui vie pisama tuioca na kojima je vidljivo da se potpis tuioca bitno razlikuje od potpisa tuioca na punomoi, te kako su razlike primjetne i kako postoji sumnja u istinitost pismene punomoi koju je N.N. sudu podnio to je u skladu sa l. 308. st. 3 ZPP-a sud donio odluku kao u izreci rjeenja. Sudija, Napomena: Protiv ovog rjeenja nije doputena posebna alba.
21

POGLAVLJE V TUBA I ODGOVOR NA TUBU

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ......................................... 3 Zakon o parninom postupku .............................................................. 3 II OPE INFORMACIJE ..................................................................... 25 III KONTROLNE LISTE ..................................................................... 26 a) Prethodno ispitivanje tube ..................................................................... 26 b) Razlozi odbacivanja tube ..................................................................... 28 c) Obavijest tuenom povodom dostavljanja tube ................................. 29 d) Odgovor na tubu ................................................................................ 29 e) Protivtuba ............................................................................................ 30 f) Najei otklonjivi nedostaci tube .................................................. 30 g) Najei neotklonjivi nedostaci tube ............................................ 31 IV. PRAKTINI PRIMJERI ..................................................................... 32 a) Rjeenje o vraanju tube tuiocu radi ispravke i dopune ..................... 32 b) Primjer rjeenja iz l. 321 st. 3 ZPP-a ............................................ 32 c) Dopis tuenom povodom dostavljanja tube na odgovor ................... 34 d) Rjeenje o vraanju protivtube radi ispravke i dopune ........................ 36

e) Rjeenje kojim se tuba odbacuje kad tuilac u ostavljenom roku nije otklonio nedostatke ije otklanjanje mu je sud naloio rjeenjem ........ 38 f) Dopis tuiocu (protivtuenom) povodom dostavljanja protivtube na odgovor ..................................................................................................... 39

POGLAVLJE V TUBA I ODGOVOR NA TUBU

(vidi i Poglavlje III Nadlenost)

RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Zakon o parninom postupku lan 53

(1) Parnini postupak se pokree tubom. 1. (2) Tuba mora sadravati: 1. osnovu za nadlenost suda, 2. odreen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih potraivanja (tubeni zahtjev), 3. injenice na kojima tuilac zasniva tubeni zahtjev, 4. dokaze kojima se utvruju te injenice, 5. naznaku vrijednosti spora, 6. pravni osnov tubenog zahtjeva i 7. druge podatke koje u skladu s odredbama lana 334 ovog zakona mora imati svaki podnesak.

1. (3) Sud nije vezan za pravni osnov tubenog zahtjeva. 2. (4) Sud e postupiti po tubi i kad tuilac nije naveo pravni osnov tubenog zahtjeva. 2. Tuba za utvrenje lan 54 (1) Tuilac moe u tubi traiti da sud samo utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa, ili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave. (2) Takva se tuba moe podii kad je to posebnim propisima predvieno, ili kad tuilac ima pravni interes da sud utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa ili istinitost, odnosno

neistinitost neke isprave prije dospjelosti zahtjeva za inidbu iz istog odnosa. (3) Ako odluka o sporu zavisi o tome postoji li ili ne postoji neki pravni odnos koji je tokom parnice postao sporan, tuilac moe pored postojeeg zahtjeva istaknuti i tubeni zahtjev da sud utvrdi da takav odnos postoji, odnosno da ne postoji, ako je sud pred kojim parnica tee nadlean za takav zahtjev. (4) Isticanje zahtjeva prema odredbi stava 3 ovog lana nee se smatrati preinakom tube. 3. Isticanje vie tubenih zahtjeva u jednoj tubi lan 55 (1) U jednoj tubi tuilac moe istaknuti vie zahtjeva protiv istog tuenog kad su svi zahtjevi povezani istom injeninom i pravnom osnovom. (2) Ako zahtjevi nisu povezani istom injeninom i pravnom osnovom, oni se mogu istaknuti u jednoj tubi protiv istog tuenog samo kad je isti sud stvarno nadlean za svaki od tih zahtjeva i kad je za sve zahtjeve odreena ista vrsta postupka, a sud ocijeni da isticanje takvih tubenih zahtjeva u jednoj tubi doprinosi ekonominosti postupka. (3) Ako sud, u sluaju iz stava 2 ovog lana, ocijeni da isticanje vie tubenih zahtjeva u jednoj tubi ne doprinosi ekonominosti postupka, najkasnije na pripremnom roitu donijet e rjeenje o razdvajanju postupaka. (4) Tuilac moe u jednoj tubi istaknuti dva ili vie tubenih zahtjeva koji su u meusobnoj vezi i traiti da sud usvoji slijedei od tih zahtjeva ako nae da onaj koji je u tubi istaknut ispred njega nije osnovan. (5) Zahtjevi se mogu, prema stavu 4 ovog lana, istaknuti u jednoj tubi samo ako je sud stvarno nadlean za svaki od istaknutih zahtjeva i ako je za sve zahtjeve odreena ista vrsta postupka.

4. Preinaka tube lan 56 (1) Preinaka tube jeste promjena istovjetnosti zahtjeva, poveanje postojeeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojei. (2) Tuba nije preinaena ako je tuilac promijenio pravnu osnovu tubenog zahtjeva, ako je smanjio tubeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode. lan 57 (1) Tuilac moe preinaiti tubu najkasnije do zakljuenja pripremnog roita ili do poetka glavne rasprave, ako pripremno roite nije odrano. (2) Nakon odravanja pripremnog roita, a najkasnije do zakljuenja glavne rasprave, sud moe dopustiti preinaku tube samo ako ocijeni da preinaka nije usmjerena na odugovlaenje postupka i ako tueni pristaje na preinaku. (3) Smatrat e se da postoji pristanak tuenog na preinaku tube ako se on upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preinaenoj tubi, a nije se prije toga protivio preinaci. (4) Sud e, u sluaju iz stava 2 ovog lana, dopustiti preinaku tube i kad se tueni protivi preinaci, ako su ispunjeni svi slijedei uvjeti: 1. tuilac bez svoje krivnje nije mogao tubu preinaiti ranije; 2. tueni je u mogunosti da raspravlja po preinaenoj tubi bez odlaganja glavne rasprave. (5) Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija preinaka tube nije doputena posebna alba. lan 58 (1) Tuilac moe, u roku iz lana 57 ovog zakona, svoju tubu preinaiti i tako da umjesto prvobitnog tuenog tui drugu osobu. (2) Za preinaku tube prema stavu 1 ovog lana potreban je pristanak osobe koja treba da stupi u parnicu umjesto prvobitnog tuenog. Ako se prvobitni
5

tueni ve upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, potreban je i njegov pristanak. (3) Osoba koja stupa u parnicu umjesto prvobitnog tuenog mora primiti parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa.

5. Povlaenje tube lan 59 (1) Tuilac moe povui tubu bez pristanka tuenog prije nego to je tuba dostavljena tuenom. Tuba se moe povui i nakon dostave tuenom, sve do zakljuenja glavne rasprave, ako tueni na to pristane. Ako se tueni u roku od osam dana od dana obavijesti o povlaenju tube ne izjasni o tome, smatrat e se da je pristao na povlaenje. (2) Povuena tuba smatra se kao da nije ni bila podnesena i moe se ponovo podnijeti. 6. Postojanje parnice lan 60 (1) Parnica poinje tei dostavom tube tuenom. (2) U pogledu zahtjeva koji je stranka postavila tokom postupka, parnica poinje tei od trenutka kad je o tom zahtjevu obavijetena protivna stranka. (3) Dok parnica tee, ne moe se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica meu istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud e tubu odbaciti. (4) Ako meu istim strankama ve tee druga parnica o istom zahtjevu pred sudom u Bosni i Hercegovini, stranke su o tome dune obavijestiti sud. (5) Sud e tokom cijelog postupka po slubenoj dunosti paziti tee li ve druga parnica o istom zahtjevu meu istim strankama pred sudom u Bosni i Hercegovini.
6

lan 61 (1) Ako koja od stranaka otui stvar ili pravo o kojem tee parnica, to ne sprjeava da se parnica meu istim strankama dovri. (2) Osoba koja je pribavila stvar ili pravo o kojem tee parnica moe stupiti u parnicu umjesto tuioca, odnosno tuenog, samo ako na to pristanu obje stranke.

IV PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE 1. Ope odredbe lan 62 (1) Sud odmah nakon prijema tube poinje pripreme za glavnu raspravu. (2) Te pripreme obuhvataju prethodno ispitivanje tube, dostavu tube na obavezni odgovor, odravanje pripremnog roita i zakazivanje glavne rasprave.

lan 63 U toku pripremanja glavne rasprave stranke mogu upuivati podneske u kojima e navesti injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve, te predloiti dokaze kojima se utvruju te injenice.

lan 64 (1) Sud u toku pripremanja glavne rasprave donosi odluke o upravljanju postupkom u skladu s odredbama ovog zakona. (2) Protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana nije doputena posebna alba.

lan 65 Sud moe u toku pripremanja glavne rasprave donijeti presudu na osnovu priznanja, presudu na osnovu odricanja i presudu zbog proputanja, te primiti na zapisnik nagodbu stranaka. 2. Prethodno ispitivanje i dostava tube lan 66 Kad utvrdi da je tuba nerazumljiva ili da ne sadri elemente propisane odredbom lana 53 ovog zakona (nepotpuna tuba), ili da postoje nedostaci koji se tiu sposobnosti tuioca ili tuenog da budu stranke u parnici, ili nedostaci u pogledu zakonskog zastupanja stranke, ili nedostaci koji se odnose na ovlatenje zastupnika da pokrene parnicu kad je takvo ovlatenje potrebno, sud e radi otklanjanja tih nedostataka poduzeti potrebne radnje predviene odredbama l. 295 i 336 ovog zakona. lan 67 (1) Nakon prethodnog ispitivanja tube sud donosi rjeenje kojim se tuba odbacuje ako utvrdi: 1) da rjeavanje o tubenom zahtjevu ne spada u sudsku nadlenost; 2) da je tuba podnesena neblagovremeno, ako je posebnim propisima odreen rok za podnoenje tube; 3) da o istom zahtjevu ve tee parnica; 4) da je stvar pravomono presuena; 5) da je o predmetu spora sklopljena sudska nagodba; 6) da se tuilac pred sudom odrekao tubenog zahtjeva; 7) da ne postoji pravni interes tuioca za podnoenje tube za utvrenje; ili 8) da tuilac u roku koji je sud odredio nije otklonio nedostatke iz lana 66 ovog zakona. (2) Sud donosi rjeenje kojim se sud oglaava nenadlenim i predmet ustupa drugom sudu, ako utvrdi: 1) da nije mjesno nadlean da rjeava o tubenom zahtjevu; ili 2) da nije stvarno nadlean da rjeava o tubenom zahtjevu.
8

lan 68 Ako smatra da nema dovoljno injenica za donoenje odluke o pitanju koje se postavilo u toku prethodnog ispitivanja tube, sud e o tom pitanju odluku donijeti naknadno, im bude raspolagao sa dovoljno injenica. lan 69 Tuba sa prilozima se dostavlja tuenom na odgovor u roku od 30 dana od dana prijema ispravne i potpune tube u sudu. lan 70 (1) Nakon prijema tube sa prilozima, tueni je duan najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tubu. (2) Prilikom dostavljanja tube tuenom, sud e pouiti tuenog o obavezi iz stava 1 ovog lana, o tome ta treba da sadri odgovor na tubu i obavijestiti ga o posljedicama nedostavljanja odgovora na tubu u odreenom roku. lan 71 (1) U odgovoru na tubu, tueni e istai mogue procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tubeni zahtjev, te navesti i druge podatke koje u skladu s odredbama lana 334 ovog zakona mora imati svaki podnesak. (2) Ako tueni osporava tubeni zahtjev, odgovor na tubu mora sadrati i razloge iz kojih se tubeni zahtjev osporava, injenice na kojima tueni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvruju te injenice, te pravni osnov za navode tuenog. lan 72 Kad je u ovom zakonu predvieno da stranka moe staviti odreen prigovor ili prijedlog ili poduzeti kakvu drugu parninu radnju dok se tueni ne upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, takav prigovor, odnosno prijedlog moe se staviti dok sud ne primi odgovor na tubu.

lan 73 Kad utvrdi da je odgovor na tubu nerazumljiv ili nepotpun, sud e radi otklanjanja tih nedostataka postupiti u skladu s odredbom lana 336 ovog zakona. lan 74 (1) Tueni moe u odgovoru na tubu, a najkasnije na pripremnom roitu, podnijeti protivtubu, ako je zahtjev protivtube u vezi s tubenim zahtjevom, ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti, ili ako se protivtubom trai utvrenje nekog prava ili pravnog odnosa o ijem postojanju ili nepostojanju zavisi u cijelosti ili djelimino odluka o tubenom zahtjevu. (2) Nakon odravanja pripremnog roita, protivtuba se moe podnijeti samo ako tueni na to pristane i ako sud ocijeni da podnoenje protivtube nije usmjereno na odugovlaenje postupka. (3) Protivtuba se ne moe podnijeti ako je za zahtjev iz protivtube stvarno nadlean vii sud. (4) Odredbe ovog zakona o tubi i odgovoru na tubu na odgovarajui i nain se primjenjuju i na protivtubu i odgovor na protivtubu, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. () lan 334 (1) Tuba, odgovor na tubu, protivtuba, odgovor na protivtubu, pravni lijekovi i druge izjave, prijedlozi i saopenja koji se daju izvan rasprave, podnose se pismeno (podnesci). Uvjet pismene forme ispunjavaju i podnesci upueni telegramom, telefaksom ili elektronskom potom. Ovakvi podnesci se smatraju potpisanim, ako je u njima oznaen poiljalac. (2) Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadravati sve ono to je potrebno da bi se u vezi s njima moglo postupiti. Osobito trebaju sadravati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivalite ili boravite, odnosno sjedite stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomonika ako ih imaju, predmet spora, sadraj izjave i potpis podnosioca.
10

(3) Ako izjava sadri kakav zahtjev, stranka mora u podnesku navesti injenice i dokaze na kojima zasniva svoj zahtjev. (4) Podnesci koji se dostavljaju elektronskom potom moraju biti ovjereni kvalifikovanim elektronskim potpisom. (5) Podnesci sa prilozima koji se dostavljaju protivnoj stranci, predaju se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. lan 335 (1) Isprave koje se prilau podnesku podnose se u izvorniku, prepisu ili fotokopiji. (2) Ako stranka priloi ispravu u izvorniku, sud e takvu ispravu zadrati, a protivnoj stranci dopustiti da je razgleda. Kad prestane potreba da se takva isprava dri u spisima predmeta, vratit e se podnosiocu na njegov zahtjev, ali sud moe traiti od podnosioca da spisima priloi prepis ili fotokopiju isprave. (3) Ako je isprava priloena u prepisu ili fotokopiji, sud e na zahtjev protivne stranke pozvati podnosioca da podnese sudu ispravu u izvorniku, a protivnoj stranci dopustiti da je pregleda. Sud e odrediti rok u kojem se isprava ima predati, odnosno pregledati. (4) Protiv tih rjeenja nije doputena alba.

lan 336 (1) Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadri sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud e podnosiocu vratiti podnesak radi ispravke ili dopune, uz navode ta treba ispraviti ili dopuniti, i odredit e rok za ispravku ili dopunu podneska, koji ne moe biti dui od osam dana. (2) Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen, odnosno dopunjen i predan sudu u roku odreenom za dopunu ili ispravku, smatrat e se da je podnesen sudu onog dana kad je prvi put bio podnesen. (3) Smatrat e se da je podnesak povuen ako ne bude vraen sudu u odreenom roku, a ako bude vraen bez ispravke odnosno dopune, odbacit e se. (4) Ako podnesci ili prilozi nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka, sud e pozvati podnosioca da ih u odreenom roku podnese. Ako podnosilac ne postupi po tom nalogu, sud e podnesak odbaciti.
11

lan 316 (1) Tuilac je duan u tubi oznaiti vrijednost predmeta spora, osim u sluajevima u kojima se vrijednost spora ne moe izraziti u novcu. (2) Kao vrijednost predmeta spora uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva. (3) Kamate, ugovorna kazna i ostala sporedna traenja ne uzimaju se u obzir pri odreivanju vrijednosti spora ako ne ine glavni zahtjev. lan 317 Ako se zahtjev odnosi na budua davanja koja se ponavljaju, vrijednost predmeta spora rauna se po njihovom zbiru, ali najvie do iznosa koji odgovara zbiru davanja za vrijeme od pet godina. lan 318 (1) Ako jedna tuba protiv istog tuenog obuhvata vie zahtjeva koji se zasnivaju na istoj injeninoj i pravnoj osnovi, vrijednost se odreuje po zbiru vrijednosti svih zahtjeva. (2) Ako zahtjevi u tubi proizlaze iz raznih osnova, ili su istaknuti protiv vie tuenih, vrijednost se odreuje prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva. lan 319 Kad se spor vodi o postojanju najamnog ili zakupnog odnosa, ili iz odnosa koritenja stana, odnosno poslovnih prostorija, vrijednost se rauna prema jednogodinjoj najamnini, odnosno zakupnini, osim ako je rije o najamnom ili zakupnom odnosu zakljuenom na krae vrijeme. lan 320 Ako se tubom zahtijeva samo davanje osiguranja odreenog potraivanja ili ustanovljenje zalonog prava, vrijednost predmeta spora odreuje se prema iznosu potraivanja koje treba osigurati, ali ako predmet zaloga ima manju vrijednost od potraivanja koje treba osigurati, kao vrijednost predmeta spora uzet e se vrijednost predmeta zaloga.
12

lan 321. (1) Ako se tubeni zahtjev ne odnosi na novani iznos, ali tuilac u tubi navede da pristaje da umjesto udovoljenja tom zahtjevu primi odreeni novani iznos, kao vrijednost predmeta spora uzet e se taj iznos. (2) U drugim sluajevima, kad se tubeni zahtjev ne odnosi na novani iznos, mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju je tuilac u tubi naznaio. (3) Ako je u sluaju iz stava 2 ovog lana tuilac vrijednost predmeta spora suvie visoko ili suvie nisko naznaio, sud e najkasnije na pripremnom roitu, a ako pripremno roite nije odrano onda na glavnoj raspravi prije poetka rasprave o glavnoj stvari, brzo i na prikladan nain provjeriti tanost naznaene vrijednosti, te rjeenjem odrediti vrijednost predmeta spora. (4) Protiv rjeenja iz stava 3. ovog lana nije doputena posebna alba. lan 322 Ako novani iznos nije izraen u konvertibilnim markama ve u drugoj valuti, vrijednost predmeta spora se utvruje u konvertibilnim markama, po srednjem kursu odnosne valute koji je utvrdila nadlena finansijska organizacija u vrijeme podnoenja tube. lan 337 Pismena se dostavljaju preko pote, preko ovlatene pravne osobe registrovane za obavljanje poslova dostavljanja ili preko ovlatene slubene osobe suda. lan 338 (1) Kad dostavu treba obaviti osobama ili ustanovama u inostranstvu ili strancima koji uivaju pravo imuniteta, dostava e se obaviti diplomatskim putem, ako u meunarodnom ugovoru ili u ovom zakonu nije to drugo odreeno. (2) Dravljanima Bosne i Hercegovine u inostranstvu dostava se obavlja putem pote ili preko nadlenog konzularnog, odnosno diplomatskog predstavnitva Bosne i Hercegovine u toj dravi.
13

lan 339 (1) Dostava fizikim osobama obavlja se predajom pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. (2) Ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, dostava organima vlasti i pravnim osobama obavlja se predajom pismena osobi ovlatenoj za primanje pismena, ili, ako se takva osoba ne zatekne u uredu, odnosno poslovnoj prostoriji, zaposleniku koji se tu zatekne. lan 340 (1) Kad stranku zastupa zakonski zastupnik, odnosno punomonik, dostava se obavlja zakonskom zastupniku, odnosno punomoniku. (2) Kad organi vlasti ili pravne osobe za svog punomonika odrede osobu koja je njihov radnik, dostava se moe obaviti i u skladu s odredbom lana 339 stav 2 ovog zakona. (3) Ako stranka ima vie zakonskih zastupnika, odnosno punomonika, dovoljno je dostavu obaviti jednom od njih. (4) Dostava advokatu kao punomoniku moe se obaviti i predajom pismena osobi koja je zaposlena u njegovoj advokatskoj kancelariji. lan 341 (1) Vojnim osobama, pripadnicima policije i pripadnicima kopnenog, rijenog, pomorskog i vazdunog prometa dostava se moe obaviti i preko njihovog zapovjednitva, odnosno neposrednog starjeine. (2) Osobama lienim slobode dostava se obavlja preko uprave zatvora, odnosno uprave ustanove za izvrenje krivinih i prekrajnih sankcija. lan 342 (1) Dostava pravnoj osobi moe se obaviti i putem njene poslovne jedinice, ako spor proizlazi iz pravnog odnosa te jedinice. (2) Dostava pravnoj osobi koja ima sjedite u inostranstvu, moe se obaviti i putem njenog zastupnitva, odnosno predstavnitva u Bosni i Hercegovini ili Federaciji.
14

lan 343 (1) Dostava se obavlja svakim danom, u bilo koje vrijeme, u stanu ili na radnom mjestu fizike osobe, u sjeditu organa vlasti, u uredu, odnosno poslovnim prostorijama pravne osobe kojoj se dostava ima obaviti, ili u sudu kad se osoba kojoj se dostava ima obaviti tamo zatekne. (2) Dostava se moe obaviti na bilo kojem mjestu ako se obavlja osobnim uruenjem pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti. lan 344 Dostava putem pote obavlja se: 1) preporuenom pismonosnom poiljkom sa povratnicom, ili 2) obinom pismonosnom poiljkom, u kojoj se uz pismeno dostavlja i obrazac o potvrdi prijema, koji osoba kojoj se pismeno dostavlja mora potpisati i vratiti sudu. lan 345 (1) Ovlatena pravna osoba registrovana za obavljanje poslova dostavljanja i ovlatena slubena osoba suda dostavu fizikim osobama, u pravilu obavljaju predajom pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti. (2) Ako se osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne zatekne u svom stanu, dostava se obavlja predajom pismena nekom od njenih odraslih lanova domainstva koji je duan primiti pismeno, a ako se oni ne zateknu u stanu, pismeno e se predati kuepazitelju ili susjedu ako oni na to pristanu. (3) Ako se dostava obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta osoba se tu ne zatekne, dostava se moe obaviti osobi koja na istom mjestu radi, ako ona pristane da primi pismeno. (4) Predaja pismena drugoj osobi nije doputena ako ona sudjeluje u parnici kao protivnik osobe kojoj se dostava ima obaviti. (5) Osobe kojima se prema odredbama st. 2 i 3 ovog lana dostava obavi umjesto osobi kojoj se pismeno ima dostaviti, dune su pismeno predati toj osobi, na to e ih dostavlja i upozoriti prilikom uruenja pismena. (6) Kad se dostava obavi prema odredbama st. 2 ili 3 ovog lana, osoba kojoj
15

se pismeno imalo dostaviti o tome e biti obavijetena slanjem pismene obavijesti preko pote, obinom pismonosnom poiljkom. U pismenoj obavijesti navodi se predmet spora, vrsta pismena koje se ima dostaviti, datum, sat i mjesto dostave pismena, te ime i prezime osobe koja je primila pismeno. Obavijest se mora poslati tokom istog dana ili slijedeeg radnog dana nakon obavljene dostave. lan 346 (1) Ako se pismeno ne moe dostaviti na nain previen u lanu 345 ovog zakona, a dostavlja utvrdi da osoba kojoj se pismeno ima dostaviti stanuje na adresi na kojoj se dostava pokuava obaviti, ostavit e u stanu ili u prostorijama gdje ta osoba radi, ili pribiti na vrata stana ili prostorije pismenu obavijest da e pismeno biti ostavljeno u sudu i da ga ta osoba tamo moe preuzeti u roku od 15 dana od dana pokuaja dostave. U pismenoj obavijesti navodi se i predmet spora, vrsta pismena koje se ima dostaviti, datum i sat kada je obavijest ostavljena, te naziv i adresa suda gdje se pismeno moe preuzeti. (2) Tokom istog dana ili slijedeeg radnog dana nakon pokuaja dostave iz stava 1 ovog lana, pismena obavijest sa podacima navedenim u tom stavu poslat e se osobi kojoj se dostava ima obaviti i preko pote, obinom pismonosnom poiljkom. (3) Dostava e se smatrati obavljenom na dan kada osoba kojoj se pismeno ima dostaviti preuzme pismeno u sudu, a ako pismeno ne bude preuzeto, istekom roka iz stava 1 ovog lana. lan 347 (1) Ako se dostavlja tuba, a tueni kojem se tuba ima dostaviti se ne zatekne tamo gdje se dostavljanje ima obaviti, dostavlja e se obavijestiti kad bi i na kojem mjestu mogao tuenog zatei, te e mu kod jedne od osoba navedenih u lanu 345 st. 2 i 3 ovog zakona ostaviti, ili, ako to nije mogue, na vrata stana ili prostorije gdje se dostava obavlja pribiti, pismenu obavijest da radi primanja tube bude u odreeni dan i sat u svom stanu, odnosno na svom radnom mjestu. (2) Ako dostavlja, i nakon to je postupio na nain predvien u stavu 1 ovog lana, u vrijeme odreeno u obavijesti ne zatekne tuenog kojem se tuba ima dostaviti, dostava e se obaviti prema odredbama l. 345 i 346 ovog zakona.
16

(3) Druga pismena, osim tube, mogu se dostaviti prema odredbama st. 1 i 2 ovog lana, ako je to ovim zakonom izriito odreeno ili ako sud smatra da je prilikom dostave potrebna vea opreznost. lan 348 (1) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se pismeno ima dostaviti privremeno odsutna i da joj osobe navedene u lanu 345 st. 2 i 3 ovog zakona ne mogu pismeno na vrijeme predati, vratit e pismeno sudu uz naznaku gdje se odsutni nalazi, a dostava e ponovo biti pokuana u odgovarajue vrijeme. (2) Ako dostavlja utvrdi da osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne stanuje na adresi na kojoj se dostava pokuava obaviti, ali istovremeno utvrdi tanu adresu te osobe, dostava e se obaviti na naknadno utvrenoj adresi. Ako dostavlja ne moe utvrditi tanu adresu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, pismeno e vratiti sudu, a sud e od stranke, koja je prvobitno sud obavijestila o adresi te osobe, zatraiti da dostavi tanu adresu. (3) Ako je utvreno da tueni kome se dostava ima obaviti ne stanuje na adresi svog posljednjeg poznatog boravita ili prebivalita, a njegovo sadanje boravite ili radno mjesto se ne mogu utvrditi, dostava pismena e se obaviti istovremenim objavljivanjem pismena na oglasnoj ploi suda i u najmanje jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju u Federaciji. (4) Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja. (5) U objavi se, osim pismena koje se ima dostaviti, navodi i ime i prezime osobe kojoj se dostava obavlja, predmet spora i obavijest o tome kada se dostava pismena smatra obavljenom. Prilikom objave u dnevnim novinama, ako je pismeno koje se dostavlja predugo da bi bilo objavljeno u cijelosti, objavljuje se samo kratak sadraj pismena. (6) Osoba kojoj se dostava obavlja bit e obavijetena o objavi slanjem pismene obavijesti preko pote, obinom pismonosnom poiljkom, na adresu njenog posljednjeg poznatog boravita. (7) Trokove objave u dnevnim novinama predujmljuje tuilac.

17

b) Dostava pravnim osobama lan 349 (1) Ovlatena pravna osoba registrovana za obavljanje poslova dostavljanja i ovlatena slubena osoba suda dostavu organima vlasti i pravnim osobama u pravilu, obavljaju predajom pismena jednoj od osoba iz lana 339 stav 2 ovog zakona. (2) Ako se dostava ne moe obaviti prema odredbi stava 1 ovog lana, a dostavlja utvrdi da se sjedite organa vlasti odnosno ured ili poslovne prostorije pravne osobe nalaze na adresi na kojoj se dostava pokuava obaviti, na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe lana 346 ovog zakona. (3) Ako se utvrdi da se ured ili poslovne prostorije pravne osobe ne nalaze na adresi koja je upisana kao sjedite te pravne osobe u odgovarajuem registru pravnih osoba, a njeno novo sjedite nije poznato, na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe lana 348 st. 3 do 7 ovog zakona. lan 350 Kad osoba kojoj je pismeno upueno, odnosno odrasli lan njenog domainstva, odnosno ovlatena osoba ili zaposlenik organa vlasti ili pravne osobe odbije da primi pismeno, dostavlja e pismeno ostaviti u prostoriji gdje se dostava obavlja ili e ga pribiti na vrata te prostorije. Na dostavnici e zabiljeiti dan, sat i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto gdje je pismeno ostavljeno, i time se smatra da je dostava obavljena. lan 351 (1) Potvrdu o obavljenoj dostavi (dostavnicu) potpisuju primalac i dostavlja. Primalac e na dostavnici itko, slovima, napisati dan prijema, svoje ime i prezime i u kojem svojstvu prima pismeno. (2) Ako je primalac nepismen ili se nije u stanju potpisati, dostavlja e postupiti kao u stavu 1 ovog lana, te staviti napomenu zato primalac nije stavio svoj potpis. (3) Ako primalac odbije potpisati dostavnicu, dostavlja e to zabiljeiti na dostavnici i ispisati slovima dan predaje i time se smatra da je dostava obavljena.
18

(4) Ako je dostava obavljena prema odredbi lana 347 stav 1 ovog zakona, na dostavnici e se pored potvrde o prijemu pismena naznaiti da je prethodila pismena obavijest. (5) Kad je prema odredbama ovog zakona pismeno predato drugoj osobi, a ne onoj kojoj se pismeno imalo dostaviti, na dostavnici e dostavlja naznaiti odnos tih dviju osoba. (6) Ako se dostava obavlja prema odredbama lana 346 ovog zakona, dostavlja e to naznaiti na dostavnici, kao i dan i sat kada je dostava pokuana i mjesto gdje je ostavljena pismena obavijest. (7) Ako je na dostavnici netano ili neitko naznaen datum dostave ili je dostavnica nestala, dostava se moe dokazivati i na drugi nain. lan 352. (1) Ako stranka ili njen zastupnik u toku postupka ili prije isteka roka od est mjeseci nakon pravomonog okonanja postupka promijene adresu na koju se dostava obavlja, duni su o tome odmah obavijestiti sud. (2) Ako protiv pravomone odluke, unutar roka iz stava 1 ovog lana, bude izjavljena revizija, taj se rok produava sve dok ne istekne est mjeseci od dostave stranci odluke povodom revizije, kojom se revizija odbacuje ili odbija ili pobijana odluka preinauje. (3) Ako je protiv pravomone odluke unutar roka iz stava 1 ovog lana podnesen prijedlog za ponavljanje postupka, taj se rok produava do isteka roka od est mjeseci nakon pravomonosti prvostepene odluke u tom postupku protiv kojeg nije izjavljena alba, odnosno do isteka roka od est mjeseci od dostave stranci odluke o albi kojom se postupak za ponavljanje postupka pravomono zavrava. (4) Ako povodom vanrednog pravnog lijeka pravomona odluka bude ukinuta i predmet vraen na ponovno suenje, smatrat e se da rok iz stava 1 ovog lana nije ni poeo tei. (5) Ako stranka ili njen zastupnik ne obavijeste odmah sud o promjeni adrese, sud e odrediti da se daljnje dostave u parnici obavljaju objavljivanjem pismena na oglasnoj ploi suda, sve dok stranka ili njen zastupnik ne
19

obavijeste sud o svojoj novoj adresi. (6) Dostava iz stava 5 ovog lana smatra se obavljenom nakon proteka 15 dana od dana objavljivanja pismena na oglasnoj ploi suda. (7) Kad punomonik za primanje pismena do isteka rokova iz st. 1 do 3 ovog lana promijeni svoju adresu, a o tome ne obavijesti sud, sud e stranci na njen troak imenovati zastupnika za primanje pismena preko kojeg e obavljati sve dostave, dok ne primi obavijest stranke o postavljanju novog punomonika. lan 353 (1) Tuilac ili njegov zastupnik koji se nalaze u inostranstvu, a nemaju punomonika u Bosni i Hercegovini, duni su ve prilikom podnoenja tube imenovati punomonika za primanje pismena u Bosni i Hercegovini. Ako oni tako ne postupe, sud e ih pozvati da u odreenom roku imenuju punomonika za primanje pismena, uz upozorenje da e u suprotnom sud tubu odbaciti. (2) Tuenog ili njegovog zastupnika koji se nalaze u inostranstvu, a nemaju punomonika u Bosni i Hercegovini, sud e ve prilikom dostave prvog pismena pozvati da u primjerenom roku postave punomonika za primanje pismena u Bosni i Hercegovini, uz upozorenje da e u suprotnom sud tuenom na njegov troak postaviti zastupnika za primanje pismena i preko toga zastupnika obavijestiti tuenog, odnosno njegovog zastupnika o tom postavljanju. (3) Stranci koja opozove punomo punomoniku za primanje pismena i istovremeno ne postavi drugog takvog punomonika, sud e dostavu obavljati objavljivanjem pismena na oglasnoj ploi suda, sve dok ta stranka ne postavi drugog punomonika za primanje pismena. (4) Ako punomonik za primanje pismena otkae punomo, a stranka ne imenuje drugog takvog punomonika u roku od 30 dana od dana kada je sud obavijeten o otkazu punomoi, sud e stranci na njen troak imenovati zastupnika za primanje pismena, te obavljati sve dostave preko imenovanoga zastupnika dok ne primi obavijest stranke o postavljanju novog punomonika. (5) Sredstva za pokrie trokova postavljenoga zastupnika tuenog za primanje pismena duan je predujmiti tuilac.
20

lan 354 (1) Ako vie osoba zajedniki tue, a nemaju zajednikog zakonskog zastupnika, odnosno punomonika, sud ih moe pozvati da u odreenom roku imenuju zajednikog punomonika za primanje pismena. Ako sami tuioci u ostavljenom roku ne imenuju takvog punomonika, sud e jednog od njih odrediti za zajednikog punomonika za primanje pismena i o tome obavijestiti stranke. (2) Odredbe stava 1 ovog lana primjenjivat e se i kad je vie osoba tueno, kao jedinstveni suparniari.

lan 355 (1) Dostavu podneska protivnoj strani, osim tube, protivtube i pravnih lijekova, moe obaviti i sama stranka. (2) U sluaju iz stava 1 ovog lana, stranka e jedan primjerak dostaviti osobno protivnoj stranci, odnosno njenom zakonskom zastupniku, odnosno punomoniku, a jedan primjerak e predati sudu uz napomenu i dokaz da je dostava drugoj strani ve izvrena. (3) Na dostavu iz stava 2 ovog lana na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe l. 337 do 354 ovog zakona, osim odredbi lana 345 st. 2 do 6, l. 346 do 348, lana 349 st. 2 i 3, lana 350 i lana 351 st. 2 do 6 ovog zakona. (4) Dostava izvrena na nain iz stava 2 ovog lana smatra se urednom dostavom. lan 362 (1) Vie osoba mogu jednom tubom tuiti, odnosno biti tueni (suparniari): 1. ako su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava, odnosno obaveze proistiu iz iste injenine i pravne osnove (materijalni suparniari); 2. ako su predmet spora zahtjevi, odnosno obaveze iste vrste koji se temelje na bitno istovrsnoj injeninoj i pravnoj osnovi, te ako postoji stvarna i mjesna nadlenost istog suda
21

za svaki zahtjev i za svakog tuenog (formalni suparniari). (2) Ako je to drugim zakonom odreeno: 1. do zakljuenja pripremnog roita, moe, uz uvjete iz stava 1 ovog lana, uz tuioca pristupiti novi tuilac, ili tuba moe biti proirena na novog tuenog s njegovim pristankom; 2. osoba koja pristupa tubi, odnosno na koju se tuba proiruje, mora primiti parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi kad ona u nju stupa. lan 363 (1) Tuilac moe tuiti dva ili vie tuenih i tako to e traiti da tubeni zahtjev bude usvojen prema slijedeem tuenom u sluaju da bude odbijen prema onome koji je u tubi naveden prije njega. (2) Na nain predvien u stavu 1 ovog lana tuilac moe tubom obuhvatiti dva ili vie tuenih samo ako prema svakom od njih istie isti zahtjev ili ako prema pojedinom od njih istie razliite zahtjeve koji su u meusobnoj vezi, te ako je isti sud stvarno i mjesno nadlean za svaki od zahtjeva. lan 364 Osoba koja u cijelosti ili djelimino trai stvar ili pravo o kojem izmeu drugih osoba ve tee parnica, moe pred sudom pred kojim ta parnica tee tuiti obje stranke jednom tubom, sve dok se postupak pravomono ne zavri. lan 365 Svaki je suparniar u parnici samostalna stranka i njegove radnje ili proputanja niti koriste niti tete drugim suparniarima. lan 366 Ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor moe rijeiti samo na jednak nain prema svim suparniarima (jedinstveni suparniari) smatraju se oni kao jedna parnina stranka, tako da ako pojedini suparniari propuste koju parninu radnju uinak parninih radnji koje su poduzeli drugi suparniari protee se i na one koji te radnje nisu poduzeli.

22

lan 367 Ako rokovi za izvrenje odreene parnine radnje za pojedine jedinstvene suparniare istiu u razno vrijeme, tu parninu radnju moe svaki suparniar poduzeti sve dok ma i za jednog od njih jo tee rok za poduzimanje te radnje. lan 368 Svaki suparniar ima pravo podnositi prijedloge koji se tiu toka parnice.

XXI SUDJELOVANJE TREIH OSOBA U PARNICI 1. Sudjelovanje umjeaa

lan 369 (1) (2) Osoba koja ima pravni interes da u parnici koja tee meu drugim osobama jedna od stranaka uspije, moe se pridruiti toj stranci. Umjea moe stupiti u parnicu u toku cijelog postupka sve do pravomonosti odluke o tubenom zahtjevu, te u toku postupka nastavljenog podnoenjem vanrednog pravnog lijeka. Izjavu o stupanju u parnicu umjea moe dati na roitu ili pismenim podneskom. Podnesak umjeaa dostavlja se objema parninim strankama, a ako je izjava umjeaa data na roitu, prepis tog dijela zapisnika dostavit e se samo onoj stranci koja je s roita izostala. lan 370 (1) Svaka stranka moe osporiti umjeau pravo da sudjeluje u postupku i predloiti da se umjea odbije. (2) Do pravomonosti rjeenja kojim se odbija sudjelovanje umjeaa, umjea moe sudjelovati u postupku i njegove parnine radnje ne mogu se iskljuiti.
23

(3) (4)

(3) Protiv odluke suda kojom se usvaja sudjelovanje umjeaa nije doputena posebna alba. lan 371. (1) Umjea mora primiti parnicu u onom stanju u kakvom se nalazi u trenutku kad se umijea u parnicu. U daljem toku parnice on je ovlaten stavljati prijedloge i poduzimati sve ostale parnine radnje u rokovima u kojima bi te radnje mogla poduzimati stranka kojoj se pridruio. (2) Ako je umjea stupio u parnicu do pravomonosti odluke o tubenom zahtjevu, ovlaten je podnijeti i vanredni pravni lijek. (3) Ako umjea podnese pravni lijek, primjerak njegovog podneska dostavit e se i stranci kojoj se pridruio. (4) Parnine radnje umjeaa imaju za stranku kojoj se pridruio pravni uinak ako nisu u protivnosti s radnjama stranke. (5) Nakon pristanka svih parninih stranaka, umjea moe stupiti u parnicu kao stranka umjesto stranke kojoj se pridruio. lan 372 (1) Ako tuilac ili tueni treba treu osobu obavijestiti o otpoetoj parnici, da bi se time zasnovalo odreeno graansko-pravno djelovanje, oni mogu, sve dok se parnica pravomono ne dovri, to uiniti podneskom preko parninog suda, u kojem e navesti razlog obavijesti i u kakvom se stanju nalazi parnica. (2) Stranka koja je treu osobu obavijestila o parnici ne moe zbog toga traiti prekid otpoete parnice, produenje rokova, odgodu ili odlaganje roita.

24

II

OPE INFORMACIJE

Podnesci ukljuuju: Tubu Odgovor na tubu Protivtubu Odgovor na protivtubu

Podnesci se sastavljaju u pismenoj formi i mogu se dostaviti: telegrafski telefaksom elektronskom potom Ako je na njima navedeno ime poiljaoca, smatrat e se kao da su potpisani. Isprave se mogu dostaviti u izvorniku, prepisu ili fotokopiji. Ako je priloen izvornik, sud mora uvati ispravu dokle god je to potrebno kako bi protivna strana mogla izvriti uvid. Ako je isprava priloena u prepisu ili fotokopiji, sud, na zahtjev protivne stranke, mora pozvati podnosioca da podnese ispravu u izvorniku kako bi protivna strana izvrila uvid.

25

III

KONTROLNE LISTE

a) Prethodno ispitivanje tube Da li tuba sadri sljedee: __oznaku suda ; __ ime i prezime fizikog lica ili naziv pravnog lica: __prebivalite ili boravite ili sjedite stranaka i njihovih zakonskih zastupnika i punomonika, ukoliko ih stranke imaju; __potpis podnositelja ili, ako se dostavlja elektronskom potom, kvalificiran elektronski potpis; __odgovarajui osnov za mjesnu i stvarnu nadlenost suda; __tubeni zahtjev, ukljuujui pravni lijek koji tuitelj trai i sporedna potraivanja; 1. __injenice na kojima se zasniva tubeni zahtjev;

__ dokaze kojima se utvruju te injenice; __naznaku vrijednosti spora. a. Vrijednost spora mora biti izraena u novcu, osim u sluajevima u kojima se ne moe izraziti na taj nain. b. Vrijednost se odnosi samo na vrijednost glavnog zahtjeva. c. Kamate, ugovorna kazna i ostala sporedna traenja ne uzimaju se u obzir pri odreivanju vrijednosti spora ako ne ine glavni zahtjev. d. Ukljuena su samo budua davanja koja se mogu naplatiti za
26

vrijeme od pet godina. e. Ako tuba protiv istog tuenog obuhvata vie zahtjeva, vrijednost se odreuje po zbiru vrijednosti svih zahtjeva. f. Ako zahtjevi u tubi proizlaze iz raznih osnova ili su istaknuti protiv vie tuenih, vrijednost se odreuje prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva. g. Vrijednost spora o najamnom ili zakupnom odnosu rauna se prema jednogodinjoj najamnini, odnosno zakupnini, osim ako je rije o najamnom ili zakupnom odnosu zakljuenom na krae vrijeme. h. Ako se tubom zahtijeva samo davanje osiguranja odreenog potraivanja ili ustanovljenje zalonog prava, vrijednost se odreuje prema iznosu potraivanja koje treba osigurati. Ali ako predmet zaloga ima manju vrijednost od potraivanja koje treba osigurati, kao vrijednost predmeta spora uzet e se vrijednost predmeta zaloga. i. Ako se tubeni zahtjev ne odnosi na novani iznos, ali tuilac navede da pristaje da umjesto udovoljenja tom zahtjevu primi odreeni novani iznos, kao vrijednost predmeta spora uzet e se taj iznos. j. Kad se tubeni zahtjev ne odnosi na novani iznos, mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju je tuilac u tubi naznaio. k. Kad se tubeni zahtjev ne odnosi na novani iznos, a tuilac navede netanu vrijednosti predmeta spora, sud na odgovarajui nain provjerava tanost naznaene vrijednosti i odreuje vrijednost rjeenjem koje donosi najkasnije na pripremnom roitu, a ako pripremno roite nije odrano, onda na glavnoj raspravi prije poetka rasprave o glavnoj stvari. l. Ako novani iznos nije izraen u KM vrijednost predmeta spora se utvruje u KM po srednjem kursu odnosne valute koji je utvrdila nadlena finansijska organizacija u vrijeme podnoenja tube.

__pravni osnov tubenog zahtjeva __da li postoji pravni osnov za tubeni zahtjev (da li ga je strana propisno navela)?
27

__ako tuba sadri priloge, da li ima dovoljan broj primjeraka za sud i protivnu stranu?

b) Razlozi odbacivanja tube Sud odbacuje tubu ako utvrdi da: __ sud nema stvarnu ni mjesnu nadlenost, __ tuba nije podnesena u propisanim zakonskim rokovima, __ o istom zahtjevu ve tee parnica, __ stvar je ve pravomono presuena, __ o predmetu spora ve je sklopljena sudska nagodba, __ tuilac se pred sudom odrekao tubenog zahtjeva, __ ne postoji pravni interes tuioca koji je zatien, __ tuilac u roku koji je sud odredio nije otklonio sljedee nedostatke: a. Tuba je nerazumljiva, b. Postoje nedostaci koji se tiu sposobnosti tuioca ili tuenog da budu stranke u parnici, c. Nedostaci u pogledu zakonskog zastupanja stranke ili ovlatenja zastupnika da pokrene parnicu, d. Podnosilac nije u odreenom roku postupio po nalogu suda da podnese dovoljan broj primjeraka podneska ili priloga.

28

c) Obavijest tuenom povodom dostavljanja tube Prilikom dostave tube tuenom, sud mora obavijestiti tuenog da: __pismeni odgovor mora dostaviti u roku od 30 dana, __odgovor mora sadravati: a. naziv suda, ime i prezime lica ili naziv pravnog lica, prebivalite ili boravite ili sjedite strana, imena zakonskih zastupnika ili punomonika, ako ih ima, i potpis podnosioca, b. sve mogue procesne prigovore, c. izjavu da li tueni priznaje ili osporava postavljene tubene zahtjeve. ___Ako osporava tubeni zahtjev: a. razloge iz kojih se tubeni zahtjev osporava, b. pravni osnov za navode tuenog, c. injenice na kojima tueni zasniva svoje navode, d. dokaze kojima se utvruju te injenice. d) Odgovor na tubu Odgovor se mora dostaviti u roku od 30 dana od primitka tube i eventualnih priloga. Odgovor mora sadrati: procesne prigovore ukoliko ih ima. izjanjenje o tome da li se osporava ili priznaje tubeni zahtjev, mora ispunjavati sve uvjete iz lana 334 ZPP-a. Odgovor moe sadrati sljedee: stavove i prijedloge u odnosu na zahtjeve istaknute u tubi,
29

 stavove i prijedloge u vezi s materijalnopravnim i procesnim pitanjima koja se odnose na zahtjeve iz tube, prigovor radi prijeboja (kompenzacije). Optueni moe takoer: podnijeti protivtubeni zahtjev, predlagati dokaze kojima se utvruje osnovanost injeninih navoda iz odgovora na tubu, kao i u pogledu eventualno istaknutog prigovora radi prijeboja, odnosno eventualno podnijetog protivtubenog zahtjeva, postaviti zahtjev za naknadu trokova postupka.

e) Protivtuba Prilikom dostave odgovora ili najkasnije na pripremnom roitu, tueni moe podnijeti protivtubu. (5) Nakon odravanja pripremnog roita, protivtuba se moe podnijeti samo ako tueni na to pristane i ako sud ocijeni da podnoenje protivtube nije usmjereno na odugovlaenje postupka. Napomena: Sve odredbe koje se odnose na tubu i odgovor na tubu primjenjuju se i na protivtubu i odgovor na protivtubu osim ako nije drugaije precizirano u Zakonu o parninom postupku.

f) Najei otklonjivi nedostaci tube

1. Nedostaci u pogledu stranake sposobnosti, zastupanja stranaka i postojanja posebnih zakonskih ovlatenja stranaka. 2. Nerazumljivost tube. 3. Nepotpunost tube (ako ne sadri sve obavezne elemente propisane odredbama lana 53 i 334 ZPP-a). 4. Nedovoljan broj primjeraka tube ili priloga uz tubu za sud i protivne stranke.
30

g) Najei neotklonjivi nedostaci tube 1. Nepostojanje jurisdikcije domaeg, odnosno entitetskog suda, nepostojanje apsolutne, stvarne ili mjesne nadlenosti. 2. Neblagovremenost tube u sluaju postojanja prekluzivnog roka propisanog Zakonom. 3. Litispedencija (ako je o istom zahtjevu u drugom predmetu dostavljanjem tube na odgovor ve poela tei parnica izmeu istih stranaka). 4.Res iudicata (ako je stvar ve pravosnano presuena). 5. Sudska nagodba o istoj stvari. 6. Odricanje tuioca od tubenog zahtjeva. 7. Nepostojanje pravnog interesa kod tube za utvrenje. 8. Nedoputenost tube sa stanovita materijalnog ili procesnog prava. Napomena: Zakonom nisu izriito regulisane posljedice nepostupanja tuenog po nalogu suda za otklanjanje nedostatka koji se tiu odgovora na tubu, pa stoga za sudove ostaje upitno kako e se ponaati u sluaju kada odgovor na tubu ne bude vraen sudu u ostavljenom roku, ili ako bude vraen bez naloene ispravke odnosno dopune, ili bez dovoljnog broja primjeraka i priloga za sud i protivne stranke, tj. da li e tada sud odgovor na tubu odbaciti (lan 336 st. 3 ZPP-a) i, ukoliko odgovor na tubu odbaci, kakve posljedice to moe izazvati za stranke ukoliko je u tubi predloeno donoenje presude zbog proputanja. Isto pitanje postavlja se u sluaju kada odgovor na tubu ili prilozi uz odgovor na tubu nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke, opet se postavlja pitanje hoe li sud, ako ih tueni u odreenom roku ne podnese, odbaciti odgovor na tubu (lan 336 st. 4 ZPP-a) i sa kakvim posljedicama.

31

IV. PRAKTINI PRIMJERI

a) Rjeenje o vraanju tube tuiocu radi ispravke i dopune Bosna i Hercegovina ____________________ ____________________ OPINSKI SUD ______ BROJ: Tuzla, 24.01.2008. godine Opinski sud u _____, sudija _______ u pravnoj stvari tuioca _____________, Ul.________, protiv tuenog ______________, Ul. _________, radi naplate duga, v.sp. 5.120 EUR, van roita dana 24.01.2008. god. donio je R J E E NJ E Vraa se tuiocu tuba podnesena ovom sudu dana ______. godine radi ispravke i dopune. Tuilac je duan u roku od 8 dana po prijemu ovog rjeenja ispraviti i dopuniti tubu tako to e u istoj vrijednost spora utvrditi u konvertibilnim markama, po srednjem kursu odnosne valute koji je utvrdila nadlena finansijska organizacija u vrijeme podnoenja tube. Tuilac je duan ispravljenu i dopunjenu tubu, dostaviti uz poziv na broj ______ u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu sa dovoljnim brojem isprava-dokaza ukoliko se isti prilau uz tubu. Ako tuba bude ispravljena i predata sudu u ostavljenom roku smatrat e se da je podnesena sudu onog dana kad je prvi put bila podnesena. Smatrat e se da je tuba povuena ako ne bude vraena sudu u ostavljenom roku, a ako bude vraena bez ispravke i dopune i u nedovoljnom broju primjeraka sud e istu odbaciti.

32

O b r a z l o e nj e Tuilac je dana _________ ovom sudu podnio tubu protiv tuenog, radi naplate duga. Sud je u postupku prethodnog ispitivanja tube u smislu l. 66 Zakona o parninom postupku utvrdio da je tuilac u tubi vrijednost spora utvrdio u eurima a ne u konvertibilnim markama, te je u skladu sa l. 66 a u vezi lana 322 navedenog zakona odlueno kao u izreci rjeenja. Sudija, Napomena: Protiv ovog rjeenja nije doputena alba.

b) Primjer rjeenja iz l. 321 st. 3 ZPP-a Bosna i Hercegovina __________________________ __________________________ OPINSKI SUD ____________ Broj: ________________ Sarajevo, 17.01.2008. godine. OPINSKI SUD __________, sudija _________, u pravnoj stvari tuioca________ iz _____, Ul._________, zastupan po punomoniku _________, advokatu iz ________, protiv tuenog _____________ iz __________, Ul. _________, radi utvrenja prava vlasnitva, v.sp. 20.000,00 KM, van roita dana 17.01.2008, donio je slijedee: R J E E NJ E Odreuje se vrijednost predmeta spora u iznosu od __________KM.
33

O b r a z l o e nj e U ovoj pravnoj stvari sud je rjeenjem vratio tubu tuiocu na ureenje sa nalogom da u roku od 8 dana odredi vrijednost predmeta spora, s obzirom na to da je tuilac u tubi vrijednost spora oznaio suvie nisko/visoko. Kako punomonik tuioca nije postupio po nalogu suda u ostavljenom roku, to je sud na osnovu l. 321 st. 3 Zakona o parninom postupku odredio vrijednost predmeta spora, a imajui u vidu ______________________.

Sudija

Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog rjeenja nije doputena posebna alba.

c) Dopis tuenom povodom dostavljanja tube na odgovor

BOSNA I HERCEGOVINA _____________________ (naziv entiteta - Brko DC) _____________________ (naziv kantona ) ___________sud u ___________ (naziv suda) Broj: ____/___ __________________ (mjesto i datum)

PRAVNA STVAR: tuilac:_____________________ tueni: _____________________ radi: _______________________

_________________________________________ _________________________________________ (ime, prezime i prebivalite tuenog fizikog, odnosno naziv i sjedite tuenog pravnog lica)
34

PREDMET: Dostava tube na odgovor U pravnoj stvari gore navedenog/ih tuioca/laca dostavljamo vam tubu sa prilozima radi davanja odgovora na tubu, i, s tim u vezi, dajemo slijedea upozorenja: I Odgovor na tubu duni ste dostaviti sudu najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema tube (l. 70 st. 1 Zakona o parninom postupku); II U odgovoru na tubu obavezni ste istai mogue procesne prigovore i dati izjanjenje o tome da li priznajete ili osporavate tubeni zahtjev (l. 71 st. 1 Zakona o parninom postupku); III Ukoliko osporavate tubeni zahtjev, odgovor na tubu mora sadravati (l. 71 st. 2 Zakona o parninom postupku): 1. razloge zbog kojih se osporava tubeni zahtjev, 2. injenice na kojima zasnivate odgovor na tubu, 3. dokaze kojima e se utvrivati te injenice, i 4. pravni osnov za navode iz odgovora na tubu; IV Odgovor na tubu mora biti razumljiv i sadravati sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupati, a naroito (l. 334 st. 1 i l. 71 st. 1 Zakona o parninom postupku): 1. naziv i sjedite suda, 2. poslovni broj predmeta, 3. blie podatke o strankama u postupku (za fizika lica navesti: ime i prezime, te prebivalite ili boravite stranke ili njenog punomonika, odnosno zakonskog zastupnika ukoliko ih stranka ima; za pravna lica navesti: naziv i sjedite stranke, te ime i prezime i prebivalite ili boravite njihovog zakonskog zastupnika, odnosno punomonika ukoliko ih stranka ima), 4. predmet spora, 5. potpis podnosioca odgovora na tubu; V Odgovor na tubu podnosi se pismeno. Odgovor se moe predati putem pote, ili neposredno u sudu. (Uslov pismene forme ispunjavaju i podnesci upueni telegramom, telefaksom i elektronskom potom, ukoliko je u njima oznaen poiljalac, s tim da odgovor na tubu dostavljen elektronskom potom mora biti ovjeren kvalifikovanim elektronskim potpisom (l. 334 st. 1 i 4 Zakona o
35

parninom postupku); VI Odgovor na tubu sa eventualnim prilozima koji se dostavljaju protivnoj strani predaje se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu (l. 334 st. 5 Zakona o parninom postupku). Ukoliko postoji vie tuilaca, odgovor sa prilozima se dostavlja za tuioce u onolikom broju koliko ima tuilaca, izuzimajui one koji su zastupani po zajednikom punomoniku, odnosno zajednikom zakonskom zastupniku; VII Ukoliko u ostavljenom roku ne dostavite pismeni odgovor na tubu, a u tubi je traeno donoenje presude zbog proputanja, sud e donijeti presudu kojom e usvojiti tubeni zahtjev (presuda zbog proputanja) ako su za to ispunjeni i drugi zakonom propisani uslovi (l. 182 st. 1 Zakona o parninom postupku). Ukoliko u ostavljenom roku ne dostavite pismeni odgovor na tubu, a u tubi nije traeno donoenje presude zbog proputanja, sud e nakon proteka roka za podnoenje odgovora na tubu zakazati pripremno roite (l. 75 st. 2 Zakona o parninom postupku). PRILOG: Tuba sa prilozima. S U D I J A: ____________________

d) Rjeenje o vraanju protivtube radi ispravke i dopune Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine _____________ kanton Optinski sud u _________ Broj: __________ _________. godine Optinski sud u ________, po sudiji _________, u pravnoj stvari tuioca ____________ iz _____________ , Ul. _________ br. ____, zastupanog po punomoniku ___________, advokatu iz _________, protiv tuenog _________ iz _____________ , Ul. _________ br. ____, radi ___________,
36

vrijednost spora ________KM, dana _________ donio je slijedee R J E E NJ E I NALAE SE tuenom-protivtuiocu da u roku od 8 dana od dana prijema ovog rjeenja uredi protivtubu, i to tako to e u protivtubi navesti: 1. injenice na kojima zasniva protivtubeni zahtjev; 2. dokaze kojima se utvruju te injenice. II Ukoliko tueni-protivtuilac postupi po nalogu suda iz stava I ovog rjeenja i u ostavljenom roku dostavi ureenu protivtubu, smatrat e se da je protivtuba podnesena onog dana kad je prvi put podnesena. III Ako tueni-protivtuilac ne postupi po nalogu suda iz stava I ovog rjeenja i u ostavljenom roku ne dostavi sudu ureenu protivtubu u kojoj e otkloniti navedene nedostatke, smatrat e se da je protivtuba povuena, a ako protivtuba u ostavljenom roku bude vraena sudu bez navedenih ispravki i dopuna, sud e protivtubu ODBACITI. O b r a z l o e nj e Tueni-protivtuilac je dana ________ godine ovom sudu podnio protivtubu. Prilikom prethodnog ispitivanja protivtube po odredbama lana 74 st. 4, u vezi sa l. 62 st. 2 Zakona o parninom postupku, sud je utvrdio da protivtuba sadri nedostatke blie opisane u izreci ovog rjeenja, jer ne sadri sve to je propisano odredbama lana 53 st. 2 i odredbama lana 334 st. 2 Zakona o parninom postupku da bi se po njoj moglo postupati, pa je sud, na osnovu odredaba lana 74 st. 4, u vezi sa l. 66 i 336 Zakona o parninom postupku, odluio kao u izreci. S u d i j a: ____________________ Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog rjeenja nije doputena posebna alba.

37

e) Rjeenje kojim se tuba odbacuje kad tuilac u ostavljenom roku nije otklonio nedostatke ije otklanjanje mu je sud naloio rjeenjem (lan 62 st. 2 i lan 66)

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine/Republika Srpska _____________ kanton/okrug Optinski/Osnovni sud u _________ Broj: __________ _________. godine Optinski/Osnovni sud u ________, po sudiji _________,u pravnoj stvari tuioca ____________ iz _____________, Ul. _________ br. ____, zastupanog po punomoniku ___________, advokatu iz _________, protiv tuenog _________ iz _____________, Ul. _________ br. ____, radi ___________, vrijednost spora ________KM, dana _________ donio je slijedee R J E E NJ E Tuba u ovoj pravnoj stvari SE ODBACUJE. O b r a z l o e nj e Tuilac je dana ________ godine ovom sudu podnio protivtubu. Prilikom prethodnog ispitivanja tube po odredbama lana 62 st. 2 Zakona o parninom postupku, sud je utvrdio da tuba sadri odreene nedostatke zbog kojih se po njoj ne moe postupati, pa je tuiocu rjeenjem br. ________, od _________, naloio da uoene nedostatke otkloni u roku od osam dana od dana prijema tog rjeenja i da u istom roku sudu dostavi ispravljenu i dopunjenu tubu. Kako je tuilac u ostavljenom roku vratio tubu bez naloenih ispravki i dopuna, sud je na osnovu odredaba lana 67 st. 1 taka 8 i l. 336 st. 3 Zakona o parninom postupku odluio kao u izreci. S u d i j a: ____________________ Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Kantonalnom sudu u _______ u roku od 30 dana od dana prijema rjeenja. alba se predaje putem ovog suda.

38

f) Dopis tuiocu (protivtuenom) povodom dostavljanja protivtube na odgovor (lan 70, 71 i 334)

Bosna i Hercegovina FBiH/RS _____________ kanton/okrug Optinski/Opinski sud u _________ Broj: __________ _________. godine

PRAVNA STVAR: tuilac:___________________ tueni: ___________________ radi: _____________________

_________________________________________ _________________________________________ (ime, prezime i prebivalite protivtuenog fizikog, odnosno naziv i sjedite protivtuenog pravnog lica) PREDMET: Dostava protivtube na odgovor U pravnoj stvari gore navedenog/ih protivtuioca/laca dostavljamo vam tubu sa prilozima radi davanja odgovora na protivtubu, i, s tim u vezi, dajemo slijedee pouke, obavjetenja i upozorenja: I Odgovor na protivtubu duni ste dostaviti sudu najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema protivtube (l. 74 st. 4 i l. 70 st. 1 Zakona o parninom postupku); II U odgovoru na protivtubu obavezni ste istai mogue procesne prigovore i dati izjanjenje o tome da li priznajete ili osporavate protivtubeni zahtjev (l. 74 st. 4 i l. 71 st. 1 Zakona o parninom postupku); III Ukoliko osporavate protivtubeni zahtjev, odgovor na protivtubu mora sadravati (l. 74 st. 4 i l. 71 st. 2 Zakona o parninom postupku):
39

1. razloge zbog kojih se osporava protivtubeni zahtjev, 2. injenice na kojima zasnivate odgovor na protivtubu, 3. dokaze kojima e se utvrivati te injenice, i 4. pravni osnov za navode iz odgovora na protivtubu; IV Odgovor na protivtubu mora biti razumljiv i sadravati sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupati, a naroito (l. 334 st. 1 i 71 st. 1. Zakona o parninom postupku): naziv i sjedite suda, poslovni broj predmeta, blie podatke o strankama u postupku (za fizika lica navesti: ime i prezime, te prebivalite ili boravite stranke ili njenog punomonika, odnosno zakonskog zastupnika ukoliko ih stranka ima; za pravna lica navesti: naziv i sjedite stranke, te ime i prezime i prebivalite ili boravite njihovog zakonskog zastupnika, odnosno punomonika ukoliko ih stranka ima), 4. predmet spora, 5. potpis podnosioca odgovora na protivtubu; V Odgovor na protivtubu podnosi se pismeno. Odgovor se moe predati putem pote, ili neposredno u sudu. (Uslov pismene forme ispunjavaju i podnesci upueni telegramom, telefaksom i elektronskom potom, ukoliko je u njima oznaen poiljalac, s tim da odgovor na protivtubu dostavljen elektronskom potom mora biti ovjeren kvalifikovanim elektronskim potpisom (l. 74 st. 4 i l. 334 st. 1 i 4 Zakona o parninom postupku); VI Odgovor na protivtubu sa eventualnim prilozima koji se dostavljaju protivnoj strani predaje se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu (l. 74 st. 4 i l. 334 st. 5 Zakona o parninom postupku). Ukoliko, postoji vie protivtuilaca, odgovor sa prilozima se dostavlja za protivtuioce u onolikom broju koliko ima protivtuilaca, izuzimajui one koji su zastupani po zajednikom punomoniku, odnosno zajednikom zakonskom zastupniku. PRILOG: Poritvtuba sa prilozima. 1. 2. 3.

S U D I J A:

40

POGLAVLJE VI DOKAZI

I. RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ........................................ 3 Zakon o parninom postupku .............................................................. 3 II. KONTROLNE LISTE ........................................................................ 18 a) Izvoenje dokaza ................................................................................ 18 b) Odluivanje o izvoenju dokaza ........................................................ 19 c) Utvrivanje visine, odnosno koliine po slobodnoj ocjeni suda ......... 19 d) Vrste dokaza .................................................................................... 20 III. PRAKTINI PRIMJERI ..................................................................... 22 a.) Rjeenje o trokovima vjetaenja ...................................................... 22 b.) Zapisnik o uviaju ......................................................................... 24 c.) Rjeenje o isplati trokova uviaja ............................................. 26

POGLAVLJE VI DOKAZI

I.

RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE Zakon o parninom postupku

lan 7 (1) Stranke su dune iznijeti sve injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i izvoditi dokaze kojima se utvruju te injenice. (2) Sud je ovlaten utvrditi i injenice koje stranke nisu iznijele, ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizlazi da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (lan 3 stav 2). lan 8 Koje e injenice uzeti kao dokazane odluuje sud na osnovu slobodne ocjene dokaza. Sud e savjesno i briljivo ocijeniti svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno. lan 100 (1) (2) (3) Sud e se starati da se glavna rasprava odvija na pravilan nain, bez nepotrebnih odlaganja, te da se raspravlja samo o pitanjima bitnim za donoenje odluke. Sudija se u toku glavne rasprave stara o odravanju reda u sudnici i o dostojanstvu suda. Sud e kazniti lica koja naruavaju red u sudnici ili vrijeaju dostojanstvo suda i drugih uesnika u postupku u skladu sa odredbama ovog zakona o nepotovanju suda.

lan 101 Postupak na glavnoj raspravi odvija se usmeno, a dokazi se izvode neposredno pred sudom, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. lan 102 (1) Svaka stranka treba u svojim izlaganjima da iznese sve injenice potrebne za obrazloenje svojih prijedloga, da ponudi dokaze potrebne za utvrivanje svojih navoda kao i da se izjasni o navodima i ponuenim dokazima protivne stranke. (2) Stranke mogu u toku glavne rasprave iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze samo ako uine vjerovatnim da ih bez svoje krivice nisu bile u mogunosti iznijeti, odnosno predloiti na pripremnom roitu. lan 103 Stranke iznose i svoja pravna shvatanja koja se odnose na predmet spora. lan 104 (1) Prilikom izvoenja dokaza sasluanjem stranaka stranku prvo ispituje njen punomonik, a poslije toga suprotna stranka. (2) Ako stranka koja se sasluava nema punomonika, prvo je ispituje sud. lan 105 Stranke ispituju svjedoke i vjetake. Sudija prvo daje rije stranki koja je predloila svjedoka ili vjetaka, zatim suprotnoj strani, a zatim, ukoliko je potrebno, ponovo stranki koja ih je predloila. lan 106 Sudija moe postavljati pitanja strankama, svjedocima ili vjetacima u svakoj fazi sasluanja. lan 107 (1) Sud e odbiti provoenje procesnih radnji koje nisu bitne za postupak. (2) Sud nee dopustiti postavljanje pitanja u kojima je sadrano kako na njih treba odgovoriti.
4

(3) Sud nee dopustiti pitanja koja su nebitna za predmet i pitanja na koja je

ve dovoljno odgovoreno. (4) Na zahtjev stranke, u zapisnik e se unijeti pitanja koja sud nije dopustio. (5) Sud nee dopustiti vrijeanje i uznemiravanje stranaka, svjedoka i vjetaka za vrijeme ispitivanja. lan 108 (1) Sasluani svjedoci i vjetaci ostaju u sudnici, ako im sud to naloi. (2) Ako stranka to zahtijeva, a svjedok je jo uvijek prisutan, sud moe odluiti da svjedoka koji je ve sasluan na istom roitu za glavnu raspravu jo jednom pozove na ponovno sasluanje. lan 109 (1) Sud nije vezan za svoje rjeenje koje se odnosi na rukovoenje raspravom. (2) Protiv rjeenja koja se odnose na rukovo enje raspravom nije dozvoljena posebna alba. lan 123 (1) Svaka stranka duna je da dokae injenice na kojima zasniva svoj zahtjev.

(2) Sud e slobodnom ocjenom dokaza utvrditi injenice na osnovu kojih e donijeti odluku. lan 124 Sud e naloiti strankama da izvedu i one dokaze koji su bitni za donoenje odluke, a koje stranke nisu predloile, ako utvrdi da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati u smislu lana 3 stav 2 ovog zakona. lan 125 (1) Ne treba dokazivati injenice koje je stranka priznala pred sudom u toku parnice.
5

(2) Ako stranka porekne injenice koje je priznala, sud e ocijeniti da li e te injenice smatrati priznatim ili osporenim. (3) injenice ije postojanje zakon pret postavlja ne treba dokazivati, ali se moe dokazivati da ove injenice ne postoje, ako zakonom nije to drugo odreeno. (4) Ne treba dokazivati injenice koje su optepoznate. lan 126 Ako sud na osnovu ocjene izvedenih dokaza ne moe sa sigurnou da utvrdi neku injenicu, o postojanju ove injenice zakljuie primjenom pravila o teretu dokazivanja. lan 127 Ako se utvrdi da stranki pripada pravo na naknadu tete, na novani iznos ili na zamjenljive stvari, ali se tana visina iznosa, odnosno koliina stvari ne moe utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo sa nesrazmjernim tekoama, sud e o ovom odluiti, po svojoj ocjeni. lan 128 (1) Dokazi se izvode na glavnoj raspravi. (2) Na prijedlog stranke, podnijet najdocnije na pripremnom roitu, sud moe odluiti da se odreeni dokazi izvedu pred drugim sudom (zamoljeni sud ). U tom sluaju zapisnici o izvedenim dokazima proitae se na glavnoj raspravi. (3) Kada sud donese odluku iz stava 2 ovog lana, u zamolnici za izvoenje dokaza opisae ukratko predmet spora, izloie stanje parnice i odrediti koji e se dokazi izvesti, uz naznaenje o kojim okolnostima treba naroito voditi rauna. (4) O roitu za izvoenje dokaza pred zamoljenim sudom obavijestie se stranke. (5) Sudija zamoljenog suda ima pri izvoenju dokaza sva ovlaenja koja ima sudija kad se dokazi izvode na glavnoj raspravi. (6) Protiv rjeenja suda kojim se odreuje izvoenje dokaza pred zamoljenim
6

sudom nije dozvoljena posebna alba. lan 129 (1) Ako se zbog izuzetnih okolnosti neki dokaz ne moe izvesti u rokovima predvienim ovim zakonom, sud rjeenjem moe odrediti dui rok za izvoenje dokaza. (2) Kad odreeni rok protekne, rasprava e se provesti bez obzira to odreeni dokaz nije izveden. 2. Uviaj

lan 130

(1) Uviaj se preduzima kad je za utvrivanje neke injenice ili za razjanjenje neke okolnosti potrebno neposredno opaanje suda. (2) Uviaj se moe vriti i uz uee vjetaka. lan 131 Ako u postupku treba razgledati stvar koja se nalazi kod jedne od stranaka, kod treeg lica, kod dravnog organa ili kod pravnog lica kome je povjereno vrenje javnih ovlaenja, shodno e se primijeniti odredbe l. 134 i 136 ovog zakona o pribavljanju isprava od ovih organa ili lica. 3. Isprave lan 132 (1) Isprava koju je u propisanom obliku izdao dravni organ u granicama svoje nadlenosti, kao i isprava koju je u takvom obliku izdalo pravno lice u vrenju javnih ovlaenja koje mu je povjereno zakonom ili propisom zasnovanim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga to se u njoj potvruje ili odreuje. (2) Istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su posebnim propisima u pogledu dokazne snage izjednaene sa javnim ispravama. (3) Dozvoljeno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrene
7

injenice ili da je isprava nepravilno sastavljena. (4) Ako se posumnja u autentinost isprave, stranka moe zatraiti da sud trai da se o tome izjasni organ od kojeg bi trebalo da ona potie. lan 133 Ako meunarodnim ugovorom nije to drugo odreeno, inostrane javne isprave koje su propisno ovjerene imaju, pod uslovom uzajamnosti, istu dokaznu snagu kao i domae javne isprave. lan 134 (1) Stranka je duna da sama podnese ispravu na koju se poziva kao dokaz svojih navoda. (2) Uz ispravu sastavljenu na stranom jeziku podnosi se i ovjereni prevod. (3) Ako se isprava nalazi kod dravnog organa ili pravnog lica kome je povjereno vrenje javnog ovlaenja, a sama stranka ne moe izdjejstvovati da se isprava preda ili pokae, sud e po prijedlogu stranke narediti tom organu, odnosno licu, da ispravu dostave sudu. lan 135 (1) Kad se jedna stranka poziva na ispravu i tvrdi da se ona nalazi kod druge stranke, sud moe ovu stranku pozvati da podnese ispravu, ostavljajui joj za to odreeni rok. (2) Stranka ne moe da uskrati podnoenje isprave ako se ona sama u parnici pozvala na tu ispravu za dokaz svojih navoda, ili ako je rije o ispravi koju je po zakonu duna da preda ili pokae, ili ako se isprava s obzirom na njenu sadrinu smatra zajednikom za obje stranke. (3) U pogledu prava stranke da uskrati podnoenje drugih isprava, shodno e se primjenjivati odredbe l. 139 i 140 ovog zakona. (4) Kad stranka koja je pozvana da podnese ispravu porie da se isprava kod nje nalazi, mogu se radi utvrivanja ove injenice izvoditi dokazi. (5) Sud e, s obzirom na sve okolnosti, cijeniti od kakvog je znaaja to stranka koja dri ispravu nee da postupi po rjeenju suda kojim joj se
8

nalae da podnese ispravu ili porie da se isprava kod nje nalazi. (6) Protiv odluke suda iz stava 1 ovog lana nije dozvoljena posebna alba. lan 136 (1) Sud moe, na prijedlog stranke, narediti treem licu da podnese ispravu samo kad je ono po zakonu duno da je pokae ili podnese, ili kad je rije o ispravi koja je po svojoj sadrini zajednika za to lice i stranku koja se poziva na ispravu. Prije nego to donese odluku kojom treem licu nalae da podnese ispravu, sud e pozvati tree lice da se o tome izjasni. Kad tree lice porie svoju dunost da podnese ispravu koja se kod njega nalazi, sud e rijeiti da li je tree lice duno da podnese ispravu. Kad tree lice porie da se isprava kod njega nalazi, radi utvrivanja ove injenice mogu da se izvode dokazi. Pravosnano rjeenje o dunosti treeg lica da podnese ispravu moe se izvriti po pravilima izvrnog postupka. Sud e ovo rjeenje po slubenoj dunosti dostaviti nadlenom izvrnom sudu radi prinudnog izvrenja. Tree lice ima pravo na naknadu opravdanih trokova koje je imalo u vezi sa podnoenjem isprava. Odredbe lana 146 ovog zakona shodno e se primjenjivati i u ovom sluaju. 4. Svjedoci lan 137 (1) Svako lice koje se poziva kao svjedok duno je da se odazove pozivu, a ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, duno je i da svjedoi. (2) Kao svjedoci mogu se sasluati samo lica koja su sposobna da daju obavjetenja o injenicama koje se dokazuju. (3) Stranka koja predlae da se odreeno lice saslua kao svjedok mora prije toga navesti o emu ono treba da svjedoi i navesti njegovo ime, prezime i boravite.
9

(2) (3) (4) (5)

(6)

lan 138 Ne moe se sasluati kao svjedok lice koje bi svojim iskazom povrijedilo dunost uvanja slubene ili vojne tajne, dok ga nadleni organ ne oslobodi od te dunosti. lan 139 (1) Svjedok moe uskratiti svjedoenje: 1) o onome to mu je stranka kao svom punomoniku povjerila; 2) o onome o emu se stranka ili druga osoba svjedoku kao vjerskom ispovjedniku ispovijedala; 3) o injenicama koje je svjedok saznao kao advokat, ljekar ili u obavljanju nekog drugog poziva ili neke druge djelatnosti, ako postoji obaveza da se kao tajna uva ono to se saznalo u obavljanju tog poziva ili djelatnosti. (2) Sud e upozoriti te osobe da u sluajevima navedenim u stavu 1 ovog lana mogu uskratiti davanje iskaza. lan 140 (1) Svjedok moe uskratiti odgovor na pojedina pitanja ako bi svojim odgovorom na ta pitanja izloio opasnosti od krivinog gonjenja sebe ili svoje srodnike po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobonoj liniji do treeg stepena zakljuno, svog branog druga ili srodnike po tazbini do drugog stepena zakljuno, i onda kad je brak prestao, lice sa kojim ivi u vanbranoj zajednici ili njegove srodnike do drugog stepena zakljuno, kao i svog staraoca ili staranika, usvojioca ili usvojenika. (2) Sud e upozoriti svjedoka da moe uskra titi davanje odgovora na postavljeno pitanje. lan 141 (1) Opravdanost razloga za uskraivanje svjedoenja ili odgovora na pojedina pitanja ocjenjuje sud pred kojim svjedok treba da svjedoi, nakon to se o tome izjasne stranke. (2) Protiv rjeenja iz stava 1 ovog lana stranke nemaju pravo na posebnu albu.
10

(3) Svjedok moe rjeenje iz stava 1 ovog lana pobijati u albi protiv rjeenja o novanoj kazni ili o zatvoru zbog toga to je uskratio svjedoenje ili odgovor na pojedino pitanje. lan 142 (1) Svjedoci se pozivaju dostavljanjem pismenog poziva u kome se navodi ime i prezime i ime jednog roditelja pozvanog, vrijeme i mjesto dolaska, predmet u vezi sa kojim se poziva i naznaenje da se poziva kao svjedok. U pozivu e se svjedok upozoriti na posljedice neopravdanog izostanka predviene odredbama lana 410 ovog zakona i na pravo na naknadu trokova iz lana 146 ovog zakona. (2) Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili tekih tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu, mogu se sasluati i u svom stanu, odnosno u prostorijama u kojima borave. lan 143 (1) Svjedoci se sasluavaju pojedinano i bez prisustva svjedoka koji e se docnije sasluavati. Svjedok je duan da odgovore daje usmeno. (2) Svjedok e se prethodno opomenuti da je duan da govori istinu i da ne smije nita preutati, a zatim e se upozoriti na posljedice davanja lanog iskaza. (3) Zatim e se svjedok pitati za ime i prezime, ime jednog roditelja, boravite, mjesto i datum roenja, godine ivota i njegov odnos sa strankama. lan 144 (1) Poslije optih pitanja svjedoka ispituje stranka koja ga je predloila, a poslije toga suprotna stranka. (2) Sud uvijek moe postavljati pitanja svje doku. (3) Svjedok e se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o emu svjedoi. lan 145 (1) Svjedok koji ne zna jezik na kome se vodi postupak sasluae se preko tumaa. (2) Ako je svjedok gluv, postavljae mu se pitanja pismeno, a ako je nijem,
11

pozvae se da pismeno odgovara. Ako se sasluanje ne moe izvriti na ovaj nain, pozvae se kao tuma lice koje se sa svjedokom moe sporazumjeti. (3) Sud e tumaa upozoriti na dunost vjernog prenoenja pitanja koja se svjedoku postavljaju i izjava koje svjedok bude davao. lan 146 (1) Svjedok ima pravo na naknadu putnih trokova i trokova za ishranu i prenoite, kao i na naknadu izgubljene zarade, nastalih usljed njegove obaveze da svjedoi. (2) Svjedok mora da zahtijeva naknadu odmah po sasluanju, inae gubi pravo na nju. Sud je duan da na ovo upozori svjedoka. (3) U rjeenju kojim se odmjeravaju trokovi svjedoka sud e odrediti da se odreeni iznos isplati iz poloenog predujma, a ako predujam nije poloen, naloie stranki da odreeni iznos plati svjedoku u roku od osam dana. alba protiv ovog rjeenja ne zadrava izvrenje rjeenja. 5. Vjetaci lan 147 Sud moe, na prijedlog stranke, odre diti izvoenje dokaza vjetaenjem kad je radi utvrivanja ili razjanjenja odreene injenice potrebno struno znanje kojim sud ne raspolae. lan 148 (1) Stranka koja predlae vjetaenje duna je u prijedlogu da naznai predmet i obim vjetaenja, kao i da predloi lice koje e da izvri vjetaenje. (2) Protivna stranka e se izjasniti o predlo enom vjetaku, kao i o predmetu i obimu vjetaenja. (3) Ako stranke ne postignu sporazum o licu koje treba biti odreeno za vjetaka i predmetu i obimu vjetaenja, odluku o tome e donijeti sud. lan 149 (1) Vjetaenje vri jedan vjetak.
12

(2) Sud moe na prijedlog stranke da odredi vie vjetaka za razliite vrste vjetaenja. (3) Vjetaci se odreuju prvenstveno iz reda imenovanih sudskih vjetaka za odreenu vrstu vjetaenja. (4) Sloenija vjetaenja e se povjeriti prvenstveno strunim ustanovama, kao to su bolnice, hemijski laboratoriji, fakulteti i slino. (5) Ako postoje ustanove za odreene vrste vjetaenja kao to su vjetaenje lanog novca, rukopisa, daktiloskopsko vjetaenje i slino, takva vjetaenja povjerie se u prvom redu tim ustanovama. lan 150 Izvoenje dokaza vjetaenjem odreuje sud rjeenjem koje sadri: 1) ime, prezime i zanimanje vjetaka; 2) predmet spora; 3) obim i predmet vjetaenja; 4) rok za podnoenje pismenog nalaza i miljenja. lan 151 (1) Vjetak se uvijek poziva na roite za glavnu raspravu. (2) Prepis rjeenja iz lana 150 ovog zakona dostavlja se vjetaku zajedno s pozivom na roite za glavnu raspravu. (3) U pozivu e sud upozoriti vjetaka da svoje miljenje mora iznijeti savjesno i u skladu s pravilima nauke i vjetine i obavijestiti ga o posljedicama nedostavljanja nalaza i miljenja u ostavljenom roku, odnosno neopravdanog izostanka sa roita i pravu na naknadu i naknadu trokova. lan 152 (1) Vjetaci su duni da se odazovu pozivu suda i da iznesu svoj nalaz i miljenje. (2) Sud e vjetaka na njegov zahtjev osloboditi dunosti vjetaenja iz razloga iz kojih svjedok moe uskratiti svjedoenje ili odgovor na pojedino pitanje.
13

(3) Sud moe vjetaka na njegov zahtjev osloboditi dunosti vjetaenja i iz drugih opravdanih razloga. Osloboenje od dunosti vjetaenja moe traiti i ovlaeni radnik organa ili organizacije u kojoj vjetak radi. lan 153 (1) Vjetak e biti izuzet iz istih razloga iz kojih moe biti izuzet sudija, ali se izuzetno za vjetaka moe uzeti i lice koje je ranije bilo sasluano kao svjedok. (2) Stranka je duna da podnese zahtjev za izuzee vjetaka im sazna da postoji razlog za izuzee, a najdocnije prije poetka izvoenja dokaza vjetaenjem. (3) U zahtjevu za izuzee vjetaka stranka je duna da navede okolnosti na kojima zasniva svoj zahtjev za izuzee. (4) O zahtjevu za izuzee odluuje sud. (5) Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuzee nije dozvoljena posebna alba. (6) Ako je stranka saznala za razlog izuzea poslije izvrenog vjetaenja i prigovara vjetaenju iz tog razloga, sud e postupiti kao da je zahtjev za izuzee stavljen prije izvrenog vjetaenja. lan 154 (1) Vjetak svoj pismeni nalaz i miljenje uvijek dostavlja sudu prije rasprave, ukoliko sud ne odredi drugaije. (2) Vjetak mora uvijek da obrazloi svoje miljenje. lan 155 (1) Ako vjetak ne dostavi nalaz i miljenje u ostavljenom roku, sud e, po isteku roka koji strankama ostavi da se o tome pismeno izjasne, odrediti drugog vjetaka. (2) Ako vjetak dostavi nalaz ili miljenje koji su nejasni, nepotpuni ili protivrjeni sami sebi ili izvedenim okolnostima, sud e pozvati vjetaka da ih dopuni, odnosno ispravi, i odrediti rok za ponovno dostavljanje nalaza i miljenja.
14

(3) Ukoliko vjetak ni po pozivu suda ne dostavi potpun i razumljiv nalaz i miljenje, sud e, uz prethodno izjanjenje stranaka, odrediti drugog vjetaka. lan 156 Sud dostavlja strankama pismeni nalaz i miljenje vjetaka najdocnije osam dana prije roita za glavnu raspravu. lan 157 (1) Roite za glavnu raspravu e se odrati i ako vjetak ne pristupi na glavnu raspravu. (2) Izuzetno od stava 1 ovog lana, sud moe na prijedlog stranke odloiti raspravu i zakazati novo roite na koje e ponovo pozvati vjetaka, ako utvrdi da je njegovo prisustvo na raspravi neophodno radi razjanjenja ili dopune nalaza i miljenja. lan 158 Sud e vjetaku dozvoliti da razmatra spise, kao i da postavlja pitanja strankama i drugim vjetacima u vezi s predmetom vjetaenja. lan 159 Protiv rjeenja suda iz l. 148, 150, 152 i 155 ovog zakona nije dozvoljena alba. lan 160 Vjetak ima pravo na naknadu putnih trokova, trokova za ishranu i prenoite i trokova vjetaenja, kao i pravo na razumnu nagradu za izvreno vjetaenje. lan 161 Ako odredbama ovog zakona nije drugaije odreeno, na izvoenje dokaza vjetaenjem shodno se primjenjuju odredbe o sasluanju svjedoka. lan 162 Odredbe lana 148. stav 1, lana 149. stav 3, lana 151. st. 1 i 3, i l. 152,
15

153 i 159 ovog zakona primjenjuju se shodno i na tumae. 6. Sasluanje stranaka lan 163 Na prijedlog stranke, sud e odrediti izvoenje dokaza sasluanjem stranaka. lan 164 Sud e odluiti da se saslua samo jedna stranka, ako druga stranka uskrati davanje iskaza ili se ne odazove pozivu suda. lan 165 (1) Za stranku koja nema parninu sposobnost sasluae se njen zastupnik. Sud moe odluiti da se umjesto ili pored zakonskog zastupnika saslua sama stranka, ako je njeno sasluanje moguno. (2) Za pravno lice sasluae se lice koje je zakonom ili pravilima odreeno da ga zastupa. lan 166 (1) Poziv na roite dostavie se punomoniku stranke, koji je duan o tome stranku obavijestiti, odnosno, ako stranka nema punomonika, stranki ili licu koje e se za stranku sasluati. (2) U pozivu e se naznaiti da e se na roitu izvoditi dokaz sasluanjem stranaka i da e stranka koja doe na roite biti sasluana u odsustvu druge stranke. lan 167 Ne mogu se primijeniti nikakve prinudne mjere prema stranki koja se nije odazvala pozivu suda radi sasluanja niti se stranka moe prinuditi na davanje iskaza. lan 168 Odredbe o izvoenju dokaza sasluanjem svjedoka primjenjivae se i pri izvoenju dokaza sasluanjem stranaka, ako za sasluanje stranaka nije ta drugo propisano.
16

7. Obezbjeenje dokaza lan 169 (1) Ako postoji opravdana bojazan da neki dokaz nee moi da se izvede, ili da e njegovo docnije izvoenje biti oteano, moe se u toku kao i prije pokretanja parnice predloiti da se ovaj dokaz izvede. (2) Obezbjeenje dokaza se moe traiti i u toku postupka po prijedlogu za ponavljanje postupka. lan 170 (1) Ako je prijedlog za obezbjeenje dokaza stavljen u toku parninog postupka, za postupanje je nadlean sud pred kojim je postupak u toku. (2) Kad se trai obezbjeenje dokaza prije pokretanja postupka, kao i u izuzetnim sluajevima ako je postupak ve u toku, nadlean je sud prvog stepena na ijem se podruju nalaze stvari koje treba razgledati, odnosno sud na ijem podruju boravi lice koje treba sasluati. lan 171 U podnesku kojim trai obezbjeenje dokaza, predlaga je duan da navede injenice koje se imaju dokazati, dokaze koje treba navesti i razloge zbog kojih smatra da se docnije dokaz nee moi izvesti ili da e njegovo izvoenje biti oteano. U podnesku treba navesti ime i prezime protivnika, osim ako iz okolnosti proistie da on nije poznat. lan 172 (1) Podnesak u kome je stavljen prijedlog za obezbjeenje dokaza sud e dostaviti protivniku, ako je poznat, ostavljajui mu odgovarajui rok za odgovor. (2) Izuzetno, ako postoji opasnost za obezbjeenje dokaza, sud e o prijedlogu odluiti i bez prethodnog izjanjavanja protivnika. (3) U rjeenju kojim se usvaja prijedlog sud e odrediti roite za izvoenje dokaza, navee injenice o kojima e se izvoditi dokazi, kao i dokaze koji e se izvesti. (4) Ako protivniku nije ranije bio dostavljen podnesak u kome je stavljen
17

prijedlog za obezbjeenje dokaza, on e mu se dostaviti zajedno sa rjeenjem suda kojim se usvaja prijedlog za obezbjeenje dokaza. (5) Protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato njegovo boravite sud moe radi uestvovanja na roitu za izvoenje dokaza postaviti privremenog zastupnika (lan 296). O ovom postavljanju nije potrebno izdati oglas. (6) Sud moe u izuzetnim sluajevima odrediti da izvoenje dokaza zapone i prije nego to se rjeenje kojim se usvaja prijedlog za obezbjeenje dokaza dostavi protivniku. (7) Protiv rjeenja suda kojim se usvaja prijedlog za obezbjeenje dokaza, kao i protiv rjeenja kojim se odluuje da izvoenje dokaza zapone prije nego to se rjeenje dostavi protivniku, nije dozvoljena alba. lan 173 (1) Ako su dokazi izvedeni prije nego to je postupak pokrenut, zapisnik o izvoenju dokaza uvae se kod suda pred kojim su dokazi izvedeni. (2) Ako je postupak u toku, a obezbjeenje dokaza nije izveo sud koji vodi postupak, zapisnik e se dostaviti tome sudu.

II. KONTROLNE LISTE a) Izvoenje dokaza - - - - Stranke su dune da dokau injenice na kojima zasnivaju svoj zahtjev. Stranke su obavezne ne samo da predloe dokaze kojima se utvruju njihove tvrdnje ve i da te svoje tvrdnje dokau. Sud ne moe po slubenoj dunosti utvrivati injenice na koje se stranke nisu pozvale, niti na takvim injenicama zasnivati svoju odluku. Sud je ovlaten izvoditi dokaze koje stranke nisu predloile, ako utvrdi da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati, te u branim i roditeljskim sporovima.

18

b) Odluivanje o izvoenju dokaza - - - - U postupku se dokazuju samo pravno relevantne injenice, a odluivanje o tome koje su injenice pravno relevantne za rjeavanje odreenog odnosa je iskljuivo u domenu suda. Izbor dokaznih sredstava je ogranien na ona sredstva koja su predloile stranke. Kada sud odredi izvoenje dokaza sasluanjem svjedoka ili stranaka, sud e svjedoke i stranke pozvati na glavnu raspravu. Kada odredi izvoenje dokaza vjetaenjem, sud e donijeti rjeenje kojim e vjetaku naloiti da izradi nalaz i miljenje u odreenom predmetu i obimu, i da ga dostavi sudu u odreenom roku. Navedeno rjeenje e se dostaviti vjetaku uz poziv za glavnu raspravu. U postupku ne treba dokazivati: a) injenice koje je stranka priznala pred sudom; b) injenice ije postojanje zakon pretpostavlja; c) optepoznate injenice. - slobodna ocjena dokaza, - sud mora primijeniti pravila o teretu dokazivanja ako se ne moe sa sigurnou utvrditi neka injenica, - razlozi za odreeno uvjerenje suda moraju biti objektivno prihvatljivi i izneseni u obrazloenju odluke.

c) Utvrivanje visine, odnosno koliine po slobodnoj ocjeni suda Utvrivanje iznosa tete ili visine nekog iznosa po ocjeni suda i bez dokazivanja dolazi u obzir samo: - ako se tubeni zahtjev odnosi na potraivanje naknade tete, novanog iznosa ili zamjenljive stvari; - ako je sud utvrdio osnovanost same osnove tubenog zahtjeva; - ako se visina naknade tete, novanog iznosa ili zamjenljive stvari moe utvrditi samo s nesrazmjernim tekoama ili se ne moe uopte utvrditi.

19

d) Vrste dokaza

1. Usmeni iskazi strana ili svjedoka - - Svjedok koji ne zna lokalni jezik sasluat e se preko tumaa. Ako je svjedok gluh, postavljat e mu se pitanja pismeno ili preko osobe koja se sa svjedokom moe sporazumjeti. - Ako je svjedok gluh, odgovarat e u pismenoj formi ili preko osobe koja se sa svjedokom moe sporazumjeti. - Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili tekih tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu, mogu se sasluati i u svom stanu, odnosno u prostorijama u kojima borave. - Svjedok moe uskratiti svjedoenje ako bi svojim iskazom povrijedio dunost uvanja slubene ili vojne tajne, - Svjedok moe uskratiti svjedoenje: o onome to mu je stranka kao svom punomoniku povjerila; o onome o emu se stranka ili druga osoba svjedoku kao vjerskom ispovjedniku ispovijedala; o injenicama koje je svjedok saznao kao advokat, ljekar ili u obavljanju nekog drugog poziva ili neke druge djelatnosti, ako postoji obaveza da se kao tajna uva ono to se saznalo u obavljanju tog poziva ili djelatnosti; ako bi svojim odgovorom izloio opasnosti od krivinog gonjenja sebe ili svoje srodnike kako je definirano u lanu 140 ZPP-a. - Ako svjedok ima pravo da uskrati svjedoenje, sud mora obavijestiti svjedoka o tom pravu. - Sud mora odluiti da li se pravo na uskraivanje svjedoenja primjenjuje na svjedoka u konkretnom sluaju. - Svjedok koji je novano kanjen ili mu je izreena kazna zatvora ima pravo uloiti albu na tu odluku. - Svjedok prenosi samo svoje opaanje i ne treba da daje svoje miljenje ili zakljuak o nekim injenicama. - Svjedoci (izuzev vjetaka) se sasluavaju pojedinano, u odsustvu drugih svjedoka, kako svojim iskazima ne bi uticali jedni na druge. - Nain ispitivanja svjedoka je preputen strankama. - Uloga suda je u tome da: a) vodi rauna da ispitivanje svjedoka bude korektno, b) da se svjedoku ne postavljaju sugestivna i kapriciozna pitanja, te pitanja koja zahtijevaju odgovor kojim bi se povrijedila dunost uvanja
20

slubene ili vojne tajne ili drugih pitanja koja su povjerljiva u skladu s lanom 139 ZPP-a i dr. - Sud moe uvijek postavljati pitanja svjedoku, ali samo u sluaju potrebe da se njegov iskaz upotpuni ili radi otklanjanja nejasnoa iz iskaza. 2. Vjetaenje - - - - Nalaz vjetaenja mora se dostaviti u pismenoj formi i dati miljenje sudu. Ako je potrebno vjetaenje u vie oblasti, sud moe odrediti vie vjetaka. Ukoliko se zamolnicom trai izvoenje vjetaenja, zamolbeni sud je ovlaten da imenuje vjetaka koji e vjetaenje provesti, ali samo po prijedlogu stranke. U sluaju odravanja roita pred zamolbenim sudom, stranke nisu dune pristupiti na roite niti trpiti posljedice izostanka s roita, a u takvom sluaju dokaze izvodi sudija zamolbenog suda. 1. Pismene izjave - Pismene izjave odreenih lica se mogu koristiti kao dokazna sredstva, ali pod uslovom da je na pripremnom roitu odreeno provoenje dokaza uvidom u pismene izjave odreenih lica, a ne sasluanje tih lica kao svjedoka. 4. Uviaj - Uviaj moe izvesti sud. 5. Isprave Postoji zakonska presumpcija autentinosti i istinitosti javne isprave, teret dokazivanja u sluaju da se osporava istinitost javne isprave je na stranki koja je osporava. - Da bi sud preduzeo bilo koju radnju radi pribavljanja isprava ili provjeravanja njihove autentinosti, potrebna je inicijativa stranke. - Presumpcija autentinosti odnosi se i na isprave kojima je dodijeljen status javne isprave. - Ako meunarodnim ugovorom nije to drugo odreeno, inostrane javne isprave koje su propisno ovjerene imaju, uz uslov uzajamnosti, istu snagu kao i domae javne isprave. - Dokumenti na stranom jeziku moraju biti dostavljeni sa ovjerenim -
21

- -

prevodom. Ako se isprava nalazi kod organa vlasti ili pravne osobe kojoj je povjereno vrenje javnog ovlatenja, a sama stranka ne moe isposlovati da se isprava preda ili pokae, sud e po prijedlogu stranke narediti tom organu, odnosno osobi, da ispravu dostavi sudu. Stranka ne moe uskratiti podnoenje isprave ako se ona sama u parnici pozvala na tu ispravu za dokaz svojih navoda. Treoj osobi se ne moe narediti da podnese ispravu osim ako ne postoje uvjeti navedeni u lanu 136 ZPP-a. 1. Osiguranje dokaza

- - -

Ako postoji opravdana bojazan da se dokaz nee moi izvesti, ili da e njegovo kasnije izvoenje biti oteano, moe se tokom, a i prije pokretanja parnice predloiti da se taj dokaz izvede. Ako protivniku nije prije bio dostavljen podnesak u kojem je stavljen prijedlog za osiguranje dokaza, on e mu se dostaviti zajedno s rjeenjem suda kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza. Sve odredbe lanova 171 i 172 ZPP-a moraju se potovati.

III. PRAKTINI PRIMJERI a.) Rjeenje o trokovima vjetaenja

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE/REPUBLIKA SRPSKA KANTON SARAJEVO OPINSKI SUD/OSNOVNI SARAJEVO Broj --------------------------Sarajevo,----------------godine OPINSKI/OSNOVNI SUD SARAJEVO, po sudiji ----------------, u pravnoj stvari tuitelja -------------, zastupanog po -----------------, protiv -----------------, radi razvoda braka, dana-------------- godine, donio je slijedee

22

R J E E NJ E -----------------------------, sudskom vjetaku, odmjerava se - - nagrada za izvreno vjetaenje u iznosu od -----------------; naknada za trokove vjetaenja (prepis, potarina)----------------.

Odreuje se tu svotu, zajedno s porezom i doprinosom u iznosu od--------------, isplatiti od predujma to ga je poloio tuitelj/tueni (alt: Nareuje se tuitelju/tuenom da tu svotu plati vjetaku u roku od 8 dana) na iro-raun vjetaka------------------- kod-----------------. O b r a z l o e nj e Na tuiteljev/tuenikov prijedlog izveden je dokaz sudskim--------------vjetaenjem u ovom predmetu. Vjetak je zahtijevao da mu se odmjeri naknada za obavljeno vjetaenje u iznosu od -----, te nadoknade trokovi vjetaenja u iznosu od --------------. Sud utvruje vjetakov zahtjev primjerenim uloenom trudu i sloenosti vjetaenja, te je zbog toga na temelju l. 160 ZPP-a odlueno kao u izreci ovog rjeenja. Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog rjeenja moe se uloiti alba u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja Kantonalnom sudu ---------- putem ovog suda. Sudija

23

b.) Zapisnik o uviaju

REPUBLIKA SRPSKA OSNOVNI SUD U ___________ ODJELJENJE U ______________ BROJ --------------_______________, 27.06.2008. godine ZAPISNIK

Sastavljen kod Osnovnog suda u _____________, Odjeljenje u ___________, dana 27.06.2008. godine, na licu mjesta u ul. Vidovdanska broj 22 Vojkovii i Vidovdanska broj 18/adresa tuenih. Prisutni od strane suda S u d i j a ------------- Tueni:------------PRAVNA STVAR Tuilac: -------

Zapisniar:------------- Radi: uznemiravanja vlasnika nekretnine Uviaj na licu mjesta je zapoet u 9,50 h. Na uviaj na licu mjesta pristupili: tuilac lino u pratnji punomonika ---------- advokata iz I. Sarajeva, tuena---------, tuena ---------- i kao zakonski zastupnik mldb.------- i ---------, majka ---------. Pristupio stalni sudski vjetak ----------. Roite je javno. Utvruje se da su pristupile sve pozvane osobe. Uviaju na licu mjesta prisustvuje ----------, roak tuene----------, identitet utvren na osnovu l.k. ------ izdate u Banjoj Luci, pa se istom odobrava da prisustvuje uviaju jer javnost nije iskljuena. Sa prisutnima se obilaze sporne nekretnine.
24

Tuilac u naravi pokazuje dio nekretnine za koje tvrdi da je prednik tuenih bez njegovog znanja i odobrenja uklonio postavljene menike s puta i prihvatio dio puta irine 3 m postavivi betonski zid i eljezne stubove, te se konstatuje da tuilac izjavljuje da je izlazio geometar Optine _________na dijelu puta u vlasnitvu tuioca, te na licu mjesta pokazuje irinu. Tueni istie da nema nita novo dodati te potvruje da je sporna parcela ta koju je tuilac pokazao na licu mjesta. Sudija poziva vjetaka geometra da uzme potrebne podatke i mjerenja, te izvri identifikaciju sporne parcele na kojoj je postavljen betonski zid i eljezni stubovi. Vjetak izjavi da je uzeo sve potrebne podatke za izradu nalaza te da e isti dostaviti sudu u roku koji mu sud ostavi, a na ime trokova uviaja i vjetaenja potrauje iznos od _____KM. Sud donosi R J E E NJ E

Nalae se stalnom sudskom vjetaku -------- da svoj nalaz i miljenje, zajedno sa skicom lica mjesta, dostavi sudu u roku od 8 dana, u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke. Odreuju se trokovi vjetaenja u iznosu od _______ KM. Uviaj zavren u 11,00 asova. ZAPISNIAR STRANKE SUDIJA

25

c.) Rjeenje o isplati trokova uviaja FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE/REPUBLIKA SRPSKA KANTON SARAJEVO OPINSKI/OSNOVNI SUD U SARAJEVU BROJ_________ Sarajevo, _______ godine Opinski/Osnovni sud u Sarajevu, i to sudija ___________u predmetu tuitelj_______.protiv tuenog ______radi___________donio je dana______godine RJEENJE PUTNI RAUN U gornjem predmetu sudska komisija izvrila je uviaj na licu mjesta u Sarajevu, Ul. _______, dana______ sa polaskom u ___ sati i povratkom u _____sati TROKOVI UVIAJA SASTOJE SE OD: 1. SUDIJA................... 2. ZAPISNIAR................... 3. VJETAK................... DNEVNICA PAUAL................... DNEVNICA PAUAL................... DNEVNICA PAUAL................... SVEGA.............KM

Prednji trokovi padaju na teret polagaa-plaeno______ poloenog na depozitnom raunu ovog suda broj_______________ Ostatak pologa u iznosu od_______KM ima se vratiti polagau na adresu, a prednji trokovi su obraunati u smislu odredbe, i isplatiti trokove na zahtjev stranke (Sl. list SR BiH 2/71). SUDIJA

-----------------

26

POGLAVLJE VII PRIPREMNO ROITE

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ....................................... 3 Zakon o parninom postupku .................................................................... 3 II KONTROLNE LISTE .................................................................... 13 a) Zakazivanje pripremnog roita ....................................................... 13 b) Kontrolna lista za voenje pripremnog roita .................................. 14 III. PRAKTINI PRIMJERI .................................................................... 16 a) Poziv strankama za pripremno roite ................................................... 16 b) Rjeenje o spajanju postupka .............................................................. 17 c) Rjeenje o razdvajanju postupka ......................................................... 18 d.) Zapisnik sa pripremnog roita na koje su pristupile obje stranke ... 20 e) Zapisnik sa pripremnog roita na koje nije pristupio uredno obavijeteni tuilac, a tueni nije zahtijevao da se roite odri ..... 23 f) Zapisnik sa pripremnog roita na koje nije pristupio uredno obavijeteni tueni ................................................................................ 25 g) Rjeenje o vjetaenju ............................................................................ 28

POGLAVLJE VII PRIPREMNO ROITE

RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Zakon o parninom postupku lan 75

(1) Nakon prijema odgovora na tubu, odnosno odgovora na protivtubu, sud e zakazati pripremno roite. (2) Ako tueni nije dostavio odgovor na tubu, a tuilac u tubi nije traio donoenje presude zbog proputanja, sud e zakazati pripremno roite nakon proteka roka za podnoenje odgovora na tubu. (3) Datum odravanja pripremnog roita sud e, u pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa strankama. (4) Pripremno roite odrat e se, u pravilu, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema u sudu pismenog odgovora na tubu, odnosno od dana proteka roka za podnoenje odgovora na tubu, ili, ako je tueni podnio protivtubu, u roku od 30 dana od dana prijema odgovora na protivtubu. lan 76 Odravanje pripremnog roita je obavezno, osim u sluajevima u kojima sud, nakon ispitivanja tube i odgovora na tubu, utvrdi da meu strankama nema spornih injenica ili da zbog jednostavnosti spora odravanje pripremnog roita nije potrebno. lan 77 U pozivu za pripremno roite sud e obavijestiti stranke o posljedicama izostanka s pripremnog roita, kao i o tome da su dune najkasnije na
3

pripremnom roitu iznijeti sve injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predloiti sve dokaze koje ele izvesti u toku postupka, te na pripremno roite donijeti sve isprave i predmete koje ele upotrijebiti kao dokaz. lan 78 (1) Pripremno roite poinje tako to tuilac ukratko izlae tubu, a zatim tueni ukratko izlae odgovor na tubu. (2) Kad je potrebno, sud e zatraiti od stranaka razjanjenje u vezi s njihovim navodima ili prijedlozima. lan 79 (1) Nakon izlaganja tube i odgovora na tubu, raspravljat e se o pitanjima koja se odnose na smetnje za daljnji tok postupka. O tim se pitanjima mogu na pripremnom roitu izvoditi dokazi kad je to potrebno. (2) Sud e, po prigovoru stranke ili po slubenoj dunosti, postupiti u skladu s odredbama lana 67 ovog zakona, ako odredbama ovog zakona nije drugaije odreeno. (3) Ako sud ne usvoji prigovor da postoji koja od smetnji za voenje postupka, odluku o prigovoru donijet e zajedno s odlukom o glavnoj stvari. (4) Protiv odluke iz stava 3 ovog lana nije doputena posebna alba. lan 80 U daljem toku pripremnog roita raspravljat e se o prijedlozima stranaka i injeninim navodima kojima stranke obrazlau svoje prijedloge. lan 81 (1) Sud e prema rezultatima raspravljanja na pripremnom roitu odluiti o emu e se raspravljati i koji e se dokazi izvesti na glavnoj raspravi. (2) Prijedloge koje ne smatra bitnim za donoenje odluke sud e odbiti i u rjeenju naznaiti razlog odbijanja. (3) Protiv rjeenja iz stava 2 ovog lana nije doputena posebna alba. (4) Sud nije u daljnjem toku parnice vezan za svoja prijanja rjeenja iz ovog lana.

lan 82 (1) Ako sud, na prijedlog stranke, odredi izvoenje dokaza vjetaenjem, uvijek e odrediti rok u kojem vjetak treba pripremiti i dostaviti svoj nalaz i miljenje. (2) Pri odreivanju ovog roka sud e voditi rauna o tome da pismeni nalaz i miljenje mora dostaviti strankama najkasnije osam dana prije odravanja roita za glavnu raspravu. lan 83 (1) Ako pred istim sudom tee vie parnica izmeu istih osoba ili u kojim je ista osoba protivnik raznih tuilaca ili raznih tuenih, sud moe, uz saglasnost stranaka, rjeenjem spojiti sve te parnice radi zajednikog raspravljanja, ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili trokovi. Za sve spojene parnice sud e donijeti zajedniku presudu. (2) Sud moe, uz saglasnost stranaka, odrediti da se odvojeno raspravlja o pojedinim zahtjevima iz iste tube, te e nakon zavretka odvojenog raspravljanja donijeti posebne odluke o tim zahtjevima. (3) Rjeenja iz st. 1 i 2 ovog lana mogu se, u pravilu, donijeti najkasnije na pripremnom roitu, ili do poetka glavne rasprave ako pripremno roite nije odrano. (4) Protiv rjeenja iz st. 1 i 2 ovog lana nije doputena posebna alba. lan 84 (1) Ako na pripremno roite ne doe tuilac, a bio je uredno obavijeten, smatrat e se da je tuba povuena, osim ako tueni ne zahtijeva da se roite odri. (2) Ako na pripremno roite ne doe uredno obavijeten tueni, roite e se odrati bez njegovog prisustva. lan 85 Na pripremnom roitu sud ima u pogledu upravljanja postupkom sva ovlatenja koja ima i na glavnoj raspravi.
5

lan 94 (1) Na pripremnom roitu sud e rjeenjem odrediti: 1. dan i sat odravanja glavne rasprave; 2. pitanja o kojima e se raspravljati na glavnoj raspravi; 3. dokaze koji e se izvesti na glavnoj raspravi; 4. osobe koje e biti pozvane na glavnu raspravu. (2) (3) (4) Glavna rasprava e se, u pravilu, odrati najkasnije u roku od 30 dana od dana odravanja pripremnog roita. Sud moe odrediti da se glavna rasprava odri odmah nakon pripremnog roita. Ako se procjenjuje da e glavna rasprava trajati due od jednog dana, roite e biti zakazano za onoliko dana uzastopno koliko je neophodno da se rasprava odri u kontinuitetu.

lan 95 Sa sadrajem rjeenja iz stava 1 lana 94 ovog zakona upoznat e se prisutna stranka, te joj se nee dostavljati rjeenje niti poziv za glavnu raspravu. Sud e obavijestiti prisutnu stranku i o posljedicama izostanka sa roita za glavnu raspravu. lan 96 (1) Sud e na roite za glavnu raspravu pozvati stranke koje nisu bile prisutne na pripremnom roitu, kao i svjedoke i vjetake koje je na pripremnom roitu odluio pozvati. U pozivu za glavnu raspravu sud e obavijestiti pozvane o posljedicama izostanka sa roita. Stranki koja nije bila prisutna na pripremnom roitu uz poziv za glavnu raspravu dostavlja se ovjeren prepis rjeenja iz stava 1 lana 94 ovog zakona.

(2) (3)

lan 147 Sud moe, na prijedlog stranke, odrediti izvoenje dokaza vjetaenjem kada je radi utvrenja ili razjanjenja odreene injenice potrebno struno znanje kojim sud ne raspolae. lan 148 (1) Stranka koja predlae vjetaenje duna je u prijedlogu naznaiti predmet i obim vjetaenja, te predloiti osobu koja e obaviti vjetaenje. Protivna stranka e se izjasniti o predloenom vjetaku, kao i o predmetu i obimu vjetaenja. Ako stranke ne postignu sporazum o osobi koja treba biti odreena za vjetaka i predmetu i obimu vjetaenja, odluku o tome e donijeti sud. lan 149 (1) (2) (3) (4) (5) Vjetaenje obavlja jedan vjetak. Sud moe na prijedlog stranke odrediti vie vjetaka za razliite vrste vjetaenja. Vjetaci se odreuju prvenstveno iz reda imenovanih sudskih vjetaka za odreenu vrstu vjetaenja. Sloenija vjetaenja povjerit e se prvenstveno strunim ustanovama kao to su bolnice, hemijski laboratoriji, fakulteti i slino. Ako postoje ustanove za odreene vrste vjetaenja, kao to su vjetaenje lanog novca, rukopisa, daktiloskopsko vjetaenje i slino, takva vjetaenja povjerit e se u prvom redu tim ustanovama. lan 150 Izvoenje dokaza vjetaenjem odreuje sud rjeenjem koje sadri: 1) ime i prezime i zanimanje vjetaka, 2) predmet spora, 3) obim i predmet vjetaenja, 4) rok za podnoenje pismenog nalaza i miljenja.
7

(2) (3)

lan 151 (1) (2) (3) Vjetak se uvijek poziva na roite za glavnu raspravu. Prepis rjeenja iz lana 150 ovog zakona dostavlja se vjetaku zajedno sa pozivom na roite za glavnu raspravu. U pozivu e sud upozoriti vjetaka da svoje miljenje mora iznijeti savjesno i u skladu s pravilima nauke i vjetine, i obavijestiti ga o posljedicama nedostavljanja nalaza i miljenja u ostavljenom roku, odnosno neopravdanog izostanka sa roita i pravu na nagradu i naknadu trokova. lan 152 (1) (2) Vjetaci su duni odazvati se pozivu suda i iznijeti svoj nalaz i miljenje. Sud e vjetaka na njegov zahtjev osloboditi dunosti vjetaenja iz razloga iz kojih svjedok moe uskratiti svjedoenje ili odgovor na pojedino pitanje. Sud moe vjetaka na njegov zahtjev osloboditi dunosti vjetaenja i iz drugih opravdanih razloga. Osloboenje od dunosti vjetaenja moe traiti i ovlateni zaposlenik organa ili pravne osobe u kojoj vjetak radi. lan 153 (1) Vjetak e biti izuzet iz istih razloga iz kojih moe biti izuzet sudija, ali se izuzetno za vjetaka moe uzeti i osoba koja je ranije bila sasluana kao svjedok. Stranka je duna podnijeti zahtjev za izuzee vjetaka im sazna da postoji razlog za izuzee, a najkasnije prije poetka izvoenja dokaza vjetaenjem. U zahtjevu za izuzee vjetaka stranka je duna navesti okolnosti na kojima temelji svoj zahtjev za izuzee. O zahtjevu za izuzee odluuje sud. Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuzee nije doputena posebna alba.

(3)

(2)

(3) (4) (5)

8

(6)

Ako je stranka saznala za razlog za izuzee poslije obavljenog vjetaenja i prigovara vjetaenju iz tog razloga, sud e postupiti kao da je zahtjev za izuzee stavljen prije obavljenog vjetaenja. lan 154

(1) (2)

Vjetak svoj pismeni nalaz i miljenje uvijek dostavlja sudu prije rasprave, ukoliko sud ne odredi drugaije. Vjetak mora uvijek obrazloiti svoje miljenje.

lan 155 (1) Ako vjetak ne dostavi nalaz i miljenje u ostavljenom roku, sud e, nakon proteka roka koji strankama ostavi da se o tome pismeno izjasne, odrediti drugog vjetaka. Ako vjetak dostavi nalaz ili miljenje koji su nejasni, nepotpuni ili protivrjeni sami sebi ili izvedenim okolnostima, sud e pozvati vjetaka da ih dopuni, odnosno ispravi, i odrediti rok za ponovno dostavljanje nalaza i miljenja. Ukoliko vjetak ni po pozivu suda ne dostavi potpun i razumljiv nalaz i miljenje, sud e, uz prethodno izjanjenje stranaka, odrediti drugog vjetaka. lan 156 Sud dostavlja strankama pismeni nalaz i miljenje vjetaka najkasnije osam dana prije roita za glavnu raspravu. lan 157 (1) (2) Roite za glavnu raspravu e se odrati i ako vjetak ne pristupi na glavnu raspravu. Izuzetno od stava 1 ovog lana, sud moe na prijedlog stranke odloiti raspravu i zakazati novo roite na koje e ponovo pozvati vjetaka, ako utvrdi da je njegovo prisustvo na raspravi neophodno radi razjanjenja ili dopune nalaza i miljenja.

(2)

(3)

lan 158 Sud e vjetaku dopustiti da razmatra spise, kao i da postavlja pitanja strankama i drugim vjetacima u vezi s predmetom vjetaenja. lan 159 Protiv rjeenja suda iz l. 148, 150, 152 i 155 ovog zakona nije doputena alba. lan 160 Vjetak ima pravo na naknadu putnih trokova, trokova za prehranu i prenoite i trokova vjetaenja, te pravo na razumnu nagradu za obavljeno vjetaenje. lan 161 Ako odredbama ovog zakona nije drugaije odreeno, na izvoenje dokaza vjetaenjem na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe o sasluanju svjedoka. lan 162 Odredbe lana 148 stav 1, lana 149 stav 3, lana 151 st. 1 i 3 i l. 152, 153 i 159 ovog zakona na odgovarajui se nain primjenjuju i na tumae.

6. Sasluanje stranaka

lan 163 Na prijedlog stranke, sud e odrediti izvoenje dokaza sasluanjem stranaka. lan 164 Sud e odluiti da se saslua samo jedna stranka, ako druga stranka uskrati davanje iskaza ili se ne odazove pozivu suda.
10

lan 165 (1) Za stranku koja nema parninu sposobnost sasluat e se njen zakonski zastupnik. Sud moe odluiti da se umjesto ili pored zakonskog zastupnika saslua sama stranka, ako je njeno sasluanje mogue. Za pravnu osobu sasluat e se osoba koja je zakonom ili pravilima pravne osobe odreena da je zastupa. lan 166 (1) Poziv na roite dostavit e se punomoniku stranke, koji je duan o tome stranku obavijestiti, odnosno, ako stranka nema punomonika, stranki ili osobi koja e se za stranku sasluati. U pozivu e se naznaiti da e se na roitu izvoditi dokaz sasluanjem stranaka i da e stranka koja doe na roite biti sasluana u odsutnosti druge stranke. lan 167 Ne mogu se primijeniti nikakve prisilne mjere prema stranki koja se nije odazvala pozivu suda radi sasluanja, niti se stranka moe prisiliti na davanje iskaza. lan 168 Odredbe o izvoenju dokaza sasluanjem svjedoka primjenjivat e se i pri izvoenju dokaza sasluanjem stranaka, ako za sasluanje stranaka nije ta drugo propisano. 7. Osiguranje dokaza lan 169 (1) Ako postoji opravdana bojazan da se dokaz nee moi izvesti ili da e njegovo kasnije izvoenje biti oteano, moe se tokom, a i prije pokretanja parnice predloiti da se taj dokaz izvede. Osiguranje dokaza moe se traiti i tokom postupka po prijedlogu za ponavljanje postupka.
11

(2)

(2)

(2)

lan 170 (1) Ako je prijedlog za osiguranje dokaza stavljen tokom parninog postupka, za postupanje je nadlean sud pred kojim je postupak u toku. Kad se trai osiguranje dokaza prije pokretanja postupka, te u izuzetnim sluajevima, ako je postupak ve u toku, nadlean je nii sud prvog stepena na ijem se podruju nalaze stvari koje treba razgledati, odnosno sud na ijem podruju boravi osoba koju treba sasluati. lan 171 U podnesku kojim se trai osiguranje dokaza predlaga je duan navesti injenice koje se imaju dokazati, dokaze koje treba izvesti i razloge iz kojih smatra da se kasnije dokaz nee moi izvesti ili da e njegovo izvoenje biti oteano. U podnesku treba navesti ime i prezime protivnika, osim ako iz okolnosti proistjee da on nije poznat. lan 172 (1) Podnesak u kojem je stavljen prijedlog za osiguranje dokaza sud e dostaviti protivniku ako je poznat, ostavljajui mu odgovarajui rok za odgovor. Izuzetno, ako postoji opasnost za osiguranje dokaza, sud e o prijedlogu odluiti i bez prethodnog izjanjenja protivnika. U rjeenju kojim se usvaja prijedlog sud e odrediti roite za izvoenje dokaza, navest e injenice o kojima e se izvoditi dokazi, te dokaze koji e se izvesti. Ako protivniku nije prije bio dostavljen podnesak u kojem je stavljen prijedlog za osiguranje dokaza, on e mu se dostaviti zajedno s rjeenjem suda kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza. Protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato njegovo boravite sud moe radi sudjelovanja na roitu za izvoenje dokaza postaviti privremenog zastupnika (lan 296). O tom postavljanju nije potrebno izdati oglas. Sud moe u izuzetnim sluajevima odrediti da izvoenje dokaza zapone i prije nego to se rjeenje kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza dostavi protivniku.

(2)

(2) (3)

(4)

(5)

(6)

12

(7)

Protiv rjeenja suda kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza, te protiv rjeenja kojim se odluuje da izvoenje dokaza zapone prije nego to se rjeenje dostavi protivniku, nije doputena alba. lan 173

(1)

Ako su dokazi izvedeni prije nego to je postupak pokrenut, zapisnik o izvoenju dokaza uvat e se kod suda pred kojim su dokazi izvedeni. Ako je postupak u toku, a osiguranje dokaza nije izveo sud koji vodi postupak, zapisnik e se dostaviti tome sudu.

(2)

II

KONTROLNE LISTE
a) Zakazivanje pripremnog roita

__Odravanje pripremnog roita je obavezno osim: ako meu strankama nema spornih injenica, ili ako je spor izuzetno jednostavan. __Pripremno roite se zakazuje: - - - ako su protivtuba i odgovor na protivtubu podneseni u roku od 30 dana od dana prijema odgovora na protivtubu; ako nije dostavljena protivtuba u roku od 30 dana od dana dostavljanja odgovora na tubu; u roku od 30 dana od dana isteka roka za dostavljanje odgovora na tubu ako tueni nije dostavio odgovor na tubu i ako tuilac nije predloio donoenje presude zbog proputanja.

Datum odravanja pripremnog roita odreuje sudija uz prethodnu konsultaciju sa strankama, ali ova konsultacija nije obavezna.

13

b) Kontrolna lista za voenje pripremnog roita Utvrditi da li su pristupili i da li su uredno obavijeteni tuilac i tueni. Utvrditi da li su punomonici stranaka dostavili urednu punomo. Tuilac ukratko izlae sadraj tube (ako se tuilac koji je uredno pozvan ne odazove na poziv, smatrat e se da je tuba povuena). Tueni ukratko izlae sadraj odgovora (ako na roite ne doe uredno obavijeteni tueni, roite e se odrati bez njegovog prisustva). Razrijeite sva pitanja u pogledu nadlenosti koja stranke pokrenu. (Vidi Poglavlje II) Ako strane ne osporavaju nadlenost suda, ali injenice iznesene na roitu dovode u pitanje nadlenost, onda e sud pokrenuti ovo pitanje po slubenoj dunosti i donijeti potrebne odluke. (Vidi Poglavlje II) Sud e razmotriti sva pitanja koja se odnose na smetnje za voenje postupka, a koja pokrenu stranke. Ako pred istim sudom tee vie parnica izmeu istog tuioca i raznih tuenih, ili istog tuenog i raznih tuilaca, sud moe, uz saglasnost stranaka, spojiti sve te parnice radi zajednikog raspravljanja, ako bi to bilo efikasnije. Ako postoji nekoliko zahtjeva u istoj tubi, a postupak bi bio uinkovitiji i praviniji ako bi se oni razdvojili, sud bi trebalo, uz saglasnost stranaka, da odredi odvojene glavne rasprave za ove zahtjeve. Izvriti uvid u dokaze koji e se izvesti na glavnoj raspravi. Razmotriti sljedee: - - - -
14

da li su stranke naznaile adrese prebivalita, odnosno boravita za svjedoke koje ele sasluati; da li su stranke odredile okolnosti na koje e vjetak dati svoj nalaz i miljenje; da li su se izjasnile/saglasile o linosti vjetaka za predloena vjetaenja; da li su priloene sve isprave koje ele koristiti, na koju injenicu treba

posebno obratiti panju ukoliko tueni, koji je dao pismeni odgovor na tubu u kojem je predloio provoenje dokaza, nije pristupio na pripremno roite, s obzirom na to da sud odreuje provoenje dokaza tuenog iako on nije pristupio na pripremno roite, ako je u pismenom odgovoru na tubu iste predloio i priloio. [Napomena: Rjeenje o dokazima koji e se provesti na roitu za glavnu raspravu moe se donijeti i nakon zakljuenja pripremnog roita, to je naroito korisno ako se odluuje u sloenijim predmetima, jer u tom sluaju sudija ima mogunost da pregleda i detaljno proui predloene dokaze, te da nakon toga odlui koji su dokazi potrebni za odluivanje o spornim injenicama. Takoer, u ovom sluaju sudija ima i mogunost da jo jednom, nakon pripremnog roita, utvrdi da li su svi dokazi isprave za koje je stranka navela da ih eli izvesti na roitu za glavnu raspravu priloeni u spis, od ega zavisi i da li e se taj dokaz provesti na glavnoj raspravi.] Sasluajte prigovore u pogledu dokaza i donesite odluke o njihovoj prihvatljivosti. Razgovarajte i donesite odluku o datumu i vremenu odravanja glavne rasprave. Pri tome razmotrite sljedea pitanja: [Napomena: Glavnu raspravu treba zakazati u roku od 30 dana od pripremnog roita, ali moe doi do problema u njenom zakazivanju zbog obaveza strana ili njihovih advokata ili vjetaka.] 1. Da li e glavna rasprava trajati due od jednog dana? 2. Ako je to sluaj, koji su to datumi kada e se odrati? (Ako je to mogue, glavnu raspravu treba zakazati dan za danom. U protivnom, datumi odravanja treba da budu to je mogue blii.) 3. Ako glavna rasprava traje due od jednog dana, koje svjedoke treba pozvati kojeg datuma? 4. Da li e sudjelovati vjetak, iji se raspored obaveza mora uzeti u obzir. Odluite da li je neophodan vjetak. Ako jeste, onda odredite vjetaka sa liste ovlatenih vjetaka nakon razgovora sa stranama i njihovog sporazuma. (Napomena: Ako se odredi vjetak, onda je neophodno konsultirati se s njim prije zakazivanja glavne rasprave. Nalaz vjetaenja mora biti stavljen na raspolaganje najkasnije 8 dana prije
15

odravanja glavne rasprave.) Razmotrite da li se predmet moe rijeiti medijacijom ili sudskom nagodbom. (Vidi Poglavlje VIII) Ako moe, onda postupite u skladu s tim. Kada se zavri roite, pripremite rjeenje u skladu sa odredbama lana 94 Zakona o parninom postupku ili druga neophodna rjeenja.

III. PRAKTINI PRIMJERI

a) Poziv strankama za pripremno roite Bosna i Hercegovina FBiH/RS_____________ (kanton)(okrug) Optinski/Opinski/Osnovni sud u _________ Broj: __________ _________. godine

POZIV za: __________________________________________________________ (za fizika lica navesti: ime i prezime, ime oca, te prebivalite, odnosno boravite stranke, odnosno punomonika ili zakonskog zastupnika, njihovo ime i prezime, te prebivalite ili boravite; za pravna lica navesti: naziv i sjedite stranke, te ime i prezime, prebivalite ili boravite njihovog zakonskog zastupnika, odnosno punomonika ukoliko stranka ima punomonika) Pozivate se u svojstvu _______________ na pripremno roite za dan ________________ (tuioca-tuenog) _____________ godine u _____ sati/asova, koje e se odrati u zgradi _____________________ suda u __________________ u sudnicu broj _____.
16

Upozorenje strankama Najkasnije na pripremnom roitu duni ste da iznesete sve injenice na kojim zasnivate svoje zahtjeve (lan 7 stav 1. ZPP-a) i da predloite sve dokaze i dostavite originale svih isprava koje elite upotrijebiti kao dokaz (lan 134 stav 1 ZPP-a), poto po zakljuenju pripremnog roita iste neete moi iznositi (lan 77 ZPP-a). Prema odredbama lana 123 ZPP-a vi ste iskljuivo duni da dokaete injenice na kojima zasnivate svoj zahtjev. Ako na pripremno roite ne doe tuilac/tuitelj, smatrat e se da je tuba povuena (lan 84 stav 1 ZPP-a). Ako na pripremno roite ne doe tueni, roite e se odrati bez njegovog prisustva (lan 84 stav 1 ZPP-a). Na pripremnom roitu sud e rjeenjem odrediti dan i as odravanja glavne rasprave, dokaze koje e se provesti na glavnoj raspravi te pitanja o kojima e se raspravljati (lan 94 stav 1 ZPP-a). Ako parnine stranke, odnosno njihov punomonik, u toku postupka promijene adresu na koju se dostavljanje vri, duni su o tome odmah obavijestiti sud. Ako stranke to ne uine, sud e rjeenjem odrediti da se dalje dostavljanje vri objavljivanjem pismena na oglasnoj tabli suda, ime e se dostavljanje smatrati urednim (lan 352 stav 1 i 5 ZPP-a ). Najkasnije na pripremnom roitu stranke mogu predloiti da se odreeni dokazi provedu pred zamoljenim sudom (lan 128 stav 2 ZPP-a). b) Rjeenje o spajanju postupka Bosna i Hercegovina FBiH/RS_____________ (kanton) (okrug) Optinski/Opinski/Osnovni sud u _________ Broj: __________ _________. godine Optinski/Opinski/Osnovni sud u ________, po sudiji _________, u pravnoj stvari tuioca ____________, iz _____________ , Ul. _________ br. ____, zastupanog po punomoniku ___________, advokatu iz _________, protiv tuenog _________, iz _____________ , Ul. _________ br. ____, radi ___________, vrijednost spora ________KM, dana _________ na pripremnom roitu donio je slijedee
17

R J E E NJ E Radi zajednikog raspravljanja vri se SPAJANJE POSTUPKA po tubama tuioca _____________ iz _________ protiv tuenog ___________ iz ___________ koje se kod ovog suda vode pod brojem _____________ i brojem ___________, pa e se ubudue postupak u oba predmeta voditi pod jedinstvenim brojem ___________, radi jedinstvenog odluivanja i donoenja zajednike presude. O b r a z l o e nj e Dana ___________ godine tuilac je protiv tuenog podnio tubu radi _____________. Na pripremnom roitu utvreno je da se izmeu istih parninih stranaka ve vodi spor iz istog pravnog osnova, ali za drugi vremenski period, tj. za period od ________ godine do _________ godine, pa je sud uz saglasnost stranaka, a radi ekonominijeg i breg raspravljanja, u skladu s odredbom lana 83 Zakona o parninom postupku, odluio kao u izreci rjeenja. S u d i j a: ____________________ Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog rjeenja nije doputena posebna alba.

c) Rjeenje o razdvajanju postupka Bosna i Hercegovina FBiH/RS_____________ (kanton) (okrug) Optinski/Opinski/Osnovni sud u _________ Broj: __________ _________. godine Optinski/Opinski/Osnovni sud u ________, po sudiji _________u pravnoj stvari tuioca__________________________________________________ ____________________________________________________________ _______________________, iz _____________ , Ul. _________ br. ____,
18

zastupanog po punomoniku ___________, advokatu iz _________, protiv tuenog _________, sa sjeditem u _____________ , Ul. _________ br. ____, zastupanog po punomoniku _______________ iz _________ , radi utvrivanja prava vlasnitva, vrijednost spora ________KM, i radi naknade tete, vrijednost spora ________KM, dana _________ na pripremnom roitu donio je slijedee R J E E NJ E U ovoj pravnoj stvari vri se razdvajanje postupka po pojedinim zahtjevima iz tube i to tako to e se ubudue postupak u vezi sa zahtjevom za utvrivanje prava vlasnitva i dalje voditi pod istim poslovnim brojem, dok e se postupak u vezi sa zahtjevom za naknadu tete voditi pod novim poslovnim brojem ______. O b r a z l o e nj e Dana _________godine tuilac je protiv istog tuenog ovom sudu podnio tubu u kojoj su sadrana dva tubena zahtjeva, i to zahtjev za utvrivanje prava vlasnitva i zahtjev za naknadu tete. Imajui u vidu odredbe lana 55 Zakona o parninom postupku kojima je propisano da e sud, u sluaju da ocijeni da vie tubenih zahtjeva u istoj tubi ne doprinosi ekonominosti postupka, sud je na pripremnom roitu na osnovu pomenutih zakonskih odredaba, kao i odredaba 83 st. 2 i 3 Zakona o parninom postupku, na prijedlog punomonika tuenog i uz saglasnost punomonika tuioca odluio kao u izreci rjeenja. S u d i j a: ____________________ Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog rjeenja nije doputena posebna alba.

19

d.) Zapisnik sa pripremnog roita na koje su pristupile obje stranke

Bosna i Hercegovina FBiH/RS_____________ (kanton) (okrug) Optinski/Opinski/Osnovni sud u _________ Broj: __________ _________. godine Z A P I S N I K o pripremnom roitu sainjen kod Optinskog/Opinskog suda _________ dana _______ godine. OD SUDA PRISUTNI Sudija: ____________ Zapisniar:_________ TUILAC: _______________ TUENI: ___________________ RADI: __________

Zapoeto u ______ sati. Na pripremno roite pristupili: Za tuioca: punomonik ___________, advokat iz ________ po punomoi koju ulae u spis. Za tuenog: lino S obzirom na to da su ispunjene procesne pretpostavke za odravanje pripremnog roita sud donosi R J E E NJ E Otvara se pripremno roite i objavljuje predmet raspravljanja. Rasprava je javna. Sudija poziva punomonika tuioca da ukratko izloi tubu. Punomonik tuioca ukratko izlae tubu i izjavi da ostaje kod tube i tubenog zahtjeva postavljenog u tubi. Sudija poziva tuenog da ukratko izloi odgovor na tubu.
20

Tueni ukratko izlae odgovor na tubu i izjavi da ostaje kod odgovora na tubu. S obzirom na to da nijedna od parninih strana nema pitanja koja se odnose na eventualne smetnje za daljnji tok postupka, punomonik tuioca predlae da se na roitu za glavnu raspravu provedu slijedei dokazi: - da se kao svjedoci sasluaju A.A. iz _________, Ul___________, i B.B. iz __________, Ul. __________, na okolnost _____________________________ __________________________________________________________ _______, - da se provede vjetaenje po vjetaku _______ na okolnost ______________ __________________________________________________________ _______ - da se izvri uvid i itanje slijedeih isprava:___________________________ ______________________________________________________ ________. Punomonik tuioca u spis suda i neposredno tuenom predaje po jedan primjerak slijedeih isprava: 1.________________ , 2._________________ , 3._____________________, Nakon to je punomonik tuioca sudu i tuenom predao navedene isprave, tueni predlae da se na roitu za glavnu raspravu provedu slijedei dokazi: - da se kao svjedoci sasluaju C.C. iz _________, Ul___________, i D.D. iz __________, Ul. __________, na okolnost _____________________________ __________________________________________________________ _______, - da se izvri uvid i itanje slijedeih isprava:___________________________ ______________________________________________________ ________. Tueni u spis i neposredno punomoniku tuioca predaje slijedee isprave: 1.__________________________ , 2.______________________________ __, te izjavi da se ne protivi prijedlogu punomonika tuioca da se u ovoj pravnoj stvari provede vjetaenje po vjetaku ________ struke na okolnosti koje je naveo punomonik tuioca.
21

S obzirom na to da parnine strane nemaju drugih prijedloga za provoenje dokaza, u skladu sa lanom 94 Zakona o parninom postupku, a nakon konsultacija sa stranaka sud donosi R J E E NJ E U ovoj pravnoj stvari zakazuje se roite za glavnu raspravu za dan _________ _____ godine sa poetkom u ___ sati, o emu se prisutni usmeno obavjetavaju uz napomenu da pismeni poziv nee dobiti i upozorenje na posljedice izostanka. Na roitu za glavnu raspravu raspravljae se o pitanjima koja se odnose na osnovanost i visinu tubenog zahtjeva, a provee se svi dokazi danas predloeni od obje parnine strane. Kao svjedoci tuioca/tuitelja sasluae se A.A. iz _________, Ul___________, i B.B. iz __________, Ul. __________, na okolnost _____________________________ __________________________________________________________ _______. Odreuje se vjetaenje po vjetaku _________struke ________, na okolnost _____________________________________________________________ _______. Vjetak je duan svoj obrazloen nalaz i miljenje dostaviti sudu u roku od 15 dana u tri primjerka, uz trokovnik o svom radu. Tuiocu se nalae da na ime akontacije za nagradu vjetaku i trokove vjetaenja na depozit suda uplati iznos od _________ KM, te da dokaz o izvrenoj uplati dostavi ovom sudu u roku od tri dana. Po prijedlogu punomonika tuioca na glavnoj raspravi izvrit e se uvid i itanje slijedeih isprava: 1. ______________, 2. _________________, 3. ______________. Kao svjedoci tuenog sasluae se C.C. iz _________, Ul___________, i D.D. iz __________, Ul. __________, na okolnost _____________________________ __________________________________________________________ _______. Po prijedlogu tuenog na glavnoj raspravi izvrie se uvid i itanje slijedeih isprava: 1. ___________________, 2. _________________________.
22

S obzirom na to da su sa sadrajem rjeenja o odreivanju roita za glavnu raspravu prisutni usmeno upoznati, to im se poseban pismeni otpravak istog nee dostavljati. Na roite pozvati sve navedene svjedoke, kao i vjetaka uz rjeenje o vjetaenju. Zavreno u _______ asova/sati. Zapisniar: Stranke: Sudija: ___________ ______________ ______________ (punomonik tuioca) ______________ (tueni) e) Zapisnik sa pripremnog roita na koje nije pristupio uredno obavijeteni tuilac, a tueni nije zahtijevao da se roite odri Bosna i Hercegovina FBiH/RS _____________ (kanton) (okrug) Optinski/Opinski/Osnovni sud u _________ Broj: __________ _________. godine Z A P I S N I K o pripremnom roitu sainjen kod Optinskog/Opinskog/Osnovnog suda _________ dana _______ godine. OD SUDA PRISUTNI Sudija: ____________ Zapisniar:_________ TUILAC:_______________ TUENI: ___________________ RADI: __________
23

Zapoeto u ______ sati. Na pripremno roite pristupili : Za tuioca: niko, uredno obavijeten Za tuenog: lino Na upit suda da li zahtijeva da se pripremno roite odri u odsutnosti uredno obavijetenog tuioca, tueni izjavi da ne eli da se pripremno roite odri bez prisustva tuioca. S obzirom na to da nisu ispunjene procesne pretpostavke za odravanje pripremnog roita jer tueni ne eli da se pripremno roite odri bez prisustva tuioca, na osnovu odredaba lana 84 st. 1 Zakona o parninom postupku sud donosi R J E E NJ E Tuba u ovoj pravnoj stvari SMATRA SE POVUENOM. Pismeni otpravak ovog rjeenja strankama e biti dostavljen u zakonskom roku. Zavreno u ____________sati. Zapisniar: Stranke: Sudija: ___________ ______________ ______________ (tueni)

24

f) Zapisnik sa pripremnog roita na koje nije pristupio uredno obavijeteni tueni Bosna i Hercegovina FBiH/RS _____________ (kanton)(okrug) Optinski/Opinski/Osnovni sud u _________ Broj: __________ _________. godine Z A P I S N I K o pripremnom roitu sainjen kod Optinskog/Opinskog/Osnovnog suda _________ dana _______ godine. OD SUDA PRISUTNI Sudija: ____________ Zapisniar:_________ TUILAC: __________________ TUENI: ____________________ RADI: __________

Zapoeto u ______ sati. Na pripremno roite pristupili : Za tuioca: punomonik ___________, odvjetnik iz ________, po punomoi koju ulae u spis. Za tuenog: niko, uredno obavijeten. S obzirom na to da su ispunjene procesne pretpostavke za odravanje pripremnog roita, sud donosi R J E E NJ E Otvara se pripremno roite i objavljuje predmet raspravljanja. Rasprava je javna. Sudija poziva punomonika tuioca da ukratko izloi tubu. Punomonik tuioca ukratko izlae tubu i izjavi da ostaje kod tube i tubenog zahtjeva postavljenog u tubi. Nakon toga sudija ita odgovor na tubu kojim tueni osporava osnovanost i
25

visinu tubenog zahtjeva, ne protivi se predloenom vjetaenju po vjetaku ___________ struke, a za svoje navode predlae dokaze. S obzirom na to da nijedna od parninih strana nema pitanja koja se odnose na eventualne smetnje za daljnji tok postupka, punomonik tuioca predlae da se na roitu za glavnu raspravu provedu slijedei dokazi: - da se kao svjedoci sasluaju A.A. iz _________, Ul___________, i B.B. iz __________, Ul. __________, na okolnost _____________________________ _________________________________________________________ ________, - da se provede vjetaenje po vjetaku _______ na okolnost ______________ _________________________________________________________ ________ - da se izvri uvid i itanje slijedeih isprava:___________________________ ______________________________________________________ ________. Punomonik tuioca u spis suda predaje po jedan primjerak slijedeih isprava: 1.________________, 2._________________, 3._____________________. Nakon to je punomonik tuioca sudu predao navedene isprave, sudija punomoniku tuioca uruuje po jedan primjerak isprava, ukoliko je tueni iste priloio nakon dostavljanja odgovora na tubu: S obzirom na to da parnine strane nemaju drugih prijedloga za provoenje dokaza, u skladu s lanom 94 Zakona o parninom postupku, sud donosi R J E E NJ E U ovoj pravnoj stvari zakazuje se roite za glavnu raspravu za dan _________ _____ godine sa poetkom u ___ sati, o emu se prisutni punomonik tuioca obavjetava uz napomenu da pismeni poziv nee dobiti i uz upozorenje na posljedice izostanka sa roita za glavnu raspravu. Na roitu za glavnu raspravu raspravljae se o pitanjima koja se odnose na osnovanost i visinu tubenog zahtjeva, a provee se svi dokazi danas predloeni od punomonika tuioca, kao i dokazi predloeni od strane tuenog u odgovoru na tubu.
26

Kao svjedoci tuioca sasluae se A.A. iz _________, Ul___________, i B.B. iz __________, Ul. __________, na okolnost _____________________________ __________________________________________________________ _______. Odreuje se vjetaenje po vjetaku _________struke ________ na okolnost _____________________________________________________________ _______. Vjetak je duan svoj obrazloen nalaz i miljenje dostaviti sudu u roku od 15 dana u tri primjerka, uz trokovnik o svom radu. Tuiocu se nalae da na ime akontacije za nagradu vjetaku i trokove vjetaenja na depozit suda uplati iznos od _________ KM, te da dokaz o izvrenoj uplati dostavi ovom sudu u roku od tri dana. Po prijedlogu punomonika tuioca, na glavnoj raspravi izvrie se uvid i itanje slijedeih isprava: 1. ______________, 2. _________________, 3. ______________. Kao svjedoci tuenog sasluae se C.C. iz _________, Ul___________, i D.D. iz __________, Ul. __________, na okolnost _____________________________ __________________________________________________________ _______. Po prijedlogu tuenog na glavnoj raspravi izvrie se uvid i itanje slijedeih isprava: 1. ___________________, 2. _________________________. Na glavnu raspravu pozvati tuenog, uz upozorenje na posljedice izostanka sa roita za glavnu raspravu i uz ovjeren prepis ovog rjeenja. Na roite pozvati sve navedene svjedoke, kao i vjetaka uz rjeenje o vjetaenju. Zavreno u _______sati. Zapisniar: ___________ Stranke: Sudija: ______________ ______________ (punomonik tuioca)

27

g) Rjeenje o vjetaenju Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine _____________ kanton Optinski/Opinski sud u _________ Broj: __________ _________. godine Optinski/Opinski sud u ________, po sudiji _________u pravnoj stvari tuioca ______________________________________________________ ____________________________________________, iz _____________ , Ul. _________ br. ____, zastupanog po punomoniku ___________, advokatu iz _________, protiv tuenog _________, sa sjeditem u _____________ , Ul. _________ br. ____, zastupanog po punomoniku _______________ iz _________ , radi duga, vrijednost spora ________KM, dana _________ na pripremnom roitu donio je slijedee R J E E NJ E U ovoj pravnoj stvari odreuje se vjetaenje po vjetaku ekonomske struke ___________, dipl. ecc. Zadatak vjetaka je da na osnovu uvida u isprave koje se nalaze u spisu, kao i u knjigovodstvenu evidenciju tuioca i tuenog utvrdi da li je potraivanje tuioca evidentirano u knjigovodstvu tuenog i u kojem iznosu, a po predmetnim raunima i Zapisniku o usaglaenju knjigovodstvenog stanja od _________ godine. Nalaz i miljenje vjetak je duan dostaviti sudu u roku od 15 dana od dana preuzimanja spisa, u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke. Nalae se tuiocu da u roku od 5 dana od dana prijema ovog rjeenja na depozitni raun Optinskog suda u _______, koji se vodi kod ___________ banke d.d. ______pod brojem ________________, uplati iznos od ______________ na ime predujma trokova vjetaenja, te da dokaz o uplati dostavi ovom sudu uz poziv na broj__________. S u d i j a: ____________________ Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog rjeenja nije doputena posebna alba.
28

POGLAVLJE VIII MEDIJACIJA I SUDSKA NAGODBA

I. RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ............................................. 3 II. KONTROLNE LISTE .............................................................................. 5 a) Kontrolna lista za medijaciju ............................................................ 5 b) Obaveze/ovlatenja stranaka u vezi sa sudskom nagodbom (poravnanjem) ............................................................................................ 5 c) Obaveza/ovlatenja suda u vezi sa sudskom nagodbom 5

(poravnanjem)

........................................................................................

POGLAVLJE VIII MEDIJACIJA I SUDSKA NAGODBA

I.

RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

lan 86 (1) Najkasnije na pripremnom roitu, sud moe, ukoliko ocijeni da je to svrsishodno s obzirom na prirodu spora i druge okolnosti, predloiti strankama da spor rijee u postupku medijacije, kako je predvieno posebnim zakonom. Takav prijedlog mogu staviti i stranke sporazumno do zakljuenja glavne rasprave. lan 87 Stranke mogu zakljuiti nagodbu o predmetu spora u toku cijelog postupka (sudska nagodba). lan 88 (1) Sud e, na nain koji ne ugroava njegovu nepristrasnost, na pripremnom roitu, kao i u toku cijelog postupka, nastojati da stranke zakljue sudsku nagodbu. U cilju doprinoenja nagodbi sud moe, kada ocijeni da je to osnovano, strankama predloiti kako da se nagode, vodei rauna o eljama stranaka, prirodi spora, odnosima meu strankama i drugim okolnostima. lan 89 (1) Sudska nagodba se moe odnositi na cijeli tubeni zahtjev ili na jedan njegov dio.
3

(2)

(2)

(2)

Pred sudom se ne moe zakljuiti nagodba u pogledu zahtjeva kojima stranke ne mogu raspolagati (lan 3 stav 2). Kada sud donese rjeenje kojim ne doputa nagodbu stranaka, zastat e s postupkom dok to rjeenje ne postane pravomono. lan 90

(3)

(1) (2)

Sporazum stranaka o nagodbi unosi se u zapisnik. Nagodba je zakljuena kad stranke potpiu zapisnik.

(3) Nagodba sadri i sporazum o trokovima. Ako stranke ne postignu sporazum o trokovima, mogu se dogovoriti da odluku o trokovima donese sud. (4) Sud e strankama izdati ovjeren prepis zapisnika u koji je unesena nagodba. lan 91 Sudska nagodba ima snagu izvrnog naslova. lan 92 (1) (2) (3) Sudska nagodba moe se pobijati samo tubom. Sudska nagodba se moe pobijati ako je zakljuena u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare. Tuba iz stava 1 ovog lana moe se podnijeti u roku od tri mjeseca od dana saznanja za razloge pobijanja, a najkasnije u roku od pet godina od dana zakljuenja sudske nagodbe. lan 93 Sud e u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti paziti da li se vodi parnica o predmetu o kojem je ranije bila zakljuena sudska nagodba, i ako utvrdi da se parnica vodi o predmetu o kojem je zakljuena sudska nagodba, odbacit e tubu.

II. KONTROLNE LISTE a) Kontrolna lista za medijaciju Sud moe, ukoliko ocijeni da je to svrsishodno s obzirom na prirodu spora i druge okolnosti, predloiti strankama da spor rijee u postupku medijacije najkasnije na pripremnom roitu. Stranke mogu sporazumno prijedlog za medijaciju staviti do zakljuenja glavne rasprave. b) Obaveze/ovlatenja stranaka u vezi sa sudskom nagodbom (poravnanjem) Stranke mogu zakljuiti nagodbu o predmetu spora u toku cijelog postupka. Stranke mogu pobijati zakljuenu sudsku nagodbu iskljuivo tubom. Sudsku nagodbu stranke mogu pobijati ako je ista zakljuena u zabludi, ili pod uticajem prinude ili prevare. Tubu kojom pobijaju sudsku nagodbu stranke mogu podnijeti u roku od tri mjeseca od dana saznanja za razloge pobijanja, a najkasnije u roku od pet godina od dana zakljuenja sudske nagodbe. c) Obaveza/ovlatenja (poravnanjem) suda u vezi sa sudskom nagodbom

Sud tokom cijelog postupka po slubenoj dunosti pazi da li se vodi parnica o predmetu o kojem je ranije bila zakljuena sudska nagodba. Ako utvrdi da se parnica vodi o predmetu o kojem je zakljuena sudska nagodba, sud e odbaciti tubu. Na nain koji ne ugroava njegovu nepristrasnost, sud e na pripremnom roitu, kao i u toku cijelog postupka, nastojati da stranke zakljue sudsku nagodbu. Kada ocijeni da je to osnovano, u cilju doprinoenja nagodbi sud moe strankama predloiti kako da se nagode, vodei rauna o eljama stranaka, prirodi spora, odnosima meu
5

strankama i drugim okolnostima. Sud je obavezan paziti da stranke ne zakljue nagodba u pogledu zahtjeva kojima ne mogu raspolagati. Zakljuenje sudske nagodbe sud doputa rjeenjem. Sporazum stranaka o nagodbi sud je duan unijeti u zapisnik, a nagodba e se smatrati zakljuenom u trenutku kada stranke potpiu zapisnik. Sud e donijeti odluku o trokovima postupka ukoliko stranke ne postignu sporazum o trokovima i dogovore se da odluku o trokovima donese sud. Sud e strankama izdati ovjereni prepis zapisnika u koji je unesena sudska nagodba. Nakon donoenja rjeenje kojim ne doputa nagodbu stranaka, sud e zastati s postupkom dok to rjeenje ne postane pravosnano.

POGLAVLJE IX GLAVNA RASPRAVA

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE .......................................... 3 II KONTROLNE LISTE .......................................................................... 11 a) Redoslijed glavne rasprave ................................................................ 11 b) Dunosti sudije tokom glavne rasprave ............................................... 12 c) Odgoda i odlaganje roita za glavnu raspravu .................................... 12 d) Obaveza suda u vezi s odgodom i odlaganjem roita za glavnu raspravu .................................................................................................... 13 e) Pitanja povezana za iskljuivanje javnosti sa glavne rasprave ....... 14 III. PRAKTINI PRIMJERI .................................................................. 15 a) Poziv strankama na roite za glavnu raspravu u sluaju kada je sud odluio da nije potrebno odrati pripremno roite - lan 76 ZPP-a ..... 15 b) Poziv na roite za glavnu raspravu stranki koja nije prisustvovala pripremnom roitu .................................................. 16 c) Poziv svjedoku za roite na glavnu raspravu ...................................... 17

POGLAVLJE IX GLAVNA RASPRAVA

RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

lan 62 (1) Sud odmah nakon prijema tube poinje pripreme za glavnu

raspravu. (2) Te pripreme obuhvataju prethodno ispitivanje tube, dostavu tube na obavezni odgovor, odravanje pripremnog roita i zakazivanje glavne rasprave. lan 63 U toku pripremanja glavne rasprave stranke mogu upuivati podneske u kojima e navesti injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve, te predloiti dokaze kojima se utvruju te injenice. lan 64 (1) (2) Sud u toku pripremanja glavne rasprave donosi odluke o upravljanju postupkom u skladu s odredbama ovog zakona. Protiv rjeenja iz stava 1 ovog lana nije doputena posebna alba. lan 65 Sud moe u toku pripremanja glavne rasprave donijeti presudu na osnovu priznanja, presudu na osnovu odricanja i presudu zbog proputanja, te primiti na zapisnik nagodbu stranaka.

lan 97 (1) (2) Sudija otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet raspravljanja. Nakon toga, sudija utvruje jesu li dole sve pozvane osobe, pa ako nisu, provjerava jesu li odsutne osobe uredno pozvane i imaju li opravdan razlog za izostanak. Ako tuilac bez opravdanog razloga ne doe na roite za glavnu raspravu, a bio je uredno pozvan, smatrat e se da je povukao tubu, osim ako se tueni na tom roitu upusti u raspravljanje. Ako na roite za glavnu raspravu bez opravdanog razloga ne doe tueni, a bio je uredno pozvan, rasprava e se odrati bez njegovog prisustva. lan 98 (1) Sud e prvo, po prigovoru stranke ili po slubenoj dunosti, utvrditi postoje li procesne smetnje za dalje postupanje i postupiti u skladu s odredbama lana 67 ovog zakona, ako odredbama ovog zakona nije drugaije predvieno. Ako sud ne usvoji prigovor iz stava 1 ovog lana, bez obzira da li je o njemu raspravljano odvojeno od glavne stvari ili zajedno s njom, odluku o prigovoru donijet e zajedno s odlukom o glavnoj stvari. Protiv rjeenja kojim se odbijaju prigovori stranaka iz stava 1 ovog lana nije doputena posebna alba. lan 99 (1) Glavna rasprava se odvija slijedeim redom: 1. Tuilac ukratko izlae sva bitna pitanja iz tube, ukljuujui izvoenje dokaza itanjem isprava; 2. Tueni ukratko izlae odgovor na tubu i daje odgovor na bitne navode tuioca iz take 1 ovog stava; 3. Ako je stavljen prijedlog za izvoenje dokaza sasluanjem stranaka, sasluavaju se stranke, i to prvo tuilac a zatim tueni;
4

(3)

(4)

(2)

(3)

4. Sasluavaju se svjedoci, i to prvo svjedoci tuioca, a zatim svjedoci tuenog; 5. Izvode se ostali dokazi, ukljuujui i vjetaenje; 6. Nakon izvoenja svih dokaza, obje stranke, poevi od tuioca, imaju pravo da se obrate sudu zavrnim izlaganjem, kojim se rezimiraju pravni i injenini aspekti predmeta; 7. Sud moe dopustiti tuiocu da se ukratko izjasni na zavrno izlaganje tuenog; 8. Ako je tuiocu doputeno da se izjasni na zavrno izlaganje tuenog, i tueni e imati pravo da se ukratko izjasni na konane navode tuioca. (2) Izuzetno, sud moe odrediti redoslijed odvijanja glavne rasprave drugaiji od redoslijeda predvienog u stavu 1 ovog lana. lan 100 (1) Sud e voditi rauna da se glavna rasprava odvija na pravilan nain, bez nepotrebnih odlaganja, te da se raspravlja samo o pitanjima bitnim za donoenje odluke. Sudija se u toku glavne rasprave brine o odravanju reda u sudnici i o dostojanstvu suda. Sud e kazniti osobe koje naruavaju red u sudnici ili vrijeaju dostojanstvo suda i drugih sudionika u postupku u skladu s odredbama ovog zakona o nepotivanju suda. lan 101 Postupak na glavnoj raspravi odvija se usmeno, a dokazi se izvode neposredno pred sudom, ukoliko nije drugaije predvieno ovim zakonom.

(2) (3)

lan 102 (1) Svaka stranka treba u svojim izlaganjima iznijeti sve injenice
5

potrebne za obrazloenje svojih prijedloga, ponuditi dokaze potrebne za utvrivanje svojih navoda, te se izjasniti o navodima i ponuenim dokazima protivne stranke. (2) Stranke mogu tokom glavne rasprave iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze samo ako uine vjerovatnim da ih bez svoje krivice nisu bile u mogunosti iznijeti, odnosno predloiti na pripremnom roitu. lan 103 Stranke iznose i svoja pravna shvaanja koja se odnose na predmet spora.

lan 104 (1) (2) Prilikom izvoenja dokaza sasluanjem stranaka, stranku prvo ispituje njen punomonik, a nakon toga suprotna stranka. Ako stranka koja se sasluava nema punomonika, najprije je ispituje sud. lan 105 Stranke ispituju svjedoke i vjetake. Sudija prvo daje rije stranki koja je predloila svjedoka ili vjetaka, zatim suprotnoj strani, a zatim, ukoliko je potrebno, ponovo stranki koja ih je predloila. lan 106 Sudija moe postavljati pitanja strankama, svjedocima ili vjetacima u svakoj fazi sasluanja. lan 107 (1) (2) (3)
6

Sud e odbiti provoenje procesnih radnji koje nisu bitne za postupak. Sud nee dopustiti postavljanje pitanja u kojima je sadrano kako na njih treba odgovoriti. Sud nee dopustiti pitanja koja su nebitna za predmet i pitanja na koja

je ve dovoljno odgovoreno. (4) (5) Na zahtjev stranke, u zapisnik e se unijeti pitanja koja sud nije dopustio. Sud nee dopustiti vrijeanje i uznemiravanje stranaka, svjedoka i vjetaka za vrijeme ispitivanja. lan 108 (1) (2) Sasluani svjedoci i vjetaci ostaju u sudnici, ako im sud to naloi. Ako stranka to zahtijeva, a svjedok je jo uvijek prisutan, sud moe odluiti da svjedoka koji je ve sasluan na istom roitu za glavnu raspravu jo jednom pozove na ponovno sasluanje.

lan 109 (1) (2) Sud nije vezan za svoje rjeenje koje se odnosi na rukovoenje raspravom. Protiv rjeenja koja se odnose na rukovoenje raspravom nije doputena posebna alba.

lan 110 Nakon to budu okonane sve faze glavne rasprave i predmet bude spreman za presuenje, sud e proglasiti da je glavna rasprava zakljuena.

2. Odgoda, odlaganje i nastavak roita lan 111 (1) Sud moe odgoditi zakazano roite za glavnu raspravu prije njegovog odravanja ako utvrdi da nisu ispunjene zakonske
7

pretpostavke za njegovo odravanje, ili da dokazi ije je izvoenje odreeno nee biti pribavljeni do roita (odgoda roita). (2) (3) Sud je duan, najkasnije osam dana prije odravanja roita, provjeriti da li su ispunjeni uslovi iz stava 1 ovog lana. Kad odgodi roite, sud e o vremenu odravanja novog roita odmah obavijestiti sve pozvane. lan 112 (1) Sud moe, na prijedlog stranke, odloiti zapoeto roite (odlaganje roita) samo iz slijedeih razloga: 1. ako bez krivnje stranke koja predlae odlaganje roita na roitu nije mogue izvesti neki od dokaza ije je izvoenje odreeno, a koji je vaan za pravilno donoenje odluke; 2. ako obje stranke predlau odlaganje radi pokuaja mirnog rjeenja spora ili zakljuenja sudske nagodbe. (2) (3) Stranka moe samo jednom traiti odlaganje roita iz istog razloga. Kad se roite odloi, sud e prisutnima odmah saopiti mjesto i vrijeme novog roita. Sud nije duan o mjestu i vremenu novog roita obavijestiti stranku koja nije bila prisutna na odloenom roitu, a bila je uredno obavijetena. lan 113 Ako na roitu nije mogue izvesti neki od dokaza ije je izvoenje odreeno, sud moe odluiti da se rasprava nastavi, s tim da se naknadno, na novom roitu, izvede samo taj dokaz i iznesu navodi u vezi s njim.

lan 114 Na novom roitu zakazanom nakon odlaganja rasprave, radnje koje su ve provedene ponovo se provode samo ako se roite dri pred novim sudijom ili ako sud smatra da je to neophodno za pravilno donoenje presude.

lan 115 (1) (2) (3) Roite za glavnu raspravu se ne moe odgoditi niti odloiti na neodreeno vrijeme. Roite za glavnu raspravu ne moe se odgoditi ili odloiti due od 30 dana, osim u sluaju iz lana 129 ovog zakona. Sudija je o svakoj odgodi, odnosno odlaganju roita duan obavijestiti predsjednika suda. Predsjednik suda vodi evidenciju o odgodama i odlaganjima roita za svakog sudiju pojedinano. Prilikom odgode, odnosno odlaganja roita sud e datum odravanja novog roita, u pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa strankama. Kada odgodi ili odloi roite, sud je duan poduzeti sve radnje koje mu stoje na raspolaganju kako bi se do slijedeeg roita otklonili uzroci koji su doveli do odgode, odnosno odlaganja, te kako bi se na tom roitu rasprava mogla zakljuiti. Protiv rjeenja suda kojim se odgaa ili odlae roite, ili rjeenja kojim se odbijaju prijedlozi stranaka za odgodu, odnosno odlaganje roita, nije doputena posebna alba. lan 116 Ako se zapoeto roite ne moe okonati u toku istog dana, sud e odrediti nastavak roita za slijedei radni dan (nastavak roita). lan 117 Odredbe l. 111, 112, 115 i 116 ovog zakona na odgovarajui se nain primjenjuju na pripremno roite.

(4)

(5)

(6)

3. Javnost glavne rasprave lan 118 (1) Glavna rasprava je javna.

9

(2) (3)

Raspravi mogu prisustvovati samo punoljetne osobe. Osobe koje su prisutne raspravi ne smiju nositi oruje ili opasno orue. Odredba stava 3 ovog lana ne odnosi se na pripadnike policije, ako je noenje oruja neophodno za vrenje njihove dunosti.

(4)

lan 119 (1) Sud moe iskljuiti javnost za cijelu glavnu raspravu ili jedan njen dio ako to zahtijevaju interesi uvanja slubene, poslovne ili osobne tajne, zatita interesa maloljetnika, interesi javnog reda ili razlozi morala. Sud moe iskljuiti javnost i kada se mjerama za odravanje reda predvienim u ovom zakonu ne bi moglo osigurati nesmetano odravanje rasprave. lan 120 (1) (2) Iskljuenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove zakonske zastupnike, punomonike i umjeae i ombudsmane Federacije. Sud moe dopustiti da glavnoj raspravi na kojoj je javnost iskljuena budu prisutne pojedine slubene osobe, kao i nauni i javni radnici, ako je to od interesa za njihovu slubu, odnosno naunu ili javnu djelatnost. Sud e upozoriti osobe koje budu prisutne raspravi na kojoj je javnost iskljuena da su dune kao tajnu uvati ono to su na raspravi saznale, a to nije ve poznato javnosti, i upozoriti ih na posljedice odavanja tajne. lan 121 (1) (2)
10

(2)

(3)

iskljuenju javnosti odluuje sud rjeenjem koje mora biti obrazloeno i javno objavljeno. Protiv rjeenja o iskljuenju javnosti nije doputena posebna alba.

lan 122 Odredbe o javnosti na glavnoj raspravi na odgovarajui e se nain primjenjivati i na pripremnom roitu, na roitu izvan glavne rasprave pred sudom, te na roitu pred zamoljenim sudom.

II KONTROLNE LISTE
a) Redoslijed glavne rasprave

Utvrditi da li su dola sva pozvana lica i da li su ispunjene pretpostavke za odravanje glavne rasprave. Ukoliko su ispunjene pretpostavke za odravanje glavne rasprave, otvoriti glavnu raspravu i objaviti predmet raspravljanja. Po slubenoj dunosti ili po prigovoru stranaka otkloniti procesne smetnje za dalje postupanje. Pozvati tuioca da izloi bitna pitanja tube (i eventualno odgovora na protivtubu), a tuenom da izloi bitna pitanja odgovora na tubu (i eventualno protivtube). Provesti dokaze. Prvo tuilac izvodi dokaze (svjedocima) i materijalne dokaze i/ili dokumente, a zatim tueni izvodi dokaze. Strana koja poziva svjedoka ispituje istog (direktno ispitivanje), a potom suprotna strana ispituje svjedoka (unakrsno ispitivanje),a zatim strana koja je predloila svjedoka moe ponovo ispitati svjedoka (ponovno ispitivanje). Sudija moe postavljati pitanja svjedoku u bilo koje vrijeme, ali bolje je saekati da strane zavre ispitivanje, osim ako sudija ne eli da mu se odmah razjasni odreena injenica. Kod ispitivanja vjetaka, daje se rije stranki koja ga je predloila, a potom redoslijedom koji se primjenjuje sa drugim svjedocima. Zavrna izlaganja Prvo tuilac iznosi zavrno izlaganje, a onda tueni. Svaka strana potom ima priliku da odgovori na zavrno izlaganje suprotne strane. Objaviti da je glavna rasprava zakljuena.
11

b) Dunosti sudije tokom glavne rasprave

Odbiti utvrivanje novih injenica i izvoenje novih dokaza koje stranke iznesu, odnosno predloe tokom glavne rasprave, ako ne uine vjerovatnim da ih bez svoje svoje krivice nisu mogle iznijeti, odnosno predloiti do okonanja pripremnog roita. Voditi rauna da se glavna rasprava odvija na pravilan nain, da ne dolazi do nepotrebnih odlaganja i da se raspravlja samo o pitanjima bitnim za donoenje odluke. Odravati red u sudnici i po potrebi kanjavati uesnike u postupku koji naruavaju red u sudnici ili vrijeaju dostojanstvo suda i drugih uesnika u postupku (Vidi Poglavlje XI Nepotivanje suda). Odbiti provoenje nebitnih procesnih radnji. Sprijeiti postavljanje svjedocima sugestivnih pitanja (doputena su prilikom unakrsnog ispitivanja). Sprijeiti pitanja nebitna za predmet. Na zahtjev stranke unijeti u zapisnik pitanje ije postavljanje nije dozvolio. Naloiti svjedoku ili vjetaku da ostane u sudnici radi njihovog eventualnog suoenja sa svjedocima iji se iskaz u pogledu bitnih injenica i okolnosti razlikuje, ili radi eventualnog ponovnog sasluanja. Dozvoliti zakljuenje sudske nagodbe. Ukoliko su ispunjeni zakonski uslovi, donijeti presudu na osnovu priznanja ili presudu odricanja od tubenog zahtjeva. c) Odgoda i odlaganje roita za glavnu raspravu Glavna rasprava se moe odgoditi: ako nisu ispunjene zakonske pretpostavke za njeno odravanje, ako dokazi ije je izvoenje odreeno nee biti pribavljeni do roita. Glavna rasprava moe biti odloena: ako obje stranke predlau odlaganje radi pokuaja mirnog
12

rjeenja spora, ako bez krivnje stranke koja predlae odlaganje na roitu nije mogue izvesti neki od dokaza ije je izvoenje odreeno, a koji je vaan za pravilno donoenje odluke. d) Obaveza suda u vezi s odgodom i odlaganjem roita za glavnu raspravu Sud je duan, najkasnije osam dana prije odravanja roita, provjeriti da li su ispunjeni uslovi za njegovo odravanje. Kad odgodi roite, sud e o vremenu odravanja novog roita odmah obavijestiti sve pozvane. Kad roite odloi, sud e prisutnima odmah saoptiti mjesto i vrijeme novog roita, ali nije duan o mjestu i vremenu novog roita obavijestiti stranku koja nije bila prisutna na odloenom roitu, a bila je uredno obavijetena (iako sud nije duan o mjestu i vremenu novog roita obavijestiti stranku koja nije bila prisutna na odloenom roitu, a bila je uredno obavijetena, zbog eventualnih tetnih posljedica za stranke, bilo bi preporuljivo da takvu stranku sud ipak obavijesti o mjestu i vremenu novog roita). Na novom roitu zakazanom nakon odlaganja rasprave, radnje koje su ve provedene ponovo se provode samo ako se roite dri pred novim sudijom, ili ako sud smatra da je to neophodno za pravilno donoenje presude. Pri odgodi ili odlaganju sud je duan voditi rauna da se novo roite za glavnu raspravu ne moe odgoditi niti odloiti na neodreeno vrijeme, niti due od 30 dana (osim u sluaju kada se zbog izuzetnih okolnosti neki dokaz ne moe izvesti u tom roku). O svakoj odgodi, odnosno odlaganju roita, postupajui sudija duan je obavijestiti predsjednika suda (koji o tome vodi evidenciju za svakog sudiju pojedinano). Prilikom odgode, odnosno odlaganja roita, sud e datum odravanja novog roita, u pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa strankama. Kada odgodi ili odloi roite, sud je duan preduzeti sve radnje koje mu stoje na raspolaganju kako bi se do slijedeeg roita otklonili uzroci koji su doveli do odgode, odnosno odlaganja, te kako bi se na novom roitu rasprava mogla zakljuiti. Ako na roitu nije mogue izvesti neki od dokaza ije je
13

izvoenje odreeno, sud moe odluiti da se rasprava nastavi, s tim da se naknadno, na novom roitu, izvede samo taj dokaz i iznesu navodi u vezi s njim. Ako se zapoeto roite ne moe okonati u toku istog dana, sud e odrediti nastavak roita za slijedei radni dan (nastavak roita). e) Pitanja povezana sa iskljuivanjem javnosti sa glavne rasprave U sluaju iskljuenja javnosti sa dijela ili cijele glavne rasprave, sud e donijeti obrazloeno rjeenje o iskljuenju javnosti (protiv kojeg nije doputena posebna alba) i javno ga objaviti. Javnost moe biti iskljuena radi: 1. interesa uvanja slubene, poslovne ili line tajne, 2. zatite interesa maloljetnika, 3. interesa javnog reda, 4. razloga morala, 5. kada se mjerama za odravanje reda predvienim u zakonu ne moe osigurati nesmetano odravanje rasprave. Lica na koja se ne odnosi iskljuenje javnosti sa glavne rasprave: 1. stranke, 2. zakonski zastupnici stranaka, 3. punomonici stranaka, 4. umjeai, 5. ombudsmani Federacije, 6. pojedine slubene osobe, 7. nauni i javni radnici (ako je to od interesa za njihovu slubu, odnosno naunu ili javnu djelatnost). U sluaju iskljuenja javnosti sa dijela ili cijele glavne rasprave, sudija mora: upozoriti osobe prisutne na raspravi sa koje je iskljuena javnost da su dune kao tajnu uvati ono to su na raspravi saznale, a to ve nije poznato javnosti; upozoriti osobe prisutne na raspravi sa koje je iskljuena javnost na posljedice odavanja tajne (odredbama lana 388 st. 1 Krivinog zakona Federacije BiH za odavanje slubene
14

tajne propisana je kazna zatvora od est mjeseci do pet godina).

III. PRAKTINI PRIMJERI

a) Poziv strankama na roite za glavnu raspravu u sluaju kada je sud odluio da nije potrebno odrati pripremno roite - lan 76 ZPP-a

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine _____________ kanton Opinski sud u _________ Broj: __________ _________. godine

PRAVNA STVAR: tuilac:___________________ tueni: ___________________ radi: _____________________

POZIV za: _________________________________________________________ ________ (za fizika lica navesti: ime i prezime, te prebivalite ili boravite stranke, ili njenog punomonika, odnosno zakonskog zastupnika ukoliko ih stranka ima; za pravna lica navesti: naziv i sjedite stranke, te ime i prezime i prebivalite ili boravite njihovog zakonskog zastupnika, odnosno punomonika ukoliko ih stranka ima) Pozivate se u svojstvu _______________na roite za glavnu raspravu za dan __________ (tuioca/tuitelja-tuenog) _______________ godine u _____ sati, koje e se odrati u zgradi _______________ suda u __________________, u sudnicu broj _____.

15

UPOZORENJE:

1. Ako na roite bez opravdanog razloga ne dou tuilac ili

njegov punomonik, odnosno zakonski zastupnik, a bili su uredno obavijeteni, smatrat e se da je tuba povuena, osim ako se tueni upusti u raspravljanje (l. 97 st. 3 ZPP-a). obavijeteni tueni ili njegov punomonik, odnosno zakonski zastupnik, roite e se odrati bez njihovog prisustva (l. 97 st. 4 ZPP-a).

2. Ako na roite bez opravdanog razloga ne dou uredno

PRILOG: Rjeenje o odreivanju dokaza koji e se provesti na glavnoj raspravi. M. P. S U D I J A:

b) Poziv na roite za glavnu raspravu stranki koja nije prisustvovala pripremnom roitu Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine _____________ kanton Opinski sud u _________ Broj: __________ _________. godine PRAVNA STVAR: tuilac:___________________ tueni: ___________________ radi: _____________________

POZIV za: _________________________________________________________ ________ (za fizika lica navesti: ime i prezime, te prebivalite ili boravite stranke, ili njenog punomonika, odnosno zakonskog zastupnika ukoliko ih stranka ima; za pravna lica navesti: naziv i sjedite stranke, te ime
16

i prezime i prebivalite ili boravite njihovog zakonskog zastupnika, odnosno punomonika ukoliko ih stranka ima) Pozivate se u svojstvu _______________ na roite za glavnu raspravu za dan __________ (tuioca-tuenog) _______________ godine u _____ sati, koje e se odrati u zgradi _______________ suda u __________________, u sudnicu broj _____. S obzirom na to da niste prisustvovali pripremnom roitu u prilogu vam dostavljamo ovjeren prepis rjeenja koje je sud donio na pripremnom roitu u skladu sa odredbama l. 94 Zakona o parninom postupku. UPOZORENJE: 1. Ako na roite bez opravdanog razloga ne dou tuilac ili njegov punomonik, odnosno zakonski zastupnik, a bili su uredno obavijeteni, smatrat e se da je tuba povuena, osim ako se tueni upusti u raspravljanje (l. 97 st. 3 ZPP-a). 2. Ako na roite bez opravdanog razloga ne dou uredno obavijeteni tueni ili njegov punomonik, odnosno zakonski zastupnik, roite e se odrati bez njihovog prisustva (l. 97 st. 4 ZPP-a). PRILOG: Ovjeren prepis rjeenja sa pripremnog roita. M. P. S U D I J A: _____________

17

c) Poziv svjedoku za roite na glavnu raspravu

Bosna i Hercegovina PRAVNA STVAR: Federacija Bosne i Hercegovine _____________ kanton tuilac:___________________ Opinski sud u _________ Broj: __________ tueni: ___________________ _________. godine radi: _____________________ POZIV ZA SVJEDOKA: ________________________________________ Pozivate se u svojstvu svjedoka na roite za glavnu raspravu zakazano za dan _____________ godine u ____ sati, koje e se odrati u zgradi ______________ suda u ______________________________________, u sudnicu broj _____. UPOZORENJA I NAPOMENE: 1. Svaka osoba koja se poziva kao svjedok duna je odazvati se pozivu, a ako Zakonom nije drugaije odreeno, duna je svjedoiti (lan 137 stav 1 Zakona o parninom postupku). 2. Ako svjedok koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji sa mjesta gdje treba da bude sasluan, sud e narediti da se prisilno dovede i podmiri trokove dovoenja i kazniti ga novanom kaznom od 100,00 do 1.000,00 KM (lan 410 stav 1 Zakona o parninom postupku). 3. Ako svjedok doe i, nakon to je upozoren na posljedice, uskrati svjedoenje ili odgovor na pojedino pitanje, a sud ocijeni da su razlozi uskraivanja neopravdani, kaznit e ga novanom kaznom od 100,00 do 1.000,00 KM, a ako i poslije toga odbije da svjedoi, moe ga zatvoriti. Zatvor traje sve dok svjedok ne pristane svjedoiti, ili dok njegovo svjedoenje ne postane nepotrebno, ali najdue 15 dana (lan 410 stav 2 ZPP-a). 4. Sud e na zahtjev stranke narediti svjedoku da naknadi trokove to ih je uzrokovao svojim neopravdanim izostankom, odnosno neopravdanim odbijanjem da svjedoi (lan 410 stav 3 ZPP-a).
18

5. Svjedok ima pravo na naknadu putnih trokova i trokova za prehranu i prenoite, te na naknadu izmakle zarade, nastalih usljed njegove obaveze da svjedoi (lan 146 stav 1 ZPP-a). 6. Svjedok mora zahtijevati naknadu trokova odmah nakon sasluanja, inae gubi pravo na naknadu trokova (l. 146 st. 2 ZPP-a). M.P. S u d i j a: .......................................................................................................................... ____________________

19

POGLAVLJE X IZUZEE

I. RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ....................................... 3 Zakon o parninom postupku ............................................................... 3 II KONTROLNE LISTE ........................................................................ 5 a) Kontrolna lista razloga zbog kojih sudija ne moe suditi: ............... 5 b) Kontrolna lista odluivanja o zahtjevu za izuzee ............................ 5 III. PRAKTINI PRIMJERI ...................................................................... 6 a) Primjer rjeenja kojim se zahtjev za izuzee usvaja ......................... 6 b) Primjer rjeenja kojim se zahtjev za izuzee odbija ......................... 7

POGLAVLJE X

IZUZEE

I. RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Zakon o parninom postupku
lan 357 Sudija ne moe suditi: (1) ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomonik stranke, ako je sa strankom u odnosu suovlatenika, suobveznika ili regresnog obveznika, ili ako je u istom predmetu sasluan ili predloen kao svjedok ili vjetak; ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomonik stranke srodnik po krvi u pravnoj liniji do bilo kojeg stepena, a u pobonoj liniji do etvrtog stepena, ili mu je brani, odnosno vanbrani drug ili srodnik po tazbini, odnosno srodnik vanbranog druga do drugog stepena, bez obzira na to jesu li brak, odnosno vanbrana zajednica prestali ili ne; ako je staralac, usvojitelj ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomonika; ako je staralac, usvojitelj ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomonika; ako postoje druge zakonske okolnosti koje dovode u sumnju njegovu pristrasnost.

(2)

(3) (4) (5)

lan 358 (1) Stranka podnosi zahtjev za izuzee sudije im sazna da postoji koji od razloga za izuzee, a najkasnije do zavretka rasprave, a ako nije bilo rasprave do donoenja odluke. Stranka moe u pravnom lijeku ili u odgovoru na pravni lijek poimenino navesti sudiju koji ne bi mogao sudjelovati u donoenju odluke zbog razloga iz lana 357 ovog zakona. Stranka moe traiti izuzee samo poimenino odreenog sudije koji u predmetu postupa. Stranka je duna u zahtjevu navesti okolnosti zbog kojih smatra da postoji neki od zakonskih osnova za izuzee. lan 359 (1) (2) (3) (4) (5) zahtjevu za izuzee sudije odluuje predsjednik suda. Ako stranka trai izuzee predsjednika suda, odluku o izuzeu donosi predsjednik neposredno vieg suda. zahtjevu stranke za izuzee predsjednika Vrhovnog suda Federacije odluuje opa sjednica tog suda. Prije donoenja rjeenja o izuzeu uzet e se izjava od sudije ije se izuzee trai, a prema potrebi obavit e se i drugi izviaji. Protiv rjeenja kojim se zahtjev za izuzee usvaja nije doputena alba, a protiv rjeenja kojim se zahtjev odbija nije doputena posebna alba. lan 360 Kad sudija sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzee, ili im sazna da postoji neki od razloga za izuzee iz lana 357 ovog zakona, duan je odmah o tome obavijestiti predsjednika suda, a postupak nastaviti bez odlaganja do donoenja odluke o izuzeu. Ako se radi o izuzeu predsjednika suda, on e sebi odrediti zamjenika iz reda sudija tog suda, a ako to nije mogue, postupit e po lanu 49 ovog zakona.

(2)

(3) (4)

lan 361 (1) (2) Odredbe ovog Zakona o izuzeu sudija primjenjivat e se na odgovarajui nain i na zapisniare. izuzeu zapisniara odluit e sudija.

II KONTROLNE LISTE

a) Kontrolna lista razloga zbog kojih sudija ne moe suditi:

- - - - - - ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomonik stranke; ako je sa strankom u odnosu suovlatenika, suobveznika ili regresnog obveznika; ako je u istom predmetu sasluan ili predloen kao svjedok ili vjetak; ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomonik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena; ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomonik stranke srodnik u pobonoj liniji do etvrtog stepena; ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomonik stranke brani, odnosno vanbrani drug ili srodnik po tazbini, odnosno srodnik branog ili vanbranog druga do drugog stepena, bez obzira da li je brak, odnosno vanbrana zajednica prestala ili ne; ako je staralac, usvojitelj ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomonika; ako je u istom predmetu uestvovao u donoenju odluke nieg suda ili drugog organa; ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju nepristrasnost.

- - -

b) Kontrolna lista odluivanja o zahtjevu za izuzee

- O zahtjevu za izuzee sudije odluuje predsjednik suda.
5

- -

O zahtjevu za izuzee predsjednika suda odluuje predsjednik neposredno vieg suda. O zahtjevu za izuzee predsjednika Vrhovnog suda FBiH/RS odluuje opa sjednica svih sudija tog suda.

III. PRAKTINI PRIMJERI

a) Primjer rjeenja kojim se zahtjev za izuzee usvaja:

Bosna i Hercegovina __________________ _________________ Broj: Tuzla,_________. godine OPINSKI SUD U TUZLI, predsjednik suda_______, odluujui o zahtjevu sutkinje _______, u predmetu tuioca _____________, protiv tuenog ___________radi_________, dana ________. godine, u predmetu broj: ______, donio je R J E E NJ E USVAJA SE ZAHTJEV za izuzee sutkinje ovog suda ________ od postupanja u predmetu broj _______. Nalae se pisarnici ovog suda da predmet broj __________ rasporedi u rad sudiji__________. O b r a z l o e nj e Pismenim podneskom od 06.10.2008. godine sutkinja ________ je zatraila izuzee od postupanja u predmetu tuioca _______protiv
6

tuenog_______radi _______, navodei da je sa tuenim _________ srodnik u pravoj liniji, te da ta injenica predstavlja razlog za njeno izuzee od postupanja u tom predmetu. Nakon uvida u spis, ocjene navoda iz zahtjeva za izuzee, predsjednik suda nalazi da navodi koji se iznose kao razlog za izuzee srodstvo sa tuenim predstavljaju razlog koji bi mogao dovesti u sumnju nepristrasnost postupajueg sudije, da je isti opravdan i kao razlog za izuzee propisan odredbom lana 357 stav 1 taka 2 Zakona o parninom postupku, te je u skladu sa lanom 359 istog zakona, donesena odluka kao u izreci rjeenja. Po utvrenoj signaturi za suenje u ovoj pravnoj stvari odreen je sudija____________.

Predsjednik suda ______________

POUKA: Protiv ovog rjeenja nije doputena posebna alba.

b) Primjer rjeenja kojim se zahtjev za izuzee odbija

Bosna i Hercegovina _________________ _________________ _________________ Broj: ____,______. godine OPINSKI SUD U ______, predsjednik suda_____________, odluujui o zahtjevu _________, advokatice iz _______, kao punomonice
7

tuioca za izuzee sutkinje _____ u pravnoj stvari tuioca _________________, protiv tuenog _________ radi _____, v. sp. ____ KM, dana ________godine u predmetu broj: _____ donio je R J E E NJ E ODBIJA SE ZAHTJEV za izuzee sutkinje ovog suda _________ od postupanja u predmetu broj Ps.438/04 O b r a z l o e nj e Pismenim podneskom od 03.10. 2008. godine, _________, advokatica iz ________, kao punomonica tuioca ____________, podnijela je zahtjev za izuzee postupajue sutkinje ____________. U zahtjevu se navodi da je postupajua sutkinja povodom izjavljene revizije tuioca na rjeenje ovog suda i rjeenje Kantonalnog suda ________ kojim je odbijen prijedlog tuioca za povrat u prijanje stanje, a koja rjeenja je Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine ukinuo i vratio predmet na ponovno suenje, odredila vjetaenje po vjetaku medicinske struke na okolnost da li je punomonica tuioca mogla predvidjeti svoje zdravstveno stanje, odnosno da li se radi o povredama i stanju zdravlja koje se nije moglo predvidjeti a predstavlja razlog to punomonica tuioca nije mogla pristupiti na zakazano roite dana 06.03.2006. godine, koje vjetaenje je odreeno suprotno odredbama lana 8 Zakona o parninom postupku, zatim to je odreivanjem novog vjetaenja suprotno odredbi lana 149 taka 1 i 2 Zakona o parninom postupku nezakonito postupala, na to je od strane punomonice tuioca upozorena, te da se na osnovu toga izvodi zakljuak da sudija vodi postupak nezakonito i pristrasno, iz kojih razloga podnosilac zahtjeva trai izuzee postupajue sutkinje _____________. Izjanjavajui se o navodima iz zahtjeva za izuzee, sutkinja ___________ navodi da smatra da zahtjev nije osnovan, da je ona kao postupajua sutkinja sve radnje u postupku poduzela i poduzima u skladu sa zakonom i uputama revizijskog suda. Nadalje, sutkinja navodi i to da smatra da je i tuiocu i tuenom u ovoj pravnoj stvari omoguen adekvatan pristup sudu, te smatra da je tokom postupka profesionalno i korektno obavljala svoju dunost, da ni jednom poduzetom procesnom radnjom nije prekrila zakon, te da je zahtjev za izuzee neosnovan.
8

Nakon uvida u spis, ocjene navoda iz zahtjeva za izuzee, predsjednik suda nalazi da razlozi na temelju kojih punomonica tuioca ______________, advokatica iz _______, zahtijeva izuzee sutkinje ______________, a to je odreivanje provoenja dokaza vjetaenjem po vjetaku medicinske struke u suprotnosti sa odredbama Zakona o parninom postupku,1 zbog ega tuilac dovodi u sumnju zakonitost u postupanju sutkinje, nisu razlozi za izuzee sutkinje u smislu odredbe lana 357 Zakona o parninom postupku. Naime, injenica da tuilac nije zadovoljan odlukom sutkinje o provoenju odreenog dokaza nije dovoljna za donoenje zakljuka da sutkinja _______________ pokazuje u svom postupanju pristrasnost na tetu tuioca, nego bi to predstavljalo razlog koji tuilac eventualno moe koristiti u albi. Na temelju iznesenog a u skladu sa lanom 359 Zakona o parninom postupku donesena je odluka kao u izreci rjeenja.

Predsjednik suda

POUKA: Protiv ovog rjeenja nije doputena posebna alba.

Sl. novine FBiH br. 53/03, 73/05 i 19/06.

10

POGLAVLJE XI NEPOTIVANJE SUDA

I. RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ........................................ 3 Zakon o parninom postupku ............................................................ 3 II. KONTROLNE LISTE ........................................................................... 6 a) Osobe koje mogu biti kanjene za nepotivanje suda ................. 6 b) Naini nepotivanja suda: ................................................................. 6 c) Kazne koje se mogu izrei ......................................................... 6 III. PRAKTINI PRIMJERI ................................................................ 7 a) Rjeenje kojim se izrie novana kazna za nepotivanje suda ........ 7 b) Kanjavanje svjedoka .......................................................................... 8

POGLAVLJE XI NEPOTIVANJE SUDA

I. RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Zakon o parninom postupku
lan 406 Sud e u toku postupka kazniti novanom kaznom od 100 do 1.000 KM stranku, zakonskog zastupnika, punomonika ili umjeaa koji su svojim parninim radnjama tee zloupotrijebili prava priznata ovim zakonom. lan 407 (1) (2) Novanom kaznom od 100 do 1.000 KM sud e kazniti osobu koja u podnesku vrijea sud, stranku ili drugog sudionika u postupku. Ako osoba koja sudjeluje u postupku ili osoba koja je kao sluatelj prisutna raspravi vrijea sud ili druge sudionike u postupku, ometa rad ili se ne pokorava naredbama suda za odravanje reda, sud e je opomenuti. Ako opomena bude bezuspjena, sud e opomenutu osobu udaljiti iz sudnice ili kazniti novanom kaznom od 100 d0 1.000 KM, a moe je udaljiti i kazniti novanom kaznom. Ako stranka bude udaljena iz sudnice, roite e se odrati i bez njenog prisustva. Ako iz sudnice bude udaljen punomonik, sud e na zahtjev stranke odloiti roite, a ako stranka nije prisutna na roitu, sud e uvijek odloiti roite i obavijestiti stranku da je njen punomonik udaljen s roita zbog naruavanja reda. Kad sud kazni novanom kaznom ili udalji iz sudnice advokata ili advokatskog pripravnika kao punomonika, obavijestit e o tome advokatsku komoru.
3

(3) (4)

(5)

lan 408 (1) Sud e novanom kaznom od 100 do 1.000 KM kazniti punomonika za primanje pismena koji protivno odredbama lana 352 stav 7 ovog zakona ne obavijesti sud o promjeni adrese. Sud e na zahtjev stranke narediti punomoniku za primanje pismena da nadoknadi trokove koje je prouzrokovao neopravdanim nedostavljanjem obavijesti o promjeni adrese. lan 409 (1) Osobu koja neosnovano odbije primiti pismeno, te osobu koja na koji drugi nain ometa dostavu pismena svjesno onemoguavajui primjenu odredaba ovog zakona o dostavi, sud e kazniti novanom kaznom od 100 do 1.000 KM. Sud e na zahtjev stranke narediti osobi iz stava 1 ovog lana da nadoknadi trokove to ih je svojim ponaanjem opisanim u stavu 1 ovog lana prouzrokovala. lan 410 (1) Ako svjedok koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba da bude sasluan, sud e narediti da se prisilno dovede i podmiri trokove dovoenja i kazniti ga novanom kaznom od 100 do 1.000 KM. Ako svjedok doe i, nakon to je upozoren na posljedice, uskrati svjedoenje ili odgovor na pojedino pitanje, a sud ocijeni da su razlozi uskraivanja neopravdani, kaznit e ga novanom kaznom od 100 do 1.000 KM, a ako i poslije toga odbije da svjedoi, moe ga zatvoriti. Zatvor traje sve dok svjedok ne pristane svjedoiti ili dok njegovo sasluanje ne postane nepotrebno, ali najdue 15 dana. Sud e na zahtjev stranke narediti svjedoku da nadoknadi trokove to ih je uzrokovao svojim neopravdanim izostankom, odnosno neopravdanim odbijanjem da svjedoi. Ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak, sud e opozvati svoje rjeenje o kazni, a moe svjedoka sasvim ili djelimino

(2)

(2)

(2)

(3)

(4)
4

osloboditi naknade trokova. Sud moe opozvati rjeenje o kazni i kad svjedok naknadno pristane da svjedoiti. lan 411 (1) Sud e novanom kaznom od 100 do 1.000 KM kazniti vjetaka koji ne dostavi nalaz i miljenje u ostavljenom roku ili ne doe na roite iako je uredno pozvan, a izostanak ne opravda. Sud e novanom kaznom iz stava 1 ovog lana kazniti i vjetaka koji bez opravdanog razloga odbije vjetaiti. Sud e na zahtjev stranke narediti vjetaku da nadoknadi trokove to ih je uzrokovao svojim neopravdanim nedostavljanjem nalaza i miljenja, neopravdanim izostankom, odnosno neopravdanim odbijanjem da vjetai. Rjeenje o kazni sud moe opozvati uz uvjete iz lana 410 stav 4 ovog zakona. Odredbe ovog lana na odgovarajui se nain primjenjuju i na tumae. lan 412 Ako osoba koja je novano kanjena po odredbama ovog zakona ne plati tu kaznu u odreenom roku, ona e se zamijeniti kaznom zatvora, ije trajanje odmjerava sud srazmjerno visini izreene kazne u skladu s odredbama Krivinog zakona, ali koje ne moe biti due od 15 dana. lan 413 (1) (2) alba protiv rjeenja iz lana 406, 407, lana 408 stav 1, lana 410 stav 1 i lana 411 stav 1 ovog zakona ne odlae izvrenje rjeenja. alba protiv rjeenja iz lana 410 stav 2 i lana 411 stav 2 ne zadrava izvrenje rjeenja, osim ako se u toj albi pobija i odluka suda kojom nisu usvojeni razlozi svjedoka za uskraivanje svjedoenja ili odgovora na pojedino pitanje, odnosno razlozi vjetaka za uskraivanje vjetaenja.

(2) (3)

(4) (5)

II.

KONTROLNE LISTE

a) Osobe koje mogu biti kanjene za nepotivanje suda:

- - - - - - - stranke, zakonski zastupnik, punomonik, umjea, svjedok, vjetak, osoba koja kao sluatelj prisustvuje raspravi.

b) Naini nepotivanja suda:

- - - - - - - - usmeno ili pismeno vrijeanje suda stranke ili drugog sudionika u postupku, neosnovano odbijanje prijema pismena, ometanje dostavljanja pismena, neodazivanje svjedoka pozivu suda bez pravdanja izostanka, udaljavanje svjedoka s mjesta gdje treba da bude sasluan bez odobrenja, uskraivanje svjedoenja ili davanja odgovora na pojedino pitanje, nedostavljenje nalaza i miljenja vjetaka u ostavljenom roku, nedolazak vjetaka na roite iako je uredno pozvan a izostanak nije pravdao.

c) Kazne koje se mogu izrei

- novana kazna u iznosu od 100 do 1.000 KM

III. PRAKTINI PRIMJERI

a) Rjeenje kojim se izrie novana kazna za nepotivanje suda
Bosna i Hercegovina _________________ _________________ _________________ Broj: ____,______. godine OPINSKI SUD u ______, sudija______, u pravnoj stvari tuioca _________, protiv tuenog _________, radi _____, v. sp. ____ KM, dana ________godine donio je R J E E NJ E Tueni _________kanjava se novanom kaznom u iznosu od ______KM, jer je svojim parninim radnjama tee zloupotrijebio prava priznata Zakonom o parninom postupku, koji iznos je duan platiti u roku od 15 dana od dana donoenja rjeenja. Ukoliko tueni ne plati novanu kaznu u ostavljenom roku, novana kazna e se zamijeniti kaznom zatvora. O b r a z l o e nj e U toku postupka voenog u ovoj pravnoj stvari tueni je dva puta isticao prijedlog da mu se dozvoli produenje roka odreenog za uplatu predujma trokova vjetaenja navodei da zbog tekog materijalnog poloaja nije u mogunosti da izvri uplatu predujma trokova vjetaenja, a kako je to odreeno rjeenjem ovog suda o odreivanju vjetaenja od _____godine. Ponovo, dopisom od _______godine tueni iz istih razloga trai odgodu roita za glavnu raspravu i ponovno produenje roka za uplatu predujma trokova vjetaenja. Takvim svojim postupkom tueni oito namjerava odugovlaiti ovaj parnini
7

postupak, ime tee zloupotrebljava svoja prava priznata Zakonom o parninom postupku, te je sud u skladu sa odredbom lana 406 istog zakona donio odluku kao u izreci rjeenja. Sudija

POUKA. Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba u roku od 30 dana od dana prijema prepisa rjeenja. alba se podnosi ______________ sudu, putem ovog suda u 3 primjerka.

b) Kanjavanje svjedoka
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE OPINSKI SUD U SARAJEVU BROJ. PR_____ Sarajevo,______ godine Opinski sud u Sarajevu i to sudac __________ u pravnoj stvari tuitelja __________ iz Sarajeva, Ul.___________, protiv tuenog ______________ Sarajevo, Ul. __________, radi isplate plata, na roitu za glavnu raspravu dana _______ godine u prisutnosti tuiteljice, a u odsutnosti uredno obavijetenog tuenog, donio je slijedee R J E E NJ E Kanjava se novanom kaznom od 500,00 KM svjedok______________________, koji nije pristupio na roite za glavnu raspravu zakazanu za dan __________. O b r a z l o e nj e Svjedok, iako uredno obavijeten, na roite za glavnu raspravu od ________ godine nije pristupio, a izostanak nije opravdao. Primjenom odredbi lana 410 stav 1 ZPP-a novano je kanjen sa 500,00 KM, usljed ega je sud imao u vidu da se zbog neopravdanog izostanka svjedoka
8

postupak produava, a za stranke nastaju dodatni trokovi. Shodno lanu 410 stav 2 ZPP-a, ukoliko kazna ne bude plaena, ona e se zamijeniti kaznom zatvora ije trajanje odmjerava sud srazmjerno visini izreene kazne u skladu sa odredbama Krivinog zakona, a koja ne moe biti dua od 15 dana. S ud ac

POUKA. Protiv ovog rjeenja dozvoljeno je pravo albe u roku od 30 dana od dana dostavljanja Kantonalnom sudu Sarajevo putem ovog suda.

POGLAVLJE XII PREKID POSTUPKA

I. RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ........................................... 3 Zakon o parninom postupku ................................................................. 3 II. KONTROLNA LISTA ....................................................................... 5 III. PRAKTINI PRIMJERI ..................................................................... 6 a) Rjeenje kojim se utvruje prekid postupka .......................... 6 b) Rjeenje kojim se odreuje prekid postupka .......................... 8 c) Prijedlog za nastavak prekinutog postupka ................................. 10 d) Rjeenje kojim se poziva nasljednik da preuzme postupak .... 11 e) Rjeenje kojim se utvruje nastavak postupka ........................ 12

POGLAVLJE XII PREKID POSTUPKA

I. RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Zakon o parninom postupku

lan 378 Postupak se prekida:

1) 2) 3) 4) 5) 6)

kad stranka umre ili izgubi parninu sposobnost, a nema punomonika u toj parnici; kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo ovlatenje za zastupanje, a stranka nema punomonika u toj parnici; kad stranka koja je pravna osoba prestane postojati, odnosno kad nadleni organ pravomono odlui o zabrani rada; kad nastupe pravne posljedice otvaranja steajnog postupka; kad zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu; kad je to drugim zakonom odreeno. lan 379

(1)

Osim sluajeva posebno predvienih u ovom zakonu, prekid postupka sud e odrediti: 1. ako je odluio da sam ne rjeava o prethodnom pitanju; 2. ako se stranka nalazi na podruju koje je zbog izvanrednih dogaaja, kao to su poplave i slino, odsjeeno od suda. Sud moe odrediti prekid postupka ako se odluka o tubenom
3

(2)

zahtjevu ne moe donijeti prije nego to bude donesena odluka u postupku povodom privrednog prestupa ili u krivinom postupku. lan 380 (1) Za vrijeme trajanja prekida postupka prestaju tei svi rokovi odreeni za obavljanje parninih radnji. (2) Za vrijeme trajanja prekida postupka sud ne moe poduzimati nikakve radnje u postupku, ali ako je prekid nastupio poslije zakljuenja glavne rasprave, sud moe na osnovu te rasprave donijeti odluku. (3) Parnine radnje koje je stranka poduzela dok traje prekid postupka nemaju prema drugoj stranki nikakav pravni uinak. Njihov uinak poinje tek nakon to postupak bude nastavljen. lan 381 (1) Postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u lanu 378 ta. 1 do 4 ovog zakona nastavit e se kad nasljednik ili staralac ostavtine, novi zakonski zastupnik, steajni upravitelj ili pravni sljedbenici pravne osobe preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane pozove da to uine. (2) Ako je sud prekinuo postupak iz razloga navedenih u lanu 379 stav. 1 taka 1 i stav 2 ovog zakona, postupak e se nastaviti kad se pravomono zavri postupak pred sudom ili drugim nadlenim organom ili kad sud ustanovi da vie ne postoje razlozi da se eka na njegov zavretak. (3) U svim ostalim sluajevima prekinuti postupak nastavit e se na prijedlog stranke im prestanu razlozi prekida. (4) Rokovi koji su zbog prekida postupka prestali tei poinju za zainteresovanu stranku tei u cijelosti iznova od dana kada joj sud dostavi rjeenje o nastavljanju postupka. (5) Stranki koja nije stavila prijedlog za nastavljanje postupka, rjeenje o nastavljanju postupka dostavlja se prema odredbama lana 347 ovog zakona. lan 382 (1) alba protiv rjeenja kojim se utvruje (lan 378) ili odreuje (lan 379) prekid postupka ne zadrava izvrenje rjeenja. (2) Ako je sud na roitu odbio prijedlog za prekid postupka i odluio da se postupak odmah nastavi, protiv tog rjeenja nije doputena posebna alba.
4

II.
- - - -

KONTROLNA LISTA
lanom 378 ZPP-a su taksativno nabrojani sluajevi u kojima po sili zakona dolazi do prekida postupka. Kada nastupi neka od ovih okolnosti, sud donosi rjeenje o prekidu postupka, koje ima deklaratorni karakter. lanom 379 ZPP-a su taksativno utvreni razlozi zbog kojih sud odlukom prekida postupak. Ostvarenjem uslova iz stava 1 lana 379 ZPP-a, sud obavezno prekida postupak rjeenjem, a ostvarenjem uslova iz stava 2 tog lana sud moe prekinuti postupak, takoer rjeenjem, koje ima konstitutivni karakter. Rjeenja donesena i u sluaju iz lana 378 ZPP-a (kojim je utvren prekid), i u sluaju iz lana 379 ZPP-a (kojim je odreen prekid postupka) nemaju suspenzivno djejstvo, tj. pravne posljedice nastupaju odmah po donoenju rjeenja. lanom 380 ZPP-a su utvrene pravne posljedice prekida koje se tiu rokova (stav 1), mogunosti preduzimanja radnji od strane suda (stav 2) i djejstva radnji koja je stranka preduzela (stav 3). Prekidom postupka prestaju tei procesni rokovi (npr. iz l. 70 ZPP-a rok za odgovor na tubu, iz l. 128 i 129 ZPP-a rok za izvoenje dokaza, iz l. 203 rok za albu). Sud ne moe preduzimati nikakve radnje za vrijeme trajanja prekida, izuzev ako je prekid nastupio poslije zakljuenja glavne rasprave, kada moe donijeti presudu ili rjeenje, ali se takva odluka ne moe dostaviti strankama, pa zato ni rok za albu ne tee. Nemaju pravnog djejstva parnine radnje jedne od stranaka za vrijeme trajanja prekida postupka prema drugoj stranki. Nastavak prekinutog postupka iz razloga navedenih u lanu 378, taka 1 4 ZPP-a mogu je stavljanjem prijedloga za njegovo nastavljanje od strane lica ovlaenih na preuzimanje postupka, koja sudu dostavljaju podnesak kojim ga obavjetavaju da preuzimaju postupak i istovremeno predlau nastavak postupka. Ukoliko stranka predloi nastavak postupka prekinutog u skladu sa odredbom lana 379 duna je uz prijedlog dostaviti dokaze o prestanku razloga zbog kojih je postupak prekinut. Do nastavka postupka, koji je prekinut zbog razloga iz lana 379 stav 1 taka 1 i stav 2, dolazi po saznanju suda da je drugi postupak pred sudom ili drugim organom pravosnano okonan ili ako vie nema razloga da se eka zavretak takvog postupka, tj. sud djeluje po slubenoj dunosti. Nastavak postupka odreuje se rjeenjem.
5

- - -

- -

- -

- - - -

Nastavljanjem postupka svi rokovi poinju tei iznova, a pravne posljedice nastavka postupka imaju djejstvo od dana dostavljanja rjeenja o nastavku postupka strankama. Obavezna je lina dostava rjeenja o nastavljanju postupka onoj stranki koja nije podnijela prijedlog. Dozvoljena je alba protiv rjeenja kojim se utvruje ili odreuje prekid postupka. Posebna alba nije dozvoljena protiv rjeenja kojim je sud odbio prijedlog za prekid postupka i odluio da se postupak odmah nastavi.

III. PRAKTINI PRIMJERI

a) Rjeenje kojim se utvruje prekid postupka

(lan 378 taka 1 ZPP-a)

Opinski sud u ____________, sudija __________, u pravnoj stvari tuitelja __________________________ iz _________________, Ul. ________________, protiv tuenog ___________________________ iz _________________, Ul. __________________, radi isplate duga, v.sp. ______________, dana __________________, donio je ovo R J E E NJ E Uvruje se prekid postupka u ovoj pravnoj stvari jer je tuitelj umro, a nema punomonika u ovoj parnici. Postupak e se nastaviti kad nasljednik ili staratelj zaostavtine preuzme postupak, ili kad ih sud na prijedlog protivne strane pozove da to uine.

O b r a z l o e nj e Prema izvodu iz matine knjige umrlih Opine __________ broj ___________ tuitelj je umro dana __________200_____ godine, a nije imao punomonika u ovom sporu. Zbog toga je odlueno kao u izreci rjeenja, a na osnovu lana 378 taka 1 ZPP-a. Postupak e se nastaviti na osnovu odredbe l. 381 stav 1 ZPP-a.

Sudija POUKA: Protiv ovog rjeenja moe se izjaviti alba Kantonalnom sudu u ___________ u roku od 30 dana od dostavljanja ovog rjeenja. alba se predaje ovom sudu.

b) Rjeenje kojim se odreuje prekid postupka

(lan 379 stav 1 taka 1 ZPP-a) Opinski sud u _____________, u pravnoj stvari tuitelja ________________ iz __________, Ul. ___________________, protiv tubenog _______________ iz __________, Ul. ___________, radi utvrenja nitavosti ugovora i predaje u posjed, v.sp. ____________, dana ___________, donio je ovo R J E E NJ E Odreuje se prekid postupka u ovoj pravnoj stvari. Postupak e se nastaviti kad se zavri upravni postupak koji se vodi pred nadlenim organom za stambene poslove Opine ___________ ili kad sud nae da vie ne postoje razlozi da se eka na njegov zavretak. O b r a z l o e nj e U ovoj parnici tuitelj zahtijeva da se utvrdi da je apsolutno nitav ugovor o kupoprodaji stana u _______________, zakljuen izmeu tuene Opine __________ kao prodavca, i tuenih _________________ kao kupaca, da se kupci briu iz zemljine knjige kao suvlasnici sa dijela, te obaveu da mu predaju stan u posjed. Ovakav zahtjev obrazlae injeninim navodima da je stanarsko pravo nad predmetnim stanom stekao zakljuenjem ugovora o korienju stana 1980. godine, da je u stanu stanovao sa porodicom do poetka rata, kada je isti napustio, da je dana _________ podnio zahtjev za vraanje stana u posjed opinskom organu uprave nadlenom za stambene poslove, da taj postupak nije okonan, da su u meuvremenu tueni pod 2 i 3 otkupili ovaj stan i postali njegovi suvlasnici. Tuitelj smatra da je kupoprodajni ugovor nitav jer se isti nije mogao zakljuiti budui da on ostvaruje pravo na povrat tog stana jer se stan nalazi pod posebnim reimom u smislu propisa iz stambene oblasti koji se odnose na naputene stanove. Tueni su u toku postupka osporili ovakav zahtjev tuitelja istiui da je tuba neuredna, da tuitelj nema pravni interes za podnoenje tube, da nije aktivno legitimiran, i konano predloili da se tubeni zahtjev odbije. S obzirom na injenicu da je tuitelj pred organom uprave za stambene poslove Opine _________ ve pokrenuo postupak u vezi sa predmetnim stanom na nain da je podnio zahtjev za vraanje u posjed predmetnog stana i da o tom zahtjevu nije konano rijeeno, to je ovaj sud odluio da sam ne rjeava o
8

navedenom prethodnom pitanju. Naime, tuitelj svoje zahtjeve temelji na steenom stanarskom pravu, ali poto iz tog prava izviru i sva ostala prava na predmetni stan, tad se tek nakon rjeavanja tog prethodnog pitanja, a za ije rjeavanje je zakonom odreena nadlenost organa uprave, moe odluivati o tubenom zahtjevu. Zbog toga su se ispunile zakonske pretpostavke da se u ovoj parnici odredi prekid postupka temeljem odredbe lana 379 stav 1 taka 1 Zakona o parninom postupku. Postupak e se nastaviti kad se pravosnano zavri upravni postupak ili kad sud nae da vie ne postoje razlozi da se eka njegov zavretak (lan 381 stav 2 Zakona o parninom postupku). Sudija PRAVNA POUKA Protiv ovog rjeenja moe se izjaviti alba Kantonalnom sudu u ____________, roku od 30 dana od dostavljanja ovog rjeenja. alba se predaje ovom sudu.

c) Prijedlog za nastavak prekinutog postupka

(lan 381 stav 1 ZPP-a) OPINSKOM SUDU U _______________ PRAVNA STVAR: Tuitelj: Markovi Marko, sin Stanka iz _____________, Ul. _____________ Tueni: Stankovi Stanko, sin Marka, iz ____________ Ul. ______________ Radi: Naknade tete PRIJEDLOG TUITELJA ZA NASTAVAK PREKINUTOG POSTUPKA

I. Rjeenjem tog suda broj P- ___________ od _________ utvren je prekid postupka. II. U spisu tog suda broj O- ___________ od _______ nasljednikom tuenog proglaen je njegov sin Stanko Stankovi, sin Marka, iz ___________. Rjeenje o nasljeivanju je pravosnano dana ______________. D o k a z: Uvid u spis tog suda broj O- ___________. III. Kako nasljednik do sada nije preuzeo ovaj parnini postupak, Predlaem Da ga sud pozove da to uini. Tuitelj Markovi Marko

10

d) Rjeenje kojim se poziva nasljednik da preuzme postupak

(l. 381 st. 1 ZPP-a) Opinski sud u ____________, sudija __________, u pravnoj stvari tuitelja __________________________ iz _________________, Ul. ________________, protiv tuenog ___________________________ iz _________________, Ul. __________________, radi naknade tete, v.sp. ______________, dana __________________, donio je ovo R J E E NJ E Poziva se ____________ iz___________, da kao nasljednik tuenog __________________ preuzme postupak u ovoj pravnoj stvari, a koji je zbog smrti tuenog, koji nije imao punomonika, prekinut. Rokovi koji su zbog prekida postupka prestali tei poinju za zainteresiranu stranku tei u cijelosti iznova od dana kad joj bude dostavljen prepis ovog rjeenja. O b r a z l o e nj e Rjeenjem ovog suda broj P- _____________ od ___________ utvren je prekid postupka. Uvidom u spis ovog suda broj O- __________ utvreno je da je jedinim nasljednikom tuenog proglaen njegov sin ______________. Rjeenje o nasljeivanju je pravosnano. Kako nasljednik do sada nije preuzeo ovaj parnini postupak, to ga je sud na prijedlog tuitelja, kao protivne stranke, pozvao ovim rjeenjem da to uini (lan 381 stav 1 ZPP-a). Sudija POUKA: Protiv ovog rjeenja moe se izjaviti alba Kantonalnom sudu u ___________ u roku od 30 dana od dostavljanja ovog rjeenja. alba se predaje ovom sudu.
11

e) Rjeenje kojim se utvruje nastavak postupka

(lan 381 stav 2 ZPP-a) Opinski sud u _____________, u pravnoj stvari tuitelja ________________ iz __________, Ul. ___________________, protiv tuenih _______________, Ul. ___________, radi utvrenja nitavosti ugovora i predaje u posjed, v.sp. ____________, dana ___________, donio je ovo R J E E NJ E Utvruje se nastavak postupka u ovoj pravnoj stvari jer je pravosnano okonan upravni postupak koji se vodi pred nadlenim organom za stambene poslove Opine __________. O b r a z l o e nj e Rjeenjem ovog suda broj _________ od ____________ odreen je prekid postupka u ovoj pravnoj stvari. Stavom 2 istog rjeenja odreeno je da e se postupak nastaviti kada se zavri upravni postupak koji se vodi pred nadlenim organom za stambene poslove Opine _________. Po saznanju suda, ovaj upravni postupak je pravosnano okonan pa su se stekli uslovi iz odredbe lana 381 stav 2 ZPP-a, zbog ega je primjenom iste zakonske odredbe odlueno kao u dispozitivu rjeenja. Sudija PRAVNA POUKA Protiv ovog rjeenja moe se izjaviti alba Kantonalnom sudu u ____________, u roku od 30 dana od dostavljanja ovog rjeenja. alba se predaje ovom sudu.

12

POGLAVLJE XIII SUDSKE ODLUKE

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE .............................................. 3 II. KONTROLNE LISTE ........................................................................... 12 a) Presuda .................................................................................................... 12 b) Presuda na osnovu priznanja ............................................................ 12 c) Presuda na osnovu odricanja ............................................................ 13 d) Presuda zbog proputanja ................................................................ 13 e) Donoenje presude ............................................................................ 13 f) Pisanje presude .................................................................................. 14 g) Ocjena dokaza ..................................................................................... 15 h) Dopunska presuda ................................................................................ 16 i) Ispravljanje presude ............................................................................. 16 j) Pravomonost presude ......................................................................... 17 k) Rjeenja .............................................................................................. 17 III. PRAKTINI PRIMJERI ................................................................. 18 a) Presuda na osnovu priznanja ............................................................. 18 b) Presuda po osnovu odricanja ............................................................ 19 c) Presuda zbog proputanja ................................................................. 20
1

d) Obavijest o donoenju presude ............................................................ 21 e) Primjer presude ................................................................................... 22 f) Dopunska presuda ............................................................................. 29 g) Ispravka presude .................................................................................. 31

POGLAVLJE XIII SUDSKE ODLUKE

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Zakon o parninom postupku lan 174 Sud donosi odluke na roitu i van roita. lan 175 (1) (2) (3) (4) Sud donosi odluke u obliku presude i rjeenja. tubenom zahtjevu sud odluuje presudom, a u postupku zbog smetanja posjeda rjeenjem. svim drugim pitanjima sud odluuje rjeenjem. Odluka o trokovima, u presudi smatra se rjeenjem.

2. PRESUDA a) Ope odredbe lan 176 (1) (2) Presudom sud odluuje o zahtjevu koji se tie glavne stvari i sporednih potraivanja. Ako je u tubi postavljeno vie tubenih zahtjeva, sud e o svim tim zahtjevima odluiti jednom presudom.
3

lan 177 (1) Sud moe naloiti tuenom da obavi odreenu inidbu samo ako je ona dospjela do zakljuenja glavne rasprave. Ako sud usvoji zahtjev za izdravanje, moe obavezati tuenog i na inidbe koje nisu dospjele. Presuda kojom se tueni obavezuje da preda ili preuzme stvari date u najam ili zakup moe se donijeti i prije prestanka tih odnosa. lan 178 Ako je tuilac u tubi traio da mu se dosudi odreena stvar, a istovremeno je u tubi ili do zakljuenja glavne rasprave izjavio da je voljan umjesto stvari primiti odreeni novani iznos, sud e, ako usvoji tubeni zahtjev, izrei u presudi da se tueni moe osloboditi davanja stvari ako plati taj novani iznos.

(2) (3)

lan 179 (1) (2) Ako se stranki u presudi nalae izvrenje kakve inidbe, odredie se i rok u kojem je tu inidbu duna izvriti. Ako posebnim propisima nije drugaije odreeno, rok za izvrenje inidbe je 30 dana, ali za inidbe koje se ne sastoje u novanom davanju sud moe odrediti dui rok. U mjeninim i ekovnim sporovima je taj tok 15 dana. Rok za izvrenje inidbe poinje tei prvog dana nakon donoenja presude, odnosno ako se presuda dostavlja u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavi, prvog dana nakon dostave prepisa presude stranki kojoj je naloeno izvrenje.

(3)

b) Presuda na osnovu priznanja lan 180 (1) Ako tueni do zakljuenja glavne rasprave prizna tubeni zahtjev, sud e bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom usvaja tubeni zahtjev (presuda na osnovu priznanja). (2) Sud nee donijeti presudu na osnovu priznanja i kad je udovoljeno potrebnim uvjetima, ako nae da je rije o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (lan 3 stav 2). (3) Donoenje presude na osnovu priznanja odgodit e se ako je potrebno da se o okolnostima iz stava 2 ovog lana prije toga pribave obavijesti. (4) Priznanje tubenog zahtjeva, na roitu ili u pismenom podnesku, tueni moe i bez pristanka tuioca opozvati do donoenja presude. c) Presuda na osnovu odricanja lan 181 (1) Ako se tuilac do zakljuenja glavne rasprave odrekne tubenog zahtjeva, sud e bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom odbija tubeni zahtjev (presuda na osnovu odricanja). Za odricanje od tubenog zahtjeva nije potreban pristanak tuenog. Tuilac moe do donoenja presude, na roitu ili u pisanom podnesku, opozvati odricanje od tubenog zahtjeva bez pristanka tuenog.

(2) (3)

d) Presuda zbog proputanja lan 182 (1) Kad tueni, kome je uredno dostavljena tuba u kojoj je tuilac predloio donoenje presude zbog proputanja, ne dostavi pismeni odgovor na tubu u zakonskom roku, sud e donijeti presudu kojom se usvaja tubeni zahtjev (presuda zbog proputanja), osim ako je tubeni zahtjev oigledno neosnovan. Tubeni zahtjev je oigledno neosnovan: 1. ako je tubeni zahtjev oigledno protivan injenicama navedenim u tubi; 2. ako su injenice na kojima se temelji tubeni zahtjev u oiglednoj protivnosti sa dokazima koje je sam tuilac predloio ili sa injenicama koje su opepoznate. Ako je zahtjev oigledno neosnovan, sud e donijeti presudu kojom se odbija tubeni zahtjev. Presuda zbog proputanja nee se donijeti o zahtjevu ili dijelu zahtjeva kojim stranke ne mogu raspolagati. lan 183 (1) (2) (3) (4) Protiv presude zbog proputanja nije doputena alba, ali tueni moe podnijeti prijedlog za povrat u prijanje stanje u skladu s odredbama ovog zakona. Blagovremeno podnesen prijedlog iz stava 1 ovog lana, sprjeava da presuda zbog proputanja postane pravosnana. Ako prijedlogu tuenog iz stava 1 ovog lana bude udovoljeno, tueni e podmiriti sve opravdane trokove postupka koji su nastali do donoenja presude zbog proputanja.

(2)

(3) (4)

e) Donoenje, pismena izrada i dostava presude lan 184 (1) (2) Sud e donijeti presudu i izraditi pismeni otpravak najkasnije u roku od 30 dana od dana zakljuenja glavne rasprave. Ukoliko sudija prekorai rok iz stava 1 ovog lana, duan je u pismenoj formi izvijestiti predsjednika suda o razlozima prekoraenja. lan 185 (1) Nakon zakljuenja glavne rasprave, sud e prisutne stranke obavijestiti o datumu donoenja presude. Ako jedna od stranaka nije prisustvovala glavnoj raspravi, sud e je pismeno obavijestiti o datumu donoenja presude. Stranke, odnosno njihovi zastupnici ili punomonici, su duni sami preuzeti presudu u zgradi suda, te im sud nee dostavljati presudu u skladu s odredbama ovog zakona o dostavi. Ako su stranke bile uredno obavijetene o datumu donoenja presude, rok za albu protiv presude poinje tei prvog narednog dana nakon donoenja presude. lan 186 (1) U izuzetnim okolnostima, sud moe na zahtjev stranke odluiti da se dostava presude izvri na nain predvien odredbama ovog zakona o dostavi. Stranki koja nije bila uredno obavijetena o datumu donoenja presude, sud e u svakom sluaju dostaviti presudu u skladu s odredbama ovog zakona o dostavi. lan 187 Presuda zbog proputanja i presuda drugostepenog suda donesena bez rasprave, dostavlja se strankama u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavi.
7

(2)

(3)

(2)

lan 188 U sluaju iz lana 184 stav 2 ovog zakona, sud e im bude saznao da e doi do odgode datuma donoenja presude o tome obavijestiti stranke, nakon ega e strankama presudu dostaviti prema odredbama ovog zakona o dostavi. lan 189 U sluajevima iz l. 186, 187 i 188 ovog zakona, rok za podnoenje pravnog lijeka poinje tei prvog narednog dana nakon dostave prepisa presude. lan 190 Izvornik presude potpisuje sudija. lan 191 1. Pismeno izraena presuda mora imati uvod, izreku, obrazloenje i uputstvo o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude. 2. 3. Uvod presude sadri: naziv suda, ime i prezime sudije, ime i prezime i prebivalite, odnosno boravite stranaka, njihovih zastupnika i punomonika, kratku oznaku predmeta spora i njegovu vrijednost, dan zakljuenja glavne rasprave, naznaku stranaka, njihovih zastupnika i punomonika koji su toj raspravi bili prisutni, te dan kad je presuda donesena. 4. Izreka presude sadri odluku o usvajanju ili odbijanju pojedinih zahtjeva koji se tiu glavne stvari i sporednih traenja, te odluku o postojanju ili nepostojanju potraivanja istaknutog radi prebijanja. 5. U obrazloenju sud e izloiti: zahtjeve stranaka i njihove navode o injenicama na kojima se ti zahtjevi zasnivaju, dokaze i ocjenu dokaza, kao i propise na kojima je sud zasnovao presudu. 6. 7. U obrazloenju presude zbog proputanja, presude na osnovu priznanja ili presude na osnovu odricanja, iznijet e se samo razlozi koji opravdavaju donoenje takvih presuda.

f) Dopunska presuda lan 192 (1) Ako je sud propustio da odlui o dijelu zahtjeva ili o svim zahtjevima o kojima se mora odluiti presudom, a koji su ve raspravljeni, stranka moe u roku od 30 dana od prijema presude predloiti parninom sudu da se presuda dopuni. Neblagovremeni ili neosnovani prijedlog za dopunu presude odbacit e, odnosno odbiti sud bez odravanja roita. lan 193 Kad sud nae da je prijedlog za dopunu presude osnovan, bez ponovnog otvaranja glavne rasprave donijet e, u roku od osam dana, presudu o zahtjevu koji nije rijeen (dopunska presuda). lan 194 (1) Ako je uz prijedlog za dopunu presude podnesena i alba protiv presude, prvostepeni sud e zastati s dostavom te albe drugostepenom sudu dok se ne donese odluka o prijedlogu za dopunu presude i dok ne protekne rok za albu protiv te odluke. Ako protiv odluke o dopuni presude bude podnesena alba, ta alba zajedno sa albom protiv prvobitne presude dostavit e se drugostepenom sudu. Ako se prvostepena presuda pobija albom samo zato to prvostepeni sud nije presudom odluio o svim zahtjevima stranaka koji su predmet parnice, alba e se smatrati prijedlogom stranke da se donese dopunska presuda.

(2)

(2)

(3)

g) Ispravljanje presude lan 195 (1) Pogreke u imenima i brojevima, i druge oite pogreke u pisanju i raunanju, nedostatke u obliku i nesaglasnost prepisa presude s izvornikom ispravit e sud u svako doba.
9

(2) (3)

Ispravljanje e se obaviti posebnim rjeenjem i unijeti na kraju izvornika, a strankama e se dostaviti prepis rjeenja. Ako izmeu izvornika i prepisa presude postoji nesaglasnost u pogledu neke odluke sadrane u izreci presude, strankama e se dostaviti ispravljeni prepis presude s naznakom da se tim prepisom presude zamjenjuje prijanji prepis presude. U takvom sluaju rok za izjavljivanje pravnog lijeka u pogledu ispravljenog dijela presude tee od dana dostave ispravljenog prepisa presude. ispravljanju presude sud moe odluiti bez sasluanja stranaka.

(4)

h) Pravomonost presude lan 196 (1) (2) Presuda koja se vie ne moe pobijati albom postaje pravomona. Sud tokom cijelog postupka po slubenoj dunosti pazi je li stvar pravomono presuena, i ako utvrdi da je parnica pokrenuta o zahtjevu o kojemu je ve pravomono odlueno, odbacit e tubu. Ako je u presudi odlueno o potraivanju koje je tueni istakao prigovorom radi prebijanja, odluka o postojanju ili nepostojanju toga potraivanja postaje pravomona.

(3)

lan 197 (1) (2) Sud je vezan za svoju presudu im je donesena. Presuda prema strankama ima uinak od dana donoenja, a u sluajevima u kojima strankama prema odredbama ovog zakona presudu dostavlja sud od dana kada im je dostavljena.

3. Rjeenje lan 198 (1)

10

Sva rjeenja koja se donose na roitu objavljuje sudija.

(2)

Rjeenje koje je na roitu objavljeno dostavit e se strankama u ovjerenom prepisu samo ako je protiv toga rjeenja doputena posebna alba, ili ako se na temelju rjeenja moe odmah traiti izvrenje, ili ako to zahtijeva upravljanje parnicom. Sud je vezan za svoja rjeenja ako se ona ne odnose na upravljanje parnicom ili ako ovim zakonom nije to drugo odreeno. Kad se rjeenje ne dostavlja pismeno, ono prema strankama ima uinak im je objavljeno. lan 199

(3) (4)

Rjeenja koja sud donosi izvan roita saopavaju se strankama dostavom ovjerenog prepisa rjeenja. lan 200 (1) Rjeenje mora biti obrazloeno ako se njime odbija prijedlog stranke ili ako se njime rjeava o prijedlozima stranaka koji su meu sobom u opreci, a moe biti obrazloeno i u drugim sluajevima kad je to potrebno. Pismeni sastav rjeenja treba sadravati uvijek uvod i izreku, a obrazloenje samo ako prema stavu 1 ovog lana rjeenje mora biti obrazloeno. lan 201 Rjeenja o kaznama izreenim prema odredbama ovog zakona izvravaju se po slubenoj dunosti. lan 202 (1) (2) Odredbe lana 179, l. 190 do 195 i lana 197 stav 2 ovog zakona na odgovarajui nain e se primjenjivati i na rjeenja. Odredbe l. 184 do 186 i l. 188 i 189 ovog zakona na odgovarajui nain e se primjenjivati i na rjeenja iz lana 198 stav 2 ovog zakona.

(2)

11

II.

KONTROLNE LISTE

a) Presuda
Presudom sud odluuje o tubenom zahtjevu i sporednim traenjima. Izuzetak su parnice zbog smetanja posjeda gdje sud o tubenom zahtjevu odluuje rjeenjem. Rjeenjem sud odluuje: o svim drugim pitanjima (pitanja koja se odnose na upravljanje postupkom rukovoenjem na glavnoj raspravi) procesna rjeenja, o tubenom zahtjevu u parnici zbog smetanja posjeda, i o trokovima postupka. Jednom presudom sud odluuje: u sluaju vie tubenih zahtjeva, alternativnih ili kumulativnih, u sluaju spojenih parnica, u sluaju kada je podnesena protivtuba, o prigovoru prebijanja, o prethodnom pitanju, ako je sud o njemu odluivao kao o glavnom. Dospjelost inidbe do zakljuenja glavne rasprave je bitan uslov za donoenje kondemnatorne presude. Izuzetak su predmeti koji se odnose na izdravanje, najam ili zakupni odnos.

b) Presuda na osnovu priznanja

Presuda na osnovu priznanja se donosi kad tueni najkasnije do zakljuenja glavne rasprave prizna tubeni zahtjev, ako se radi o zahtjevu kojim stranke mogu raspolagati. Presuda se donosi bez daljnjeg raspravljanja. Ne trai se pristanak tuitelja. Priznanje tubenog zahtjeva se moe bez pristanka tuitelja opozvati do donoenja presude.

12

c) Presuda na osnovu odricanja

Presuda na osnovu odricanja se donosi ako se tuitelj najkasnije do zakljuenja glavne rasprave odrekne tubenog zahtjeva. Sud bez daljnjeg raspravljanja donosi presudu kojom odbija tubeni zahtjev. Ne trai se pristanak tuenog. Odricanje od tubenog zahtjeva se ne moe opozvati nakon donoenja presude.

d) Presuda zbog proputanja

Presudu zbog proputanja e sud donijeti kada: tubeni zahtjev nije oigledno neosnovan, a ne radi se o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati; tuitelj je predloio donoenje presude zbog proputanja, a tueni kome je tuba uredno dostavljena nije dostavio pismeni odgovor na tubu u zakonskom roku. Protiv presude zbog proputanja nije dozvoljena alba. Tueni moe podnijeti prijedlog za povrat u prijanje stanje. Blagovremeno podnesen prijedlog za povrat u prijanje stanje sprjeava da presuda zbog proputanja postane pravosnana.

e) Donoenje presude
Presuda se donosi i pismeni otpravak izrauje u roku od 30 dana od dana zakljuenja glavne rasprave. Sud obavjetava stranke o datumu donoenja presude: usmeno nakon zakljuenja rasprave, ili, ako stranka nije bila prisutna, obavjetava je dopisom. Obavijetene stranke preuzimaju presudu u zgradi suda, izuzev kada se presuda dostavlja strankama u skladu sa odredbama o dostavljanju sudskih pismena: na zahtjev stranke, u izuzetnim okolnostima,
13

 kada stranka nije bila uredno obavijetena o datumu donoenja presude, presuda zbog proputanja i presuda drugostepenog suda donesena bez rasprave, kada sud prekorai rok na donoenje i izradu presude. Rok za albu poinje tei prvog dana nakon donoenja presude.

f) Pisanje presude
Presuda se sastoji od UVODA, IZREKE i OBRAZLOENJA Uvod presude sadri: naziv suda, ime i prezime sudije, ime i prezime i prebivalite, odnosno boravite stranaka, njihovih zastupnika i punomonika, kratku oznaku predmeta spora i njegovu vrijednost, dan zakljuenja glavne rasprave, naznaku stranaka, njihovih zastupnika i punomonika koji su toj raspravi bili prisutni, i dan kad je presuda donesena. Izreka presude sadri: odluku o prihvatanju ili odbijanju pojednih zahtjeva koji se tiu glavne stvari i sporednih potraivanja (odluka o tubenom i protivtubenom zahtjevu), i odluku o postojanju ili nepostojanju trabine istaknute radi prebijanja (odluka o prigovoru prebijanja). U obrazloenju presude (koje pie sudija koji je presudu donio) se iznose: teze tuitelja i tuenog, odnosno injenice na kojima oni temelje svoje zahtjeve o kojima sud treba da odlui; dokazi koji su izvedeni; ocjena dokaza i injenice koje je sud utvrdio, pravni zakljuak koji je sud izveo, propisi na kojima je utemeljena presuda.
14

g) Ocjena dokaza
Sud e savjesno i briljivo ocijeniti svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno (slobodna ocjena dokaza). Svoju ocjenu dokaza sud e iznijeti u obrazloenju presude, pa e navesti koje je injenice ocijenio kao dokazane i na osnovu kojih dokaza. Nije potrebno iscrpno navoditi sadrinu pojedinih isprava ili iskaza. Dovoljno je iste ukratko i u bitnim takama navesti, i dati razloge zbog kojih je sud na osnovu tih isprava ili iskaza utvrdio odreenu injenicu. Prilikom ocjene dokaza sud formira svoj subjektivni stav prema odreenoj injenici, odnosno ocjenjuje da li je neka tvrdnja tana ili nije, i na tome temelji svoju odluku. U obrazloenju presude sud taj svoj stav, odnosno svoju ocjenu prezentira drugima, zbog ega ista treba biti potpuno jasna i razumljiva, a sud je duan u presudi ne samo navesti da je odreenu injenicu utvrdio nego i zato i na osnovu ega je istu ocijenio na odreeni nain. Ocjena dokaza se zavrava pravnim zakljukom suda, odnosno primjenom mjerodavne pravne norme na utvreno injenino stanje. Izlaganje pravne ocjene izvedenih dokaza je najvaniji dio presude, odnosno dio po kojem se najvie moe ocijeniti kvalitet i strunost sudije. Ovdje sudija u pismenoj formi iznosi svoje pravno rezonovanje, odnosno daje svoje razloge za odluku koju je donio. Ti razlozi moraju biti utemeljeni na poznavanju materijalnog prava. Stepen poznavanja i sposobnost primjene materijalnog prava je u direktnoj vezi sa kvalitetom presude kao pravnog akta. Poto je prvostepena presuda u praksi esto predmet pobijanja pravnim lijekovima i ispitivanja od strane viih sudskih instanci, njena odrivost i kvalitet, pod pretpostavkom pravilne primjene odredaba parninog postupka, najvie zavise od kvaliteta iznesenog obrazloenja. Ocjenjivati se moe samo ona odluka koja izraava stav, odnosno pravno miljenje; dobra presuda je uvijek argumentovana, pravno obrazloena, jasna i ubjedljiva.

15

h) Dopunska presuda
Dopunska presuda se donosi kad: je sud propustio da odlui o dijelu zahtjeva ili o svim zahtjevima o kojima se mora odluiti presudom, a koji su ve raspravljeni; presude) je stranka blagovremeno (u roku od 30 dana od prijema predloila da se presuda dopuni.

Ako je prijedlog za dopunu presude osnovan, sud nee ponovo otvarati glavnu raspravu nego e u roku od 8 dana donijeti dopunsku presudu. Ako je pored prijedloga za dopunu presude podnesena i alba, prvo e prvostepeni sud odluiti o prijedlogu za dopunu presude, a zatim e drugostepeni sud odluivati o albi. Ako se prvostepena presuda pobija albom samo zato to prvostepeni sud nije presudom odluio o svim zahtjevima stranaka koji su predmet parnice, alba e se smatrati prijedlogom stranke da se donese dopunska presuda.

i) Ispravljanje presude
Sud e u svako doba ispraviti oite pogreke u pisanju i raunanju, kao i nedostatke u obliku presude i nesaglasnost prepisa presude sa izvornikom. O ispravljanju presude sud moe odluiti bez sasluanja stranaka. Sud donosi rjeenje kojim vri ispravljanje presude, koje se unosi na kraju izvornika presude i iji se prepis dostavlja strankama. Ispravljeni prepis presude zamjenjuje prijanji prepis, a rok za podnoenje pravnog lijeka u pogledu ispravljenog dijela presude tee od dana dostavljanja ispravljenog prepisa presude.
16

j) Pravomonost presude
Pravomona je presuda koja se vie ne moe pobijati albom. Prvostepena presuda postaje pravosnana: kada je drugostepeni sud donio odluku da se alba odbija, kada nijedna stranka nije izjavila albu (istekom roka za podnoenje albe), kada se u albenom roku stranke odreknu prava na albu (sa danom odricanja), kada stranka odustane od podnesene albe (sa danom donoenja odluke o odbacivanju albe kao nedoputene). Drugostepena presuda postaje pravomona sa danom donoenja. Pravomono presuena stvar je smetnja za voenje novog postupka, zbog ega se nova tuba u sluaju presuene stvari odbacuje. Na postojanje presuene stvari sud pazi po slubenoj dunosti.

k) Rjeenja
Rjeenja donesena na roitu sudija objavljuje, a ona koja su donesena van roita saoptavaju se strankama dostavljanjem ovjerenog prepisa. Rjeenje koje je na roitu objavljeno dostavie se strankama u ovjerenom prepisu samo ako je protiv toga rjeenja doputena posebna alba, ili ako se na osnovu tog rjeenja moe odmah traiti izvrenje, ili ako to zahtijeva upravljanje parnicom. Pismeno izraeno rjeenje treba sadravati uvod i izreku, a obrazloenje samo u sluaju odreenom zakonom. Rjeenje mora biti obrazloeno: ako se njime odbija prijedlog stranke, ili ako se njime rjeava o prijedlozima stranaka koji su meu sobom u opreci, a moe biti obrazloeno i u drugim sluajevima kad je to potrebno. Sud je vezan za svoja rjeenja, osim u sluaju rjeenja koja se odnose na upravljanje parnicom, ili ako je Zakonom o parninom postupku drugaije odreeno.

17

III. PRAKTINI PRIMJERI

a) Presuda na osnovu priznanja

BOSNA I HERCEGOVINA FBiH/RS (KANTON) (OKRUG) OPINSKI/OPTINSKI/OKRUNI SUD U ______ BROJ: Opinski/Optinski/Osnovni sud u _________, i to sudija ________________, u pravnoj stvari tuitelja _______________________________ protiv tuenog ______________________ radi duga, v.sp. 1.535,37 KM, nakon zakljuene glavne rasprave dana _________, donio je

PRESUDU - na osnovu priznanja Tueni je duan tuitelju isplatiti dug u iznosu od 1.535,37 KM sa zakonskom zateznom kamatom po stopi utvrenoj Zakonom o visini stope zatezne kamate i to: - - na iznos od 12,37 KM poev od 31.01.2004. godine, pa do isplate i na iznos od 1.523,00 KM poev od 08.11.2003. godine, pa do isplate,

kao i nadoknaditi mu trokove parninog postupka u iznosu od 92,10 KM, sve u roku od 15 dana od dana prijema presude. O b r a z l o e nj e Tuitelj je dana 19.10.2004. godine podnio sudu tubu protiv tuenog radi isplate duga od 1.535,37 KM na ime neizmirenih obaveza iz ugovora broj 02-U-DD-119/03 od 16.10.2003. godine. Na roitu za glavnu raspravu dana ___________tueni je priznao tubeni
18

zahtjev, pa je bez daljnjeg raspravljanja donesena presuda kojom se tubeni zahtjev usvaja (lan 180 ZPP-a). Odluka o trokovima je donesena na osnovu odredbe lana 386 stav 1 i l. 387 st. 1 ZPP-a, a isti se sastoje od trokova sudske takse na tubu u iznosu od 61,40 KM i sudske takse na presudu u iznosu od 30,70 KM, to sve ukupno iznosi 92,10 KM.

Sudija POUKA: Protiv ove presude dozvoljena je alba Kantonalnom sudu u Sarajevu u roku od 15 dana od dana prijema iste. alba se podnosi putem ovog suda u dva primjerka. Presuda na osnovu priznanja se moe pobijati zbog povrede odredaba parninog postupka ili zbog toga to je izjava o priznanju data u zabludi ili pod uticajem prisile ili prevare.

b) Presuda po osnovu odricanja

BOSNA I HERCEGOVINA FBiH/RS KANTON/OKRUG OPINSKI/OPTINSKI/OSNOVNI SUD U _________ BROJ: Opinski/Optinski/Osnovni sud u ________, i to sudija ________________, u pravnoj stvari tuitelja _______________________________ protiv tuenog ______________________ radi duga, v.sp. 10.500,00 KM, nakon zakljuene glavne rasprave dana _________, donio je

PRESUDU - na osnovu odricanja -

19

Odbija se tuitelj sa tubenim zahtjevom, koji glasi: Tueni je duan platiti tuitelju iznos od 10.500,00 KM, sa zakonskom zateznom kamatom od 14.05.2003. godine do isplate i nadoknaditi mu trokove parninog postupka u roku od 30 dana. O b r a z l o e nj e Tuitelj je dana 12.12.2005. godine podnio sudu tubu protiv tuenog radi isplate duga od 10.500,00 KM na ime neplaene zakupnine. Na roitu za glavnu raspravu dana ___________tuitelj se odrekao tubenog zahtjeva, pa je bez daljnjeg raspravljanja donesena presuda kojom se tubeni zahtjev odbija (lan 181 ZPP-a).

Sudija

POUKA: Protiv ove presude dozvoljena je alba Kantonalnom sudu u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema iste. alba se podnosi putem ovog suda u dva primjerka. Presuda na osnovu odricanja se moe pobijati zbog povrede odredaba parninog postupka ili zbog toga to je izjava o priznanju data u zabludi ili pod uticajem prisile ili prevare.

c) Presuda zbog proputanja

BOSNA I HERCEGOVINA FBiH/RS KANTON/OKRUG OPINSKI/OPTNSKI/OSNOVNI SUD U ________ BROJ: Opinski/Optinski/Osnovni sud u Sarajevu i to sudija _________________, u pravnoj stvari tuitelja ________________________, protiv tuenog
20

_______________________, radi duga, v.sp. 21.936,75 KM, van roita, dana _____________, donio je PRESUDU - zbog proputanja Obavezuje se tueni da tuitelju isplati dug u iznosu od 21.936,75 KM, sa zakonskom zateznom kamatom po stopi utvrenoj Zakonom o visini stope zatezne kamate i to: - - - - na iznos od 6.600,00 KM od 24.04.2005. godine, pa do isplate, na iznos od 4.294,29 KM od 04.05.2004. godine, pa do isplate, na iznos od 6.134,70 KM od 08.06.2004. godine, pa do isplate, na iznos od 4.907,76 KM od 06.07.2004. godine, pa do isplate,

kao i da mu nadoknadi trokove postupka u iznosu 987,15 KM, sve u roku od 30 dana od dana prijema presude. O b r a z l o e nj e Tuitelj je dana 04.10.2004. godine tubom pokrenuo postupak protiv tuenog radi isplate duga od 21.936,75 KM, nastalog zbog neplaenih rauna za izvrene marketing usluge. Tuenom je dana 14.12.2004. godine dostavljena tuba sa prilozima na odgovor u roku od 30 dana od dana prijema, uz dopis ovog suda sa poukom tuenom o obavezi iz lana 70 stav 1 ZPP-a FBiH/RS. Kako tueni, kojem je uredno dostavljena tuba, nije u zakonskom roku sudu dostavio pismeni odgovor na tubu, a tuitelj je predloio donoenje presude zbog proputanja, to je sud na osnovu lana 182 stav1 ZPP-a FBiH/ RS, odluio kao u izreci. Odluku o trokovima sud je donio na osnovu l. 386 stav 1 i l. 387 st. 1 ZPP-a, a isti se sastoje od trokova sudske takse na tubu u iznosu od 658,10 KM i sudske takse na presudu u iznosu od 329,05 KM, to sve ukupno iznosi 987,15 KM. Sudija

POUKA: Protiv ove presude nije doputena alba, ali tueni moe podnijeti prijedlog za povrat u prijanje stanje (lan 183 stav 1 ZPP-a). Prijedlog se podnosi ovom sudu u roku od 8 dana, raunajui od dana kada je prestao razlog koji je uzrokovao proputanje, a ako je
21

stranka tek kasnije saznala za proputanje od dana kad je za to saznala. Nakon proteka 60 dana od dana proputanja ne moe se traiti povrat u prijanje stanje.

d) Obavijest o donoenju presude

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OPINSKI SUD U Broj: Sarajevo, FOND PIOBiH SARAJEVO Kod ovog suda u toku je postupak u pravnoj stvari tuitelja JP ELEKTROPRIVREDA BiH ELEKTRODISTRIBUCIJA Sarajevo protiv vas kao tuenog, radi isplate duga. Obavjetavamo vas da e presuda u ovoj pravnoj stvari biti donesena dana PETAK, 14.10.2005. godine, kada istu moete preuzeti u pisarnici Privrednog odjeljenja suda (soba br. 125/I). Rok za albu poinje tei prvog dana nakon donoenja presude. Su d i j a

e) Primjer presude
BOSNA I HERCEGOVINA FBiH/RS KANTON/OKRUG OPINSKI/OPTINSKI/OSNOVNI SUD U_______________ Broj: ___________ __________, _______________. godine Opinski/Optinski/Osnovni sud u ______ i to sudija__________, u pravnoj stvari tuitelja-protivtuenog_________________________, koga zastupa punomonik __________, advokat iz_____________, protiv tuenog22

protivtuitelja _____________________, koga zastupa punomonik _______________________, advokat iz_____________, radi isplate, v.ps. po tubi 8.447,43 KM, po protivtubi 11.269,00 KM, nakon to je glavna rasprava zakljuena dana ___________ godine u prisutnosti zakonskih zastupnika i punomonika parninih stranaka, dana ______ godine, donio je PRESUDU U cijelosti se usvaja tubeni zahtjev tuitelja, koji glasi: Tueni se obavezuje isplatiti tuitelju iznos od 8.447,43 KM zajedno sa zakonskom zateznom kamatom na navedeni iznos poev od 14.01.1999. godine, pa do isplate, u roku od 30 dana pod prijetnjom izvrenja. Usvaja se dio zahtjeva protivtube, koji glasi: Tuitelj-protivtueni je duan tuenom-protivtuitelju na ime zastupnike provizije od 3% po ugovoru o zastupanju isplatiti iznos od 6.586,36 KM sa zakonskom zateznom kamatom, i to: - na iznos od 487,89 KM poev od 31.12.1996. godine, pa do isplate, - na iznos od 5.300,56 KM poev od 31.12.1997. godine, pa do isplate, - na iznos od 797,91 KM poev od 31.12.1998. godine pa do isplate, sve u roku od 30 dana pod prijetnjom izvrenja. Za iznos od 875,07 KM protivtuba se odbija. Za iznos od 3.807,57 KM protivtuba se odbacuje. Svaka stranka snosi svoje trokove postupka. O b r a z l o e nj e Tuitelj je dana 24.01.2000. godine sudu podnio tubu protiv tuenog radi isplate duga od 40.512,00 DEM. U tubi je navedeno da je tuitelj tuenom isporuio robu, te mu ispostavio fakture broj 237 od 28.10.1997. godine i 374 od 27.10.1998. godine. Tueni je dana 22.10.1998. godine uplatio tuitelju iznos od 30.000,00 KM po osnovu ovog duga, a ostao mu je duan isplatiti iznos od 40.512,00 KM sa pripadajuim zakonskim zateznim kamatama poev od dospijea pojedinanih potraivanja, pa do isplate, zbog ega je tuitelj predloio da sud provede postupak i donese presudu kojom e obavezati tuenog da tuitelju plati predmetni dug.
23

U odgovoru na tubu tueni je uinio nespornom visinu tubenog zahtjeva, ali je istakao da datum dospijea potraivanja nije tano naznaen, s obzirom na to da su stranke ugovorile rok plaanja od 75 dana od dana preuzimanja robe, a ne od dana izdavanja rauna. Tueni je dalje naveo da on sa tuiteljem posluje od 1976. godine i da ima pravo na proviziju od 3% od prodate robe, koja mu nikada nije isplaena. Tueni je u toku postupka podnio protivtubu. Prema navodima protivtube, tuitelj duguje tuenom po osnovu zakljuenog ugovora o zastupanju od 10.02.1995. godine proviziju od 3% od netto naplaene realizacije koja se izvri u roku plaanja koji je ugovoren izmeu opunomoenika i kupca, shodno odredbi lana 4 Ugovora o zastupanju. Tueni tvrdi da mu tuitelj po ovom osnovu, tj. na ime zastupnike provizije po raunima koji se odnose na 1995, 1996. i 1997. godinu duguje iznos od 9.619,40 KM, te je traio da sud donese presudu kojom e obavezati tuitelja-protivtuenog, da tuenom-protivtuitelju isplati taj iznos sa pripadajuom zateznom kamatom i trokovima parninog postupka. Tueni je u protivtubi predloio i da sud odbije tuitelja sa tubenim zahtjevom u cijelosti, iz razloga to je tueni u meuvremenu izmirio svoje obaveze prema tuitelju za isporuenu robu, pa je tubeni zahtjev tuitelja neosnovan. U svom izjanjenju na protivtubu tuitelj je smanjio svoj tubeni zahtjev. U pogledu navoda protivtube, tuitelj je naveo da je potraivanje tuenog zastarjelo, te je osporio osnovanost zahtjeva protivtube iz razloga to veina rauna za koje tueni trai isplatu provizije nije plaena u roku. U podnesku od 30.11.2000. godine tuitelj je priznao tuenom pravo na isplatu provizije za 1996. godinu u iznosu od 1.133,02 KM. Tuitelj je svoj tubeni zahtjev konano precizirao na glavnoj raspravi, kada je predloio da sud donese presudu kojom e se tueni obavezati da tuitelju isplati iznos od 8.447,43 KM, sa zakonskom zateznom kamatom poev od 14.01.1999. godine, pa do isplate, uz naknadu trokova postupka. Tuitelj je prihvatio nalaz vjetaka finansijske struke___________, koja je utvrdila da tuitelj od tuenog potrauje iznos od 12.255,00 KM po raunu 374 od 30.10.1998. godine, kao i dio nalaza koji se odnosi na protivtubu, odnosno obraun provizije po realizaciji i rokovima naznaenim na raunima tuitelja u visini od 3.807,57 KM, i na osnovu toga je precizirao svoj zahtjev. Tueni je precizirao zahtjev protivtube i predloio je da sud obavee tuiteljaprotivtuenog da tuenom-protivtuitelju na ime zastupnike provizije od 3% po ugovoru o zastupanju isplati iznos od 11.269,00 KM, sa zakonskom zateznom kamatom prema dospijeu pojedinanih potraivanja, pa do isplate, uz naknadu trokova postupka. Tubeni zahtjev i zahtjev protivtube su osporeni.
24

U dokaznom postupku punomonici parninih stranaka su izveli sljedee dokaze: itanjem fakture broj 237 od 28.10.1997. godine, izvozne carinske deklaracije broj 25269, fakture broj 374 od 27.10.1998. godine, izvozne carinske deklaracije broj 5829, itanjem Ugovora o zastupanju zakljuenog izmeu _______ i __________dana __________godine u__________, aneksa tog ugovora od 13.01.1992. godine, te ugovora o zastupanju od 10.02.1995. godine, finansijskog izvoda iz poslovnih knjiga tuenog obrauna sa specifikacijom tuenog, sa obraunskom listom poreza na promet od 04.11.1998. godine, otpremnice broj 136/98 i 137/98 od 04.11.1998. godine, zapisnika peditera broj 355/98 od 03.11.1998. godine, zapisnika tuenog o manjku robe od 04.11.1998. godine i naloga tuenog za plaanje u inostranstvu u korist tuitelja od 24.08.2000. godine, te sasluanjem zakonskih zastupnika parninih stranaka i vjetaenjem koje je izvrila____________, stalni sudski vjetak finansijske struke. Nakon briljive i savjesne ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na osnovu injenica koje meu strankama nisu sporne, odnosno na osnovu rezultata cjelokupnog postupka, sud je utvrdio slijedee: U odnosu na tubeni zahtjev, sud je utvrdio: Uvidom u raun br. 237 od 28.10.1997. godine sud je utvrdio da je ovaj raun tuitelj ispostavio tuenom za isporuenu robu u vrijednosti 42.255,00 KM, sa navedenim rokom plaanja od 75 dana od preuzimanja robe, uz napomenu da je roba namijenjena daljnjoj prodaji prema ugovoru. Uvidom u raun broj 374 od 27.10.1998. godine utvreno je da se isti odnosi na isporuku robe u vrijednosti 28.247,00 KM, uz isti rok plaanja i napomenu. Nije sporno da je tuitelj tuenom isporuio robu, a isto proizlazi iz dostavljenih izvoznih carinskih deklaracija. Potraivanje tuitelja po ovim raunima tueni nije osporio. Meu strankama nije sporno da je tueni na ime predmetnog duga isplatio tuitelju ukupno 56.597,00 DEM. Visinu preostalog potraivanja utvrivao je vjetak finansijske struke. Uvidom u raune, kao i na osnovu nalaza vjetaka finansijske struke koji u tom dijelu ni jedna strana nije osporila, sud je utvrdio da postoji potraivanje tuitelja po raunu 374 od 30.10.1998. godine u iznosu od 12.255,00 KM koje je dospjelo za plaanje dana 14.01.1999. godine. Vjetak je, naime, na osnovu pregleda dokumentacije utvrdio da je tueni vrio plaanja tuitelju, zbog ega je njegov ukupni dug smanjen, kao i da je realizaciju po raunu 374 od 30.20.2998. godine potrebno umanjiti za iznos od 1.660,00 KM jer je utvreno da se taj iznos odnosi na robu koja tuenom nije isporuena, odnosno utvren je manjak u tom iznosu. Prihvatanjem nalaza vjetaka u odnosu na
25

tubeni zahtjev tuitelja kao strunog i objektivnog od strane suda i stranaka, tuitelj je u cijelosti dokazao svoje potraivanje prema tuenom. U odnosu na zahtjev protivtube, sud je utvrdio slijedee: Uvidom u ugovore o zastupanju sud je utvrdio da su tuitelj i tueni u poslovnim odnosima od 1991. godine, kada je zakljuen ugovor o zastupanju izmeu tuitelja kao opunomoenika i tuenog kao zastupnika. Na konkretni sporni odnos se primjenjuju odredbe ugovora o zastupanju od 10.02.1995. godine. Ovaj ugovor nije sporan. Odredbom l. 4 ugovora stranke su utvrdile da za izvrenu prodaju robe zastupniku pripada provizija od 3% od netto naplaene realizacije koja se naplati u roku plaanja ugovorenom izmeu opunomoenika i kupca. Odredbom l. 7 Ugovora zastupnik (tueni) je ovlaten samostalno vriti dogovaranje kupoprodajnih odnosa sa kupcima i iste prezentirati opunomoitelju na potpis. Uvidom u raune tuitelja koji se nalaze u sudskom spisu sud je utvrdio da se isti odnose na predmetni ugovor jer je na raunima naznaeno da je isporuena roba namijenjena za dalju prodaju prema ugovoru. Kako stranke u toku postupka nisu prezentirale nikakav drugi ugovor, sud je ocijenio da je isporuka robe vrena po osnovu tog ugovora, a ne po osnovu ugovora o prodaji. Nadalje, tuitelj nije osporio ugovor o zastupanju, niti svoje obaveze iz tog ugovora, jer je priznao pravo tuenom na proviziju za realizaciju po raunima koji su tuitelju plaeni na vrijeme, odnosno u roku naznaenom na njegovim raunima. Dakle, tuitelj i sam prihvata da je njegov obligacionopravni odnos sa tuenim baziran na tom ugovoru. Iz tih razloga sud ne prihvata tvrdnje tuitelja da je on smatrao tuenog kupcem robe, jer te tvrdnje nemaju osnova u predmetnom ugovoru, a u suprotnosti su sa drugim izvedenim dokazima, kao to su rauni tuitelja, njegovo djelimino nesporenje tuenom prava na provizuju, te iskaz zakonskog zastupnika tuenog a sasluanog u svojstvu parnine stranke. Naime, uvidom u ugovor, koji nikada nije osporen niti raskinut, utvreno je da se radi o ugovoru o zastupanju, da su utvrena prava i obaveze stranaka, te posebno pravo tuenog na proviziju. Tuenom je dato ovlatenje da samostalno vri dogovaranje kupoprodajnih odnosa sa kupcima i iste prezentira tuitelju. Nesporno je da je po osnovu ovog ugovora tueni plaao svoje obaveze prema tuitelju, to je utvrdio vjetak, i to nije ni sporno. Iako je zakonski zastupnik tuitelja _______________u svom iskazu tvrdila da je tueni za tuitelja bio kupac njegove robe i da je rok plaanja za isporuenu robu odreivao tuitelj u svojim raunima, po ocjeni suda ta tvrdnja se ne moe potvrditi niti jednim izvedenim dokazom. Naime, u ugovoru jasno stoji da e se rok plaanja ugovarati izmeu opunomoenika i kupca, zbog ega odreivanje roka od strane tuitelja na njegovim raunima kojim on poziva tuenog na plaanje, nije u skladu sa ugovorom jer se ne radi o ugovorenom roku. Nadalje, ako je zastupnik ovlaten da vri dogovaranje kupoprodajnih
26

odnosa sa kupcima, onda je sasvim jasno da je tueni zastupnik, a ne kupac robe, to je naznaeno i na raunima koji su njemu ispostavljeni, a da su kupci trea lica koja kupuju predmetnu robu. S tim je u skladu i iskaz zakonskog zastupnika tuenog, koji je za razliku od zakonskog zastupnika tuitelja bio potpisnik predmetnih ugovora i po ijoj su se izjavi raniji zastupnik tuitelja i on lino usmeno dogovorili da e se provizija obraunavati kad se roba proda krajnjem kupcu. Po izjavi zastupnika tuenog, on je robu davao na povjerenje jer se radilo o kupcima sa kojima je i ranije poslovao i koji su u poslijeratnom periodu uglavnom bili bez obrtnih sredstava, a sa tuiteljem je dogovorio plaanje rauna nakon naplate od krajnjeg kupca. Ovakav iskaz zastupnika tuenog je u loginoj vezi sa tekstom zakljuenog ugovora kojim je zastupnik ovlaten da dogovara kupoprodajne odnose sa kupcima, i sa injenicom da u postupku tuitelj nije dokazao da su rokovi bili ugovoreni, nego je utvreno da je rokove odreivao tuitelj u svojim raunima koje je ispostavljao tuenom. Kako zakonski zastupnik tuitelja nije bio neposredni uesnik dogovora niti potpisnik ugovora sa tuenim, to je sud u pogledu uslova plaanja povjerovao iskazu tuenog. Isti je bio potpisnik ugovora, nakon to je due vrijeme bio u radnom odnosu kod tuenog kao njegov trgovaki zastupnik, a njegov iskaz se u cijelosti moe dovesti u vezu sa odredbama ugovora i drugim dokazima. Iz rezultata dokaznog postupka sud je utvrdio da su tuitelj i tueni bili u ugovornom odnosu iz zakljuenog ugovora o trgovinskom zastupanju, a ne ugovora o prodaji robe, te da je tim ugovorom tueni bio ovlaten da sa kupcima dogovara uslove kupoprodaje. Rokovi koje je na raunima naznaio tuitelj odnose se na plaanje obaveza tuenog i sa padanjem u docnju za tuenog nastaje obaveza plaanja zatezne kamate. Odredbe o proviziji odnose se na pravo tuenog na ugovorenu zaradu za zastupanje u utvrenoj visini. U momentu kada je tueni doznaio sredstva tuitelju dolo je do realizacije ugovora i od tog momenta tueni ima pravo na proviziju ukoliko je ista naplaena u roku plaanja ugovorenom izmeu tuitelja i kupca. Kako nije sporno da je tueni bio zastupnik tuitelja niti da je realizacija naplaena, a nema dokaza da je tuitelj ugovarao sa kupcima rokove plaanja, to je za sud u cijelosti prihvatljiv iskaz zastupnika tuenog, prema kojem je on te rokove po ovlatenju tuitelja ugovarao sa kupcima, a nakon isplate vrio je plaanja tuitelju. Tako se deavalo da su neki rauni plaeni i prije nego je raun dospio za plaanje, a neki sa zakanjenjem. Iz gore navedenih razloga sud je ocijenio zahtjev tuenog kao protivtuitelja za isplatu zastupnike provizije po osnovu predmetnog ugovora kao osnovan. Na osnovu nalaza vjetaka finansijske struke, sud je u pogledu visine tog zahtjeva utvrdio slijedee: Vjetak je u svom nalazu prije svega utvrdila visinu potraivanja tuitelja po
27

osnovu predmetnih rauna uzimajui u obzir uplate koje tueni izvrio, te je utvreno potraivanje dijela po raunu br. 374 od 30.10.1998. godine. Zatim je dat nalaz u dvije varijante, i to zavisno od toga da li je obraun provizije vren na osnovu rokova plaanja naznaenih na raunima tuitelja ili po osnovu ugovora u kojem rok plaanja nije ugovoren, uz konstataciju vjetaka da u dostavljenoj dokumentaciji nema dokumenta na osnovu koga se moe tano utvrditi koji je rok plaanja ugovoren izmeu opunomoenika i kupca. Prema prvoj varijanti, vjetak je obraunao proviziju u visini od 3.807,57 KM prema rokovima plaanja navedenim u raunima tuitelja uzimajui u obzir samo tu realizaciju, i kada se izvri prebijanje meusobnih dugovanja i potraivanja, tuitelj potrauje od tuenog 8.447,43 KM. Ovakav nalaz je prihvatio tuitelj i na osnovu istog precizirao svoj tubeni zahtjev. U drugom sluaju, obraunata je provizija na ukupnu realizaciju, bez obzira na rok plaanja oznaen na raunima koje je tuitelj ispostavio tuenom, jer rok plaanja nije ugovoren, pa je utvren iznos po osnovu obraunate provizije od 11.269,00 KM, te bi nakon kompenzacije sa utvrenim potraivanjem tuitelja od 12.255,00 KM, potraivanje tuitelja iznosilo 986,00 KM. Ovu varijantu je prihvatio tueni i na osnovu iste precizirao svoj tubeni zahtjev. Istu varijantu obrauna prihvata i sud jer je data u skladu sa ugovorom stranaka i tumaenjem tog ugovora od strane suda kako je gore izloeno. Na taj nain je utvrena visina provizije od 11.269,00 KM a ista se odnosi na 1995. god., 1996. god. 1997. god. i 1998. godinu. S obzirom na istaknuti prigovor zastare potraivanja, sud je utvrdio slijedee: Kako je tueni protivtubu podnio sudu dana 15.06.2000. godine, prigovor zastare potraivanja koji je istakao tuitelj je djelimino osnovan. Naime, isti je osnovan za potraivanje provizije za 1995. godinu u visini od 875,07 KM koje je dospjelo za plaanje 31.12.1995. godine zbog isteka opeg roka zastare od pet godina propisanog odredbom l. 371 Zakona o obligacionim odnosima. Potraivanje tuenog po osnovu provizije koje nije zastarjelo i koje je osnovano iznosi 10.393,93 KM, to je sud utvrdio na osnovu nalaza vjetaka finansijske struke. Na osnovu rezultata provedenog postupka, sud je svoju odluku donio kao u izreci iz slijedeih razloga: Kako tuitelj trai isplatu duga po osnovu neplaenog rauna za isporuenu robu, sud je s obzirom na injenino stanje utvrdio da je tuitelj kao ugovorna strana svoje obaveze iz zakljuenog ugovora u cijelosti ispunio, zbog ega je osnovan njegov zahtjev prema tuenom kao drugoj ugovornoj strani da ispuni svoje obaveze, pa su primijenjene odredbe l. 17 i 124 ZOO u vezi sa odredbama ugovora o zastupanju od 10.02.1995. godine, i u pogledu tubenog
28

zahtjeva je odlueno kao u izreci. Kako je u postupku utvreno da je zahtjev protivtube osnovan u visini od 10.393,93 KM, a tuitelj je svoj tubeni zahtjev smanjio za iznos neosporenog potraivanja tuenog po osnovu provizije od 3.807,57 KM, to je za taj iznos trebalo umanjiti potraivanje tuenog u protivtubi, jer je o istom odlueno prilikom odluivanja o tubenom zahtjevu tuitelja. Dakle, sud je utvrdio da je osnovan zahtjev protivtube u iznosu od 6.586,36 KM, pa je na osnovu odredbi l. 17 124 ZOO u vezi sa odredbom l. 790 ZOO i odredbom l. 4 Ugovora o zastupanju odluio kao u izreci, odnosno odbacio je viak zahtjeva jer je o istom ve odlueno. Odluku o trokovima, sud je donio na osnovu odredaba l. 386 stav 2 ZPP-a. Sudija

POUKA: Protiv ove presude dozvoljena je alba Kantonalnom sudu u Sarajevu u roku od 30 dana od dana donoenja iste. alba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranu.

f) Dopunska presuda
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BIH KANTON SARAJEVO OPINSKI SUD SARAJEVO Broj: ___________ Sarajevo, _______________ Opinski sud u Sarajevu, i to sudija __________ u pravnoj stvari tuitelja _________________________ koga zastupa punomonik __________, advokat iz Sarajeva, protiv tuenog ________ radi naknade tete, v.sp. 10.100,00 KM, bez ponovnog otvaranja glavne rasprave, odluujui o prijedlogu tuitelja za dopunu presude tog suda broj ________ od_______ dana _______ donio je

29

DOPUNSKU PRESUDU Nalae se tuenom da tuitelju plati i iznos od 100,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom od 26.08.2006. godine do isplate, sve u roku od 30 dana. O b r a z l o e nj e Presudom ovog suda broj ____ od ______ je naloeno tuenom da plati tuitelju 7.000,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom od 26.08.2006. godine do isplate, te parnine trokove u iznosu od 1.200,00 KM. Preostali dio tubenog zahtjeva u iznosu od 3.000,00 KM je odbijen. Navedenom presudom je odlueno o zahtjevu tuitelja za naknadu nematerijalne tete u iznosu od 10.000,00 KM, a oitom omakom je proputeno odluiti o zahtjevu za naknadu materijalne tete u iznosu od 100,00 KM. Tuitelj je blagovremeno predloio da sud dopuni presudu tako da se odlui i o zahtjevu za naknadu materijalne tete, koja se odnosi na trokove lepanja vozila od mjesta saobraajne nezgode do prvog ovlatenog servisa. Prijedlog je osnovan. Utvrena je iskljuiva odgovornost tuenog za nastalu tetu, jer je pravosnanom presudom, koja je donesena u krivinom postupku koji je voen protiv okrivljenog (u ovom postupku tuenog) __________ pred Opinskim sudom u Sarajevu pod brojem __________, tueni oglaen krivim za krivino djelo __________i izreena mu je novana kazna u iznosu od _______. Uvidom u priznanicu leper d.o.o. Sarajevo br. 7/05 od_7.2.2005. godine je utvreno da je tuitelj ovom preduzeu platio iznos od 100,00 KM za izvrenu uslugu prevoza. Tubeni zahtjev je osnovan, jer je tueni tuitelju uzrokovao tetu, zbog ega mu je istu duan nadoknaditi po osnovu odredbe l. 154 ZOO, pa je isti valjalo prihvatiti i odluiti kao u izreci ove presude. Budui da je zahtjev u pogledu kojeg se traila dopuna presude dovoljno raspravljen, ova presuda je donesena bez ponovnog otvaranja glavne rasprave (l. 192 i 193 ZPP-a).
30

Sudija

POUKA: Protiv ovog rjeenja je dozvoljena alba Kantonalnom sudu u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema istog. alba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranu.

g) Ispravka presude
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OPINSKI SUD U SARAJEVU BROJ: Sarajevo, Opinski sud u Sarajevu, i to sudija ___________, u pravnoj stvari tuitelja ___________ protiv tuenog _________________ radi isplate, v.sp. 8.371,98 KM, van roita, dana 04.08.2006. godine, donio je R J E E NJ E Ispravlja se presuda zbog proputanja ovog suda broj Ps-905/05 od 19.05.2006. godine tako to u izreci presude iza rijei tueni umjesto _______________ treba da stoji ___________, a iza rijei tuitelju umjesto ___________ treba da stoji _______________. O b r a z l o e nj e

U presudi ovog suda broj __________ od 19.05.2006. godine, dolo je do greke prilikom pisanja naziva stranaka u izreci, pa je sud na osnovu odredbe lana 195 ZPP-a rijeio kao u izreci. Su d i j a POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Kantonalnom sudu u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema istog. alba se podnosi putem ovog suda u dva primjerka.
31

POGLAVLJE XIV ALBE (SAMO POSTUPAK PRVOSTEPENOG SUDA)

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ............................................... 3 Zakon o parninom postupku ....................................................................... 3 II. KONTROLNA LISTA ............................................................................. 8 III PRAKTINI PRIMJERI ........................................................................ 8 a) Rjeenje kojim se alba odbacuje kao neblagovremena ........................... 8 b) Rjeenje kojim se alba odbacuje kao nedozvoljena .............................. 12 d) Rjeenje kojim se alitelj poziva da dopuni ili ispravi albu ................. 13

POGLAVLJE XIV ALBE (SAMO POSTUPAK PRVOSTEPENOG SUDA)

POSTUPAK PO REDOVNIM PRAVNIM LIJEKOVIMA - Postupanje prvostepenog suda po albi -

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Zakon o parninom postupku
Zakonske odredbe koje reguliu materiju vezanu za redovne pravne lijekove i postupanje prvostepenog suda su odredbe lanova 203 215 i lanovi 233, 234 i 236 i lan 325 stav 8 ZPP-a RS. lan 203 Protiv presude donijete u prvom stepenu stranke mogu izjaviti albu u roku od 30 dana od dana donoenja presude, odnosno, ako se presuda dostavlja u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavljanju, 30 dana nakon dostavljanja prepisa presude, ako u ovom zakonu nije odreen rok. U mjeninim i ekovnim sporovima ovaj rok je 15 dana. Blagovremeno izjavljena alba spreava da presuda postane pravosnana u dijelu koji se pobija albom. lan 204 Stranka se moe odrei prava na albu od trenutka prijema presude. Do donoenja odluke drugostepenog suda stranka moe odustati od ve izjavljene albe. Odricanje ili odustanak od albe ne moe se opozvati.

lan 205 alba mora da sadri: 1) oznaenje presude protiv koje se izjavljuje alba, 2) izjavu da se presuda pobija u cjelini ili u odreenom dijelu, 3) razlog albe, 4) potpis podnosioca albe. lan 206 Ako alba ne sadri podatke iz lana 205 ovog zakona (nepotpuna alba), prvostepeni sud e rjeenjem, protiv koga nije dozvoljena alba, pozvati alioca da u roku od 8 dana dopuni ili ispravi albu. Ako alilac u roku iz stava prvog ovog lana ne postupi po traenju suda, sud e rjeenjem odbaciti albu kao nepotpunu. lan 207 U albi se ne mogu iznositi nove injenice i predlagati novi dokazi, osim ako alilac prui dokaze da ih bez svoje krivice nije mogao iznijeti, odnosno predloiti do zakljuenja glavne rasprave. Pozivajui se na nove injenice, alilac je duan navesti dokaze kojima bi se te injenice utvrdile, a predlaui nove dokaze, duan je navesti injenice koje tim dokazima treba utvrditi. Prigovor zastare i prigovor radi prebijanja koji nisu iznijeti pred prvostepenim sudom ne mogu se iznositi u albi. Ako su usljed iznoenja novih injenica i predlaganja novih dokaza prouzrokovani trokovi u postupku povodom albe, ove trokove e nezavisno od ishoda spora snositi ona stranka koja je iznijela nove injenice, odnosno predloila nove dokaze. lan 208 Presuda se moe pobijati: 1) zbog povreda odredaba parninog postupka, 2) zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja, 3) zbog pogrene primjene materijalnog prava. Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja mogu se pobijati
4

zbog povrede odredaba parninog postupka ili zbog toga to je izjava o priznanju, odnosno o odricanju data u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare. lan 209 Povreda odredaba parninog postupka postoji ako sud u toku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo od uticaja na donoenje zakonite i pravilne presude. lan 210 Pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje postoji kada je sud neku odlunu injenicu pogreno utvrdio, odnosno kada je nije utvrdio. Nepotpuno utvreno injenino stanje postoji i kada na to ukazuju nove injenice ili novi dokazi. lan 211 Pogrena primjena materijalnog prava postoji kada sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebalo da primijeni ili kada takvu odredbu nije pravilno primijenio. lan 212 alba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu. lan 213 Neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu albu odbacie rjeenjem prvostepeni sud bez odravanja roita. alba je neblagovremena ako je izjavljena poslije isteka zakonskog roka za njeno podnoenje. alba je nedozvoljena ako je albu izjavilo lice koje nije ovlateno za podnoenje albe, ili lice koje se odreklo ili je odustalo od albe ili ako lice koje je izjavilo albu nema pravnog interesa za podnoenje albe.

lan 214 Primjerak blagovremene, potpune i dozvoljene albe dostavie prvostepeni sud protivnoj stranki odmah, a najdocnije u roku od osam dana od dana prijema albe. Protivna stranka moe u roku od osam dana od prijema albe podnijeti tom sudu odgovor na albu. Primjerak odgovora na albu dostavie prvostepeni sud aliocu odmah, a najdocnije u roku od osam dana od prijema odgovora na albu. Neblagovremeno podnijet odgovor na albu nee se uzeti u razmatranje. Podnesci primljeni po prijemu odgovora na albu ili po isteku roka za odgovor na albu nee se uzimati u razmatranje, osim u sluajevima u kojima sud izriito od stranke zatrai dodatno izjanjenje. lan 215 Po prijemu odgovora na albu ili po proteku roka za odgovor na albu prvostepeni sud e albu i odgovor na albu, ako je podnijet, sa svim spisima dostaviti drugostepenom sudu najdocnije u roku od osam dana. Ako alilac tvrdi da su u prvostepenom postupku povrijeene odredbe parninog postupka, sudija prvostepenog suda dae objanjenje povodom navoda albe koji se tiu tih povreda, a po potrebi e da provjeri istinitost tih navoda u albi. ---lan 233 Protiv rjeenja prvostepenog suda dozvoljena je alba ako u ovom zakonu nije odreeno da alba nije dozvoljena. Ako ovaj zakon izriito odreuje da posebna alba nije dozvoljena, rjeenje prvostepenog suda moe se pobijati samo u albi protiv konane odluke. lan 234 Blagovremeno podnijeta alba zadrava izvrenje rjeenja, ako ovim zakonom nije drugaije propisano. Rjeenje protiv koga nije dozvoljena posebna alba moe se odmah izvriti.
6

lan 236 U postupku po albi protiv rjeenja shodno e se primjenjivati odredbe koje vae za albu protiv presude, osim odredaba o odravanju rasprave pred drugostepenim sudom. lan 325 Kad je podnesak vezan za rok, smatra se da je podnijet u roku ako je prije nego to rok istekne predat nadlenom sudu. Ako je podnesak upuen preko pote preporuenom poiljkom ili telegrafskim putem, dan predaje poti smatra se kao dan predaje sudu kome je upuen, a ako je podnesak upuen telefaksom danom predaje smatra se dan prijema telefaksa u sud. Ako je podnesak upuen elektronskom potom, kao vrijeme predaje sudu smatra se vrijeme koje je naznaeno na verifikaciji kvalifikovanog elektronskog potpisa. Ako je podnesak upuen telegrafski, a ne sadri sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, smatrae se da je dat u roku ako uredan podnesak naknadno bude predat sudu ili bude upuen sudu preporuenom poiljkom u roku od tri dana od dana predaje telegrama poti. Za lica koja se nalaze na obaveznoj vojnoj slubi u Vojsci Republike Srpske, dan predaje podneska vojnoj jedinici, odnosno vojnim ustanovama smatra se kao dan predaje sudu. Odredba stava 4 ovog lana odnosi se na ostala lica koja se nalaze na slubi u vojnim jedinicama, odnosno vojnim ustanovama u mjestima u kojima ne postoji redovna pota. Za lica liena slobode dan predaje podneska upravi zatvora, odnosno ustanove za izvrenje krivinih i prekrajnih sankcija, smatra se kao dan predaje sudu. Ako je podnesak koji je vezan za rok predat ili upuen nenadlenom sudu prije isteka roka, a stigne nadlenom sudu poslije isteka roka, smatrae se da je na vrijeme podnijet. Odredbe st. 1 do 7 ovog lana primjenjuju se na rok u kome se po propisima mora podii tuba, kao i na rok zastarjelosti potraivanja ili nekog drugog prava.
7

II. KONTROLNA LISTA

Ispitati blagovremenost, potpunost i dozvoljenost albe. Odbaciti albu ako je neblagovremena ili nedozvoljena. Ako je alba nepotpuna, potrebno je pozvati alioca da istu dopuni ili ispravi, pa ako to alitelj ne uini, odbaciti albu kao nepotpunu. Primjerak blagovremene, potpune i dozvoljene albe dostaviti na odgovor protivnoj stranki, a primjerak odgovora na albu, ukoliko je dostavljen, dostaviti alitelju. Po prijemu odgovora na albu ili po proteku roka za odgovor na albu dostaviti albu i odgovor na albu sa kompletnim spisom drugostepenom sudu na odluku. Po potrebi dati objanjenja povodom navoda albe koji se tiu povreda odredaba parninog postupka i provjeriti istinitost tih navoda u albi.

III PRAKTINI PRIMJERI

a) Rjeenje kojim se alba odbacuje kao neblagovremena
REPUBLIKA SRPSKA OSNOVNI SUD U SOKOCU Odjeljenje u Istonom Sarajevu Broj: _____________ U Istonom Sarajevu, Osnovni sud u Sokocu, Odjeljenje u Istonom Sarajevu, i to sudija ______________, u pravnoj stvari tuioca ___________, protiv tuene ____________, radi ___________, van roita, dana ____________, donio je sljedee R J E E NJ E alba tuene od 05.04.2008. godine, izjavljena na presudu ovog suda broj __________ od __________, se odbacuje kao neblagovremena. O b r a z l o e nj e
8

Nakon zakljuenja glavne rasprave kojoj su prisustvovali tuilac lino i punomonik tuene, odrane dana 04.02.2008. godine, u skladu sa odredbama lana 185 Zakona o parninom postupku RS (Sl. glasnik RS, broj 58/03), ovaj sud je obavijestio stranke da e presuda u ovoj pravnoj stvari biti donesena dana 04.03.2008. godine, da istu navedenog datuma mogu podii u pisarnici ovog suda, te da od narednog dana tee rok za albu koji iznosi 30 dana, a u skladu sa odredbama lana 422 Zakona o parninom postupku. Tuena je albu na presudu ovog suda broj ________ od _______, izjavila dana 05.04.2008. godine predajom na potu, a to je utvreno uvidom u prezentat suda o prijemu pismena, dakle po proteku roka, u smislu ve navedenih lanova 185 i 422 Zakona o parninom postupku. Naime, rok za izjavljivanje albe je poeo tei dana 05.03.2008. godine, pa je alba neblagovremena, jer je zadnji dan kada je alba mogla biti izjavljena 03.04.2008. godine. Imajui u vidu utvreno injenino stanje i citirane zakonske odredbe, ovaj sud je na osnovu lana 213 stav 1 i 2 Zakona o parninom postupku odluio kao u dispozitivu ovog rjeenja. Sudija

POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Istonom Sarajevu, u roku od 30 dana od dana prijema. alba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka. ***

Ili: REPUBLIKA SRPSKA OSNOVNI SUD U SOKOCU Odjeljenje u Istonom Sarajevu Broj: ___________ U Istonom Sarajevu, _________

Osnovni sud u Sokocu, Odjeljenje u Istonom Sarajevu, i to sudija ___________, u pravnoj stvari tuiteljka ___________, zastupana po punomoniku ___________, protiv tuene __________, zastupane po punomoniku, radi ___________, van roita, dana________. godine, donio je sljedee
9

R J E E N JE alba tuene od 07.02.2005. godine, izjavljena na presudu ovog suda broj ________ od ______ godine, se odbacuje kao neblagovremena. O b r a z l o e nj e Nakon zakljuenja glavne rasprave kojoj su prisustvovali punomonik tuiteljke i punomonik tuene, odrane dana 21.12.2004. godine, u skladu sa odredbama lana 185 Zakona o parninom postupku RS (Sl. glasnik RS, broj 58/03), ovaj sud je obavijestio stranke da e presuda u ovoj pravnoj stvari biti donesena dana 19.01.2005. godine, da istu navedenog datuma mogu podii u pisarnici ovog suda, te da od narednog dana tee rok za albu koji iznosi 15 dana, a u skladu sa odredbama lana 422 Zakona o parninom postupku. Tuena je albu na presudu ovog suda broj ________ od _______, izjavila dana 07.02.2005. godine, koja je predata neposredno u zgradi suda, a to je utvreno uvidom u prezentat suda o prijemu pismena, dakle po proteku roka, u smislu ve navedenih lanova 185 i 422 Zakona o parninom postupku. Naime, punomonik tuene je oalbenu presudu zaprimio u zgradi suda dana 20.01.2005. godine, pa je i pored toga to je rok za izjavljivanje albe u stvari poeo tei 21.01.2005. godine, s obzirom na to da sud zbog praznika nije radio dana 19.01.2005. godine, alba neblagovremena, odnosno, zadnji dan kada je alba mogla biti izjavljena je 04.02.2005. godine. Imajui u vidu utvreno injenino stanje i citirane zakonske odredbe, ovaj sud, je na osnovu lana 213 stav 1 i 2 Zakona o parninom postupku, odluio kao u dispozitivu ovog rjeenja. Sudija

POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Istonom Sarajevu u roku od 15 dana od dana prijema. alba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka. Ili: REPUBLIKA SRPSKA OSNOVNI SUD U SOKOCU Odjeljenje u Istonom Sarajevu Broj: ___________
10

***

U Istonom Sarajevu, _________ Osnovni sud u Sokocu, Odjeljenje u Istonom Sarajevu, i to sudija ___________, u pravnoj stvari tuioca ___________, protiv tuenog __________, radi ___________, van roita, dana________ godine, donio je sljedee R J E E N JE alba tuioca od 15.06.2006. godine, izjavljena na rjeenje ovog suda broj ________ od 17.04.2006. godine, se odbacuje kao neblagovremena. O b r a z l o e nj e Tuilac je dana 12.12.2005. godine podnio tubu Osnovnom sudu u Sokocu protiv tuenog, a radi smetanja posjeda. Dana 17.04.2006. godine, ovaj sud je donio rjeenje kojim se tuba tuioca odbacuje, budui da tuilac nije postupio po nalogu ovog suda iz rjeenja od 28.03.2006. godine Tuilac je albu na rjeenje ovog suda broj _______ od 17.04.2006. godine izjavio dana 15.06.2006. godine, koja je predata na potu istog dana, tj. 15.06.2006. godine, a to je utvreno uvidom u prezentat suda o prijemu pismena i uvidom u peat pote na koverti u kojoj je pismeno predato. Dakle tuilac je po proteku roka od 15 dana izjavio albu, jer je zadnji dan kada je alba mogla biti izjavljena 14.06.2006. godine, budui da je tuilac oalbeno rjeenje zaprimio dana 30.05.2006. godine. Imajui u vidu injenino stanje i citirane zakonske odredbe, ovaj sud je, na osnovu lana 213 stav 1 i 2 Zakona o parninom postupku, odluio kao u dispozitivu ovog rjeenja. Sudija

POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Istonom Sarajevu, u roku od 30 dana od dana prijema. alba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka. ***
11

b) Rjeenje kojim se alba odbacuje kao nedozvoljena

REPUBLIKA SRPSKA OSNOVNI SUD U SOKOCU Odjeljenje u Istonom Sarajevu Broj: ___________ U Istonom Sarajevu, _________ Osnovni sud u Sokocu, Odjeljenje u Istonom Sarajevu, i to sudija ___________, u pravnoj stvari tuiteljke ___________, protiv tuenog __________, radi ___________, van roita, dana________ godine, donio je sljedee R J E E N JE alba tuiteljke od 27.10.2005. godine, SE ODBACUJE KAO NEDOZVOLJENA. O b r a z l o e nj e Rjeavajui po prijedlogu tuiteljke od 05.07.2005. godine, za povraaj u preanje stanje, ovaj sud je po zakljuenju roita povodom prijedloga za povraaj u preanje stanje, koje je odrano dana 20.10.2005. godine, donio rjeenje kojim se prijedlog tuiteljke od 03.07.2005. godine, za povraaj u preanje stanje odbija. Tuiteljka je podneskom od 27.10.2005. godine izjavila posebnu albu pozivajui se na odredbe lana 233 Zakona o parninom postupku, na rjeenje ovog suda od 21.10.2005. godine kojim se prijedlog tuiteljice za povraaj u preanje stanje odbija. Kako je lanom 333 stav 2 Zakona o parninom postupku (Slubeni glasnik RS, broj 58/03), odreeno da protiv rjeenja kojim se odbija prijedlog za povraaj u preanje stanje nije dozvoljena posebna alba osim ukoliko je prijedlog podnijet zbog donoenja presude zbog proputanja i s obzirom na to da u ovoj pravnoj stvari nije donesena presuda zbog proputanja, ovaj sud je odluio kao u dispozitivu ovog rjeenja. Sudija POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Istonom Sarajevu u roku do 30 dana od dana prijema. alba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke.
12

c) Rjeenje kojim se alitelj poziva da dopuni ili ispravi albu REPUBLIKA SRPSKA OSNOVNI SUD U SOKOCU Odjeljenje u Istonom Sarajevu Broj: ___________ U Istonom Sarajevu, _________ Osnovni sud u Sokocu, Odjeljenje u Istonom Sarajevu, i to sudija ___________, u ostavinskom postupku iza dne 17.02.2001. godine, umrli ______________, sa posljednjim prebivalitem u _________, van roita dana _____________, donio je R J E E N JE Poziva se aliteljka ______________ da dopuni albu podnesenu ovom sudu dana ___________ godine, tako to e tano navesti albene razloge kao i izjavu da li prvostepeno rjeenje ovog suda broj ________ od _______ pobija u cjelini ili u odreenom dijelu, u roku od 8 dana od dana dostave prepisa ovog rjeenja. Ako aliteljka u roku iz stava 1 ovog rjeenja ne postupi po traenju suda, sud e rjeenjem odbaciti albu kao nepotpunu. O b r a z l o e nj e Dana ___________ godine aliteljka je ovom sudu podnijela albu protiv rjeenja broj ____ od _____ godine, a koja ne sadri elemente propisane lanom 205 Zakona o parninom postupku RS (Sl. glasnik RS broj 58/03). Kako je lanom 205 Zakona o parninom postupku propisano ta alba mora sadravati, ovaj sud je u skladu sa odredbama lana 206 Zakona o parninom postupku, postupajui po uputama Okrunog suda u Istonom Sarajevu _______, odluio kao u izreci ovog rjeenja. POUKA: Protiv ovog rjeenja nije doputena alba. (lan 206 stav 1 ZPP-a) Sudija

13

POGLAVLJE XV SUDSKE MJERE OSIGURANJA

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE .................................................3 II. KONTROLNA LISTA ............................................................................ 12 III. PRAKTINI PRIMJERI ...................................................................... 14 a) Primjer rjeenja kada se prijedlog za izdavanje sudske mjere osiguranja smatra povuenim LAN 336 STAV 3 ZPP-a ........................................ 14 b) Primjer rjeenja kojim se odreuje sudska mjera osiguranja radi osiguranja potraivanja koje je upravljeno na odreenu stvar LAN 272 STAV 1 TAKA 1 ZPP-a. ...................................................................................................... 15

POGLAVLJE XV SUDSKE MJERE OSIGURANJA

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

X - SUDSKE MJERE OSIGURANJA lan 268 (1) Za odluivanje o prijedlogu za osiguranje, ukljuujui i osiguranje na imovini protivnika osiguranja koja se nalazi izvan Federacije odnosno Bosne i Hercegovine, koji je podnesen prije pokretanja parninog postupka kao i u toku tog postupka nadlean je sud koji postupa po tubenom zahtjevu. Odluku o mjeri osiguranja donosi sud koji postupa u prvom stepenu, a neposredno vii sud kada je prijedlog za njeno donoenje podnesen nakon dostave predmeta tome sudu radi odluivanja o pravnom lijeku. Nakon pravomonosti odluke o tubenom zahtjevu, o prijedlogu za osiguranje odluuje sud koji bi bio nadlean za odluivanje o tubenom zahtjevu u prvom stepenu. lan 269 (1) Mjera osiguranja moe se odrediti: 1. ako predlaga osiguranja uini vjerovatnim postojanje potraivanja ili prava, i 2. ako postoji opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja mogao sprijeiti ili znatno oteati ostvarenje potraivanja, posebno time to e svoju imovinu otuiti, prikriti, opteretiti ili na drugi nain njom raspolagati, odnosno promijeniti postojee stanje stvari ili na neki drugi nain tetno uticati na prava predlagaa osiguranja. (2) Ako drugaije nije zakonom odreeno, sud e odrediti mjeru osiguranja samo pod uslovom da predlaga osiguranja, u roku koji odredi sud, prema odredbama zakona o izvrnom postupku, da jemstvo za tetu koja bi protivniku osiguranja mogla nastati odreivanjem i provoenjem
3

(2)

mjere osiguranja. Ako predlaga osiguranja ne da jemstvo u odreenom roku, sud e odbiti prijedlog za odreivanje mjere osiguranja. Na njegov zahtjev sud moe osloboditi predlagaa osiguranja od obaveze davanja jemstva ako sud utvrdi da on nije u finansijskoj mogunosti da jemstvo da. (3) Bosna i Hercegovina, njeni entiteti, Brko Distrikt BiH, kantoni, grad i opine su izuzeti od obaveze iz stava 2 ovog lana. lan 270 Jemstvo iz lana 269 ovog zakona se vraa u roku od osam dana od dana prestanka vaenja mjere osiguranja. Ukoliko u meuvremenu protivnik osiguranja podnese tubu za naknadu tete, nadleni sud za postupanje u tom predmetu e odluiti o vaenju odreenog jemstva. lan 271 (1) Radi osiguranja novanog potraivanja mogu se odrediti slijedee mjere: 1) zabrana protivniku osiguranja da otui, sakrije, optereti ili raspolae odreenom imovinom u vrijednosti koja je dovoljna za osiguranje potraivanja predlagaa osiguranja. Ova zabrana e se zabiljeiti u odgovarajuim javnim registrima; 2) uvanje imovine na koju se odnosi zabrana iz take 1 ovog stava i to polaganjem u depozit suda ako je to mogue ili predajom u posjed treoj osobi; 3) zabrana duniku protivnika osiguranja da isplati protivniku osiguranja potraivanje ili da mu preda stvar, kao i zabrana protivniku osiguranja da primi stvar, da naplati potraivanje i da njime raspolae. Ova zabrana se moe izrei i svakoj drugoj osobi od koje protivnik osiguranja moe zahtijevati isplatu ili predaju stvari; 4) predbiljeba zalonog prava na nekretnini protivnika osiguranja ili na pravu uknjienom na nekretnini do vrijednosti dosuenog glavnog potraivanja sa kamatama i trokovima. (2) Mjera iz stava 1 taka 4 ovog lana moe se odrediti samo ukoliko o potraivanju povjerioca ve postoji odluka suda koja nije postala izvrna. Rjeenja o odreivanju mjera osiguranja iz stava 1 ovog lana dostavljaju se protivniku osiguranja, duniku protivnika osiguranja, ako je potrebno, i odgovarajuim javnim registrima. Mjera osiguranja

(3)

smatra se provedenom dostavom protivniku osiguranja ili duniku protivnika osiguranja, ako mu se dostavlja, ili odgovarajuem javnom registru, ovisno o tome koji je od ova tri datuma prijema raniji po vremenu. (4) Na podruju gdje ne postoje zemljine knjige, mjere osiguranja iz ovog lana e se provesti primjenom odgovarajuih pravila izvrnog postupka. lan 272 (1) Radi osiguranja potraivanja koje je upravljeno na odreenu stvar ili njen dio mogu se odrediti slijedee mjere osiguranja: 1) zabrana protivniku osiguranja otuenja, sakrivanja, optereenja ili raspolaganja imovinom na koju je upravljeno potraivanje. Ako se imovina nalazi u Bosni i Hercegovini, ova zabrana e se zabiljeiti u odgovarajuim javnim registrima; 2) uvanje imovine na koju se odnosi zabrana iz take 1 ovog stava i to polaganjem u depozit suda, ako je to mogue, ili predajom u posjed treoj osobi; 3) zabrana protivniku osiguranja da poduzima radnje koje mogu nanijeti tetu imovini na koju je upravljeno potraivanje ili nalog protivniku osiguranja da obavi odreene radnje potrebne da bi se sauvala imovina ili da bi se odralo postojee stanje stvari; 4) ovlatenje predlagau osiguranja da poduzme odreene aktivnosti. (2) Odredbe st. 3 i 4 lana 271 ovog zakona primjenjuju se i u sluaju osiguranja potraivanja upravljenih na odreenu stvar ili jedan njen dio. Mjere osiguranja iz ovog lana ne smiju u cijelosti obuhvatiti zahtjev koji se njima obezbjeuje. lan 273 (1) Radi osiguranja drugih prava ili odravanja postojeeg stanja, mogu se izrei slijedee mjere osiguranja:
5

(3)

1) zabrana protivniku osiguranja da poduzima odreene aktivnosti ili nalog da poduzme odreene aktivnosti u cilju odravanja postojeeg stanja ili sprjeavanja nastanka tete suprotnoj stranki; 2) ovlatenje predlagau osiguranja da poduzme odreene aktivnosti; 3) povjeravanje odreene imovine protivnika osiguranja treoj osobi na uvanje i staranje; 4) odlaganje postupka izvrenja po prijedlogu treih osoba, pod uslovima predvienim zakonom kojim se ureuje izvrni postupak; i 5) druge mjere koje sud odredi kao neophodne za osiguranje tubenog zahtjeva predlagaa osiguranja. (2) Odredba lana 271 stav 3 na odgovarajui nain se primjenjuje i na mjere osiguranja iz stava 1 ovog lana. lan 274 (1) Protivnik osiguranja koji postupi suprotno odluci suda o zabrani da otui, sakrije, optereti ili raspolae imovinom odgovoran je po pravilima graanskog prava. Nakon zabiljebe zabrane, sve dok takva zabrana traje nije mogu upis u registar bilo kakvih promjena prava nastalih na osnovu dobrovoljnog raspolaganja protivnika osiguranja. Otuenje ili optereenje suprotno nalogu suda o zabrani da otui, sakrije, optereti ili raspolae imovinom nema pravni uinak prema predlagau, osim ako ima mjesta primjeni pravila o zatiti savjesnog sticaoca. Odredbe st. 1 i 2 ovog lana, na odgovarajui nain se primjenjuju i u sluaju postupanja osoba suprotno odluci suda o odreivanju drugih mjera osiguranja. Mjerom osiguranja ne stie se zalono pravo, osim u sluaju opravdanja predbiljebe zalonog prava iz take 4 stava 1 lana 271 ovog zakona. lan 275 Sud moe, s obzirom na okolnosti sluaja, odrediti vie mjera osiguranja, ako je to potrebno.
6

(2)

(3)

(4)

lan 276 (1) Mjera osiguranja moe se predloiti prije pokretanja i tokom sudskog postupka, te nakon zavretka tog postupka, sve dok izvrenje ne bude provedeno. Prijedlog se podnosi u pismenoj formi. Ako je vezan za parnini postupak koji je u toku, prijedlog se moe iznijeti i usmeno na roitu. U prijedlogu za odreivanje mjere osiguranja predlaga osiguranja mora istai zahtjev u kojem e oznaiti potraivanje ije osiguranje trai, odrediti kakvu mjeru trai, sredstva i predmet mjera osiguranja. U prijedlogu se moraju navesti injenice na kojima se zasniva tubeni zahtjev, te predloiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlaga osiguranja duan je dokaze, ako je to mogue, priloiti uz prijedlog. Na usmeno podneseni prijedlog za odreivanje mjera osiguranja, na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe stava 3 ovog lana. lan 277 (1) Osim u sluajevima odreenim ovim zakonom, mjera osiguranja ne moe se odrediti ako protivnik osiguranja nije imao mogunost da se o prijedlogu za njeno odreivanje izjasni. Prijedlog za odreivanje mjere osiguranja sud zajedno sa prilozima dostavlja protivniku osiguranja, uz obavijest da protivnik osiguranja moe podnijeti pismeni odgovor na prijedlog za odreivanje mjere osiguranja u roku od osam dana. lan 278 (1) Na prijedlog predlagaa osiguranja, istaknut sa prijedlogom za odreivanje mjere osiguranja, sud moe odrediti privremenu mjeru osiguranja bez prethodnog obavjetavanja i sasluanja protivnika osiguranja ako predlaga osiguranja uini vjerovatnim da je mjera osiguranja osnovana i hitna i da bi se drugaijim postupanjem izgubila svrha mjere osiguranja. Sud dostavlja odluku iz stava 1 ovog lana protivniku osiguranja odmah. Protivnik osiguranja u roku od tri dana u svom odgovoru
7

(2)

(3)

(4)

(2)

(2)

moe osporiti razloge za odreivanje privremene mjere osiguranja, nakon ega sud mora zakazati roite u naredna tri dana. Odgovor protivnika osiguranja mora biti obrazloen. (3) Nakon odranog roita iz stava 2 ovog lana, sud e posebnim rjeenjem ukinuti rjeenje o odreivanju privremene mjere ili zamijeniti to rjeenje novim rjeenjem o odreivanju mjere osiguranja, u skladu sa lanom 279 ovog zakona. Protiv novog rjeenja o odreivanju mjere osiguranja doputena je alba u skladu s lanom 282 ovog zakona. lan 279 (1) U rjeenju o odreivanju mjere osiguranja sud e odrediti vrstu mjere, sredstva kojima e se ona prinudno ostvariti i predmet mjere osiguranja, uz odgovarajuu primjenu pravila sudskog izvrnog postupka. Sud e po slubenoj dunosti dostaviti rjeenje o odreivanju mjere osiguranja nadlenom izvrnom sudu radi njenog prinudnog provoenja i odgovarajuim javnim registrima radi upisa. Ako je radi ostvarenja naloga ili zabrane koji su izreeni u rjeenju o odreivanju mjere osiguranja potrebno izmijeniti sredstva ili predmete osiguranja, predlaga osiguranja moe predloiti tu izmjenu u istom postupku, na osnovu ve izreenih naloga ili zabrana. Rjeenje o odreivanju mjere osiguranja ima uinak rjeenja o izvrenju iz zakona o izvrnom postupku. Mjera osiguranja obavezuje stranke u postupku, kao i osobe koje su u vezi s njima, nakon to prime obavijest o izdavanju mjere osiguranja. Rjeenja iz st. 1 i 2 ovog lana moraju biti obrazloena. U sluaju odreivanja mjere osiguranja po slubenoj dunosti, sud e na odgovarajui nain primijeniti odredbe ovog lana. lan 280 (1) Kada je mjera osiguranja odreena prije podnoenja tube, odlukom o odreivanju mjere osiguranja odredit e se rok ne dui od 30 dana u kojem predlaga osiguranja mora podnijeti tubu. Predlaga osiguranja podnosi sudu dokaz da je pokrenuo postupak u skladu sa stavom 1 ovog lana.

(2)

(3)

(4) (5)

(2)
8

lan 281 (1) (2) Izreena mjera osiguranja ostaje na snazi do naredne odluke suda o mjeri osiguranja. Ukoliko tubeni zahtjev nije usvojen prvostepenom presudom, nadleni sud moe mjeru osiguranja ostaviti na snazi dok odluka o tubenom zahtjevu ne postane pravosnana. Izreena mjera osiguranja ostaje na snazi najdue do isteka roka od 30 dana po nastupanju uslova za prinudno izvrenje. Mjeru osiguranja upisanu u javne knjige sud brie po slubenoj dunosti. lan 282 (1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) (8) Protiv prvostepenog rjeenja o mjeri osiguranja moe se izjaviti alba u roku od osam dana od dana dostavljanja rjeenja. alba se dostavlja protivniku osiguranja koji moe u roku od tri dana od njenog prijema podnijeti sudu odgovor na albu. O albi odluuje drugostepeni sud u roku od 15 dana od dana dostavljanja prvostepenom sudu odgovora na albu ili isteka roka za podnoenje odgovora na albu. alba ne odlae izvrenje rjeenja iz stava 1 ovog lana. alba protiv rjeenja o odreivanju mjere osiguranja koje je u prvom stepenu izdao kantonalni sud ili Vrhovni sud Federacije, nije doputena. alba protiv rjeenja o privremenoj mjeri osiguranja nije doputena. lan 283 (1) Ako su izreene mjere odreene lanom 271 stav 1 ta. 1 i 2 i lanom 272 stav 1 ta. 1 i 2 ovog zakona, sud e na prijedlog protivnika osiguranja ili uvara odrediti prodaju pokretnih stvari koje su podlone brzom kvarenju ili ako postoji opasnost od znatnog pada
9

(3) (4)

cijene tih stvari. (2) (3) Prodaja stvari iz stava 1 ovog lana obavit e se po pravilima o izvrenju na pokretnim stvarima. Ako je odreena mjera osiguranja iz lana 271 stav 1 taka 3 ovog zakona, sud moe, na prijedlog predlagaa osiguranja ili protivnika osiguranja, odrediti da se na predlagaa osiguranja prenese pravo na ispunjenje potraivanja, u sluaju u kojem postoji opasnost da se to potraivanje, zbog zakanjenja u njegovu ostvarenju, nee moi realizovati ili da e se izgubiti pravo na regres prema treim osobama. Iznos koji se dobije prodajom pokretnih stvari ili naplatom potraivanja uvat e se u sudskom depozitu dok se ne obustavi mjera osiguranja ili dok predlaga osiguranja ne predloi izvrenje, a najdue 30 dana poto potraivanje postane izvrno. Druge koristi dobivene ostvarenjem potraivanja poloit e se u sudski depozit ako je to mogue, ili e se na koji drugi nain odrediti njihovo uvanje do obustave mjere osiguranja, odnosno dok predlaga osiguranja ne predloi izvrenje, ali najdue 30 dana poto potraivanje postane izvrno. lan 284 (1) Predlaga osiguranja moe u prijedlogu za odreivanje mjere osiguranja ili naknadno izjaviti da se, umjesto mjere osiguranja, zadovoljava davanjem odreenog jemstva od strane protivnika osiguranja. Davanje jemstva umjesto mjere osiguranja moe se odrediti i na prijedlog protivnika osiguranja ukoliko se sa tim prijedlogom saglasi predlaga osiguranja. lan 285 (1) Ako predlaga osiguranja u roku odreenim rjeenjem o odreivanju mjere osiguranja ne podnese dokaz iz lana 280 ovog zakona, sud e obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje. Na prijedlog protivnika osiguranja postupak e se obustaviti i ukinuti provedene radnje, ako su se okolnosti zbog kojih je mjera odreena kasnije promijenile tako da vie nije potrebna.

(4)

(2)

(2)

10

(3)

Sud e na prijedlog protivnika osiguranja obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje i u slijedeim sluajevima: 1. ako protivnik osiguranja poloi sudu duni iznos potraivanja koje se obezbjeuje, s kamatama i trokovima; 2. ako protivnik osiguranja uini vjerovatnim da je potraivanje u vrijeme donoenja rjeenja o odreivanju mjere osiguranja ve bilo naplaeno ili dovoljno obezbijeeno; 3. ako je pravomono utvreno da potraivanje nije nastalo ili da je prestalo.

(4)

U sluajevima iz st. 1 i 3 ta. 2 i 3 ovog lana, trokove prouzrokovane odreivanjem i provoenjem mjere osiguranja predlaga osiguranja duan je nadoknaditi protivniku osiguranja. lan 286

(1)

Trokove nastale u toku postupka osiguranja prethodno podmiruje predlaga osiguranja.

(2) Ako je prijedlog za odreivanje mjere osiguranja podnesen tokom parninog ili drugog sudskog postupka, sud nadlean za odluivanje o tubenom ili drugom zahtjevu e odluiti ko podmiruje trokove izdavanja i provoenja mjera osiguranja. lan 287 Predlaga osiguranja ima po optim pravilima imovinskog prava pravo na naknadu tete koja mu je nanesena nepostupanjem osoba koje su bile dune postupiti po rjeenju o odreivanju mjere osiguranja. lan 288 Protivnik osiguranja ima po optim pravilima imovinskog prava prema predlagau osiguranja pravo na naknadu tete koja mu je nanesena mjerom osiguranja za koju je utvreno da je bila neosnovana ili koju predlaga osiguranja nije opravdao. lan 289 Potraivanja naknade tete iz l. 287 i 288 ovog zakona zastarijevaju u roku
11

od godinu dana od prestanka vaenja rjeenja kojim je mjera osiguranja izreena. lan 290 Mjere osiguranja provodi sud koji bi bio nadlean za provoenje izvrenja pravomone

II. KONTROLNA LISTA

Nadlenost suda u prvom stepenu, a vieg suda kada je prijedlog podnesen nakon dostave predmeta tom sudu radi odluivanja o pravnom lijeku; Zakonske pretpostavke za odreivanje mjere osiguranja sadrane u lanu 269 stav 1 taka 1 i 2 ZPP-a; Sud e odbiti prijedlog ako predlaga ne da jemstvo u odreenom roku; Vrste mjera osiguranja radi osiguranja novanog potraivanja odreene lanom 271 stav 1 taka 1 - 4 ZPP-a; Vrste mjera osiguranja radi osiguranja potraivanja koje je upravljeno na odreenu stvar ili njen dio odreene lanom 272 stav 1 taka 1 - 4 ZPP-a; Vrste mjera osiguranja drugih prava ili odravanja postojeeg stanja odreene lanom 273 stav 1 taka 1 5 ZPP-a; Prijedlog se podnosi u pismenoj formi, a usmeno na roitu ako je vezan za parnini postupak koji je u toku; Prijedlog sadri: oznaku potraivanja ije se osiguranje trai, vrstu mjere, sredstva i predmet mjera osiguranja, injenice na kojima se zasniva tubeni zahtjev, prijedlog dokaza kojima se ti navodi potkrepljuju; Sud dostavlja prijedlog protivniku osiguranja radi davanja odgovora u roku od 8 dana; Sud moe odrediti privremenu mjeru osiguranja bez prethodnog obavjetavanja protivnika osiguranja pod uslovima iz lana 278 stav 1 ZPP-a, te dostavlja odluku protivniku, koji istu moe osporiti u roku od 3 dana, u tom sluaju sud u roku od 3 dana zakazuje roite i donosi odluku kojom ukida rjeenje o odreivanju privremene mjere osiguranja
12

ili rjeenje zamjenjuje novim rjeenjem o odreivanju mjere osiguranja; Rjeenje o odreivanju mjere osiguranja sadri vrstu mjere, sredstva kojima e se ona prinudno ostvariti i predmet mjere osiguranja; Rjeenje o odreivanju mjere osiguranja ima uinak rjeenja o izvrenju iz Zakona o izvrnom postupku; Sud odreuje rok od 30 dana za podnoenje tube kada je mjera osiguranja odreena prije podnoenja tube; Mjera osiguranja ostaje na snazi do naredne odluke suda o mjeri osiguranja; alba protiv prvostepenog rjeenja o mjeri osiguranja je 8 dana od dana dostavljanja rjeenja; Rok za odgovor na albu je 3 dana; O albi odluuje drugostepeni sud; alba je nedoputena protiv rjeenja o privremenoj mjeri osiguranja; Mogunost davanja jemstva umjesto mjere osiguranja odreena je lanom 284 ZPP-a; Sud e obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje ako predlaga ne dostavi dokaz iz lana 280 ZPP-a, a moe to uiniti i na prijedlog protivnika osiguranja ako su ispunjeni uslovi iz lana 285 stav 2 i 3, taka 1 3 ZPP-a Trokove u toku postupka prethodno podmiruje predlaga, a konanu odluku o trokovima donosi sud; Mjere osiguranja provodi sud koji bi bio nadlean za provoenje izvrenja pravomone presude.

13

III. PRAKTINI PRIMJERI

a) Primjer rjeenja kada se prijedlog za izdavanje sudske mjere osiguranja smatra povuenim LAN 336 STAV 3 ZPP-a

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ZENIKO-DOBOJSKI KANTON OPINSKI SUD U __________________ Zenica, _______________________

Opinski sud u ______________, sudija _______________ u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja M.S., ki _____________, iz ______________, ul. _______________, koju zastupa punomonik ____________________________, advokat iz _______________, ul. _________________, i protivnika osiguranja Z.M., sina _____________, iz ______________, radi odreivanja mjere osiguranja, v.sp. ___________________ KM, odluujui o prijedlogu za odreivanje mjere osiguranja, dana ________________ godine, donio je ovo R J E E NJ E Smatra se da je prijedlog za izdavanje sudske mjere osiguranja povuen. Ima se smatrati da prijedlog za izdavanje sudske mjere osiguranja nije ni podnesen i isti se moe ponovno podnijeti. O b r a z l o e nj e Predlagatelj je podnio prijedlog za izdavanje sudske mjere osiguranja, koji nije sadravao sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, tj. podatke koje mora sadravati iz odredbe lana 269 i 276 stav 3 Zakona o parninom postupku. Zbog toga je prijedlog, shodno odredbi lana 336 stav 1 ZPP-a vraen predlagau radi ispravke i dopune. Kako predlagatelj nije vratio sudu ispravljen i dopunjen prijedlog u odreenom roku od 8 dana, to je
14

sud donio rjeenje kojim se smatra da je prijedlog povuen, shodno odredbi lana 336 stav 3 Zakona o parninom postupku. Sudija POUKA: Protiv ovog rjeenja moe se izjaviti alba u roku od 8 dana od dana dostavljanja rjeenja Kantonalnom sudu u ______________.

b) Primjer rjeenja kojim se odreuje sudska mjera osiguranja radi osiguranja potraivanja koje je upravljeno na odreenu stvar LAN 272 STAV 1 TAKA 1 ZPP-a. BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ZENIKO-DOBOJSKI KANTON OPINSKI SUD U __________________ Zenica, _______________________ Opinski sud u ______________ , sudija _______________ u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja M.S., ki _____________, iz ______________, Ul. _______________, koju zastupa punomonik ____________________________, advokat iz _______________, Ul. _________________, i protivnika osiguranja Z.M., sina _____________, iz ______________, radi odreivanja mjere osiguranja, v.sp ___________________ KM, odluujui o prijedlogu za odreivanje mjere osiguranja, dana ________________ godine, donio je ovo R J E E NJ E Odreuje se mjera osiguranja zabranom protivniku osiguranja da otui, sakrije ili raspolae svojim putnikim vozilom marke _________, tipa ___________, broj motora ________, proizvedeno ______ godine, registrirano dana ___________ u PU _________. Izreena mjera osiguranja ostaje na snazi do naredne odluke suda o mjeri osiguranja. Ovu zabranu e zabiljeiti odjel za registraciju putnikih vozila PU __________, kod kojeg je registracija izvrena.

15

O b r a z l o e nj e Predlagatelj je u svom prijedlogu za odreivanje mjere osiguranja uinio vjerovatnim postojanje svog potraivanja, koje se sastoji u predaji putnikog vozila. Uz tubu je priloio dokaze kojima potvruje svoje navode, koje koristi ujedno i za odreivanje mjere osiguranja. Zatim je dokazao subjektivnu opasnost u smislu lana 269 stav 1 taka 2 ZPP-a, koja se sastoji u tome da protivnik osiguranja eli prodati svoje putniko vozilo. O tome se izjasnio sasluani svjedok. Budui da je predlagatelj uinio vjerovatnim da postoji njegovo odreeno pravo, kao i drugu zakonsku pretpostavku u smislu postojanja subjektivne opasnosti, to je sud cijenio da su ispunjene pretpostavke za izdavanje predloene mjere osiguranja i primjenom citirane odredbe mjeru usvojio. Odluku o vremenskom trajanju odreene mjere osiguranja sud je donio na osnovu lana 281 stav 1 ZPP-a, a odluku o zabiljebi mjere osiguranja na osnovu lana 272 stav 1 taka 1 ZPP-a. SUDIJA

POUKA: Protiv ovog rjeenja moe se izjaviti alba u roku od 8 dana od dana dostavljanja rjeenja Kantonalnom sudu u ______________.

16

POGLAVLJE XVI TROKOVI

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ................................................ 3 Zakon o parninom postupku ....................................................................... 3 II. KONTROLNA LISTA ............................................................................. 9 III . PRAKTINI PRIMJERI ...................................................................... 10 a) Rjeenje o oslobaanju od trokova .......... ..............................................10 b) Odluka o trokovima ...............................................................................11

POGLAVLJE XVI TROKOVI

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE
Zakon o parninom postupku
1. Parnini trokovi lanak 383 (1) (2) Parnine trokove ine izdaci uinjeni tijekom ili u povodu postupka. Parnini trokovi obuhvaaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba kojima zakon priznaje pravo na nagradu. lanak 384 Svaka stranka prethodno sama podmiruje trokove koje je prouzroila svojim radnjama. lanak 385 (1) Kad stranka predloi izvoenje dokaza, duna je po nalogu suda unaprijed poloiti svotu potrebitu za podmirenje trokova koji e nastati u povodu izvoenja dokaza. Kad izvoenje dokaza predloe obje stranke, sud e odrediti da svotu potrebitu za podmirenje trokova poloe obje stranke na jednake dijelove. Sud e odustati od izvoenja dokaza ako svota potrebita za podmirenje trokova ne bude poloena u roku koji odredi sud. Iznimno od odredbe stava 3 ovoga lana, ako sud po slubenoj dunosti odredi izvoenje dokaza radi utvrivanja injenica u svezi s primjenom lanka 3. stavka 2 ovoga zakona, a stranke ne poloe odreenu svotu, predujam trokova za izvoenje dokaza isplatit e se iz sredstava suda.
3

(2)

(3) (4)

lanak 386 (1) (2) Stranka koja u cijelosti izgubi parnicu duna je protivnoj stranki naknaditi trokove. Ako stranka djelomice uspije u parnici, sud moe, s obzirom na postignuti uspjeh, odrediti da svaka stranka podmiruje svoje trokove, ili da jedna stranka naknadi drugoj razmjeran dio trokova. Sud moe odluiti da jedna stranka naknadi sve trokove koje je druga stranka imala, ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svoga zahtjeva, a zbog toga dijela nisu nastali posebni trokovi. Prema rezultatu dokazivanja sud e odluiti hoe li trokove iz lanka 385 stavak 4 ovoga zakona podmiriti jedna ili obje stranke, ili e ti trokovi pasti na teret trokova suda. lanak 387 (1) Pri odluivanju koji e se trokovi stranki naknaditi, sud e uzeti u obzir samo trokove koji su bili potrebiti radi voenja parnice. O tome koji su trokovi bili potrebiti, te o visini trokova, odluuje sud ocjenjujui briljivo sve okolnosti. Ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge trokove, ovi trokovi odmjerit e se po toj tarifi. lanak 388 Stranka je duna neovisno o ishodu parnice naknaditi protivnoj stranki trokove koje je prouzroila svojom krivnjom ili sluajem koji se njoj dogodio. lan 389 Ako nije bilo povoda za podnoenje tube zbog toga to je tuenik ve priznao svoju obvezu i bio ju spreman ispuniti, ili zbog drugih razloga, tuitelj e naknaditi tueniku parnine trokove. lanak 390 (1)
4

(3)

(4)

(2)

Tuitelj koji povue tubu duan je protivnoj stranki naknaditi parnine trokove, osim ako je povlaenje tube uslijedilo nakon udovoljenja

zahtjevu od strane tuenika. (2) Stranka koja odustane od pravnoga lijeka duna je protivnoj stranki naknaditi trokove nastale u povodu pravnoga lijeka. lanak 391 (1) (2) Svaka stranka podmiruje svoje trokove ako je parnica zavrena sudskom nagodbom, a u nagodbi nije drugaije ugovoreno. Trokovi nagodbe koja je pokuana, ali nije uspjela, ulaze u parnine trokove. lanak 392 Ako u izlunoj parnici bude prihvaen tubeni zahtjev za izluenje stvari, a sud ustanovi da je tuenik kao povjerilac u izvrnom postupku imao opravdanih razloga smatrati da ne postoje prava treih osoba na tim stvarima, odredit e da svaka stranka podmiruje svoje trokove. lanak 393 (1) (2) Suparniari podmiruju trokove na jednake dijelove. Ako postoji znatna razlika u pogledu njihova udjela u predmetu spora, sud e prema razmjeru tog udjela odrediti koliki e dio trokova naknaditi svaki od suparniara. Suparniari, koji su solidarno odgovorni u glavnoj stvari, odgovaraju solidarno i za trokove dosuene protivnoj strani. Za trokove prouzroene posebnim parninim radnjama pojedinih suparniara, ostali suparniari ne odgovaraju. lanak 394 Kad ombudsman sudjeluje u postupku kao stranka, on ima pravo na naknadu trokova prema odredbama ovoga zakona, ali ne i pravo na nagradu. lanak 395 Odredbe o trokovima primjenjuju se i na stranke koje zastupa pravobranilatvo. U tome sluaju trokovi postupka obuhvaaju i iznos koji bi se stranki priznao
5

(3) (4)

na ime nagrade odvjetniku. lanak 396 (1) (2) O naknadi trokova odluuje sud na odreeni zahtjev stranke bez raspravljanja. Stranka je duna u zahtjevu odreeno navesti trokove za koje trai naknadu. Zahtjev za naknadu trokova stranka je duna staviti najkasnije do zavretka raspravljanja koje prethodi odluivanju o trokovima, a ako je rije o donoenju odluke bez prethodnoga raspravljanja, stranka je duna zahtjev za naknadu trokova staviti u prijedlog o kojem sud treba odluiti. O zahtjevu za naknadu trokova sud e odluiti u presudi ili rjeenju kojim se zavrava postupak pred tim sudom. U tijeku postupka sud e posebnim rjeenjem odluiti o naknadi trokova samo kad pravo na naknadu trokova ne ovisi o odluci o glavnoj stvari. U sluaju iz lanka 390 ovoga zakona, ako povlaenje tube ili odustanak od pravnoga lijeka nisu obavljeni na raspravi, zahtjev za naknadu trokova moe se staviti u roku od 15 dana nakon prijama izvijea o odustanku, odnosno povlaenju tube. lanak 397 (1) (2) (3) Kad sud odbaci ili odbije pravni lijek, odluit e i o trokovima nastalim u postupku u povodu toga pravnoga lijeka. Kad sud preinai odluku protiv koje je podnesen pravni lijek, ili ukine tu odluku i odbaci tubu, odluit e o trokovima cijeloga postupka. Kad se ukine odluka protiv koje je podnesen pravni lijek i predmet vrati na ponovno suenje, ostavit e da se o trokovima postupka u povodu pravnog lijeka odlui u konanoj odluci. Sud moe postupiti prema odredbi stavka 3 ovoga lanka i kad odluku protiv koje je podnesen pravni lijek samo djelomice ukine.

(3) (4)

(5)

(4)

lanak 398 Odluka o trokovima sadrana u presudi moe se napadati samo albom na rjeenje ako se istodobno ne napada i odluka o glavnoj stvari. 2. Trokovi u postupku za osiguranje dokaza lanak 399 (1) Trokove postupka za osiguranje dokaza podmiruje stranka koja je podnijela prijedlog za osiguranje dokaza. Ona je duna naknaditi i trokove protivnoj stranki, odnosno postavljenome privremenom zastupniku. Te trokove stranka moe naknadno ostvarivati kao dio parninih trokova, sukladno uspjehu u parnici.

(2)

3. Osloboenje od plaanja trokova postupka lanak 400 (1) Sud e osloboditi plaanja trokova postupka stranku koja sukladno svome opem imovnom stanju ne moe podmiriti te trokove bez tete za nuno izdravanje sebe i svoje obitelji. Osloboenje od plaanja trokova postupka obuhvaa osloboenje od plaanja taksi i osloboenje od polaganja predujma za trokove svjedoka, vjetaka, uviaja, prijevoda i sudskih oglasa. Sud moe osloboditi stranku plaanja svih trokova ili jednoga dijela trokova postupka. lanak 401 Pri donoenju odluke o osloboenju od plaanja trokova postupka sud e briljivo ocijeniti sve okolnosti, a naroito e uzeti u obzir vrijednost predmeta spora, broj osoba koje stranka izdrava i prihode koje imaju stranka i lanovi njezine obitelji.. lanak 402 (1) Odluku o osloboenju od plaanja trokova postupka donosi
7

(2)

prvostupanjski sud na prijedlog stranke. (2) (3) Stranka je duna uz prijedlog podnijeti dokaze o imovnome stanju. Kad je to potrebito, sud moe po slubenoj dunosti pribaviti potrebite podatke i obavijesti o imovnome stanju stranke koja trai osloboenje, a moe o tomu sasluati i protivnu stranku. Protiv rjeenja suda kojim se prihvaa prijedlog stranke za osloboenje od plaanja trokova postupka nije doputena alba. lanak 403 Predujam za trokove od ijega je plaanja stranka osloboena isplatit e se iz sredstava suda. lanak 404 (1) Rjeenje o oslobaanju od plaanja trokova postupka prvostupanjski sud moe tijekom postupka ukinuti ustanovi li da je stranka u stanju snositi i trokove postupka. Tom prilikom sud e rijeiti hoe li stranka u cijelosti ili djelomice naknaditi i one trokove i takse kojih je prije bila osloboena. U prvome redu imaju se naknaditi iznosi isplaeni iz sredstava suda. lanak 405 (1) (2) Takse i trokovi isplaeni iz sredstava suda ine dio parninih trokova. O naknadi tih trokova od strane protivnika stranke koja je osloboena plaanja trokova postupka sud e odluiti sukladno odredbama o naknadi trokova. Takse i trokove isplaene iz sredstava suda naplauje po slubenoj dunosti prvostupanjski sud od stranke koja je duna naknaditi te trokove. Ako je protivnik stranke koja je osloboena plaanja trokova postupka odlukom suda obvezan naknaditi parnine trokove, a ustanovi se da nije u stanju te trokove platiti, sud moe naknadno odrediti da trokove iz stavka 1 ovoga lana plati, u cijelosti ili djelomice, stranka koja je

(4)

(2)

(3)

(4)

osloboena plaanja trokova postupka iz onoga to joj je dosueno. Time se ne dira u pravo te stranke da za ono to je platila trai naknadu od protivnika.

II. KONTROLNA LISTA

Svaka stranka prethodno sama snosi trokove do okonanja postupka. O naknadi trokova postupka sud odluuje prema uspjehu stranaka u postupku. Sud uzima u obzir samo trokove koji su bili potrebni radi voenja postupka. Suparniari snose trokove na jednake dijelove, osim ako postoji razlika u pogledu njihovih udjela u sporu. Sud odluuje o naknadi trokova postupka na opredijeljeni zahtjev stranke. Opredijeljeni zahtjev za naknadu trokova postupka stranka je duna staviti najkasnije do zavretka raspravljanja, ili ako nije bilo raspravljanja zahtjev za naknadu trokova postupka duna je staviti u prijedlogu o kojem sud odluuje. O naknadi trokova postupka sud odluuje skupa s odlukom o glavnoj stvari, a posebnim rjeenjem samo ako odluka o trokovima ne zavisi o odluci o glavnoj stvari. Sud moe stranku na njen prijedlog osloboditi u cijelosti ili djelimino od plaanja trokova postupka ako nije u mogunosti da plati trokove bez tete po izdravanje sebe i svoje porodice. Stranka je duna uz prijedlog podnijeti dokaze o svom imovnom stanju, a podatke o tome sud moe pribaviti i po slubenoj dunosti, kao i sasluati na te okolnosti suprotnu stranku.

III. PRAKTINI PRIMJERI

a) Rjeenje o oslobaanju od trokova
OSNOVNI SUD U ___________ Broj: ______________________ ___________, __________godine Osnovni sud u ___________, po sudiji _______________________, u pravnoj stvari tuitelja_____________, sin ______, iz ___________, zastupan po punomoniku ________________, advokatu iz _________, protiv tuene __________, zastupane po ___________________, radi utvrivanja prava vlasnitva, odluujui o zahtjevu tuitelja za oslobaanje od plaanja trokova postupka van roita, a dana 05.06.2008. godine donio je R J E E NJ E Tuitelj _____________ oslobaa se u cijelosti od plaanja trokova takse na tubu i presudu u iznosu od 600,00 KM. O b r a z l o e nj e Tuitelj je podnio sudu prijedlog za oslobaanje od plaanja trokova postupka, navodei da je penzioner sa visinom penzije kojom ne moe da podmiri ni osnovne ivotne potrebe, a posebno plaanje sudske takse, tako da bi, imajui u vidu da je osoba starije ivotne dobi sa naruenim zdravstvenim stanjem, ugrozio svoju egzistenciju plaanjem sudske takse. Uvidom u uvjerenje (ek o isplaenoj penziji) o visini penzije i uvjerenje o katastarskim prihodima utvreno je da tuilac osim penzije u minimalnom iznosu nema drugih prihoda niti imovine iz koje bi mogao ostvarivati prihode. Imajui u vidu da bi plaanjem sudske takse tuitelj ugrozio vlastitu egzistenciju, sud je u skladu s odredbom lana 400 i 401 ZPP-a odluio kao u izreci rjeenja. PRAVNA POUKA: Protiv ovog rjeenja nije dozvoljena posebna alba.
10

S u d i j a, ___________

b) Odluka o trokovima
OSNOVNI SUD U _____________ BROJ : _______________________ ________ ,_______________godine Osnovni sud u _________, po sudiji ______________, u pravnoj stvari tuiteljice ___________, iz __________, zastupane po punomoniku __________, advoktu iz _________, protiv tuenog __________, iz ___________, zastupanog po punomoniku ___________, advokatu iz ___________, radi razvoda braka, na roitu, a dana 1107.2007. godine, donio je R J E E NJ E Tuba tuiteljice _______________ protiv tuenog ___________, radi razvoda braka, smatra se POVUENOM. Povuena tuba smatra se da nije ni podnesena i moe se ponovo podnijeti. Obavezuje se tuiteljica ______________ da tuenom na ime naknade trokova postupka isplati iznos od 360,00 KM, u roku od 30 dana od dana prijema prepisa rjeenja, pod prijetnjom izvrenja. O b r a z l o e nj e Na pripremno roite zakazano za dan 11.07.2007. godine nije pristupio punomonik tuiteljice, koji je uredno obavijeten, a punomonik tuenog nije predloio voenje postupka u odsustvu, te je sud u smislu odredbe lana 84 Zakona o parninom postupku RS odluio kao u stavu 1 izreke rjeenja. Odluka o trokovima postupka temelji se na odredbi lana 388, 389 i lana 396 Zakona o parninom postupku Republike Srpske, i isti se sastoje od nagrade punomoniku tuenog za sastav odgovora na tubu u iznosu od 360 KM, koja nagrada je odreena u skladu sa ADV tarifom. S U D I JA ____________________ PRAVNA POUKA: Protiv ovog rjeenja moe se podnijeti alba u roku od 30 dana od dana prijema prepisa rjeenja. alba se podnosi ____________________ putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka.
11

POGLAVLJE XVII PRAVNA POMO

I.

RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ......................................3

Zakon o parninom postupku ....................................................................... 3 II. KONTROLNA LISTA ............................................................................. 4 a) Kada se pravna pomo mora pruiti ......................................................... 4 b) Sadraj zamolnice za pravnu pomo ........................................................ 5 III. PRAKTINI PRIMJERI ........................................................................ 6 a) Zamolnica domaem sudu za sasluanje svjedoka ................................... 6 b) Zamolnica domaem sudu za sasluanje stranke ..................................... 7 c) Zamolnica ministarstvu pravde za uruenje pismena ............................... 9 d) Zamolnica nadlenom organu druge drave za uruenje pismena ......... 10

POGLAVLJE XVII PRAVNA POMO

I. RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Zakon o parninom postupku lan 414

(1) (2) Sudovi u Federaciji duni su u parninom postupku pruati pravnu pomo svim sudovima u Bosni i Hercegovini. Ako zamoljeni sud nije nadlean da obavi radnju za koju je zamoljen, ustupit e molbu nadlenom sudu, odnosno drugom organu vlasti i o tome obavijestiti sud od koga je primio molbu, a ako mu nadleni sud, odnosno organ vlasti nije poznat, vratit e molbu sudu koji je podnio molbu. Ako u jednom mjestu postoji vie sudova stvarno nadlenih za davanje pravne pomoi, molba za davanje pravne pomoi moe se podnijeti bilo kojem od tih sudova. lan 415 (1) Sudovi e ukazivati pravnu pomo inostranim sudovima u sluajevima predvienim meunarodnim ugovorom, kao i kad postoji uzajamnost u ukazivanju pravne pomoi. U sluaju sumnje o postojanju uzajamnosti objanjenje daje Federalno ministarstvo pravde. Sud e uskratiti pravnu pomo inostranom sudu ako se trai izvrenje radnje koja je protivna javnom poretku Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije. U takvom e sluaju sud nadlean za davanje pravne pomoi po slubenoj dunosti dostaviti predmet Vrhovnom sudu Federacije, radi donoenja konane odluke. Odredbe lana 414 st. 2 i 3 ovog zakona vae i za postupanje s molbom inostranog suda.
3

(3)

(2)

(3)

lan 416 Sudovi ukazuju pravnu pomo inostranim sudovima na nain predvien u domaem zakonu. Radnja koja je predmet molbe inostranog suda moe se obaviti i na nain koji zahtijeva inostrani sud, ako takav postupak nije protivan javnom poretku Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije. lan 417 Ako meunarodnim ugovorom nije to drugo odreeno, sudovi e uzimati u postupak molbe za pravnu pomo inostranih sudova samo ako su molba i prilozi sastavljeni na jeziku u slubenoj upotrebi u Federaciji, ili ako je priloen ovjereni prijevod na tom jeziku. lan 418 Ako meunarodnim ugovorom nije to drugo odreeno, molbe sudova iz Federacije za pravnu pomo dostavljaju se inostranim sudovima diplomatskim putem preko organa uprave nadlenog za inostrane poslove Bosne i Hercegovine. Molbe i prilozi moraju biti sastavljeni na jeziku zamoljene drave, ili uz njih mora biti priloen njihov ovjereni prijevod na tom jeziku.

II. KONTROLNA LISTA

a) Kada se pravna pomo mora pruiti Sudovi u Federaciji i u Republici Srpskoj duni su u parninom postupku pruati pravnu pomo svim sudovima u Bosni i Hercegovini (lan 414 ZPP-a). Sudovi u Federaciji i u Republici Srpskoj pravnu pomo inostranim sudovima ukazivae u sluajevima predvienim meunarodnim (bilateralnim ili multilateralnim) ugovorima, kao i kad postoji uzajamnost (reciprocitet) u ukazivanju pravne pomoi. U sluaju sumnje o postojanju uzajamnosti, objanjenje daje Federalno ministarstvo pravde (lan 415 st. 1 ZPP-a). Sud e uskratiti pravnu pomo inostranom sudu ako se trai izvrenje
4

radnje koja je protivna javnom poretku Bosne i Hercegovine, odnosno entiteta. U takvom e sluaju sud nadlean za davanje pravne pomoi po slubenoj dunosti dostaviti predmet vrhovnom sudu entiteta radi donoenja konane odluke (lan 415 st. 2 ZPP-a). Prilikom ukazivanja pravne pomoi sudovi primjenjuju postupak predvien u domaem zakonu, s tim da se pojedina radnja koja je predmet molbe inostranog suda moe obaviti i na nain koji zahtijeva inostrani sud, ako takav postupak nije protivan javnom poretku Bosne i Hercegovine, odnosno njenih entiteta. Domai sudovi e uzimati u postupak molbe za pravnu pomo inostranih sudova samo ako su molba i prilozi sastavljeni na jeziku u slubenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini, ili ako je priloen ovjereni prijevod na tom jeziku, osim ako meunarodnim ugovorom nije ta drugo odreeno. Molbe sudova iz entiteta za pravnu pomo dostavljaju se inostranim sudovima diplomatskim putem preko organa uprave nadlenog za inostrane poslove Bosne i Hercegovine, osim ako meunarodnim ugovorom nije ta drugo odreeno, s tim to i molbe i prilozi moraju biti sastavljeni na jeziku zamoljene drave ili uz njih mora biti priloen njihov ovjereni prijevod na tom jeziku. b) Sadraj zamolnice za pravnu pomo U zamolnici za pravnu pomo potrebno je navesti: naziv suda koji trai pravnu pomo i dravu od koje se pomo trai; oznaku spisa, te predmet zamolnice, odnosno vrstu postupka, radnji, dokaza ili podataka koje treba provesti, odnosno prikupiti u postupku po zamolnici; podatke o strankama u postupku, kao i podatke o svjedocima, odnosno osobama koje treba sasluati ili ispitati (za fizika lica ime, prezime, adresa prebivalita ili boravita, te po mogunosti podatke o datumu ili godini roenja, zanimanju i dravljanstvu, a za pravna lica naziv i sjedite pravnog lica i, po mogunosti, ime i prezime i adresu njihovih zastupnika, ukoliko su ovi podaci sudu poznati); pitanja koja treba postaviti licima koja treba sasluati ili ispitati, odnosno okolnosti na koje ih treba sasluati ili ispitati; punu adresa adresata i naziv dokumenata koje treba uruiti, ako je predmet zamolnice
5

 uruenje dokumenata; dokumente ili druge predmete koje treba pregledati; ostale eventualne elemente predviene ugovorom ili konvencijom o pruanju pravne pomoi, kao i druge informacije i podatke koji su neophodni za postupanje po zamolnici.

III. PRAKTINI PRIMJERI

a) Zamolnica domaem sudu za sasluanje svjedoka (lan 414
ZPP-a) Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine _____________ kanton Optinski/Opinski sud u _________ Broj: __________ _________. godine OPTINSKOM/OPINSKOM SUDU U _____________ PREDMET: Zamolnica Kod ovog suda u toku je parnini postupak po tubi tuioca ____________, iz _____________ , Ul. _________ br. ____, zastupanog po punomoniku ___________, advokatu iz _________, Ul. _________ br. ____, protiv tuenog _________, iz _____________ , Ul. _________ br. ____, radi utvrivanja prava vlasnitva. Na pripremnom roitu odranom dana _________, na prijedlog tuioca ovaj sud donio je rjeenje da se svjedok ________________ sa prebivalitem u _____________, Ul. __________ br. ___, zbog toga to se radi o starijoj i bolesnoj osobi koja zbog velike udaljenosti nije u mogunosti pristupiti pred ovaj sud, saslua zamolbenim putem pred tim sudom, i to u prisutnosti punomonika tuioca i tuenog, a na slijedee okolnosti:

1. __________________________________________________________, 2. __________________________________________________________, 3. __________________________________________________________, 4. __________________________________________________________, 5. __________________________________________________________. Stoga od vas, na osnovu odredaba lana 414 st. 1 ZPP-a, traimo da pred vaim sudom provedete sasluanje navedenog svjedoka i da nam zapisnik o toj procesnoj radnji dostavite to prije u ____ primjeraka. S potovanjem! S u d i j a: ____________________

b) Zamolnica drugom domaem sudu za sasluanje stranke

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OPINSKI SUD U SARAJEVU BROJ. P-.... OPINSKOM SUDU U APLJINI APLJINA Pred ovim sudom u toku je parnini postupak po tubi........, iz.Ul......, koju zastupa.........., advokat iz Sarajeva, protiv tuenog..... iz ....., Ul......., koga zastupa............, advokat iz Sarajeva, i .... iz Sarajeva, Ul.................., radi priznanja prava vlasnitva i uknjibe, v.sp...........KM Na pripremnom roitu, dana.......... godine, na prijedlog punomonika tuitelja i prvotuenog odreeno je provoenje dokaza pred zamoljenim sudom. Na osnovu lana 128 stav 2 ZPP-a dostavljamo slijedeu ZAMOLNICU

Za izvoenje dokaza sasluanjem u svojstvu parnine stranke prvotuenog ....... iz ............ Predmet spora je priznanje prava vlasnitva na stanu koji se nalazi u Sarajevu, Ulica ................ broj ......, povrine.......m2, kao pripadajuim dijelovima zajednikih prostorija i zemljita ispred zgrade. Navedeni stan prvotueni je stekao na osnovu ugovora o udruivanju sredstava za finansiranje izgradnje stanova koji je zakljuio sa drugotuenim dana.......godine u kome je proputen
7

upis clausule intabulandi. Prvotueni je zakljuio ugovor sa tuiteljicom dana.... godine, ovjerio pred sudom i kod poreske uprave. Kako se tuiteljica ne moe upisati kao vlasnik, na osnovu lana 38 Zakona o vlasniko-pravnim odnosima, predlae da sud utvrdi da je po osnovu valjanog ugovora o kupoprodaji stekla pravo vlasnitva nad predmetnim stanom, to su tueni duni priznati i trpiti da se Zemljinoknjinom uredu Opinskog suda u Sarajevu u knjizi poloenih ugovora izvri upis prava vlasnitva na ime tuiteljice. Punomonik prvotuenog u odgovoru na tubu ne osporava injenine navode iz tube, pravni osnov i tubeni zahtjev. Drugotueni u odgovoru na tubu navodi da ne raspolae podacima da je prvotueni isplatio cijenu po ugovoru koji je zakljuio sa drugotuenim, niti postoje dokazi da je stan mogao prodati tuiteljici. Prvotuenog............ potrebno je sasluati u svojstvu parnine stranke na okolnosti: - zakljuenja ugovora o udruivanju sredstava za finansiranje izgradnje stana sa prvotuenim dana..... godine; - isplate kupoprodajne cijene po navedenom ugovoru; - naina useljena i svojstva u koritenju predmetnog stana. Zapisnik o izvedenom dokazu potrebno je dostaviti ovom sudu najkasnije do.... godine, kako bi se proitao na glavnoj raspravi. Sudija,

c) Zamolnica ministarstvu pravde za uruenje pismena

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON OPINSKI SUD U TUZLI BROJ: Ps.1723/04 Tuzla, 06.10.2008. godine

MINISTARSTVO PRAVDE BIH SARAJEVO UL. Trg BiH br.1 Predmet: Molba za uruenje pismena Kod ovog suda u toku je postupak tuioca___________, iz _________ Austrija, ul.______________,protiv tuenog______________, radi naplate duga, v.sp. 256.880,66 KM. Potrebno je da poziv za pripremno roite zakazano kod ovog suda za dan 05.01.2009. godine i rjeenje od 12.08.2008. god. dostavite izravno tuiocu: ______________________________________, Austrija Molimo da dokaz o izvrenom uruenju dostavite uz poziv na br. Ps.1723/04. S potovanjem! Sudija,
9

d) Zamolnica nadlenom organu druge drave za uruenje pismena

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON OPINSKI SUD U _________ Broj:032-0-Ps-08-000 248 Tuzla, 17.04.2008. godine TUILAC: _____________________, zastupan po punomoniku _________, advokatu iz Tuzle TUENI: ___________________________________, Republika Hrvatska RADI: smetanja posjeda v.sp.1.000,00 KM REPUBLIKA HRVATSKA - Nadlenom organu PREDMET: Zamolnica Dana 11.04.2008. g. tuilac ______________,zastupan po punomoniku _________, advokatu iz Tuzle, podnio je tubu protiv tuenog______________ iz ______________ Republika Hrvatska, ul._______________, radi smetanja posjeda. Kako bi sud mogao provesti postupak molimo vas da tuenom ____________________ Republika Hrvatska uruite slijedee isprave: - - - Tubu sa prijedlogom za odreivanje mjere osiguranja od 11.04.2008. god. Rjeenje suda br.032-0-Ps-08-000248 od 15.04.2008. god. Dopis - dostava tube na odgovor od 17.04.2008. god. i dopis dostava mjere osiguranja na izjanjenje od 17.04.2008. god.

Navedene isprave su prilog ovog dopisa i iste se dostavljaju u originalu. Molimo da dokaz o uruenju ili razloge za neuruenje dostavite ovom sudu uz poziv na broj: 032-0-Ps-08-000248. S potovanjem!
10

Sudija

POGLAVLJE XVIII POSEBNI POSTUPCI

I. POSTUPAK U PARNICAMA IZ RADNIH ODNOSA (l. 419-422) ......3 I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE .................................................3 II KONTROLNA LISTA .............................................................................. 4 II POSTUPAK U PARNICAMA ZBOG SMETANJA POSJEDA (l. 423427) ............................................................................................................... 4 I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ................................................ 4 II KONTROLNA LISTA .............................................................................. 5 III. POSTUPAK U SPOROVIMA MALE VRIJEDNOSTI (l. 428-433) ... 6 I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ................................................ 6 II KONTROLNA LISTA .............................................................................. 8 IV. POSTUPAK PRED ARBITRAOM (l. 434-453) ................................ 9 I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ................................................ 9 II KONTROLNA LISTA ............................................................................ 15 III PRAKTINI PRIMJER ......................................................................... 18 a) Primjer Rjeenja o postavljanju arbitra: ................................................. 18

POGLAVLJE XVIII POSEBNI POSTUPCI

I. POSTUPAK U PARNICAMA IZ RADNIH ODNOSA (l. 419-422)

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

lan 419 Ako u glavi XXVII ovog zakona ne postoje posebne odredbe, u parnicama iz radnih odnosa primjenjivat e se ostale odredbe ovog zakona. lan 420 U postupku u parnicama iz radnih odnosa, a osobito pri odreivanju rokova i roita, sud e uvijek obraati osobitu panju na potrebu hitnog rjeavanja radnih sporova. lan 421 Sud e u presudi kojom nalae izvrenje neke inidbe odrediti rok od 15 dana za njeno izvrenje. lan 422 Rok za podnoenje albe na presudu, odnosno rjeenje iz radnih odnosa je 15 dana.

II KONTROLNA LISTA
1) U parnicama iz radnih odnosa se primjenjuju odredbe ZPP-a, ako ne postoje posebne odredbe. 2) Posebnim odredbama je regulisano: sud e pri odreivanju rokova i roita uvijek obraati panju na potrebu HITNOG RJEAVANJA SPORA, - rok za izvrenje inidbe je 15 dana, - rok za podnoenje albe je 15 dana. -

II POSTUPAK U PARNICAMA ZBOG SMETANJA POSJEDA (l. 423-427)

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

lan 423 Ako u glavi XXVIII ovog zakona ne postoje posebne odredbe, u parnicama zbog smetanja posjeda primjenjivat e se ostale odredbe ovog zakona. lan 424 Pri odreivanju rokova i roita po tubama zbog smetanja posjeda sud e uvijek obraati osobitu panju na potrebu hitnog rjeavanja prema prirodi svakoga pojedinanog sluaja. Pri tome, sud moe odrediti i rokove krae od onih predvienih odredbama ovog zakona o redovnom postupku. lan 425 Raspravljanje o tubi zbog smetanja posjeda ograniit e se samo na raspravljanje i dokazivanje injenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog
4

smetanja. Iskljueno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu tete. lan 426 (1) (2) (3) (4) Rok za udovoljenje dunostima koje su naloene strankama sud e odrediti prema okolnostima pojedinog sluaja. Rok za podnoenje albe je 15 dana. U izuzetnim okolnostima sud moe odluiti da alba ne zadrava izvrenje rjeenja. Protiv rjeenja donesenih u parnicama zbog smetanja posjeda revizija nije doputena. lan 427 Tuilac gubi pravo da u izvrnom postupku zahtijeva izvrenje rjeenja kojim se tuenom po tubi zbog smetanja posjeda nalae izvrenje odreene radnje, ako nije zahtijevao izvrenje u roku od 60 dana nakon proteka roka koji je rjeenjem odreen za izvrenje te radnje.

II KONTROLNA LISTA
1) U parnicama zbog smetanja posjeda se primjenjuju odredbe ZPP-a, ako ne postoje posebne odredbe. 2) Posebnim odredbama je regulisano: - Sud e pri odreivanju rokova i roita uvijek obraati panju na potrebu hitnog rjeavanja spora; Sud moe odrediti i rokove krae od onih predvienih odredbama ovog zakona o redovnom postupku; Raspravljanje o tubi zbog smetanja posjeda ograniit e se samo na
5

raspravljanje i dokazivanje injenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja; - Rok za udovoljenje dunostima koje su naloene strankama sud e odrediti prema okolnostima svakog pojedinog sluaja; Rok za podnoenje albe je 15 dana; U izuzetnim okolnostima sud moe odluiti da alba ne zadrava izvrenje; Revizija nije doputena; Tuitelj gubi pravo da trai izvrenje rjeenja ako nije zahtijevao izvrenje u roku od 60 dana nakon proteka roka koji je rjeenjem odreen za izvrenje radnje.

- - -

III. POSTUPAK U SPOROVIMA MALE VRIJEDNOSTI (l. 428-433)

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

lan 428 Ako u glavi XXIX ovog zakona ne postoje posebne odredbe, u postupku u sporovima male vrijednosti primjenjivat e se ostale odredbe ovog zakona. lan 429 (1) Sporovi male vrijednosti, u smislu odredaba ovog zakona, jesu sporovi u kojima se tubeni zahtjev odnosi na potraivanje u novcu koje ne prelazi iznos od 3.000 KM. (2) Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tubeni zahtjev ne odnosi na potraivanje u novcu, a tuilac je u tubi naveo da pristaje da umjesto udovoljenja odreenom zahtjevu primi odreeni novani iznos koji ne prelazi iznos iz stava 1 ovog lana (lan 321 stav 1).
6

(3) Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tubenog zahtjeva nije novani iznos, ve predaja pokretne stvari ija vrijednost, koju je tuilac u tubi naveo, ne prelazi iznos iz stava 1 ovog lana. (lan 321 stav 2). lan 430 Ne smatraju se sporovima male vrijednosti, u smislu odredaba ovog zakona, sporovi o nekretninama, sporovi iz radnih odnosa i sporovi zbog smetanja posjeda. lan 431 (1) U postupku u sporovima male vrijednosti doputena je posebna alba samo protiv rjeenja kojim se zavrava postupak. (2) Ostala rjeenja protiv kojih je po ovom zakonu doputena alba mogu se pobijati samo albom protiv odluke kojom se postupak zavrava. (3) Rjeenja iz stava 2 ovog lana ne dostavljaju se strankama ve se objavljuju na roitu. lan 432 (1) Ako tuilac preinai tubeni zahtjev tako da vrijednost predmeta spora prelazi iznos od 3.000 KM, postupak e se dovriti prema odredbama ovog zakona o redovnom postupku. (2) Ako tuilac do zakljuenja glavne rasprave koja se vodi prema odredbama ovog zakona o redovnom postupku smanji tubeni zahtjev tako da vie ne prelazi iznos od 3.000 KM, daljnji postupak provest e se prema odredbama ovog zakona o postupku u sporovima male vrijednosti. lan 433 (1) Presuda ili rjeenje kojim se zavrava spor male vrijednosti moe se pobijati samo zbog povrede odredaba parninog postupka i zbog pogrene primjene materijalnog prava. (2) U presudi, odnosno rjeenju iz stava 1 ovog lana, sud je duan navesti razloge iz kojih se moe izjaviti alba. (3) Protiv prvostepene presude odnosno rjeenja iz stava 1 ovog lana, stranke mogu podnijeti albu u roku od 15 dana. (4) U postupku u sporovima male vrijednosti, rok iz lana 179 stav 2 i lana 192 stav 1 ovog zakona je 15 dana.
7

II KONTROLNA LISTA
1) U postupku u sporovima male vrijednosti primjenjuju se odredbe ZPP-a, ako ne postoje posebne odredbe. 2) Sporovi male vrijednosti su: 1. Sporovi u kojima se tubeni zahtjev odnosi na potraivanje u novcu koje ne prelazi iznos od 3.000 KM; 2. Sporovi u kojima se tubeni zahtjev ne odnosi na potraivanje u novcu, a tuilac je u tubi naveo da pristaje da tueni umjesto traene inidbe plati novani iznos koji ne prelazi 3.000 KM; 3. Sporovi u kojima je predmet tubenog zahtjeva predaja pokretne stvari ija vrijednost, koju je tuitelj oznaio u tubi, ne prelazi iznos od 3.000 KM. 3) Sporovi male vrijednosti ne mogu biti: 1. Sporovi o nekretninama (pravo na nekretninama i predaja u posjed); 2. Sporovi iz radnih odnosa; 3. Sporovi zbog smetanja posjeda. 4) Posebne odredbe 1. Posebna alba je doputena samo protiv rjeenja kojima se zavrava postupak.

2. Presuda ili rjeenje kojim se zavrava spor male vrijednosti moe se pobijati zbog:

- -

povrede odredaba parninog postupka i pogrene primjene materijalnog prava.

3. Sud je duan u presudi/rjeenju navesti iz kojih se razloga moe izjaviti alba.

4. Rok za ponoenje albe je 15 dana.

5. Rok za izvrenje inidbe i donoenje dopunske presude je 15 dana.

6. Ako tuilac preinai tubeni zahtjev tako da vrijednost predmeta spora prelazi iznos od 3.000 KM, postupak e se dovriti prema odredbama o redovnom postupku.

7. Ako tuilac do zakljuenja glavne rasprave smanji tubeni zahtjev tako da isti vie ne prelazi iznos od 3.000 KM, daljnji postupak e se provesti prema odredbama o postupku u sporovima male vrijednosti.

IV. POSTUPAK PRED ARBITRAOM (l. 434-453)

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

lan 434 Stranke se mogu sporazumjeti da rjeavanje spora povjere arbitrai, osim ako se radi o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati u smislu lana 3 stav 2 ovog zakona. lan 435 (1) Ugovor o arbitrai moe se sklopiti u pogledu odreenog spora i u pogledu buduih sporova koji mogu proizai iz odreenog pravnog odnosa. Ugovor o arbitrai pravovaljan je samo ako je sklopljen u pismenom obliku i ako su ga potpisale sve stranke. Ugovor o arbitrai sklopljen je u pismenom obliku i kada je sklopljen
9

(2)

razmjenom pisama, telegrama, teleksa ili drugih telekomunikacijskih sredstava koja omoguuju pisani dokaz o sklopljenom ugovoru. (3) Ugovor o arbitrai sklopljen je u pismenom obliku i kada je sklopljen razmjenom tube u kojoj tuilac navodi postojanje tog ugovora i odgovora na tubu u kojem tueni to ne osporava. Ugovor o arbitrai moe se dokazivati samo ispravama. lan 436 Ugovor o arbitrai pravovaljano je sklopljen i kad je odredba o nadlenosti arbitrae sadrana u opim uvjetima za sklapanje pravnog posla. lan 437 (1) (2) Broj arbitara arbitrae mora biti neparan. Ako ugovorom stranaka nije odreen broj arbitara, svaka stranka postavlja po jednog arbitra, a oni biraju predsjednika. lan 438 (1) Ako su stranke za rjeavanje odreenog spora ugovorile nadlenost arbitrae, sud kojem je podnesena tuba u istom sporu i meu istim strankama, na prigovor tuenog oglasit e se nenadlenim, ukinuti provedene radnje u postupku i odbaciti tubu. Prigovor iz stava 1 ovog lana tueni moe staviti najkasnije u odgovoru na tubu. lan 439 (1) Stranku koja na temelju ugovora o arbitrai treba da postavi arbitra moe pozvati protivna stranka da u roku od 15 dana obavi to postavljanje i da je o tome obavijesti. Poziv prema stavu 1 ovog lana pravovaljan je samo ako je stranka koja ga upuuje postavila svog arbitra i o tome obavijestila protivnu stranku. Kad na temelju ugovora o arbitrai postavljanje arbitra treba obaviti trea osoba, svaka stranka moe uputiti poziv iz stava 2 ovog lana toj

(4)

(2)

(2)

(3)
10

osobi. (4) Osoba koja je pozvana da postavi arbitra arbitrae vezana je za postavljanje koje je obavljeno im je to postavljanje saopeno protivniku, odnosno jednoj od stranaka. lan 440 (1) (2) Ako arbitar ne bude na vrijeme postavljen, a iz ugovora ne proizlazi ta drugo, arbitra e na prijedlog stranke postaviti sud. Ako se arbitri ne mogu sloiti o izboru predsjednika, a iz ugovora ne proizlazi ta drugo, predsjednika e na prijedlog svakog arbitra ili stranke postaviti sud. Za postavljanje arbitra, odnosno predsjednika arbitrae, nadlean je sud koji bi za spor bio nadlean u prvom stepenu da nije sklopljen ugovor o arbitrai. Protiv rjeenja suda nije doputena alba. Stranka koja se ne eli koristiti ovlatenjem iz stava 1 ili stava 2 ovog lana moe tubom zahtijevati da sud nadlean za postavljanje proglasi prestanak vaenja ugovora o arbitrai. lan 441 (1) Osim sluaja iz lana 440 ovog zakona, svaka stranka moe tubom zahtijevati da sud proglasi prestanak vaenja ugovora o arbitrai: 1. ako se stranke ne mogu sloiti o izboru arbitara koje one zajedniki treba da postave; 2. ako osoba koja je u samom ugovoru o arbitrai postavljena za arbitra arbitrae nee ili ne moe obavljati tu dunost. (2) O zahtjevu odluuje sud (na nain?) predvien u lanu 440 stav 3 ovog zakona. (3) Na roite za raspravljanje po zahtjevu sud e pozvati stranke.

(3)

(4) (5)

11

lan 442 (1) Arbitar arbitrae duan je da se izuzme kad postoje razlozi za izuzee iz lana 357 ovog zakona. Iz istih razloga mogu stranke zahtijevati izuzee arbitra arbitrae. Stranka koja je sama ili zajedno s protivnom strankom postavila arbitra moe zahtijevati njegovo izuzee samo ako je razlog za izuzee nastao ili je stranka za njega saznala nakon to je arbitar postavljen. Ako se stranke nisu drugaije sporazumjele, o izuzeu odluuje sud (na nain?) predvien u lanu 440 stav 3 ovog zakona. lan 443 Ako se stranke nisu drugaije sporazumjele, arbitri arbitrae e odrediti postupak pred arbitraom. lan 444 (1) (2) Prema svjedocima, strankama i drugim osobama koje sudjeluju u postupku, arbitraa ne moe upotrijebiti prisilna sredstva niti izricati kazne. Arbitraa moe zatraiti od suda mjesno nadlenog za davanje pravne pomoi da se pred njim izvedu pojedini dokazi koji se pred arbitraom ne mogu izvesti. Na postupak za izvoenje dokaza primjenjivat e se odredbe ovog zakona o izvoenju dokaza pred zamoljenim sudom. lan 445 Izbrani sud moe donijeti presudu po pravinosti samo ako su mu stranke dale takvu ovlast. lan 446 (1) Kad se izbrani sud sastoji od vie od jednog izbranog suca, presuda se donosi veinom glasova, ako u ugovoru o izbranom sudu nije drukije odreeno. Ako se ne moe postii potrebna veina glasova, izbrani sud je duan o tome obavijestiti stranke.

(2)

(3)

(3)

(2)
12

(3)

Ako se za sluaj iz stava 2 ovoga lana stranke nisu drukije sporazumjele, svaka od stranaka moe tubom zahtijevati da sud predvien u lanu 440 stav 3 ovoga zakona izrekne prestanak vaenja ugovora o izbranom sudu. lan 447

(1) (2)

Presuda izbranog suda mora biti obrazloena, ako stranke nisu ta drugo ugovorile. Izvornik presude i sve prijepise potpisuju svi izbrani suci. Presuda vai i kad koji sudac uskrati da je potpie ako je presudu potpisala veina sudaca i na presudi ustanovila to uskraivanje potpisa. Strankama se dostavljaju prijepisi presude preko suda predvienog u lanu 440 stav 3 ovoga zakona. lan 448

(3)

Izvornik presude i potvrde o obavljenoj dostavi uvaju se kod suda predvienog u lanu 440 st. 3 ovoga zakona. lan 449 (1) Presuda izbranog suda ima prema strankama snagu pravomone presude, ako ugovorom nije predviena mogunost pobijanja presude pred izbranim sudom viega stupnja. Na zahtjev stranke sud predvien u lanu 440 stav 3 ovoga zakona, stavit e na prijepisu presude potvrdu o pravomonosti i ovrnosti. lan 450 (1) (2) Presuda izbranog suda moe se ponititi po tubi stranke. Za rjeavanje o tubi nadlean je sud predvien u lanu 440 stav 3 ovoga zakona. lan 451 Ponitenje presude izbranog suda moe se zahtijevati: (1) ako uope nije sklopljen ugovor o izbranom sudu ili ako taj ugovor nije pravovaljan;
13

(2)

(2) (3)

ako je u pogledu sastava izbranog suda ili u pogledu odluivanja povrijeena koja odredba ovoga zakona ili ugovora o izbranom sudu; ako presuda nije obrazloena prema lanu 447 stav 1 ovoga zakona, ili ako izvornik i prijepisi presude nisu potpisani na nain odreen u lanu 447 stav 2 ovoga zakona; ako je izbrani sud prekoraio granicu svoga zadatka; ako je izreka presude nerazumljiva ili je sama sebi proturjena; ako je presuda izbranog suda u protivnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine ili Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine; ako postoji koji od razloga za ponavljanje postupka iz lana 255 ovoga zakona. lan 452

(4) (5) (6) (7)

(1) (2)

Tuba za ponitenje presude izbranog suda moe se podnijeti nadlenom sudu u roku od 30 dana. Ako se ponitenje presude zahtijeva iz razloga navedenih u lanu 451 ta. 1 do 6 ovoga zakona, rok za tubu se rauna od dana kada je presuda dostavljena stranki, a ako je stranka za razlog saznala kasnije, rok se rauna od dana saznanja. U pogledu raunanja roka, kad se ponitaj zahtijeva iz razloga navedenog u lanu 451 taka 7 ovoga zakona, primjenjivat e se odgovarajue odredbe lana 257 st. 1 i 2 ovoga zakona. Nakon proteka jedne godine od pravomonosti presude izbranog suda ne moe se zahtijevati ponitenje presude. lan 453

(3)

(4) (5)

Stranke se ne mogu sporazumno odrei primjene odredaba lana 442 st. 1 i 2, lana 447 st. 2 i 3 i l. 450 do 452 ovoga zakona.

14

II KONTROLNA LISTA
1) Pravilo: Stranke se mogu sporazumjeti da rjeavanje spora povjere arbitrai. Izuzetak: Ako se radi o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (l. 3 stav 2 ZPP-a) 2) Ugovor o arbitrai: - - - moe se sklopiti da bi se rijeio ve nastali spor, ili prije nastanka spora iz odreenog pravnog odnosa, formalan ugovor mora biti zakljuen u pismenoj formi i potpisan od svih stranaka dokazuje se samo ispravama.

3) Broj arbitara mora biti neparan. Ako broj arbitara nije odreen ugovorom, svaka stranka postavlja po jednog arbitra, a oni biraju predsjednika. Ukupan broj arbitara mora biti neparan. 4) Ako su stranke za rjeavanje odreenog spora ugovorile nadlenost arbitrae, sud kojem je podnesena tuba u istom sporu i meu istim strankama e se na prigovor tuenog, koji mora biti stavljen najkasnije u odgovoru na tubu, oglasiti nenadlenim, ukinuti provedene radnje u postupku i odbaciti tubu. 5) Postavljanje arbitra 1. Stranke su dune postaviti arbitra u skladu sa ugovorom. 2. Stranka koja je postavila svog arbitra ima pravo da pozove protivnu stranu da i ona postavi svog arbitra i da je o tome obavijesti u roku od 15 dana. 3. U istom roku stranke mogu pozvati treu osobu kojoj je ugovorom povjereno da postavi arbitra, da to uini. 4. Osobe koje su pozvane da postave arbitra vezane su za svoju odluku im je ona saoptena protivniku ili jednoj od stranaka. 5. Ako arbitar ne bude na vrijeme postavljen ili se arbitri ne mogu sloiti o izboru predsjednika arbitrae, a iz ugovora ne proizlazi neto drugo, arbitra, odnosno predsjednika e na prijedlog stranke postaviti sud koji bi bio nadlean u prvom stepenu. Protiv ovog rjeenja suda nije dozvoljena alba.
15

6. Umjesto prijedloga da sud postavi arbitra, odnosno predsjednika, stranka moe tubom traiti da sud nadlean za postavljenje arbitra proglasi prestanak vaenja ugovora o arbitrai.

6) Svaka stranka moe tubom traiti da sud proglasi prestanak vaenja ugovora o arbitrai: - ako se stranke ne mogu sloiti o izboru arbitra, - ako osoba koja je u ugovoru o arbitrai postavljena za arbitra nee ili ne moe obavljati tu dunost.

7) Izuzee arbitra: - - iz istih razloga iz kojih se moe izuzeti sudija na vlastiti zahtjev ili na zahtjev stranke, ako je stranka postavila arbitra, ona moe traiti njegovo izuzee samo ukoliko je razlog za izuzee nastao ili je stranka za njega saznala nakon to je arbitar postavljen, o izuzeu odluuje sud, ako se stranke nisu drugaije sporazumjele.

8) Postupak pred arbitraom odreuju arbitri, osim ako su se stranke drugaije sporazumjele. 9) Arbitraa ne moe upotrijebiti prisilna sredstva niti izricati kazne, ali moe zatraiti da se pred mjesno nadlenim sudom izvedu dokazi koji se pred arbitraom ne mogu izvesti (pravna pomo). 10) Stranke se mogu sporazumjeti da arbitraa donese presudu po pravinosti. 11) Donoenje odluke 1. Ako odluku donosi vie od jednog arbitra, presuda se donosi veinom glasova (ukoliko ugovorom nije drugaije odreeno) 2. Ako se ne moe postii potrebna veina, arbitraa je duna o tome obavijestiti stranke. 3. Stranke mogu tubom zahtijevati da sud izrekne prestanak vaenja ugovora o arbitrai zbog toga to se odluka ne moe donijeti na propisani nain.
16

12) Presuda arbitrae: - ima prema strankama snagu pravosnane presude, ako ugovorom nije predviena mogunost pobijanja presude pred arbitraom vieg stepena; - mora biti obrazloena; - izvornik i sve prepise potpisuju svi arbitri, ali presuda vai i ako koji od arbitara odbije da je potpie, ako je veina arbitara potpisala i na presudi utvrdila uskraivanje potpisa; - prepisi presude se dostavljaju strankama preko suda, a kod suda se uvaju izvornik presude i potvrde o obavljenoj dostavi; - moe se ponititi po tubi stranke, iz razloga propisanih odredbom l. 451 ZPP-a, koja se podnosi nadlenom sudu u roku od 30 dana od dana dostavljanja presude stranki, odnosno od dana kada je stranka saznala za razlog ponitenja. Nakon proteka jedne godine od pravomonosti presude arbitrae ne moe se zahtijevati njeno ponitenje. 13) Stranke se ne mogu sporazumno odrei primjene slijedeih odredbi ZPP-a: - - - o izuzeu arbitara (l. 442 st. 1 i 2), o izvorniku presude (l. 447 st. 2 i 3), o ponitenju presude (l. 450 do 452).

17

III PRAKTINI PRIMJER

a) Primjer Rjeenja o postavljanju arbitra:

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON____ OPINSKI SUD_______ BROJ: Sarajevo, Opinski sud ________________, i to sudija pojedinac ___________, odluujui u predmetu predlagaa __________________ protiv protivnika prijedloga _______________, o postavljanju arbitra (predsjednika arbitrae), van roita, dana_____________, donio je

R J E E NJ E Za arbitra (predsjednika arbitrae) se postavlja_________________________.

O b r a z l o e nj e

Predlaga je dana _________ podnio sudu prijedlog za postavljanje arbitra (predsjednika arbitrae). Ovaj sud je, na osnovu izvrenog uvida u Ugovor o arbitrai od_____________, utvrdio da su se predlaga__________i protivnik prijedloga__________ sporazumjeli da rjeavanje spora povjere arbitrai. Uvidom u zapisnik od __________, sud je utvrdio da je protivnik prijedloga odbio da postavi svog arbitra (da se arbitri nisu saglasili o izboru predsjednika arbitrae).
18

Imajui u vidu navedeno, ovaj sud je, kao sud koji bi bio nadlean za spor da nije sklopljen ugovor o arbitrai, na osnovu odredbi l. 440 ZPP-a, odluio da za arbitra postavi ____________________, diplomiranog pravnika iz __________. SUDIJA

POUKA: Protiv ovog rjeenja nije dozvoljena alba (l. 440 st. 4 ZPP-a).

19