Autorska prava

Autorsko pravo je pravo autora nad njihovim djelima iz knjievnog, znanstvenog i umjetnikog
podruja. Oni imaju iskljuivo pravo koritenja svog djela, a drugima mogu odobriti ili zabraniti
koritenje. Pod autorska djela spadaju jezina ( pisana djela, govorna djela, raunalni programi),
glazbena djela, s rijeima ili bez rijei, dramska i dramsko-glazbena djela, djela likovne umjetnosti,
djela arhitekture, djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, fotografska djela ,
audiovizualna djela, kartografska djela te prikazi znanstvene ili tehnike prirode kao to su crtei,
planovi, skice, tablice i dr.
Originalne intelektualne tvorevine individualnog karaktera, kao prijevodi, prilagodbe, glazbene
obrade i druge prerade autorskog djela zatidene su kao samostalna autorska djela. Prijevodi
slubenih tekstova su takoer zatideni osim ako su uinjeni radi slubenog informiranja javnosti i kao
takvi objavljeni. Autorsko pravo sadrava moralna, imovinska i druga prava autora. Autori mogu
zabraniti ili odobriti umnoavanja, javnu izvedbu, snimanje, emitiranje, prijevod ili prilagodbu svog
djela. Oni obino imovinska ekonomska prava nad svojim djelima ustupaju pojedincima ili pravnim
osobama koje ih komercijalno najbolje mogu iskoristiti, u zamjenu za pladanje naknade koje ovise o
koritenju djela. Tu su i moralna prava autora koja su vezana uz osobu autora i nisu prenosiva.
Moralna prava autora samo su djelomino prenosiva u sluaju smrti autora. Autor ima pravo biti
priznat i oznaen kao autor djela. Ako netko eli javno koristiti neko autorsko djelo, duan je pri
svakom njegovom koritenju naznaiti autora, osim ako autor u pisanom obliku izjavi da ne eli biti
naveden ili ako nain pojedinoga javnog koritenja autorskog djela onemogudava navoenje autora.
Ako je njegovo djelo sakadeno ili unitavano, autor se ima pravo suprostaviti i zaustaviti daljnja
izmjenjivanja. On ima pravo opozvati pravo na iskoritavanje njegovog autorskog djela, i njegovo
daljnje koritenje, uz popravljanje tete korisniku toga prava, u sluaju da autor smatra da bi mu
daljnje koritenje moglo natetiti. To pravo se odnosi i na autorove nasljednike ako je to autor
odredio oporukom, ili dokau da je autor za ivota ovlateno pokuao ostvariti to pravo ali je bio
sprijeen. Autor moe slobodno raspolagati pravom reproduciranja, pravom distribucije, pravom
priopdavanja autorskog djela u javnosti te pravom prerade. U sluaju preprodaje izvornog likovnog
djela, autor ima pravo na odgovarajudi udio od prodajne cijene ostvarene svakom preprodajom toga
izvornika koja uslijedi nakon njegova prvog otuenja od strane autora.
Autorsko pravo ne moe biti predmet ovrhe. Predmet ovrhe mogu biti samo imovinske koristi koje
su steene koritenjem autorskog djela. Ako autor nije dovrio autorsko djelo ili nije objavio rukopis i
time je povrijedio ugovornu obvezu, ne moe ga se prisiliti na njezino ispunjenje, ali postaje
odgovoran za tetu nastalu neispunjenjem obveze. Autorsko pravo traje za ivota autora i
sedamdeset godina nakon njegove smrti, bez obzira kada je djelo zakonito objavljeno. Ako postoje i
koautori, koji su nositelji zajednikoga autorskog prava na stvorenom autorskom djelu, rok se rauna
od smrti koautora koji je najdue ivio. Ako se radi o anonimnom autorskom djelu, autorsko pravo
traje sedamdeset godina od zakonite objave tog djela, ista je stvar i sa autorskim djelima objavljenim
pod pseudonimom. Ako je autorsko djelo objavljivano u djelovima, svaki se dio rauna zasebno. Ako
doe do povrede prava, autor je u mogudnosti zahtijevati prestanak radnje koja to pravo vrijea i
proputanje takvih ili slinih radnji ubudude, popravljanje nanesene tete, pladanje naknade za
neovlateno koritenje, pladanje zakonom odreenog penala, vradanje ili naknaivanje svih koristi
koje je bez osnove stekla od povrijeenog prava, utvrenje uinjene potvrde, kao i objavu
pravomodne presude kojom je sud, makar i djelomino, udovoljio zahjetvu usmjerenom na zatitu
prava iz ovoga zakona. Pravo na zatitu prenosi se na nasljednike.
Ako je njegovo pravo na nekin nain povrijeeno, autor ima pravo zahtijevati unitenje, odnosno
preinaenje svih primjeraka koji su bespravno izraeni ili stavljeni na trite. Nositelj zahtjeva ima
pravo traiti da mu kritelj prava koji je u posjedu primjeraka preda takve primjerke uz naknadu koja
ne moe biti via od trokova njihove proizvodnje, autor i umjetnik mogu zahtijevati od osoba koje
koriste njihovo autorsko djelo ili izvedbu da ih ispravno navedu autorom ili umjetnikom izvoaem.
Oni takoer imaju pravo obavijestiti carinu ako smatraju da bi uvozom ili izvozom, odnosno
prelaskom preko granice mogla dogoditi povreda prava njihovog intelektualnog vlasnitva. U tom
sluaju de carinici poduzeti odgovarajude mjere za zatitu autorskog prava. Ako netko zna za povrjedu
prava koja se negdje dogaa, na zahtjev nositelja prava, odnosno udruge koja se bavi kolektivnim
ostvarivanjem tog prva, mora dati sve obavijesti i dokaze o povredi, a posebno treba podijeliti
saznanja o primjercima koji su izraeni bez prava i o nainu njihova stavljanja na trite. Ta obaveza
obavjetavanja posebno se odnosi na davanje imena i adresa proizvoaa, dobavljaa ili prijanjih
vlasnika tih primjeraka te podataka o koliini umnoenih, distribuiranih, zaprimljenih ili naruenih
bespravno izraenih primjeraka. Ako osoba ima podatke ali ih ne eli dati nositelju prava odgovarati
de za tetu koja zbog toga nastane. Onaj koji prima enkriptirani satelitski signal koji je dekodiran bez
odobrenja njegova ovlatenog distributera ili ako on obavlja daljnju distribuciju takva signala, a ako je
svjestan ili bi trebao znati da je takav signal neovlateno dekodiran, kaznit de se novanom kaznom.
Ako je tim kaznenim djelom stvarana imovinska korist ili je prouzroena znatna teta, a ako je to
poinitelju i bio cilj, on de se kazniti novanom kaznom ili kaznom zatvora do 3 godine. Predmeti koji
su koriteni u tom kaznenom djelu biti de oduzeti i uniteni. Novanom kaznom od 5.000 do 50.000
kuna kaznit de se za prekraj pravna osoba koja bez odobrenja autora prvi put objavi ili prije objave
otkrije javnosti sadraj ili opis autorskog djela, ako bez odobrenja reproducira, distributira, skladiti,
ako ne imenuje umjetnika u izvoenju njegova djela, ako bez dozvole proizvoaa fonograma
reproducira, distributira ili skladiti, ako bez odobrenja organizacije za radiofuziju reemitira njezina
emitiranja, ako bez odobrenja nakladnika i bez pladanja naknade nakladniku fotokopira, te ako se
protupravno koristi bazama podataka. Prekraji koji su poinjeni radi stjecanja imovinske koristi
kanjavaju se od 4.000 do 10.000 kuna ako se radi o pravnoj ali i o fizikoj osobi ukljuujudi obrtnike i
trgovce pojedince.
Ova se prava odnose na autore i nositelje srodnih prava koji su dravljani Republike Hrvatske ili
imaju svoje sjedite u Republici Hrvatskoj. Zatideni su i strani autori umjetnici izvoai, koji imaju
uobiajeno boravite u Republici Hrvatskoj, proizvoai fonograma i filmski producenti, ako je njihov
fonogram odnosno videogram prvi put fiksiran u Hrvatskoj, te organizacije za radiofuziju koje
prenose svoja emitiranja preko odailjaa koji su na teritoriju Republike Hrvatske.










Izvori:
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306987.html
http://www.dziv.hr/files/File/zastita/zakon_autorsko_HR.pdf
http://www.dziv.hr/hr/intelektualno-vlasnistvo/autorsko-pravo/