GENTRIFIKACIJA KROZ SOCIJALNI KONTEKST

UVOD

U ovom djelu bavit u se pojmom gentrifikacije kao strukturalne i funkcionalne
promjene u odreenom dijelu grada poduprte bilo od strane individue ili krupnijih slojeva.
Gentrifikacija pritom podrazumijeva preseljenje dotadanjeg autohtonog stanovnitva,
obino siromanijih slojeva drutva, radnike klase u marginalnije dijelove grada, dok na
njihovo mjesto dolaze pripadnici srednje i vie klase koji potom restrukturiraju prostor kako
bi odgovarao novim zahtjevima vremena.

Problemi koji se pritom javljaju i koje u nastojati obraditi jesu pitanja uspostave
ravnotee izmeu novog i starog, te toga tko je odgovoran za donoenje takve odluke?
Postoji li sukob izmeu aktera u ovom procesu tonije, interesa investitora i ostatka drutva
koji obino nema priliku sudjelovati u raspravi oko potencijalnih promjena? Dok latentni
provoditelji gentrifikacije smatraju kako stvaraju nove javne prostore, njihovi protivnici
smatraju kako su istinski javni prostori samo one otvorene javne povrine.
1


Ovaj fenomen je univerzalan te postaje stvarnost i u bivim socijalistikim drutvima
poput hrvatskog, ali esto iskljuuje javnu raspravu i drugu stranu, te se odvija bez znakova
i upozorenja. Nastojat u ukazati na negativne posljedice gentrifikacije, poput daljnjeg
raslojavanja drutva i privatizacije grada od strane monijih pripadnika elite - gradovi u
Hrvatskoj ili u Sjedinjenim Dravama razvijaju se gotovo istom dinamikom to se moe
primjetiti i po prepoznatljivom ivotnom stilu njegovih stanovnika oni bogatiji uivaju
konzumeristiki nain ivota te si mogu priutiti brojne mogunosti i usluge koje im grad
prua, a kojeg su uostalom i prilagodili sebi, dok su oni nesretniji osueni na preivljavanje i
zbijanje u getoizirane zajednice na rubnim dijelovima grada u kojima mogu samo
(pokuavati) oponaati stil ivota onih imunijih, dok istovremeno gube pravo na grad.







1
aldarovi, arini


TO JE GENTRIFIKACIJA?

U stvari, buroazija ima samo jednu metodu da stambeno pitanje rjeava na svoj nain
t.j. da ga rjeava tako da rjeenje uvijek stvara pitanje iznova. Ova metoda se zove:
Haussmann () Pod nazivom Haussmann razumijevam sada ve opu praksu
prosijecanja radnikih etvrti u naim velikim gradovima, naroito onih koja lee u centru,
bilo da su povod za ovo prosijecanje bili sanitarni obziri i obziri uljepavanja, bilo potranja
velikih trgovakih lokala u centru grada ili potrebe saobraaja, kao na primjer gradnja
eljeznica, ulica itd. (ini se da je ponekad cilj toga oteati borbu na barikadama) Rezultat
je uvijek jedan te isti, ma koliko razliit bio povod: najskandaloznije ulice i uliice iezavaju
uz veliko samouzdizanje buroazije povodom ovog ogromnog uspjeha, ali one odmah
nastaju ponovo na nekom drugom mjestu. Legla zaraza, najsramnije jazbine i jame, u koje
kapitalistiki nain proizvodnje svake noi zatvara nae radnike ne odstranjuju se, samo se
premjetaju! Ista ekonomska nunost koja ih je stvorila na prvom mjestu, stvara ih i na
drugom.
Friedrich Engels: The Housing Question, 1872.

Gentrifikacija se odnosi na proces u kojem se stare zgrade ili cijeli dijelovi grada
pretvaraju u lokacije na kojima pripadnici srednje ili vie klase dolaze ivjeti ili otvarati
poslovne lokacije. Razlozi gentrifikacije mogu biti demografski, ekoloki, socio-kulturni,
politiko-ekonomski i drugi.

Osim toga, ovo se dogaa jer zgradama i prostorima umjesto da raste vrijednost ona
pada, budui da vie ne odgovaraju promijenjenim uvjetima, to za posljedicu ima iseljavanje
siromanijeg sloja stanovnika, uglavnom radnike klase koja si vie ne moe priutiti ivot u
tom dijelu, a generacijama je tu ivjela. Jedna od posljedica je prestrukturiranje drutvenih
slojeva i aktera u prostoru, tj. uvoenje viih klasa u obnovljene centre gradova. Pritom se
koristimo pojmom regeneracije gradova, tj. njihovog povratka u ivot, njihovu prenamjenu
i preureenje od starih derutnih neupotrebljivih prostora do luksuznih, modernih.

Sam pojam prvi put je spomenula sociologinja Ruth Glass 1964. godine kako bi opisala
naseljavanje pripadnika srednje klase na dotad dominantno radnika podruja. Pritom je
konkretno prouavala London, tj. londonska radnika naselja. Opisuje kako su jedan po jedan
odseljavali, a njihove trone kue i zgrade postajale su luksuzne rezidencije. Nakon toga,
cijeli krajolik se promijenio, a radnika klasa izbrisana je s karte naselja.

esto pod gentrifikacijom moemo smatrati i tzv. socijalno ienje, ili jednostavno
otimainu zemlje kamufliranu raznim ekolokim ili socijalnim razlozima, ega bi konkretan
primjer bio nedavno raseljavanje stanovnika favela te racije u Brazilu uoi Svjetskog
prvenstva u nogometu koje se tamo treba odrati. Mnogo tih izbacivanja i preseljenja odvija
se na legalan, ali brutalan nain - rtve iseljavanja nekad ne dobiju ni naknadu jer ne mogu
dokazati svoj boravak na toj lokaciji.

No, oduvijek je kroz povijest urbanizacija predstavljala klasni odraz. Ona je, smatra
Lefebvre
2
, kljuna za opstanak kapitalizma i stoga e postati aritem politike i klasne borbe.
esto iseljavanje populacije na ruralnim marginama za njega znai kako se neko jasna
distinkcia izmeu urbanog i ruralnog, postupno brie, nestaje, te pretvara u skup nejednako
razvijenih prostora pod hegemonskom kontrolom kapitala i drave.
3
On pritom upotrebljava
pojam prava na grad, koji oznaava proces ienja siromanih gradskih etvrti gdje se
siromani stanovnici istjeruju u korist bogatih tzv. elitizacija stanovanja.
4


GENTRIFIKACIJA U HRVATSKOJ I PRIMJER CVJETNOG TRGA U
ZAGREBU

Procesi tzv. urbanog uljepavanja i urbane obnove u svijetu su zapoeli 60-ih godina 20.
stoljea, dok kod nas neto kasnije. Sve je poelo obnovom razruenih gradova nakon Drugog
svjetskog rata, a jedan od razloga bio je i opadanje kvalitete ivota u sredinjim dijelovima
gradova.

Podjela na 'njih' i 'nas' osnova je svakog govora neuvaavanja. Proces gentrifikacije u
ovom konkretnom primjeru potaknut je privatnim ulaganjem i kapitalom (tzv. gentrifikacija
privatnog tipa) koji je u Hrvatskoj zapoeo od samostalnosti 90-ih godina 20. stoljea.
5



2
harvey
3
harvey
4
gotovac zlatar
5
gotovac zlatar
Kao primjer gentrifikacije moemo navesti izgradnju Cvjetnog trga u Zagrebu prilikom
kojeg su se sukobili zagovornici projekta (investitor Tomo Horvatini i gradske vlasti) koji
su tvrdili kako je to u javnom interesu graana Zagreba te protivnici (civilni sektor, strunjaci
poput arhitekata, urbanista, sociologa i drugih) koji su taj in vidjeli kao naruavanje kulturne
i povijesne batine sredita grada. Iz samog odnosa gradonaelnika Bandia i njegovog
obraanja, tj. vrijeanja i omalovaavanja, prema predstavnicima civilnih udruga vidljiv je
diskurs apsolutne moi jednog ovjeka nad drugima.

POSLJEDICE GENTRIFIKACIJE

Iako se esto kao argument za ovaj proces navodi kako dovodi do ekonomskog razvoja,
privlai kapital i poslovne prilike i ulaganja, uklanja ili barem smanjuje problem nasilja i
kriminala, poveanja vrijednosti imovine i sl., esto su to ipak samo isprike za ono to se
doista dogaa na dubljoj razini.

Svjedoimo paradoksu u kojem se s jedne strane u svijetu koncentriraju ogromno
bogatstvo i mo u megalomanskim gradovima koji nastaju na koncentracijama vika
proizvoda, dok istovremeno s druge strane svjedoimo eksploziji siromatva i slamova u
kojima ive osiromaeni i uglavnom imigranti. Oni koje se raseljava obino su pripadnici
nacionalnih manina, stariji i siromani.

U gradovima kao to je npr. Dubai, koji je nastao na obilju nafte, dolazi do stvaranja
zadivljujuih, ali istovremeno apsurdnih projekata na naupadljivije, drutveno
najnepravednije i ekoloki najneracionalnije mogue naine (npr. skijalita u dvorani,
izgradnja potpuno novih umjetnih plaa i sl.), podsjea Harvey
6
.

Ovakva gentrifikacija i urbanizacija dovode do preobrazbe ivotnog stila u glavni
aspekti urbane politike ekonomije postaju konzumerizam i (kulturalna) industrija. Kao to to
istie Mike Davis
7
, to je svijet u kojem neoliberalna etika intenzivnog posesivnog
individualizma i njezin srodnik, politiko uskraivanje podrke kolektivnim oblicima
djelovanja, mogu postati predlokom za socijalizaciju ljudske linosti. Elite su u mogunosti
zadovoljiti vlastite privatne interese te oblikovati krajolik i izgled grada onako kako njima to

6
harvey
7
suvin, darko
odgovara jer esto uivaju podrku financijskog kapitala, graditeljskih tvrtki ali i dravnog
aparata. Kako to kae Darko Suvin, dananje granice su slobodne za bogate i za financije,
manje za robu, jo manje za informacije, a najnepropusnije su za siromahe i radnike. To jest,
kapitali se eksportiraju, radnici i siromasi deportiraju
8
.

Gradovi postaju sve vie fragmentirani, u njihovim prostornim formama se oituje
drutvena podjela koja danas prevladava na globalnom nivou. Neoliberalizam je omoguio
jaanje moi bogatih elita koje polagano privatiziraju gradove dok se istovremeno prihodi
siromanih smanjuju i oni bivaju stjerani u getoizirane zajednice van centra grada sve ovo
ini grad mjestom optereenim sukobima, mjestom koje je fragmentirano i u kojem nastaju
brojne mikrodrave. U nekim mikrodravama postoje sve mogue vrste usluga dostupne
onima koji si ih mogu priutiti, od elitnih kola do terena za golf, dok druga mjesta propadaju
uslijed nemogunosti i nevoljkosti drave da intervenira ovo su mjesta u kojima su este
policijske racije i patrole, koja esto nemaju ni osnovnu infrastrukturu, a esto ilegalni
stanovnici ive u improviziranim kuama i barakama u kojima se guvaju s brojnim
lanovima svoje obitelji. Prema tome, promjena u strukturi grada ne odnosi se samo na njegov
vanjski izgled nove trgovine, nove ljude, nove fasade i nove zgrade ve ono za sobom
povlai itav novi nain razmiljanja, ivotne filozofije i stila U tom smislu neki spominju i
diznifikaciju u smislu zamjene normalnog ivota onim atraktivnim, uzbudljivim i sl.

Nije teko uspostaviti nekontroliranu povratnu petlju meusobnog ogorenja. Ova
alternativa kvalitativni je skok u smjeru militarizacije i policijske drave to je danas ne ba
toliko tajan plan u pozadini prenapuhanog straha od terorizma (koji je realan ali rubni, i
protiv kojega se treba boriti u srcima i mislima ljudi kroz iskorjenjivanje razloga njegove
privlanosti za mase). Pojava zabranjenih zona koje e drava, pa ak i privatni poduzetnici,
zabarikadirati po elji podijelila bi ljudska bia na ljude i podljude. Svaki razgovor o
raseljenim ljudima postao bi tada bespredmetan: svi bismo ivjeli u svojevrsnom univers
concentrationnaire bez izvanjskog prostora, u opem etnikom plus klasnom aparthejdu
(Suvin, 2006)




8
suvin, darko

ZAKLJUAK

Rezultati istraivanja koje su provele Gotovac i Zlatar potvruju nau tezu o postojanju
nejednakih i neravnopravnih odnosa moi i utjecaja aktera koji su ukljueni u procesu
gentrifikacije. Argumenti kojima su se koristili struka i javnost prilikom diskusije o izgradnji
grada i podilaenja javnog interesa privatnom kapitalu nisu bili dovoljno utjecajni ni moni,
djelomino zbog podjela izmeu njih samih, ali i zbog jakog lobija investitora i gradskih
vlasti. Oito je kako drutvena, politika i kulturna organizacija dominacije implicira
hijerarhiju moi na ijem su vrhu elite moi.
9


Postavlja se pitanje da li je mogue u uvjetima ovakve dominacije kapitala koji razara i
mijenja gradsko tkivo, esto toliko suptilno da ga nismo ni svjesni, pruiti otpor i kakve su
mogunosti preostale onima koji ne posjeduju u svojim rukama bogatstvo i mo? Slamovi i
slina siromana getoizirana mjesta potencijalna su prijetnja statusu quo i monicima, te
postoje brojne graanske i politike inicijative koje se suprotstavljaju procesu gentrifikacije,
no jo ne postoji neka konkretna drutvena sila koja bi se uspjeno suprotstavila dominaciji
kapitala, a izborila za demokratizaciju prava na grad. U tom smislu Lefebvre
10
tvrdi kako
revolucija mora biti (i to u najirem smislu tog pojma) urbana ili nikakva.














9
gotovac zlatar
10
harvey david





LITERATURA

ASOPISI:
Sviri Gotovac, A. i Zlatar J. (2008) Akteri rekonstrukcije Cvjetnog trga u Zagrebu.
Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu, Vol.46 No.1 (179) Lipanj 2008.
aldarovi, O. i arini, J. (2008) First signs of gentrification? Urban regeneration in
the transitional society: the case of Croatia, Vol.46 No.3/4 (181/182) Veljaa 2009.
Harvey, D. (2003) Pravo na grad, Vol.10 No.14/15 Lipanj 2010.

KNJIGE:
Suvin, Darko. 2010. Imigracija u Europi danas: aparthejd ili graanska kohabitacija.
Politika misao 2: 159-185.