UDK 371"712":37:37.017.

93 Pregledni lanak Primljeno 11/07

ODGOJNO DJELOVANJE SUVREMENE KOLE: IZAZOVI I MOGUNOSTI ZA RELIGIOZNI ODGOJ

Ruica RAZUM, Zagreb

Saetak U ovome lanku polazi se od problemskih pitanja vezanih uz promjene koje se dogaaju u kolskim odgojno-obrazovnim sustavima u Europi, osobito u Hrvatskoj. Tema odgoja posvuda je aktualna. Mnogi upozoravaju na opu krizu odgoja i vrijednosti na kojima se temelji suvremeno drutvo i koja se u velikoj mjeri odraava na krizu odgoja unutar kolskog sustava. U prvom dijelu lanka, istiui temeljnu ulogu obrazovanja u osobnom i drutvenom ivotu, deniraju se dva temeljna smjera razvoja suvremene kole, koji se naziru u pozadini rasprava o koli u Hrvatskoj. U drugome dijelu formulirana su neka relevantna problemska pitanja koja utjeu na odgojnu djelatnost kole. Posebno se naglaava vanost cjelovitog odgoja, osobito odgoja koji promie duhovni i moralni razvoj. U treemu se dijelu problematizira pitanje vrijednosti i odgojnih ciljeva suvremene kole. Polazei od najnovijih hrvatskih dokumenata, predlau su i elaboriraju neki temeljni odgojni ciljevi. U deniranju tih ciljeva istiu se izazovi i mogunosti koje ta odgojna djelatnost kole prua religioznom odgoju. Kljune rijei: obrazovanje, odgoj, drutvo znanja, vrijednosti, odgojni ciljevi, religiozni odgoj.

Uvod Posljednjih desetljea veina europskih zemalja razvija i mijenja svoje odgojno-obrazovne sustave. I u Hrvatskoj je u tijeku intenzivan i sloen rad na unapreenju kvalitete odgoja i obrazovanja prema slinim naelima. Jedno od kljunih pitanja tih promjena jest pitanje odgoja i vrijednosti. To pitanje izaziva podosta razliitih i nerijetko oprenih razmiljanja. No, gotovo u svim europskim obrazovnim sustavima povean je interes za etiku i moralnu perspektivu odgoja i obrazovanja. U posljednjim se godinama i u Hrvatskoj uoava vei interes za jaanjem odgojnog djelovanja kole. Prisutnost vjerskog odgoja i obrazovanja unutar kolskog kurikuluma ini se neizostavnom za postizanje temeljnih odgojnih ciljeva koji se predlau u novijim smjernicama za kolsko odgojno-obrazovno djelovanje. 857

R. Razum, Odgojno djelovanje suvremene kole: izazovi i mogunosti za religiozni odgoj

1. Obrazovanje danas: temeljni izazovi i napetosti Nae je drutvo, kao i cijela Europa, u fazi dubokih promjena. Suvremeno drutvo na razliitim podrujima proeto je dubokim promjenama kojima je sve tee upravljati i kontrolirati ih. Spomenimo samo neka oitovanja promjena koja su nam dobro poznata: globalizacija; sve vea sloenost i pluralizam drutva; sloen svijet medija; duboke promjene u obitelji; znanstveni i tehnoloki razvoj; razliiti oblici netolerancije, ksenofobije i rasizma; meunarodni ekonomski poredak itd. Svim tim elementima valja pribrojiti kulturalne promjene koje oznaavaju nae vrijeme, a koje su povezane sa zahtjevima modernizma, postmodernizma i medijalnog drutva. Podsjeamo na sljedee: sekularizacija, prevlast znanstvene racionalnosti, izranjanje subjekta, demokracija, ljudska prava, irenje slabog identiteta i pripadanja, promjene vrijednosti, novo poimanje vremena.1 Ne samo to: Europa je angairana u potrazi za vlastitim identitetom, vlastitim korijenima, vlastitim projektom buduega ostvarenja. Nalazimo se pred velikim i dubokim promjenama naina razmiljanja i djelovanja koje Europi otvaraju nova temeljna pitanja glede budunosti: s kakvom emo koncepcijom ovjeka suoiti toliko problematinu budunosti?2 Brojna iskustva i zahtjevi koji zadiru u dostojanstvo ljudske osobe ozbiljno prijete slici ovjeka (kloniranje, eutanazija, pobaaj ), naputa se cjelokupna moralna povijest ovjeanstva.3 Taj iri drutveno-kulturni i politiki kontekst snano utjee i na svijet mladih, na njihove vrijednosti, elje, probleme. Mnogi problemi s kojima se suoavaju uitelji u kolskome okruju u velikoj su mjeri tek simptomi sloenijih promjena koje se dogaaju u suvremenom svijetu. 1.1. Aktualne promjene kolskih sustava Nema kolskog sustava u Europi koji u proteklim godinama nije proao razliite reforme kurikuluma, strategija, formacije uitelja i sl.4 Mnoge su promjene uvjetovane potrebom da se udovolji razliitim drutvenim, kulturnim i profesionalnim zahtjevima. Istodobno, zahvaljujui procesu politikog ujedinjavanja kontinenta, svugdje se uoava trajni napor oko prilagoavanja nacionalnih kolskih sustava parametrima deniranim od strane Europske unije i djelovanja drugih meunarodnih ustanova (kao to je Vijee Europe, UNESCO, OCSE).
1

3 4

Usp. E. ALBERICH, Kateheza danas. Prirunik fundamentalne katehetike, KSC, Zagreb, 2002., str. 2930. Usp. ISTI, Verso una nuova Europa. Il problema educativo, u: C. NANNI (ur.), Domanda religiosa e educazione ai valori nella nuova Europa, LAS, Rim, 1993., str. 13. Usp. J. RATZINGER, Europa. Njezini sadanji i budui temelji, Verbum, Split, 2005., str. 31. Za osnovnu informaciju o tome dovoljno je vidjeti slubene stranice Europske unije posveene koli: http://europa/eu/int/; www.eurydice,int.

858

BS 77 (2007.), br. 4, str. 857880

Svi ti imbenici pridonose redeniranju ciljeva kolskoga odgojno-obrazovnog djelovanja i reorganizaciji samih naina/modela pouavanja/uenja. Pridonose deniranju nove paideie za ovjeka i drutvo sutranjice. I u Hrvatskoj postoje brojne inicijative s obzirom na promjene kolskoga odgojno-obrazovnog sustava. Spomenimo tek HNOS koji je izraen kao osnova za promjene u programiranju i nainu rada u osnovnom kolstvu.5 HNOS ima viestruku namjenu. Prema Vodiu, ciljevi su HNOS-a sljedei: rastereenje uenika smanjivanjem udjela enciklopedijskih sadraja usmjerenih prema zapamivanju i reproduciranju; nastava utemeljena na procesu pouavanja umjesto iskljuivo na predavanju/izlaganju; pouavanje usmjereno prema ueniku, uvaavajui uenikove sposobnosti i naravne sklonosti; uvoenje uenika u istraivaki usmjerenu nastavu; stjecanje trajnih i uporabljivih znanja; stjecanje sposobnosti i umijea; razvijanje sposobnosti za rjeavanje problema i donoenje odluka; razvijanje poduzetnikog duha; osposobljavanje za cjeloivotno uenje; jaanje odgojne uloge kole; jaanje suradnje kole i lokalne zajednice; stjecanje socijalnih i moralnih navika i sposobnosti6. S primjenom HNOS-a u svim osnovnim kolama zapoelo se u kolskoj 2006./2007. godini.7 U izradi je nacionalni kurikulum za predkolski odgoj, ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje. Vijee za nacionalni kurikulum donijelo je ove godine (2007.) Strategiju za izradbu i razvoj nacionalnog kurikuluma za predkolski odgoj, ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje.8 Temeljno se pitanje promjena kolskog sustava odnosi na svrhu i zadae suvremenog odgoja i obrazovanja. Isticanje opeg cilja odgoja i obrazovanja zapravo je iskazivanje cjelokupne mudrosti o tome to drutvo u cjelini oekuje od svog sustava kolstva. Koje su to dakle vrijednosti koje ine lozoju naega od5

O HNOS-u vidi vie u: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I PORTA, Vodi kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard, Zagreb, 2005.; www.mzos.hr.; R. RAZUM, HNOS i vjeronauk, u: Kateheza, 28 (2006.), br. 3, str. 221234; cijeli 1. broj Lae posveen je temi HNOS i vjeronauk, vidi: Laa, 1 (2006.), br. 1. O temeljnim smjernicama za provedu promjena u sustavu odgoja i obrazovanja vidi: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I PORTA RH, Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010., Zagreb, 2005. MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I PORTA, Vodi kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard, str. 12. Tijekom k. godine 2005./2006. HNOS se eksperimentalno provodio u 5% osnovnih kola u Hrvatskoj (ukupno 49 kola). Od kolske godine 2006./2007. sve osnovne kole rade prema novom nastavnom planu i programu izraenom prema elementima HNOS-a u koji su inkorporirani rezultati i iskustva njegove jednogodinje eksperimentalne provedbe. Vidi: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I PORTA RH, Nastavni plan i program za osnovnu kolu, Zagreb, 2006. RH MZO VIJEE ZA NACIONALNI KURIKULUM, Strategija za izradbu i razvoj nacionalnoga kurikuluma za predkolski odgoj, ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje, Zagreb, 2007. (nadalje Strategija).

859

R. Razum, Odgojno djelovanje suvremene kole: izazovi i mogunosti za religiozni odgoj

gojno-obrazovnoga sustava, odnosno koje ocrtavaju sliku ovjeka kakvog elimo odgojiti? Pitanje o ovjeku, naime, kljuno je pitanje svih odgojno-obrazovnih ciljeva, sadraja, metoda i obrazovnih reformi. Bez odgovora na to pitanje, nastaju jednostrane koncepcije obrazovanja i reformi.9 1.2. Razliiti smjerovi razvoja suvremene kole Danas se mogu identicirati razliiti smjerovi razvoja suvremene kole. Neka budu spomenuta samo dva, ona koja se naziru u pozadini rasprava o koli u Hrvatskoj, i u kojima se ocrtavaju dvije strane medalje koju nazivamo globalizacija.10 U suvremenoj se Europi velika vanost pridaje obrazovanju odnosno znanju. Znanje se smatra temeljnim uvjetom razvoja drutva. To se znanje, meutim, usko povezuje s razvojem znanosti i tehniko-tehnolokim razvojem drutva. Znanje se promatra kao klju za konkurentnost, osobito konkurentnost radne snage, bogatstvo i uspjeh gospodarstva. ini se da obrazovne strategije koje danas imaju prednost u samoj Europskoj uniji sve vie okreu kolu prema promicanju funkcionalnih ciljeva unutar jednog kompetitivnog modela gledanja na ovjeka i na drutvo. Spomenimo tako da je Lisabonska deklaracija utvrdila strateki cilj kojim se eli ostvariti da Europska unija do 2010. postane najdinaminije i najkonkurentnije gospodarstvo svijeta, sposobno za odriv razvoj, temeljeno na znanju, sposobno ponuditi brojnija i bolja radna mjesta te u kojem vlada socijalna kohezija i okoli je ouvan11. Obrazovanje se sve vie povezuje osobito sa svijetom rada. Model kole koji promie takve obrazovne strategije polazi od jasnih zahtjeva da sve to kola radi treba biti u funkciji jaanja kompetitivne snage drave i njezina gospodarstva na globalnome meunarodnom tritu. Takva kola sve vie postaje ustanova za karijeru. Drugi model, moemo ga nazvati humanistiko-solidaristikim, shvaa kolu kao mjesto pomoi razvoju pojedinca u njegovu samoostvarenju te u razvoju humanih odnosa. Rije je o modelu kole koji odbacuje instrumentalizirano shvaanje obrazovanja, kao procesa usmjerenog na postizanje gospodarskih ciljeva, i promie obrazovanje kao proces koji istie razvitak potpune osobe.12
9

10

11

12

Usp. S. LELAS, Filozoja, znanost i obrazovanje, cit. u: T. MATULI, Prevladavanje sukoba izmeu znanja i odgoja, u: M. POLI (ur.), Filozoja i odgoj u suvremenom drutvu, Hrvatsko lozofsko drutvo, Zagreb, 2006., str. 197231, ovdje 208209. Usp. C. NANNI, Globalizzazione e educazione, u: Orientamenti pedagogici, 49 (2002.), br. 294, str. 9911003. Lisabonska deklaracija usvojena je na sastanku Europskog vijea u oujku 2000. godine. Usp. http://www.entereurope.hr/news.aspx?newsID=53&pageID=141. Vidi, na primjer: J. DELORS, Uenje. Blago u nama. Izvjee UNESCO-u Meunarodnog povjerenstva za razvoj obrazovanja za 21. stoljee, Educa, Zagreb, 1998.; H. von HENTIG, Humana kola. kola miljena na nov nain, Educa, Zagreb, 1997.

860

BS 77 (2007.), br. 4, str. 857880

Ako smatramo da je potrebno usko povezati kolu, trite rada, produktivnost i uinkovitost imat emo tip kole razliit od onoga koji naglasak stavlja na meuovisnost i potrebu za solidarnou, prava svih za obrazovanjem, vrijednost osobe prije svega i kvalitetan ivot. Ta dva modela sadre mnoga odgojna proturjeja. Spomenimo samo neka: trebamo li razmiljati ponajprije o koli znanja ili o koli koja promie socijalizaciju za novo pluralno graanstvo? Trebamo li promicati kolu kompetencija (know-how znanje) ili je potrebno vie razmiljati o cjelovitom odgoju i obrazovanju? elimo li stvoriti kvalitetnu kolu koja ponajprije promie uinkovitost i kolski uspjeh ili kolu koja se zalae za jednakost i iste odgojne mogunosti za sve, prema mogunostima i potrebama svakoga? elimo li uenike koji e biti dobro informatiki opismenjeni ili one koji e razvijati dobre meusobne odnose?13 Oito je da je nemogue odluiti se za jedan ili drugi model. ini se da danas sve vie prevladava gospodarsko-kompetitivni model. Logika trinog gospodarstva snano utjee i na kolski sustav. No, potrebno je naporno traiti, gdje god je to mogue, odnos i-i, iako nam na prvi pogled izgleda da je zbog snano naglaenih odgojnih proturjeja jedini mogui odnos ili-ili.14 Moemo zakljuiti da promjene hrvatskoga kolstva imaju dvije temeljne zadae, jednako sloene i zahtjevne. Prva je zadaa usustaviti kolstvo koje e prema svim odrednicama biti prilagoeno za cjelovit odgoj i obrazovanje mladog narataja u modernom, demokratskom, poduzetnikom i pluralnom drutvu 21. stoljea, koje promie vrijednosti svake osobe prije svega i kvalitetan ivot i koje ne odstupa od temeljnih moralnih i ljudskih vrijednosti. Druga je zadaa ostvariti takva znanja i kompetencije koje e hrvatskom drutvu i gospodarstvu te svakom pojedincu dati to bolje mogunosti na globalnom meunarodnom tritu.15 1.3. Drutvo znanja Danas sva meunarodna tijela govore o novom vremenu znanja, o drutvu koje ui, drutvu znanja, upozoravajui kako je dolo vrijeme obrazovnog drutva. Sve se vie istie vanost znanja kao glavnoga razvojnog resursa u 21. stoljeu.16 Pod pojmom znanja misli se najee na prirodoznanstvena i tehnika
13

14 15

16

Zanimljivo je razmiljanje H. von Hentiga: Moemo zamisliti da e raunala, kao i drugi novi mediji, znatno poveati glad za osobom, za neposrednim odnosima meu ljudima, ali i za zikim, osjetilnim i moralnim iskustvom. Jednog emo dana moda slaviti osobu uitelja kao znaajni didaktiki izum; H. von HENTIG, Humana kola, str. 67. Usp. C. NANNI, Globalizzazione e educazione, str. 34. Usp. A. MIJATOVI, Obrazovna revolucija i promjene hrvatskog kolstva, Hrvatski zemljopis, Zagreb, 2002., str. 62; Strategija, str. 1112. Usp. HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI, Deklaracija o znanju Hrvatska temeljena na znanju i primjeni znanja, 2004., http://www.hazu.hr/Deklaracija.pdf; J. DELORS, Uenje. Blago u nama.

861

R. Razum, Odgojno djelovanje suvremene kole: izazovi i mogunosti za religiozni odgoj

znanja te na znanja koja se usko povezuje s privredom, poslovanjem i pravom, potrebnim gospodarskim napretkom i meunarodnim nadmetanjem. U naem stoljeu takvo e znanje sve vie postajati presudnim imbenikom prevlasti u znanosti, tehnologijama, informacijskoj tehnici i gospodarstvu. Mnogi smatraju da e pokretaka snaga gospodarstva u naem tisuljeu biti industrije znanja. R. Reich istie kako e najvei kapital svake nacije biti znanje i ideje njezinih graana. Tvrdi da je stvarni izazov za neku zemlju kako poveati potencijalnu vrijednost onoga to njezini graani mogu pridonijeti globalnoj ekonomiji, poveanjem njihovih znanja i sposobnosti te unapreenjem naina na koje e se ta znanja i sposobnosti povezati sa svjetskim tritima17. ini se da moderno drutvo precjenjuje nadmo znanstvenoga odnosno prirodoznanstvenog i tehnikog znanja. Gotovo da se precjenjivanjem znanja ele nadomjestiti brojni problemi s kojima se susree suvremeni ovjek i ljudska zajednica. Preteita usmjerenost na poboljanje kvalitete ivota i podizanje materijalnog blagostanja zanemaruje zadovoljenje nunih duhovnih i moralnih potreba ovjeka. Znanje, naime, samo po sebi, ne mora nuno utjecati na vrijednosni sustav i ponaanje pojedinca. Znanje se danas, osobito pod snanim utjecajem raunala, sve vie izjednaava s informacijom, znanje se sve vie kvanticira. Sve se manje povezuje s razmiljanjem i razumijevanjem, s moralnim vrijednostima. Takvo pak znanje, koje nije povezano, promeditirano i interiorizirano, vie nije neto to moe mijenjati osobu i okolinu.18 Cilj obrazovanja deniran kao unapreenje gospodarstva i drutva temeljenih na znanju19 zahtijeva ozbiljna kritika promiljanja. Nije upitna potreba da se djecu mora pripremiti za ivot u novom, na znanju utemeljenom i tehnoloki pokretanom gospodarstvu. Ipak, potrebno je voditi rauna o nekontroliranom razvoju tehnologije koja stvara kulturu bez moralnog temelja. Tehnologija moe biti i prijatelj i neprijatelj ljudskog roda. Njezini darovi nisu bez cijene: Ona stvara kulturu bez moralnog temelja te podriva odreene mentalne procese i drutvene odnose koji ine ljudski ivot vrijednim.20 U svijetu koji obiluje loim vijestima postojei oblik obrazovanja, uglavnom kvantitativni, nee pomoi smanjiti broj loih, a poveati broj dobrih vijesti. Dananji sustav obrazovanja stavlja naglasak na usvajanje znanja nautrb drugih tipova uenja. Nuno je stoga osmisliti obrazovanje na sveobuhvatniji nain. Znanje tipa znati initi, a osobito znati biti
17

18 19

20

R. REICH, Work of Nations, cit. u: L. STOLL D. FINK, Mijenjajmo nae kole. Kako unaprijediti djelotvornost i kvalitetu kola, Educa, Zagreb, 2000., str. 21. Usp. H. von HENTIG, Humana kola, str. 4144. MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I PORTA, Vodi kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard, str. 6. N. POSTMAN, Technopoly: the surrender of culture to technology, cit. u: L. STOLL D. FINK, Mijenjajmo nae kole, str. 173.

862

BS 77 (2007.), br. 4, str. 857880

te znati ivjeti zajedno kako istie Izvjee UNESCO-va meunarodnog povjerenstva nedovoljno se ciljano promie unutar naega kolskoga sustava.21 To se uglavnom preputa sluaju ili se pak jednostavno pretpostavlja da e se ti ciljevi/ vrijednosti razviti kao logina posljedica usvojena znanja. Poznato je, meutim, iz konkretnog iskustva kako znati jo uvijek ne znai i ponaati se u skladu s tim znanjem. 2. Potvrivanje odgojne zadae kole Problem odnosa dviju temeljnih komponenti nastavnog procesa, odgoja i obrazovanja, nije mogue zanemariti i pretpostaviti da su one, kao i njihov odnos, poznate, rijeene ili uglavnom jasne odrednice nastavnoga procesa. U suvremenim razmiljanjima o koli, osobito u razmiljanjima praktiara, esto se istie problem odgoja kao jednog od najvanijih i najteih zadataka s kojima se uitelji svakodnevno suoavaju. Istodobno, u kolama se sve vie potiskuje odgojni aspekt na raun obrazovnog.22 Istina je da se mnogi nastavnici trude u svojemu radu odgojno djelovati na djecu i mlade, meutim diktat prenatrpanih nastavnih programa kao i golem nedostatak jasnoe oko odgojnih ciljeva nae kole ne daje im dovoljno mogunosti i usmjerenja za sustavno i usuglaeno odgojno djelovanje.23 Pod odgojnim djelovanjem kole ne misli se na usputne pozitivne uinke obrazovnoga djelovanja nego na osmiljen dio svakodnevnog djelovanja radi socijalizacije, usvajanja pozitivnih stavova, opih moralnih i demokratskih vrijednosti. Odgoj, shvaen kao pomo pojedincu i zajednici za razvoj temeljnih stavova/sposobnosti vanih za dostojanstven razvoj i ivot za sve i svakoga, kao to su savjest, sloboda, istinoljubivost, odgovornost, solidarnost, ne moe ostvariti svoje ciljeve u nekom kratkoronom razdoblju. Odgoj djeluje na mentalitet. Ne moe stoga imati izravne i neposredne uinke, odmah uoljive i lako mjerljive. Neki smatraju da bi kola trebala biti samo obrazovna ustanova koja bi se trebala ograniiti iskljuivo na intelektualnu formaciju utemeljenu na kompetentnom stjecanju opih aspekata znanja i kulture24. Stav prema kojem bi kola u odgojnome (vrijednosnome) smislu trebala biti neutralna neprihvatljiv je iz vie
21 22

23

24

Usp. J. DELORS, Uenje. Blago u nama, str. 95108. O razliitosti i komplementarnom odnosu odgoja i obrazovanja, te osobito o potrebi vrijednosno usmjerene kole vidi u: A. PAVLOVI, Putovima vjerskoga odgoja. Obitelj, kola, upna zajednica, Crkva na kamenu, Mostar, 2005., str. 226228. Jedan je od prvotnih ciljeva HNOS-a rastereenje gradiva svih kolskih predmeta. HNOS, takoer, nastoji osnaiti odgojno djelovanje kole. Budui da je k. god. 2007./2008. tek druga godina provedbe HNOS-a, teko je sada govoriti o rezultatima tog projekta. Vie o tome vidi u: A. HOBLAJ, Vrijednosno usmjereni odgoj u vrijednosno usmjerenoj koli, u: M. POLI (ur.), Filozoja i odgoj u suvremenom drutvu, str. 95122, ovdje 113.

863

R. Razum, Odgojno djelovanje suvremene kole: izazovi i mogunosti za religiozni odgoj

razloga. Ponajprije, kola u Hrvatskoj jo je uvijek odgojno-obrazovna ustanova, dakle zbog vjernosti vlastitome identitetu izraenom i u njezinome imenu ona se ne moe odrei odgojne uloge. Drugo, ne postoji obrazovanje koje bi u vrijednosnom smislu bilo neutralno. Nemogue je ostvariti odgojnu neutralnost kole jer su odgojne vrijednosti, barem na razini skrivenog kurikuluma, uvijek na neki nain prisutne.25 Inzistirajui na neutralnosti, nju meutim moemo uzdii na razinu svjetonazora/ideologije. Potreba odgojne aktivnosti, uostalom, proizlazi iz same prirodne nude ovjeka. Ljudskom je biu od roenja, da bi se moglo razviti i nauiti ivjeti na specino ljudski nain, tj. na nain koji odgovara njegovu ljudskom dostojanstvu, potrebna pomo sa strane. Odgojnom djelatnou odgojitelj odgajaniku, uvaavajui njegove potrebe, mogunosti i zahtjeve, pomae usvajati ispravne i poeljne vrijednosti koje oblikuju identitet i osobnost odgajanika.26 Nadalje, u nedostatku jasno deniranih vrijednosti postoji realna opasnost da kola postane poligon za provoenje skrivenih vrijednosnih kurikuluma promoviranih od strane razliitih politikih, gospodarskih ili drugih interesnih skupina kojima nee na prvome mjestu biti dobro uenika. Odgojna pitanja u modernom svijetu sve vie postaju pitanja ivota i smrti. Dovoljno je sjetiti se negativne statistike koja je sve prisutnija. Nitko vie ne osporava problem moralne krize. Navode se brojne injenice i primjeri, ali uglavnom nita se ne poduzima. ak ne postoji ni ozbiljan razgovor o toj problematici. Dapae, uoava se stanoviti strah i bijeg. Cjeloviti odgoj cjelovito se bavi ovjekom, njegovim svijetom, njegovim dananjim problemima, onima materijalne i onima duhovne naravi.27 Zanimljiva je izjava predsjednika Njemake udruge lologa koji priznaje: Odgojna zadaa kole danas ima novu i posebnu kvalitetu. Na svim razinama i u svim nastavnim predmetima kola mora danas nai i vremena i prostora za rasprave o osjeajima, razmiljanjima i raspoloenjima uenika, mora ih proraditi i analizirati. Dugorono gledano, ova odgojna vrijednost vrijedi vie nego nuno ispunjenje kognitivnih ciljeva uenja.28 2.1. Kriza odgojnih ustanova Tradicionalne ustanove odgoja i obrazovanja, kao to su obitelj, kola i Crkva, imaju sve manje stvarnoga utjecaja na djecu i mlade. Nalazimo se pred po25 26 27

28

Isto, str. 113. Usp. T. MATULI, Prevladavanje sukoba izmeu znanja i odgoja, str. 210. To je jasno naznaeno i u Zakonu o osnovnom kolstvu u l. 2 (2): kola je duna osigurati kontinuirani razvoj uenika kao duhovnog, tjelesnog, moralnog, intelektualnog i drutvenog bia u skladu s njegovim sposobnostima i sklonostima; Zakon o osnovnom kolstvu (NN 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 76/05.). Die Hhere Schule, 78 (1993.), u: H. von HENTIG, Humana kola, str. 210.

864

BS 77 (2007.), br. 4, str. 857880

sebnim sluajem ope krize, krize procesa odgojne socijalizacije openito. Kod odraslih primjeujemo veliku prazninu odgojne odlunosti i djelotvornosti. Mehanizmi prenoenja vrednota u tradicionalnim odgojnim posrednitvima gube svoju rjeitost i uinkovitost. Sve veu vanost i utjecaj ima kultura pojedine sredine i sredstva drutvene komunikacije.29 Televizija, novine i lm vrlo uinkovito daju gotove stavove, odluke, vrijednosti, sudove. Na taj nain ovjeka otuuju od njega samoga.30 Nikome u pedagogiji, politici ili koli nije dovoljno jasno kakve sve posljedice programa koji djeca redovito prate na televiziji (nasilje, pornograja, bigbrotherovska vrijeanja ljudskoga razuma i dobrog ukusa ) proizlaze u odnosu na razvoj pojedinca. Mogu li se takve negativne posljedice preutjeti ili je potrebno neodgodivo poduzeti barem osnovne mjere za zatitu djece i mladei kao to se ini u veini razvijenih zemalja? Postoje brojni odgojitelji koji pokuavaju utjecati na mlade. Sve donedavno bile su temeljne tri odgojne ustanove: obitelj, kola, upa.31 Te tri ustanove koristile su se zajednikim jezikom jer su imale zajednike vrijednosti: posljedino tomu, mlada osoba mogla je imati jasno usmjerenje kod organiziranja vlastitoga ivota. Danas su se te ustanove umnoile i nisu jedinstvene u vrijednostima koje promiu: kola, portsko drutvo, internet, drutvo subotnje veeri, svaki uitelj postaje jedan odgojni glas; u kui svaki televizijski ili radijski program ima vlastitu lozoju; sve veu ulogu imaju i raunala i sl.32 Moda se ponekad olako optuuje kolu zbog odgojno-obrazovnih propusta. Skloni smo precijeniti vanost onoga to pie ili ne pie u kolskim udbenicima. Pritom se zaboravlja ili namjerno preuuje utjecaj drugih imbenika s kojima djeca dolaze u dodir, osobito utjecaj televizije i raunala. Sve se vie kao ideal namee idol lane slobode i uivalakog mentaliteta koji ponajprije trai osjetilni uitak i ostvarivanje sebinih interesa. Takvi uzori, svestrano i velikoduno promicani u javnim medijima, svojom bunom i agresivnom prisutnou ine to da nemoralno postaje sve vie normalno, a moralno izrazom nazadnjakoga mentaliteta. Nasuprot mnogobrojnim (ne)odgojnim glasovima mlada je osoba danas dezorijentirana. Uz sve naglaeniju globalizaciju
29 30

31

32

Usp. E. ALBERICH, Kateheza danas, str. 26. Usp. M. UZELAC, Obrazovanje usmjereno karijeri i obrazovanje usmjereno osobi, u: M. MATIJEVI M. PRANJI V. PREVII (ur.), Pluralizam u odgoju i kolstvu, KSC, Zagreb, 1994., str. 5460, ovdje 55. O temi obitelji, kole i upne zajednice kao tri meusobno povezana mjesta cjelovitoga opeljudskog i vjerskog odgoja djece i mladei vidi u knjizi: A. PAVLOVI, Putovima vjerskoga odgoja. Obitelj, kola, upna zajednica. Zanimljivo je razmiljanje H. von Hentiga koji istie kako najmoniji odgojitelj nae djece nije televizija, nije svijet konzumizma i oni koji navode na taj put, nisu ideologije, niti ravnodunost koja see od porta do diska nego su to ivotne lai odraslih; H. von HENTIG, Humana kola, str. 20.

865

R. Razum, Odgojno djelovanje suvremene kole: izazovi i mogunosti za religiozni odgoj

sve je oitija globalna dezorijentiranost kao posljedica gubljenja tradicionalnih vrijednosti.33 Mlada se osoba nalazi pred tekom dilemom: koga posluati? Nijedan pogled na svijet vie nije opeprihvaen; pojedinac moe sve manje raunati na unaprijed odreene modele ponaanja i razmiljanja koji bi bili prihvaeni od veine: prisiljen je birati. A svaki izbor ukljuuje i odgovornost. Ta injenica moe izazvati tjeskobu i strah pred mogunou pogrenoga izbora. Uz izbor je, zapravo, vezana odgovornost za vlastitu budunost, za sam ivot. To vjerojatno pridonosi tomu da su dananji mladi, iako izvana izgledaju snani, u stvarnosti iznimno osjetljivi i ranjivi stoga to su iznutra rascijepani.34 Pravilno i nepravilno, istinito i lano, dobro i zlo vie nisu rezultat sueljavanja s objektivnim normama, ne proizlaze iz svijesti prianjanja ili krenja odreenoga zakona ve su plod neke osobne odluke, najee spontane. U suvremenom se drutvu sve vie umanjuje pojam razuma. Razumno bi bilo samo ono to se moe provjeriti pokusom. J. Ratzinger istie kako itavo podruje morala i religije na taj nain izlazi iz podruja opega razuma i ponovno ulazi u podruje onoga to je subjektivno. Religija i moral vie ne pripadaju razumu. Ne postoji vie nikakvo objektivno, ope mjerilo morala. () Na podruju morala trae se opa pravila. Dobro kao takvo vie ne postoji. Dobro je tek ono to je bolje od. Meutim, ako je tome tako, onda ne postoji ni neto to je u sebi uvijek zlo. Dobro i zlo ovise dakle o procjeni posljedica.35 Unutar takve vizije ivota sve je tee odrediti vrsta referentna uporita za odgojno djelovanje. Relativizam se namee kao jedino prihvatljivo rjeenje. Sve je bljea granica izmeu dobroga i loega, izmeu prihvatljivoga i neprihvatljivoga. Sve je doputeno osim jasnih granica. Sve su istine prihvatljive osim one apsolutne. Svatko se osjea slobodnim suditi o najveim stvarnostima egzistencije: o ljubavi, ivotu, smrti, smislu ivota. Mladi se sve kritinije ponaaju prema tradicionalnim odgojnim institucijama i vrijednostima koje one posreduju te se sve manje s njima poistovjeuju. Jasno je uoljiva odreena selektivnost u prihvaanju temeljnih vrijednosti; istine se prihvaaju na temelju vlastite prosudbe ili elja. Jaz izmeu generacija valjda nikada prije nije bio toliko velik kao to je danas. Roditelji i djeca sve tee nalaze zajednike teme; gotovo da i ne govore vie istim jezikom. Brze promjene suvremenoga drutva smanjile su ulogu obitelji u odgoju djece. Zbog velike uurbanosti emotivne su veze postale povrnije,
33

34

35

Usp. PETI SVJETSKI SABOR HRVATSKE MLADEI, Mladi zasluuju vie (ur. D. Gaparovi), u: Glas Koncila, 38 (1999.), br. 29 (1309), str. 8. Vie o prolu mladih danas vidi: V. MANDARI, Prol mladih danas, u: Kateheza, 21 (1999.), br. 1, str. 3244; I. PAIN, Poetak tisuljea kraj odgoja?, u: Dijete i drutvo, 8 (2006.), br 2, str. 491504, ovdje 497498. J. RATZINGER, Europa. Njezini sadanji i budui temelji, str. 9293.

866

BS 77 (2007.), br. 4, str. 857880

lanovi obitelji sve manje vremena borave zajedno kod kue. Roditelji sve manje odgajaju svoju djecu.36 Svaki uitelj/odgojitelj zna da se iza gotovo svakoga djeteta/mladia/djevojke u potekoama odrastanja nalazi situacija nedostatka ili siromatva uloge roditelja. U kontekstu govora o krizi tradicionalnih odgojnih ustanova svakako valja spomenuti i krizu (ili potekoe) suvremene kole. Suvremena je kola postala mjesto na kojemu djeca i mladi provode jako puno vremena. Istodobno, to su mjesta koja im nisu previe omiljena. Kao takva, kola tee postie zacrtane ciljeve. ovjeka se, naime, teko moe odgajati i obrazovati protiv njegove volje. A sadanju kolu mnogi nai uenici, barem kada su u pitanju uenici viih razreda osnovne kole te srednjih kola, doivljavaju teretom, dosadnom i slabo povezanom sa ivotom. kola u veini sluajeva kod uenika ne uspijeva usaditi ili produbiti elju za uenjem i uitak u njemu te nedovoljno priprema djecu za ivot. Sadanja kola s tradicionalnim nainom pouavanja, prenatrpanim programima, gomilanjem materijalnoga znanja, precjenjivanjem uspjeha (u takvoj koli za mnoge uenike proi na testu postalo je vanije od uenja), zanemarivanjem konkretnih problema uenika, prevlasti rijei nad iskustvom,37 nepostojanjem kvalitetne strune slube, slabe suradnje s roditeljima, nepostojanjem timskoga rada nastavnika, odgojem u kojemu glavnu rije imaju prava na tetu odgovornosti i dunosti ini mnoge propuste. Moda se previe trai od uitelja kad se oekuje da nadomjeste nedostatke drugih ustanova odgovornih za odgoj djece i mladih. Zahtjevi koji se stavljaju pred uitelje prilino su veliki i to u vrijeme kada vanjski svijet, osobito putem medija, sve vie oduzima prostor odgojno-obrazovnom djelovanju kole.38 Zbog oekivanja koja obrazovanje stvara te zbog kritika koje se, esto neopravdano, upuuju na raun uitelja, oni se osjeaju izolirano i frustrirano. Ne elei oduzimati odgovornost uiteljima, koji su u velikoj mjeri odgovorni za odgojno-obrazovne uspjehe i neuspjehe, ipak valja rei da je za probleme u koli ponajprije kriv sustav, a ne uitelji: Za neuspjeh nikad nisu krivi radnici.39 Kriv je sustav, meutim, obrazovanje mogu izmijeniti jedino uitelji. 2.2. Interakcija izmeu drutva i kole U deniranju ciljeva odgojno-obrazovne djelatnosti ne moemo apstrahirati analizu svijeta u kojemu ivimo, osobito njegove negativne aspekte. Izmeu
36 37

38 39

Usp. M. SZENTMRTONI, Svijet mladih. Psiholoke studije, FTI, Zagreb, 1988., str. 2930. Netko je rekao da su kole mjesta kamo uenici odlaze gledati kako odrasli rade; L. STOLL D. FINK, Mijenjajmo nae kole, str. 177. Usp. J. DELORS, Uenje. Blago u nama, str. 30. W. GLASSER, Nastavnik u kvalitetnoj koli, Educa, Zagreb, 1999., str. 21.

867

R. Razum, Odgojno djelovanje suvremene kole: izazovi i mogunosti za religiozni odgoj

drutva i kole postoji sloen odnos interakcije: drutvo utjee na kolu, kola na drutvo. Budui da odgojno-obrazovni sustav nije izolirano podruje i djelatnost, valja voditi rauna o slabim tokama koje proizlaze iz drutva i svijeta u kojemu ivimo. kola je, naime, sastavni dio drutvene sredine, u njoj i na njoj reektiraju se zbivanja u drutvu i utjeu na njezino funkcioniranje. Dvadeseto je stoljee bilo stoljee velikog gospodarskog i drutvenog napretka, velikih izvanrednih znanstvenih otkria. Istodobno, to je bilo stoljee krika i bijesa. Moe se rei da je napredak openito donio razoaranje.40 Spomenimo samo neke razloge toga razoaranja: rastua nezaposlenost, trajna i sve vea nejednakost u stopama razvitka u cijelome svijetu, glad milijuna djece i odraslih, nove bolesti, prijetnje prirodnom okoliu, ratovi, manipulacije. Unato zavretku hladnoga rata, este su napetosti i sukobi izmeu zemalja te etnikih i drugih skupina. Gospodarski razvitak koji zanemaruje tradicionalne vrijednosti rezultira neprihvatljivim plodovima: moralnom krizom te irenjem nasilja i zloina; raspadom obiteljskog ivota; otuenou, sukobima zbog nacionalnih i rasistikih predrasuda i neprihvaanja; nesolidarnou, velikim nejednakostima i sl. koli se priznaje temeljna uloga u promicanju mira, slobode i drutvene pravde. Odgojno-obrazovno djelovanje ima temeljnu ulogu u osobnom i drutvenom razvitku. Istina je da to djelovanje ne moemo smatrati udotvornim lijekom koji e otvoriti vrata u jedan savreni svijet. Ipak, odgojno-obrazovno djelovanje moemo smatrati najvanijim raspoloivim sredstvom za poticanje skladnijeg i pravednijeg ljudskog razvitka, a time i za smanjenje gladi, siromatva, izvlatenosti, neznanja, ugnjetavanja i rata41. 3. Vrijednosti i odgojni ciljevi u suvremenoj koli Za koje vrijednosti elimo odgajati dananju djecu i mlade? Unato oitoj krizi i slabljenju vjerodostojnosti tradicionalnih vrijednosti, kao i razliitim koncepcijama odgojno-obrazovnih sustava danas prisutnih u suvremenom drutvu, potreba za odgojem i vrijednostima osjea se u svim europskim kolskim sustavima. Na poetku 21. stoljea i hrvatska se odgojno-obrazovna politika suoava s napetostima koje postoje u svim suvremenim drutvima: lokalno je i nacionalno nasuprot globalnom i svjetskom, tradicija nasuprot modernosti, kratkorono nasuprot dugoronom, konkurencija i natjecateljski duh nasuprot postizanju jednakosti i solidarnosti, ubrzano poveanje spoznaja nasuprot ljudskim sposobnostima usvajanja, duhovno je nerijetko nasuprot materijalnom.42 Sve se vie osjeaju i napetosti izmeu trinoga gospodarstva i njegova drutvenog okruenja.
40 41 42

J. DELORS, Uenje. Blago u nama, str. 15. Isto, str. 13. Usp. isto, str. 1618.

868

BS 77 (2007.), br. 4, str. 857880

U gotovo svim obrazovnim sustavima uoava se povean interes za etiku i moralnu perspektivu odgoja i obrazovanja. Vrijednosti se u okviru nacionalnog kurikuluma obino izriu opim ciljevima dugorone naravi. Takvi su, na primjer, demokratske vrijednosti, ljudsko dostojanstvo, pravednost, kulturni i nacionalni duh, domoljublje, znanje, sloboda, mir.43 Vrijednosti na kojima se temelji odgojna i socijalizirajua uloga hrvatske kole valja sagledavati kao nove povijesne mogunosti naega nacionalnog, kulturnog i duhovnog identiteta unutar sloenih globalizacijskih procesa. Pitanje identiteta i vrijednosti, naime, u aktualnim integracijskim i globalizacijskim procesima postaje sve hitnije, ozbiljnije i sudbonosnije. U Strategiji se istie da je potreba i obveza usmjeriti odgoj i obrazovanje djece i mladih na one vrijednosti koje osiguravaju ouvanje nacionalne batine, lokalnog i regionalnog kulturnog naslijea, armiranje povijesno-kulturnih steevina u vlastitom ivotnom okruenju te da ovaj odgojno-obrazovni cilj pretpostavlja koncept sustavnog osposobljavanja djece i mladih kako bi stekli osjetljivost za druge i za svoju okolinu, za iri kontekst ivljenja koji obiljeava pluralizam kultura i religija, viejezinost, raznolikost moralnih vrijednosti, a zahtijeva i kompetencije za suivot i meusobno razumijevanje.44 Vrijednosti nacionalnog kurikuluma konzistentne su vrijednosti koje se nastoje ostvarivati na svim razinama odgoja i obrazovanja. Pogreno je oekivati da odgovornost za moralne ciljeve imaju samo neki predmeti kao to su, na primjer, vjeronauk i etika. Vrijednosti i ciljevi nacionalnog kurikuluma zajedniki su svima te je i odgovornost za ostvarivanje tih ciljeva zajednika.45 Polazei od vrijednosti deniranih u Strategiji, izdvojimo neke vrijednosti/ciljeve/zadae koje je pozvana ostvarivati suvremena hrvatska kola. Istiemo osobito one za ije je ostvarenje neizostavan doprinos vjeronauka u koli. 3.1. Promicanje meusobnog poznavanja, uvaavanja i dijaloga Jedno od goruih odgojno-obrazovnih pitanja, koje je snano isplivalo na povrinu s poetkom treega tisuljea, odnosi se na interkulturalni odgoj i obrazovanje. Interkulturalizam, koji je kao koncept politikog i lozofskog pokreta oblikovan u Vijeu Europe poetkom sedamdesetih godina 20. stoljea, danas je potaknut velikim migracijama na europskom tlu, kontaktima s drugim kulturama, razvojem komunikacijskih tehnologija i gospodarskom globalizaci43

44 45

Usp. D. VICAN L. BOGNAR V. PREVII, Hrvatski nacionalni kurikulum, u: V. PREVII (ur.), Kurikulum: teorije metodologija sadraj struktura, Zavod za pedagogiju/K, Zagreb, 2007., str. 157204, ovdje 168169. Strategija, str. 12. Usp. D. VICAN L. BOGNAR V. PREVII, Hrvatski nacionalni kurikulum, str. 176.

869

R. Razum, Odgojno djelovanje suvremene kole: izazovi i mogunosti za religiozni odgoj

jom.46 Suoavanje s drugim i drukijim postalo je naom svakodnevnicom. Nauiti ivjeti drutvenu, kulturnu, etniku, religijsku i drugu razliitost sigurno je jedan od najveih izazova suvremenoga odgoja. Za neko vrijeme na svijetu nee vie postojati, osobito ne u Europi, podruje etniki homogeno i isto. ivot u multikulturalnom, multinacionalnom i multireligijskom kontekstu naa je stvarnost. Kulturno, politiki, nacionalno, religijski, pa i rasno mijeane sredine budunost su koja je ve na pragu. Izvjee UNESCO-va Meunarodnog povjerenstva za razvoj obrazovanja za 21. stoljee47 osobito snano istie jedan od etiri potpornja uenja na kojem je potrebno temeljiti budue obrazovanje: uiti ivjeti zajedno, uiti ivjeti s drugima (ne zanemarujui, jasno, ostala tri dobro poznata potpornja: znati, znati initi i znati biti). Kako bismo se uspjeno suoili s izazovima sadanjega i buduega globalizacijskog svijeta, potrebno je otkrivati i razvijati razumijevanje drugih, njihove povijesti, njihovih tradicija i duhovnih vrijednosti. Na taj je nain mogue stvarati temelj za jedan novi duh koji e, svjestan rastue meuovisnosti svih o svima, omoguiti ljudima ostvariti zajednike projekte i suoiti se na kreativan i miroljubiv nain s neizbjenim sukobima i napetostima. Upravo je interkulturalno obrazovanje (uiti biti zajedno) nezaobilazan imbenik koji omoguuje djelotvorniji rad na prevladavanju napetosti i sukoba karakteristinih za suvremeni svijet i razvijanje potovanja za druge ljude, kulture, religije i vrijednosti. Interkulturalni odgoj i obrazovanje nezaobilazan je initelj u procesu meusobnog upoznavanja, razumijevanja razliitih kultura i uspostavljanja pozitivnih odnosa. Rije je o odgoju koji daje pravo na razliitost, pridonosi ostvarivanju jednakih mogunosti i priprema sve uenike za zajedniki ivot u demokratskom drutvu.48 Za ostvarivanje interkulturalnog obrazovanja, tj. radi ostvarivanja miroljubivog suivota nezaobilazan je vjerski odgoj i obrazovanje. Vjerski odgoj i obrazovanje moe potaknuti uenike prihvatiti stajalita drugih etnikih ili vjerskih skupina te moe pridonijeti izbjegavanju nedostatka nerazumijevanja koji izaziva mrnju i nasilje. Interkulturalnim i interreligioznim dijalogom u Europi promie se stabilnost, povezanost, razumijevanje i meusobno potovanje.49 ini se da danas u Europi postoji konsenzus s obzirom na potrebu i vanost religijske formacije i neizbjenu ulogu kole u toj formaciji. Neosporno je postojanje zakonskih pretpostavki koje ne samo da omoguuju nego i zahtijevaju prisutnost te nastave u kolskom sustavu. U mnogim se dokumentima Vijea Eu46

47 48 49

Usp. N. HRVATI, Interkulturalna pedagogija: nove paradigma, u: V. PREVII N. N. OLJAN N. HRVATI (ur.), Pedagogija. Prema cjeloivotnom obrazovanju i drutvu znanja, sv. I., HPD, Zagreb, 2007., str. 41. J. DELORS, Uenje. Blago u nama, str. 102104. Usp. N. HRVATI, Interkulturalna pedagogija: nove paradigme, str. 45. Vidi: http://www.coe-int/.

870

BS 77 (2007.), br. 4, str. 857880

rope istie kako je dobro razumijevanje religija bitno radi promicanja tolerancije u Europi u kojoj je sve naglaeniji religijski i kulturni pluralizam. Ako kola priprema djecu i mlade za ivot, potrebno je da ona pripremi sve mlade, vjernike i nevjernike, za razumijevanje religijske problematike, osobito na antropolokoj, kulturnoj i drutvenoj razini. Ostaviti mlade u religijskom neznanju i nekompetentnosti u suvremenim pluralistikim drutvima moe imati loih posljedica za identitet osobe, ali i za zajedniki suivot. Da bi se pojedinac mogao uspjeno ponaati u susretu s drugima, treba posjedovati kognitivnu, afektivnu i ponaajnu dimenziju, tj. treba posjedovati znanje o drugome, imati vjetine upravljanja interkulturalnim situacijama i izgraene zrele stavove o drugima i sebi. Interkulturalna kompetencija predstavlja sintezu intelektualnog, moralnog, emocionalnog i ponaajnog odgoja.50 Za neposredno provoenje interkulturalnog procesa, potrebno je da uitelj posjeduje interkulturalne kompetencije. To znai da suvremeno strukturiran kolski kurikulum treba tako artikulirati sadraje, metode rada i postupke uitelja koji se nee odnositi samo na stjecanje znanja nego e pridonositi boljem upoznavanju sebe, drugih, otkrivanju slinosti i razlika, sagledavanju predrasuda, suradnji, ostvarivanju zajednikih ciljeva. kola prestaje biti samo mjesto stjecanja interkulturalnih spoznaja; uz obrazovnu komponentu neophodna je i odgojna. Interkulturalni odgoj u kolskome sustavu trebao bi se oitovati u razvoju interkulturalnih kompetencija kao to su autokritinost, kreativnost, sposobnost analiziranja vlastitih postupaka u odnosu prema drugome i drukijem, sposobnost analiziranja etnikih, rasnih, vjerskih i drugih imbenika drutvene nejednakosti i diskriminacije, odgovornost, potovanje sebe i drugoga.51 Iako se interkulturalizam moe negirati ili gledati sa stanovitom sumnjiavou, ipak u suvremenom svijetu, optereenom mnogobrojnim napetostima, sukobima, neprihvaanjima, interkulturalni odgoj i obrazovanje nema alternativu. U Europi je zbog migracija naruen monokulturalni model drutva. I sama se kola s dolaskom kulturno drukijih uenika, osobito u nekim europskim zemljama, suoila s iznimno vanom promjenom u svojoj povijesti, koju je obiljeio prelazak iz jedinstvene monokulturalne i nacionalne sredine u kulturno pluralnu sredinu.52 U svakom sluaju, multikulturalnost koju se danas snano potie i podupire
50

51 52

Interkulturalnom kompetencijom oznaavamo razliite sposobnosti i karakteristike koje obiljeavaju svakog pojedinca na individualnoj, osobnoj razini i one se najee grupiraju u tri vane dimenzije: kognitivne, afektivne i ponaajne. Usp. E. PIRL, Interkulturalna osjetljivost kao dio pedagoke kompetencije, u: V. PREVII N. N. OLJAN N. HRVATI (ur.), Pedagogija. Prema cjeloiovotnom obrazovanju i drutvu znanja, str. 277 i 287. Usp. isto, str. 286. N. HRVATI E. PIRL, Kurikulum pedagoke izobrazbe uitelja, u: V. PREVII (ur.), Kurikulum. Teorije metodologija sadraj struktura, str. 404.

871

R. Razum, Odgojno djelovanje suvremene kole: izazovi i mogunosti za religiozni odgoj

ne smije znaiti guenje vlastitoga identiteta. Ponekad se, naime, ima utisak da se naglaavanjem multikulturalnosti namjerno gui ono to je vlastito, i to ponajprije u nacionalnom, kulturnom i religijskom smislu.53 Pojam interkulturalne kompetencije usko je povezan s identitetom. Samo svijest o vlastitome identitetu, o znaenju vlastite kulture doputa prepoznavanje i prihvaanje razliitosti. Potreba upoznavanja vlastitoga identiteta te poznavanja i potivanja tuega jasno je naznaena u Programu katolikoga vjeronauka u osnovnoj koli.54 3.2. Promicanje osobe, svake osobe Cilj odgoja i obrazovanja ne moe biti samo jednostrano poticanje konkurentnosti i gospodarstva ve mora omoguiti svakome od nas, bez iznimke i u potpunosti, razviti sve nae talente i ostvariti na stvaralaki potencijal, ukljuujui i odgovornost za vlastite ivote i postignue osobnih ciljeva55. Obrazovanje se ne moe prepustiti trinim silama. Krajnji je cilj obrazovanja i kulture puni procvat ljudskog bia kao takvog, a ne kao proizvodnog sredstva. Odgojno-obrazovno djelovanje u kolama trebalo bi biti usmjereno osobi, a ne toliko ovjeku-ulozi, tj. obrazovanje usmjereno karijeri. Koliko god je vano naglaavati obrazovanje usmjereno prema gospodarskom rastu, odnosno znanosti i tehnologiji, barem isto toliko vano je naglaavati obrazovanje usmjereno ljudskom, kulturnom i drutvenom razvitku. Sam gospodarski razvitak jamano nee donijeti sretniju budunost. Autentian odgojno-obrazovni proces usmjeren je razvijanju cjelovitosti osobe u svim njezinim dimenzijama: intelektualnoj, socijalnoj, moralnoj, duhovnoj itd. Ravnomjeran razvoj svih ljudskih dimenzija iznimno je vaan kako bi se izbjegla opasnost parcijalnih odgojno-obrazovnih zahvata koji, svako malo, privilegiraju na gotovo iskljuiv nain samo neke dimenzije. Religiozni odgoj sastavni je dio svakog cjelovito shvaenog odgoja. Ideologije koje su htjele promovirati ovjeka oslobaajui ga od religiozne dimenzije pridonijele su stvaranju gospodarskih i politikih totalitarizama u kojima je o53

54

55

J. Ratzinger istie: Ima tu neke udne i bolesne mrnje Zapada na sebe sama. Zapad se, da, na hvalevrijedan nain pun razumijevanja, pokuava otvoriti i vrijednostima izvana, ali vie ne voli sama sebe; od vlastite povijesti vidi samo ono to je vrijedno aljenja i ruilako, a da vie nije u stanju uoiti ono to je veliko i isto. Ako eli preivjeti, Europa treba iznova dakako, kritiki i ponizno prihvatiti samu sebe; J. RATZINGER, Europa. Njezini sadanji i budui temelji, str. 32. HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Program katolikoga vjeronauka u osnovnoj koli, NKU HBK, Zagreb, 2003., str. 6. J. DELORS, Uenje. Blago u nama, str. 19. Istie se u Konvenciji o pravima djeteta, lanak 28: Dijete ima pravo na odgoj i obrazovanje. Odgoj je usmjeren na razvoj osobnosti, talenata i sposobnosti, potovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, odgovornoga ivota u slobodnom drutvu u duhu mira, prijateljstva, razumijevanja, tolerancije i jednakosti, kao i razvijanje osjeaja potovanja prirodnog okolia.

872

BS 77 (2007.), br. 4, str. 857880

vjek postao ili tek djeliak materije ili anoniman graanin zemaljskoga grada. Religija nije usputna ovjekova stvarnost. Religija nije tranzicijski kulturni fenomen ve trajna vrijednost svake kulture. Religiozna dimenzija namee se kao konstanta svakoga ljudskog bia, iako ne mora biti njegovana od sviju. Poznavati religijsku problematiku, koja se odnosi na bitna pitanja ljudske egzistencije, i s obzirom na nju zauzeti odgovoran stav, sastavni je dio istinskoga odgojnog procesa i ispravno shvaenoga kolskog programa. Iz svega dosad reenog moemo ustvrditi da smisao odgojno-obrazovnog djelovanja nije prvenstveno gomilanje znanja nego razvijanje stavova, vjetina i sposobnosti za to je mogue smislenije i bogatije oblikovanje ivota. kola treba voditi rauna o potrebama svakoga pojedinca, njegovim individualnim potrebama te njegovim talentima, vrednovati pravo svakoga na razliitost.56 Vano je pritom naglasiti nezamjenjivu ulogu roditelja koji imaju pravo odluivati o odgoju svoje djece.57 Vjerojatno je opravdano govoriti o drutvenom deliktu nae kole koji se sastoji u tome to se mnogi potencijali djeteta ostavljaju neiskoriteni. To je osobito vidljivo kod nadarenih uenika koji nemaju mogunost razviti svoje potencijale u koli koja ih prisiljava na prosjenost, kao i kod uenika koji imaju stanovitih potekoa, problema, trauma i kojima kola, zbog nedostataka kvalitetne strune slube, ne pomae rijeiti njihov problem. H. von Hentig istie kako je potrebno uzeti u obzir ivotne probleme uenika prije nego to ponemo rjeavati njihove probleme s uenjem koje oni ne bi ni morali imati58. 3.3. Promicanje etike odgovornosti Na svijet sve je nesigurniji. U utrku u naoruanju, koja ukljuuje i nuklearno oruje, vie nije ukljueno samo nekoliko drava; sad su zahvaene i razliite politike skupine i teroristike organizacije. Iako inicijative za mir i solidarnost nisu nikada bile tako izraene, nesigurnost glede budunosti sve je vea i osjeaju je svi ljudi svijeta. Nakon 20. stoljea, stoljea mnogih rana, podjela i ratova, novi smjer u kojem se kree povijest nakon 1989., smjer odreen trijumfom
56

57

58

Dobar primjer koji govori o osjetljivosti na razliitosti jest govor o uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Vidi: MINISTRASTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I PORTA, Vodi kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard, str. 14 i 29. Vidi takoer: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I PORTA RH, Nastavni plan i program za osnovnu kolu, str. 1516. To pravo roditelja istiu brojni hrvatski i meunarodni dokumenti. Spomenimo samo neke: Ustav Republike Hrvatske, l. 63; Zakon o osnovnom kolstvu (1990./93./94./96./01./05.), l. 5; Opa deklaracija o ljudskim pravima (1948.), l. 26; Opa deklaracija o temeljnim pravima (2000.), l. 14 i dr. H. von HENTIG, Humana kola, str. 189.

873

R. Razum, Odgojno djelovanje suvremene kole: izazovi i mogunosti za religiozni odgoj

neumoljive gospodarske logike utemeljene na zakonu najjaeg i podvrgnut diktatima bezdunog neoliberalizma, ini nunim potrebu za ponovnim buenjem savjesti moralnog preporoda kako bi se rijeilo najvanije drutveno pitanje pogoranja nejednakosti u svijetu59. Nae je stoljee suoeno s velikim izazovom, izazovom ponovne izgradnje ljudskih zajednica. Izgradnja ljudskih zajednica zadatak je i kole. kola mora prestati biti tek sastavnicom gospodarske politike koja gnjei krhke veze ljudske solidarnosti. Obrazovanje, koje je pod diktatom gospodarske politike, nuno potie obrazovna naela koja ohrabruju konkurenciju meu uenicima, meusobnu borbu i rat; pod utjecajem snage trita i u koli se sve vie potiu samo one sposobnosti koje se mogu najbolje unoviti, koje se mogu najbolje prodati.60 Nasuprot rairenoj koncepciji ivota koja se temelji na samodostatnosti, narcizmu, zatvorenosti, nacionalizmu i rasizmu, kola je pozvana promicati odgoj koji potie otvaranje meusobnom prihvaanju i uvjerenju da se ovjek ne moe do kraja ostvariti ako se ne otvara drugima. Odgojno-obrazovno djelovanje kole ima zadau graditi mostove izmeu pojedinaca i drutva. kola svojim sadrajem, a jo vie nainima pouavanja treba pomoi mladima nauiti ivjeti zajedno, treba stvarati mree drutvenih odnosa i raditi zajedno u drutvu za zajedniko dobro. Sve ono to je plemenito: sloboda, pravednost, posao, napredak svih naroda, bratska pomo za siromane narode, treba biti prisutno u odgojnom planu kole. Na taj nain promiemo odgovorne osobe.61 Osobito stoga valja usmjeriti pozornost prema odgoju za toliko potrebnu solidarnost. Tu solidarnost ne treba, meutim, shvatiti samo kao milosre i ljubav prema drugomu, prema siromanima ve kao pitanje pravde i, na kraju, pitanje svjetskoga mira. Posebnu brigu zahtijeva pitanje siromatva i drutvene nepravde (npr. ivi se kao da problem Afrike gotovo i ne postoji). O tome se uglavnom ne govori. Televizija nam redovito prikazuje dramatine slike nasilja, siromatva i nepravde i tako nas navikava na pasivnost i izaziva cinizam kojim se zakljuuje kako se za silnu bijedu koja postoji na ovome svijetu ionako ne moe nita uiniti. Postoji opasnost da se ovjek navikne na tu prisutnost problema te da zauzme stav kako je nemogue neto uiniti u cilju izgraivanja pravednijega drutva.
59 60

61

J. DELORS, Uenje. Blago u nama, str. 230. Usp. E. VERHACK, Kako evangelizirati obrazovanjem u kontekstu gospodarske konkurencije?, u: A. STOJI (ur.), Katolika kola pred izazovima drutvenih promjena, Salezijanska klasina gimnazija, Rijeka, 2003., str. 127. Carl Sagan istie: Ako se moramo natjecati, natjeimo se u odstranjivanju korupcije u naim dravama. Priredimo natjecanje u potenosti. Natjeimo se u iznalaenju naina kako omoguiti milijardi najsiromanijih stanovnika svijeta da sami proizvode dovoljno hrane za svoje potrebe. Usp. KONGREGACIJA ZA KATOLIKI ODGOJ, Vjerska dimenzija odgoja u katolikoj koli, KS, Zagreb, 1989., br. 45.

874

BS 77 (2007.), br. 4, str. 857880

Valja odgajati nae mlade da se suprotstave tom fatalizmu ili, bolje, hladnom cinizmu.62 Odgojni prijedlog odraslih pozvan je biti kreativno poticajan, armativan, sposoban podrati hrabre izbore kod mladih. Radi se o tome da se ohrabre oni mladi koji su, iako tiho i nenametljivo, raspoloeni izraziti i pokazati solidarnost, sudjelovanje i dijeljenje prema siromanima, marginaliziranima, najslabijima.63 Koliko god to bilo neugodno i nepopularno, valja imati hrabrosti postaviti smjela pitanja u vezi s podjelom bogatstva, unitenjem okolia, vrijednostima ljudskog ivota od zaea do smrti, smislom ljudskog ivota, trkom za naoruanjem te nepravednim ratovima, podreenim poloajem ena u mnogim zemljama svijeta, siromatvom i bijedom velikog broja djece i odraslih, sve veom usamljenou i otuenou modernoga ovjeka te opasnim posljedicama globalizacije.64 Uloga vjeronauka u promicanju etike odgovornosti nezamjenjiva je. Bilo bi, meutim, neopravdano oekivati da su tu etiku pozvani promicati samo neki predmeti u koli. Odgovornost za ostvarenje tih ciljeva zajednika je svima. Pouavanje ne moe biti u suprotnosti s onim to se eli pouiti. Svojim uzorom nastavnici e, naime, na najbolji nain omoguiti uenicima prihvaanje i ivljenje tih vrijednosti. Kako bi pomogli mladima razviti se u zrele, odgovorne i moralne osobe a samo takve mogu stvarati bolju budunost potrebni su pozitivni uzori ili svjedoci vrijednosti.65 Uitelj koji eli svoje uenike odgojiti u cjelovite osobnosti i sam mora biti takav. Teko da mladi mogu prepoznati i prihvatiti vanim i vrijednim neto to se takvim ne pokazuje u konkretnome ivotu odrasle osobe, roditelja, odgojitelja i uitelja, koja predstavlja konkretan model i uzor koji se, svjesno ili nesvjesno, imitira. 3.4. Promicanje domoljublja, kulturnog i nacionalnog duha U dananjemu globalizacijskom svijetu, u kojemu je na djelu snano mijeanje razliitih kultura, svjetonazora i religija ljudi trebaju postati graanima svijeta, a pritom ne izgubiti vlastite korijene, vlastitu kulturnu batinu, jezik, religiju, drugim rijeima, ne izgubiti vlastiti identitet. Napetost izmeu globalnog
62

63

64

65

Usp. G. DANNEELS, Verso il futuro: possibilit, limiti e risorse di un cammino europeo, u: C. NANNI (ur.), Domanda religiosa e educazione ai valori nella nuova Europa, str. 185196, ovdje 194195. Usp. R. MION, I giovani dinanzi ai valori e alle prospettive emergenti, u: C. NANNI (ur.), Domanda religiosa e educazione ai valori nella nuova Europa, str. 68. Usp. E. VERHACK, Kako evangelizirati obrazovanjem u kontekstu gospodarske konkurencije?, str. 136137. O vanosti svjedoka vrijednosti za vrijednosno usmjereni odgoj vidi u: A. HOBLAJ, Vrijednosno usmjereni odgoj u vrijednosno usmjerenoj koli, str. 115119.

875

R. Razum, Odgojno djelovanje suvremene kole: izazovi i mogunosti za religiozni odgoj

i lokalnog, izmeu potrebne otvorenosti svijetu i uvanja vlastitih korijena sve se snanije osjea.66 Jedna od vanih zadaa suvremene kole jest promicanje odgoja koji pridonosi razumijevanju korijena vlastite nacionalne kulture. Suvremena kola ima zadatak promicati njegovanje, uvanje i promicanje kulturne batine kao dijela nacionalnoga i kulturnoga identiteta, te osvjeivanje vrijednosti kulturne batine u globalizacijskim procesima. Jedan od temeljnih razloga uvoenja vjeronauka u kole jest upravo potreba upoznavanja, uvanja i razvijanja vlastitoga te upoznavanje i potivanje tuega kulturnog, nacionalnog i religioznog identiteta.67 Ispravno shvaen odgojno-obrazovni proces pomae pojedincima da postanu svjesni svojih korijena kao uporinih toaka koje im omoguuju odrediti svoje mjesto u svijetu, ali ih ujedno pouavaju potovanju za druge kulture. Promicanje domoljublja, kulturnog i nacionalnog duha usko je povezano s promicanjem interkulturalnih kompetencija. 3.5. Razvijanje kritinog stava U dananjemu je drutvu sredite ovjeka premjeteno iz dubine na povrinu. A na povrini se nalazi ono to moemo nazvati stilom ivota koji se temelji na imatikonzumiratipokazati se. U dananjemu svijetu preobilja prolaznih informacija i emocija oita je prevlast povrnog i trenutanog. Neposredni problemi koji su stalno u sreditu zanimanja onemoguavaju postojanje zanimanja za dugorone ciljeve. Valja promicati odgoj koji pridonosi stvaranju kritikoga i konstruktivnoga stava prema suvremenome drutvu. kola je pozvana razvijati sposobnosti prosuivanja, razmiljanja, promatranja i samostalnoga djelovanja, osobito sposobnosti kritike prosudbe razliitih ponuda suvremenoga svijeta. Bez razvijenoga kritikog duha mladi e sve vie postajati rtvama razliitih modernih totalitarizama, osobito onog liberalistiko-materijalistiko-konzumistike matrice. Pred krane izranja velika zadaa. J. Ratzinger istie kako je zadaa krana odbaciti svoenje razuma na podruje injenja, na podruje tehnologije i materijalnoga napretka svijeta. Dananji krani imaju zadau uiniti da razum funkcionira u potpunosti, osobito to se tie njegove sposobnosti dokuiti istinu i prepoznati dobro, to je uvjet prava i pretpostavka mira u svijetu: Mi dananji krani imamo zadau postii da na pojam Boga ne ostaje izvan rasprave o ovjeku.68
66 67

68

J. DELORS, Uenje. Blago u nama, str. 17. Usp. HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Plan i program katolikoga vjeronauka u osnovnoj koli, NKU HBK MINISTARSTVO PROSVJETE I PORTA RH, Zagreb, 1998., str. 45; ISTI, Program katolikoga vjeronauka u osnovnoj koli, str. 6. J. RATZINGER, Europa. Njezini sadanji i budui temelji, str. 9495.

876

BS 77 (2007.), br. 4, str. 857880

U suprotnome, bez te apsolutne uporine toke ovjekovo djelovanje gubi se u nesigurnosti i neizbjeno postaje preputeno hirovitostima sila zla69. 3.6. Promicanje duhovne dimenzije formacije Napredak, koji se redovito povezuje s podizanjem materijalnog blagostanja i koji uglavnom zanemaruje duhovnu dimenziju ovjekova ivota, podloan je kritici. U suvremenim promiljanjima o nunim promjenama odgojno-obrazovnog sustava sve se ee istiu znanja i spoznaje povezane uz kvalitetu ivota i ravnoteu duhovne i materijalne kulture. Pitanje duhovnog i moralnog razvoja postaje sve vanijim pitanjem u bogatim i siromanim drutvima. U ve spomenutom Delorsovu izvjeu istie se kako opstanak ovjeanstva ovisi o tom razvoju.70 Suvremeni se svijet suoava s napetou izmeu duhovnog i materijalnog. Usmjerenost suvremenog ovjeka i drutva na podizanje ivotnog standarda, poveanje osobnih primanja, poboljanje kvalitete ivota zahtijeva novu kvalitetu obrazovanja koje mora pomoi raanju novog humanizma, onog koji sadri bitnu etiku sastavnicu i pridaje prilinu vanost poznavanju i potovanju kultura i duhovnih vrijednosti razliitih civilizacija, kao silno potrebna protutea globalizaciji koju bi se u protivnom moglo proglasiti iskljuivo gospodarskom i tehnolokom pojavom71. Ta duhovna dimenzija ne odnosi se ponajprije na specinu religioznu dimenziju. Rije je o duhovnoj dimenziji koja se oituje u rastu i razvoju unutranjega ovjeka, ovjeka koji ne daje vrijednost samo izvanjskim stvarima, konzumistikim dobrima, tritu ve ponajprije duhovnome ivotu, unutranjemu dijalogu, razmiljanju o znaenjima, sposobnosti za divljenje i sluanje, smislu, nadi.72 To je osobito vano imajui pred oima prevlast povrnoga i trenutanoga, preobilje prolaznih informacija i emocija koje nas udaljavaju od nas samih i koje nam oteavaju imati vrsta ivotna uporita. Nedostatak tih ivotnih uporita pridonosi porastu dezorijentiranosti, izgubljenosti i besmisla dananjega ovjeka. Opravdana tenja za materijalnim dobrima ne smije potisnuti razvoj duhovne dimenzije, odnosno unutranjeg ovjeka koji se ne pita samo za korisnost i isplativost. U postizanju tih ciljeva osobito neki predmeti imaju vanu ulogu. Osim,
69 70

71 72

Isto, str. 94. Vanost duhovnog i moralnog razvoja sve se vie istie. Usp. A. MIJATOVI, Obrazovna revolucija i promjene hrvatskog kolstva, str. 27; J. DELORS, Uenje. Blago u nama, str. 18; D. VICAN L. BOGNAR V. PREVII, Hrvatski nacionalni kurikulum, str. 168169. J. DELORS, Uenje. Blago u nama, str. 54. Usp. M. PELLEREY, Valori e religione nella formazione dei giovani europei u: C. NANNI (ur.), Domanda religiosa e educazione ai valori nella nuova Europa, str. 162163.

877

R. Razum, Odgojno djelovanje suvremene kole: izazovi i mogunosti za religiozni odgoj

jasno, vjeronauka, svakako valja spomenuti i bavljenje umjetnou glazbenom, likovnom, dramskom.73 Zakljuak Mogui su razliiti smjerovi razvoja suvremene kole. Unutar aktualnih promjena koje se dogaaju u suvremenim kolskim odgojno-obrazovnim sustavima, tema odgoja postaje sve aktualnijom. Obrazovanje se danas vie no ikad mora suoiti s mnogim problemima s kojima se suoava dananje drutvo i svijet. Odgojno djelovanje suvremene kole ne moemo smatrati udotvornim lijekom kojim e se rijeiti ti problemi. Ono ipak ostaje jedno od najvanijih raspoloivih sredstava za cjelovitiji i skladniji razvitak ovjeka pojedinca i drutva. Radi postizanja cjelovitijeg i skladnijeg razvitka pojedinca i ljudske zajednice potrebno je obrazovanje osmisliti na sveobuhvatniji nain, naputajui sustav obrazovanja koji stavlja naglasak na usvajanje znanja nautrb drugih tipova uenja. Autentian odgojno-obrazovni proces usmjeren je razvijanju cjelovitosti osobe u svim njezinim dimenzijama. Religiozni je odgoj, koji ukljuuje potrebu poznavanja religijske problematike, sastavni dio istinskoga odgojnog procesa i dio ispravno shvaenoga kolskog programa. Odgojna dimenzija religioznog odgoja izraava se u doprinosu toga predmeta cjelovitom razvoju osobnosti uenika. Neosporan je doprinos toga odgoja promicanju temeljnih vrijednosti kao to su ljudsko dostojanstvo, pravednost, domoljublje, solidarnost, mir i dr. Predstavlja, nadalje, vanu uporinu toku odgoja za suivot i dijalog u suvremenom pluralnom drutvu, u kojemu ive ljudi razliitih religija, kultura i nacionalnosti.

73

W. Glasser istie da se, na alost, uenike rijetko ili nikad ne savjetuje da se umjetnostima ozbiljno bave. S druge pak strane, milijune uenika se savjetuje, pa i prisiljava, da ue teorijske predmete kao to su matematika i povijest. Osim to se od njih oekuje da poloe zavrne testove, malo e uenika te predmete ozbiljno ili kvalitetno uiti. Za veinu su ljudi matematika i povijest, ak i slabo nauene, vanije od umjetnosti. To je alosno, jer u stvarnom svijetu ima puno poslova vezanih uz umjetnost; W. GLASSER, Nastavnik u kvalitetnoj koli, str. 88.

878

BS 77 (2007.), br. 4, str. 857880

Summary EDUCATIONAL ACTIVITIES OF THE MODERN SCHOOL: CHALLENGES AND OPPORTUNITIES FOR RELIGIOUS UPBRINGING This article starts with a problematic issue related to changes occurring in educational institutions in Europe, particularly in Croatia. In the past few decades the majority of European countries have developed and changed their education systems. In Croatia too, intensive work is being invested in advancing the quality of the education system and harmonising them to European standards. One of the key issues of these changes is the question of education and values. Many are warning of a general crisis in education and values upon which modern society rests and which largely reect the education crisis with the school system. The rst part of the article stresses the fundamental role of education on personal and social life. It denes two fundamental directions of developing contemporary schools that seem to be emerging in various debates about schools in Croatia. Special attention is being given to knowledge as a value that is highlighted as one of the main resources for development in the 21st century. The signicance of knowledge is undoubted however it is worth knowing that knowledge itself need not necessarily inuence the value system or individual behaviour. The second part of the article formulates some relevant problematic issues that affect the educational activities of schools. It is not possible to ignore the question of the relations between two fundamental components of the teaching process, these being upbringing and education. Contemporary thought about schools often stress the problems of upbringing as one of the most important and most difcult tasks that teachers are faced with every day. At the same time there is a signicant level of ignoring the aspect of upbringing at the expense of educating. The question of upbringing is observed in the context of the crisis in educational institutions. We are faced with a special general crisis, a crisis of the process of education of socialisation in general. The mechanisms of transferring values in traditional education media lose their effect. Special emphasis is placed on the wholeness of education, particularly upbringing which promotes spiritual and moral development. The third part deals with the problematic question of objectives of values and upbringing in contemporary schools. Starting for the latest Croatian documents some fundamental objectives of upbringing are being highlighted and debated: promoting mutual introduction, valuing and dialogue; promoting the person, each person; promoting ethics of responsibility; promoting patriotism, cultural and national spirit; developing critical attitudes; promoting a spiritual dimension to formation. When dening these objectives, challenges and opportunities are highlighted that education activities in schools offer through Religious Instructions. Religious Instructions include the need to become familiar with the issue of religion which is a constitutional part of a true process of upbringing and part of correctly comprehending school programmes. The dimension of upbringing in Religious Instructions is expressed in the contribution that subject has in complete development of the personality of the student. The contribution of that promotion of fundamental values like human dignity, justice, patriotism, solidarity, peace and so on is

879

R. Razum, Odgojno djelovanje suvremene kole: izazovi i mogunosti za religiozni odgoj

undoubted. It further presents the important focal point of co-existence and dialogue in a contemporary, plural society in which people of various religions, cultures and nationalities exist side by side. Key words: education, upbringing, society of knowledge, values, objectives of upbringing, religious upbringing.

880