1

1. TEORIJSKA UPORITA

METODA (etimoloki) = gr. slijedei pravi put
Pieretti: metoda = skup naela, pravila, postupaka koje upravljaju djelatnostima u provoenju
istraivanja, kako bi se rijeio neki problem, da bi se postigao neki cilj

Volpicelli: METODIKA = nain primjene neke metode ili vie njih u znan. istra.
- hrv. pedagoki izvori metodiku smatraju znanou o nastavnim metodama, i tretiraju je kao
pedagoku znanost (no metodike postoje i izvan nastave i pedagogije)

NASTAVNA METODIKA ima eksplicitno u vidu NASTAVU, sa stajalita teorije i prakse
NASTAVA = interakcijsko dogaanje u kojem uenici pod vodstvom profesionalno osposobljenih
nastavnika, planski, u za to posebno stvorenim ustanovama (kolama), usvajaju i dalje razvijaju
odabrane kulturne sadraje sa svrhom to boljeg socijaliziranja, kvalificiranja i personaliziranja


bitne odrednice nastave
a) kvalificirani nastavnik koji osim strunih znanja mora raspolagati i visokim umijeem
posredovanja nauenih znanja na nie razine
b) uenik koji sudjeluje u nastavi iz barem 3 razloga: socijalizacije, kvalifikacije i personalizacije

- nastava ima po sebi vrlo naglaen drutveni aspekt kod uenika ui funkcioniranju unutar
drutvenih struktura uenik ne raste samo kao struka, nego i kao neponovljiva osoba to se
promie tzv. individualiziranjem nastave

DIDAKTIKA kao najkompletniji pristup nastavi (to, zato, emu, kako, mora biti na visini s
obzirom na pedagoke zahtjeve koji se postavljaju u nastavi)


metodika misao koncentrirana oko 5 toaka:
1. nastavna metoda je podruje didaktike koja objektom svog razmiljanja smatra to, zato,
emu nuditi i posredovati spoznaje i sadraje uenicima odreene dobi da bi se postigli
unaprijed zadani ciljevi
2. nastavna metoda kao dio didaktike rjeava prvenstveno problem kako i posredstvom kojih
postupaka je mogue postii zadane ciljeve sluei se odreenim sadrajima
3. bez dobra poznavanja metodike nemogue je promicati solidnu nastavu
4. nastavne metode participiraju u meuovisnosti svih nastavnih faktora te ih pretpostavljaju,
uvjetuju, omoguuju ili prijee
5. didaktika je na svoj nain nadreena metodici, ona je njena referentna znanost ve i stoga to
je metodika dio didaktike

bitni elementi u planiranju nastave
ciljevi, sadraji, metode i mediji (meusobno su povezani i nadopunjavaju se)



2

nastavni ciljevi oni su sredstva za izgraivanje uenikove osobnosti i posredovanja
kulturolokih sadraja:
postaju djelotvorni tek onda kad ih uenici prihvate kao svoje, kad ih motiviraju da u njima
pobude elju da se sami angairaju kako bi ih postigli
sastoje se od 2 dijela: 1. se odnosi na sadraj, a 2. na uenikovo ponaanje tj. gradivo koje
e (ukoliko ga se osobno usvoji) omoguiti eljeno ponaanje kod uenika
ciljevi po vrsti:
1. kognitivni/spoznajni usredotoeni na misao, znanje, razumijevanje, rjeavanje
problema i praktinu primjenu
2. osjeajni/odgojni tiu se promjene stanja osjeaja, interesa, stavova, te su usmjereni
na osposobljavanje uenika da bi samostalno i odgovorno mislio i djelovao
3. pragmatiki/djelatni tiu se tehnikih, motorikih i manipulativnih sposobnosti
uenja
ciljevi po vremenu trajanja:
1. dugoroni na najvioj razini apstrakcije, a tiu se same kole kao obrazovne ustanove
2. srednjoroni tiu se pojedinane nastavne cjeline, na srednjoj razini apstrakcije
3. kratkoroni tiu se pojedine nastavne jedinice, nastavnog sata, konkretni koliko je to
mogue i potrebno

formuliranje ciljeva za pojedini nastavni sat mora biti krajnje precizno i vrlo konkretno
treba tono naznaiti stupanj oekivanja: da uenik zna reproducirati znanje, da ga je
razumio i zna primjeniti, da uz njegovu pomo moe rjeavati neke svoje probleme
glavna obiljeja cilja kojeg je mogue operacionalizirati: uvjeti, nastavna sredstva i
pomagala te kriteriji koji su predvieni za izvoenje, tj. vrednovanje postizanja ciljeva
na nastavni postupak utjeu i sama situacija u kojoj se odvija proces uenja, okolina u kojoj
ivi razred, tj. djeluje srednja kola

da bi nastavnik mogao odabrati nastavne ciljeve te ih adekvatno formulirati, potrebno je:
1. dobro izuiti program svog predmeta (nakana, namjera, cilj), poznavati ope ciljeve kole u
kojoj radi, ciljeve pojedinih kolskih godita
2. podijeliti predviene nastavne sadraje i pratee ciljeve na mjesece i tjedne (dugoroni i
srednjoroni ciljevi), imati u vidu udbenike i prirunike
3. planirati za pojedine kolske satove kratkorone ciljeve


nastavni sadraji
- sainjavaju materijalnu osnovu za proces uenja koji su usredotoeni na konkretni cilj, a nije ih
mogue sasvim i uvijek funkcionalizirati
- vezano uz njih, dunost nastavnika je:
a) odabir (aspekta) gradiva (didaktika analiza)
b) njegovo reduciranje, svoenje na razinu shvaanja i doivljavanja uenika (didaktika
redukcija)
c) raspored elemenata gradiva ili problema prema redoslijedu uenja (didaktiko
sekvencioniranje)



3

pri planiranju nastave treba imati u vidu:
1. sadraj zahtjeva da e se prema njemu odnositi struno i kvalificirano, nemogue ga je koristiti
bez upotrebe rijei ili medija, moe mu se pristupati s vie strana
2. svaki nastavni sadraj je plod ljudskog djelovanja i ponaanja njih uenici za sebe moraju
rekonstruirati te na njima ili pomou njih graditi svoju osobnost
3. nastavni sadraj nije samo ono u knjigama
4. rastavljanje nastavnog sadraja na pojedine dijelove usredotoeno je na postojee veze unutar
njega: logike, uzrone...

analiza sadraja = struno i znanstveno bavljenje nastavnika nastavnim sadrajima
didaktika redukcija moe biti:
a) vertikalna odabir iz mnotva primjera samo onih koji su reprezentativni, tipini, klasini
b) horizontalna izrei nastavni sadraj jednostavnim rijeima (vizualizirati ga, uiniti zornim)

nastavne metode (NM) = oblici zajednikog rada nastavnika i uenika s ciljem da se ostvare
nastavni zadaci pomou njih uenici stjeu znanja i vjetine, razvijaju sposobnosti, formiraju
svjetonazor i zauzimaju stavove
- podjela metoda: 1. znanstveno istraivake 2. spoznajne 3. didaktike
4. metode uenja/ nastavne metode njihove nastavne forme: diferencirajue i integrirajue,
velike metodike forme, forme ponaanja (komunikacijske i interakcijske)
- takoer postoje podjele i ovisno o predmetu istraivanja: analiza, sinteza, indukcija, dedukcija,
komparacija, deskripcija, genetika metoda, eksperiment
- izvori znanja za NM: a) zorne/verbalne metode b) slike/crte/fotografije c)praksa

najkompletnija podjela NM:
1. zasnovane na promatranju i pokazivanju
2. zasnovane na rijeima (monoloke opis, pripovijedanje, ili dijaloke razgovor, diskusija)
3. zasnovane na praktinim aktivnostima (motrenje apstraktno zakljuivanje praksa)

kljuni elementi metodike:
- SHVAANJE : pitanje-odgovor, javljanje-prozivanje
- POSREDOVANJE (medijacija): dvosmjeran i otvoren proces, protiv izoliranja, netehniko
shvaanje, drukije poimanje uenja
- MEUOVISNOST : sadraja, metoda, ciljeva .. intencionalni aspekti
- PRIORITET: s obzirom na cilj, prioritet ne sadraja nad metodom

osnovni kriteriji primjene metoda u svakoj nastavi: prilagoenost cilju, sadraju, odgajaniku,
odgajatelju i situaciji (no ovi kriteriji ne moraju biti meusobno izolirani ni apsolutizirani)
razliitost uenika uvjetuje razliitost metoda prilagodljiva (adaptivna) a ne uopena nastava
- ne moe ni svaki nastavnik svaku nastavnu metodu prihvatiti, voljeti i primjenjivati na jednako
uinkovit nain
- prilagoenost situaciji: vremenska ogranienost predmeta, predmet ne bira koji je
predmet/nastavnik prije i poslije njega, pitanje opremljenosti prostora, aktualna situacijska
dogaanja (rat, siromatvo..) nastavnik s osjeajem za situaciju brzo e prilagoditi met.
postupak da ne bi bilo rada bez uinka


4

9 naela kvalitetnog metodikog postupka u medijaciji novih znanja i vjetina (Robert Gague):
1. pobuditi zanimanje za novi sadraj kod uenika
2. naznaiti ueniku razlog ili ciljeve uenja
3. prizvati ono to ve zna
4. ponuditi novi sadraj koji vodi cilju
5. osigurati uenicima praenje
6. potaknuti ga na izvrenje
7. omoguiti mu povratne informacije
8. vrednovati izvreno
9. intenzivirati zadravanje prenesenog

nastavni mediji = pomagala koja omoguuju bolje, uinkovitije i trajnije usvajanje nastavnih
sadraja te postizanje prateih ciljeva
a) 'SOFTWARE': osobni mediji (vezani uz ljudsku gestu: pokret, geste, mimika, govor) i neosobni
mediji (realitet, reprodukcija, kopiranje, simbol)
b) 'HARDWARE' odnosi se na tehnike aparate za projiciranje slika, tekstova i sl.

nastavna sredstva = izvori nastavnih sadraja (programi, udbenici, prirunici..)
nastavna pomagala = vie tehnika sredstva (grafoskop, ploe, krede..)

funkcije nastavnih medija:
vizualiziranje sadraja
posredovanje iskustva na indirektan nain
pomau pri didaktikoj redukciji te podupiru orijentacijsko uenje
olakavaju obrat nastave usredotoene na nastavnika prema nastavi kojoj je stalo do
samostalnosti
pruaju mogunost za kritiki odnos te osvjeivanje opasnosti koje su vezane uz medije

opa naela:
1. samoorganiziranje treba imati prednost
2. original se vie vrednuje od kopije
3. medija mora odgovarati nastavnom sadraju i cilju

PLOA
prikupljanje informacija o pojedinom predmetu, skupljalite kljunih rijei, vizualiziranje
procesa uenja, biljeenje zadae i rezultata, disciplinska funkcija ..
nemogue predstaviti razvoj i dinamike procese, zbog brisanja prethodnog gradiva nemogu
je cjelovit uvid u sadraj i meusobne odnose

GRAFOSKOP S FOLIJAMA
istovremeno pisanje i crtanje uz odravanje na oku svih uenika, otkrivanje gradiva u fazama
kako se ne bi najednom opteretilo uenike, prekrivanjem prozirnica jedne preko druge
omoguava se analitiki postupak, egzaktna priprema kod kue, mogue ih je ponovno
upotrijebiti, uenici mogu iznositi svoje izmjene na folije
naglasak je na nastavniku, gradivu i cilju dok je uenik pomalo ostavljen po strani, esto je
sprijeen zajedniki nastanak strukture nastavnog sadraja

5

VIDEO, FILMOVI
omoguuju opasne, nedopustive eksperimente, nadomjestak su i nadopuna rada s tekstovima,
specifini efekti (aktualnost, vizualizacija, dramatizacija), uenici mogu takoer sudjelovati
mogunost i opasnost manipuliranja, opasnost prevelikog podraaja koji odvlai pozornost od
nast. sadraja, jednostranost potrebna je dikusija, potivanje autorskih prava

KOMPJUTERSKI PROGRAMI
omoguuju vizualizaciju sloenih problema, interaktivno uenje uz kompjuter je oblik
individualizacije, konstantno potie uenikov angaman
opasnost privikavanja na to da stroj misli umjesto uenika, problemska rjeenja koja nude
kompjuteri nisu u praksi uvijek etini, kompjutorsku simulaciju esto zamijenjuju za komp. igru,
ponekad problemi s uenjem

UDBENIK I PRIRUNIK
omoguava pregled cjelokupnog gradiva, moe se koristiti u svakom trenutku nastave,
koncipiran je primjereno uenikoj dobi, nude mogunosti pripremnog ili naknadnog rada,
povezuju tekstove i slike, nude zadatke razliite teine
koncentrirani su samo na unaprijed ponuene sadraje i ciljeve, relativno brzo zastarijevaju

rutinsko planiranje nastave
- za razliku od sustavnog planiranja nastave, rutinsko ima svoju logiku koja se najee odvija
prema individualnom konceptu pojedinog nastavnika (mora biti dobro upoznat s literaturom,
koritenje tuih iskustava .. ne mora uvijek biti povezano s povrnou, nemarom i sl.)

2. INTERAKCIJSKI NASTAVNI OBLICI

akcijski (komunikacijski) nastavni oblici = metodiki planirana nastavnikova djelatnost za
postizanje specifinog nastavnog cilja (prianje, izlaganje, itanje, pisanje..)
imitacijsko uenje nastavnik pokazuje kako se neto radi (u fazama sekvencioniranje) i to
mu pri demonstraciji mora uspjeti, a uenici to pamte i kasnije sami pristupaju zadatku

impulsi ili poticaji za razmiljanje:
a) verbalni impulsi pitanja, izazovi, iskazi, zadaci..
b) neverbalni impulsi gestikulacija, mimika, utnja, ekanje, slike...
- takoer mogu biti direktni ili indirektni
- njihova funkcija je da potiu, pomau, upravljaju

nastavno pitanje komunikacijski postupak kojem je svrha potaknuti uenika na reakciju
1) kognitivna pitanja praktini poticaj uenicima kako bi se provjerilo naueno ili podsjetilo
2) emocionalna pitanja slue izraavanju uenikih doivljaja, osjeaja, stavova ...
3) praktina pitanja omoguuju iznoenje operativnih kvaliteta uenika
4) misaona pitanja potiu na vlastita razmiljanja, tj. na analiziranje nauenog
5) konvergentna pitanja potiu na osobni doprinos vlastitim idejama
6) divergentna pitanja slue posvjeivanju razliitih osjeaja, stavova, sadraja, situacija
7) funkcionalna pitanja za provjeru nesmetanog izvoenja radnji i zadataka
8) obratna pitanja slue obrtanju smjera ideja u sklopu nastavnog procesa
9) provjeravajua pitanja funkcija provjeravanja nastavnog postupka, radnje ili djelovanja
6

nastavni razgovor komunikacijski oblik nastave koji uenicima omoguava to samostalnije
sueljavanje s nekim nastavnim sadrajem njegovi integralni dijelovi su poticaji (impulsi) te
nastavna pitanja
a) vezani / planirani nastavni razgovor
- ovaj proces je pod jakim nastavnikovim utjecajem i nadzorom
- rije je o majeutikom (sokratovskom) metodikom postupku unutar kojeg nastavnik kroz
dijalog s uenicima uz pomo dobro osmiljenih pitanja iznosi na svijetlo dana spoznaje koje
su bile negdje u ueniku
b) nevezani ili slobodni nastavni razgovor
- uenici se mogu kreativno izraavati o nekom problemu ili nastavnom sadraju
- intervencija nastavnika je znaajno reducirana
- najee proizvodi neplanirani uinak

artikulacijski nastavni oblici odnosi se na oblikovanje procesa pouavanja i uenja (govori se
o strukturi vremena, strukturi uenja, stupnjevanju nastave..)
- osnovni elementi nastavnog sata:
1. uvod upoznavanje uenika s ciljem i sadrajem nast. sata
2. razrada uenici trebaju to zauzetije raditi na poveanju sadrajne, govorne, oblikovne,
socijalne kompetencije koristei se materijalima na raspolaganju
3. valorizacija odnosi se na konstataciju onog novog to uenik zna, osjea ..


DRUTVENI NASTAVNI OBLICI = umijee i nain organiziranja i strukturiranja
interakcije izmeu uenika i nastavnika te uenika meusobno
- najstariji drutv. oblik nastave je elni/frontalni tijekom povijesti predbacivano joj je da je
zanemarila (drutveno) odgojne ciljeve kole, samostojnost i specifinosti uenika ovaj oblik
nastave est je u vrijeme totalitarizama
- moemo govoriti o:

a) pojedinanom /individualnom uenju
- uenik samostalno obavlja zadatak koji je vremenski ogranien
- najee se koristi tamo gdje ima malo uenika
- Alois Roth 2 oblika pojedinanog rada: rad u tiini i produktivni samostalni rad
- Helen Parkhurst i Daltonov plan uenici rade pojedinano, nastavnik postaje savjetnik, a
uenici odluuju o vremenu uenja i izboru gradiva
uenik je aktivan, samostalan, oslobaa od osjeaja stroge organiziranosti i ima u vidu
razlike meu uenicima, pa je mogue promatrati individualan napredak u uenju,
nedostatak socijalnih odnosa pri uenju

b) partnerskom uenju
- obino u dva oblika: kao predradnja po grupama ili kao samostalni drutv. oblik za bre
dolaenje do cilja
- Aschersleben smatra da je prednost ta to drutv. zrelost partnera pozitivno utjee na
zalaganje u uenju a ujedno ne iscrpljuje toliko uenika
uenici su aktivni, osloboeni pritiska, postoji odnos ja-ti
mogunost da dominira samo jedan uenik, mogunost tipiziranja uloga obaju partnera

7

c) razrednom uenju /frontalna nastava
- drutv. oblik organiziranja nast. procesa u kojem gl. ulogu ima nastavnik, a uenici su
primaoci nast. sadraja i ciljeva
- razred kao kolektivna osoba, a nastavni postupak je dirigiran iz jednog centra
- oblici: verbalno predavanje, izlaganje nast. sadraja uz pomo pomagala, nastava uz pomo
mnotva pitanja, igranje uloga..
ekonomino, brzo i jednostavno prenoenje informacija svim uenicima istodobno,
jednostavna priprema, pogledom se kontroliraju svi uenici, prikladno kod jednostavnih
nastavnih sadraja
zapostavlja drutveno-odgojni vid, ne respektira heterogenost, vezanost za nastavnika, ne
motivira na individualan rad, uenik je gotovo iskljueni primaoc, gotovo ne postoji
mogunost kritike

d) grupno uenje
- grupe u svakodnevnom ivotu: meusobno se integriraju i upravljaju, obino ele ostati u
trajnom kontaktu, imaju zajednike ciljeve, diferenciraju uloge u grupi..

- obino se zasniva na 3 faze:
1. PRIPREMA (objanjavanje nejasnoa, definiranje ciljeva, organiziranje i podjela rada)
2. OBAVLJANJE ZADATKA (+ pripremanje izvjetaja o tome za cijeli razred)
3. SAIMANJE REZULTATA (izvjetaji, zakljune diskusije i konstatacije oko rezultata)

- uenici se moraju podijeliti prema kriteriju uinkovitosti, raspoloivim pomagalima...
- nastavnik je duan savjetovati i pomagati, te motriti drutveno ponaanje uenika

- korijeni grupne nastave, tj. 4 teorijska polazita:
1) grupno pedagoko polazite novi oblik odgoja u zajednici unutar koje e se svatko
slobodno razvijati, uiti jedan od drugog, imati osjeaj pripadnosti i odgovornosti
2) uiti inei (?) Dewey: polazi se od djeje radoznalosti, cilj je autonoman razvoj
ovjeka unutar demokratskog drutva gdje visoko kotira osjeaj za suradnju, toleranciju..
3) grupna dinamika Lewin: vano je pronai put do sebe i do drugog, suoiti se sa
svojim emocionalnim svijetom, pitanjem rjeavanja konflikta, strahova..
4) drutv. uenje svrha je da se uenicima omogui borba protiv prekomjernog
nadzora i pojaati timske sposobnosti sudionika

- formiranje grupa ovisi o: individualnim potrebama (preduvjeti popit prijateljstva,
simpatija i antipatija, prethodnih poznanstava, integracije iskljuenih, spola), drutvenih
preduvjeta (integriranje mladih iz drugih razreda zbog slinih sfiniteta), oblikovanje grupa
na osnovi sposobnosti, nadarenosti, zalaganja, interesa, oblikovanje grupa na osnovi
zadatka, radno-tehnikih preduvjeta

- koraci u oblikovanju radnih grupa: 1. dati uenicima mogunost da se opredijele za grupu
koju ele (manje primjereno: par nepar, izvlaenje tapia i sl.)
2. tono provoenje usvojenih naela oblikovanja grupe + eventualna korekcija
- sistem rotacije moe pomoi da uenici ue jedni s drugima suraivati, ali moe izazvati
odreeni nemir
8


- podruja zadataka Meyer: male grupe za:
a) zadatke uvjetovane radoznalou i potrebom za uenjem
b) zadatke koji pretpostavljaju oblikovanje, konstruiranje, skiciranje
c) zadatke kojima je cilj ponavljanje i vjebanje

- zapreke:
1. KONFORMIZAM slaganje s grupom nekom moe biti vanije od vlastitih uvjerenja i ideja
2. SELEKTIVNI ODABIR prihvaa se ono to pristaje u vlastite, unaprijed stvorene okvire
3. NARCIZAM potreba za neprestanim dokazivanjem vlastite kvalitete i prava
4. KONKURENTSKI ODNOS elja za vlastitom pobjedom
5. OVISNOST O AUTORITETU podravanje lidera grupe, nastavnika, ideologa
6. POTISKIVANJE ne dati neugodnostima da izau na povrinu, izmotavanje
7. PERFEKCIONIZAM radije napraviti glupost nego drugoga traiti za pomo
8. ZATVORENOST 'moji osjeaji, strahovi, ranjivost... ne tiu se nikoga osim mene'
9. 'ZIHERATVO' otklanjanje svake promjene kako bi se sauvalo ve poznato i uhodano
10. LIJENOST samo ono to se mora, ostalo se preputa drugima

- faze planiranja malih grupa:
1. istaknuti razloge formiranja
2. koraci u oblikovanju radnih grupa
3. naznaiti podruja zadatka
4. odrediti ulogu uenika i nastavnika
5. organizacijska shema
6. imati u vidu mogue zapreke

- funkcija nastavnika: on je u grupi neprimjetljiv, nenametljiv tehniar koji iznalazi sve
mogue naine da grupa to uspjenije obavi svoj posao treba pomoi grupi da identificira
vlastite potrebe, da si postavi cilj, motivirati lanove, uvati jedinstvo grupe, pomagati
razmjenu miljenja, razjanjavati nejasnoe, uz pomo sudionika provesti vrednovanje
- ekspert onaj koji treba biti bolje upuen od nastavnika u nekim temama, moe biti lan
grupe ili osoba izvana

- lanovi grupe i komponente koje utjeu na rad:
1) dob o njoj ovisi postupak i zakljuci rada
2) spol samo muka ili samo enska grupa nee reagirati isto kao mjeovita
3) poloaj rasporedi u grupi, kako sjede ili stoje lanovi
4) karakter potovanje razliitosti prvo je naelo stvaranja prijateljskog ozraja
5) prirodni voa grupe zbog prirodnih sposobnosti imaju posebnu vanost za ostale

kooperativna, slobodna, produktivna angairanost grupa, mogunost poticanja uenikog
ponaanja, odravanja pravila, komunikativne kompetencije, sagledavanje razlika s obzirom
na uenje i radni stil uenika
mogunost da se drutv. ciljevi okrenu u njihovu suprotnost: predrasude, iskljuivanje
drugih, mogunost da se podjela ulova pretvori u prihvaanje najdrae funkcije


9

3. AUDIOVIZUALNI I VERBALNI NASTAVNI OBLICI

RAZGOVORNI OBLICI
- sustavnije razmiljanje o razgovoru kao obliku uenja i pouavanja sauvano je kod Sokrata i
Platona (Sokrat maujetika = oblik (raz)govora koji omoguuje izlazak na svijetlo onog to je
ovjek nesvjesno mislio u sebi ova metoda prevladavala je do 19.st. u nastavi)

oblici nastavnog razgovora (nikad se ne pojavljuju u istom obliku ve se meusobno mjeaju)

a) pouni razgovor
- avrljanje, oputena komunikacija, nije posebno odreena ve nastaje spontano vana
je za zbliavanje nastavnika i uenika
- njegova sr je propitkivanje i razvijanje predznanja (razvijajui razgovor) u sokratovskoj
tradiciji, a usmjeren je na nastavnika jer ga on organizira i njime upravlja, koristei prirodnu
radoznalost uenika
- vrste pitanja: odredbena (tko, to..), definirajua, utvrdbena ili alternativna (da li je to tako
ili..), sugestivna (treba ih izbaciti jer su manipulativna i nepedagoka), izborna,
konfesionalna (nisu ni pedagoki ni teoloki legitimna), dopunska i lanana

b) razgovor meu uenicima / iskustveni/ radni/ nastavni razgovor
- tijek odreuju sami uenici razgovarajui
- ovakav razgovor je koncentrine naravi ali krui oko odreene teme ili problema koje
ueniku moraju neto znaiti, moraju biti relevantne za njegov ivot
- nastavnikova intervencija svedena je na minimum, ali ne i marginalizirana on organizira
razgovor i pazi na potivanje pravila

c) pripovijedanje
- slui tome da se neoekivano priopi, a nepoznato prenese
- uvelike je vezano uz osobni doivljaj, iznosi smisao ivota, osobne patnje, nadanja...
- kao nastavna metoda javlja se relativno kasno Salzmann razvija teoriju narativnog
pouavanja: pripovjeda mora izbjegavati apstraktne pojmove, koristiti se razumljivim
govorom i govorom tijela, nastojati osobe iz pripovijesti uiniti prisutnima, ne priati dugo
- Scharelmann i Gausberg: detaljiziraj, lokaliziraj, analogiziraj, ?, moderniziraj, personificiraj
- opasnosti kod pripovijedanja: neki iskazi se previe historiziraju, preveliko
psihologiziranje, opasnost da se rjenik teksta ne pretvori potpuno u suvremeni argon,
preveliko moraliziranje
- upute za pripovijedanje: kratke reenice, bez puno novih pojmova, vane iskaze ponoviti
nekoliko puta, izbjegavati indirektan govor, iskazi moraju biti bliski sluatelju

d) dikusija
- oblik razgovora kroz koji se sueljavaju razliita miljenja
- diskusiju moe potaknuti nastavnik ili moe nastati iz meuuenikog razgovora
- moraju biti prisutni argumenti, uvjerljivi sadraji, iskrenost, kritinost i vlastitih stavova
- uloga voditelja: otvara i zatvara diskusiju, biljei one koji se javljaju za rije, daje i oduzima
rije, brine o duini intervencije, potie diskusiju i izvlai zakljuke
- pravila diskusije za uenike: govore tek kad se jave i dobiju rije, omoguavaju drugima da
govore, striktno pridravanje teme, izbjegavaju uvredljive iskaze i prihvaaju kritiku
10

AUDIOVIZUALNI MEDIJI U NASTAVI
- kao komunikacijska sredstva: budui da su istovremeno odraz drutv. komunikacijske prakse,
svaki pojedini audioviz. medij je oblikovana graa, sam je izjava i iskaz
- kao faktori socijalizacije: popunjavaju velik dio svakodnevnice, teko je predvidjeti njihovo
konano djelovanje koje je ambivalentno i ovisno o sveopim i individualnim potrebama
- kao nastavno i odgojno sredstvo: bit e predmetom kritikog odgoja prema njima samima
- kao obrazovno sredstvo: trebali bi izazvati elju za uenjem


6. NEPOSREDNA PRIPREMA I PROSTOR

METODIKI POSTUPAK = skup operacija kojima (kvalificirani) nastavnik, imajui u vidu
okolnosti te potujui pedagoka i metodika naela, omoguuje uenicima postizanje zadanih
ciljeva, koristei se nastavnim sadrajima

Planiranje nastave je planiranje uenja
- ciljevi i sadraji programa pojedinog k. predmeta trebaju se pretoiti u godinji program, u
pojedine nastavne cjeline, a potom u pojedine nastavne jedinice
- razdvojiti 2 stupa: sadraje i metode, tj. nastavniko izlaganje i mogue uenike intervente

NASTAVNA NAELA:
1. DIFERENCIRANJE, individualiziranje nastave prilagodba profilima, mogunostima,
interesima i sklonostima uenika...
2. MOTIVIRANJE stalno odravanje pozornosti, interesa i poticanje elje za znanjem
3. VIZUALIZIRANJE, zornost angairanjem osjetila dolazi do dvostrukog usvajanja informacija
4. AKTIVIRANJE, samoangairanje
5. STRUKTURIRANJE NASTAVNIH SADRAJA sloenost gradiva treba u sekvencama i
sukcesivno razlamati u manje dijelove i tako uiniti lakim i pristupanijim uenicima
6. MNOGOLIKOST PERSPEKTIVA
7. USREDOTOENOST NA CILJ
8. OSIGURAVANJE USPJEHA redovitom vjebom i primjenom nauenog

3 osnovna fundamentalna principa:
usredotoenost na gradivo (struno predstaviti predmet i metodiku, pripremiti uenike)
usredotoenost na uenika (poznavati i respektirati njihove ivotne uvjete, razgovarati s
njima o njihovim meusobnim odnosima)
usredotoenost na djelovanje (angairanje po mogunosti svih uenika, uenici trebaju
iskusiti praktino i konkretno znaenje nekog gradiva, poticati uenike na suradnju i angaman)


UVJETI ODRAVANJA NASTAVE
a) antropogeni (antropoloko psiholoki) uvjeti
- odnosi se na okolnosti to ih sudionici nastave sa sobom unose u proces kada su u pitanju
uenici: dob, stupanj razvoja, spol, zdravstveno stanje, iskustva, osobni ciljevi...
- nastavnike reakcija na nedolina ponaanja: trebaju pred oima imati odgojni cilj zrelost,
nikako osvetnike namjere
11

b) drutveno kulturni uvjeti
- zasnivaju se na injenici da uenici zajedno u krugu svojih grupa u drutv. ustanovi poput kole,
pod vodstvom nastavnika, odabiru teme i sadraje s ciljem da postignu odreeni uspijeh
- drutveno kulturno okruenje bitno je jer omoguava nastavnicima stjecanje slike o sebi na
osnovi vlastitih spoznaja, te znaajno utjee na samovrednovanje uenika

o precizno identificiranje ciljeva: odgojni ciljevi su stei, prihvatiti, osjetiti, uspostaviti,
biti u stanju primjenjivati, prevladati, uoiti, uvidjeti, razvijati, postati, spoznati..
o vrednovanje postignutih ciljeva: obino se izraava imeniki vrednovati je mogue
samo ono to se unaprijed precizno definiralo
o evaluacija: djetetova odnosa prema istini?, spremnost na suradnju, poznavanje vanih
izreka ... (definirani cilj se okree u pitanje evaluacije)

mjesto izvoenja nastave
- kola moe biti uzrok smetnji pri uenju i odravanju discipline (ukoliko je slabo pripremljena i
monotona nastava, nedostatna suradnja kole i obitelji, preoptereenost kognitivnim ciljevima,
mamutske kole, kolsko ozraje koje ne potie angairanje i ne motivira...)
- faktori k. ozraja: ponaanje nastavnika i interakcija s uenikom, njegova struna, didaktika,
metodika, pedagoka kompetentnost, organizacijska struktura...
- elementi koji ?? mjesto organiziranja nastave: ambijent, ljubaznost i prostorija

ponaanje prema problematinim intervencijama:
1. PITALICA - ili te eli staviti u neugodnu poziciju ili samo eli tvoje miljenje, eli se tobom
okoristiti da opravda svoje miljenje
2. SVAALICA ili voli ranjavati druge ili uistinu ima opravdane razloge da se ali
3. SVEZNALICA eli nametnuti svoje miljenje, moe biti dobro informiran ili samo brbljavac
4. UMILJENI sustavno ignorira tvoje i tue miljenje, ne eli nita nauiti od drugih
5. SOFIST ili se voli sluiti sofizmima ili eli opoziciju radi opozicije
6. PAMETAN uvijek spreman pomoi, siguran je u sebe
7. RASTRESENI rastresen, dekoncentrira druge, moe se koncentrirati nad argumentom ali ga i
lako izgubiti iz vida
8. NADOVJEK motri grupu od glave do pete, teko ga je ukljuiti u njen rad
9. UTLJIVI iznad ili ispod svih pitanja o kojima se raspravlja u grupi
10. BRBLJAVAC govori pomalo o svemu osim o argumentu o kojem se raspravlja
11. SRAMELJIVKO koji put ima solidne ideje, ali ih s mukom izraava a jo tee brani
12. OPSESIVNI ima fiksne ideje i bez prestanka se vraa na njih, priljiv, osjetljiv i uvredljiv
pomo: pitati grupu, razgovor nasamo, ostale poticati na razgovor


7. VJEBANJE I VREDNOVANJE U NASTAVI

vjebanje i ponavljanje
vjebati da bi mogli: reproducirati nova znanja i vjetine, reorganizirati svoja znanja u novoj
situaciji, transferirati ope spoznaje i naine rjeavanja pojedinih problema, nesputano rabiti
svoju kreativnost
- kratko, ali intenzivno vjebanje osnovno je naelo za postizanje napretka u uenju
12

uenje napamet (memoriranje)
- ono danas nije razlog averzije uenika prema nastavi jer nastavnici ne inzistiraju na toj metodi

domae zadae
- pripadaju u krug vjebanja i ponavljanja
- Witmann dokazao kako nemaju znaajan motiviraju utjecaj (iako ne za sve predmete)
- uloga: povezuju kolski i izvankolski ivot uenika, odgojne i obrazovne prostore, pa i njima
svojstvena iskustva svojstvo objedinjavanja glave, ruke i srca
- Kann i Muller diferencirane i individualizirane d.z. prema: sposobnosti uenja, afinitetu,
sredstvu uenja i interesima uenja
razlozi i ciljevi d.z. : njihov cilj nije samo ponavljanje ve autonomno uenje, omoguuju
integrativnost uenja, osobno pripremanje za naredni sat, potpomaganje nastave, obavjeivanje
o tome jesu li uenici postigli nastavni cilj

VREDNOVANJE
svako percipiranje osobe mora raunati sa specifinim izvorima promaaja to su:
1. PRVI DOJAM esto vodi nekontroliranom globaliziranju i utjee na budua motrenja
2. HALO EFECT osoba koja motri zavede se nekim detaljem, iz ega povlai druge
karakteristike i obiljeja dotine osobe
3. LOGINI PROPUSTI I KOGNITIVNI PRIKLJUCI motritelj je u uvjerenju da 2 neovisna
svojstva osobe ovise jedno o drugome i uvjetuju se
4. SIMPATIJA I ANTIPATIJA motritelj se nesvjesno povodi svojom (ne)sklonou prema osobi
koju promatra te ju moe bespotrebno veliati ili obezvreivati
5. PREDRASUDE motritelj doputa da ga zaokupe prije i od drugih stvoreni sudovi ili pogledi, a
da ni o jednom nije dostatno informiran
6. AKUTNE EMOCIJE umor, srdba, radost ... utjeu negativno ili pozitivno na samu prosudbu
7. GREKA U STAVU implicitne teorije o mladima, starima, uenicima, nastavnicima, uenju,
koli ... vode selektivnoj percepciji i subjektivnim zakljucima o onome to se motri
8. ATRIBUTI motritelj je uvjeren da ponaanje i djelovanje osobe ima svoj uzrok u osobnim
svojstvima i sposobnostima dotine, a ne specifinim okolnostima situacije u kojoj djeluje
obino se dogaaju neiskusnim motriteljima kako ih ukloniti?
- dobro poznavanje vlastitih praksi i konteksta osobe koju promatramo
- broj varijabli koje se motri i prosuuje ne bi trebao biti prevelik
- motritelj mora biti dobro uvjeban u odreivanju veliina na vrijednosnoj skali da bi mogao
nuditi objektivne iskaze

- kriteriji kojima se motri i procjenjuje nastavnik: struktura nastave, ciljevi, metodiki postupci,
araniranje uenja i pouavanja, nastavniko ponaanje, razina zahtjevnosti nastave
- mjerenje uenikog uspjeha: podrazumijevaju se sva nastavnika motrenja, mjerenja,
interpretiranja koja se odnose na osobnost, sposobnost i drutvenost uenika

ocjenjivanje s obzirom na:
a) individualni uspjeh (u usporedbi s onim to je prije pokazao)
b) razred (ocjena je odraz uspjeha obzirom na druge uenike u razredu)
c) kolu (sluajno upisane suuenike u koli)
d) udbenik, prirunik (uspjeh definiran prema usvajanju sadraja i ciljeva)
e) struna prosudba (ocjenjivanje prema kriterijima pojedinih eksperata nastavnika)
13

alternativa vrednovanju i ocjenjivanju uenika:
1. slobodni, verbalni sud opisne ocjene nauenoga
2. mjerenje uspjeha uz pomo teksta nastoji otkloniti nedostatke ocjenjivanja brojkama
primjenjujui kriterije objektivnosti i uvjerljivosti u odgovarajuim tekstovima
3. dijagnostika krivulja obino onda kad uenika treba orijentirati prema odreenoj vrsti
kolovanja rije je o obrascu koji omoguava konstantno unoenje podataka nastavnih
motrenja za svakog pojedinog uenika

povratak ueniku - nastavnik bi trebao savjetovati, poticati i motivirati uenike da bi dokazali:
o sposobnost reproduciranja steenog znanja
o vjetinu reorganiziranja nauenog
o sposobnost transferiranja steenog
o sposobnost dokumentiranja individualnog miljenja
o sposobnost stvaralatva


izbor metoda
a) OTVORENI ZADACI uenici rjeavaju zadatak tako da svoje stavove argumentiraju vlastitim
govorom, sluei se najnovijim spoznajama i pogledima na stvarnost
b) ZATVORENI unaprijed postoji toan odgovor, jednostavno ocjenjivanje, nema prostora za
slobodno kretanje ili formuliranje
c) POLUOTVORENI kratki odgovori, nadopunjavanje, ostavljen je prostor za slobodno kretanje


vrednovati znai ocjenjivati usvajanje kratkoronih, srednjoronih i dugoronih ciljeva koji se
tiu 3 spomenute razine:
a) spoznajne (kognitivno usvajanje pojmova, injenica, koncepata) cilj: znanje
b) doivljajne, emocionalne, odgojne (interesi, unutarnji sklad, otvorenost za dijalog i
sueljavanje) cilj: stav
c) djelatne, motorike, funkcionalne (snalaljivost, ovladavanje izraajnim i kreativnim
tehnikama u koritenju materijala) cilj: vjetina

- vrednovati znai to temeljitije i objektivnije procjeniti koliko su uenici usvojili unaprijed
programirane ciljeve spomenutih razina

RAZINE MOTRENJA Bloom taksonomija kriterija motrenja opeljudskog dozrijevanja, od
najnieg prema najviem:
1. znanje prisjeanje
2. shvaanje razumijevanje, staro znanje se koristi pri stjecanju novog
3. primjena svrsishodnost novog znanja
4. analiza razumijevanje ide do dubljih razina
5. sinteza evaluacija, kritiko promiljanje i propitivanje autorove poruke
6. kreativnost stvaranje neeg novog, inovativnog, dolazak do nove spoznajne




14

PRIKUPLJANJE PODATAKA za to je potreban razraeni program, unutar njega naznaeni
ciljevi, podruje spoznaja, doivljaja i djelatnosti
- preporua se shema za sintetiziranje svih mjerljivih podatakana osnovi kojih e se ocjenjivati
napredak, pasivnost ili nazadovanje uenika

spoznajna razina:
1. podsjeanje
2. razumijevanje
3. primjena
4. analiziranje
5. vrednovanje
6. stvaranje

doivljajna razina:
1. primanje (htjeti uti novo, drukije)
2. odgovaranje (reagirati, aktivno sudjelovati)
3. vrijednosti (ustrajava na vrijednosti, izraava osobno miljenje)
4. organiziranje (razvija vrijednosni sustav)
5. internalizacija (usvaja sustav vrednovanja filozofije)

djelatna razina:
1. imitiranje (kopiranje djelatnosti)
2. manipuliranje (reproducira aktivnosti iz pouke ili sjeanja)
3. preciznost (pouzdano izvodi vjetinu bez pomoi sa strane)
4. artikuliranje
5. naturalizacija