UDK 624.072.33:699.84 Primljeno 19. 7. 2010.

GRAEVINAR 62 (2010) 10, 951-957 951

Utjecaj sluajne torzije na seizmiki
odziv simetrinih konstrukcija
Verica Raduka, Marija Nikoli

Kljune rijei
simetrina konstrukcija,
sluajna torzija,
seizmiki odziv,
torzijska krutost,
translacijska krutost,
sluajni ekscentricitet
V. Raduka, M. Nikoli Izvorni znanstveni rad
Utjecaj sluajne torzije na seizmiki odziv simetrinih konstrukcija
U radu je prikazana analiza razlika u seizmikom odzivu simetrinih okvirnih konstrukcija s razliitim
torzijskim i translacijskim krutostima, ovisno o odabiru naina modeliranja sluajne torzije u
dinamikom proraunu. Pokazano je da kvazi-statiki proraun koji se uobiajeno provodi podcjenjuje
dinamike efekte sluajnog ekscentriciteta, posebice u podruju torzijske rezonancije. Dobiveni rezultati
potvreni su analitikim rjeenjem na pojednostavljenom matematikom modelu.
Key words
symmetrical structure,
accidental torsion,
seismic response,
torsional rigidity,
translational rigidity,
accidental eccentricity
V. Raduka, M. Nikoli Original scientific paper
Effect of accidental torsion on seismic response of symmetrical structures
The difference in seismic response of symmetrical frame structures with different torsional and
translational stiffness values, as dependent on selection of accidental torsion modelling method in
dynamic analysis, is analysed in the paper. It is demonstrated that dynamic effects of accidental
eccentricity have been underestimated in usual quasi-static analyses, which is especially true in the
area of torsional resonance. The results obtained have been confirmed by analytical solutions obtained
on a simplified mathematical model.
Mots cls
structure symtrique,
torsion accidentelle,
rponse sismique,
rigidit de torsion,
rigidit de translation,
excentricit accidentelle
V. Raduka, M. Nikoli Ouvrage scientifique original
L'effet de la torsion accidentelle sur la rponse sismique des structures symtriques
La diffrence dans la rponse sismique des structures-cadres symtriques avec les valeurs diffrentes de
rigidit la torsion et de rigidit la translation, ce qui dpend de choix de modlisation de la torsion
accidentelle dans le calcul dynamique, est analyse dans l'ouvrage. Il a t dmontr que les effets
dynamiques de l'excentricit accidentelle sont sous-estims dans les analyses quasi-statiques usuelles,
ce qui est notamment vrai dans le domaine de la rsonance de torsion. Les rsultats obtenus ont t
confirms par les solutions analytiques obtenus sur le modle mathmatique simplifi.


,
,
oe,
,

,

. , M. Op
oe
,
,
. ,

, .
.
Schlsselworte
symmetrische
Konstruktion,
zufllige Torsion,
seismische Beantwortung,
torsische Steifigkeit,
translatorische Steifigkeit,
zufllige Exzentrizitt
V. Raduka, M. Nikoli Wissenschaftlicher Originalbeitrag
Einfluss der zuflligen Torsion auf die seismische Beantwortung symmetrischer
Konstruktionen
Im Artikel ist eine Analyse der Unterschiede in der seismischen Beantwortung symmetrischer
Rahmenkonstruktionen mit verschiedenen torsischen und translatorischen Steifigkeiten dargestellt, in
Abhngigkeit von der Auswahl der Modellierungsweise zuflliger Torsion in der dynamischen Berechnung.
Es zeigte sich dass die quasi-statische Berechnung die blich durchgefhrt wird die dynamischen Effekte der
zuflligen Exzentrizitt unterschtzt, besonders im Bereich der torsischen Resonanz. Die erhaltenen
Ergebnisse sind durch eine analytische Lsung am vereinfachten mathematischen Modell besttigt.

Autori: Doc. dr. sc. Verica Raduka, dipl. ing. gra.; Marija Nikoli, dipl. ing. gra., Sveuilite u Zagrebu
Graevinski fakultet, Zagreb

Seizmiki odziv konstrukcija V. Raduka, M. Nikoli
952 GRAEVINAR 62 (2010) 10, 951-957
1 Uvod
Nakon svakog potresa biljee se i analiziraju nastala o-
teenja graevina radi poboljanja postojeih propisa za
osiguranje nosivosti i stabilnosti konstrukcija i ograni-
enja buduih oteenja od djelovanja potresa. Mnoga
izvjea pokazuju da su oteenja na vanjskim uglovima
graevina esto znaajna i kod nominalno simetrinih
konstrukcija, to upozorava na posljedice torzijskog gi-
banja. Simetrine konstrukcije uglavnom su projektirane
tako da su translacijski i torzijski oblici oscilacija nepo-
vezani, ali pri potresu se ipak pobuuju i torzijske osci-
lacije. Objanjava se to injenicom da i u nominalno
simetrinim konstrukcijama postoji nesimetrija koja
moe nastati zbog nesavrene izvedbe i odstupanja od
projektiranih mjera (ponekad i zbog svjesnih konstruk-
torskih odstupanja), zbog nehomogenosti i nejednolike
kvalitete materijala ili zbog nejednoliko distribuiranoga
korisnog optereenja. Osim toga, mjerenja su pokazala
da torzijske oscilacije mogu nastati i zbog rotacijske
komponente gibanja tla oko vertikalne osi [1]. Torzija
koja moe nastati zbog svih navedenih neregistriranih
nesimetija u konstrukciji naziva se sluajnom torzijom.
Veina propisa efekt sluajne torzije uzima u obzir za-
davanjem sluajnog ekscentriciteta e
a
= 0,05L, gdje
je L iznos tlocrtne dimenzije graevine, mjereno okomi-
to na smjer horizontalnoga potresnog djelovanja. Prema
istraivanjima [1], [2] najvei doprinos sluajnom eks-
centricitetu proizlazi iz nedovoljno tonih podataka o
stvarnoj razdiobi mase, o emu ovisi odreivanje centra
mase, dok su neto manji doprinosi netonosti koje utje-
u na poloaj centra krutosti. Ova dva imbenika prema
procjeni ine oko 70 % doprinosa sluajnom ekscentri-
citetu. Analize ubrzanja izmjerenih za vrijeme potresa
na razliitim mjestima u realnim konstrukcijama poka-
zale su da doprinos rotacijske komponente gibanja tla
sluajnom ekscentricitetu iznosi oko 25-45 % [1].
Odredbe propisa EC8 [3] nalau da se efekti sluajne
torzije u svim konstrukcijama (dakle i u nominalno si-
metrinim) obuhvate proraunom tako da se centar ma-
se iz matematiki odreenog poloaja pomakne za vri-
jednost sluajnog ekscentriciteta e
ai
= 0,05 L
i
u svakoj
etai. Ovaj zahtjev implicira dodatno djelovanje mome-
nata torzije oko vertikalne osi koje je potrebno pribrojiti
efektu translacije. Drugim rijeima to znai da je za od-
reivanje najnepovoljnijeg djelovanja potrebno izvriti
etiri prorauna, po dva za svaki relevantni smjer. U praksi
propisi EC8 dozvoljavaju pojednostavljenje prorauna
na vie naina. Uz propisane uvjete, za sve zgrade doz-
voljeno je efekt seizmikog djelovanja proraunati na
modelu za koji vrijede linearno-elastine pretpostavke.
Nadalje, za graevine koje zadovoljavaju propisane kri-
terije pravilnosti po visini i imaju dostatnu poprenu kru-
tost, dakle za graevine iji seizmiki odziv nije pod
znatnim utjecajem doprinosa viih oblika oscilacija, pro-
raun se moe pojednostaviti primjenom metode popre-
nog optereenja. U ovom proraunu dozvoljeno je efekt
sluajne torzije uzeti u obzir tako da se efekt prorau-
natog djelovanja u ravnini pojedinoga nosivog elementa
pomnoi s faktorom
1 0 6
e
, x / L = +
, gdje x oznauje
udaljenost promatranog elementa od centra mase, a L
e
je
udaljenost izmeu dva najudaljenija popreno nosiva
elementa, mjerena okomito na smjer djelovanja potresa.
To znai da faktor , za simetrinu graevinu koja na
svojim rubovima ima popreno nosive elemente, u rub-
nim elementima kompenzira sluajnu torziju s povea-
njem translacijskog djelovanja za 30 %, bez obzira na
veliinu tlocrtne duljine graevine. Dakle, u ovoj odred-
bi zanemaruje se injenicu da doprinos od efekta torzije
raste proporcionalno udaljenosti od osi rotacije. Ako
konstrukcija ne zadovoljava uvjete propisane za proraun
prema metodi ekvivalentnoga poprenog optereenja,
propisi nalau primjenu metode viemodalnoga spektral-
nog odziva na prostornom modelu. U proraun je potrebno
ukljuiti svaki oblik oscilacija u kojem je aktivirana mo-
dalna masa vea od 5 % ukupne mase, s tim da ukupna
suma efektivnih modalnih masa aktivirana u svim obli-
cima oscilacija iznosi barem 90 % od ukupne mase kon-
strukcije. I u ovom se sluaju smije pojednostaviti pro-
raun. Djelovanje sluajne torzije dovoljno je odrediti iz
anvelope utjecaja koji nastaju od optereenja torzijskim
momenatima oko vertikalne osi u svakom katu. Torzijski
momenti odreuju se tako da se horizontalne seizmike
sile koje su odreene spektralnim proraunom u nivou
svakog kata pomaknu iz centra mase za iznos sluajnog
ekscentriciteta, M
ai
= e
ai
F
i
. Vano je napomenuti da je
sluajna torzija takvim proraunom kompenzirana do-
datnim momentima koji rezultiraju samo statikim efek-
tom seizmikog optereenja. Veina komercijalnih pro-
grama specijaliziranih za proraun konstrukcija primje-
njuje opciju zadavanja ekscentriciteta u proraunu spek-
tralnog odziva upravo na taj nain. Ovako odreeni do-
datni momenti torzije u spektralnom proraunu simetri-
nog objekta svakako e poveati unutarnje sile od isto
translacijskog djelovanja, no rezultati mnogih istraiva-
nja [1], [2], [4] upozoravaju na injenicu da su propisi
nedosljedni jer dozvoljavaju da se sluajna torzija uzima
u obzir na dva razliita naina dinamiki ili statiki.
Ako u konstrukciji ve postoji nesimetrinost koja je
obuhvaena proraunskim modelom, poveanje za slu-
ajni ekscentricitet u dobroj e mjeri kompenzirati dina-
mike utjecaje sluajne torzije jer su translacijski i rota-
cijski oblici oscilacija i bez sluajne torzije meusobno
povezani. Ako se proraunava nominalno simetrina
konstrukcija, tada i proraunski model u praksi najee
ostaje simetrian. To znai da translacijski i torzijski ob-
lici oscilacija u dinamikom proraunu ostaju nepoveza-
ni, dakle takvim proraunom simetrine zgrade ne kom-
penzira se stvarni dinamiki efekt sluajnog ekscentriciteta.
V. Raduka, M. Nikoli Seizmiki odziv konstrukcija
GRAEVINAR 62 (2010) 10, 951-957 953
Opaanja i analitika istraivanja [2], [4], [5] pokazala
su da geometrijski i dinamiki parametri graevine znat-
no utjeu na intenzitet torzijskog odziva. Uoeno je da
tijekom potresa na torzijski fleksibilnim konstrukcijama
nastaju znatno vea oteenja nego na torzijski krutim.
Istraivanja pokazuju da s pribliavanjem torzijske i
translacijske frekvencije u odreenim okolnostima moe
doi i do pojave torzijske rezonancije. Iako neki propisi
sadre i preporuku da bi konstrukcija u prva dva oblika
trebala oscilirati dominantno translacijski, to veina
inenjera u praksi uglavnom uvaava, ipak istraivanja
pokazuju da to nije dovoljno i da su u tom segmentu po-
stojeih propisa nune promjene. Recentna znanstvena
istraivanja usmjerena su na razvijanje jednostavne me-
tode prorauna koja bi postojee propise nadopunila ta-
ko da ne podcjenjuju utjecaj torzije, a da opet ne posta-
nu prekonzervativni. Veina istraivanja zasniva se na
parametarskim analizama efekta torzije, pri emu je za
osnovni parametar najee odabrana torzijska krutost
koja se definira omjerom torzijske i translacijske frek-
vencije graevine
y
/

=
. Na tragu takvih razmi-
ljanja provedeno je i ovo istraivanje vezano iskljuivo
za efekte sluajne torzije u simetrinim graevinama.
Istraivanje je zapoelo s namjerom da se odrede razlike
izmeu a) torzijskog doprinosa od djelovanja potresa za
koje se graevine proraunavaju pojednostavljenim pos-
tupkom prorauna i b) torzijskog doprinosa od djelova-
nja istog potresa proraunatog na modelima s nejednoli-
ko rasporeenom masom. U prvom sluaju proraun je
proveden na modelima sa simetrino rasporeenom ma-
som uz dodatni statiki efekt momenata torzije, a u dru-
gom je u proraun ukljuen dinamiki efekt sluajnog
ekscentriciteta koji je mnogo blii stvarnom ponaanju
graevine za djelovanja potresa. Nakon provedene nu-
merike analize dobiveni rezultati usporeeni su i nado-
punjeni analitikom analizom.
2 Osnovni model graevine
Za osnovnu analizu odabrana je graevina jednostavne
viekatne okvirne armiranobetonske konstrukcije tlocrt-
nih dimenzija 18 x 36 m koja ima pet jednakih etaa vi-
sine 3 m (P + 4). Stupovi okvira dimenzije 50/50 cm ras-
poreeni su pravilno svakih 6 m, a sve grede su jednakih
dimenzija 30/50 cm. Debljina meukatnih ploa iznosi
17 cm.
3 Numeriki proraunski modeli
Proraun se provodi u skladu s propisima EC8, na pros-
tornom modelu programom ETABS ver. 9.5, metodom
viemodalnoga spektralnog odziva, budui da je taj tip
linearno-elastinog prorauna najvie zastupljen u komer-
cijalnim programima i u inenjerskoj praksi. Ukupna
masa osnovnog modela graevine distribuirana je po
jednolikoj mrei vorova rastera 1 m u nivou meukat-
nih ploa koje su modelirane krute u svojoj ravnini. Prvi
period osnovnog modela T
1
= 0,88 s povezan je s trans-
lacijom u smjeru y, torzijski period je T

= 0,76 s, a
torzijska krutost = 1,16. Efekt torzijskog djelovanja
analizira se na nizu proraunskih modela koji su gene-
rirani iz osnovnog modela tako da svi odgovaraju grae-
vinama navedenih tlocrtnih dimenzija i rasporeda okvi-
ra, ali se razlikuju po krutosti nosivih okvira.


Slika 1. Prikaz proraunskog modela
Proraunski su modeli podijeljeni u dvije grupe:
Modeli 1 Svi modeli u ovoj grupi imaju masu jednoli-
ko distribuiranu po mrei vorova u nivou ploa (kao
osnovni model). Centar krutosti i centar mase tlocrtno
se nalaze u istoj toki, a postojanje sluajnog ekscentri-
citeta e = 0,05L = 1,8 m u proraunu odziva modalnom
analizom zadaje se odabirom posebne opcije predviene
u programu ETABS.
Modeli 2 - Kako bi se postigao dinamiki efekt sluaj-
nog ekscentriciteta te za vrijeme potresne pobude indu-
cirali i momenti torzije od inercijalnih sila, raspored ma-
se u nivou svake ploe proraunskog modela generiran
je u programu Mathematica 7, tako da uz linearnu pro-
mjenu ostvari propisani sluajni ekscentricitet u smjeru
vee tlocrtne dimenzije. U svim modelima u ovoj grupi
sauvana je simetrina krutost konstrukcije, ali je u
svakome katu centar mase pomaknut iz centra krutosti
Seizmiki odziv konstrukcija V. Raduka, M. Nikoli
954 GRAEVINAR 62 (2010) 10, 951-957
za propisani iznos sluajnog ekscentriciteta e = 1,8 m.
Dakle, dinamiki proraun odziva modalnom analizom
za ovu grupu modela izvren je bez aktiviranja opcije
ekscentriciteta predviene u programu ETABS.
Sva ostala svojstva konstrukcija tijekom analize generi-
rana su u obje grupe modela na isti nain. Pri tome se
masa konstrukcije nije mijenjala, a promjena krutosti
osnovnog modela izvrena je promjenom dimenzija stu-
pova na dva naina. Prvo je varirana translacijska kru-
tost od T
y
= 0,3 s do T
y
= 1,3 s, dok je torzijska krutost
osnovnog modela zadrana nepromijenjena, a zatim je
varirana torzijska krutost od = 0,8 do =1,3 bez pro-
mjene translacijske krutosti osnovnog modela.
4 Seizmiko optereenje modela
Prorauni svakog modela iz grupe Modeli 1 i Modeli 2
provedeni su na horizontalnu komponentu potresnog
djelovanja u smjeru y, dakle okomito na smjer dulje tlo-
crtne dimenzije graevine. Potresno optereenje zadano
je spektrima potresnih zapisa odabranih iz baze podata-
ka programa ETABS ver. 9.5 i spektrima koje propisuje
EC8 za kategoriju tla B i ubrzanje tla od 0,3 g. Svi pot-
resni zapisi normirani su na jednako maksimalno ubrza-
nje tla od 0,3 g. Pripadajui spektri na koje su izvreni
prorauni prikazani su na slici 2.

Slika 2. Spektri odabrani za numeriki proraun
5 Rezultati numerikog prorauna
Zbog velikog broja prorauna i numerikih podataka
koji su rezultat prorauna svakog modela, u ovoj analizi
osim podataka o dinamikim svojstvima modela i akti-
viranoj masi, za praenje i usporedbu odabrani su podat-
ci o pomacima translacije centra svakog kata y
0
i pripad-
nim maksimalnim pomacima rubnih toaka y
t
. Rezultati
prorauna usporedit e se preko faktora doprinosa od
torzijskog djelovanja
0 0
100
t
( y y ) / y =
. Taj faktor
pokazuje koliki je pomak rubne toke y
t
, uzimajui u
proraunu postojanje sluajnog ekscentriciteta, vei od
translacijskog pomaka centra pripadnog kata izrauna-
tog za isto seizmiko djelovanje. Za prvi nain variranja
krutosti modela u rasponu od T
y
= 0,3 s do T
y
= 1,3 s,
rezultati promjene doprinosa od torzijskog djelovanja za
sve modele i spektre potresa prikazani su na slici 3. Vano
je istaknuti da je kod prorauna Modela 1 efekt sluaj-
nog ekscentriciteta zamijenjen samo statikim momenti-
ma od potresnih sila, dok torzijski odzivi Modela 2 nas-
taju zbog dinamikog efekta momenata inercijalnih sila
te prikazuju realnije ponaanje konstrukcije za vrijeme
potresnog djelovanja. Iz grafikog prikaza vidljivo je da
proraun primijenjen kod Modela 1 i uobiajen u ine-
njerskoj praksi daje podcijenjene efekte sluajnog eks-
centriciteta. Odzivi Modela 2 pokazuju da su efekti slu-
ajnog ekscentriciteta barem dvostruko vei. Ne treba
zaboraviti da je torzijska krutost u svim modelima rela-
tivno povoljna =1,16 i da odabrana konstrukcija ima
povoljan tlocrtni omjer. Iz grafikog prikaza proizlazi
da pojednostavljeni proraun po metodi poprenog op-
tereenja s poveanjem od 30 % za krute konstrukcije i
ove tlocrtne dimenzije relativno povoljno kompenzira
efekt sluajnog ekscentriciteta. Na osnovi ovog grafa
ini se da spektri propisa EC8 jako dobro zamjenjuju
spektre ostalih potresa, u oba naina prorauna (crvena
linija). To, meutim, vrijedi samo za podruje povoljne
torzijske krutosti.

Slika 3. Doprinosi od torzije za =1,16 (svi oblici oscilacija)
Na slici 4. prikazani su rezultati prorauna za iste mo-
dele, ali je prikazan odziv u kojem sudjeluju samo osnovni
oblici oscilacija s aktiviranom masom od 82 % ukupne
mase konstrukcije. Na dijagramu su prikazani relativni
doprinosi od torzije pa je razumljivo da u sluaju oscila-
cija Modela 1, kada u odzivu sudjeluju samo dva nepo-
vezana oblika oscilacija, svi spektri pobude daju jedna-
ke relativne doprinose. Upravo zbog toga dolazi do ve-
ih razlika izmeu odziva Modela 1 na slici 3. i na slici 4. u
podruju viih translacijskih perioda. Takve razlike ne
postoje u prikazu rezultata za Modele 2, to pokazuje da
za prikazani okvirni sustav vii oblici oscilacija nemaju
bitan utjecaj na procjenu efekta torzije ako se u analizi
ne zanemaruje dinamika povezanost translacijskih i
rotacijskih oblika oscilacija. Ovaj zakljuak u skladu je s
poznatim rezultatima prijanjih istraivanja [6].
V. Raduka, M. Nikoli Seizmiki odziv konstrukcija
GRAEVINAR 62 (2010) 10, 951-957 955

Slika 4. Doprinosi od torzije za =1,16 (prva tri oblika oscilacija)
Doprinosi od djelovanja sluajne torzije za drugu grupu
modela, u kojoj je translacijska krutost osnovnog mode-
la stalna, a torzijska se krutost mijenja od = 0,8 do
= 1,3, prikazani su na slici 5. Prorauni Modela 1 po-
kazuju da se doprinosi od torzijskog gibanja gotovo li-
nearno smanjuju s poveanjem torzijske krutosti. I u
ovom sluaju spektri EC8 na Modelima 1 dobro zamje-
njuju spektre svih ostalih potresa. Pojednostavljeni pro-
raun po metodi poprenog optereenja s maksimalnim
doprinosom od = 30 % izjednaava se u = 1 sa EC8
rezultatima Modela 1 i na strani sigurnosti je za torzijski
krue modele, ali daje loije rezultate za torzijsku krutost
manju od 1. Bitno je uoiti da se ovim nainom prora-
una u blizini = 1 ne manifestira efekt torzijske rezo-
nancije.

Slika 5. Doprinosi od torzije T
y
= 0,88
Rezultati prorauna za Modele 2 prikazani na slici 5.
zorno prikazuju utjecaj parametra torzijske krutosti
na intenzitet torzijskog odziva. Pribliavanjem podruju
torzijske rezonancije dolazi do sve vee interakcije trans-
lacijskih i rotacijskih oblika oscilacija to pokazuje da se
njihova povezanost ne bi smjela zanemarivati pri prora-
unu. Takoer, u frekventnom podruju u blizini torzij-
ske rezonancije (0,9 < < 1,1) spektri EC8 daju znatno
manje vrijednosti doprinosa i ne zamjenjuju dobro spek-
tre ostalih potresa. U tom podruju odziv konstrukcije
izrazito ovisi o frekventnom sastavu spektra tako da fak-
tor poveanja od utjecaja sluajne torzije iznosi 50 % -
85 %. Iz iscrtanih dijagrama vidimo da torzijska krutost
pri kojoj dolazi do naglaenog smanjenja u doprinosu
varira i ovisi o odabranom proraunskom spektru, a to
znai o frekventnom sastavu potresnog djelovanja. Pro-
izlazi da bi u realnim proraunima trebalo smanjenje in-
tenziteta prirasta u podruju torzijske rezonancije
0 9 11 , , , ne samo zanemariti, nego ak predvidjeti
poveanje ako se primijeni spektar EC8 koji u podruju
izvan navedenog vrlo dobro zamjenjuje ostale potrese.

Slika 6. Faktor sudjelovanja mase u osnovnim oblicima oscilacija
Na slici 6. prikazan je graf promjene koliine mase koja
sudjeluje u translaciji i u rotaciji za prva dva oblika
oscilacija Modela 2, iz kojeg se vidi povezanost transla-
cijskog i rotacijskog oblika oscilacija. U podruju oko
1 priblino jednak dio mase sudjeluje u torzijskim i
translacijskim oscilacijama te je meudjelovanje oblika
oscilacija graevine najvee. Istovremeno u tom je pod-
ruju krivulja promjene najstrmija te zbog toga moemo
zakljuiti da je odziv vrlo osjetljiv na male promjene u
frekvenciji pobude, ali i na ostale utjecaje koji mogu
uzrokovati prijelaz iz dominantno translacijskih u rota-
cijske oscilacije ili obratno. Istraivanja su pokazala da
u tom podruju mogu nastati i neregularne oscilacije [4].
6 Analitiki model
I ova je analiza u skladu s prijanjim istraivanjima [6]
pokazala da su doprinosi od efekta torzije, odreeni iz
utjecaja svih relevantnih oblika oscilacija, jednaki dopri-
nosima odreenim iz odziva koji sadri samo osnovne
oblike oscilacija (slike 3. i 4.). To znai da se ti doprino-
si mogu odrediti i na ekvivalentnom jednoetanom mo-
delu koji ima jednaku translacijsku frekvenciju i torzij-
sku krutost i jednaka geometrijska svojstva tlocrta. Zbog
pogodnije parametarske analize, ishodite koordinatnog
sustava u kojem se promatraju pomaci smjeteno je u
centar krutosti. Centar mase udaljen je od centra krutosti
za sluajni ekscentricitet e u smjeru osi x. Problem osci-
lacija za potresnog djelovanja u smjeru y prikazan je uz
standardne oznake sustavom jednadbi:
y g
0 0
k 0 m m e m m e y y a ( t )
0 k m e J m e J 0

+ =



&&
&&

Za ovaj sustav jednadbi rijeen je problem vlastitih vek-
tora i vrijednosti. Kompletna analitika analiza provede-
na je uz pomo programa Mathematica 7. Prije odrei-
Seizmiki odziv konstrukcija V. Raduka, M. Nikoli
956 GRAEVINAR 62 (2010) 10, 951-957
vanja odziva reduciran je broj parametara uvoenjem
sljedeih supstitucija:
- Moment tromosti mase oko ishodita iskazan je
pomou mase i radijusa tromosti
2
0
J m r =
.
- Torzijska i translacijska krutost iskazane su pozna-
tim veliinama za nepovezanu translacijsku i torzijs-
ku frekvenciju oscilacija simetrinog sustava bez
ekscentriciteta te je uveden poznati parametar
torzijske krutosti
2 y
y
k
m
=
i
2
2
k
mr

=
,
y

.
- Uveden je novi parametar
2
2
e
r
= koji ovisi samo o
geometrijskim podatcima i za mali ekscentricitet ima
vrlo malu vrijednost. Za odabranu konstrukciju i
e = 1,8 m, = 0,0232.
Nakon supstitucije i sreivanja odreeni su sljedei
analitiki izrazi za vlastite frekvencije:
2
2
1
2 4 2
2
1 2 2 1 1
y
k
m
( )

=
+ + + +
,
2
2
2
2 4 2
2
1 2 2 1 1
y
k
m
( )

=
+ + +
,
i za vlastite vektore:
{ }
2 2 2
1
1 2 2 1 1
2
1
( )
e

+ + +

=



,
{ }
2
2 2 2
1
1 2
1 2 2 1 1
e
( )


=

+ +

.
Na slici 7. prikazane su funkcije promjene: za prvu i
drugu frekvenciju
1
i
2
, za odabranu konstantnu ne-
povezanu translacijsku frekvenciju
y
i za nepovezanu
torzijsku frekvenciju

u ovisnosti o torzijskoj krutosti.

Numerika vrijednost
y
odnosno T
y
odabrana je jedna-
ka kao u numeriki analiziranom primjeru. Iz crtea se
vidi da se za vee torzijske krutosti prva frekvencija
neznatno razlikuje od osnovne translacijske frekvencije,
a druga od osnovne torzijske. Smanjivanjem torzijske
krutosti prva frekvencija pribliava se i prelazi u torzij-
sku frekvenciju, a druga postaje translacijska. Stvarne
povezane frekvencije priblino su jednake nepovezanim
osnovnim frekvencijama za torzijski krute i torzijski
fleksibilne graevine, ali ne postiu meusobno jednake
vrijednosti kao to je to sluaj za e = 0. Za = 1 se za-
pravo najvie razlikuju od osnovnih nepovezanih frek-
vencija, tako da analize koje se koriste tom pretpostav-
kom u podruju torzijske rezonancije ne mogu dati dob-
ra rjeenja.

Slika 7. Funkcije promjene frekvencija
Uz analitika rjeenja za oblike oscilacija i odgovaraju-
e vrijednosti parametara koje su definirane zadanom
konstrukcijom analiziranom u numerikom dijelu ana-
lize, uobiajenim postupkom spektralnog odziva [6] de-
finirani su analitiki izrazi ekvivalentnog optereenja za
oba oblika oscilacija. Spektralna akceleracija zadana je
kao i za numeriki proraun funkcijama spektra koje su
definirane propisima EC8. Zbog sloenosti opih izraza
ne e biti prikazani analitiki izrazi funkcija ekvivalent-
nih sila i momenata. Na slici 8. grafiki su prikazane
funkcije sila (u smjeru translacije y) i momenata torzije
(u smjeru rotacije ) u ovisnosti o torzijskoj krutosti za

Slika 8. Funkcije promjene ekvivalentnog optereenja u 1. i 2. obliku oscilacija
V. Raduka, M. Nikoli Seizmiki odziv konstrukcija
GRAEVINAR 62 (2010) 10, 951-957 957
oba oblika oscilacija. Evidentna je pojava tzv. torzijske
rezonancije, odnosno izrazito poveanje intenziteta tor-
zijskih momenata u blizini = 1 za oba oblika oscilacija.
Za ovako odreene sile izraunati su i pripadni pomaci
na desnom, odnosno lijevom rubu konstrukcije u sva-
kom obliku oscilacija, a superpozicija pomaka po oblici-
ma oscilacija izvrena je kompletnom kvadratnom kom-
binacijom [6], kao i u numerikom rjeenju programom
ETABS.
Prema obrascu definiranom u numerikom dijelu anali-
ze izraunati su i doprinosi poveanja pomaka na rubu
konstrukcije od djelovanja sluajne torzije, odnosno ko-
eficijent poveanja . Graf funkcije () prikazan je na
slici 9. i lako je uoiti da su vrijednosti identine u
podruju koje je rijeeno numeriki za spektar EC8
(slika 5. crvena krivulja).

Slika 9. Funkcija doprinosa od torzije za EC8 spektar
7 Zakljuak
U radu je pokazano da rezultati seizmikog prorauna
bitno ovise o nainu na koji se efekt sluajne torzije na-
domjeta u spektralnom proraunu. Utvreno je da uobi-
ajeni nain prorauna u kojem je taj efekt nadomjeten
statikim torzijskim momentima ne kompenzira dovolj-
no dinamike efekte sluajnog ekscentriciteta. Numeri-
ki rezultati spektralnog odziva grupe Modela 2 pokazali
su iznimnu osjetljivost konstrukcija na frekventni sastav
potresa u podruju torzijske rezonancije. Moemo zaklju-
iti da spektar EC8 u tom podruju ne zamjenjuje do-
voljno efekte djelovanja stvarnih potresa. Za veinu
graevina parametar torzijske krutosti iznosi od 0,8
do 1,5 a upravo je to podruje u kojem su konstrukcije
najosjetljivije kada je rije o doprinosu od torzije. To
upuuje na potrebu daljnjeg istraivanja. U ovom radu
nije variran parametar tlocrtnih dimenzija konstrukcije,
to je svakako potrebno uiniti u sljedeim istraivanji-
ma jer je utjecaj tog parametra neosporan.
U tom smislu posebnu pozornost potrebno je usmjeriti
na poboljanje propisa koji dozvoljavaju proraun pra-
vilnih simetrinih graevina i na ravninskim modelima,
pri emu utjecaj torzije ne ovisi o tlocrtnoj dimenziji
graevine. Na temelju niza istraivanja provedenih da bi
se procijenio efekt to ga sluajni ekscentricitet ima na
konstrukcije, moemo zakljuiti da bi propisi osim utje-
caja tlocrtne duljine graevine morali uzeti u obzir i po-
vezanost efekta sluajne torzije s dinamikim paramet-
rima konstrukcije.

LITERATURA
[1] De La Llera, H. C.; Chopra, A. K.: Evaluation of Code Accidental
Torsion Provisions from Building Records, Journal of Structural
Engineering (1994), Vol.120. No.2
[2] De La Llera, H. C.; Chopra, A. K.: Evaluation of Code Accidental
Torsion Provisions using earthquake records from three
nominally symmetric plan buldings, Department of Civil
Engineering, University of California, Berkeley (1992)
[3] Eurocode 8: Design Provisions for Earthquake Resistance of
Structures (European Standard EN1998-1:2004)



[4] Dimova, S. L.; Alashki, I.: Seismic Design of Symmetric
Structures for Accidental Torsion, Bulletin of Earthquake
Engineering (2003.)1, 303-320
[5] Ohami, K.; Murakami, M.: Indices of Effects of Torsional
Coupling on Earthquake Response of Structures, 12WECEE,
No.1916, New Zeland (2000)
[6] Chopra, A. K.: Dinamics of Structures,Theory and Applications to
Earthquake Engineering, Pearson Prantice Hall (2007)