You are on page 1of 6

Avion

1
Avion
Putniki mlazni avion Airbus A-320
Avion je zrakoplov tei od zraka, pokretan motorom,
koji uzgon u letu dobiva dinamikom reakcijom zraka
oko svojih uvrenih (nepominih) krila.
Povijesni razvoj
Le Bris sa svojim zrakoplovom
Clment Ader-ov Avion III
elja ovjeka da uzleti kao ptica see u daleku povijest. Svima je poznata
grka legenda o Ikaru i Dedalu koji su uz pomo voska slijepili ptija pera na
grane i pobjegli s otoka na kojem su bili zatoeni. Leonardo da Vinci izradio
je nacrte za avion u 15. stoljeu. Prvi poznati let izveli su Jean-Franois
Piltre de Rozier i Francois d'Arlandes s balonom, zrakoplovom lakim od
zraka. Najvei izazov bio je i dalje konstruirati upravljiv zrakoplov.
Otac aerodinamike George Cayley, izgradio je poetkom 1803. godine model
aviona koji je mogao letjeti. 1853. izgrauje jedrilicu s kojom moe letjeti
vie osoba. 1856. Francuz Jean-Marie Le Bris leti u svojoj jedrilici koju je na
plai vukao konj a 28. kolovoza 1883. Amerikanac John J. Montgomery
uspijeva kontrolirati let svoje jedrilice. Ostali poznati pioniri zrakoplovstva
koji su u to vrijeme izvodili sline letove su: Otto Lilienthal, Percy Pilcher i
Octave Chanute). Clment Ader izradio je prvi avion s vlastitim pogonom i
09. listopada 1890. godine uspijeva preletjeti oko 50 metara. U kolovozu
1892. zrakoplovom jednostavne konstrukcije Avion II Ader uspijeva preletjeti
200 m a u listopadu 1897. s Avion III (motor pokretan pritiskom pare)
prelijee 300 m. Svi spomenuti letovi kao i let Nijemca Karl Jatho-a
28.listopada 1903. godine u Hannoveru nedovoljno su dokumentirana.
Braa Wright izveli su prvi dokumentirani let 17. prosinca 1903. godine sa
svojim avionom na vlastiti pogon Flyer I. Ve 1905. Flyer III spreman je za
potpuno kontroliran let.
U Prvom svjetskom ratu zrakoplovi su se poeli koristiti kao oruje.
Najpoznatiji zrakoplovac s najveim brojem pobjeda u zranim borbama bio je Manfred von Richthofen, Crveni
barun. Izmeu dva rat nastavljen je brz razvoj zrakoplovstva. 1919. godine Alcock i Brown prelijeu Atlantski ocean,
a 1927. ga Charles Lindbergh prelijee sam. 1927. uvodi se redovni let izmeu Amerike i Kanade. 1930. poinje
razvoj mlaznog motora koji se poetkom Drugog svjetskog rata poinje ugraivati na avione.
Avion
2
Zrakoplovi su odigrali glavnu ulogu u Drugom svjetskom ratu. Prisutni su u svim znaajnim bitkama od kojih je
moda najpoznatiji napad na Pearl Harbor, Dan D i Bitka za Britaniju.
U kolovozu 1947. Chuck Yeager, u probnom zrakoplovu Bell X-1 probija zvuni zid, iako su neki britanski piloti
tvrdili da su brzinu zvuka probili sa Spitfire-om prilikom obruavanja.
Prvi mlazni zrakoplov u redovnoj liniji Havilland Comet predstavljen je 1952. godine. Jedan on najpoznatijih
putnikih mlaznih aviona Boeing 707 nakon 50 godina jo je u upotrebi. Meu putnikim avionima koji lete dugi niz
godina su i Boeing 727 i irokotrupni Boeing 747.
Openito
Moderni avioni mogu danas letjeti brzinama iznad 800 km/h (500 mph), ovisno o tipu uzlijeu s malom brzinom od
130 km/h (80 mph) sve do 290 km/h (180 mph).
U avione spadaju:
Promjenjiva geometrija krila na F-111A
mali avioni za trening i rekreaciju sve do velikih
putnikih,
transportni civilni i vojni zrakoplovi,
avioni kojima se na zemlji sklapaju krila (po
definiciji uvrena, nepomina su u letu) radi bolje
mogunosti transporta ili radi smjetaja veeg broja
aviona na nosaima zrakoplova,
avioni s promjenjivom geometrijom krila kao to su
General Dynamics F-111, Grumman F-14 Tomcat,
Panavia Tornado. Ti zrakoplov i kada dostignu
odgovarajuu visinu i brzinu "uvlae" krila prema
trupu smanjujui njihov raspon.
Neki zrakoplovi koriste krilo za stvaranje uzgona
samo u odreenim dijelovima leta. Ti zrakoplovi se
mogu (i ne moraju) svrstati u avione.
Avione na kojima su krila uvrena, nepomina (kao i zrakoplove s rotirajuim "krilima") u zraku odrava
aerodinamika sila uzgona koja se stvara uslijed strujanja zraka oko aeroprofila (Bernoullijev zakon). Ti zrakoplovi
za slijetanje i uzlijetanje moraju imati vei otvoreni prostor. Veini je neophodna zrana luka radi prihvata i otpreme
putnika, posade, tereta, nadopunu goriva i radi odravanja samog aviona. Uz veinu aviona koji slijeu na
uzletno-sletne staze neki su opremljeni za uzlijetanje i slijetanje na led, snijeg i vodene povrine.
Najbre sredstvo za prijevoz
Nakon rakete avion je najbre sredstvo za prijevoz. Veliki putniki avioni lete brzinom i do 900 km/h dok manji,
jednomotorni mogu dostii brzine oko 175 km/h. Nadzvunim brzinama danas lete vojni i neki pokusni avioni. Dva
najpoznatija nadzvuna putnika zrakoplova Concorde i Tupoljev Tu-144 su prizemljena.
Najbre je letio NASA-in pokusni avion X-43 koji je dosegao brzinu devet puta veu od brzine zvuka a najbri avion
u upotrebi je MiG-31. Najvei nadzvuni avion ikada proizveden, strateki bombarder Tupoljev Tu-160 jo je u
upotrebi.
Avion
3
Tipovi aviona
Jedrilica
Podrobniji lanak o temi: Jedrilica (zrakoplov)
Vua jedrilice
Jedrilice su avioni koji lete bez motora. Veina slui za sportsko
letenje i u vlasnitvu su brojnih aeroklubova. Imaju visoki
aerodinamiki koeficjent iskoristivosti (omjer uzgona i otpora)
koji moe prei i 70:1. Odravanje aviona u zraku postie se
pomou zranih stujanja u atmosferi. Jedrilice su sposobne prijei
tisue kilometara s prosjenom brzinom od 200 km/h. Jedrilicu u
zrak uz pomo ueta vue avion s motornim pogonom. Kada
jedrilica dostigne odreenu visinu ue se odbacuje i jedrilica
nastavlja slobodno letjeti. Jedrilica se moe uzdii i uz pomo
vitla.
Propelerni avioni
Cessna 210 centurion
Propelerni avioni s klipnim motorom
Najstarija vrsta pogona nekog zrakoplova je klipni motor
koji pogoni propeler. Krakovi propelera uslijed vrtnje
stvaraju (uzgon) vunu (kada je propeler ispred motora) ili
potisnu (kada je propeler iza motora) silu koja pokree
avion. U usporedbi s mlaznim avionima iste veliine
propelerni avioni su tii, ali lete na manjim brzinama i imaju
manju nosivost korisnog tererta. Osim to su tii prednost im
je manja cijena i ekonominost. Pogodni su za prijevoz
nekoliko osoba ili manje koliine tereta.
Turbo-prop avioni
C130 Hercules
Na turbo-prop avionima propeler pogoni mlazni motor. Ti
avioni su popularni radi svoje ekonominosti. Osim manjih
putnikih aviona srednjeg doleta (ATR, Fokker 50)
turboprop motore nalazimo i na civilnim i vojnim
transportnim zrakoplovima (Antonov An-32, C-130
Hercules).
Mlazni avioni
Avion
4
Podzvuni mlazni avioni
Boeing 777
Podzvuni mlazni avioni su svi avioni koje pokree mlazni
motor a lete ispod brzine zvuka. U usporedbi s avionima
koje pokreu motori s unutarnjim izgaranjem mlazni avioni
su jai, bri i mogu ponijeti vie korisnog tereta. Najvei
nedostatak im je buka koju motor stvara pri radu. Danas se
na putnike avione najvie ugrauju turbo-ventilatorski
motori koji radi svoje konstrukcije stvaraju manju buku.
irokotrupni avioni kao to su Airbus A340 i Boeing 777
mogu prevoziti vie stotina putnika i nekoliko tona tereta i
do 17.000 km. Kao primjer maksimalna teina Airbus A380
pri uzlijetanju je 560.000 kg a dolet mu je 14.820 km.
Prvi mlazni avioni poeli su se razvijati u Engleskoj i Njemakoj 1931. godine. U Njemakoj je 1939. probni
let imao Heinkel He-178. Prvi mlazni avion Messerschmitt Me-262 poeo je letjeti za Luftwaffe 1943. godine.
U ranim 1950.-im De Havilland Comet postaje prvi mlazni avion izraen u veem broju, za prijevoz putnika i
tereta. Avioni iz ove grupe postiu brzinu leta izmeu 700 i 900 km/h. Brzina slijetanja i uzlijetanja im je 150
do 250 km/h. Krilo ne bi moglo proizvesti dovoljnu koliinu uzgona za te dvije kritine faze leta te su u njega
ugraene pokretne povrine (zakrilca i predkrilca), koje se izvlae iz krila poveavajui tako njegovu povrinu
i zakrivljenost aeroprofila. Kako radi brzine slijetanja konice na podvozju ne bi bile dovoljne na ispunom
dijelu motora izvlae se poklopci(eng. Reverse- "riversi") koji usmjeravaju mlaz u smjer kretanja i time
dodatno smanjuju brzinu.
Nadzvuni mlazni avioni
Probijanje zvunog zida
Nadzvuni avioni su avioni koji lete bre od zvuka i
izrauju se za vojne potrebe. U blioj povijesti letjela su dva
nadzvuna putnika zrakoplova, ve spomenuti Concorde i
Tupoljev Tu-144 koji su radi izuzetno visoke cijene aviona i
njegovog odravanja prizemljeni.
Lovci i lovci bombarderi opremljeni su sustavom za dodatno
izgaranje koje im za kratko vrijeme omoguuje viestruko
poveanu snagu potiska. Najee se koristi prilikom
probijanja zvunog zida a rjee prilikom uzlijetanja (uveliko
se smanjuje potrebni put za uzlijetanje) radi stvaranja
ogromne buke. Samo probijanje brzine zvuka radi zvunog
efekta koji se pri tom stvara, pilot aviona mora izvesti to dalje od naseljenih mjesta i na to veoj visini. Svi
letovi u prilazu i iznad naseljenih mjesta moraju se izvoditi na podzvunoj brzini. (Na alost u ratu ta pravila
ne vrijede te je probijanje zvunog zida iznad naseljenih mjesta dodatni nain nanoenja tete i zastraivanja).
Avion
5
Avioni s raketnim motorom
Messerschmitt Me 163
Spaceshipone, putniki svemirski avion
Jo u Drugom svjetskom ratu Nijemci su eksperimentirali na
avionu s raketnim motorom (Messerschmitt Me 163), ali ti avioni
nisu nikad proizvedeni u veem broju niti s drugim motorima. I
prvi avion koji je probio zvuni zid (Bell X-1) imao je raketni
motor. Sjevernoameriki avion s raketnim motorom X-15 obarao
je vie puta i brzinske i visinske rekorde. Mnoga kasnija
konstrukcijska rjeenja u izgradnji zrakoplova i svemirskih
letjelica bazirana su na tom avionu.
Danas raketni motori nisu nali veliku primjenu. Koriste kao
pomo pri uzlijetanju svemirskih letjelica i nekih vojnih
zrakoplova. Najpoznatiji avion s raketnim motorom je
"SpaceShipOne" koji je 21. Lipnja 2004. uspjeno zavrio prvi
privatno financirani putniki let u svemir.
Dijelovi aviona
Osnovni dijelovi aviona su:
krilo
trup zrakoplova
repne povrine
kabina i oprema kabine pilota
podvozje
komande leta
specijalna oprema zrakoplova
Izvori
Izvori rabljeni u lanku i suradnici
6
Izvori rabljeni u lanku i suradnici
Avion Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=4127761 Doprinositelji: Alpha Centaury, AmyMirka, Branka France, Dtom, Jack, Leonardosi, Orijentolog, SarahStierch, Saxum, Saa,
Sombrero, Tycho Brahe, Vatrena ptica, ZvoneNeumski, 12 anonimne izmjene
Izvori, licencije i suautori slika
Datoteka:Airbus A320Thom.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Airbus_A320Thom.jpg Licencija: Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 Unported
Doprinositelji: My picture
Datoteka:LeBris1868.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:LeBris1868.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: AnRo0002, Bukk, G.dallorto, Kneiphof, Mattes,
Olybrius, PeterWD, Rillke, Sampayu, Scewing, Th123, World Imaging, YANN92340, 3 anonimne izmjene
Datoteka:Avion III 20050711.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Avion_III_20050711.jpg Licencija: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.0 Doprinositelji:
User:Roby
Datoteka:General Dynamics F-111A 061003-F-1234S-010.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:General_Dynamics_F-111A_061003-F-1234S-010.jpg Licencija:
Public Domain Doprinositelji: USAF
Slika:Vista-xmag.png Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Vista-xmag.png Licencija: GNU General Public License Doprinositelji: Cpro, Rocket000, Romaine, Sasa
Stefanovic, Steinsplitter, Trijnstel, 1 anonimne izmjene
Datoteka:Glider in flight.JPG Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Glider_in_flight.JPG Licencija: GNU Free Documentation License Doprinositelji: TMakovic
Datoteka:Cessna.210.centurion.d-ebws.arp.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Cessna.210.centurion.d-ebws.arp.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji:
Arpingstone, Gomera-b, JePe, 1 anonimne izmjene
Datoteka:USCG C130 Hercules.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:USCG_C130_Hercules.jpg Licencija: GNU Free Documentation License Doprinositelji:
Akinom, Cobatfor, David.Monniaux, Joshbaumgartner, MB-one, Makthorpe, PeterWD, Rjd0060, Tolivero, Werewombat, Zeorymer, 1 anonimne izmjene
Datoteka:FGSQE.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:FGSQE.jpg Licencija: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.5 Doprinositelji: user:Eyone
Datoteka:FA-18 Hornet breaking sound barrier (7 July 1999).jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:FA-18_Hornet_breaking_sound_barrier_(7_July_1999).jpg
Licencija: Public Domain Doprinositelji: Alison, Apalsola, Ardfern, Ariadacapo, Arnomane, Cobatfor, Denniss, Didactohedron, Diego pmc, Dual Freq, Duch.seb, Duesentrieb, Duffman, Hailey
C. Shannon, J 1982, Jarekt, Jean-Frdric, Makthorpe, Morio, Paul Richter, RaySys, Raymond, Schekinov Alexey Victorovich, Svetovid, Tillman, Werneuchen, 2 anonimne izmjene
Datoteka:Messerschmitt Me 163B USAF.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Messerschmitt_Me_163B_USAF.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: USAF
Datoteka:White Knight SS1 RH.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:White_Knight_SS1_RH.jpg Licencija: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.5
Doprinositelji: K. Daniel Hooper
Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0
//creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/

You might also like