AVNOJ (akr.

od Antifaistiko vijee narodnog osloboenja Jugoslavije), ope politiko predstavnitvo sudionika antifaistike borbe na podruju Jugoslavije za II. svj. rata; utemeljeno u studenome !"#., a od studenoga !"$. vr%ovno zakonodavno i izvrno predstavniko tijelo Jugoslavije. &rvo, osnivako zasjedanje, odr'ano je na poti(aj )* *&J i +, -.+ i &.J #/0#1. 2I. !"#. u 3i%au. .d pozvanog 1 predstavnika (iz 4rvatske 5), na zasjedanju su zbog ratni% okolnosti bila nazona ukupno 5" delegata. &ri%vaena su dva dokumenta6 Rezolucija o osnivanju AVNOJ-a i Proglas AVNOJ-a narodima Jugoslavije. 7 8ezolu(iji je istaknuto da 9+-.J okuplja predstavnike naroda :svi% zemalja Jugoslavije; bez razlike na narodnost, vjeru i politiko<stranaku pripadnost, te da se oslanja na narodnooslobodilake odbore i antifaistike organiza(ije, stranake i izvanstranake, na terenu. =a predsjednika je izabran I. 8ibar, a za vo>enje redoviti% poslova Izvrni odbor, s odsje(ima za pojedine drutv.<gosp. djelatnosti, koji je tako>er koordinirao rad narodnooslobodilaki% odbora te razgraniivao rad vojnopozadinski% i (ivilni% organa vlasti na podrujima pod nadzorom partizanskog pokreta. 9+-.J je potaknuo stvaranje zemaljski% antifa. vijea ? =9+-.4, ? =9+-.3I4 i dr. 0 @rugo zasjedanje 9+-.J<a odr'ano je u Jaj(u #!. i $A. 2I. !"$. 7 njegovu je sastavu tada bilo #5A vijenika (iz 4rvatske 1B), a u radu su sudjelovala "# izaslanika (iz 4rvatske $1). &ri%vaena je Deklaracija Drugog zasjedanja AVNOJ-a, koja je sadr'avala sva polit. stajalita i zakljuke zasjedanja. 7 skladu s njom 9+-.J je odluio proglasiti se :vr%ovnim zakonodavnim i izvrnim predstavnikim tijelom Jugoslavije;, uspostaviti -a(ionalni komitet oslobo>enja Jugoslavije (-*.J) kao privremeno tijelo s obilje'jima vlade za ostvarivanje provedbeni% funk(ija, oduzeti prava zakonitosti kraljevskoj vladi u inozemstvu, pregledati sve me>unar. ugovore i obveze koje je ona sklopila te zabraniti povratak kralju &etru II. *ara>or>eviu u zemlju, s tim da o sudbini monar%ije nakon rata odlui narod slobodnom voljom. .dlueno je da se Jugoslavija ustroji federalno :kao dr'avna zajedni(a ravnopravni% naroda;, koja e osigurati punu ravnopravnost Crba, 4rvata, Clovena(a, Dakedona(a i )rnogora(a, odn. Crbije, 4rvatske, Clovenije, Dakedonije, )rne Eore i 3osne i 4er(egovine. Fe su odluke znaile ruenje sustava vlasti *raljevine Jugoslavije i uspostavu novoga sustava vlasti. Izabrano je &redsjednitvo od 55 lanova, koje je izme>u zasjedanja +ijea obavljalo sve njegove funk(ije. &redsjednitvo je zatim imenovalo -*.J, koji je imao naredbodavne i izvrne funk(ije u podruju uprave, inoz. poslova, nar. obrane, pravosu>a, gospodarstva, informa(ija, so(. politike i zdravstva. =a predsjednika i povjerenika za nar. obranu imenovan je Josip 3roz Fito, kojemu je &redsjednitvo dodijelilo i zvanje marala Jugoslavije. &otvr>ene su odluke =9+-.4<a o prikljuenju Istre, 8ijeke, =adra, )resa, Goinja, Gastova i &alagru'e 4rvatskoj, kao i odgovarajue slov. odluke o prikljuenju Cloveniji Clovenskoga primorja i ostali% slov. podruja koja je

anektirala Italija. Castavljena je i @r'avna komisija za utvr>ivanje zloina okupatora i njegovi% suradnika. .dluke su povoljno primljene u saveznikim zemljama i dovele do nji%ova priznanja antifa. i partizanske borbe u Jugoslaviji. 0 -akon zavretka rata odr'ano je u 3eogradu 10 A. +III. !"5. Free zasjedanje 9+-.J<a, ujedno i posljednje. Fada je 9+-.J najprije proiren novim lanovima ( ") kako bi se osigurala ravnopravnija zastupljenost pojedini% jugosl. zemalja, a zatim, u skladu sa zaklju(ima saveznike konferen(ije u Jalti (veljaa !"5), i s $/ poslanika bive jugosl. skuptine izabrane !$B., sa /! vijenika iz redova gra>. polit. stranaka i skupina te $ pojedinano izabrani% vijenika (ukupno "B! vijenika). -a III. zasjedanju odobreni su svi akti koje je 9+-.J donio izme>u II. i III. zasjedanja, pri%vaene su odluke o podjeli Cand'aka izme>u Crbije i )rne Eore i o prikljuenju Crbiji +ojvodine, u statusu autonomne pokrajine, te *osova i Deto%ije, u statusu autonomne oblasti. &roireni 9+-.J preimenovao se A. +III. !"5. u &rivremenu narodnu skuptinu i tijekom kolovoza !"5. nastavio djelovati, poglavito pripremajui zakonodavnu osnovi(u za odr'avanje izbora za 7stavotvornu skuptinu @emokratske Hederativne Jugoslavije. =amisao o osnutku 9+-.J<a kao vr%ovnoga polit. predstavnitva antifa. i oslobodilake borbe u Jugoslaviji nastala je u proljee !"#., a nametnuo ju je razvoj unutar. i vanjskopolit. prilika. .tada 9+-.J vodi polit. borbu koja e odlukama donesenima na II. zasjedanju prekinuti pravovaljanost :prvode(embarskog akta ujedinjenja; iz ! B. i dovesti do stvaranja @emokratske Hederativne Jugoslavije. Iako je imao znaaj privremenoga predstavnikog i politikog tijela, na njegovim je odlukama izgra>en polit. ustroj nove jugosl. dr'ave, koja se i nazivala avnojevskom. Fim su imenom nazivane i unutar. grani(e republika H-8J, odn. CH8J (avnojevske grani(e), premda i% 9+-.J nije utvr>ivao. Iako je unutarnjopolitiki program 9+-.J<a u potonjoj jugoslavenskoj praksi iznevjeren, odluke dr'avnopravnoga karaktera pru'ile su mogunosti za formula(ije ustava iz !1". i odigrale korisnu ulogu za me>unarodnopravno priznavanje 8epublike 4rvatske !! 0!#. -a @rugom zasjedanju 9ntifaistikog vijea narodnog oslobo>enja Jugoslavije (9+-.J<a) #!. studenoga !"$. izbjeglikoj vladi i kralju su oduzeta prava obnaanja funk(ija vlasti. Hunk(ije vlade su ostavljene -a(ionalnom komitetu oslobo>enja Jugoslavije (-*.J<u), koji odgovara 9+-.J<u. 7jedno je konstituirana federa(ija < Jugoslavija se transformirala u saveznu dr'avu. -ova vlast je proizala iz revolu(ije, neustavnim putem, pa se postavilo pitanje priznanja nove vlade. 7 isto vrijeme kada i zasjedanje 9+-.J<a, u Fe%eranu je odr'ana konferen(ija savezniki% vo>a )%ur(%illa, 8ooseIelta i Ctaljina, gdje su odluili obnoviti Jugoslaviju kao dr'avu, u punom teritorijalnom opsegu i nezavisnosti. &riznata je -arodno<oslobodilaka vojska Jugoslavije kao vojni saveznik, ali nije priznata i nova dr'avna vlast. +elika 3ritanija je jo uvijek podr'avala izbjegliku vladu u Gondonu, i nastojala da antifaistiki

pokret pri%vati kralja. 9vnojskim odlukama je uspostavljena od saveznika nepriznata vlada, a postojala je i vlada *raljevine Jugoslavije u emigra(iji. Ctoga se nastojalo stvoriti jedinstvenu vladu, u kojem (ilju je kralj (&etar II.) imenovao novoga premijera, bana 3anovine 4rvatske Ivana ,ubaia. -a diplomatski pritisak saveznika ,ubai je s Josipom 3rozom Fitom, vo>om anifaistikoga pokreta u Jugoslaviji, sklopio dva sporazuma, /. lipnja na +isu, i . studenoga !"". u 3eogradu. &rvim sporazumom ,ubaieva vlada je, me>u ostalim, priznala antifaistike organe vlasti kao legitimne, i pristala s njima na suradnju. &ri%vaena je privremena uprava 9+-.J<a i -*.J<a dok se ne formiraju konani organi vlasti nakon rata. ,ubaieva vlada se obvezala i na priznanje federativnoga oblika buduega dr'avnog ure>enja. C druge strane -*.J se obvezao da za trajanja rata nee pokretati pitanje konanoga dr'avnog ure>enja. @rugim sporazumom je dogovoreno postojanje dr'avnog kontinuiteta Jugoslavije s me>unarodnopravnog gledita. 7govorena su naela o novoj izvrnoj vlasti. 7tvr>ena je privremena vr%ovna vlast do odluke 7stavotvorne skuptine, sastavljena od etiri organa6 9+-.J<a, njegova &redsjednitva, *raljevskog namjesnitva i vlade. 7 aktima vanjske politike Jugoslavija se trebala predstavljati u starom obliku, kao *raljevina, dok se slobodnom odlukom naroda ne odlui o definitivnom obliku vladavine; do tada se kralj nee vraati u zemlju. 7 odsutnosti kralja kraljevsku vlast e obavljati *raljevsko namjesnitvo (postavljeno ustavnim aktom kralja, na prijedlog vlade, a u sporazumu s predsjednikom -a(ionalnog komiteta). =ajednika vlada e jamiti osnovne gra>anske slobode i demokratska prava. Jmigrantska vlada je tim sporazumom priznala federativno dr'avno ure>enje prema odlu(i 9+-.J<a i suverenitet narodni% individualiteta. =animljiv je dodatak sporazuma, od 1. prosin(a !"". &o njemu je zajamena sloboda politikoga rada gra>anskim strankama, grupama i pojedin(ima koji nisu sura>ivali s okupatorom. &redvi>eno je nji%ovo pravo na stvaranje vlastiti% kandida(ijski% lista pri izborima za 7stavotvornu skuptinu. &redvi>eni pluralizam komunisti su izigrali. 1. o'ujka !"5. formirana je &rivremena vlada, koja nije bila klasina koali(ijska vlada. 3ila je KjedinstvenaL jer je njenim djelovanjem nadmaen paralelizam kraljevske vlade i -*.J<a, ali po svom ideoloko<politikom sastavu nije bio monolitan organ6 u vladi se nalazila i grupa gra>anski% politiara . .snivanjem zajednike vlade prestali su postojati vlada u izbjeglitvu i -*.J. -akon formiranja jedinstvene vlade, postepeno su je priznale saveznike i neutralne dr'ave i s njom uspostavile diplomatske odnose. Clu'beni naziv dr'ave je bio @emokratska Hederativna Jugoslavija (@HJ). 7 kolovozu !"5. plenum 9+-.J<a je donio rezolu(iju temeljem koje je nastavio s radom kao &rivremena narodna skuptina @HJ. 7 skuptinu,

koja je imala "B/ lanova, su kooptirani i gra>anski politiari koji se nisu kompromitirali u ratu, te istaknuti znanstveni djelatni(i (ukupno nji% B). -ajva'niji zadatak &rivremene narodne skuptine je bio donijeti zakone temeljem koji% e se izabrati 7stavotvorna skuptina. Izborni zakon je predvidio i Kkutiju bez listeL za birae koji nisu %tjeli dati glas za kandidate -arodnog fronta, jer se gra>anska oporba odluila na apstinen(iju. +lada @HJ se pojavila na osnivakoj skuptini 7jedinjeni% naroda u Can Hran(is(u. #./. ;@ruga: Jugoslavija

#./. . *omunisti su preuzeli vlast !"5. i zapoeli izgradnju novoga drutvenog poretka < diktaturom (LproletarijataM). Jugoslavija nije postala istinska federa(ija 0 unato kasnijem uvo>enju samoupravljanja, sve bitne odluke su se donosile u partijskom vr%u. .stali partijski i dr'avni organi u federa(iji i u federalnim jedini(ama su bili obine transmisije. @o !"B. i Fitovog razlaza sa Ctaljinom osnova komunistike vlasti svodila se na strogi (entralizam, ukidanje privatnog vlasnitva i surovu borbu s neistomiljeni(ima, ak i iz vlastiti% redova. -akon !"B. postalo je vidljivo da se napredak u razvoju federalnoga sustava razvija sporo. -aglaavanje na(ionalnog identiteta, posebi(e %rvatskoga ili srpskog, bilo je sank(ionirano. *ljuni arbitar (jelokupnoga drutvenog 'ivota je bila &artija, a neistomiljeni(i su oznaavani kontrarevolu(ionarima i zatvarani. &redsjednik Jugoslavije Josip 3roz Fito je !/"., pod pritiskom komunistiki% partija 4rvatske, *osova i Clovenije, zapoeo provo>enje znaajni% reformi u smjeru istinskoga federalizma i liberalizma. @oputena je uspostava vee lokalne samouprave, posebi(e u sferi ekonomije, a represija i zabrane koritenja na(ionalni% simbola su znatno ubla'eni. #./.#. 8eforme koje su ezdeseti% godina nastupile u privredi nisu rijeile problem neravnomjernog razvitka republika, lani(a federa(ije. 3anke su postale glavni izvor investi(ija umjesto dr'ave, a kako nisu bile de(entralizirane, iz 4rvatske su stizala upozorenja da je mo 3eograda ojaala i da nadzor nad gospodarstvom nikad nije bio vei. Ctizala su upozorenja na raznorodnu podre>enost 4rvata u Jugoslaviji. 4rvatski su komunisti u svibnju !/B. pokrenuli mobiliza(iju javnog mijenja pomou medija, tra'ei podrku svojim politikim i gospodarskim za%tjevima. .snovni gospodarski za%tjev je bio da se (entralizirani savezni kapital iz beogradski% banaka prenese na poduzea. &remda su primjese protuso(ijalizma i protujugoslavenstva na drutvenoj s(eni bile prisutne, vodstvo )entralnoga komiteta Caveza komunista 4rvatske nije podupiralo pobunu protiv so(ijalizma i za uvo>enje viestranakog sustava. #./.$. -a jugoslavenskoj politikoj s(eni u /A<ima su se iskristalizirale dvije

temeljne linije unutar *&J 0 federalizam i (entraliza(ija. 7z to, komunisti su se dijelili na KliberaleL i KdogmateL. 4rvatska je bila republika s vrlo jakim protu(entralistikim tenden(ijama, s naglaenom 'eljom za demokratiza(ijom dr'ave. -o, otvorena pitanja ravnopravnosti (u kulturi, jeziku, gospodarstvu...) mnogi su s%vatili kao za%tjev za odvajanjem 4rvatske od Jugoslavije. #./.". =najui za povijest Crba i 4rvata u pret%odnim desetljeima, i zbog stra%a od sovjetske interven(ije (kao u Dad'arskoj !5/. i Ne%oslovakoj !/B.), Fito je suzbijao na(ionalizam < bilo srpski, bilo %rvatski. Fo se naroito ispoljilo !1 ., kada je uguio %rvatsko proljee, masovan pokret pod formalnim vodstvom vr%a *omunistike partije 4rvatske. Faj pokret je imao za (ilj da se u okviru Jugoslavije ostvari vei stupanj de(entraliza(ije i eman(ipa(ije 4rvatske. =a razliku od %rvatski% separatista i protukomunistike struje, koji su pri'eljkivali raspad Jugoslavije i uskrsnue samostalne %rvatske dr'ave, komunistikim reformistima (ilj nije bio ruiti Jugoslaviju i stvarati novu %rvatsku dr'avu, nego u okvirima postojeeg poretka preoblikovati Jugoslaviju na tragu dosljedni% postulata federalizma i s vie autonomni% sloboda. )iljevi su bili drugaiji, a protivnik isti 0 velikosrpski unitarizam. #./.5. 4rvatsko partijsko vodstvo je smijenjeno, ali (iljevi njegova rada veim dijelom ostvareni. =a razliku od prijanji% ustava, ustavni su amandmani, pri%vaeni u Caveznoj skuptini $A. lipnja !1 ., uveli naelo da se suverena prava ostvaruju u republikama, odnosno u pokrajinama, a u federa(iji samo ono to se 7stavom izriito, i uz suglasnost svi% konstitutivni% federalni% elemenata utvrdi. C obzirom da su u svim tijelima federa(ije morale biti jednako zastupljene sve republike, uvedeno je &redsjednitvo @r'ave. &rema nekim tumaenjima, u jugoslavenski sustav su tako uli konfederalni elementi. #././. Eodine !1"., s%vativi da nakon njegove smrti Jugoslavija teko mo'e opstati u istom obliku, Fito je stvorio 7stav kojim je potvrdio naela amandmana iz !1 .6 prenio je velike ovlasti na est jugoslavenski% republika i dvije autonomne pokrajine u sastavu Crbije (*osovo i +ojvodinu), jamei im suverenost i jednakost i mogunost da u datom trenutku imaju pravo na vlastitu samostalnost. 7pravo zbog mogunosti osamostaljivanja republika, vodei srpski komunisti su odma% nakon Fitove smrti zapoeli jaku kampanju protiv 7stava. 7stavom, proglaenim # . veljae !1"., federa(ija je postala reprezentant dogovora republika i pokrajina, bez vlastite izvorne moi u donoenju odluka i nji%ovoj realiza(iji. #./.1. &rilika za raspravu koja je u Crbiji otvorena o ustavnom poretku, posebi(e o podjeli Crbije u tri savezne jedini(e, izbila je nakon Fitove smrti ( !BA.), u proljee !B ., s poetkom prosvjeda albanski% studenata na *osovu. .nima koji su bili uvjereni da je 7stavom iz !1". Crbija razbijena, pridru'ili su se i oni koji su smatrali da je njegovim stupanjem na snagu

zapoeo pro(es ruenja CH8J. -ji%ove teze su u naelu polazile od toga da je ustavnim promjenama ukinuto naelo narodnog suvereniteta, a politikim subjektom proglaene su OOadministrativno<teritorijalneOO (jeline. *onfederalni elementi 7stava potaknuli su u Crbiji otvaranje srpskog pitanja. 7pravo je borba protiv 7stava iz !1"., a najvie republiki% grani(a i federalizma, ujedinila vrlo razliite srpske politike snage protiv avnojevskog federalizma i vlastodr'a(a, nasljednika autoritativne vlasti J. 3. Fita. #./.B. -agli zaokret Crbije s puta izgradnje modernog liberalnog drutva prema autokratizmu, tradi(ionalizmu i na(ionalizmu nastao je smjenom elnika Caveza komunista Crbije Darka -ikezia, predsjednika )* C*C, i Gatinke &erovi, sekretari(e )* C*C. Cmijenjeni su !1#. godine. Crpski komunistiki prva(i slovili su kao predvodni(i srpski% liberala i protudogmatski% snaga; borbu protiv (entralizma su prije svega s%vaali kao eman(ipa(iju Crbije od tutorstva saveznog (entra i kao opovrgavanje netoni% tvrdnji da Crbija dominira nad ostalim republikama. +odstvo Crbije su preuzeli protureformisti. +odio i% je @ra'a Darkovi, predsjednik Ckuptine Crbije. Izravno su postavili za%tjev za ogranienjem autonomije pokrajina s (iljem da Crbija postane OO(jelovita dr'avaOO. -a plenumu )* C*C od #$. do #". studenoga !B". nastupio je < u okvirima Jugoslavije tada relativno anonimni < Clobodan Diloevi, koji je jasno rekao da treba izazvati ak i politiku krizu ako je to nu'no da bi se zaustavio separatizam i sauvala Jugoslavija. #./.!. Credinom BA<i% u Crbiji je pokrenut dvostruki pro(es6 stanovitoga irenja demokra(ije i sustavnoga napada na 7stav. -a temelju demokratskog iskoraka prema slobodnom izra'avanju razliiti% miljenja, u medijima se dovodio u pitanje komunizam i za%tijevala reorganiza(ija Crbije i Jugoslavije. Inzistiralo se na povijesnim temama, posebi(e onima koje su se odnosile na stvaranje KprveM i KdrugeM Jugoslavije. @r'alo se da postojee republike grani(e nisu ni na(ionalne ni povijesne, da Crbi nemaju prava u drugim republikama. 7 medijima su vladali napisi da su 4rvati krivi za poraz u travanjskom ratu !" ., da je od !"5. do !5 . dolo do transfera industrije iz Crbije u 3i4 i 4rvatsku da bi se oslabila Crbija, da su dalmatinski 4rvati i )rnogor(i zapravo Crbi, da su (ijeli Fitov sustav i njegova batina protusrpski, te da treba mijenjati konfederalne elemente, napose sustav veta. 7 7dru'enju knji'evnika Crbije prevladavalo je miljenje da je stvaranje na(ionalni% dr'ava u Jugoslaviji smrtni udara( srpskom narodu. .sobito je znakovit bio lanak povjesniara +asilija *restia . genezi geno(ida nad srpskim narodom u -@4 iz !B/. *resti je nastojao dokazati tezu po kojoj su se geno(idne ideje i geno(id nad Crbima duboko ukorijenile u svijest %rvatski% genera(ija. .sim *restia, anga'irao se i povjesniar +eselin Pureti, kritizirajui OOmit o srpskoj %egemonijiOO i nametanje simetrine krivnje za ratne pokolje Crbima jednako kao i 4rvatima. Nak je tvrdio da se %rvatski i muslimanski ekstremizam (ustatvo) pretvara u slu'benu komunistiku politiku.