You are on page 1of 789

--

Yi2(t1) = Yi2(to)= X(to) =


18,19 em
h(t1) = Ji{to) = 226.250 em4
Napon u betonu u tezistu idealizovanog preseka od dejstva pocetnog utieaja je u
ovom primeru, s obzirom da se radi 0 savijanju bez normalne sile,
O"lbTi(td = O"b>;( td =
0,45 MPa
g) Uticaji koji idealizovani presek, u trenutku tl, dovode u stanje dekompresije
napona u betonu od dejstva poeetnog momenta savijanja M I u intervalu
vremena (tl - to)
N1i(tl) - 0,45 X 10-1 X 702,1 =
31,59 kN
1
M1i{tl) -
18 19 x
10-2(4,55 - 0,45)103 X226.250 x 10-8 =
51,00 kNm
,
-31,59 kN
91 - 51,00 - 31,59(34,91- 18,19)10-2 =
34,72 kNm
LlN1a{tl) -
LlM1a(tl) -
h) Geometrijske karakteristike pritisnutog dela betonskog preseka - odredivanje
polozaja neutralne linije napona u betonu u trenutku (tt), usled dejstva do-
datnih utieaja M2 i N2
N(tt) = 350 - (-31,59) =
381,59 kN
M(tT) = 91 + 51,00 - (-31,59)(30 -18, 19)10-2 =
145,73 kNm
eb(tt) =
145,73 x 102
=
38 19 em
381,59 '
Za polozaj neutralne linije dilatacija u trenutku t1 od poeetnog utieaja M1
Xte(tl) =
26,57 em
X1e{tl) - Ya2 =
26,57 - 34,91 =
-8,34 em
1
st:(Xte) - 225 x 26,572 =
8.825 em3
Jt: (Xte) - !25 x 26,573
=
156.310 em4
3
156.310- 8.825 x 26,57 - 5,88[42,06 x 34, 91(-8,34) - 18.198]
+
eb,gr(tl) = 8.825 + 5,88 x 42, 06(-8,34)
+30 =
44,91 em
S obzirom da je
eb,gr(tl) =
44,91 em> eb{tt) =
38,19 em
usvaja se da je
Xqb{tt) = xle(tl) =
26,57 em
352
,
~BETON I
~A RMlRANI
BETON
87 1 PRIRUCNIK
1995
BEOGRAD
..
BETON I ARMIRANI BETON
PREMA BAB 87
Tom 1 PRIRUCNIK
Tom 2 PRILOZI
Urednici
Prof. dr Milorad Ivkovi6
Prof. dr Aleksandar Pakvor
Izdava~
Gradevinski fakultet Univerziteta u Beogradu
Odgovorni urednik
Prof. dr Zivota Perisi6
Glavni urednik
Prof. dr Aleksandar Pakvor
Recenzent
Akad. prof. dr Bosko Petrovi6
Korice
Olga Kalember
~tampa
Zavod za graficku tehniku
Tehnolosko.metalurskog fakulteta
Univerziteta u 'Beogradu
Beograd, april 1995. godine
Tird
800 primeraka
ISBN 86.80049.17.4
ISBN 86.80049.18.2
,
AUTORI TOMA 1 - PRIRUCNIK'
Vukdin Acanski
Mirko A6i6
Radomir Foli6
Milorad Ivkovi6
IZivan Miladinovi61
Mihailo Muravljov
Aleksandar Pakvor
Zivota Perisi6
Tomislav RadojiCic
Ivan TomiCi6
Velimir Ukraincik
Jd ZnidariC
,
AUTORI TOMA 2 - PRILOZI
Mirko Acic
Vanja AIendar
Snefana Marinkovic
Branko Milosavljevic
Neboj~a Ojdrovic
Drago Ostojic
AIeksandar Pakvor
Aleksandar Pavic
Predrag Pavlovic
Nenad Pecic
Zivota Peri~ic
Miodrag Stojanovic
Milorad Tatomirovic
Ivan Tomicic
AUTORI TOMA I -
PRIRUCNIK
VUKASIN ACANSKI, dip1.grac:t.inf., GRADIS, Biro za projektiranje, Maribor, vanredni
profesor Tehnime fakultete, Maribor
-
V, V 1~, fl. 135-169, str. 485-511, sa ZPemitem
Dr MIRKO ACIC, dipl.grac:t.inf.,redovni profesor Grac:tevinskogfakulteta Univerziteta u
Beogradu
-N, ~I. 73-75, str. 111-114
- N 1, ~I. 76, str.115-117
- N 1.a, ~1.77-86, str. 117-231,239-240
- N 1.b, ~1.87-95, str. 240-268, sa T .Radoji<'!icem
- N 1.b, ~I. 96-102, str. 268-277
- N 1.g, ~I. 109, str. 283-286
- VI
7"
~I. 200-203, str. 559-574
- VI 12-13, ~1.218-226, str. 608~1
Dr RADOMIRFOUC, dipl.grac:t.inf., redovni profesor Fakulteta tehni~kih nauka, Institut za
industrijsku gradnju, Novi Sad
-VI 14, ~I. 227-230, str. 642-700, sa APakvorom
Dr MILORAD IVKOVlC, dipl.grac:t.inf., redovni profesor Grac:tevinskog fakulteta Univerziteta
u Beogradu, u penziji
-VI 1.v, ~I. 103-108, str. 278-283
I
Zivan Miladinovicl, dipl.grad.inf., vanredni profesor Fakulteta tehni~kih nauka,
Institut za industrijsku gradnju, Novi Sad, u penziji
-
I, ~I. 1-5, str. 1-4
- II 1-4, t!1.6-15, str. 5-22
- XII, t!1.288-291, str. 763
Dr MIHAlLO MURAVl.JOV,dipl.grac:t.inf., redovni profesor Grac:tevinskoglakultetaUniver-
ziteta u Beogradu
- III, t!1.63-72, str. 99-109
- VII 3-4, t!1.242-259, str. 718-737
- IX, t!1.278-283, str. 747-755
Dr ALEKSANDAR PAKVOR, dipl.grac:t.inz., redovni profesor Grac:tevinskog fakulteta Univer-
ziteta u .Beogradu
- N 2.3, b, ~1.111-118, str. 359-476
- N 3, t!1.119-134, str. 477-484
- VI, t!1.170-171, str. 513-519
- VI 1~, t!1.172-199, str. 520-558
- VI 8-11, t!1.204-217, str. 575~
- VI 14, t!1.227-230,
. str. 642-700, sa R.Folitem
Dr ZIVOTAPERISIC, dipl.grad.inf., redovni profesor Gradevinskog fakulteta Univerziteta u
Beogradu
-II 5. c:t,e, Z, Z, t!1.5~2, str. 71-97
- N 2, t!1.110, str. 287-359
-
V, V 1~, fl. 135-169, str. 485-511, sa V.At!anskim
Dr TOMISLAVRADOJICIC, dipl.grac:t.inz., redovni profesor Gradevinskog fakulteta Univer-
ziteta u N~u
- N 1.b, t!1.87-95, str. 240-268, sa M.Atitem
Dr IVAN TOMICIt, dipl.grad.int., redovni profesor Fakulteta gradevinstib maDalti Sveueilib
u Zagrebu .
-N La, el. 84, str. 231-239
Dr VEUMIR UKRAINCIK, dipl.grad.inf., redovni profesor Fakulteta gradevinskih manOSti
Sveueilib u Zagrebu
-II 5.a,b, el. 22-33, str. 33-49
. VII 5-7, t!l.260-276, str. 737-743
- X, t!l.284-285, str. 757-758
- XI, t!l.286-287, str. 759.762
JAS ZNIDARIC, dipl.grad.int., Zavod za reziskavo materiala in konstrukcij, Maribor, docent
Tehnit!ne fakultete, Maribor
. II 5.a, t!l. 16-21, str. 22-33
- II 5. b,v,g,d, t!l.34-49, str. 49-71
- VII, el. 231-232, str. 701-716
- VII 1-2, el. 233-241, str. 716-718
- VIII, el. 277, str. 745-746
AUTORJ TOMA II
- PRILOZI
Dr MIRKO AtIt, dipl grad.inf., redovlJi profesor Gradevinslcog fakulteta Univerziteta u
Beogradu
-Prilog 2.1-3, str. 115-124
. Prilog 5.9, str. 547-551
VANJA ALENDAH, dip1.grad.ini., visi stru<!ni saradnik Gradevinskog fakulteta
Univerziteta u Beogradu
-Prilog 2.7, str. 200-280, sa APavi~m
- Prilog 6.4-7. str. 578-608, sa APavi~m
Mr SNEZANA MARINKOVIC, dipl.grad.ini., asistent Gradevinskog fakulteta
Univerziteta u Beogradu
-Prilog 3.4,.. str. 307-354.sa B.Milosavljevi~m
- Prilog 6.14-15, str. 642-676
Mr BRANKO MILOSAVLJEVIC, dipl.grad.ini., asistent pripravnik Gradevinskog
fakulteta Univerziteta u Beogradu
- Prilog 3.4, str. 307-354,sa S.Marinlcovi~
- Pril08 3.5, str.355-406
Dr NEBOJSA OJDROVIC, dip1.grad.ini., docent Gradevinskog fakulteta
Univerziteta u Beogradu
-Prilog 5.1-8, str. 487-546, sa D.Ostoji~m
- Prilog 6.1-3, str. 555-577, sa D.Ostoji~em
- Prilog 6.8-13, str. 609-641, sa D.OstoJi~m
- Prilog 6.16, str. 677-682, sa D.Ostoji~m
DRAGO OSTOJIt, dipl.grad.inf., strut!ni saradnilc Gradevinslcog falculteta Univerziteta u
Beogradu . .
.
-Prilog 4.1, str. 461-473, sa t.Perisicem
- Prilog 5.1-8, str. 487-546, sa N.Ojdrovi~m
- Prilog 6.1-3, str. 555-517, sa N.Ojdrovi~m
- Prilog 6.8-13, str. 609-641, sa N.Ojdrovi~m
- Prilog 6.16, str. 677-682, sa N.Ojdrovirem
t
Dr ALEKSANDARPAKVOR, dip\.grad.inf., redovni profesor Gradevinskog fakulteta Univer-
ziteta u Beogradu
- Pril9g 3.2-3, str. 300-306
- Prilog 3.6-7, str. 407-41(!
Mr ALEKSANDAR PAVIC, dipl.grad.int., asistent Gradevinskog fakulteta
Univerziteta u Beogradu
-Prilog 1.2, str.106-111
- Prilog 2.7, str. 200-280. sa V.Alendarom
- Prilog6.4-7, str. 578-6~8, sa V.Alendarom
-
.
PREDRAG PAVLOVIC, dipl.grad.int., stru<!ni saradnik Fakulteta tehni<!kih nauka,
Institut za industrijsku gradnju, Novi Sad
-Prilog 2.4-5, str. 125-186
- Prilog 3.8, str. 411-459, sa M.Tatomirovirem
Mr NENAD PECIC, dipl.grad.int., asistent Gradevinskog fakulteta Univerziteta u
Beogradu
-Prilog 3.1, str. 283-299
Dr ZIVOTAPERISIC, dip\.grad.inf., redovni profesor Gradevinskog fakulteta Univerziteta u
Beogradu
-Prilog 4.1, str. 461-473, sa D.Ostojicem
MIODRAG STOJANOVIC, dip\.grad.inf., asistent pripravnik Gradevinskog fakulteta Univer-
ziteta u Beogradu
- Prilog 4.2, str. 474-484
- Prilog 6.17-19, str.683-696
MILORAD TATOMIROVIC, dip\. grad.inf., asistent Fakulteta tehniekih nauka, Institut za
industrijsku gradnju, Novi Sad
-Prilog 3.8. str. 411-459, sa P.Pavlovirem
Dr IVANTOMICIC, dip\.grad.inf., redovni profesor Fakulteta gradevinskihznanosti Sveueil~ta
u Zagrebu
-Prilog 2.6,
I
str. 187-199
PREDGOVOR
Posle donoknja nak$ ranijeg Pravilnika BAB 71, Odbor za beton Jugoslovenskog dru~tva za
ispitivanje i istrafivanJe materijala i konstrukcija, JUDIMK doneo je odluku da se sa~ini i izda
Priru~nik koji bi omogu~io lalcle razumevanje pojedinih statova Pravilnika, pruzio potrebna
obj~njenja J ponudio odgovarajure algoritme za efikasniju primenu Pravilnika. To je bilo
neophodno jer je Pravilnikom BAB 71 pOCela da se uvodi u n~ norme filozofija granilnih
stanja i odgovarajua novi postupci za proveru stabilnosti, funkcionalnosti i trajnosti objekata
od armiranog i prethodno napregnutog betona.
Uvereni smo da su taj Pravilnik i Priru~nik za njegovu primenu ispunili svoj zadatak i zna~jno
doprineli pOCetku afirmisanja filozofije granitnih stanja.
Pripreme za inovaciju i donOOenje novog pravilnika pokrenuo je Savezni zavod za standar-
dizaciju j~ 1979. godine. Realizacija ovog posla poverena je opet Jugoslovenskom odboru za
beton JUDIMK. Tokom izrade novih normi u organizaciji Saveza dru~tava gradevinskih
konstruktera Jugoslavije organizovan je "Simpozijum 0 inovaciji jugoslovenskih propisa za
betonske, metalne i spregnute konstrukcije" u Trogiru 1980. godine, koji je zna~jno doprineo
izradi novih propisa za beton i armirani beton. Jugoslovenski odbo~ za beton, odnosno nJegova
Radna grupa predala je novi Pravilnik 0 tehnitkim normativima za beton i armirani beton
Saveznom zavodu za standardizaciju 1984. godine.
U meduvremenu, 1982. ~odine, Savezni zavod za standardizaciju organizovao je javnu stru~nu
diskusiju 0 Nacrtu pravllnika koja je takode znafujno doprinela konstituisanju definitivnog
predloga Pravilnika. Kao ~to je pozna to, Novi pravilnik je stupio na snagu 24. maja 198T.
godine posle objavljivanja u Sluzbenom listu SFRJ, br. 11 od 23.02.1987. godine.
Odmah posle donOOenja Novog pravilnika, JUDIMK i SDGKJ kao i Gradevinski fakulteti u
Beo8.l'adu i Zagrebu, organizovali su jugoslovensko "Savetovanje BAB 87 0 primeni Novog
pravllnika za beton i armirani beton", aprila 1988. u Dubrovniku.
J~ za vreme Savetovanja u Dubrovniku, aprila 1988. godine, od strane JUDIMK i SDGKJ
data je inicijativa da Jugoslovenski odbor satini radni tim, od poznatih i priznatih stru~njaka
iz ove oblasti, koji bi u najkrarem mogurem roku izradio PRIRUCNIK za primenu Pravilnika
BAB 87. Zahvaljuju~i izuzetnim naporima, odabrani autorski tim izvr~io je zadatak i evo, u
aprilu 1989. godme predaje naroj strutnoj javnosti Prirutnik za primenu pravilnika BAB 87.
Pored ~irih obja~njenja, koja omogutuju lalcle razumevanje pojedinih tlanova Pravilnika, autori
su se trudili da pnkazu i odgovarajure algoritme koji re omogutiti inzenjerima u praksi rclativ-
no brz, ali i dovoljno tafun postupak za ispunjavanje pojedinih stavova Pravilnika.
Isto tako, autori su se trudili da formuli~u postupke koji se lako mogu programirati na malim
personalnim ra~unarima, tako da se omoguti brfa i efikasnija primena ovih ratunskih pos-
tupaka u praksi.
Sigurno je da se nije moglo za ovako kratko vreme, a za tako bogatu i raznovrsnu materiju,
prikazati sve one ~to je potrebno nawj inzenjerskoj praksi. Mi~ljenje je urednika ovog
Priru~nika da bi trebalo omogu~iti da se vr~i permanentna dopuna i novelacija Prirutnika sa
novim savremenijim algoritmima. Urednici se opravdanom nadaju da re i ovaj Prirutnik, kao
i prethodni, biti od zna~jne koristi nawj stru~noj praksi.
Beograd, aprila 1989.
UREDNICI
PREDGOVOR DRUGOM IZDANJU
Prvo izdanje Prirufnika za primenu Pravilnika BAB 87 0 tehni(!kimnormativima za beton i
armirani beton, objavljeno aprila 1989. godine, izazyaloje veoma veliko interesovanje stru(!ne
javnosti i za kratko vreme je rasprodato.
Gradevinska knjiga, u saradnji sa Savezom dru~tava gradevinskih konstruktera Jugoslavije i
Odborom za beton Jugoslovenskogdru~tvaza ispitivanjei istrafivanJematerijala i konstrukcija,
pripremila je drugo izdaITje,pod novim naslovom Beton i armiram beronprema BAB 87.
Drugo izdanje, u kome su, pored ranijih, urestvovali i novi autori, znatno je dopunjeno i
J'::f&,:o
preradeno. Obim je skoro udvostruren, pa knjiga izlazi u dva toma - 1 Prirufnik i 2
Najvik su dopunjena poglavlja N 1 Proraeun preseka prema grarUfnim stanjima nosivosti,
N 2 Proraeun prema granicnim stanjima upotrebljivost~ VI Konstruisanje elemenata i konstruk-
eija i VII Projekat betona.
PogIavlje VI 14 Montabli armiranobetonski elementi, Prilog 2.7 GrarUfno stanje nosivosti vitkih
armiranobetonskih stubova i ramava, Prilog 3.5 Koeficijenti za proraeun krivine elemenata T
preseka izloienog sloienom savijanju, Prilog 3.8 Program CREEP za proraeun stanja napona,
prslina i deformacija/ugiba armiranobetonskih preseka/elemenata u toku vremena, Pnlog 5
Koeficijenti za odredivanje statiCkih utieaja elemenata konstrukcije i Prilog 6 Primeri proraeUM
elemenata armiranobetonskih konstrukclja potpuno su novi.
U odnosu na prvo izdanje, u knjizi su uskladene oznake i konvencije, a izostavljena su
nepotrebna poredenja sa ranije vafetim Pravilnikom, kao i nebitna teorijska i kriti(!ka raz-
matranja poJedinih odredaba.
.
Knjiga Beton i armirani beton pretn(l BAB 87 prilagodena je potrebama imenjerske prakse.
Zasluge za uspe~nu izradu grafi(!kih priloga u knjizi pripadaju ~im gradevinskim tehni(!arima
Milovanu Petrovicu i Novki Tatic i gradevinskim tehni(!arima Damei PeinoviC i Miodragu
Savicu, iz Instituta za materijale i konstrukcije Gradevin,skog fakulteta Univerziteta u
Beogradu.
Za numeri(!ku obradu pojedinih priloga kori~ni su ra(!unari Instituta za materijale i konstruk-
cije Gradevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Instituta za industrijsku gradnju Fakul-
teta tehni(!kih nauka u Novom Sadu.
Beograd, aprila 1991. UREDNICI
PREDGOVOR TRECEM IZDANJU
Drugo izdanje knjige BETON I ARMIRANI BETON PREMA BAB 87, u
dva toma -1 Priruenik i 2 Prilozi, objavljeno aprila 1991. godine, u tirdu
od 1500 primeraka, odaYDo je rasprodato.
Gradevinski fakultet Univerziteta u Beogradu priprem'io je trece izdanje
ove knjige, pod istim naaloyom. Po saddaju i obimu oba toma knjige, trece
izdanje u odnosu na drugo isdanje ostalo je nepromenjeno. Medutim, ispra-
vljene su uo~ene greike u tekstu i otklonjeni su neki manji nedostaci u
tehni~koj obradi.
U meduvremenu, pored objuljivanja kona~ne verzije MODELA PROPISA
CEB/FIP MC 90, u zemJjama Evropske unije i Evropskog udruhnja za slo-
bodnu trgovinu po~elajeprimena Evrokoda EC2 PRQRACUN BETONSKIH
KONSTRUKCIJA. U ovim zemljama, u prelaznom periodu od najmanje tri
godine, Evrokod EC2 bice u statusu takozvanog evropskog predstandarda,
!lto zna~i da ce se, dopunjen N acionalnim dokumentima. za njegovu prime-
nu, primenjivati ravnopravno sa postojecim nacionalnim propisima.
U Jugoslaviji su po~ele pripl'eme za prihvatanje Evrokoda EC 2 kao ndeg
buduceg standarda. Gradevinski fakultet Univerziteta u Beogradu objavio
je prevod Evrokoda EC 2, zajedno sa Nacionalnim dokumentima za njegovu
primenu najzna~ajnijih zemalja Evrope.
Na Jugoslovenskom savetovanju EVROKODOVI I JUGOSLOVENSKO GRA-
DEVINSKO KONSTRUKTERSTVO, koje Gradevinski fakultet Univerziteta
u Beogradu, u saradnji sa Jugoslovenskim dru!ltvom gradevinskih konstruk-
tera i Saveznim zavodom sa standardizaciju, organizuje u Beogradu, od 14.
do 16. juna 1995. godine, bice prikazani program i saddaj svih Evrokodova
za razli~ite vrste konstrukcija i materijala, kao i osnovna filozofija i posta-
vke Evrokodova za pojedine oblasti gradevinskog konstrukterstva, a Evro-
kod EC2 bice detaljnije razmatran. O~ekuje se da ce na Savetovanju biti po-
zitivno ocenjena orijentacija gradevinskog konstruKterstva Jugoslavije da
se u celini, Hi najvecim delom, 1!:vrokodovi prihvate kao ndi buduci stan-
dardi.
Pored popunjavanja nase 8tru~ne literature iz oblasti betonskiJt konstrukci-
ja, trece izdanje knjige BETON IARMIRANI BETON PREMA BAB 87
predstavljace neophodan priru~nik za nde konstruktere u fui postepenog
prelaska na nove evropske standarde u oblasti betonskih konstrukcija.
Beograd, aprila 1995. godine
U rednici
OSVRT NA KONCEPCIJU PRAVILNlKA
BAB 87 I PRA VCI DAUEG RAzVOJA
Teorija pouzdanosti, kao nau/!na disciplina danas ve~ razvijeDe nauke kojom se proverava sigur-
nost, funkcionalnost i trajnost nosivih konstrukcija bez obzira ad kog materijala su sa/!injene,
uklju/!uje i probleme optlmalnosti u naj~irem smlSlu te reti Datk; pored zadatka da se Jasno
defin~u i kvantitativno izraze koeficijenti sigurnosti, pooabnje konstrukcija u oblasti
eksploatacije, kao i dimenzionisanje vremena trajnosti konstrukcije, pouzdanost danas treba
da odgovori i na pitanje ekonomi/!nosti u smislu iskaza ubdka asoovnih materijala potrebnih
za izradu konstrukcij~, odnosno utr~ka energije, nov/!anih scedstava, utr~ka radne snage kao
i vremena izvclenja. Teorija pouzdanosti treba da obuhvati, pored dokaza 0 sigurnosti i
upotrebljivosti nosere konstrukcije, i druge uticajne sto~ parametre koji su prisutni pri
projektovanju i izvodenju konstrukcija. Pored napred re<!eoog, tcorija pouzdanosti mora da
Jasno defini~, uz prilagodavanje odredenom meterijalu ad kojeg je konstrukcija sa/!injena
(beton, (!elik, drvo...) potrebne granice sigurnosti i upotrebJjftolt.i, uzimajua u obzir sva mogu~
razli/!ita delovanja u toku izrade i eksploatacije, nafJn prOl'3t!una kao i uslove i postupke izrade
konstrukcije.
Za savremeno konstrukterstvo karakteristi/!na su danas tri pravca aktivnosti:
- istrativanja u oblasti izu/!avanja i reol~kog definisanja DOVihmaterijala, ka~ ~to su laki
betoni, polimer betoni, karbonatni relik vrlo visokihotponx...Li,staklena \lakna kao zamena
za zategnute elemente (armatura) u slotenim spreputim astemima kao i sredstva za
prethodno naprezanje i dr. 8talno povi~nje mehani~ tarakteristika, istrativanje "stvar-
nih" reol~kih modela za pojedine materijale iIiod njihsa6njeojb spregnutih sistema, prisut-
na su sve vi~ ne samo u na~im istraziva/!kimcentrima vet i u svakodnevnoj ~irokoj
intenjerskoj praksi.
- Kompleksna po pravilu, interdisciplinarna re~nja slo!ene probIematike novih tehnologija
pri izvr~nju gradevinskih objekata razne namene, predstavljaju drugi pravac savremenog
razvoja gradevinskog konstrukterstva. Taj pravac, pored toga ~to nud! obilje racionalnih
re~nja visoke produktivnosti, v~i i snatan uticaj na razvoj Teorije konstrukcija, na al-
goritme, prilagodene prakti/!nimpotrebama, kojima se proverava stanje naprezanJa i defor-
misanja /!itavihkonstrukcija ili samo nekih njihovihdcloYa,sa Itrajnjim ciljem da se dokaZe
iIi obezbedi propisani stepen sigurnosti i upotrebljivosti. IstoriJa napona i deformacija,
ustvari, poznavanje stanja napona i deformacija kroz koja Icoostrukcijskisistem ili njegov
deo prolazi u stanju gradenja i kroz eksploataciju. mora danas biti sadrtaj stati/!ko-
dinami/!kihproraI!una nosivih konstrukcija.
- Istrativanja novih formi koje su na racionalan na/!in prilagodene novim tehnologijama sav-
remenog tivota, predstavljaju danas podruI!jeizuzetne aktivnosti gradevinskihkonstruktera.
Istativanja i osvajanja novih, neklasi/!nih oblika energije, podstiI!u istrativanje novih
geometrijskih re~nja radi omogu~vanja nesmetanog odvijanJa predmetnog tehnol~kog
procesa.
Konstrukterima u svetu, pa i na~imkonstrukterima, istraZivaama na podruI!jukonstrukterskog
materijala, ispitivanja konstrukcija na modelima i in situ,predstoji ozbiljan permanentan rad
na erarenju razvoja i dostignu~ u svim oblastima gradevinsk08 konstrukterstva. Prarenje i
kon~nje postignutih rezultata u oblasti reologije materijala. mehanike lorna, savremenih
metoda numeri~kih analiza prilagodenih za elektronske raronare, aktuelnih metoda op-
timizacije sa razli/!itim funkcijama cilja, treba u nastupajutem periodu da omogu~i
konstituisanje jedne sveobuhvatne racionalne teorije pouzdanosti.
Zadatak svakog savremCOOl praviJDita u svetu, pa tako i nakg Pravilnika i iUWh normi za
proraronavanje i izvodenje gradevimtih konstrukcija je da prati razvoJ savremenih dostignu~
u oblasti nau~nih disciplina nafe struke, da ta dostignu~ simplifikuje I da ih kao takve ponudi
rutinskoj infenj~rskoj pram
N~ novi Pravilnik, koji je stupio na snagu 1987. godine, prati napred pomenute tendencije
na zadovoljavaju6 na~an. Nadamo Ie da re u nastupajurem periodu aktiYnost na inovacijama
biti matno afumija nego Ita je to bio do sada slu~j.
Sigumi smo da je n~ naut!Do-stnH!ni kadar na takvom nivou i da poseduje takav potencijal
da se more aktivno uklju~ti u refavanje brojnih kompleksnih problema savremenih normi za
projektovanje i gradenje armiranobetonskih konstrukcija i da, i na internacionalnom planu, da
SVOjpuni doprinos.
Pravilnik 0 tehni~kim merama i usIovima za beton i armirani beton, skrareno nazvan Pravilnik
BAB 71, koji se primenjiwo ad 1971. do 1987. godine, bio je zasnovan na dostignu6ma u
oblasti teorije i prakse betoostm koostrukcija toga doba. On je tada zamenio, u matnoj meri
prevazidene i zastarele Privremeoe tehni~ke propise za betan i armirani betan PTP-3, donete
j~ davne 1947. godine. Kao oajzoa(!ajnije unapredenje ovih propisa iz 1971. godine, u odnosu
na.PTP.3, svakako je uvodenje filazrifije prora~unavanja betonskih konstrukcija prema teoriji
graniroih stanja. Kao ~to je pomato,pre stupanja na snagu Pravilnika BAB 71 proraron
betonskih konstrukci)a u Jugoslaviji Ie sprovodio askljumo prema teoriji dopultenih napona,
JX?takozvanoj n-teonji, koja nije bila u stanju da opik ponalanje armiranobetonskih elemenata
I konstrukcija za ona naponsko-deformacijska stanja koja su od posebnog interesa za sav-
remenu, u to vreme ve<!dostignutu teoriju i praksu.
Savezni zavod za standardizac:iju u Beogradu, u ~ijoj je nadlemosti donolenje regulative,
p<?Verioje j~ 1979. godine inowciju Pravilnika BAB 71 Jugoslovenskom drultvu za ispitivanje
I istrafivanje materijala i konstrukcija JUDIMK. Ovo dru~tvo i njegov Odbor za beton, for-
mirali su Radnu grupu sa zadatkom da pripremi predlog inovacije 1>ravilnika kao i njegovih
neophodnih dopuna I izmena. Pri tOme su formirane dve grupe. Jednoj grupi stru~njaka, koji
five i rade u Zagrebu, Ljubljani i Mariboru, poverena je inovacija i dopuna poglavlja koja se
odnose na materijale, na izvodenje betonskih radova, na zamne ocene kvaliteta betona u
konstrukciji, probno optere<!enje, naknadno dokazivanje kvaliteta ugradenog betona i
odr1.avanje objekata. Koordinator i rukovodilac ove grupe bio je prof. dr ZJatko Kostren~<!.
Rukovodilac (!itavog ovog posla kao i druge ~pe, takozvane "Beogradske f"Upe", koja je
radila u Beogradu, bio je prof. Dobrosav Jevtl<!, sve do svoje smrti 1981. godane. Ova grupa
je imala zadatak da ~i inovaciju i dopunu onih poglavlja koja obraduju naponsko defor-
macijske karakteristike betana, ~lika za armiranje, osnove za prora~un kao i pravila za ar-
miranje r konstruisanje elemenata i konstrukcija. Posle smrti prof. DJevti~, nje~ove funkcije
i obaveze preuzeo je danas tatode ~kojni prof. dr ZNorad Radosavljevi<!. CtanOVlBeogradske
grupe, osim prof. dr 2:.RadosavljevI~ i prof. dr M.lvkovi~, koji su od ~tka bili angafovani,
bili su j~ i Eraf. dr M.A<!i<!, prof. dr 2:.Peri~i<!,prof. dr APakvor, prof. dr M.Muravljov i prof.
dr T.Radojl/!i<! iz N~.
U cilju ~to uspelnijeg rada na inovaciji i
dp'uni Pravilnika, sagledavanjem aktuelnih problema
u oblasti konstrukcija i zauzimanja ~to jasnijih i pravilnijih stavova u novim propisima, odr1.ana
su i dva simpozijuma. Simpozijum "0 inovaciji jugoslovenskih propisa za betonske, metalne i
spregnute konstrukcije", odItan je u Trogiru 1980. godine, a Simpozijum "Grani/!na stanja
betonskih konstrukcija" u Cavtatu 1981. godine. Materijali za ova dva jugoslovenska skupa,
M<>I propisa CEB-FIP 78 za armiranobetonske i prethodno napregnute konstrukcije, kao i
savrcrmeni propisi nekih tenilKki naprednijih zemalja, poslufili su kao dobra osnova za izradu
n~i/'1 novih propisa za beton i armirani beton. Prva verzija predloga novos Pravilnika za~na
je t'data na javanu stru~nu diskusiju 1982. godine. Nacrt Pravilnika objavljen je u ~sopisu
"'Izgradnja" iz Beograda i ~pisu "Gradevinar" iz Zagreba. Javna stru~na diskusija dala je
zna/!ajan doprinos u smislu dopuna i korekcija pojedinih /!Ianova predloga Pravilnika.
Radna grupa, postupaju<!i po sugestijama i primedbama koje su dolazile od pojedinaca, in-
stitucija i sa stru~nih skupova, zavr~ila je Novi pravilnik 1984. godine i dostavila ga Saveznom
zavodu za standardizaciju. Nakon dobijanja neophodnih saglasnosti i za~ne pravne i jezi~ke
redakcije, izvrkno je prevodjenje teksta Pravilnika sa srpskohrvatskog na ostale sluzbene jezike
JugoslaviJe, i na nevi Pravilnik 0 tehni~kim normativima :za bdoD i armirani beton objavljen
je u SI. bstu SFRJ br. 11. od 23.02.1987. a stupio je na map U.DS.1987. godine.
Nevi Pravilnik BAB 87 se oslanja na poluprobabilisti~ki fIriIituP.pi definisanju karakteristi~nih
vrednosti spoljnih uticaja i uo~te, deJstava i otpornosti makrijaIa.. Pri tome se uvode razliati,
takozwni parcijalni toeficijenti sigurnosti, umesto jedi~og koeficijenta koji je
figurisao,u Pravilniku BAB 71. Treba ista~i da u Pravilnilw
.
'. ne tiguriAu koeficiJenti
sigumostivezani za otpornost materijala, v~ su oni skriw:oi u kDcficijentima za opteretenje.
Pravilnik BAB 87 u potpunosti afirm~ koncept prorae1uDa bctooskih konstrukcija prema
teoriji granimih stanja, kojim se dolcazuje pouzdanost koBstrukdje, odnosno njena sigumost,
trajnost i funkcionalnost u eksploatacionom veku. Drugim rct'ima, ova teorija se zasniva na
pribvatljivoj verovatnoci da projektovana konstrukcija IIICItebib nepodobna za primenu u
odredenom vremenskom periodu. U odnosu na PravilDit BAD 71 uanjena su zna~jna
proAirenja primene ove teorijc. Prema novom, sada vafr:6cm Pravilniku BAB 87, proratun
prema grani~noj nosivosti nije vi~ ograniren samo na oorm:alne napone v~ i na preseke u
kojima se javljaJu i druga naponska stanja, izazvana dejstmm b'8IIerzalnih sila Viii momenata
torzije. Omoguren je takcxte i prora~un vitkih elemenata u ttaoju sranime nosivosti. Pri tome
se, zOOg slofenosti problema, pri simultanom dejstvu cia i oftIe razli~itih uticaja, pribeglo
primeni princ;pa su~rpozic;je, a ne principu interakcije istowemeno deluJu~ih uticaja u
preseku, karakteristl~nom za stanje grani~ne nosivosti. Tato, na primer, pn istovremenom
delovanju momenta savijanja i momenta torzije, odvojeuo lie ~atra granimo stanje usled
savijanja a odvojeno usled torzije. Svakako, u budufuj inovaajiQrolOg Pravilnika, tom pitanju
treba posvetiti duwu patnju. Kona~ni cilj prora~una je U"t'Odeo;Cinterkacionog dejstva istov-
remeno deluju~ih uticaja u preseku. Treba ipak konst.akMlti da, i ovako predlofeni na~in
prora~na preseka pri simultanom dejstvu spoljnih uticaja, p-cdstavlja veoma zna~jno un-
apredenje teorije prora~una u odnosu na odredhe doskora va21e6egPravilnika.
Novim Pravilnikom se ~travaju uslovi za dolcaz kvalitcta bctona u odnosu na Pravilnik
BAB 71. Umesto 16%, uvodi se 10% fraktil pri odrediYaoju karakteristi~ne Mstore hetona
pri pritisku. Novi Pravilnik BAB 87 zahteva da se kvalitet betooa dobzuje ispitivanjem uzoraka
I na mestu porizvodnje hetona (u fabrici hetona) i na JDCStUUJ[3divanja. Opravdanim insis-
tiranjem na ispunjenju i drugog zahteva, omogu~uje se OItWarivanje projektovanog kvaliteta
hetona u samoj konstrukcijl kao, moglo bi se re~i, p~iJeg merila 0 postigniltom
kvalitetu.
Ni jedan, pa ni ovaj Pravilnik BAB 87, ne mofe da obulwati 1M!pitanja koja se mogu pojaviti
u OOgatoj infenjerskoj konstrukterskoj praksi. Bire pot:rebDo stalno prarenje u praksi ovog
Praviinika. Ne bl trebalo rekati da opet prcxte neopravdallO JD1XW>vremena da bi se pokrenula
i sproveia njegova inovacija i izmena. Veoma je zna~jna Dcijatin OdOOra za beton i Saveza
druAtva gradevinskih konstruktera Jugoslavije, koji su forminIi permanentne Komisije, sa
zadatkom da, ~in~i odgovarajure predloge, direktno uti~ na izmene i dopune ovog Pravilnika
~im se aceni da neke odredbe ne mogu da izdrfe kritiku :z:asoov.mu na savremenom pristupu
tretiranja armiranobetonskih konstrukcija.
M. Ivkovi~
SADRZAJ
TOM 1- PRAVILNIK
I OPSTE ODREDBK (1-5) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 1
II MATERIJALI
-. - -
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 5
1. Agregat ~t) (6-10) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 5
2. Cement (11)
-.. -
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 14
3. Voda (12-13)
"
-
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
"
17
4. Dodaci (14-15)
19
5. Beton
- -
. .
- -
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 22
a)
K1""i&h.p betona (16-22)
22
J{'-iI8ho;;. prema zapreminskoj masi - . . . . . . .
-
. . . . .. 22
~premasvojstvimaoCvrslogbetona
23
- Dehiranje kvaliteta betona u projektu konstrukcije
- klasa betona 23
Cvrstoca pri pritisku i marka betona
25
- .Bebmi su posebnim svojstvima - . . . . . .. 28
~-fija obzirom na reZim osiguraDja i kontrole kvaliteta -kategorije
be~
""""" "'"
"""'"
... 30
- .Bebmi kategorije B.I
31
- .Bebmi kategorije B.II
31
K1JU:iG"h4'ija prema nameni
- betoni za specijalne konstrukcije
""""""
31
K1...afil._<:i,ja prema posebnim postupcima ugradivaDja -beton za
u~podvodom
33
ObndtiWost svjezeg betona
33
b) Sastav IIetona (23-37)
33
Odredivaqie sastava betona B.I
38
OdrediYaqie sastava betona B.II
38
Prim,jer 28/1
41
ProjektiraDje sastava betona
43
Kon~kvaliteta
""'"
"'"
49
Opiteokontrolikvalitetabetona
49
P8rtija betona
51
Primer 37/1
52
Primer 37/2
53
Primer 37/3 - . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 53
Primer 37/4
53
- Primer 37/5
53
v) KontroJa proizvodnje betona (38-44) - . . . . . . . . . .. 53
Kon~ sastojaka za betone
54
-
Agregat
54
Cement. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 54
Voda
55
Dodaci betonu
55
Kontrola sveie mesavine betona
55
KontrolaevrstoCepripritisku
56
Te.kuca kontrola marke betona
56
DokazivaDje marke betona
58
Izvei\tajopostignutojmarkibetona - 59
Primer 41/1. OceDjivaDjepostignute marke betona prema
JUS U.M1.051 - ta&a 9
60
Kontrola posebnih svojstava
64
Uzi.maJVeuzoraka
64
Kontrola tnmsporta .ugradDje i negovaDja betona 65
g)
Ocena pGStignute marke betona po partijama (45-46)
65
Uvod
-
. . . . .. 65
KriterijipreuzUna~a
66
- Kriterij (1) 67
.
-
Kriterij (2)
68
-
Kriterij (3)
69
d) Ocena saglasnosti sa propisanim uslovima kvallteta betona na mestu
ugracliv~a (47-49)
69
ct) Promene Mstoee betona pri pritisku u toku vremena (50)
71
- Primer50/1 73
e) CvrstOCebetona pri zateza$ (51)
74
~) Deformacije betona pri kratkotrajnim dejstvima (52-55) 79
z) Deformacije betona zavisne od vremena -skuplj~e i tece~e betona (56-62) ... 81
- Primer60/1 89
-
Primer 6111 93
ill CELIK ZA ARMIRANJE (63-72) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . .. 99
IV OSNOVE PRORACUNA (73-75) 111
1. Proraeun preseka prema granicnim sta~a nosivosti (76)
115
a) Proraeun granicne nosivosti preseka za uticaje momenata savij~a
i normalnih sila (77-86)
117
Linearna teorija sa ogranicenom preraspodelom 120
Parcijalni koeficijenti sigurnosti 142
Naponsko deformacijski dijagrami betona (Jb- rv 148
Naponsko deformacijski dijagrami celika (Ja- Ea 155
Naponsko deformacijske oblasti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 156
Pravo slo~eno savij~e preseka sa prslinom -
veliki ekscentricitet 159
Pravougaoni preseci 160
Primena tabela i dijagrama za proraeun pravougaonih preseka 167
Brojni primeri 170
-
Primer 84/1 170
-
Primer 84/2 172
-
Primer 84/3 173
- Primer 84/4 174
-
Primer 84/5 177
-
Primer 84/6 178
-
Primer 84/7 179
-
Primer84/8 180
-
Primer84/9 182
T - preseci 183
-
Primer84/10 188
- Primer84/11 190
AB preseci sa prslinom - mall ekscentricitet, sila zatezanja 194
AB preseci bez prsline - mall ekscentricitet, sila pritiska 196
Centrieno pritisnuti elementi 200
Spiralno armirani stubovi 201
Brojniprimeri 208
-
Primer84/12 208
- Primer84/13 209
-
Primer 84/14 210
- Primer 84/15 211
-
Primer 84/16 212
Proraeun AB preseka proizvoljnog oblika pritisnute zone koristeCi naponski
dijagram betona konstantne veliCine, na visini 0,8 x 213
- Primer 84/17 214
- Primer 84/18 217
-
Primer 84/19 219
-
Primer 84/20 221
- Primer 84/21 224
Proraeun nearmiranih poprecnih preseka 226
i!
I', \L)f.
DimenzioniraDje presjeka naprezanih kosim savijaDjem
281
- Opcenito
281
- Pravokutni presjeci naprezani uzdunom tlaenom silom i bez Dje
281
- Primjer84/22
288
Pravokutni presjeci naprezani uzdunom vlacnom silom i bez Dje
"'"
286
- Primjer 84/23
287
b)
Proraeun preseka za granicne utiClije transverzalnih sila i momenata
torzije (87-102)
240
Proraeun AB preseka prema granicnim uti~ transverzalnih sila 241
Brojniprimeri
255
- Primer 92/1
255
- Primer 9212
265
~> Proraeun AB preseka prema granicnim momentima torzije
268
.
Brojni primeri
274
- Primer 96/1
274
- Primer 96/2
276
- Primer 96/3
277
v)
Proraeun vitkih elemenata prema granicnoj nosivosti (l08-108)
278
Provera stabilnosti kada je 25 < A.i < 75 (oblast "sredDje vitkosti")
""""
280
- Ekscentricitet usled utiClija I reda -el
280
- Ekscentricitet usled netacnosti pri wodeDju -eo 281
- Dodatni ekscentricitet usled tecenja betona -e.. 281
- Dodatni ekscentricitet ITreda -e2
281
Provera stabilnosti kada je A.> 75 (oblast "velike vitkosti")
282
r'
g)
Lokalni naponi pritiska (109)
288
(
2. \1 Proraeun prema granicnim staDjima upotrebljivosti (110)
287
.~
Primena algebarske veze napona i dilatacija u betonu
- AAEM metoda. . . .. 288
Opste proraeunske postavke
290
Proraeun napona i dilatacija pri dejstvu slozenog savijaDja u presecima
elemenata bez prslina
292
- Pocetni naponi i dilatacije pri dejstvu slozenog savijaDja u presecima
elemenata bez prslina
292
- Promene napona i dilatacija pri dejstvu slozenog savijaDja usled teeeDja
i skupljaDja betona u presecima elemenata bez prslina
298
Proraeun napona i dilatacija pri dejstvu slozenog savijaDja u presecima
namestuprsline
804
- Pocetni naponi i dilatacije pri dejstvu slozenog savijanja u presecima na
mestu prsline
:
805
- Promene napona i dilatacija pri dejstvu slozenog savijaDja usled teceDja
i skupljaDja betona u presecima na mestu prsline
""' '
311
- Superpozicija napona i dilatacija od spoljdJ!jih utiClija kop poCiDju
da deluju u razliCitim trenucima vremena
812
- Superpozicija napona i dilatacija od utiClija koji poCiDjuda deluju
u razllCitimtrenucima vremena u presecima elemenata bez prslina
'"
818
- Superpozicija napona i dilatacija od uticaja kop poCiDjuda deluju
u razliCitim trenucima vremena -
slucaj kada pri dodatnim utiClijima
u preseku nastaje prslina
814
- Superpozicija napona i dilatacija od utiClija koji poCiDjuda deluju
u razliCitim trenucima vremena -
slucaj kada vec pri poeetnim
utiClijima u preseku nastaje prslina
320
Primeri
823
- Primer 110/1
324
- Primer 110/2
881
- Primer 110/8
840
- Primer 110/4
847 a) Proraeun prema granicnim staDjima prslina (111-114)
859
Pojava prslina
859
./
3.
Ograni~IJje mine prsliDa
- - - - - -
. . . . . . .. 366
KarakteristiC!na fuina prsliDa
, - . .
-
. .
-
. . . . . . .. 367
SredDja fuina prsliDa - .
-
. . .
-
. . . . . . .. 368
SredDje rastojaDje prsliDa , -
-
. . . . . . . . . . .. 370
Efektivna povriina zategnutog betona . . . . . . .. 374
SredDja dilatacija zategnute armature. . . . . . . . . . . . . . .
- - - - - - - -
. . . . . .. 375
Sadejstvo zategnutog betona izmedu prslina
-
. . . . . . . . . . . . .. 376
Relativna sredDja dilatacija zategnute armature. . . . . . . . . . .
-
.
- -
. . . . . .. 378
StatiW uticaji pri pojavi prslina
- -
. . . . . . . .. 379
CvrstoCe betona pri zatezaDju ., H
- - -
. . . . . . .. 385
Napon zatezaDja u armaturi nep06redno posle pojave prsH. .
- -
. . . . . . . .. 387
ProraC!unkarakteristiC!nemine prsliDa
- - - - -
. . . . . . .. 390
Superpozicija - - - - - -
. . . . . . .. 391
GraniC!naiirina prslina -
------
. . . . . . .. 393
Primeri ------
. . . . . . .. 396
Primer 113/1 - . . .
- - -
. . . . . . .. 397
Primer 11at2 - - - -
. . . . . . .. 402
Primer 113/3 - - -
.
- - -
. . . . . . .. 403
Primer 11314 - - -
. . . . . . .. 405
),.
Kriterijum kada proraC!unstaDjaprsliDanije neophodan
-
. . . . . . . .. 407
Primeri -
. .
- - -
. . .
"
. . .. 410
Primer 11411 - - - -
. . . . . . ., 410
Primer 114/2 - -
. . . . . . . . . . .. 411
b) ProraC!unprema graniC!nimstaDjimadeformacija(115-118) .
- - -
. .
-
. . . . . . . .. 411
Ograni~IJje deformacija . .
-
.
- - -
. . . . . . .. 411
Ograni~IJje ugiba
- - - -
. . . . . . .. 412
Ugib - - - - - - -
. . . . . . .. 413
SredDjakrivina - . .
-
.
-
. . . . . . . .. 414
Sadejstvo zategnutog betona izmedu prsliDa
-
. . . . . . . .. 415
StatiW uticaji pri pojavi prsliDa
-- - -
.
- -
. . . . . . .. 417
Cvrst.oCabetona pri zatezaDjusavijaIJjem
- - -
. . . . . . . . . . .. 418
ProraC!unkrivine elementa iz1o~enogC!istomsavijaDju ...
-
.
- - - - -
. . . . . . .. 419
P~tnakrivina -
- -. -
420
Krivina u toku vremena -
-
. . . . . . . . . . . .. 422
Koeficijentik za proraC!unkrivine
-
. . . . . . . . . . . .. 426
ProraC!unkrivine elementa izlo~enogslo~enomsavijaD,ju .
- - - - - -
. . . . . . . .. 430
P~tna krivina -
. . . . . . .. 430
Krivina u toku vremena - . .
-
.
-
. . . . . . . .. 434
ProraC!unugiba - .
- - -
. . . . . . .. 437
Superpozicija -
-
.
- - -
. . . . . . .. 442
GraniC!ni ugib -
- - -
. . . . . . . .. 445
Primeri -
-
.
- - - -
. . . . . . .. 446
Primer 117/1 - . .
- - - - -
. . . . . .. 446
Primer 117/2 -
- -
. . . . . . . . . . .. 450
Primer 117/3 - . . .
- - -
. . . . . .. 456
Primer 117/4 -
. .
- - -
. . . . . . .. 458
Primer 117/5 - - -
. . . . . . .. 459
Primer 117/6 -
- - -
. . . . . . .. 462
Primer 117n - - - -
. . . . . . .. 462
Primer 117/8 -
.
- -
. . . . . . . .. 465
Primer 117/9 - - -
. .
- -
. . . . . . .. 469
> Kriterijum kada proraC!un ugiba nije neophodan
- -
.
-
. . . . . . .. 471
Primeri - - - - - -
.
-
. . . . . ., 476
Primer 118/1 -
. .
- -
. . . . . . . .. 476
ProraC!un preseka prema dopuAtenim naponima (119-134)
, 477
Nealmirani betonski elementi - -
.
- - -
.
-
. . . . .. 477
Spiralno armirani elementi -
.
- -
. . . . . . . .. 4M
/
/
V PRAVILA ZA ARMIRANJE
485 1. Zdtitni sloj betona do armature (135-136) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
"
486
2. Rasporectivanje armature u presecima elemenata (137-138)
492 3. Oblikovanje armature (139-147) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
"
495
4. Sidreuje armature (148-159)
498 5. Nastavljauje armature (160-166)
505 6. Vodeuje poduine armature (167-169) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 508
VI KONSTRUISANJE ELEMENATA I KONSTRUKCLJA (170-171)
513
Pouzdanostkonsbnlkcija
513
Proraeunski modeli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 515
Dilatadone razde!nice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 515
Oblikovauje i konstruisanje elemenata
519 1. Teorijski rasponi, oslond i uklje~teuja (172-176) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 520
2. Lokalna raspodela optereceuja (177)
524 3. Grede i grede T preseka (178-183) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
"
525
Oblikovanje greda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
"
525
Armiranje greda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
"
529
Sadejstvujuea tirinapritisnute plaCe
535 4. Sitnorebraste tavanice i tavanice sa ~upljim telima (184-188)
537
Sitnorebrasta tavanica
537
Prefabrikovane tavanice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . .
"
538
Tavanice sa ~upljim telima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 540
Popreena rebra za ukrueeuje
541 5. Stubovii zidovi(187-198) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
"
542
Oblikovauje stubova i zidova
542
Armirauje stubova i zidova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
"
543
Zglobovi
"
550 6. Kratki elementi (199)
554 7. Zidni nosaCi (200-203)
559 8. PlaCe (204-210)
575
Oblikovanje ploaa
575
StatiW uticaji u ploaama
579
Dimeuzionisanjeploaa
"""
~ "'"
581
Armiraujeploaa
583 9. PlaCe koje prenose optereeeuje samo u jednom pravcu (211-213)
588 10. Ploee koje prenose optereceuje u dva ortogonalna pravca (214-216)
591
StatiW uticaji u krstasto armiranim ploaama
592
Armiranje krstasto armiranih ploaa
602 11. Kruine plaCe (217)
604
StatiW uticaji u kruZnim ploaama
604
Dimenzionisauje i armirauje kruinih ploaa
607 12. Peeurkaste plaCe (218-222)
608
Proraeun ploaa u odnosu na savijanje
609
Momenti savijanja u ivi~nim i ugaonim stubovima peeurkastih ploaa i ploaa
direktno osloujenih na stubove
615
Proraeun ploaa u odnosu na probijanje
623
-13. Ljuske i poliedarski povriinski nosaCi (223-226)
630 14. Montaini armiranobetonski elementi (227-230)
642
Montaine betonske konsbnlkcije
642
Konsbnlkcijski sistemi
643
Elementi
650
- Tolerancije
653
- Konsbnlkcijskidetalp
654
- Temelji
655
- Stubovi
658
- Grede
659
- Tavanice
662
-
Zidovi 664
Spojeviivez8" 665
-
Podelaspojeva 665
-
Izbor noseBh spojeva 666
-
Obrada elemeuata u zoni spojeva
"""""""""""""'"
668
-
Oslonci 669
-
Wtita spojeva .., 671
- Monta!a ., 671
ProraCunsp~evaikons~cija ... ... 672
Neki primeri spojeva kod zgrada i hala 678
-
Veze noAenih elemeuata sa kons~cijom 678
-
Spojevi i veze krupnopanelnih zgrada 680
-
Spojevi skeletnih sistema. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 687
-
Spojevii veze u seizmiBtim podruCjima 691
-
Zamneuapomene 696
Monta!ni mostovi 696
Primeua MIJK kod nekih drugih objekata 698
Zamne uapomene 700
Monta!no - demonta!ne kons~cije 700
vn IZVOOENJE BETONSKIH RADOVA (231-232) 701
Dokumentacija, kojom se dokllZ1ijekvalitet materijala i izvocteDjaradova ... 701
Projekat betoua 701
-
Sastavni delovi projekta betoua za gra~te 702
-
Sastavni delovi projekta betoua za fabriku betoua 703
-
Uputstva za sadr!aj nekih pozicija u projektu betoua 703
-
Projekat betoua za gra~te, primer 23211 705
-
Projekat betoua za fabriku betoua, primer 23212 711
1. Betonski pogoni (233-239) 716
Fabrika betoua 716
SkladUteDje i doziraDje sastojaka 716
MeiaDje betoua 717
IspitivaDje proizvodne sposobnosti fabrike betoua (JUS U.Ml.050,
ta&e 4 i 5) 717
-
Osnovno ispitivaDje 717
-
Kontrolno ispitivaDje 717
-
Teku~ kontrola rada uredaja za meiaDje i upravljaDje 718
2. Organizacija i projekti za izvocteDjebetonskih radova (240-241) 718
3. Skele i opiate (242-249) 718
4. Armatura (250-259) , 729
5. UgradivaDje betoua (260-265) 737
6. NegovaDje ugradenog betoua (266-267) 741
7. ProizvodDja i ugradivaDje betouau posebnim uslovima (268-276) 742
vm ZAYMNA OCENA KVALITETA BETONA U KONSTRUKCIJI (277) 745
IX PROBNO OPTERECENJE (278-283) 747
X NAKNADNO DOKAZIVANJE KVALITETA UGRADENOG BETONA (284-285) 757
XI ODRZAVANJE OBJEKATA (286-287) 759
XII PRELAZNE I ZAYMNE ODREDBE (288-291) 763
BmLIOGRAFLJA 765
TOM n - PRILOZI
PRILOG 1 PRAVILNIK BAB 87
1
Prilog 1.1 Pravilnik 0 tehniBcim normativima za beton i armirani beton 3
I Oplite odredbe (1-5)
3
IT Materijali
5
1. Agregat (granulat) (6-10)
5
2. Cement (11)
6
3. Voda (12-13)
6
4. Dodaci betonu (14-15)
7
5. Beton. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 7
a) K1asifikacija betona (16-22)
7
b) Sastav betona (23-37)
9
v) Kontrola proizvodDje betona (38-44)
13
g)
Ocena postignute marke betona po partijama (45-46)
14
d) Ocena sagIasnosti sa propisanim uslovima kvaliteta betona na mestu
ugracti.vauja (47-49)
16
ct) Promene evrstoCebetona pri pritisku u toku vremena (50)
""""'"
16
e) CvrstoCe betona pri zatezauju (51)
17
~) Deformacije betona pri kratkotrajnim dejstvima (52-55)
17
z) Deformacije betona zavisne od vremena
- skupljaDje i te~Dje betona
(56-62)
18
m Celik z~armiraDje(63-72)
22
IV Osnoveproraeuna (73-75)
27
1. Proraeun preseka prema graniailin staDjima nosivosti (76)
""""'"
27
a) Proraeun grani~ne nosivosti preseka za uticaje momenata savijaDja i
normalnih sila (77-86)
27
b) Proraeun preseka za grani~e uticaje transverzalnih sila i momenata
torzije (87-102)
32
v) Proraeun vitkih elemenata prema grani~oj nosivosti (103-108) 38
g)
Lokalni naponi pritiska (109)
41
2. Proraeun prema graniailin staDjima upotrebljivosti (110)
41
a) Proraeun prema grani~nim staDjima prslina (111-114) 42
b) Proraeun prema grani~nim staDjima deformacija (115-118) 43
3. Proraeun preseka prema dopulitenim naponima (119-134)
""""""
46
V Pravila za armiraDje
: 55
1. Zalititni sloj armature (135-136)
55
2. Rasporecti.vaDjearmature u presecima elemenata (137-138)
""""'"
56
3. OblikovaDje armature (139-147)
57
4. SidreDje armature (148-159) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 61
5. NastavljaDje armature (160-166)
66
6. VodeDje podune armature (167-169)
69
VI Konstruisauje elemenata i konstrukcija (170-171)
70
1. Teorijski rasponi, oslonci i ukljeliteDja (172-176)
71
2. Lokalna raspodela optereceDja (177)
73
3. Grede i grede T preseka (178-183)
73
4. Sitnorebraste tavanice i tavanice sa liupljim telima (184-186)
"""'"
76
5. Stubovi i zidovi (187-198)
77
6. Kratki elementi (199)
82
7. Zidni nosa~i (200-203)
82
8. Pl~ (204-210)
85
9. Pl~ koje prenose optereeeDje samo u jednom pravcu (211-213)
""'"
87
10. Pl~e koje prenose optereceDje u dva ortogonalna pravca (214-216) 88
11. Kru~ne pl~e (217)
88
12. Peookaste pl~ (218-222)
89
13. Ljuske i poliedarski povrliinski nosaa (223-226)
92
14. Monta~ni armiranobetonski elementi (227-230)
94
vn IzvocteDjebetonskih radova(231-232) 94
1. Betonski pogoni (233-239) 95
2. Organizacija i projekti za izvocleDjebetonskih radova (240-241) 97
3. Skele i opiate (242-249) 97
4. Armatura (250-259) 98
5. UgradivaDje betona (260-265) 100
6. NegovaDje ugradenog betona (266-267) 100
7. ProizvodDja i ugradivaDje betona u p06ebnim uslovima (268-276) 101
vm Zavrina GCenakvaliteta betona u konstrukciji (277) 102
IX Probno optereeeDje (278-283)
"""""""""""""""""""
102
X Naknadno dokazivaDje kvaliteta ugradenog betona (284-285) 103
XI OddavaDje objekata (286-287) 104
XU Prewne i zavrine odredbe (288-291) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 104
Prilog 1.2 UOO!negrelike u originalnom tekstu Pravilnika BAB 87 . . . . . . .. 106
PRILOG 2 GRANICNA STANJA NOSIVOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 113
Prilog 2.1 Koeficijenti za proraeun pravougaonih preseka sa prslinom - veliki
ekscentricitet i Hsto saviaDje
"""""""""""""""""
115
2.1.1 Koeficijenti za proraeun pravougaonih preseka sa prslinom -10m po betonu . 116
2.1.2 Koeficijenti za proraeun pravougaonih preseka sa prslinom -10m po
armaturi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 118
Prilog 2.2 Koeficijenti za proraeun ob06trano armiranih pravougaonih preseka sa
prslinom - veliki ekscentricitet i Hsto savijaDje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 121
Bezdimenzionalni dijagram za proraeun AB pravougaonih preseka . . . . .. 123
Interakcioni dijagrami za proraeun simetricno armiranih pravougaonih
preseka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 125
Interakcioni dijagrami za GA 240/360, AcdAaJ. = 1,aid =0,05 - 0,25 126
Interakcioni dijagrami za RA 400/500, AcdAaJ. =1, aid =0,05 - 0,25 132
Interakcioni dijagrami za proraeun nesimetrienoarmiranih pravougaonih
preseka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 140
2.5.1-4 Interakcioni dijagrami za GA240/360,AcdAaJ.= 0,75, aid = 0,05
-
0,20 .. 141
2.5.5-8 Interakcioni dijagrami za RA 400/500, AcdAaJ. =0,75, aid =0,05 - 0,20 .. 145
2.5.9-15 Interakcioni dijagrami za GA 240/360, AcdAaJ. =0,50, aid =0,05 - 0,25 .. 149
2.5.16-22 Interakcioni dijagrami za RA 400/500,
AcdAaJ. =
0,50, aid = 0,05 - 0,25 .. 156
2.5.23-26 Interakcioni dijagrami za GA 240/360, AcdAaJ. = 0,40, aid = 0,05 - 0,20 .. 163
2.5.27-30Interakcioni dijagrami za RA400/500,AcdAaJ.=0,40, aid =0,05 -0,20 .. 167
2.5.31-34Interakcioni dijagrami za GA240/360,AcdAaJ.=0,25, aid =0,05 -0,20 .. 171
2.5.35-38 Interakcioni dijagrami za RA 400/500, AcdAaJ. =0,25, aid = 0,05 - 0,20 .. 175
2.5.39-42 Interakcioni dijagrami za GA 240/360, AcdAaJ. = 0,10, aid = 0,05 - 0,20 .. 179
2.5.43-46 Interakcioni dijagrami za RA 400/500, AcdAaJ. =0,10, aid =0,05 - 0,20 .. 183
Prilog 2.6 Interakcioni dijagrami za proraeun ABpravougaonihpreseka na koso
savijaDje. . . . . . . . . . . . . . .
','
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 1~7
2.6.1-4 Dijagrami interakcije - ekscentricni tlak, za GA 240/360, 8 = 0 - 45 ... 188
2.6.5-8 Dijagrami interakcije - ekscentriCni tlak, za RA 400/500, 8 =0 - 45 ... 192
2.6.9-10 Dijagrami interakcije - ekscentriCni tlak, za GA 240/360, 8= 0 - 45 . . .. 196
2.6.11-12 Dijagrami interakcije - ekscentriCni tlak, za RA 400/500, 8
= 0 -45 ... 198
Prilog 2.7 Granieno staDje n06iv06ti vitkih armiranobetonskih stubova i ramova 200
2.7.1 Proraeun vitkih armiranobetonskih elemenata i konstrukcija prema granicnoj
n06iv06ti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 201
2.7.1.1 Proraeun uticaja prvog reda 202
2.7.1.2 Klasifikacija konstrukcija prema 06et]jiv06ti na horizontalna
pomeraDja 202
2.7.1.3 Du!ina izvijaDja (efektivua dutina) stuba 203
-
Efektivna krutost armiranobetonskih stubova i greda 205
-
Prakticno odredivaDje faktora efektivne du!ine stuba - k ,... 206
2.7.1.4 Vitkost stuba
,
209
- Pr06eenavitkost stubova istog sprata pomerljivograma ,. 209
Prilog 2.3
Prilog 2.4
2.4.1-7
2.4.8-14
Prilog 2.5
2.7.1.5 Dokaz graniC':nenosivosti vitkih elemenata i konstrukc.ija 211
- Pol:etni ekscentricitet usled uticaja prvog reda -el 212
- Imperfekc.ija ose stuba - eo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 213
- Dodatni ekscentricitet usled teC':eDjabetona
- e", 214
Ekscentricitet usled uticaja drugog reda -e2 216
- Minimalni procenat armiraDja vitkih stubova 216
2.7.1.6 Osnove proraC':unavitkih elemenata i konstrukcija sa uvodeDjem
nelinearDih fizi&o-mehani&ih karakteristika materijala, Ai ~ 140 .. 216
- Veza M-N-r; armiranobetonskih preseka 217
2.7.1.7 Postupci za proraC':unvitkih elemenata i konstrukc.ija, Ai ~ 140 . . . .. 220
- Postupak Engeser-Vianelo
221
- Postupak moguce ravnoteze model-stuba 228
- PribliZni P - .1 postupak
243
- Postupci koji se zasnivaju na aproksimaciji dijagrama M-N-IC 245
2.7.1.8 ProraC':unpomerJjivih i nepomerJjivih umereno vitkih stubova
postupkom "dopunske ekscentrienosti, Ai ~ 75 247
2.7.2 Bezdimenzionalne tabele m-n-k za simetriC':noarmirane pravougaone
preseke, RA 400/500, aid = 0,1, max f:a =
2%0 251
2.7.3 Bezdimenzionalne tabele m-n-k za simetriC':noarmirane pravougaone
preseke, GA 240/360, aid =0,1, max fa =
1,2%0 256
2.7.4 Bezdimenzionalne tabele m-n-k za pune kruzne preseke, RA 400/500,
aID=
0,1,maxfa =2%0 , 260
2.7.5 Bezdimenzionalne tabele m-n-k za pune kruZne preseke, GA 240/360,
aID =0,1, max fa =
1,2%0
265
2.7.6 FORTRAN program ENVITKO za proraC':unvitkih stati&i odrecteDih
stubova postupkom Engeser- Vianelo
269
PRILOG 3 GRANICNA STANJA UPOTREBLJIVOSTI ... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 281
Pilog 3.1 FORTRAN program BAB 87 AAEMM1 za proraC':unnapona, dilatac.ija
i krivine preseka za razliC':iteistorije optereeeDja 283
Uputstvo za koriSeeDje programa
283
-
Ulaznipodaci
284
- Rezultati 286
-
Primeri
287
-
Program AAEMM1
288
Prilog 3.2 SredDje rastojaDje prslina
300
Prilog 3.3 Kriterijum kada proraC':unstaDja prslina nije neophodan 302
3.3.1 Kriterijum za element izlozen savijanju, GA 240/360 303
3.3.2 Kriterijum za element izlozen savijanju, RA 400/500 304
3.3.3. Kriterijum za element izlozen Cistom zatezaDju, GA 240/360 305
3.3.4 Kriterijum za element izlo~en Cistom zatezanju, RA 400/500 306
Prilog 3.4 Koeficijenti za proraC':unkrivine elemenata pravougaonog preseka
izlozenog slozenom savijaDju 307
ProraC':unkoeficijenata 307
Relevantni parametri od kojih zavise koeficijenti za proraC':unkrivine 308
ProraC':unkrivina i ugiba 308
Uticaj skupJjaDja betona na ugib 309
Primer proraC':unaugiba 311
3.4.1-4 Dijagrami koeficijenata kaI, za pravougaoni presek, al = 0,05--0,20,
a2 ~ 0,20
315
3.4.5-8 Dijagrami koefic.ijenata ka
II,
za pravougaoni presek, al = 0,05--0,20,
a2 ~ 0,20
317
3.4.9-20 Dijagrami koeficijenata kqi, za pravougaoni presek, al =
0,05--0,20,
a2 ~ 0,20, XCfJ =1--3 319
3.4.21-32 Dijagrami koeficijenata
k",
II,
za pravougaoni presek, al
S;0,20,
a2 = 0,05-0;20, XqJ =1-3 325
3.4.33-56Dijagrami koeficijenatak/, za pravougaonipresek, al = 0,05-0,20,
a2 = 0,05-0,20,XqJ= 1-3 331
3.4.57-80 Dijagrami koeficijenata kP, za pravougaoni presek, al =0,05-0,20,
a2 =
0,05-0,20, XqJ = 1-3 343
Koeficijenti za proraeun krivine elemenata T preseka izlozenog slozenom
savijaDju 355
Relevantni parametri od kojih zavise koeficijenti za proraeun krivine
Tpreseka 355
Uticaj skupijaDjabetona na ugib armiranobetonskogelementa T preseka
'"
356
Uticaj ~irineploeena ugib armiranobetonskogelementa T preseka
""""
358
3.5.1-16 Dijagrami koeficijenta kal, za T presek, al = 0,05-0,20, 02 = 0,10-0,25 . 363
3.5.17-32 Dijagrami koeficijenta ka
II,
za T presek, al =0,05-0,20,02 =0,10-0,25 . 371
3.5.33-48 Dijagrami koeficijenta k/, za T presek, al =0,05-0,20, 02 =0,10-0,25,
XqJ =2 379
3.5.49-52 Dijagrami koeficijenta
k",
II,
za T presek, al = 0,20,02
=
0,10-0,25,
XqJ =2 387
3.5.53-68 Dijagrami koeficijenta k/, za T presek, al = 0,05-0,20, 02 = 0,10-0,25,
XqJ = 2 389
3.5.69-84Dijagrami koeficijentakP, za T presek, al = 0,05-0,20,02 = 0,10-0,25,
XqJ= 2 397
Dijagramza proraeun momenta inercije T preseka
""""""""'"
405
Koeficijentiza proraeun ugiba betonskogelementa
"""""""'"
407
Kriterijum kada proraeun ugiba nije neophodan . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 409
Koeficijent km jednostruko armiranog pravougaonog preseka, elementa
izlozenog Cistom savijaDju 410
Program CREEP za proraeun staDja napona, prslina i deformacijaJugiba
armiranobetonskih presekaJelemenata u toku vremena 411
3.8.1 Teorijske osnove programa
"""""""""""""""""""
412
Pretpostavke pri proraeunu staDja upotrebljiosti 412
Op~ti postupak za odredivaDje staDja napona i deformacija 413
Iterativno odredivaDje polozaja neutralne ose 414
Promena staDja napona i deformacija usled skupijaDja i teceDja betona 415
Proraeun staDja prslina i deformacija 417
Konvencija 0 znaku 418
3.8.2 Uputstvo za korwceDje programa
"""""""""""""""""
418
3.8.3 Primeri i analize
"""""""""""""""""""""""
423
Primer 3.8/1
"""""""""""""""""""""""'"
423
Primer 3.8/2 , 427
Primer 3.8/3 429
Primer 3.8/4
""""""""""'
,
433
Primer 3.8/5
"""""""""""""""""""""""'"
436
3.8.4 Ulazna datoteka CREEP.INP 440
3.8.5 Listing programa CREEP. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 441
PRILOG 4 GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE 460
Prilog 4.1 Geometrijske karakteristike poprecnih preseka 461
Sopstveni momenti inercije 461
Promena momenata inercije pri translaciji koordinatnog sistema. . . . . . . . .. 461
Promena momenata inercije pri rotaciji koordinatnog sistema. . . . . . . . . . .. 462
Ekstremne vrednosti sopstvenih aksijalnih momenata inercije 462
Geometrijske karakteristke slozenih preseka 463
Geometrijske karakteristike jednostavnih oblika poprecnih preseka 466
Prilog 3.5
-'> 3.5.85
Prilog 3.6
Prilog 3.7
3.7.1
Prilog 3.8
Prilog 4.2 Geometrijske karakteristike armature. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 474
4.2.1 Geometrijske karakteristike glatke armature, GA 240/360
475
4.2.2 Geometrijske karakteristike rebraste armature, RA 400/500
476
4.2.3 Geometrijske karakteristike zavarenih celicnih mre~a MAG 500/560 i
MAR 500/560
477
4.2.3.1 Geometrijske karakteristike standardnih i nestandardnih zavarenih
eelicnih mre~a MGA 500/560, SOUR RMK "Zenica", RO TGA
"Stolac",Stolac
479
4.2.3.2 Geometrijskekarakteristike standardnih zavarenih eelicnihmre~a,
MILANVIDAK,Futog
482
4.2.3.3 Geometrijskekarakteristike standardnih zavarenih eelicnihmrda,
KOVINARJESENICE, Jesenice
483
4.2.4 Geometrijske karakteristike Bi armature BiA 680/800
484
PRILOG5 KOEFICIJENTI ZA ODREDNANJESTATICKIHUTICAJAELEMENATA
KONSTRUKCIJA
485
Prilog 5.1 StatiCki uticaji i delormacije greda jednog raspona
487
Prilog 5.2 StatiCki uticliji kontinualnih nosaca jednakih raspona . . . . . . . . . . . . . .
"
510
Prilog 5.3 OslonaCkimomenti kontinualnih nosaca sa dva i tri polja nejednakih
raspona opterecenih jednako podeljenim optereceDjem
519
StatiCki uticliji u jednobrodnim ramovima
521
Koeficijenti za proraeun momenata savijaDja i reakcija oslonaca krstasto
armiranih ploea osloDjenih na sve cetiri strane optereeenih jednako
podeljenim opereeeDjem
528
Koeficijenti za proraeun momenata savijanja i reakcija oslonaca krstasto
armiranih ploea osloDjenih na tri strane opterecenih jednako podeljenim
opereceDjem
""""""
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 530
Koeficijenti za proraeun momenata savijaDja i reakcija oslonaca krstasto
armiranih ploea oslonjenih na sve cetiri strane opterecenih trougaonim
opereeeDjem
534
Prilog 5.8 StatiCkiuticaji i ugibi kru~nih ploea osloDjenihpo ivici 540
Prilog 5.9 Tabele za proraeun zidnih nosaea
547
5.9.1 Vrednosti sila zatezaDjaZ i Zcu zidnimnosaCimana dva oslonca
"""'"
547
5.9.2" Vrednosti sila zatezaDja u zidnim nosacima na dva polja, odnosno u
krlijDjimpoljimakontinualnog zidnognosaca sa tri i vwe polja
""""""
548
5.9.3 Vrednosti sila zatezaDja u unutrdDjim (srednjim) poljima kontinualnog
zidnognosaca
549
5.9.4 Vrednosti sila zatezaDja u konzolnim zidnim nosaCima
550
PRILOG 6 PRIMERI PRORACUNA ELEMENATA ARMIRANOBETONSKIH
KONSTRUKCIJA
553
Prilog 6.1 Montdni nosac T preseka sistema proste grede
555
Prilog 6.2 Kontinualni nosac preko dva polja, T preseka
562
Prilog 6.3 Centricno pritisnut stub, A. ::; 25
576
Prilog 6.4 Ekscentricno pritisnut stub u sistemu sa nepomerljivim Cvorovima,
25 < A. ::; 75
578
Ekscentricno pritisnut stub u sistemu sa pomerljivim Cvorovima,
25 < A. ::; 75
587
Ekscentricno pritisnut stub u sistemu sa nepomerljivim Cvorovima,
A > 75
596
Ekscentricno pritisnut stub u sistemu sa pomerljivim Cvorovima,
A. > 75 ;
604
Kratki element. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
;
. . . . . . . . .. 609
Zglob, lokalni naponi pritiska
611
Jednobrodni ram. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 614
Ploea u jednom pravcu opterecena koncentrisanom silom 621
Kontinualna krstasto armirana ploea
624
Kolenasta stepenWnaploea
638
Prilog 5.4
Prilog 5.5
Prilog 5.6
Prilog 5.7
Prilog 6.5
Prilog 6.6
Prilog 6.7
Prilog 6.8
Prilog 6.9
Prilog 6.10
Prilog 6.11
Prilog 6.12
Prilog 6.13
PlOOldirektno oslonJena na stubove 642
Peeurkasta plOOl 668
Kruina plOOl 677
Zidni nosal! preko jednog raspona (d >
I) direktno oslonJen na
stubove
683
Prilog 6.18 Kontinualni zidni nosal! na tri polja. direktno oslonJen na stubove 688
Prilog 6.19 Zidni nosal! preko jednog raspona indirektno oslonJen na poprel!ne
zidnenosal!e
693
BmLIOGRAFIJA
697
Prilog 6.14
Prilog 6.15
Prilog 6.16
Prilog 6.17
I OPSTE ODREDBE
1
Pravilnik 0 tehnickim normativima za beton i armirani beton - Pravilnik BAB 87
- normativno reguliSe projektovanje, izvodenje i odrzavanje elemenata i konstruk-
cija od betona i armiranog betona. U njemu, u odnosu na prethodni Pravilnik
0 tehnickim merama i uslovima za beton i armirani beton od 1971. godine, ima
novina, pa ce njima biti posveceno nesto sire objaSnjenje.
U ovom clanu se podvlaci da propisani zahtevi moraju hiti ispunjeni. Osnovne za-
hteve treba da propise projekt, dok dopunske zahteve i uslove - tehnicke normative
- propisuje Pravilnik BAB 87 i pri tome se poziva na odgovarajuce jugoslovenske
standarde (JUS), jer ih sam ne sadrzi. Obicno se svi relevantni tehnicki norma-
tivi za neki materijal (cement, granulat i s1.) nalaze u jednom odgovarajucem JUS.
Medutim, nije propisano kako treba postupiti ako sarno jedan od odnosnih tehnickih
normativa nije ispunjen. Da Ii takav materijal treba odbaciti kao neupotrebljiv za
spravljenje betona? NaSe je misljenje da bi takva kvalifikacija bila preuranjena i
neracionalna. Konacno misljenje 0 upotrebljivosti nekog materijala trebalo bi da
usledi posle odgovarajuceg uporednog ispitivanja betona, ceneCi pri tome naroCito
uticaj svojstva materijala u pitanju na propisane zahteve i uslove ze. beton. Tek
na osnovu takvog proveravanja moze se doneti meritorna kvalifikacija 0 upotre-
bljivosti: odobrava se upotreba ispitivanog materijala za spravljanje betona bez
ikakvog ogranicenja, odobrava se upotreba za beton do najvise MB 25 koji nece biti
izlozen ostrim atmosferskim uticajima, odnosno, ne odobrava se uopste upotreba
ispitivanog materijala za spravljanje betona. U nekim slucajevima dileme ne bi
trebalo da bude: npr., ako je zavrsna ocena 0 kvalitetu betona kojim su izvedeni
betonski radovi negativna (prema clanu 277), onda preostaje jos sarno naknadno
dokazivanje kvaliteta ugradenog betona prema clanu 284 i clanu 28i:.
Najzad, u tom clanu se istice, da se odredbe Pravilnika BAB 87 primenjuju i na
specijalne vrste betona, ako nije drukCije propisano. Za specijalne vrste betona
tehnologija izvodenja betonskih radova je delimicno specificna, pa su potrebni do-
punski uslovi u vidu posebnih propisa: JUS U.E3.010 - "Hidrotehllicki beton" , JUS
U.E3.011 - "Mlazni malter i mlazni beton", JUS U.~3.020. - "Beton za kolovozne
konstrukcije", JUS U.E3.050
- "Prefabrikovani betonski elementi", JUS U.M1.045
-, "Transportovani beton", Pravilnik 0 tehnickim merama i uslovima za prethodno
napregnuti beton.
1
Podrazumeva se, da projektant moze u odredenom slucaju da zahteva i nove,
odnosno ostrije us love nego sto ih sadrie napred navedeni propisi, ali to treba da
bude posebno obrazlozeno.
2
U tom clanu se skrece paznja, da se odredbe Pravilnika BAB 87 ne odnose na ele-
mente i konstrukcije od betona i armiranog betona koje su tokom eksploatacije duze
izlozene temperaturi preko 120C, na elemente i konstrukcije od betona sa krutim
celicnim profilima (spregnute konstrukcije), kao ni na elemente i konstrukcije od
lakog betona. Za projektovanje i izvodenje napred navedenih elemenata i konstruk-
cija, koje se bitno razlikuju po svom sastavu, osobinama i ponasanju, treba koristiti
druge propise.
Skrece se paznja, da pri dugotrajnom dejstvu temperature preko 20C dolazi do
primetnog povecanja tecenja (stinjavanja) betona, koje je na oko 70C nekoliko
put a vece, a zatim sa daljim povisenjem temperature opada do oko 100C, a onda
ponovo raste. Posebno pri tome treba voditi racuna da ne dode do prekoracenja
clopustenog ugiba linijskih nosaca niti do prekoracenja dopustenih naprezanja u
celiku armiranobetonskih stubova usled tecenja betona.
3
Ovaj clan predocava da se izuzetno moze odstupiti od odredbi Pravilnika BAB 87.
U takvim izuzetnim slucajevima mora se teorijski (proracunom) i eksperimentalno
dokazati, da su pri tome sigurnost i stabilnost obezbedeni pri izvodenju i eksploata-
ciji u stepenu kako to propisuje Pravilnik BAB 87. Moze se posredno zakljuciti da ni
strani propisi ne mogu da se nepos red no primene, vec da odredbe tih propisa treba
uporediti sa odgovarajuCim odredbama Pravilnika BAB 87, kao i sa sopstvenim
proracunom i eksperimentom i pri tome dokazati da su obezbedeni u propisanom
stepenu sigurnost i stabilnost. Koncesija koju pruza ovaj clan omogucuje da se u
slucaju manjkavosti, odnosno zastarelosti nekih odredbi Pravilnika BAB 87 iskoriste
naSa i strana iskustva. Ovim se ujedno otklanja prigovor da naSi propisi mogu biti
smetnja za projektovanje i izvodenje po koncepciji novih i slozenih armiranobeton-
skih konstrukcija.
4
"
Prema ovom clanu, obavezna' projektn~ dokumentacija (glavni projekat) mora da
sadrzi: tehnicki izvestaj, proracun, planove za izvodenje (planovi armature i opIate),
tehnicke uslove za izvodenje radova sa uputstvom za kontrolu i ocenu kvaliteta, pro-
jekat betona i projekat odrzavanja sa osmatranjem u toku eksploatacije objekta. Za
slozene betonske konstrukcije potrebnoje da se izradi projekat skele, a za montazne
konstrukcije projekat montaze. To je obavezna, odnosno, minimalna tehnicka doku-
mentacija. '
Svaki deo projektne tehnicke dokumentacije treba da se uradi tako, da u toku
izvodenja ne moze da clode do nedoumice i pogresne interpretacije. Sve sto je
2
specificno treba detaljno da se prikaze, po potrebi u vidu posebnog priloga. Projekat
treba da bude koncizno uraden, bez nepotrebne opsirnosti.
Projekat betona i projekat odrzavanja su novi obavezni delovi projektne tehnicke
dokumentacije. Oportuno je da se projekat betona radi posto bude poznat izvodac
radova i njegova organizacija za izvodenje betonskih radova. Po pravilu, izvodaeu
radova treba zbog navedenog poveriti izradu projekta betona, ali u tome treba da
ucestvuje i glavni projektant, posebno u delu projekta betona koji se odnosi na
kontrolu kvaliteta betona i njegovih komponenti, kao i na zavrsnu ocenu kvaliteta
betona. Saarzaj projekta betona odreden je u clanu 231, pa ce 0 tome kasnije biti
viSe reCi. Projekat odrzavanja sa osmatranjem betonske konstrukcije izraduje pro-
jektant za javne i stambene zgrade, industrijske objekte, mostove i druge kapitalne
i slozene objekte. Sadrzaj i druge odredbe u vezi projekta odrZavanja objekta dati
su u clanu 286 i clanu 287, pa opsirniji prikaz 0 tome sledi, takode, kasnije.
5
Ovaj clan sadrzi oznake (indekse) koji se koriste u Pravilniku BAB 87. Neki od
njih imaju nekoliko znacenja, ali se pravo znacenje u konkretnom slucaju moze lako
prema smislu odrediti. Posto nikakav komentar nije potreban, sledi prikaz odnosnih
oznaka.
Velika slova latinicom kao oznake:
A - povrsina preseka
B - beton
C - celik
D - precnik
E - modul elasticnosti
J - moment inercije
M - moment savijanja
MB - marka betona
N - normalna sila
0 - obim poprecnog preseka
S - uticaj
T - transverzalna sila
Mala slova latinicom kao oznake:
a - odstojanje tezista zategnute armature do ivice preseka
a' - odstojanje tezista pritisnute armature do ivice preseka
ao - najmanji zaStitni sloj betona do armature
b - manja strana pravougaonog preseka
d - ukupna visina preseka; debljina ploce
e - ekscentricitet; oznaka za elasticnu deformaciju
e" - razmak uzengija
! - cvrstoca
!ak - karakteristicna cvrstoca celika pri kidanju
!B - racunska evrstoca betona
!be - cvrstoca cilindra
3
Ible- karakteristicna cvrstoca betona pri pritisku
Ih - evrstoca betona pri zatezanju
lie - cvrstoca kocke
g - stalno opterecenje
h - staticka visina preseka
i -
poluprecnik inercije
1- duzina
Ii - duzina izvijanja
p
- korisno podeljeno opterecenje
Sn -
procenjena standardna devijacija
v - deformacija - ugib
x -
odstojanje neutralne linije od krajnje pritisnute ivice preseka
z - krak unutraSnjih sila
Grcka slova kao oznake:
a -
ugao; koeficijent termicke dilatacije
rui - parcijalni koeficijent sigurnosti
6 - izduzenje pri kidanju
C - dilatacija
Co - dilatacija celika
Cb - dilatacija betona
cp- koeficijent tecenja
Ai - vi tkost
J1.- koeficijent armiranja
Ii - mehanicki koeficijent armiranja
(J'- normalni napon; standardna devijacija
T - smicuCi napon
/I - Poisson-ov koeficijent
X - koeficijent starenja
Slova kao indeksi:
T - oznaka za uticaj torzije; oznaka za uticaj temperature
a - oznaka za armaturu
b - oznaka za beton
g - oznaka za stalno opterecenje
i - izvijanje; idealni (npr. Abi - idealni betonski presek)
k - oznaka za kocku
q
- oznaka za granicu tecenja (gnjecenja) celika pri pritisku
S - oznaka za skupljanje
t - oznaka za vreme
U - oznaka za granicni uticaj (npr. Mu,Nu)
v - oznaka za granicu tecenja (razvlacenja) celika pri zatezanju
Z - oznaka za uzorak ispitan na zatezanje
4
II MATERIJALI
1. AGREGAT (GRANULAT)
6 - 10
Pravilnik BAB 87 ima sarno pet Clanova koji se odnose na granulat. To je posledica
nove koncepcije koju primenjuje Savezni zavod za standardizaciju (SZS) po kojoj
se tehnicki normativi za materijale uglavnom izostavljaju iz pravilnika i propisuju
sa JUS. Zbog toga se ovde najpre prikazuju odredbe iz Pravilnika BAB 87, a zatim
tehnicki normativi i metode ispitivanja odgovarajuCih osobina materijala prema
JUS.
Prva odredba propisuje da za spravljanje betona moze da se primeni granulat koji
ispunjava uslove kvaliteta prema JUS B.B2.010 - "Separisani agregat (granulat) za
beton" i JUS B.B3.100 - "Frakcionisani kameni agregat za beton i asfalt". Osim
toga, postoji mogucnost da se u specificnim uslovima projektom betona propiSu i
dopunski uslovi kvaliteta granulata.
.
Zbog defektnosti, neujednacenosti i nestabilnosti granulometrijskog sastava prirod-
ne mesavine njena upotreba ogranicenaje sarno na nearmirani beton do najvise MB
15, i to sarno za ispune, izravnjavajuce slojeve i sl.
U svim drugim slucajevima meSavina granulata mora se komponovati od dye ili
vise frakcija. Primenom mesavine sa frakcijama granulata moze se u datom slucaju
obez bediti predviden granulometrijski sastav i ocuvati njegova potrebna stabilnost.
Taj cilj se potpunije postize sto se vise frakcija granulata upotrebi, ali se time
otezava rad i povecavaju troskovi. Optimalno resenje je u primeni 3 ili 4 frakcije
granulata, a sarno izuzetno njihov broj treba da je yeti, odnosno, da se svede sarno
na 2 frakcije.
Najzad, poslednja odredba propisuje, da najkrupnije zrno u mesavini granulata ne
sme biti vece od jedne cetvrtine najmanje dimenzije preseka betonskog elementa (za
ploce - od jedne treCine debljine ploce) niti vece od 1,25 najmanjeg Cistog razmaka
sipki armature u horizontalnom redu.l
Radi lakseg poimanja onog sto sledi, daju se neka objaSnjenja i definicije:
- granulat moze biti recnog porekla - sljunak ili dobijen drobljenjem kamena -
drobljenac;
1
Nije oportuno da se navedeni drugi uslov koristi, vee se preporucuje, da najkrupnije zrno u
mesavini granulata ne sme biti veee od najrnanjeg cistog razmaka sipki armature u horizontalnom
redu.
5
Najveca Pojedinacan Glavni uzorak Uzorak granulata
krupnoca uzorak gra- granulata, za ispitivanje,
zrna, mm nulata, kg kg kg
125 50 500 250
63 25 250 125
32 12 120 60
16 6 60 30
8 3 30 15
1 0,4 4 2
- zrna granulata koja pri prosejavanju mogu da produ kroz sito sa otvorima od
4 mm predstavljaju sitan granulat (pesak), a ona koja ostaju na tom situ Cine
krupan granulat;
- frakcija granulata je deo prirodne mesavine granulata koji pretezno sadrzi
odredenu kategoriju zrna (min 75%), koja ima donju i gornju nomi-
nalnu granicu, definisane sitima odgovarajuceg otvora, sa Cime je definisana
krupnoca, odnosno naziv frakcije;
- zrna granulata sitnija od donje nominalne granice odnosne frakcije granulata
zovu se podmerna zrna, a ona krupnija od gornje nominalne granice te frakcije
granulata zovu se nadmerna zrna;
- modul zrnavosti granulata je zbir kumulativnih ostataka sitnog granulata pri
prosejavanju na standardnoj laboratorijskoj seriji sita, podeljen sa 100;
- radi odredivanja granulometrijskog sastava granulata koristi se laboratorijska
serija sita prema JUS L.J9.010 - "Normalne mere otvora laboratorijskih sita" .
Otvori sita su kvadratni, a sita se izraduju od metalne zicane mreze ili busenih
metalnih ploca. Nominalni otvori standardne laboratorijske serije sita koja se
koriste za prosejavanje granulata su:
63, 125, 250, 500, 1.000 i 2.000 mm (zicana mreza)
4, 8, 16, 32, 63 i 125 mm (busena metalna ploca).
- Da bi se dobili verodostojni podaci 0 osobinama granulata potrebno je da se
ispita reprezentativan uzorak granulata, koji treba uzeti prema JUS B.BO.001-
"Uzimanje uzorka prirodnog agregata i kamena". Tezina uzorka koji se ispituje
zavisi od krupnoce granulata, a ne moze biti manja od vrednosti u tabeli 6/1.
Tabela 6/1 Najmanje tezine uzorka granulata
Ako se uzorak uzima prilikom isporuke granulata, onda je dovoljno oko 10 poje-
dinacnih uzoraka radi dobijanja glavnog uzorka. U slucaju da se uzorak uzima
na deponiji granulata, onda se broj pojedinacnih uzoraka granulata moze povecati
na ~O. Glavni uzorak se dobija visekratnim prebacivanjem granulata sa gomile na
gomilu, a uzorak za ispitivanje se dobija redukovanjem glavnog uzorka po metodi
cetvrtanja.' Pri slanju uzorka gran Illata na ispitivanje treba priloziti zapisnik 0
uzimanju uzorka, koji treba da sadrzi: podatke 0 vrsti uzorka, mesto i opstinu
nalazista, kao i mesto i polozaj u nalazistu gde je uzet uzorak. Radi identifikacije
potrebno je, takode, na ambatazi uzorka staviti usvojene oznake.
6
- Radna organizacija koja eksploatise nalaziste granulata (kamenolom) duzna
je da poseduje atest sa ocenom rezultata ispitivanja prema JUS B.B2.009 -
"Tehnicki uslovi za prirodni agregat i kamen za proizvodnju agregata za be-
ton". VazeCi atest 0 kvalitetu granulata korisnici treba da dobiju na uvid
prilikom zakljucenja narudzbine.
- Radna organizacija koja proizvodi frakcije granulata - pere prirodnu mesavinu
i separise na odredene frakcije, odnosno, drobi kamen i separiSe na odredene
frakcije - duzna je da pribavi atest sa ocenom ispitivanja prema JUS B.B2.010
i JUS B.B3.100.'
.
Nize se navodi skraceni prikaz 0 metodi ispitivanja i eventualno kriterijum 0 kvali-
tetu za pojedine vainije osobine granulata prema odgovarajuCim JUS.
Zapreminska masa zrna granu/ata se odreduje prema JUS B.B8.031 - "Odredivanje
zapreminske mase i upijanja vode kamenog agregata". Zapreminska masa zrna
granulata mora biti u granicama od 2000 do 3000 kg/m3. Taj podatak potreban
je pri nekim proracunima sastava betonske mesavine. Pod zapreminskom masom
se podrazumeva masa zrna granulata sa otvorenim i zatvorenim porama u jedinici
zapremine. Zapreminska masa sitnog granulata se odreduje po metodi piknometra
i izracunava po obrascu:
M.
"'Ig=-,
V
(6/1)
gde je
V
=
M1 + M2 - M3,
"'Iv
Zapreminska masa zrna krupnog granulata se obicno odreduje po metodi hidro-
staticke vage i izracunava po obrascu:
(6/2)
Ms
"'Ig=-,
V
(6/3)
gde je
V
=
Ms - Mv
.
"'Iv
Oznake u obrascima imaju sledeca znacenja:
"'Ig- zapreminska masa zrna granulata sa otvorenim i zatvorenim porama, g/cm3
Ms - masa suvog granulata, g,
Mv - masa vodom zasicenog povrsinski suvog granulata, u vodi, g,
V - zapremina zrna granulata mase Ms, cm3,
M1 - masa praznog suvog piknometra, g,
M2 - masa piknometra napunjenog vodom, g,
M3 - masa piknometra sa granulatom i vodom, g,
"'Iv - zapreminska masa vode, g/cm3.
Upijanje vade zrna granu/ata odreduje se, takode, prema JUS B.B8.031. Za betone
koji treba da su otporni prema dejstvu mraza upijanja vode zrna granulata moze
(6/4)
7
biti najvise 1,5% po masi. Izrazeno u % mase granulata upijanje vode se izracunava
po obrascu:
u =
Mv - Ms
.100
Mv '
(6/5)
')
gde je
Mv - masa vodom zasicenog povrsinski suvog granulata, g,
M,
.. masa granulata osusenog do konstantne rnase, g.
Postojanost granulata prema dejstvu mraza ispituje se prema JUS B.B8.044 - "Ispi-
tivanje postojanosti prema mrazu prirodnog i drobljenog kamenog agregata pri-
menom natrijum-sulfata". Ovo ispitivanje se vrsi sarno ako je postojanost prema
mrazu uslov kvaliteta. Smatra se da je granulat otporan prema dejstvu mraza
ako gubitak mase ispitivane frakcije nije veci od 12% posle 5 ciklusa potapanja -
susenja u zasiceni rastvor natrijum-sulfata (N a2S04)' Postupak ispitivanja se sas-
toji u sledecem: frakcija granulata, Cija donja nominalna granica ne sme biti manja
od 2 mm, susi se najpre do konstantne mase na HOeC, zatim potapa u zasicen
rastvor N a2S04 u trajanju od 16-18 casova, a onda posle kratkog ocedivanja susi
na HOeC u trajanju od 6-7 casova (do konstantne mase). Ceo postupak se ponavlja
joS 4 puta, dakle, ukupno 5 eiklusa. Zatim se frakcija granulata prosejava kroz
sito za odredivanje gubitka rnase, koje je u standardnoj laboratorijskoj seriji sita
neposredno manje od donje nominalne granice ispitivane frakcije granulata (npr.,
za frakciju 4/16 to je sito sa otvorima od 2 mm). Gubitak mase u % izracunava se
prema obrascu:
Mg =
M1 - M2
. 100
M1 '
(6/6)
gde je
M1 - masa frakcije granulata pre potapanja u rastvor, g,
M2 - masa frakcije granulata posle 5 ciklusa, g.
Sadriaj organskih materija u granulatu se ispituje prema JUS B.B8.039 - "Priblizno
odredivanje zagadenosti kamenog agregata organskim materijama po kolorimetri-
jskoj metodi". To je kvalitativna analiza, koja se zbog jednostavnosti vrsi i u gradi-
liSnoj laboratoriji za bet on. Ispituje se sarno sitan granulat, koji se stavlja u rastvor
3% N aOH i posle 24 casa upbreduje boja rastvora iznad sitnog granulata sa refe-
rentnom bojom standardnog rastvora (3% rastvor N aOH i 2% rastvor taninske kise-
line). Ukoliko je rastvor iznad granulata svetlije boje od boje referentnog rastvora,
onda se moze smatrati da je ispitivani granulat nezagaden organskim materijama.
U suprotnom, smatra se da je upotrebljivost ispitivanog granulata sumnjiva zbog
zagadenosti organskim materijama, pa njegovu eventualnu podobnost za spravljanje
betonske mesavine treba proveriti prema JUS B.B8.040 - "Ispitivanje zagadenosti
sitnog kamenog agregata organskim materijama". Postupak se sastoji u komparaeiji
cvrstoce pri savijanju i cvrstoce pri pritisku prizmica 4 x 4 x 16 em od eementnog
maltera spravljenog od sitnog granulata koji se proverava i istog sitnog granulata
koji je pre toga tretiranjem u rastvoru 3% N aO H osloboden zagadenosti organskim
materijama. Ako su cvrstoce prizmica spravljenih od cementnog maltera sa sitnim
8
Najkrupnije zrno
Masa granulata
mm (najmanja), kg
1
0,2
2
0,4
4
0,8
8 1,5
16
8
32
16
'1
granulatom koji se proverava manje od 85% cvrstoce relerentnih prizmica, onda je
takav ispitivani granulat zagaden organskim materijama u nedopustenoj meri i nije
upotrebljiv. (Ispitivanje cvrstoce prizmica vrsi se u starosti od 7 dana).
Oblik zrna granulata se ispituje prema JUS B.B8.049 - "Odredivanje zapreminskog
koeficijenta zrna kamenog agregata". Ispituje se sarno krupan granulat. Zapremin-
ski koeficijent zrna recnog porekla treba da je veci od 0,18 a za drobljeni granulat
veti od 0,15. Postupak ispitivanja se sastoji u sledecem: u staklenu menzuru od 1
litra, odnosno 2 litra ako je frakcija krupnozrna, sipa se voda priblizno do polovine,
oCita nivo vode, odnosno zapremina usute vode; onda se proizvoljan broj zrna iste
frakcije granulata (npr., oko 50), zasiti vodom i povrsinski osusi, sipa u menzuru sa
vodom i oCita nivo vode, odnosno, zapremina vode i granulata; razlika ovih zapre-
mina predstavlja stvarnu zapreminu svih zrna ispitivane frakcije granulata; pre ili
posle toga, odreduje se idealna zapremina svih zrna ispitivane frakcije granulata u
vidu lopte, koja se dobija merenjem najvece dimenzije svakog zrna pomocu kalibra-
tor a (ili kljunastog merila) i oCitavanjem, odnosno sracunavanjem njegove idealne
zapremine. Odnos stvarne prema idealnoj zapremini svih zrna ispitivane frakcije
granulata predstavlja zapreminski koeficijent zrna.
Granulometrijski sastav granulata se ispituje p~ema JUS B.B8.029 - "Odredivanje
granulometrijskog sastava kamenog agregata metodom suvog sejanja". Za prose-
javanje granulata koristi se napred navedena glavna serija laboratorijskih sita, pri
cemu masa granulata koji se prosejava zavisi od najkrupnijeg zrna, stirn sto ona
n.e sme biti manja od vrednosti u tabeli 6/2.
Tabela 6/2 Masa granulata za prosejavanje
Masa ostatka na svakom pojedinom situ izrazava se u % u odnosu na ukupnu
masu granulata koji se ispituje, a razultat prosejavanja za svako sito izrazava se
kao kumulativan zbir masa svih zrna koja su prosla kroz odnosno sito. Graficki se
granulometrijski sastav predstavlja dijagramom na Cijoj su apscisi otvori sita u loga-
ritamskoj razmeri, ana ordinati % od 0 do 100. Na ordinati iznad svakog otvo~a sita
nanese se kumulativan prolaz masa svih zrna kroz to sito u %. Granulometrijska
kriva prosejavanja dobija se spajanjem masa kumulativnih prolaza zrna na poje-
dinim sitima. (Na slici 6/1 prikazane su graficke krive "uzornih" granulometrijskih
mesavina granulata).
Granulometrijski sastav sitnog granulata mora biti u granicama kao u tabeli 6/3.
9
Otvor sita, mm Prolaz kroz sito, %
0,125 2 do 13
0,25 8 do 30
0,5 20 do 50
1
40 do 80
2 65 do 100
4 90 do 100
8
100
Oznaka "uzorne" Prolaz u % kroz sito otvora d, mm
mesavine 0,25 (0,5)
1 2 4 8 16 32
A'
2
(5)
8 14 25, 38 62 100
B 8
(18) 28 37 47 62 80 100
C 15
(29) 42 53 65 77 89 100
100
~8J
~GO
~~40
N
<i
g
ro
!l.
0
0.25
0,5 1
Ako granulometrijski sastav sitnog granulata odstupa na pojedinim sitima od na-
pred utvrdenih granica, onda se njegov granulometrijski sastav mora korigovati.
To se moze uCiniti dodavanjem deficitarne kategorije zrna ili pogodnim razdvaja-
njem u dye frakcije (npr., 0/1 i 1/4 ili 0/2 i 2/4) i njihovim kombinovanjem ispuni
uslovljeni granulometrijski sastav - Osim toga, sitan granulat moze imati najvise
45% ostatka izmedu dva uzastopna sita laboratorijske serije sita. Modul zrnavosti
sitnog granulata mora biti izmedu 2,3i3,6,-
Tabela 6/3 Granulometrijski pojas sitnog granulata
Uobicajeno je da se prirodna mesavina, kao i drobljenac, separise u frakcije 0/4, 4/8,
8/16 i 16/32, a po potrebi i krupnije. Zatim se odreduje ucesce pojedinih frakcija
granulata u mesavini granulata. Za beton kategorije B.I - to su betoni MB 10, 15,
20 i 25 koji se spravljaju i ugraduju na gradilistu - mesavina granulata se odreduje
kombinovanjem ucesca frakcija granulata koristeCi pri tome" uzorne" granulometri-
jske mesavine prema JUS U.M1.057, - "Granulometrijski sastav mesavine agregata
za beton", koje su predstavljene u tabeli 6/4 i slici 6/1.
Tabela 6/4 "Uzorne" mesavine granulata za dmax =
32 mm
ri~
. \,v.,
\J\ - \
,-,,,,-\-JY,~c ~
-;"\\
"{\':,
\.,
)
2 4 8
16 ~
10
Slika 6/1 "Uzome" mesavine granulata za dmax ==
32 mID
I
I
I
fj
\
.
Jf:\ )
\
.
i"
\
Kao sto se vidi, "uzorna" mesavina granulata A sadrzi najmanje sitnog granu-
lata, mesavina C najvise, dok je mesavina B priblizno po sredini pojasa koji one
obrazuju. Pojas koji obuhvata mesavine granulata A iB smatra se granulometri-
jski pogodnim, a pojas izmedu B i C manje pogodnim i uslovno upotrebljivim
posle prethodnih proba. Mesavine granulata kOJe su izvan pojasa koji obrazuju
"uzorne" granulometrijske meSavine A i G smatraju se nepodobnim i neupotre-
bljivim za spravljanje betona.
Prema navedenoj klasifikaciji moze se ocekivati da se optimalna mesavina granu-
lata nalazi u pojasu izmedu mesavina A i B, odnosno jos odredenije, priblizno u
sredini tog pojasa. Medutim, ista mesavina granulatane moze u svim slucajevima
biti optimalna. Na ugradljivost betonske mesavine ne utice sarno granulometrijski
sastav mesavine granulata, vec i oblik i tekstura zrna granulata. Zaobljena i po
povrsini glatka zrna granulata se lakse ugraduju od izduzenih, pljosnatih i rapavih
zrna granulata. Zbog toga, u prvom slucaju optimalna mesavina granulata moze
biti bliza "uzornoj" mesavini A. Isto tako, kada se zahtevaju visoke rane cvrstoce,
otpornost prema dejstvu mraza ili kada se betonski elementi podvrgavaju ubrzanom
ocvrscaanju zaparivanjem, oportuno je da usvojena meSavina granulata bude bliza
"uzornoj" mesavini A, odnosno da ima nesto redukovano ucesce sithog granulata.
Za betonsku mesavinu spravljenu od drobljenca treba predvideti - zbog postizanja
potrebne ugradljivosti, kohezije i kompaktnosti betonske mesavine -povecano ucesce
sitnog granulata, odnosno mesavinu granulata blizu "uzornoj" granulometrijskoj
mesavini B. Prema tome, koriscenje "uzornih" granulometrijskih krivih (mesavina)
ujmcuje na traganje za optimalnom granulometrijskom meSavinom, pri cemu se bez
eksperimenta ne zna koliko se u tome uspelo.
Iz prednjeg proizilazi da se optimalna granulometrijska mesavina moze odrediti
sarno eksperimentalno. Zbog toga Pravilnik BAB 87 propisuje da se za beton kate-
gorije B.II - to su betoni MB 30 i vise, kao i betoni za koje se zahtevaju posebna svo-
jstva (vodon~propustljivost, otpornost prema dejstvu mraza i sl.), bez obzira na MB
i svi betoni za koje se betonska mesavina spravlja u fabrici betona - granulometrijski
sastav mesavine granulata mora odrediti prethodnim probama. Optimalan granu-
lometrijski sastav mesavine granulata svodi se prakticno na optimalan odnos sitnog
i krupnog granulata, sto zavisi od njihovog granulometrijskog sastava i oblika zrna
granulata,kao i odpotrebne ugradljivosti betonske rnesavine izahtevanih osobina
i-~to_~a.J Pretn~~no
.
~spi~ivanje se saSt?ji.u spravljanj~ betonskih meavina. istog
\ \ sastava 1 ugradlJlvostl pn cemu se menJa sarno odnos sltnog premakrupnom gran- i
I ulatu (npr. 25/75, 36/65 i 45/55, u %). Optimalan odnos sitnog prema krupnom
~.
granulatu ima mesavina koja pri potrebnoj ugradljivosti betonske mesavine najbolje
obezbeduje zahtevane i propisane tehnoloske i tehnicke osobine betonske mesavine
i betona. (Na osnovu dobijenih rezultata prethodnih proba moze se interpolacijom
odrediti optimal an odnos sitnog prema krupnom granulatu). Ovim prethodnim
probama odreduje se ujedno i ucesce svake pojedine frakcije granulata u optimalnoj
mesavini.
VaZnoje da tako utvrden optimalan granulometrijski sastav mesavine granulata os-
tane nepromenjen, sto podrazumeva granulometrijsku stabilnost frakcije granulata
11
i njihovo doziranje sa konstantnim ucescem. Ako se granulometrijski sastav neke
frakcije granulata na bilo kom situ promeni za vise od 15%, onda treba izvrsiti
odgovarajucu korekciju ucesca relevantnih frakcija granulata radi dobijanja ranije
utvrdenog granulometrijskog sastava mesavine granulata.
Ispitivanjem utvrden granulometrijski sastav mesavine granulata moze se menjati
sarno na osnovu novih prethodnih proba betona.
Sadriaj sitnih cestica u granulatu odreduje se po JUS B.B8.036 - "Odredivanje
koliCine sitnih cestica u kamenom agregatu metodom mokrog sejanja". Sadrzaj
sitnih cestica u sit nom granulatu ne sme biti veti od 5%, a ako su sitne cestice
pretezno kamenog porekla, onda njihov sadrzaj moze biti do 10%. Sadrzaj sitnih
cestica u svim frakcijama krupnog granulata ne sme biti veti od 1%. Pod sitnim
cesticama podrazumevaju se sitna zrna granulata koja pri mokrom sejanju produ
kroz sito otvora 0,09 mm. Ispitivanje se sastoji u sledecem: uzorak granulata se
susi do stalne rnase, odvaze i proseje kroz garnituru sita otvora 0,09; 0,125; 0,5 i 1
mm, a onda se pojedini ostaCi na sitima ispiraju vodom sve dok ne postane bistra
i zatim suse do stalne mase. Razlike izmedu prvobitne mase uzorka granulata i
ukupne mase ostatka na navedenim sitima predstavlja sadriaj sitnih cestica, koji se
izraiava u %.
'
Sadrzaj grudvi gline u granulatu se odreduje po JUS B.B8.038 - "Odredivanje
sadriaja grudvi gline u kamenom agregatu". Sadrzaj grudvi gline u sitnom gra-
nulatu sme biti najvise 0,5%, a kumulativno u svim frakcijama krupnog granulata
najvise 0,25%. Ispitivanja sadrzaja grudvi gline u granulatu se sastoji u sledecem:
uzorak granulata se susi do stalne rnase, odvaze i razastre u tankom sloju, a zatim iz
tog sloja, eventualno uz pomoc lupe, izdvajaju zrna gline, a potom meri preostala
masa uzorka granulata. Razlika izmedu prvobitne mase uzorka granulata i mase
uzorka granulata posle izdvajanjagrudvi gline predstavlja sadrzaj grudvi gline u
granulatu i izrazava se u %.
.
Saddaj lakih cestica u granulatu se odreduje po JUS B.B8.034 - "Odredivanje lakih
cestica u kamenom agregatu". Sadriaj lakih cestica (ugalj, biljni ostaci, bitumen i
sl.) u granulatu ne sme biti veti od 1%, a ako se granulat upotrebljava za spravljanje
betonske mesavine od koje se izraduje beton Ciji je izgled uslov kvaliteta, ne vise
od 0,5%. Ispitivanje se sastoji u sledecem: uzorak granulata se susi do stalne rnase,
seje kroz sito otvora 0,25 mm sve dok kroz njega nesto prolazi, a onda odvaie i
potopi u tesku tecnost (rastvor cink-hlorida, Cija je gustina oko 1600 kg/m3), pri
cemu lake cestice isplivavaju na povrsinu; tecnost sa lakim cesticama (sarno gornji
sloj tecnosti) sipa se kroz sito sa otvorima 0,25 mm u drugu posudu, pa se iz ove
vrati u prvu posudu i dobro promesa, a onda postupak ponavlja sve dok na povrsini
tecnosti u prvom sudu ima izdvojenih lakih cestica. Lake cestice koje su se zadriale
na situ treba dobro isprati u vodi, osusiti do stalne mase i izmeriti. Sadriaj lakih
cestica u granulatu, izraiava se kao odnos mase lakih cestica u granulatu, prema
prvobitnoj masi uzorka granulata, u %.
.
.Obavijenost povrsine zrna granulata procenjuje se kvalitativno po JUS B.B8.065 -
"Obavijenost povrsine zrna kamenog agregata". Prva procena se sastoji u vizuel-
12
nom pregledu krupnih zrna granulata; ako se primecuje skrama na zrnima granulata,
onda treba izvrsiti uporedno ispitivanje cvrstoce pri zatezanju i pri pritisku sa sum-
njivim i potpuno cistim granulatom iste vrste, pa ako je odnos cvrstoca veti od 0,9
sumnjivi granulat se moze upotrebiti sarno za beton kategorije B.!.
Otpornost protiv drobljenja granulata se ispituje prema JUS B.B8.045 - "Ispiti-
vanje drobljivosti prirodnog i drobljenog kamenog agregata maSinom "Los Ange-
les". Granulat za spravljanje betonske mesavine od koje se izraduje beton otporan
protiv erozije, ne sme imati koefieijent "Los Angeles" veci od 30%. Oprema za
ispitivanje se sastoji od "Los Angeles" maSine sa 12 kugli ukupne mase od oko 5 kg
i garniture sita sa otvorima 1,6; 2,5; 5, 8, 10, 12,5; 25, 40 i 50 mm. Masa uzorka
zavisi od krupnoce granulata i krece se od 2,5 do 5 kg. U maSinu "Los Angeles",
koja je svojevrstan mlin, stave se kugle i uzorak granulata prethodno osusen do
stalne mase. Zatim se rotaeioni mlin sa kuglama okrene 500 puta, granulat izvadi
iz mlina i proseje kroz sito otvora 6,3 i sito 2 mm. Ostaei na navedenim sitima se
spoje, peru, suse do stalne mase. Razlika izmedu prvobitne mase uzorka granulata
i mase uzorka posle prosejavanja kroz sita, predstavlja koefieijent "Los Angeles" i
izrazava se u %.
Zapreminska masa u rastresitom i zbijenom stanju, granulata odreduje se prema
JUS B.B8.030. - "Odredivanje zapreminske mase kamenog agregata u rastresitom i
zbijenom stanju". Ne postoji nikakav uslov kvaliteta za zapreminsku masu granu-
lata u rastresitom i zbijenom stanju. Zapremina posude koja se koristi za ispitivanje
je od 1 do 30 I u zavisnosti od krupnoce frakeije granulata (dmax
= 63 mm). Uzo-
rak granulata treba da se osusi do stalne mase. Zapreminska masa u rastresitom
stanju se odreduje sipanjem sa visine 5 em iznad iviee posude, bez potresa; izme-
rena tezina uzorka podeljena sa zapreminom posude predstavlja zapreminsku masu
granulata u rastresitom stanju. Zapreminska masa granulata u zbijenom stanju
dobija se punjenjem posude u priblizno 3 jednaka sloja i zbijanjem svakog sloja sa
po 25 probadanja sipkom od metala precnika 16 mm i zaobljenog vrha. Izmerena
masa granulata podeljenja sa zapreminom posude predstavlja zapreminsku masu
granulata u zbijenom stanju, u kg/I.
Prema navedenom JUS B.B3.100 jedna odredba odnosi se na granulometrijsku
Cistocu frakeija granulata. Nairne, u deklarisanoj frakeiji granulata nadmerna zrna
mogu ucestvo~ti sa najvise 10%, a podmerna sa najvise 15%.
U 1987. godini stupio je na snagu propis "Naredba 0 obaveznom atestiranju proiz-
vodnje frakeija kamenog agregata", koja obavezuje proizvodace frakeija granulata
da proizvode frakeije granulata u skladu sa napred navedenim tehnickim norma-
tivima. Ova naredba posredno obavezuje proizvodaca i da prethodno proveri da
sljunak, kao sirovina, na osnovu mineraloSko-petrografske anaIize (JUS B.B8.003
i JUS B.B8.004) ne sadrzi amorfnu siliciju i druge poteneijalno stetne sastojke.
Sa ovim propisom korisnik-kupae frakeija granulata u veIikoj meri je obezbeden u
njihovu ispravnost kvaliteta.
13
Osim toga, prema JUS U.M1.051 - "Kontrola proizvodnje u fabrikama betona",
obavezno je sledece kontrolno ispitivanje osobina granulata u fabrickoj laboratoriji
za beton: povrsinska vlaznost sitnih frakcija granulata - svakodnevno (po potrebi i
cesce), granulometrijski sastav frakcija granulata i sadrzaj sitnih cestica - najmanje
jedanput nedeljno. Granulat se ne sme upotrebiti za spravljanje betonske mesavine
ni na gradiliStu ukoliko se prethodno ovakvim skracenim kontrolnim ispitivanjem
ne potvrdi njegova ispravnost. Ukoliko se utvrdi da je sadriaj sitnih cestica veCi
od dopustenog, odgovarajuce frakcije granulata treba prati dok se njihov sadrzaj ne
smanji ispod granice dopustenog.
2. CEMENT
11
U Pravilniku BAB 87 se sarno jedan clan odnosi na cement ion se poziva na tehnicke
normative koje sadrze JUS B.C1.011 - "Portland cement, portlana cement sa do-
dacima, metalurSki cement, pucolanski cement", zatim JUS B.C1.009 - "Beli port-
land cement" , JUS B.C1.013 - "Cement niske toplote hidratacije" i JUS B.C1.014
- "Sulfatnootporni cement". Jedna odredba u tom clanu predvida mogucnost da
se upotrebi i neki specijalan cement, koji pored uslova koje propisuju navedeni
JUS, treba da ispunjava i posebne uslove koji budu predvideni projektom konstruk-
cije. Najzad, jedna odredba ogranicava upotrebu portland cementa sa dodatkom
prirodnog pucolana veCim od 15% sarno za izvodenje konstrukcija, odnosno delova
konstrukcija od betona i armiranog betona koje ce biti stalno u vodi ili tlu. U svim
drugim slucajevima eventualna upotreba takvog cementa moze uslediti sarno posle
dokaza zasnovanih na prethodnim probama.
Napred navedeni JUS B.C1.011 daje definicije, klasifikaciju i uslove kvaliteta za
portland cement. Polazeci od toga da je ovde suvisno prikazivati definicije, najpre
ce biti predstavljena klasifikacija, a zatim uslovi kvaliteta portland cementa.
Klasifikacija obuhvata podelu portland cementa na vrste i klase:
portland cement (Cist)
portland cement, sa dodatkom zgure do 15%
portland cement sa dodatkom zgure do 30%
portland cement sa dodatkom pucolana do 15%
portland cement sa dodatkom pucolana do 30%
portland cement sa mesanim dodatkom do 15%
portland cement sa mesanim dodatkom do 30%
metalurski cement (sa preko 3~% zgure)
metalurski cement sa dodatkom pucolana preko 30%
pucolanski cement,
PC k
PC 15z k
PC 30z k
PC 15p k
PC 30p k
PC 15d k
PC 30d k
Mk
Mpk
Pk
Sinibol "k", koji stoji kao sufiks uz svaku oznaku vrste cementa, predstavlja klasu
cementa, koja zavisno od aktivnosti cementa moze biti: 25, 35S, 35B, 45S, 45B i
14
Vrsta Gubitak Nerastvorni
S03
MgO
cementa zarenjem,
ostatak,
maks. %
maks. %
maks. % maks. %
PC k 5,0
3,0 3,5 - 4,5
5,0
PC 15z k 5,0 3,0
4,0 5,0
PC 30z k
5,0 3,0
4,0 5,0
PC 15p k
5,0
- 3,5 5,0
PC 30p k
5,0
- 3,5 5,0
PC 15d k
5,0
- 4,0 5,0
PC 30d k 5,0
- 4,0 5,0
Mk 5,0
3,0 4,5 5,0
Mpk
5,0
- 4,5 5,0
Pk 6,0
- 3,5 5,0
55. Klasa cementa je uslovna cvrstoca, u MPa, u starosti od 28 dana. Simbol
"S"
oznacava cement sa usporenim prirastom cvrstoce u pocetnom periodu ocvrscavanja,
a "B" sa ubrzanim prirastom cvrstoce u pocetnom periodu ocvrscavanja.
Kao sto se vidi,. ima 10 vrsti cementa, a svaka vrsta cementa moze se (teorijski)
proizvoditi u 6 klasa, sto Cini 60 razliCitih cemenata. Medutim, naS stvaran asor-
timan je znatno manji od tehnickih potreba. Cist portland cement, metalurski
cement, metalurski cement sa dodatkom pucolana i pucolanski cement nisu uopste
u redovnoj proizvodnji, kao ni klase 25 i 55 ostalih vrsti cemenata. Pretezno se
proizvode cementi klase 45S i 45B, sto ne odgovara naSim stvarnim potrebama.
Hemijski sastav cemenata uslovljen je vrednostima u tabeli 11/1.
Tabela 11/1 Uslovi kvaliteta u pogledu hemijskih sastava
Uz prednju tabelu idu jos sledeca dopunska objaSnjenja:
- za cemente klase 25 dopusta se gubitak zarenjem od 7,5% i sadrzaj
nerastvorljivog ostatka do 4,0%;
- za cement PC k sa specificnom povrsinom zrna do 4000 cm2
/
g dopusta se
sadrzaj S03 najvise 3,5%, a sa specificnom povrsinom zrna preko 4000 cm2/g
najvise 4,5%;
- za cemente PC 15z k, PC 30z k, M k i Mp k dopusta se sadrzaj M gO najviSe
7% ako je stalnost zapremine cementa potvrdena ispitivanjem u autoklavu;
- za cemente od kojih se izraduju elementi za prethodno napregnuti beton
dopusta se sadrzaj hlorida (Cl-) najvise 0,1%.
Hemijski sastav svih vrsti cemenata odreduje se po JUS B.C8.020 - "Metode hemi-
jskog ispitivanja cemenata proizvedenih na bazi portlandcementnog klinkera" . \0-
vim ispitivanjem odred"uju se, osim u tabeli navedenih sastojaka, Si02, A1203,
Fe203 i CaO - koji imaju hidraulicna svojstva - i neki drugi sastojci u minornim
kolicinama, Ciji se sadriaj ne ogranicava i koji nemaju hidraulicno svojstvo.
15
Vrsta Dani Klasa cementa
cementa 25 358 35B 45S 45B 55
1 - - - - -
3,5
Savojna 3 - -
3,0 3,0 3,5 -
7 2,5 3,5 - - - -
28 4,0 5,0 5,0 5,5 5,5 6,5
1 - - - - - 18,0
Pritisna 3 - -
14,0 14,0 18,0 -
7 10,0 14,0 - - - -
28 22,0 31,0 31,0 40,0 40,0 49,0
Fizieke osobine portland cementa uslovljene su kako sledi:
- Finoca mliva kao ostatak na situ otvora 0.09 mm moze za sve vrste cementa
iznositi najvise 10% i ispituje se po JUS B.C8.023 - "Ispitivanje fizikalno-
mehaniekih osobina cementa", a kao specifiena povrsina zrna (po Blaine-u)
moze za sve vrste cementa biti najmanje 2400 cm2jg i ispituje se prema JUS
B.C8.024 - "Odredivanje specificne povrsine portland cementa";
- Zapreminska masa bez pora i supljina sarno za cement PC k sa najmanje
3,0 gjcm3, a ispitivanje se vrsi prema JUS B.C8.023. Inace, podatak 0 za-
preminskoj masi cementa bez pora i supljina koristi se za odredivanje apsolutne
zapremine cementa pri proracunu i utvrdivanju sastava betonske mesavine;
- Voda potrebna za standardnu konzistenciju se za cemente PC 15p k, PC 30p k
iMp k ogranicava sa najvise 31%, a za cement P k sa najvise 32%. Ispitivanje
se vrsi prema JUS B.C8.023;
- Vreme vezivanja za sye vrste cementa isto: pocetak vezivanja ne pre 60 min,
a kraj vezivanja ne posle 10 easova. Ispitivanje se vrsi prema JUS B.C8.023;
- Stalnost zapremine na kolacima uslovljena je kvalitativno: cement je stalne
zapremine ako na kolaCima od cementa posle 3-casovnog kuvanja u vodi nema
radijalnih i mrezastih pukotina, krivljenja, mrvljenja, raspadanja i vitoperenja.
Ispitivanje se vrsi po JUS B.C8.023;
- Stalnost zapremine u autoklavu za cemente PC 15z k, PC 30z k, PC 15d k, PC
30d k i MP k uslovljena je sirenjem vrhova specificnog merila do najvise 0,5%,
a za cement M k do najviSe 0,2%. Ispitivanje se vrsi prema JUS B.C8.025 -
"Autoklavno sirenje cementa".
- Cvrstoca cementa po klasama vrednostima u tabeli 11/2:
Tabela 11/2 Minimalne evrstoce cementa po klasama, u MPa
Ispitivanje cvrstoce cementa vrsi se po JUS B.C8.022 - "Ispitivanje cvrstoee ce-
menta". Za ispitivanje se spravljaju prizmice od cementnog maltera u razmeri 1 : 3
: 0,5 i dimenzija 4 X 4 x 16 cm. Kao sto se vidi, koristi se konstantan vodocementni
odnos (vje
=
0,5), sto stavlja u neravnopravan polozaj cemente pri odredivanju
cvrstoce po navedenoj metodi. Nairne, poznato je da se potreba za vodom za stan-
dardnu konzistenciju razlikuje od cementa do cementa i da razlike mogu biti znatne
16
(prema JUS B.C8.023 se vie krece od 24 do 32%). Vecu potrebu za vodom imaju
cementi vece finoce mliva, a to su portland cementi najvisih klasa (PC 45 i 55)
i portland cementi sa dodatkom prirodnog pucolana vecim od 15% (prirodan pu-
colan se lako vrlo fino melje, sto znatno povecava finocu mliva takvog cementa).
Zbog toga mogu cementi da iziskuju za isti step en potrebne ug,radljivosti betonske
mesavine razliCitu koliCinu vode za spravljanje. Veca kolicina vode za spravljanje
(veci vie odnos u betonu) doprinosi povecanju poroznosti strukture ocvrslog beto-
na sa pratecim negativnim posledicama, u prvom redu smanjenje cvrstoce betona
pri pritisku. Tako svi cementi sa povecanom standardnom konzistencijom po JUS
B.C8.023 - pri v Ie odnosu vecem od 28% - imaju potrebu i za povecanom koliCinom
vode za spravljanje betonske mesavine odredenog stepena ugradljivosti, pa su zbog
toga odgovarajuce cvrstoce betona pri pritisku manje nego sto se moze ocekivati
na osnovu deklarisane klase takvih cementa. 0 tom fenomenu treba voditi racuna,
pa ili izbegavati koriscenje cemenata sa povecanom standardnom konzistencijom ili
zbog smanjene stvarne aktivnosti u betonu povecati dozazu cementa. Stvarna ak-
tivnost i cvrstoca cementa moze se odrediti uporednim ispitivanjem cvrstoce raznih
cemenata u betonu (malteru) pri istoj ugradljivosti (konzistenciji), a ne pri istom
vie odnosu.
- Skupljanje cementa je nepozeljna pojava, ali ono nije ograniceno tehnickim
normativom. Medutim, ispitivanje skupljanjaje obavezno za sve cemente i vrsi
se prema JUS B.C8.029 - "Skupljanje cementnog maltera usled isusivanja", a
rezuItat seunosi u izvestaj 0 ispitivanju.
Proizvodac cementa moze isporuCivati odredenu vrstu i klasu cementa sa deklaraci-
jom na osnovu atesta koji dobije posle kontrole prema Naredbio obaveznom ate-
stiranju cementa od 1980. godine. Ovim se korisnik cementa oslobada obimnih i
skupih ispitivanja na. Cije bi rezultate trebalo da ceka najmanje mesec dana.
Medutim, prema JUS, U.M1.051 u fabrici betona, a i na gradiliStu, obavezno je
skraceno kontrolno ispitivanje cementa pre upotrebe, koje se sastoji u sledecem:
odredivanje standardne konzistencije, utvrdivanje vremena vezivanja (pocetka i
kraja) i ispitivanje stalnosti zapremine.
Isporuku cementa u rinfuzi treba da prati otprerimica sa sledeCim podacima:'proiz-
vodae cementa, deklaracija 0 vrsti i klasi cementa, datum meljave klinkera, koliCina
isporucenog cementa, kao i podaci 0 prevozniku (registarski broj kola, datum i cas
polaska, odnosno prispeca vozila i dr.). Ukoliko se cement isporucuje u dvoslojnim
natron vrecama, onda na njima treba da su otisnuti napred navedeni podaci, kao i
deklaracija da vreca tezi 50 kg.
3. VODA
12 - 13
Voda potrebna za spravljanje betonske mesavine dodaje se pri mesanju u kolicini da
se postigne potrebna ugradljivost betonske mesavine. Medutim, jedan deo te vode
hemijski reaguje sa cementom, pri cemu nastaju hidrati kalcijum-silikata i dr.,
koji najpre stvrdnjavaju, a zatim ocvrsnu u cementni kamen. Da bi se navedena
17
hemijska reakcija mogla potpuno da obavi, potrebno je da voda ne sadrzi hemijski
stetne sastojke u nedopustenoj kolicini. U tabeli 12/1 se prikazuju ogranicenja
stetnih sastoJaka u vodi za spravljanje.
Tabela 12/1 Ogranicenje stetnih sastojaka u vodi za spravljanje
pH - vrednost, izvan datih granica 4,5 - 9,5
sadriaj sulfata (SO~-), najvise 2.700 mg/l
sadriaj hlorida (CI-), za AB najvise 300 mg/l
sadriaj hlorida (CI-), za PB najvise 100 mg/I
sadrzaj organskih materija u vidu utroska
kalijum-permanganata(K Mn04), najvise
ukupna koliCina soli, najvise
200 mg/I
5.000 mg/I
Uzimanje uzorka i ispitivanje vode vrsi se prema JUS U.M1.058 - "Tehnicki uslovi
i metode ispitivanja vode za spravljanje betona" .
Vodovodska voda za pice je dobra za spravljanje i negovanje betona polivanjem.
Pa ipak, kada se spravlja betonska mesavina za prethodno napregnuti beton, onda
treba proveriti da Ii je sadriaj hlorida u dopustenim granicama (100 mg/I).
Svaka druga voda za koju ne postoji dokaz da je ispravna mora se ispitati prema
naved~l!om JUS, pa tek posle toga eventualno upotrebiti. Kontrolno ispitivanje
takvih voda treba vrsiti svaka tri meseca, naroCito ako je voda recnog porekla.
Ukoliko voda sadrzi bojene pigmente, onda moze biti nepodobna za negovanje be-
tona polivanjem ukoliko ostavlja mrlje na povrsini betona.
Morska voda ne sadrzi stetne sastojke u nedopustenoj koliCini (sadrzaj S04 je is-
pod 2700 mg/I) i mada je ukupna koliCina soli (oko 30.000 mg/I) znatno iznad
dopustene, one ne deluju stetno na hidrataciju cementa, pa se moze upotrebiti za
spravljanje betonske mesavine za nearmirani beton, ali ne i za armirani beton. Uko-
Iiko je estetski izgled povrsine betona uslov kvaliteta, onda morsku vodu ne treba
upotrebiti za spravljanje betonske mesavine, niti za negovanje betona polivanjem,
jer posle ishlapljivanja vode ostaju soli i od njih mrlje na povrsini betona.
Ukoliko nema vremena ili mogucnosti da se izvrsi hemijska analiza vode, onda je za
ocenu njene podobnosti merodavna provera sledecim uporednim ispitivanjem:
- uporedo, prema JUS B.C8.023, treba odrediti vreme vezivanja cementne paste
spravljene sa destilisanom vodom (ili vodom za pice) i cementne paste spravlje-
ne sa vodom koja se proverava, pri cemu se pocetak vezivanja ne sme razlikovati
vise od 1,5 casa, a kraj vezivanja ne vise od 1 casa;
- uporedo, prema JUS B.C8.022, treba ispitati cvrstocu pri pritisku cementnog
maltera spravljenog sa destilisanom vodom (ili vodom za pice) i cementnog
maltera spravljenog sa vodom koja se proverava, pri cemu cvrstoca pri pritisku
opitnih tela spravljenih sa vodom koja se proverava ne sme biti u starosti od
7 dana manja od 90% cvrsto.ce referentnih opitnih tela.
18
4. DODACI BETONU
14 - 15
Dodatak betonu je fakultativna komponenta betonu, koja ne ucestvuje u njegovoj
strukturi.2
Pravilnik BAB 87 sadrzi sledece odredbe:
- za spravljanje betonske mesavine mogu se upotrebiti dodaci betonu koji is-
punjavaju uslove kvaliteta prema JUS U.M1.035 - "Kvalitet i proveravanje
kvaliteta dodataka betonu" i
- pre spravljanja betonske mesavine sa dodatkom betonu mora se proveriti da
Ii taj dodatak betonu odgovara nameni prema JUS U.M1.037 - "Prethodno
ispitivanje radi izbora dodatka betonu sa odredenim agregatom i cementom".
U JUS U.M1.034 - "Definicije i klasifikacija dodataka betonu" daje se poznata
klasifikacija na osnovne grupe prema glavnom efektu dodatka betonu. Te osnovne
grupe su:
- plastifikatori (pravilnije: reduktori vode, fluidifikatori);
- aeranti;
- usporivaCi vezivanja (retarderi);
- ubrzivaci vezivanja (akceleratori);
- ubrzivaci ocvrscavanja;
- zaptivaCi (kolmatirajuca sredstva, plastifikatori).
Mogu se proizvoditi dodaci betonu sa kombinovanim efektima, npr., fluidifikator
+ aerant, fluidifikator + usporivaC vezivanja itd. Ovi kombinovani efekti mogu se,
takode, postiCi doziranjem dva (ili vise) razliCita dodatka betonu, pri cemu treba
voditi racuna da su kompatibilni.
Proizvodac dodatka betonu duzan je da za svaki svoj deklarisani proizvod poseduje
vezeCi atest dobijen prema postupku u Naredbi 0 obaveznom atestiranju dodataka
betonu od 1978. godine. Atest se dobija posle kontrolnog ispitivanja reprezenta-
tivnog uzorka uzetog iz sarze do 50 t. (Pod sarzom se podrazumeva neprekidna
proizvodnja dodatka betonu pod ujednacenim u'slovima, od istih sirovina i po istom
hemijskom receptu). Kontrolno ispitivanje se vrsi po JUS U.M1.035 i ono se sastoji
u sledecem:
.
- Fizicko-hemijska svojstva se ispituju prema JUS U.M1.039 - "Ispitivanje
fizicko-hemijskih svojstava dodataka betonu". Ispitivana svojstva se ne us-
lovljavaju, ali se njihovi rezultati unose u izveStaj, a odnose se na:
- zapreminsku masu u tecnom stanju (rastvoru);
- zapreminsku masu dodatka betonu u cvrstom stanju;
- povrsinski napon za fluidifikatore i aerante;
2BM zato, cini se daje kvalitet dodatab. betonu prenonniran (dvaclana u Pravilniku BAB 87,
sedam JUS i Naredba

obaveznom !"testiranju).
19
- sadrzaj suve materije u rastvoruj
- rastvorljivost dodatka betonu u cvrstom stanjuj
- gubitak zarenj em' dodatka betonu u cvrstom stanjuj
- pH-vredno~t;
- sadrzaj hlor-jona (kvalitativno, a po potrebi i kvantitativno);,
- IR-spektroskopija (u infracrvenom podrucju)j
- sadrzaj redukujuCih materijala i
- stabilnost pene aeranta.
Medutim, pri kontroli stalnosti kvaliteta dodatka betonu dopustaju se sledeca odstu-
panja: za zapreminsku masu u tecnom stanju (rastvoru) :l::5%j za zapreminsku masu
dodatka betonu u cvrstom stanju :l::5%j za sadrzaj suve materije u rastvoru :1::1,5%,
:~apH-vrednost merenu staklenom elektrodom :1::0,5%i za hlor-jone :1::5%.
- Uticaj na osobine cementne paste i cementnog maltera ispituje se prema JUS
M1.038 - "Ispitivanje uticaja dodataka betonu na cementnu pastu i malter".
Ispituju se sledeca svojstva:
- standardna konzistencija prema JU.S B.C8.023;
- vreme vezivanja (pocetak i kraj) prema JUS B.C8.023j pri ispitivanju do-
datka betonu za betoniranje na niskim temperaturama, opit se vrsi na -5C;
- postojanost zapremine prema JUS B.C8.023j
- smanjenje vode za spravljanje ispitivanjem rasprostiranja standardnog ce-
mentnog maltera sa i bez dodatka betonu na potresnom stolu prema JUS
B.C8.042 - "Metode fiziCko-mehanickog ispitivanja gradevinskog kreca pri is-
toj meri rasprostiranja" , izrazeno u %;
- cvrstoca cementnog maltera prema JUS B.C8.022;
- linearne deformacije prema JUS B.C8.029;
- sadrzaj uvucenog vazduha u cementni malter prema JUS B.C8.050;
- toplota hidratacije cementa po JUS B.C8.u27 i JUS B.C8.028.
Sva navedena ispitiVanja vrse se komparativno, sa i bez dodatka betonu.
IzveStaj 0 ispitivanju treba da sadrii rezultate svih napred navedenih ispitivanja.
Kvantitativno se uslovljavaju sarno sledeca svojstva:
- vreme vezivanja i postojanost zapremine cementa sa fluidifikatorom, aerantom
i zaptivaeem treba da su u skladu sa uslovima u JUS B.C1.011;
- povecanje sadrzaja vazduha pri' upotrebi aeranta treba da je vece od 4% u
odnosu na malter bez aerantaj
- smanjenje vode za spravljanje pri istoj konzistenciji treba da je najrnanje 5%
pri upotrebi fluidifikatora;
- cvrstoca pri pritisku u odnosu na cvrstocu maltera bez dodatka betonu
(etalona) treba daje prema podacima u tabeli 14/1.
20
Tabela 14/1 Cvrstoca pri pritisku, u % na etalon
Vrsta dodatka
betonu
fluidifikator
aerant
usporivac vez.
ubrzivac ocvrs. 115 I
100
zaptivac ne uslovljava se
U [abrici betona, odnosno na gradilistu, moraju se pre upotrebe dodatka betonu
proveriti sledeca svojstva za svaku novu sariu:
- standardna konzistencija cementne paste prema JUS B.C8.023 i
- vreme vezivanja (pocetak i kraj) prema JUS B.C8.023.
- Uticaj dodatka betonu na koroziju ce/ika u betonu ispituje se galvanometrijskom
metodom prema JUS U.M1.044 - "Ispitivanje dodataka betonu na koroziju
armature". Smatra se da je dodatak betonu potencijalno korozivan prema
armaturi u betonu, ako elektroda od'betona sa sipkom armature pri potenci-
jalu struje od 225 m V prema kalomelovoj elektrodi ima manju gustinu od 60
J-lA/cm3
- Uticaj na osobine betonske mdavine i beton odreduje se ispitivanjem nekih
svojstava betonske mesavine i betona; ispituje se:
- na betonskoj mesavini:
- zapreminska masa u zbijenom stanju;
- konzistencija prema JUS U.M8.054 "Odredivanje konzistencije betona
pomocu Vebe aparata"; .
- vreme vezivanja prema JUS U.M1.019 - "Odredivanje vremena vezivanja
merenjem otpora pri utiskivanju igle" i
.
- sadrzaj vazduha prema JUS U.M1.031 - "Odredivanje sadrzaja vazduha u
svezem betonu".
- na ocvrs/om betonu:
- cvrstoca pri pritisku prema JUS U.M1.020 - "Odredivanje cvrstoce betonskih
tela izradenih od svezeg betona";
- otpornost prema dejstvu mraza prema JUS U.M1.016 - "Ispitivanje ot-
pornosti betona prema dejstvu mraza; i
<
- vodonepropustljivost prema JUS U.M1.015 - "Ispitivanje vodonepro-
pustljivosti betona".
Pri uporednim ispitivanjima betona sa i bez dodatka betonu, konzistencija i sastav
betonske mesavine moraju biti isti. (KoliCina vode za spravljanje moze se razliko-
vati).
21
Otpornost betona prema dejstvu mraza treba da je kod betona sa dodatkom betonu
100% u odnosu na beton-etalon, a sarno pri dodatku aeranta najmanje 120%.
Vodonepropustljivost betona sa dodatkom zaptivaca treba da je bar 2 stepena visa
(Vn+2)i za beton sa dodatkom ubrzivaca vezivanja se ne uslovljava; za bet one sa
ostalim dodacilI\a treba da je 100%.
Cvrstoca betona pri pritisku sa dodacima betonu u odnosu na beton-etalon treba
da je u skladu sa vrednostima u tabeli 14/1.
U fabrici betona i na gradiliStu treba uporednim ispitivanjem proveriti uticaj do-
datka betonu na cvrstocu betona pri pritisku.
Pre upotrebe dodatka betonu mora se izvrsiti izbor prethodnim ispitivanjem prema
JUS U.M1.037, kojim se propisuje postupak pri projektovanju betonske meSavine
sa odredenim granulatom i cementom. Betonska mesavina se spravlja i bez do-
datka betonu. Zavisno od zahtevanegefekta u pogledu svojstava betona ispituje se
uporedo nekoliko dodataka iste osnovIl"e grupe prema JUS U.M1.036 - Ispitivanje
uticaja dodatka betonu na osobine betona. Posle izbora dodatka betonu predstoji
odredivanje optimalne dozaze uporednim ispitivanjem betona sa dodatkom betonu
doziranim prema preporuci proizvodaea, kao i sa nesto povecanom i smanjenom
dozaZom.
U toku proizvodnje betonske mesavine sa dodatkom betoilU treba povremeno, (npr.
jedanput mesecno), proveriti uporednim ispitivanjem efikasnost doprinosa osobini
betona zbog koje je donesena odluka 0 primeni odnosnog dodatka betonu.
5. BETON
a) KLASIFIKACIJA BETONA
Betoni se dele prema
- zapreminskoj masi
- svojstvima ocvrslog betona (klasa betona)
- rezimu osiguranja i kontrole kvaliteta (kategorije betona)
- nameni (betoni za specijatne konstrukcije)
- posebnim pos~upcima ugradivanja
- obradljivosti svezeg betona
KLASIFIKACIJA PREMA ZAPREMINSKOJ MASI
Obzirom na zapreminsku masu, ocvrsli betoni dele se na:
- betone normalne tezine, sa zapreminskom masom od 2000-2800 kg/m3
- lake betone, sa zapreminskom masom nizom od 2000 kg/m3
- teske betone, sa zapreminskom masom iznad 2800 kg/m3
22
Odredb~ BAB 87 odnose se pre svega na konstrukcije od betona normalne tezine.
U proracunu konstrukcija mogu se upotrebiti sledece vredncsti zapreminske mase:
p
=
2400 kgfm3 za nearmirani beton
p
=
2500 kgfm3 za armirani i prednapregnuti beton
Zapreminska masa teskih betona mora se odrediti uzimanjem u obzir stvarne za-
preminske mase zrna agregata odnosno ispitivanjem betona.
KLASIFIKACIJA PREMA SVOJSTVIMA OCVRSLOG BETONA
Kvalitet betonske konstrukcije definiraju sledeCi parametri ponasanja konstrukcije:
- sigurnost protiv lorn a prema granicnom stanju nosivosti, koju uslovljava
cvrstoca
betonl1~r:_I>rit~~~~~..z.~tez~_~~ ili
sa~j~~~~]
- upotrebljjvost prema granicnom stanju prslina, koju uslovljava cvrstoca betona
rn~e~~~}e;j
- upotrebljivost prema granicnom stanju deformacija, koju uslovljava cvrstoca
betona pri
ta~_iJ~.ill
a takode presek i krutost konstrukcije;
- trajnost, koja ovisi od otpornosti betona na agresivne uticaje okoline, kojima
je konstrukcija izlozena u toku eksploatacije.
Prema tome, kvalitet konstrukcije zavisi od cvrstoce betona i, ako se konstrukcija u
toku upotrebe nalazi u agresivnoj sredini, takode od odredenih posebnih svojstava
ocvrslog betona.
DEFINIRANJE KVALITETA BETONA U PROJEKTU
KONSTRUKCIJE - KLASA BETONA
16
Zahtevani kvalitet betona za predvidene uslove upotrebe i tehnologiju gradenja
utvrduje se projektom konstrukcije, gde se obavezno propisuje:
(1) Marka betona (MB), kojom se, zavisno od izracunatih napona u konstruk-
ciji, odredi potrebna c"vrstoca betona pri pritisku.
Za izbor marke betona merodavni su:
- dozvoljeni naponi iz clana 75, ako se dimenzioniranje vrsi prema teoriji
elasticnosti, ili
- racunski naponi iz clana 96, ako se dimenzionira prema granicnom stanju no-
sivosti.
Kod propisivanja marke betona treba takode uzeti u obzir uslove gradenja, tehno-
logiju betoniranja i redosled ugradivanja betona u elemente konstrukcije.
(2) Posebna svojstva betona, da bi se obezbedila otpornost betona na agresivne
uticaje okoline. Od tih svojstava u Clanu 19. navedeni su:
- vodonepropustljivost,
- otpornost na habanje,
- otpornost na mraz, odnosno na smrzavanje,
- otpornost na mraz i soli, odnosno na smrzavanje u prisustvu soli za odmrzavanje.
23
Klasa izlozenosti
Primeri uslova okoline
1 -
unutraSnjost zgrada za normalni boravak ili kancelarije
suha okolina
2 a -
unutraSnjost zgrada sa visokom vlaznoscu (praonice)
,.lazna bez -
vanjski-delovi konstrukcije
sredina
smrzavanJa
-
delovi konstrukcije u neagrsivnom tIu i/ili vodi
b -
vanjski delovi konstrukcije izlozeni smrzavanju
uz -
delovi konstrukcije u neagresivnom tlu i/ili vodi Hi u zoni
smrzavanje
skropljenja, izlozeni smrzavanju
-
unutraSnji delovi konstrukcije ako postoji visoka vlaznost
i opasnost smrzavanja
3 -
unutraSnji i vanjski delovi konstrukcije
izlozeni smrza-
vanju i solima za odmrzavanje
vldna okolina uz smrza~anje
i soli za odmrzavanje
4
a.
-
delovi konstrukcije potpuno ili delimicno potopljeni u
morsku vodu, ili u zoni skropljenja
maritimna
bez
-
delovi konstrukcije u zasicenom slanom vazduhu (obalno
sredina
smrzavanja
podrucje)
b -
delovi konstrukcije, delimicno potopljeni u morsku vodu
ili u zoni skropljenja, izlozeni smrzavanju
uz smrzavanje. -
delovi konstrukcije u zasicenom slanom vazduhu i izlozeni
smrzavanju
Sledece klase mogu s~ pojavljivati same ili u kombinaciji sa gore navedenima:
5
a mali stupanj -
slaba agresija plinova, tekucina i cvrstih tvari
hemijski -
industrijska atmosfera
agresivna b srednji stupanj -
umerena agresija plinova, tekuCina i cvrstih tvari
.
okolina
(vidi Tabe- c jaki stupanj -
jab agresija plinova, tekuCina i cvrstih tvari
lu 31/0
-
Betoni sa nave denim svojstvima mogu zadovoljiti uslove za trajnost betona u samo
nekim agresivnim sredinama.
U Tabeli 16/1 data je celovitija klasifikacija izlozenosti betonskih konstrukcija u
zavisnosti od uslova okoline. ,
Ta klasifikacija, zajedno sa preporukama za izbor odgovarajuceg sastava betona u
Tabeli 31/2 prema nacrtu novog Modelnog pravilnika CEB-FIP 1990 (MC-90),
omogucuje savremeniji i vrlo praktican pristup projektiranju betona sa posebnim
svojstvima. Ove tabele ce biti naroCito korisne kod projektiranja sastava betona za
one agresivne sredine, koje BAB 87 ne obuhvaca (npr. hemijska agresija, maritimna
sredina).
Tabela 16/1 Klase izlozenosti betona
24
Beton iste marke i jednakih posebnih svojstava pripada odredenoj klasi betona.
Klasu betona treba odrediti u projektnoj dokumentaciji, tj. na nacrtima, u tehnic-
kom izveStaju ili u tehnickim uslovima. OznaCiti se moze brojkom, slovom ili na
neki drugi odgovarajuCi naCin, npr.:
Beton klase A: MB 30
Beton klase B: MB 30 + (marka vodonepropustljivosti) V-6
Beton klase C: MB 40
Beton klase D: MB 40 + (marka otpornosti na mraz) M-150
Beton klase E: MB 30 za betoniranje pod vodom
odnosno ako se zahteva otporpost na kemijsku agresiju,npr. za klasu izlozenosti 5b:
Beton klase F: MB 35 + [V/Cmax =
0,50]
U projektu konstrukcije definisane klase betona i usvojene oznake treba primenjivati
u Citavom toku gradenja konstrukcije, a)1aroCito u projektu betona i kod kontrole
kvaliteta.
Beton odredene klase moze imati razliciti sastavj ista zahtevana svojstva u ocvrslom
stanju, mogu se naime postici sastojcima raznih vrsti ili porekla i sa razliCitim
odnosima masa pojedinih materijala ujedinici mere sveze mesavine. Beton odredene
klase i odredenog sastava - opredeljenog sa vrstom, poreklom i masom osnovnih
materijala.u mesavini - predstavlja vrstu betona.
:
Svaka fabrika betona proizvodi vlastite vrste pojedinih klasa betona. 0 tome mora
se voditi racuna na gradilistima, gde se beton iste klase doprema iz vise izvora
(fabrika betona), jer je u isti element konstrukcije dozvoljeno ugraditi iskljucivo
beton iste vrste. I u istoj fabrici betona moze se proizvoditi vise vrsti iste klase
beto,?-a. Npr. za betoniranje konstrukcija velikih odnosno malih preseka korisno je
imati dye vrste betona, koje se medusobno razlikuju. ili prema veliCini maksimalnog
zrna u mesavini agregata ili npr. po dodatku za superplastificiranje.
Podela betona na klase dolazi dakle u obzir u projektu konstrukcije i kod k0ntrole
saglasnosti sa uslovima projekta konstrukcije, dok se mora kod kontrole proizvod-
nje obavezno voditi racuna 0 vrstama betona. Manja modifikacija sastava tokom
proizvodnje betona, koja ima za cilj npr. poboljsanje obradivosti ili ekonomizaciju
neke vec postojece mesavine, ako se pri tome ne menja neki od sastojaka, ne pred-
stavlja novu vrstu betona u proizvodnom programu fabrike betona.
CVRSTOCA PRI PRITISKU I MARKA BETON A
17- 20
Pravilnik razgranicava pojmove vezane za cvrstocu betona pri pritisku.
Cvrstoca pri pritisku opitnog tela izrazava lokalnu cvrstocu betona u konstrukciji
ili potencijalnu cvrstocu mesavine iz koje je bio uzet uzorak.
Karakteristicnom cvrstocom utvrduje se cvrstoca konstrukcije, ili cvrstoca proizve-
denog betona, na koje se odnosi veci broj rezultata ispitivanja cvrstoce.
25
Oblik ispitivanog Dimenzije ispitivanog Odnos cvrstoce pri pritisku
tela tela koeke sa ivieom 20 em i
(em) ispitivanog tela
Koeka 10 x 10 x 10 0,90
(a.a.a)
15 x 15 x 15 0,95
20 x 20 x 20 1,00
30 x 30 x 30
1,08
Valj ak 10 x 20
1,17
(D. h)
15 x 30
1,20
20 x 40 1,26
10 x 10 1,02
15 x 15 1,05
20 x 20 1,10
Marka betona predstavlja stupanj i oznaku kvaliteta betona u pogledu cvrstoce pri
pritisku. .
Pravilnik je zasnovan na cvrstoCi pri pritisku, koja se ispituje na koekama sa ivieom
20 em, cuvanim u vodi ili u najmanje 95% relativne vlage pri temperaturi 20C :I:
3C, prema JUS U.M1.020.
Cvrstoca betona pri pritisku moze se ispitati i na probnim telima drugih dimenzija
i oblika, koji se razlikuju od koeke sa ivieom 20 em. Za utvrdivanje cvrstoce prema
ovom pravilniku ona se mora, pomocu Tabele 20/1, preracunati na cvrstocu koeke
sa ivieom 20 em.
Tabela 20/1 Odnosi cvrstoce pri pritisku normne koeke iviee 20 em i
betonskih tela drugih dimenzija i oblika
Kod betona iste klase ili Yfste i jednake starosti, rezultati ispitivanja cvrstoce pri
pritisku rasporeduju se prema normalnoj (Gaussovoj) raspodeli ucestalosti. Ona
fraktilna vrednost u toj raspodeli, ispod koje se moze za ispitani beton oce:!civati
najviSe p posta svih moguCih ili raspolozivih rezultata ispitivanja, je karakteristicna
cvrstoca tog betona hie
~
slika 17/1).
P
(fb)
I,
6"
1
I
6'
D'
I
f1 f1
I
tp.6
I
fbk
~"'
Slika 17/1 Normalna raspodela razultata ispitivanja cvrstoce pri pritisku i karakteristicna
cvrstoca
26
Maternaticki izraz za karakteristicnu cvrstoeu glasi:
lu: = Ibm - tp . (T
(17/1)
gde su:
Ibm - prosecna (srednja) cvrstoea norrnalne raspodele, u MPa,
tp - koefieijent norrnalne rasp odele koji pripada fraktilnoj vrednosti ispod koje se
nalazi p% rezultata ispitivanja,
(T - standardna devijaeija raspodele, u MPa.
Na veliCinu karakteristicne cvrstoee tj. na nJenu nurnericku vrednost kod iste
starosti betona uticu:
- oblik i dirnenizija probnog tela: rezultati ispitivanja istog betona na koeki sa
ivieorn 20 em visi su npr. od onih, koji su dobijeni na valjku 15/30 em;
- dozvoljeni proeenat podbacaja rezultata ispitivanja (fraktil): nizi propisani
fraktil daje nizu karakteristicnu evrstoeu istog betona odnosno, za norninalno
jednaku karakteristicnu evrstoeu traii se beton "boljeg kvaliteta" - sa visorn
prosecnorn cvrstoeorn.
.
Oba pararnetra propisuju se zato nacionalnirn pravilnieirna ili standardirna za be-
ton. U naSern Pravilniku karakteristicna cvrstoea definiranaje fraktilnorn vrednoseu
ispod koje se nalazi 10% rezultata ispitanih na koeki sa ivieorn 20 em.
Karakteristicna cvrstoea rnoze se odrediti za bilo koju starost betona. Njorn se
pre svega utvrduje i izrazava cvrstoea betona ugradenog u konstrukeiju (iz do-
voljnog broja rezultata ispitivanja vadenih kern ova), i cvrstoea betona proizvedenog
u odredenorn periodu u fabriei betona (na osnovu rezultata ispitivanjacvrstoee u
okviru kontrole proizvodnje betona).
Marka betona je norninalna cvrstoea betona pri pritisku u starosti od 28 dana.
Zasniva se na karakteristicnoj cvrstoCi kako je definirana Pravilnikorn, i navede se
uz oznaku MB u MPa.
Beton, koji se ugraduje odgovara zahtevanoj rnarki betona, ako rezultati ispitivanja
probnih tela posle 28 dana zadovoljavaju jedan od kriterija preuzirnanja iz clana
46. Stvarno postignuta karakteristicna cvrstoea se tom prilikol)1 ne utvrduje.
Beton koji se proizvede u fabriei betona u odredenorn periodu, odgovara zahte-
vanoj rnarki betona, ako je njegova karakteristicna cvrstoea posle 28 dana veea od
zahtevane rnarke betona (fbk ~ MB).
Marka betona vezana je na starost od 28 dana. Projektorn konstrukeije rnoze se
zahtevana cvrstoea odrediti karakteristicnorn cvrstoeorn pri starosti, koja je veea ili
rnanja od 28 dana. Takav naCin odredivanja cvrstoee betona osnovan i opravdan je
sarno pod uslovorn
- da je dinarnika ocvrseavanja, tj. prirast cvrstoee s vrernenorn, za konkretnu
vrstu betona poznata,
27
Marka Pritisak Dubina prodora
(bar) vode (mm)
V - 2 1 150
V - 4 3
150
V - 6 7 150
V - 8 7 100
V -10 7 50
V -12 7 30
V -14 7 15
-
- da predvideno opterecenje ne nastupi prije eventualno produzenog termina, i
da ima kriva prirasta cvrstoce u to vreme joB uvek tendenciju rasta.
Kasniji termin utvrdivanja cvrstoce pri pritisku preporucuje se u slucaju upotrebe
sporovezujuceg cementa, odnosno umanjene koliCine cementa u masivnim konstruk-
cijama, da bi se time smanjila toplina hidratacije betona.
Raniji termin utvrdivanja cvrstoce praktikuje se kod prednapregnutih konstrukcija,
pre unoBenja sile prednaprezanja.
18
Za konstrukcije i elemente od armiranog betona mogu se upotrebljavati sledece
marke: MB 15, 20, 25, 30;35, 40, 45, 55, 60, dok se sarno za nearmirane elemente
sme upotrebiti takode MB 10. Betoni visih marki (MB > 60) su betoni visokih
cvrstoca. Zbog nekih njihovih specificnih svojstava, (npr. manje duktilnosti) koja
se odrazavaju i na osnove proracuna, oni nisu obuhvaceni u BAB 87.
Navedene marke definiraju jedinstveni asortiman betona prema cvrstoci pri pri-
tisku za projektiranje i gradnju betonskih konstrukcija; nacelno je isti i u slucaju
utvrdivanja karakteristicne cVl'stoce pri starosti koja je veca (ili manja) od 28 dana.
BETONI SA POSEBNIM SVOJSTVIMA
19
To su betoni sa svojstvima navedenim u clanu 19, koja mora imati beton u uslovima
nekih specificnih sredina.
(1) Vodonepropustljivi beton
U pogledu sposobnosti, da se suprotstavi prodiranju vode pod razliCito visokim
pritiscima beton moze prema noveliranom standardu JUS U.M1.015 imati sledece
marke vodonepropustljivosti: V-2, V-4,V-6, V-8, V-10, V-12, V-14
Marka vodonepropustljivosti definirana je pritiskom na probno telo (cilindar, kocka
ili ploca) i najvecom dubinom prodora vode u propisanom vremenu. Za pojedine
marke vaze sledeCi kriteriii:
28
Vodonepropustljivi beton propisuje se za hidrotehnicke konstrukeije, posude za
tekucine i plinove, a takode za sve konstrukeije, koje su izlozene agresivnim uti-
eajima okoline, dakle za klase izlozenosti 2b, 3,4 i 5 prema Tabeli 16/l.
Propusnost betona ovisi pre svega od poroznosti eementnog kamena, a kroz kapi-
larne pore vrs! se transport agresivnih tvari koje razaraju strukturu betona. Po-
roznost,a time i propusnost ocvrslog betona direktno zavise od v/c faktora, koji
bi kod vodonepropustljivih betona trebalo biti manji od 0,55, ako je debljina kon-
struktivnog elementa manja od 40 em, odnosno, manji od 0,60, ako je debljina ele-
menta veca. Ako se vodonepropustljivost traii primarno zbog povecanja otpornosti
na agresivne uticaje okoline, onda mora v/c faktor biti u granieama navedenim u
Tabeli 31/2.
(2) Beton otporan na srmzavanje i odrmzavanje
Prema standardu JUS U.M1.016 betoni mogu imati sledece marke otpornosti na
dejstvo mraza: M-50, M-100, M-150, M-200. Brojke uz oznaku M oznacavaju
broj ciklusa naizmenicnog smrzavanja pri -20C i odmrzavanja u vodi pri +20C,
koji probna tela (koeke) moraju izdriati prema standardom pripisanom postupku.
Cvrstoca pri pritisku smrzavanih tela mora posle zahtevanog broja ciklusa iznositi
najmanje 75% od cvrstoce, koju imaju nesmrzavana tela iz istog uzorka betona
ekvivalentne starosti.
Uticaj mraza na smanjenje nosivosti moie se meriti i ispitivanje.m pada dinamickog
E-modu/a,l sa istim kriterijem ocenjivanja.
Beton mora imati otpornost prema dejstvu mraza, ako je betonski elemenat, koji
se nalazi u pretezno vlaznom ili vlagom zasicenom stanju, povremeno izlozen smr-
zavanju i odmrzavanju.
Prema Tabeli 16/1, delovanje mraza predstavlj.a klasu izlozenosti 2b.
Agregat za te bet one mora biti otporan na mraz, naroCito pri viseeiklusnom smrza-
vanju i odmrzavanju i ne sme sadriavati organske primese koje usporavaju hidrat-
aciju cementa.
(3) Beton otporan na smrzavanje i odmrzavanje u prisutnosti soli za odrmzavanje
Otpornost betona na dejstvo mraza i soli za odmrzavanje odreduje se stepenom
ostecenja povrsine betonskog tela usled dejstva 3%-nog rastvora kuhinjske soli
(NaCI) nakon 25 eiklusa naizmenicnog smrzavanja na temperaturi od -20C i od-
mrzavanja na temperaturi od +20C, prema postupku i kriterijumima odredenim
u standardu JUS U.M1.055.
Prema Tabeli 16/1 djelovanje mraza u prisustvu soli predstavlja klasu izlozenosti 3.
U nju treba svrstati pre svega kolnicke konstrukcije i one delove mostova, sa kojima
sol za odmrzavanje moze doci u dodir (ploea, ivicnjaci, hodnici, odbojne ograde i
sl.). Ti betoni moraju se obavezno aerirati.
lprema JUS U.M1.026
29
(4) Beton otporan na habanje
Otpornost na habanje trazi se od betona, koji je izlozen opterecenjima od jakog
saobracaja, brzog tecenja vode ili tereta koji udaraju Hi se klizu ili kotrljaju po
povrsini konstrukcije. Marka betona, koji treba biti otporan na habanje, ne sme
biti manja od MB 35.
Preporuke za sastav betona:
- pesak mora imati sto vecu tvrdocu (kvarc)
- grube frakcije moraju biti od kamena, koji je otporan na habanje (eruptivac)
- granulometrijski sastav agregata neka je sto grublji (blizu krive A prema
JUS U.M1.057), a konzistencija kruta ili slabo plasticna, da bi bilo izdva-
janje maltera'na povrsini betona sto manje.
Otpornost betona na habanje moze se ispitivati prema JUS B.B8.015.
(5) Betoni otporni na hemijske uticaje
Hemijski uticaji okoline svrstani su u Tabeli 16/1 u klasu izloienosti 5, koja se u
pogledu intenziteta agresivnosti deli u 3 stupnja (a, b, c) prema tabeli 31/1. In-
tenzitet agresivnosti odredi se hemijskim ispitivanjima koliCina agresivnih tvari u
neposrednoj okolini konstrukcije (vodi, vazduhu ili tIu) i uporedenjem tih rezultata
sa dozvoljenim granicnim vrednostima za pojedinacni stupanj. Otpornost betona na
hemijsk~ uticaje zavisi pre svega od njegove nepropustIjivosti za tekucine i plinove,
sto treba obezbediti odgovarajucim sastavom betona (Tabela 31/2) i vrlo savesnim
negovanjem. U slucaju jake agresije dolaze u obzir kao dodatna zastitna mera, ne-
propusni premazi na izloienim povrsinama betonske konstrukcije.
Ako je kolicina sulfata u vodi veea od 600 mg/l, a u tIu veea od 3000 mg/kg, onda
treba upotrebiti sulfatno otporni cement (Vidi takode clan 31).
(6) Beton otporan na toplotu
,
I
Beton se ne sme duie izlagati temperaturarna l~~sim od 25ff' e,l
jer bi moglo doci
do znatnijeg opadanja cvrslocc i stetnog uticaja naifruge 'v'aZne osobine (tecenje,
skupljanje, modul elasticnosti).
;
;1
Beton koji je pod uticajem visokih temperatura tj. Jpreko 12f?e~ mora se pre prvog
izloienja dovoljno osusiti i postici odgovarajuce ~iSo/{i'-stepen hidratacije. Treba
takode izbegavati brze promene temperature.
Podobnost (kompatibilnost) agregata za tu vrstu betona mora se prethodno dokazati
ispitivanjem.
Za duie izlaganje temperaturama preko 25f? e zahtevaju se specijalni betoni.
KLASIFIKACIJA OBZIROM NA REZIM OSIGURANJA .
I KONTROLE KVALITETA - KATEGORIJE BETONA
21
Obzirom na svojstva ocvrslog betona zahtevana u projektu konstrukcije, naCin
odredivanja sastava betona i postupke kontrole kvaliteta, betoni se dele u dye ka-
tegorije.
30
BETONI KATEGORIJE BI
U tu kategoriju ulaze: betoni MB 10, MB 15, MB 20 i MB 25, za koje se ne trazi
nijedno posebno svojstvo, pod uslovom da se pripremaju sarno za gradiliste na
kojem se i ugraduju.
Sastavi tih betona mogu se odrediti bez prethodnih ispitivanja, ali koliCina cementa
ne sme biti manja od propisane u clanu 26, dok se granulometrijski sastav mesavine
agregata bira prema standardu JUS U.M1.057 tako, da granulometrijska kriva lezi
u podrucju 3, koje se smatra optimalnim. Kontrola proizvodnje prema clanovima
38-44 nije obavezna ali se zato mora kvalitet ocvrslog betona dokazivati dvostruko
vetim brojem uzoraka (clan 48. tacka c).
BETONI KATEGORIJE BII
U tu kategoriju ulaze:
- betoni MB 30 i svih visih marki,
- betoni sa posebnim svojstvima,
- transportni betoni svih vrsti,
- betoni koji se pripremaju odnosno ugraduju prema posebnim postupcima
(npr.: pumpani, za ugradivanje pod vodom, i s1.), i koji su namenjeni za
specijalne konstrukcije (npr.: hidrotehnicki, kolnicki, prednapregnuti).
U fabrikama betona, koje snabdevaju betonom veti broj potroSaca ili koje rade na
velikim gradilistima, moraju se i betoni nizih marki (ispod MB 30) projektirati i
kontrolisati na nacin koji vazi za bet one kategorije BII.
Sastavi tih betona smeju se odrediti jedino na osnovu podataka prethodnih ispiti-
vanja svezeg i ocvrslog betona, koja treba izvoditi sa predvidenim materijalima, za
predvidene uslove gradenja i za odredenu konstrukciju. Kontrola proizvodnje mora
se vrsiti prema svim odredbama Pravilnika, a u fabrikama betona prema standardu
JUS U.M1.051.
KLASIFIKACIJA PREMA NAMENI - BETONI ZA SPECIJALNE
KONSTRUKCIJE
(1) Hidrotehnicki beton
Betoni koji se upotrebljavaju za izvodenje hidrotehnickih konstrukcija izraduju i pri-
menjuju se prema standardu JUS U.E3.100. Oni moraju pored cvrstoce na pritisak
imati jos .slede6a posebna svojstva:
- vodonepropustljivost,
- otpornost na mraz,
- otpornost na habanje,
a u posebnim okolnostima jos
- otpornost na hemijsku agresiju.
K od masivnih hidrotehnickih objekata moraju se poduzimati jos odgovarajuce teh-
noloske i konstruktivne mere za rcgulisanje temperaturnog reiima u konstrukciji.
31
...
(2) Beton za kolovozne konstrukcije
Betonske kolovozne konstrukcije grade se prema standardu JUS U.E3.020.
Beton za kolovozne konstrukcije mora u ocvrslom stanju imati sledeea svojstva:
- cvrstocu na zatezanje pri savijanju,
- vodonepropustljivost,
- otpornost na mraz i soli,
- otpornost na habanje.
(3) Prednapregnuti beton
Uslovi za izvodenje konstrukcija od prednapregnutog betona dati su Pravilnikom 0
tehnickim merama i uslovima za prednapregnuti beton.
Beton koji se upotrebljava za konstrukcije od prednapregnutog betona mora ispunja-
vati sledeee uslove:
- marka betona: najmanje MB 30,
- cvrstoca u momentu unosenja sile prednaprezanja: najmanje 70% propisane
marke betona, a ne manje od 30 MPa,
- ograniceno skupljanje i teeenje betona,
- vodonepropustljivost.
(4) Beton za prefabrikovane elemente
Uslovi za proizvodnju i kvalitet prefabrikovanih elemenata od armiranog i pred-
napregnutog betona dati su standardom JUS U.E3.050.
(5) Vidljivi beton
Postoje tri osnovne vrste zavrsne obrade povr.sine betona:
- povrsina moze ostati neobradena, npr. glatka, profilisana ili sa teksturom,
- povrsina se uk/oni prskanjem, peskanjem ili alatkama,
- povrsina se prekrije bojom, plocama ili slikama.
Kombinacijama navedenih osnovnih vrsti mogu se dobiti novi tipovi obrade povrsine
betona.
U pogledu osobina ocvrslog betona, vidljivi beton mora pored odgovarajuce cvrstoce
nil pritisak imati i otpornost na uticaje agresivne okoline.
Zavrsna obrada ne sme pokazivati varijacije boje, fizickih diskontinuiteta ili mrlja
od opiate, a naroCito ne od slabo zasticenih i korodiranih betonskih sipki.
Oplata ne sme ostavljati mrlje na betonu, niti sme da hemijski reaguje sa betonom.
Spojnice opiate moraju biti tesne. Meavina betona mora biti dovoljno koherentna,
da ne dode do segregacije. Boja sastojaka (agregata i cementa) i granulometrijski
sastav agregata zavise od zahtevanog izgleda.
Metode ugradivanja i zbijanja moraju obezbediti efikasnu konsolidaciju bez pojava
segregacije na povr~ini.
Beton mora biti dobro negovan i zasticen od fizickih osteeenja. Izrada povrsina
visokog kvaliteta trazi savesnu i dobro uvezbanu radnu snagu i odgovarajuci nadzor.
32
KLASIFIKACIJA PREMA POSEBNIM POSTUPCIMA
UGRADIVANJA - BETON ZA UGRADIVANJE POD VODOM
K onstruktivni beton, koji se ugraduje pod vodom mora imati takav sastav, da kod
ugradivanja bude p/astican a/i i dovo/jno koherentan, da ne segregira i da se bez
nabijanja dobije gusta struktura.
Preporuke za sastav svjeie mesavine:
- ko/icina cementa, ako se upotrebi agregat sa maksima/nom ve/icinom zrna od
32 mm, ne treba biti manja od 350 kg/m3,
- k.,iva granu/ometrijskog sastava agregata mora biti kontinualna, i neka leii
blizu sredine podrucja 3, koje je prema standardu JUS U.Ml.057 oznaceno
kao pogodno.
Da ne bi dos/o do ispiranja cementa i segregacije betona nije dozvoljeno prosto
padanje betona kroz vodu. Beton se mora ugradivati kontraktor postupkom, tj.
pomocu cevi i/i direktno pumpama. Donji kraj cevi mora biti sta/no uronjen u veC
ugradeni beton koji jos nije poceo vezati, tako da novi beton ne dode u dodir sa
vodom.
OBRADJ.,JIVOST SVJEZEG BETONA
22
.
Svojstva betona u eksploataciji u velikoj mjeri ovise 0 obradljivosti svjezeg betona.
Pojmom obradljivosti obuhvacena su svojstva svjezeg betona u toku
- mijesanja,
- vanjskog i gradiliSnog transporta.
- ubacivanja u oplatu,
- zbijanja i
- zavrsne obrade povrsine,
dakle, do trenutka kada poprimi svoj konaeni oblik i gustocu. To je relativno svo-
jstvo, koje obuhvaca namijenu betona i naCin mijeSanja, transporta i ugradnje.
Tako, npr. beton koji je dobra obradiv za armirane grede ili stupove nije dobro
obradiv za prefabricirane betonske blokove.
Neki zahtjevi u pogledu obradljivosti koji se postavljaju na svjezi beton jE"su:
- brza homogenizacija u mjesalici,
- pokretljivost u transportu i pri ugradbi, bez unutraSnjih lomova rnase, lagano
zaobilaienje zapreka, kao armature, izboCina u oplati i ugradenih elemenata,
- stabilnost s obzirom na homogenost za vrijeme transporta, ubacivanja i zbi-
janja, ukljuCivo stabilnost na izdvajanje vode,
- adhezija na kliznu oplatu, cijev pumpe i sl.,
- adhezija na podlogu,
- kompaktibilnost,
- plasticnost za zavrsnu obradu.
33
Neki od navedenih zahtjeva mogu biti medusobno suprotni, pa za date uvjete pro-
jekta treba optimirati betonsku mjesavinu.
UnutraSnje sile u svjezem betonu, koje se suprotstavljaju preoblikovanju tokom
obrade, mogu se k~asificirati na sile kohezlje, sile trenja i interferencije krupnih
cestica i kapilarne sile od povrsinske napetosti tekuce faze. Sile kohezije uglavnom
su rezultat udjela cementne paste u mjesavini i uzrok su plasticnosti svjezeg be-
tona. Promjenama volumena betona u toku obrade i transporta mijenja se odnos
tekuce faze i zraka u porama, pa se u skladu s time, vec prema trenutnom stanju
aktiviraju ili ne aktiviraju kapilarne sile, sto rezultira promjenama u stanjima fluid-
nosti, plasticnosti i krutosti svjezeg betona. Osim toga su kod svjezeg betona jasno
izrazene pojave tiksotropije.
U praksi na betonari, gradiliStu i u laboratoriju se svojstva obradljivosti svjezeg
betona prosuduju empirijskim metodama. Razlog tome su vrlo komplicirane medu-
ovisnosti kod preoblikovanja, paje za sada neprikladno iskazivanje svojstava svjezeg
betona egzaktnim jedinicama kao npr. viskoznost, naprezanje - deformacije, kut
unutraSnjeg trenja.
Obradljivost betona se mjeri empirijski definiranom konzistencijom, a razlikuju se
kruta, slaboplasticna, plasticna i tekuca konzistencija. U Pravilniku navedene, stan-
dardizirane metode zasnivaju se na oponasanju neke faze obrade svjezeg betona.
Rezultati tih ispitivanja nisu jednoznacni. Tako npr. beton od drobljenog agregata,
koji ima prakticno istu obradljivost kao onaj od rjecnog agregata, ima znatno krucu
konzistenciju prema mjeri slijeganja. IIi, beton s manjim maksimalnim zrnom agre-
gata biti ce uz istu konzistenciju ,obradljiviji od betona s krupnijim maksimalnim
zrnom.
Empirijske metode ispitivanja konzistencije jednostavne su i prikladne za pracenje
stalnosti kakvoce proizvodnje betona ranije utvrdenog sastava. Premda se na prvi
pogled moze Ciniti, da su'rezultati ispitivanja grubi i neprecizni, uz striktno pridr-
zavanje standardnosti postupka, dobar tehnolog moze npr. iz oblika deformisanog
stosca i izgleda povrsine donijeti niz zakljucaka 0 obradljivosti svjezeg betona, 0
kohezivnosti mjeSavine, sklonost ka segregaciji i 0 koliCini morta.
Granice mjera konzistencije u tabeli 2 clana 22 Pravilnika su zapravo dopustene
granice unutar kojih mogu varirati vrijednosti za neku zadanu konzistenciju, a da
!'Iesvojstva ni svjezeg ni ocvrslog betona nece bitno promijeniti.
b) SASTAV BETONA
23
Proracun sastava betona provodi se obicno na osnovu udjela komponenata u zapre-
mini jedinicnog volumena, a za potrebe doziranja na betonari iskazuje se tezinski
za cement i agregat.
Ukoliko se radi 0 agregatu kojega su frakcije razliCite gustoce, onda masene udjele
pojedine frakcije treba proracunati fia osnovu apsolutnih zapremina (vidi primjer u
clanu 28).
34
Voda se iskazuje u litrama s time, da se uvijek specificira vodocementni fak-
tor. Vodocementni faktor izraiava kvocijent mase vode koja je na raspolaganju za
hidrataciju cementa (bez upijanja vode) i mase cementa (efektivni vodocementni
faktor) :
v
-
masa ukupne vode - vode upijene u agregatu
C
-
mase cementa + hidraulicnih dodataka
Vlainost agregata izrazava se u postotku tezine agregata i obuhvaca, osim kapi-
larnim silama zadrzavanu vodu, i upijenu i adsorbiranu vodu. Vrlo je vazno kod
proracuna beto:J.ske mjesavine ispravno ocijeniti koji dio vode ulazi, a koji dio ne
ulazi u efektivni vodocementni faktor. Kod poroznijih agregata, zavisno od stupnja
vlainosti, moze doCi do naknadnog upijanja ili otpustanja vode iz agregata nakon
sto je beton zamijeSan. To se manifestira kao relativno nagla promjena konzisten-
cije svjezeg betona. Zato je kod specificiranja koliCine sastojaka betonske mjesavine
vaino razlikovati gustoce agregata prema slici 23/1.
Zrak, bilo namjerno uvucen ili slucajno zahvacen, iskazuje se u postotku ukupnog
volumena betona. KoliCina zraka u svjezem betonu ispituje se prema .J-U.SB..C8.Q20.. '1
Ako je koliCinaslucajno zahvacenog zraka u svjezem betonu veca od 1 do 1,5% vol. '
onda to ukazuje na nepovoljan granulometrijski sastav mjesavine.
Dodaci betonu izracunavaju se u postotku od mase cementa i zatim izrazavaju u
litrama, ako su tekuCi (najcesce) ili u kologramima, ako su praiikasti.
M~
{!)
v
M~
vtj
M(J
vcJ
,(
A
gustoca zrna agregata s porama (p A)
gustoca zasicenog povrsinskog suhog (Z P S),
zrna agregata (pzps)
prividna gustoca zrna agregata (pp)
(gustoca suhe tvari, bez pora)
Slika 23/1 Razne gustoce zrnja agregata M-masa, V-volumen. Pore mogu biti ispunjene
vodom (0) ill zrakom ( 0)
35
....
Zapreminsko doziranje agregata i cementa je netocno, jer njihove zapremine znatno
variraju zavisno od stupnja vlainosti odnosno stupnja zbijenosti. Takvoje doziranje
moguce jedino joS kod zanatskog naeina spravljanja manjih koliCina betona. U tom
slucaju potrebno je izbaidariti volumene posuda zavisno od stupnja vlainosti i
zbijenosti komponenata betona.
24
Kod projektiranja sastava betona treba poCi od osnovne zavisnosti, da konzistencija
svjezeg betona za zadani agregat i cement ovisi 0 koliCini vode u 1 m3 betona. To
znaCi, da se koliCina cementa, a time i vodocementni faktor moze mijenjati u rela-
tivno sirokim granicama, a da konzistencija betona ostaje ista, ako je koliCina vode
pribliino konstantna. Prema tome, konzistenciju svjezeg betona moguce je prik-
ladno odabrati u skladu s raspolozivim sredstvima za transport i ugradnju betona,
kao i prema gustoCi armiranja i'dimenzijama betonskog elementa.
U praksi se prilikom prethodnih ispitivanja najprije za zadani agregat i cement
odabere prikladna koliCina vode a time i potrebna konzistencija. Druga svojstva
svjezeg i ocvrslog betona mogu se zatim u prvoj aproksimaciji podesavati variranjem
koliCine cementa. Na taj naCin dobiva se radni dijagram, slika 28/1.
Prema potrebi konzistencija i druga svojstva betona mogu se podeaavati dodacima
betonu.
Zavisno od vrste cementa i od temperature mjesavine i okoline, moze se konzis-
tencija svjezeg betona u prvim minutama nakon sto se zamijeaa, naglo i znatno
mijenjati (vidi sliku 24/1). Zato je za praksu mjerodavno ispitivanje konzisten-
cije tek 10 minuta nakon mijeaanja. Tokom prethodnih ispitivanja, potrebno je
utvrditi zavisnost promjene konzistencije u funkciji vremena u realnim uvjetima
ugradnje betona. U trenutku ugradnje svjezi beton treba imati optimalnu konzis-
tenciju, kakva ce omoguCiti dobro zapunjavanje kalupa bez segregacije agregata, uz
minimalno izdvajanje vode i bez stvaranja zracnih mjehura uz oplatu, te uz dobru
zagladivost povrsine betona.
"-
e
1.05
..
"51.06
..
.~
A
">tit
.S!"
&1.11.
..
.~
:a
1I7
drobljeni IIOpnenoc
l20
0 10 20 30 1.0
vrijeme nokon mijelonjo (mini
Slika 24/1 Promjena konzistencije slijeganja vibriranjem mjerena s vremenom
36
Kvaliteta proizvodnje 3 (MPa)
odlicna ~3,0
vrlo dobra 3,1...3,9
dobra 4,0.. .4,9
prihvatljiva 5,0.. .5,5
loSa > 5,5
r
Za podesavanje konzistencije svjezeg betona mogu se koristiti slijedeca orijentaciona
pravila:
- promjena koliCine vode za 1% odgovara
- promjena temperature za 3C odgovara
- povecanje za 1% uvucenog zraka odgovara
- povecanje za 1% sitnog pijeska odgovara
Promjena konzistencije
.
1 cm slijeganja
1 cm slijeganja
3 cm slijeganja
1 cm slijeganja
25
Tokom proizvodnje dobiva se nizove rezultata kontrolnih ispitivanja svjezeg i ocvrs-
log betona. U odredenim vremenskim intervalima (npr. 3 mjeseca) sredene podatke
kontrolnih ispitivanja treba analizirati metodama tehnicke statistike, te uspostaviti
odgovarajuce korelacije izmedu svojstava betona i varijacija u kvaliteti komponenata
betona, klimatskih uvjeta, kvaliteta strojeva i drugih Cinilaca (vidi komentar uz Clan
29). Na osnovu ovih analiza prema potrebi podesava se sastav, kako bi sto bolje
odgovarao zadanim tehnickim uvjetima i zahtijevima ekonomicnosti.
Standardna devijacija (3) rezultata kontrolnih ispitivanja je pokazatelj ujednace-
nosti proizvodnje betona. Slijedeca tablica moze posluziti kao orijentacija za ocjenu
kvalitete proizvodnje
.
Tablica 25/1 Kvaliteta proizvodnje
Investitor ili projektant u slucaju povecanih zahtijeva na betonske konstrukcije
moze uvjetovati ujednacenost kvalitete proizvodnje. Ukoliko ona nije postignuta
treba analizirati moguce uzroke i redom ih otkloniti. MoguCi uzroci neujednacene
proizvodnje su:
Varijacije u vodocementnom faktoru
- slaba kontrola doziranja vode
- velike varijacije u vlaznosti agregata
Varijacije u potrebi za vodom
- promjene granulacije agregata
- neujednacenost komponenti betona
-
promjena cementa
Varijacije u karakteristikama u udjelu komponenti betona
-.
agregata
- cementa
- aditiva
37
Varijacije temperature okoline i varijacije u njegovanju betona.
Uzroci rasipanja rezultata kontrolnih ispitivanja mogu biti i u samim postupcima
ispitivanja, pa i njih treba analizirati. Moguci su:
Nepravilno uzimanje uzoraka
Neujednacena izrada uzoraka
- vrijeme zbijanja
- nepravilno rukovanje svjezim uzorkom
- nepravilno njegovanje mladog uzorka
Promjena u n,iegovanju uzorka do dana ispitivanja
- varijacije vlainosti i temperature
Losi postupci ispitivanja
- nepravilnosti oblika uzorka
- neispravne aparature
- vlainost uzorka u trenutku ispitivanja
Ujednacenost kvalitete proizvodnje propisuje se ako se radi 0 konstrukcijama s
posebnim zahtjevima na trajnost, velike cvrstoce itd.
ODREDIVANJE SASTAVA BETONA B.I
26
Kod radova manjih po koliCini i znacenju, ekonomicnost betona ne podnosi prethod-
na ispitivanja, pa se sastav betona moze odabrati prema iskustvu. U tom slucaju,
dakak~, treba uz potrebnu obradivost odabrati koliCinu cementa, koja s dovoljno
povecanom sigurnoscu daje trazenu marku betona. Zato se Pravilnikom predvidaju
dvije kategorije: B.I i B.II. Vidi komentar uz clan 21.
27
OCito je, da ce marke betona MB 10 do MB 25, ukoliko se radi 0 veCim koliCinama
betona, biti ekonomicnije spravljati uz prethodno ispitivanje tj. kao B.II.
ODREDIVANJE SASTAVA BETONA B.II
28
DanaSnje stanje tehnologije betona iziskuje, da se proracunom ili empirijski oda-
brani sastav betona provjeri eksperimentom i onda prema potrebi korigira. Ta se
provjera moze obaviti prethodno laboratorijski, au svakom slucaju mora se provesti
i na betonari na kojoj ce se proizvoditi beton. Na taj nacin uzima se u obzir utjecaj
strojeva i radnika na konacni rezultat. Tek na osnovu provjere na betonari usvaja
se sastav betona za redovnu proizvodnju.
Projekt betona pored ostalog, sadrzi trazena tehnicka svojstva, koja treba zado-
voljiti beton u svjezem i ocvrslom stanju. Ona se mogu grupirati u:
-
obradljivost,
38
'"
- cvrstoce,
- trajnost,
- gustoca,
- izgled,
- termicke karakteristike,
- deformacijske karakteristike, itd.
Od toga se prve tri grupe svojstava trebaju pojaviti u svakom projektu, a ostale
prema specificnim potrebama betonske konstrukcije.
U postupku prethodnih ispitivanja treba odabrati takav sastav betona, koji ce s
potrebnom sigurnoscu garantirati trazena tehnicka svojstva. Pored svojstava korn-
ponenata betona, veliki utjecaj na karakteristike betona imaju karakteristike stro-
jeva i obucenost radne grupe. Te utjecaje treba uzeti u obzir kod usvajanja sastava
betona za odredenu proizvodnju.
Prethodna ispitivanja za novootvorena lezista agregata i nove tvornice betona po-
godno je provesti najprije u laboratoriju, da bi se saznali osnovni parametri korn-
ponenata betona i betona i dobila sira lepeza rezultata u koju se mogu interpolirati
trazena tehnicka svojstva svjezeg i ocvrslog betona. Tako odabrani sastav mjesavine
mora se preispitati i prema potrebi podesiti na osnovu rezultata dobivenih sprav-
ljanjem betona u mjealici tvornice betona.
Prethodna ispitivanja za nove klase betona na vec uhodanim tvornicama betona
mogu se provesti direktno na betonari, dakle bez prethodnog ispitivanja betona u
laboratorijskoj mjesalici.
Prije samog projektiranja sastava bet on a potrebno je prikupiti podatke 0 raspolo-
zivim materijalima i tehnologiji proizvodnje betona i izvedbi. To su:
a) Podaci 0 komponentama betona
Cement
Podaci 0 svojstvima koja podlijezu atestiranju
- cvrstoca (5% fraktil), 5, X
.. ..
- vrlJeme vezlvanJa
- standardna konzistencija
- naknadno upijanje vode
- vrst i koliCina dodataka
- Pc
Granu/at
- krivulje prosijavanja, moguca odstupanja
- pijesak 0-1 za korigiranje finih cestica
- muljeviti sastojci sitniji od 63 J1.m
- PAl, PA2, . . . (gustoce pojedinih frakcija)
- absorpcija vode
Voda
- rezultat ispitivanja prema JUS U.Ml.058
39
Dodaci betonu
- deklarirana svojst\;'a potvrdena uvjerenjem 0 kvaliteti
b) Podaci izvodaca radova i projekta betona
1) naCin mijesanja
2) naCin vanjskog transporta
3) naCin transport a na gradiliStu
4) nacin ugradbe
5) metode zbijanja
6) stupanj kontrole
7) vrste pijeska
8) % armiranja
9) uvjeti za ocvrsli beton iz projekta betona
10) podaci 0 komponentama betona
1,00
Agregat: r jec~i. Oa32
"'" Cement: PC-15z-45S
Aditiv: aerant 0.2\
0 Konzi 5tencija:
51 i jcgenje 6-12 em
I
.,
c:
0
~
.!
ca
.,C
~~
...
U'la)
~N
>
>vC
0
~ ~ 200
"""c IU
-
I-
QSGVoaocementni faktor
M
E
1,0
to
C
.oro
+JC::
CO
~ 'Q; 30
Q).Q
U
t:'
tOO
c:
>
.~ 0
tV ~
;::: ~ 20
0
~
........
0.50 Vodocementn i fa k tor
Slika 28/1 Dijagrami tlaenih cvrstoca i konzistencije laboratorijskih betona
a) odnos v/e faktora i koliCine cementa
b) odnos v/e faktora i cvrstoce
40
1. Izbor konzistencije
Ukoliko nije zadana projektom treba ju odabrati
obzirom na potrebne obradljivosti (podaci pod b)
2. Izbor Dmax
Ovisno 0 dimenzijama presjeka i % armiranja
3. Volumen zraka
Zahvaeenog ili uvucenog
4. Kolicina vode (V)
Odreduje se eksperimentalno za zadanu
konzistenciju i nekoliko koliCina cementa
5. vlc faktor
Iz uvjeta cvrstoce i trajnosti (slika 28/1 i
Tablica 31/1)
6. KoliCina cementa
C = V : vlc
I kontrolira se minimalna koliCina
7. KoliCina agregata
Agregat popunjava say preostali prostor za
1 m3 gotovog betona
Vv +
P~ + VA+ Vz =1000
Vv - volumen vode, I
C IPc - masa cementa/ gustoca cementa
VA - volumen agregata, I
V -
A
A -
PAl'Pl+PA2'P2+'"
A - masa agregata
PAi - gustoca pojedinih frakcija agregata, kgl I
Pi - volumni % frakcija u ukupnom agregatu
(iz optimalne krivulje)
Vz - volumen zraka, I
8. Korekcija za apsorpciju
i vlaznost agregata
9. Pokusna mjesavina
Vode dodati za trazenu konzistenciju,
Izmjeriti: % zraka
=
z
Ph =?
10. Podesavanje sastava betona
Ispitivanje svjezeg betona i izrada uzoraka
Prema potrebi ponavlja
za ispitivanje oCvrslog betona
se od 3. koraka
11. Ispitivanje ocvrslog betona
(prema slici 28/1) i tabele za ispitivanje
i sredivanje podataka u dijagramu
ocvrslog betona
12. Odabiranje sastava betona
Koriste se postupci tehnicke statistike
(vidi Komentar uz clan 29)
. Tablica 28/1 Koraci u postupku projektiranja sastava betona
PRIMJER 28/1
Proracun sastava betona prikladno je provesti tabelarno kako je pokazano u sli-
jedecem primjeru.
41
Z.P.S. Korekcija za Korigirana
Sastojak Masa Absorpcija Vlaznost masa za 1 m3
agregata
Frakcija %
kg
%
kg
%
kg kg
0 - 1 5 85 1.0 0.8 7.5 6.4 91
0-4 30 513 0.6 3.1 6.0 30.8 541
4-8
15 256 0.5 1.3 2.0 5.1 260
8 - 16 20 342 0.5 1.7 1.0 3.4 344
16 - 32 30 513 0.4 2.1 0.2 1.0 512
Dodatak betonu
s vodom (1:10)
7.2
.
Cement 391 391
Voda 172 +0.90 -46.7 127
Frakcija '(Vol)
PAi, kg/L Ai = VA PAiPi
(kg)
0 - 1 5 2,63 86
0-4 30 2,63 513
4-8 15 2,91 283
8 - 16 20 2,93 381
16 - 32 30 2,93 572
Tablica 28/2 Primjer proracuna sastava betona
a) Proracun sastava betona za pokusnu mjesavinu
Sastojak
Gustoca
(kg/ dm3)
Zrak
Agregat
Ukupno
b) Korekcija za apsorpciju i vlainost agregata ako su gustoce frakcije iste
c) KoliCina agregata, ako su gustoce frakcija razlicite
42
PROJEKTIRANJE SASTAVA BETONA
29
U postupku prethodnih ispitivanja treba ispitati dovoljan broj mjciiavina razliCitih
sastava, da bi se inoglo sa dovoljnom pouzdanoscu odabrati sastav betona koji
ce ispunjavati sve uvjete projekta za trazenu klasu betona. Obzirom na slucajnu
prirodu rezultata ispitivanja betona, kod projektiranja sastava betona primenjuju
se metode tehnicke statistike.
U pogledu cvrstoce (marke betona), projektirani sastav betona treba odabrati tako,
da ocekivana srednja vrijednost rezultata ispitivanja ispunjava dva simultana kri-
terija:
1) 16m ~ MB+tl ,Sn'
2) 16m ~ fmin + t2' Sn,
(29/1)
(29/2)
Sn - procena standardne devijacije na osnovu barem 30 uzastopnih rezultata
ispitivanja za datu tvornicu betona,
fmin - minimalna ocekivana cvrstoca od koje ne smiju biti manji rezultati ispiti-
vanja, odabire se u skladu s clanom 46 Pravilnika, fmin =
MB - k2, gdje je
k2 =
4N/mm2
tj - koeficijent kojim se definira fraktil (dozvoljeni broj podbacaja rezultata ispi-
tivanja)
Za tl uzima se tl = 1,28,tj. marka betona definira se karakteristicnom vrijednoscu
uz 10%-tni fraktil.
Za t2 uzima se t2 =2,05 (odnosno t2
=
2,33), tj. dopusta se da 2% (odnosno 1%)
rezultata ispitivanja bude manje od fmin. Strozi kriterij preporuca se za konstrukcije
proracunate metodom granicnih stanja.
Ukoliko nisu poznate statisticke karakteristike ispitivanja za pogon koji ce proizvo-
diti beton uzima se kriterij iz Tabele 4 Pravilnika
Ibm ~ MB + 8 (N/mm2).
(29/3)
Ovaj kriterijum je znatnije na strani sigl1rnosti, pa Cim to prilike dopuste treba
postupiti u skladu s clanom 25.
Druga projektirana svojstva ocvrslog betona navedena 11Tabeli 4 clana 29 defini-
raju trajnost betona. Za njih se kod postavljanja kriterija za izbor sastava betona
ne pretpostavlja normalna raspodjela rezultata ispitivanja. Ukoliko se raspolaie
odgovarajuCim rezultatima kontrolnih ispitivanja betona, prilikom izbora sastava
betona, uvazavaju se kriteriji iz vaieCih standarda za projektirane vrijednosti svoj-
stava. Tako se za vodonepropustljivost, prema JUS U.M1.015 tokom ispitivanja ne
smiju pojaviti kapi na gornjoj povrsini na pet od sest uzoraka ispitanih po stan-
dardnom postupku do zadanog tlaka. '
U vezi otpornosti betona na mraz, vidi komentar uz Clan 32.
43
Ukoliko se ne raspolaZe odgovarajuCim rezultatima kontrolnih ispitivanja betona,
onda se u postupku prethodnih laboratorijskih ispitivanja moraju dokazati bolja
svojstva trajnosti od projektiranih svojstava betona, u skladu s granicama nave-
denim u Tabeli 4 clana 29. To znaCi,da rezultati prethodnih ispitivanja moraju
biti na strani sigurnosti u odnosu na projektirana svojstva u pogledu vodonepro-
pustljivosti i otpornosti na mraz odnosno mraz i soli.
30
Zrnca sitnija od 0,25 mm osim gline (t::ement + sitni pijesak), imaju povoljan ut-
jecaj na neka svojstva svjezeg i ocvrslog betona (npr.pumpabilnost, kohezivnost,
vodonepropustljivost), pa zato u betonu treba osigurati minimalne koliCine prema
Tabeli 5 iz ovog clana. Medutim, ulogu tih zrnaca mogu djelomicno preuzeti pore
uvucenog zraka ili sitno mljeveni pucolanski materijali. Ukupna koliCina zrnaca
manjih od 0,25 mm ne smije biti prevelika, jer to povecava potrebu mjeSavine za
vodom i time nepovoljno utjece na deformacije betona zavisne od vremena i na
cvrstoce. Grubo je pravilo, da povecanje koliCine sitnog pijeska za 1% povecava
potrebu za vodom (uz istu konzistenciju svjezeg betona) za 1%. Optimalna koliCina
zrnaca manjih od 0,25 mm treba se odrediti eksperimentalno, u prvom redu tako,
da se postigne zadovoljavajuca obradivost svjezeg betona (kohezivnost, zagladivost
povrsine, pumpatibilnost), a zatim provjeravanjem svojstava ocvrslog betona (npr.
vodonepropustljivost) .
VeCi dio zrnaca sitnijih od 0,25 mm najcesce se izgubi kod pranja agregata na
separaciji. Zato je povoljno da ih se dopuni Cistom frakcijom nepranog pijeska
(prirodnog ili drobljenog). Nadomjestavanje nedostajuCih zrna sitnijih od 0,25 mm
cementom u principu je nepovoljno.
31
Beton moze biti izlozen nepovoljnim klimatskim uvjetima, kemijski agresivnim
medijima i mehanickim oStecenjima. U takvim uvjetima zivotni vijek betonske
k:mstrukcije ovisi vise 0 postojanosti nego 0 marki betona. Osnovna svojstva ko.t31
uvjetuju trajnost betona su
-
poroznost,
- kapilarnost,
- vodo i plinopropusnost,
- apsorpclJa,
.
-
kompatibilnost i prionljivost cementnog kamena i agregata i
- cvrstoce -
prvenstveno cvrstoca na zatezanje.
Da bi se postigla zadovoljavajuca svojstva betona vrlo vaznu ulogu ima adekvatan
izbor agregata, cementa i dodataka za konkretne uvjete agresivnosti okoline. Ne
manje vazni su uvjeti ugradnje, zbijanja i njegovanja mladog betona. Tako npr.
loSe njegovanje betona moze povecati koeficijent difuzije povrsinskog sloja betona
100 do 1000 puta, i tako vijek konstrukcije u kemijski agresivnoj sredini smanjiti
na polovinu.
44
Homogenost betona ima vece znacenje za trajnost betonskih konstrukcija nego za
nosivost. Nairne, sa stanoviSta raspodjele naprezanja u konstrukciji uslijed ne-
homogenosti betona dolazi do preraspodjele naprezanja u podrucju betona bolje
kakvoce (vece krutosti i cvrstoce). Naprotiv, procesi razaranja betona koncentri-
raju se upravo na najslabijim mjestima. Zato je prikladno za betonske konstrukcije
maksimalno dopusteno rasipanje rezultata kontrolnih ispitivanja (npr. S $ 4,5
MPa). Posebnu paznju treba posvetiti radnim i dilatacionim spojnicama.
Njegovanje betona
Portland
{
0 0 H 1 Metalursk
cementni ~-~ HZa,b cementni ~.~
1'1')
betoni
~-~ H
} betoni
Kratkotrajno
~..~ H 4
B
c
Srednje
Juqotrajno
0
0,01 0.1 1 10 100
Specificni koeficijent propusnosti, kx10-16 ~2
Slika 31/1 Specificni koeficijent propusnosti, k X 1O-16m2 u ovisnosti od v/c-faktora i
njegovanja betona (autori GriiC i Grube)
U ovom clanu Pravilnika misli se prvenstveno na djelovanje kemijski agresivne sre-
dine na beton, i to, na djelovanje tzv. normalnih sredina. U slucaju djelovanja veCih
koncentracija kemijski agresivnih tvari na raspolaganju su odredbe vec zastarjelih
posebnih pravilnika i jugoslovenskih standarda (JUS i Pravilnik) i odgovarajuca
literatura /80/.
Medutim, gotovo svaka betonska konstrukcijaje u normalnoj sredini obicno izlozena
istovremenom djelovanju niza vanjskih faktora, koji utjecu na njenu trajnost. Svaki
od tih cinilaca obicno se analizira zasebno, a zatim se promatra njihova interakcija.
Mogu se podijeliti u cetiri grupe: fizicki, kemijski i biola;ki efekti. Ovaj Pravilnik
ne bavi se utjecajima:
- nekih mehanickih djelovanja (udara, eksplozija, erozije, abrazije i sl.)
- nekih fizickih djelovanja (velikih i naglih promjena temperature, djelovanja
temperatura visih od 250C, naizmjenicno vlaZenje - susenje, djelovanje
pozara)
- veCih koncentracija kemijski agresivnih tvari koje se vrlo cesto nalaze u okolini
gradevinskih objekata,
- djelovanjem bioloSkih Cinilaca (vegetacije i mikroorganizama).
45
Kri terij
Stupanj agresivnosti
mali srednji jaki
1. pH-vrijednosti 6,5 - 5,5 5,5 - 4,5 4,5
2. slobodna ugljicna kiselina u
mg/l odredeno prema Meyeru 15 - 40 40 - 100 100
3. amonij (N Ht), mg/l 15 - 30 30 - 60 60
4. magnezij (Mg2+), mg/l 300 - 1000 1000 - 3000 3000
5. sulfati (SO~-), mg/l 200 - 600 600 - 3000 3000
Poseban problem trajnosti betonskih konstrukcija je korozija celicne armature. U
povoljnim uvjetima okoline kvalitetan beton pruza odlicnu protivkorozionu zaStitu
armaturi. Medutim, opasnost od korozije armature tokom vremena postoji ukoliko
je beton suvise porozan, ako debljina zaStitnog sloja nije ispravno odabrana (dimen-
zionirana) ili izvedena ili ako u zaStitnom sloju dode do karbonatizacije ili prevelike
koncentracije klorida.
Problemi trajnosti betonskih konstrukcija proucavaju se dublje i svestranije tek
dvadesetak godina, tako da jos ne postoje opcenito prihvaceni modeli proracuna,
koji bi povezali svojstva betona koja odreduju postojanost, debljinu zaStitnog sloja
armature odnosno betona, ocekivani vijek trajanja i stupanj agresivnosti okoline.
Obzirom na ogromno ekonomsko i tehnicko znacenje problema trajnosti betonskih
konstrukcija, istrazivanja i razvoj u ovom podrucju su vrlo intenzivni. Zato za svaki
konkretni slucaj treba konzultirati noviju vrlo bogatu literaturu iz tog podrucja od
koje su navedeni sarno neki vainiji radovi /57/, /27/, /107/, /113/ i /80/.
Trajnost se moze poboljsati:
- izborom odgovarajuce vrste cementa,
- dodacima cementu (npr. pucolani, zgure).
- dodacima betonu (npr. aeranti, zgusCivaci),
- izborom odgovarajuce vrste agre@ta,
- boljim zbijanjem betona,
- slojevima zastitnih materijala.
DanaSnja je inzenjerska praksa, da se postojanost betona uzima u obzir kod projek-
tiranja sastava betona u prvom redu ogranicavanjem vodocementnog faktora i propi-
sivanjem miminalne kolicine cementa. Do donosenja odgovarajucih naSih propisa za
orijentaciju mogu posluziti tablice 16/1, 31/1 i 31/2, djelomicno preuzete iz novog
evropskog modela propisa, a djelomicno rezultat vlastitih iskustava.
Tablica 31/1 Granicne vrijednosti stetnih tvari u vodi po kojima se utvrduje
stupanj kemijske agresivnosti (CEB-FIP Code Model 1990)
46
Parametar betona
Klasa izlozenosti
1 2a 2b i 5a
3,4 i 5b
5c
min MB
- nearmirano
10 15 25
25
25
- armuano
15 25
25
30
30
- prednapeto
30 30 30
35
35
max V/CH),2T
- nearmirano
0,65
- armuano
0,60 0,45
0,45
0,45
- prednapeto
0,60 0,45
0,45
min. koliCina cementa
(kg/m3) za D =
32 mm
- nearmJrano
180
- -
-
-
- armuano
300 300 300
300
350
- prednapeto
300 300
300
300
350
aenranJe
U uvjetima mraza i moguc-
(prema cl. 32) PBAB
nosti zasicenja vodom
Dubina prodiranja vode
(ispitano prema
- -
~50
~30
~30
JUS U.M1.010), mm
Dodatni zahtjevi
U uvjetima mraza i moguc-
za agregat
nosti zasicenja vodom
Dodatni zahtjevi
Sulfatno otporni cement
za cement
ako je koliCina sulfata:
- u vodi ~400mg/kg
- u Uu > 300mg/kg
Drugi dodatni
ZaSti tni
zahtjevi
slojevi
1) Odnosi se na projektiranu vrijednost.
Maksimalna vrijednost u tom slucaju
moze biti max
v/c + 0,06.
2) Ukoliko su betoni aerirani ove vrijednosti mogu biti 10% vece
Tablica 31/2 Minimalni uvjeti za sastav trajnog betona prema klasama
izlozenosti
32
Razaranje betona zbog djelovanja temperature poslijedica je promjene volumena
vode kod pretvaranja u led. Do razaranja ce doCi tek kod odredenog stupnja
zasicenja vodom (kriticne saturacije), koja zavisno od str1,lkture i zrelosti betona
moze biti od 0,85 ... 0,95.
U slucaju da se projektom zahtjeva otpornost betona na djelovanje mraza, opcenito
je prihvaceno dajejedna od neophodnih mjera aeriranje betona. Pore zraka uvucene
aeriranjem moraju biti sfericnog oblika, veliCine 10 ... 300 pm (mikrona) na raz~
macima 0,15 ... 0,25 mm. One u betonu djeluju dvojako: prekidaju kapilare i na
taj naCin smanjuju penetraciju vode u beton, i drugo, prilikom smrzavanja aerirane
47
pore djeluju kao amortizeri pritiska, koji nastaje u vodi u kapilarama uslijed sirenja
leda. Dolazi do otpustanja pritiska i ono ce biti dovoljno ako cementni kamen nije
suviSe nepropustan,. zracne pore nisu predaleko i ako smrzavanje nije prenaglo. U
takvom povoljnom slucaju, umjesto sirenja, cak preovladava temperaturno skuplja-
nje betona.
Ne postize se sa svakim dodatkom za uvlacenje pora zadovoljavajuci raspored pora.
Na to djeluju joS kemijski sastav cementa, finoca mliva i eventualni drugi dodaci
cementu ili betonu. Zato svaki dodatak treba ispitati za konkretni sastav betona.
Otpornost betona na mraz ispituje se naizmjenicnim smrzavanjem i odmrzavanjem
betonskih kocki prema JUS U.M1.016. Smatra se, da dobar beton otporan na
djelovanje mraza treba izdrZati barem 200 takvih ciklusa, a da pad mehanickih
svojstava uzoraka ne prede 25% svojstava uzorka ekvivalentne starosti. Raspored
aerantom uvucenih pora moze se provjeravati optickim mikroskopom na presjeku
betonskog uzorka i na taj naCin ocijeniti otpornost betona na mraz. (U pripremi
JUS).
Mnogo intenzivnije razaranje betona dijelovanjem mraza jest uz prisustvo soli za
odnirzavanje. Broj ciklusa potrebnih za razaranje je visestruko manji nego bez soli.
Laboratorijska ispitivanja se provode prema JUS U.M1.055, tako da se povrsina
uzorka potopi s 3%-tnom otopinom kuhinjske soli za sve vrijeme smrzavanja. Sma-
tra se, da je beton otporan na djelovanje mraza i soli, ako nakon 25 ciklusa smr-
zavanja - odmrzavanja nema vetih oStecenja potopljene povrsine. Uobicajeno je
da se koliCina uvucenog zraka ispituje prema JUS U.M1.031 sarno za aerirane be-
tone. Ukoliko se to ispitivanje provodi za neaerirane betone dobiva se podatak
0 koliCini zahvacenog zraka, sto je dobar pokazatelj 0 kvaliteti granulometrijske
krivulje agregata. Betoni slabijeg granulometrijskog sastava spravljeni s kolicinom
cementa manjom od 300 kg/m3 imaju veti sadrzaj zahvacenog zraka.
33
Spojevi koji sadrze klor ione predstavljaju najvecu opasnost za celike u betonu.
Ukoliko koncentracija klor ion a u okolini armature prede odredene postotke moze
doti do vrlo brze korozije betonskog celika. Smatra se da kod sadrzaja veceg od
0.4% klor ion a u odnosu na koliCinu cementa u betonu u okollni armature postoji
rizik da otpocne korozija celika tj. da pasivna zaStita celika zbog visokog alkaliteta
betona viSe nije dovoljna. Ako je koncentracija klor iona 1,0 i vise posto, onda je
taj rizik vrlo velik /57/ i"/107 f.
Pri procjeni koliCine klor iona treba imati u vidu, da se dio klorida veze s trikalci-
jevim aluminatom u spojeve bezopasne za koroziju armature. Nakon sto je koliCina
agresivnih klor iona dosegla nivo kod kojega poCinje korozija celika, brzina korozi-
je ovisiti ce 0 vlainosti, koliCini cementa, alkalitetu betona, pristupacnosti kisika i
elektrokemijskim svojstvima celika.
Elementarni klor nije agresivan za celik.
48
Zavisnost ostecenja uslijed djelovanja agresivnih tvari na armirani beton i vremena
ima tok prikazan na slici 33/1, gdje treba razlikovati dvije karakteristicne faze
to - vrijeme potrebno za prodiranje agresivnih tvari kroz zaStitni sloj betona
(moze biti od nekoliko godina do vise desetaka godina) i
t1 - vrijeme potrebno za koroziju celika, sve do kriticnog ostecenja (pucanja i
odlamanja zaStitnog sloja, moze trajati 5-10 godina),
to + tl - zivotni vijek konstrukcije.
Trajanje to i t1 zavise od kvalitete i dimenzija zaStitnog sloja kako je vec ranije
navedeno.
nivo kr;t;~nog o~te~enja =
----------------------------
potrebna sanac;ja
I
I
I
I
I
I
I
: t=t +t
,
I 0
I
I
I
I
I
I
I
.-,
II)
0
c:
<II
tN
0
~
01
~
0
>
.,...
z:
vrijeme
I
t
~
.. 0
-...
prod; ranje aq-
res ivnih tvari
t.,
korozija
annature
,
Slib 33/1 Odnos osteeenja armiranog betona i vremena,
od izlaganja do kriticnog oiitecenja
KONTROLA KV ALITETA
OPSTE 0 KONTROLI KVALITETA BETONA
34 - 36
Kontrola kvaliteta betona sastoji se od dva sustinski odvojena ali komplementarna
dela:
- kontrole proizvodnje, i
- kontrole saglasnosti s uslovima projekta konstrukcije, odnosno projekta betona.
Svaki od navedena dela kontrole je obavezan, jer imaju razliCite ciljeve, a sadrzaj i
opseg ovise 0 kategoriji betona. Ovakva podela kontrolnih aktivnosti i razgranicenje
odgovornosti za kvalitet betona u konstrukciji u skladu je sa savremenom koncepci-
49
jom kontrole kvaliteta gradevinskih konstrukcija. Rec "kontrola" znaCi upravljanje
kvalitetom, koje se realizira kroz:
- osiguranje kvaliteta svezeg betona, u toku pripreme, transport a i ugradnje
betona, sa kontrolom proizvodnje, i
- dokazivanje postignutog kvaliteta ocvrslog betona, na kraju tehnoloskog
procesa izrade betona, naime na mestu gde se beton ugradi, sa kontrolom
saglasnosti.
Opseg i sadrzaj kontrole kvaliteta ovise 0 kategoriji betona, u tom smislu, da ta
kontrola obuhvaca:
a) kod betona kategorije BII:
.
- kontrolu proizvodnje, prema svim odredbama clanova 33-44; specijalno za
proizvodnju u fabrici betona vaZi JUS U.Ml.051;
- kontrolu saglasnosti, prema Clanovima 47, 48a,b, 49;
b) kod betona kategorije BI:
- kontrolu koliCine cementa, obzirom na clan 26; drugi postupci kontrole
proizvodnje nisu obavezni, ali se njih preporuca;
- kontrolu saglasnosti, prema clanovima 47, 48c, 49-2 i 3. stay.
K ontro/a proizvodnje betona mora pratiti sve faze izrade betona i betoniranja kon-
strukcije, od pripreme betona do kraja negovanja ugradenog betona. Ona se sma-
tra sastavnim delom delatnosti za osiguranje kvaliteta i sluzi pre svega proizvodaeu
betona
~~
savladavanje ravnomernosti i stabilnosti proizvodnje. Zasnovana i orga-
nizirana. mora biti tako, da na osnovu brzih i jednostavnih ispitivanja, kao i tekuceg
vrednovanja rezultata tih ispitivanja, omogucuje:
- na najekonomicniji naCin zadovoljiti zahteve za kvalitet betona prema projektu
konstrukcije odnosno projekt11 betona,
- odrzavati zahtevani nivo i ravnomernost kvalitpta,
- pravovremeno utvrditi i spreciti grube greske u proizvodnji,
- potrosacima betona dati podatke odnosno potvrdu 0 kvalitetu betona proizve-
denog u odredenom periodu,
- osigurati pravilno postupanje sa betonskom mesavinom u toku transporta i
ugradivanja, kao i odgovarajuce negovanje mladog betona.
Kontrolu proizvodnje u propisanom opsegu duzni su vrsiti u vidu interne kontro/e:
- proizvodac betona, do predaje betona potrosacu, odnosno izvodacu betonskih
radova na gradilistu,
- izvodac betonskih radova, od vremena preuzimanja betona, do kraja negovanja
ugradenog betona.
I Uzorke sastojaka ili betona za sva tekuca ispitivanjaiuzima i ispituje proizvodac ,
betona~llf!lj u laboratoriji, koja mora postojati uz fabriku betona i imati potrebnu
.
opremu prema JUS U.Ml.052 (clan 43). Timeje omoguceno redovno i dovoljno cesto
ispitivanje svezeg i ocvrslog betona, i dobijanje relativno velikog broja rezultata
ispitivanja za pouzdano vrednovanje postignutog kvaliteta proizvedenog betona.
50
Ocena kvaliteta proizvedenog betona zbog toga bazira na deterministickom odredi-
vanju karakteristicne vrednosti zahtevane osobine ocvrslog betona (najcesce karak-
teristicne cvrstoce pri pritisku).
K ontr%m sag/asnosti sa us/ovima projekta konstrukcije dokazuje se postignuti kva-
litet betona na mestu ugradnje. U tu svrhu utvrduje se, da Ii rezultati ispitivanja
projektom konstrukcije zahtevane osobine betona (najcesce cvrstoce pri pritisku)
zadovoljavaju propisane kriterije preuzimanja. Ako je izabrani kriterij, na primer
za marku betona iz clana 46, ispunjen, onda se koliCina betona ili konstrukcija,
odnosno deo konstrukcije na koju se odnose rezultati ispitivanja (partija betona,
prema clanu 37) prihvati; u suprotnom slucaju pak se takva partija betona odbaci.
.
"Karakteristicna cvrstoca partije betona ne odreduje se, niti se taj podatak u tom
kontekstu trazi.
Za razliku od kontrole proizvodnje, dokazivanje postignutog kvaliteta betona bazira
na ogranicenom broju rezultata ispitivanja, buduci da je na objektima neprakticno
i neekonomicno uzimati od svake klase betona toliki broj uzoraka, da bi se odredila
karakteristicna vrednost zahtevane osobine ocvrslog betona. Zato dokaz 0 postignu-
tom kvalitetu pomoeu kriterija za preuzimanje bazira na teoriji verovatnoce (pro-
b,abi/isticki pristup). Preuzimanje se stoga svjesno vrsi sa ogranicenim stupnjem
pouzdanosti, pri cemu moze doci do dveju pogresnih odluka:
- kvalitetna partija betona moze biti odbacena (greska 1. reda) ,
- nekvalitetna partija betona moze biti prihvacena (greska 2. reda).
U prvom slucaju ide pogresna odluka na stetu ekonomike proizvodnje betona, au
drugom na stetu bezbednosti konstrukcije.
Kriteriji preuzimanja se zbog toga podesavaju tako, da su oba rizika u razumnim
granicama i usaglaiieni u tom smislu, da bude uz zadovoljavajucu sigurnost kon-
strukcije obezbedena takode ekonomicna proizvodnja betona.
Preuzimanje betona na osnovu kontrole saglasnosti mora se vrsiti kao eksterna kon-
tro/a. Njom treba rukovoditi potroSac betona (kupac, investitor), jer mora biti
zainteresiran za dobijanje objektivnog dokaza 0 kvaliteG konstrukcije. Zbog toga
se mora njegova sluzba (nadzor) ililoa-njega~fa.stena strucna organizacija takode
brinuti za redovno i pravilno uziriianje uzo~aka betona na mestu ugradnje, kao i
za sva ispitivanja u svrhu dokazivanja postignutog kvaliteta. Takvo zaduzenje in-
vestitora se Pravilnikom ne propisuje, ali ga zato predvidaju republicki zakoni 0
gradenju investicionih objekata.
PARTIJA BETONA
37
Beton, koji se ugraduje u objekat preuzima se po delovima, tzv. partijama, tako
da se postignuta marka betona ocenjuje za odredene delove objekta ili za odredeni
period gradnje. Statistickom obradom velikog broja (n ~ 50) rezultata ispitivanja
sa Citavog objekta, moze se sa velikom pouzdanoscu i tacnoscu zakljuCiti 0 postignu-
toj karakteristicnoj evrstoCi neke klase betona na objektu, ali se ne mogu izdvojiti
51.....
ona mesta na konstrukeiji, gde je bio zbog neravnomernosti kvaliteta ugraden be-
ton manje evrstoce. Pouzdanost ovakvog utvrdivanja postignute marke betona u
konstrukeiji je jos manja, ako se uzorei za ispitivanje evrstoce ne uzimaju na mestu
ugradivanja betona.
Preuzimanje objekata po partijama i sa uzoreima uzetim prilikom ugradivanja be-
tona u konstrukeiju omogucuju difereneiranu oeenu postignute marke po pojedinim
delovima odnosno elementima objekta. Time se bitno povecava globalna pouzdanost
oeene sigurnosti konstrukeije, madaje step en pouzdanosti oeene za pojedinu partiju,
zbog manjeg broja rezultata ispitivanja, manji.
Partija betona je koliCina iste klase ili iste vrste betona, koja se u jednakim pri-
likama ugradi u neku konstrukeijsku eelinu na objektu, ili koja se ugradi u elemente
konstrukeije u odredenom vremenskom razmaku. Ona se moze odnositi na:
- sve jednake konstruktivne elemente u objektu,
- dio jednakih konstruktivnih elemenata, u velikim objektima,
- viSe razliCitih konstruktivnih elemenata, u malim objektima,
-;-koliCinu betona ugradenu u element ili vise elemenata objekta, u odredenom
periodu.
Iz partije betona, koja sadrii veti broj mesavina, treba, prema, u elanu 48 propisa-
noj ueestalosti, uzeti odredeni broj uzoraka za ispitivanje evrstoce pri pritisku.
Partija se mora odrediti unapred projektom konstrukeije, ili programom kontrole,
koji je sastavni deo projekta betona.
Opcenito, veliCina pojedine partije ovisi 0:
- ukupnoJ koliCini betona iste klase ili vrste u objektu,
- propisanoj ueestalosti uzimanja uzoraka,
- tipu i znacaju konstrukeije, slienosti i broju elemenata koji ju sastavljaju,
- tehnologiji gradenja,
- predvidenom trajanju i dinamiei gradnje,
- prilikama (vremenskim i drugim) pri ugradivanju betona,
- izabranom kriteriju preuzimanja iz elana 46.
KoliCina betona u partiji ne treba biti veca od one, koja se ugradi u toku jednog
meseea. Obzirom na propisane kriterije preuzimanja, broj ispitivanja u partiji ne
moze biti manji od 3, i ne veci od 30.
Za formiranje pa:rtija ne postoje konkretpa pravila. Kod izrade programa kontrole je
zato potrebno dobro poznavanje konstrukeije, kao i tehnologije i dinamike gradenja.
Pri odredivanju veliCine partije i pri izboru kriterija preuzimanja treba imati u vidu
dobivanje sto realnije oeene sigurnosti konstrukeije.
PRIMER 37/1
Na objekt~ gde ima velike kolicine betona iste vrste u istom tipu konstrukeije (npr.
betonska brana ili betonski kolovoz) partije se odrede prema blokovima (ploeama)
ili grupi blokova (ploca), tako da broj ispitivanja u jednoj partiji ne bude veti od
25 do 30, i da se beton jedne partije ne ugraduje duze od jednog meseea. Kod
52
toga treba joB voditi racuna 0 vecim promenama vremenskih i drugih uslova u toku
gradnje, i prema njima podeliti partije.
PRIMER 37/2
Kod skeletne konstrukcije, partija moze obuhvatiti iste konstruktivne elemente na
objektu (ploce, stubove, nosace, zidove), iIi, zavisno od veliCine objekta, iste ele-
mente sarno u jednoj etazi ili cak na delu etaze, ako se uslovi ug:adivanja u toku
gradnje tog element a menjaju. Na manjim objektima mogu se u jednu partiju spa-
jiti i razliCiti konstruktivni elementi, npr. ploce, zidovi ili stubovi jedne etaze, ako
su od betona iste klase.
PRIMER 37/3
Kod mostova, partije se rasporeduju prema elementima mosta. Zavisno od tip a i
veliCine mosta jedna partija moze obuhvatiti:
- sve ili odredeni broj temelja, pilota, stubova, naglavnih greda,
- jedan ili oba upornjaka,
- glavne i sekundarne nos ace u jednom ili vise polja,
- jedan glavni nosac u jednom polju (veti rasponi sanducastog preseka),
- kolovoznu plocu u jednom ili vise polja, ako nije obuhvacena kod nosaca,
- rubne nosace, pesacku stazu u jednom ili u vise polja.
PRIMER 37/4
U industriji prefabrikovanih betonskih elemenata, gde se fabrika betona obicno nalazi
u krugu pogona, partiju cini odredeni broj elemenata, koji moze biti vezan za vreme
proizvodnje. Isti rezultati ispitivanja cvrstoce pri pritisku koriste se za vrednovanje
po partijama, i za ocenu postignute marke bet on a u fabrici betona.
PRIMER 37/5
Pri tekucoj kontroli postignute marke betona u okviru kontrole betona kategorije
BII u fabrici betona prema JUS U.M1.051, veliCina partije nacelno se vezuje za
koliCinu betona, koja se proizvede u jednom mesecu, a nije veca od 2000 m3.
v) KONTROLA PROIZVODNJE BETONA
Da bi se osigurao kvalitet svezeg i ocvrslog betona, u okviru kontrole proizvodnje
mora se kontrolisati odnosno tekuce ispitivati:
- sastojke za pripremu betona, prema clanu 39;
- proizvodnu sposobnost fabrike betona, prema JUS U.M1.050 i u suglasnosti sa
Clanom 233;
- svezu betonsku mesavinu, prema clanu 40;
- svojstva ocvrslog betona, sa ocenom postignute marke betona odnosno karak-
teristicne cvrstoce, prema clanovima 41-43 i JUS U.M1.051; tacka 9;
- ugradivanje
j
negovanje prema clanu 44.
.
53
KONTROLA SASTOJAKA ZA BETONE
38 - 39
Smatra se da svi sastojci betona koji se isporucuju u silose ili na deponije u fabrici
betona imaju vaZeCiatest, u skladu sa Naredbama 0 obaveznom atestiranju cementa,
agregata i dodataka, koje je izdao Savezni zavod za standardizaciju.
Kod prijema svake poSiljke materijala mora se proveriti, da Ii ona odgovara traie-
nom, odnosno u atestu deklariranom kvalitetu. U tu svrhu treba izvrsiti vizuelnu
identifikaciju dopremljenog materijala i pri tome prekontrolirati, da Ii se podaci na
propratnoj dokumentaciji ili ambalaZi slazu sa utvrdenim stanjem, kao i sa eventual-
nim posebnim zahtevirna za kvalitet prema projektu konstrukcije odnosno projektu
betona. Pored toga, treba Ii toku proizvodnje betona redovno ispitivati ona svoj-
stva sastojaka za beton, koja mogu uticati na ravnomernost kvaliteta betona ili
prouzrokovati grube greske u proizvedenom betonu.
AGREGAT
Prema navedenim standardima mora se redovno ispitivati:
- vlaZnost sitnih frakcija JUS B.B8.035
- granulometrijski sastav JUS B.B8.029
- koliCina sitnih cestica JUS B.B8.036
Ova ispjtiva.nja moraju se obavljati po frakcijama, najmanje jednom u tjednu, a
vlaZnost prilikom svake uocljive promene.
Uzorci za ispitivanje uzimaju se po zavrSetku transportne operacije, tj. na deponiji
ili silosu u fabrici betona. Projektom betona odnosno programom ispitivanja moze
se predvideti siri obim i veca ucestalost ispitivanja.
CEMENT
Prema standardu JUS B.C8.023 mora se redovno ispitivati:
- standardna konzistencija,
- pocetak i kraj vezivanja,
- stalnost zapremine.
Uzorci iste klase ili vrste cementa moraju se uzimati i ispitivati svaki dan kada se
ta klasa ili vrsta cementa isporucuje. Jedna provera moze se odnositi na najvi-
se 250 ton a dopremljenog odnosno upotrebljenog cementa. Navedena ispitivanja
treba obaviti i u slucaju da je cement pre upotrebe bio uskladisten duze od 3
meseca. Ako se ispitivanjem utvrdi, da cement ne ispunjava neki od navedenih
uslova kvaliteta, upotreba takvog cementa obustavlja se sve dok se ispitivanjem
svih fizicko-mehanickih i hemijskih svojstava na potvrdi njegova upotrebljivost.
Kod svakog ispitivanja treba odvojiti uzorak cementa, koji se cuva prema stan-
dardu JUS B.C1.012, kroz period od 6 meseci, za slucaj da je potrebno kompletno
ispitivanje u svrhu dokazivanja kvaliteta cementa, ili uzroka ostecenja ili nezadovo-
ljavajuceg kvaliteta betona.
54
VODA
Ukoliko se za spravljanje betona ne upotrebi voda za pice, njena podobnost mora
se proveriti prema standardu JUS U.M1.058 na.imanje jednom svaka tri meseca.
Za spravljanje nearmiranog betona moze se upotrebljivost vod~ proveriti ispitiva-
njem vremena vezivanja cementa i cvrstoce betona pri pritisku, na uzorcima, koji
se usporedno pripreme sa predvidenom i sa destilisanom vodom. Vremenska razlika
izmedu pocetka i zavraetka vezivanja cementa ne sme iznositi vise od 30 min, a
razlika cvrstoca betona pri pritisku ne sme biti veca od 10%.
DODACIBETONU
Dodatak betonu koji je bio izabran predispitivanjima prema JUS U.M1.037 sa
odredenim agregatom i cementom, mora se u toku proizvodnje betona proveriti za
svaku novu sarzu, koja se isporuCi fabrici betona ili gradiliStu, i, ako je bilo vreme
odlezavanja dodatka na gradiliStu duze od 6 meseci. U tim slucajevima treba prema
JUS U.M1.035 ispitati sledeca svojstva:
- standardnu konzistenciju cementne paste,
- vreme vezivanja cementne paste,
- cvrstocu pri pritisku betonskih uzoraka.
Pod saJ'zom se u smislu JUS U.M1.035, tacka 3.1.1 poqrazumeva neprekidna proiz-
vodnja pod ujednaeenim uslovima, sa istom hemijskom recepturom i sirovinama, u
kolicini do 50 t.
U slucaju izmene agregata ili cementa treba u odgovarajucem obimu ponoviti pret-
hodna ispitivanja u smislu JUS U.M1.037.
.
KONTROLA SVEZE MESAVINE BETONA
40
Propisana su ispitivanja konzistencije, koliCine uvucenog vazduha kod aeriranih be-
ton a i, ako se radovi izvode kod niskih ili visokih temperatura, merenje temperature
betona.
Obzirom na postojeCi odnos izmedu cvrstoce pri pritisku i vle-faktora betona, ko-
risno je vrsiti redovna ispitivanja v Ie-faktora, pomocu kojih se moze prognozirati
ocekivana cvrstoca betona, au slucaju neodgovarajuCih rezultata vie, mogu se brzo
poduzeti potrebne korektivne mere u proizvodnji betona (vidi sliku 28/1).
Ispitivanje konzistencije sluzi pre svega otklanjanju grubih gresaka pri doziranju
vode, cementa i agregata (peska).
Ispitivanje konzistencije prema jednoj od standardizovanih metoda ispitivanja iz
clana 22 treba izvrsiti za svaku vrstu betona:
- na pocetku svake radne smene,
.
- kod izrade betonskih tela za ispitivanje svojstava ocvrslog betona,
- kod svake promene sastava (recepture) betona,
- na odredenu koliCinubetona ili u odredenom vremenskom razmaku.
55
-.....
Prema JUS U.M1.051 rezultati ispitivanja konzistencije tokom proizvodnje smeju
odstupati najviSe +20% od sleganja, koje je utvrdeno prethodnim ispitivanjima.
Ako je programom kontrole predvideno ispitivanje konzistencije na mestu ugradi-
vanja, mora se upotrebiti ista metoda ispitivanja kao u fabrici betona.
KoliCina uvucenog vazduha meri se prema JUS U.M1.031:
- najmanje jedanput dnevno,
- kod izrade betonskih tela za ispitivanje svojstava ocvrslog betona.
Odst~panja od projektom odredene koliCine pora u svezem aeriranom betonu mo-
raju biti, ovisno od najveceg zrna u mesavini agregata, u sledecim granicama:
VeliCina najveceg zrna
u mesavini agregata (mm)
63
32
16
8
Dozvoljeno odstupanje
koliCine pora (% V)
~0,5
~1,0
~1,0
~1,5
KONTROLA CVRSTOCE PRI PRITISKU
41
1
piQi2iYod~~1:)e~oIla)iuzan je od svake vrste betona koju proizvodi, redovno ispitivati
cvrstocu pri pritisku i na osnovu rezultata ispitivanja kontrolirati marku betona.
Ucestalost ispitivanja cvrstoce pri pritisku zavisi od koliCine ugradenog betona, i
takode od zapremine mesalice; beton koji se sprema u vecem broju manjih mesalica
naime iskazuje vecu varijaciju cvrstoca, pa je stoga veti broj ispitivanja logican.
Za svaku vrstu proizvedenog betona ucestalost ispitivanja odreduje se prema slede-
cim uslovima:
- najmanje jedan uzorak svaki dan proizvodnje,
- najmanje po jedan uzorak na svakih 50 m3, odnosno na svakih 75 mesavina,
uzimajuci u obzir veti dobiveni broj ispitivanja,
- ako je koliCina proizvedene vrste odnosno klase bet on a veea od 2000 m3, po
jedan uzorak moze se uzeti na 100 m3, odnosno na 150 mesavina.
Proveravanje i ocenjivanje postignute marke betona vrsi se prema standardu JUS
U.M1.051 - tacka 9 i sastoji se od:
- tekuce kontrole marke betona, koju treba obaviti najmanje jednom mesecno,
- dokaza marke betona, koji se izvede svaka 3 meseca.
TEKUCA KONTROLA MARKE BETONA
Najmanjejednom svakog meseca u kojem se proizvodi odredena vrsta betona, ili na
svakih 2000 m3 proizvedenog betona iste vrste, mora proizvodac betona na osnovu
rezultata tekuceg ispitivanja cvrstoee pri pritisku, proveriti da Ii je obezbedena
propisana marka betona.
56
Buduci da je broj rezultata ispitivanja iz relativno kratkog perioda proizvodnje od
jednog meseca cesto premali za statisticku obradu, takode se, kod tekuce kontrole
marke betona primenjuju kriteriji iz C/ana 46 Pravilnika, sa kojima se inace vrsi
preuzimanje betona po partijama prilikom ugradivanja. Pomocu njih se moze sa
dovoljnom pouzdanoscu oceniti, da Ii ce ispitani bet on odgovarati propisanoj marki.
Bira se onaj od 3 kriterija, koji najbolje odgovara broju ispitivanja i raspolozivom
podatku 0 standardnoj devijaciji. U obzir treba uzeti sve dobijene rezultate ispi-
tivanja, odbaciti se sme jedino onaj loSi rezultat, za kojeg se moze dokazati, da je
posledica nepravilne izrade, loSeg zbijanja ili slabog negovanja opitnog tela (Primer
41/1). VeliCina partije betona se u tom slucaju ogranicava na maksimalno 30 ispi-
tivanja i/ili na 2000 m3 betona. Ovim ogranicenjima
- smanjuje se preveliko rasipanje rezultata, koje moze biti posledica varijacija
u kvalitetu osnovnih materijala, uticaja ljudskog faktora, vremenskih prilika,
godisnjih doba, i s1.,
- onemoguCi se "pokrivanje" proizvodnje loseg kvaliteta, sa dobrom proizvod-
njom u kasnije doba.
Tekuca kontrola marke betona moze se obavljati i odredivanjem kliznog proseka od
3 uzastopna rezultata ispitivanja. Beton odgovara zahtevanoj marki, ako taj klizni
prosek nije manji od zahtevane marke betona, a pojedinacni rezultat ispitivanja
cvrstoce pri pritisku ne manji od marke betona umanjene z~ 4 MPa. Taj vid tekuce
kontrole marke betona obavlja se na kontrolnim kartama, a preu'Let je i'Lamerickog
standarda ACI 318 (Primer 41/2).
U taco 9.2.3 standarda JUS U.M1.051 propisane su sledece sankcije za proizvodaca
betana ako za neku vrstu proizvedenog betona kriteriji za deklarisanu marku ne bi
bili ispunjeni kad 2 uzastopne partije betona:
1. K6liCina betana, na koju se odnose dye uzastapne negativne partije, odgovara
onoj nizoj marki, za koju su kriteriji jos ispunjeni.
2. Dok se deklarirana marka ponovo ne dakaie prema propisanom postupku, ta
vrsta betona sme se dalje isporuCivati sarno sa oznakom nize marke, a za
deklariranu marku mora se isporucivati beton sledece vise marke iz redovne
i uhodane proizvodnje. ,
Prvobitna marka maze se ponovo deklarirati, kada izabrani kriterij bude zadovo-
Ijen u najmanje 2 dadatne uzastopne partije betana, od kojih svaka mora sadrzati
najmanje 10 dodatnih uzastopnih rezultata ispitivanja, dobivenih u razdoblju ne
kracem ad 10 proizvodnih dana. Dve uzastopne partije, na osnovu kojih se moze
za vrstu betana ponovo dokazati prvobitna marka, odrede se uzimanjem u obzir
rezultata ispitivanja betona iz proizvodnje, koja je neposredno sledila 2 loSe uza-
stopne partije betona. Ako je taj dokaz pozitivan, prvobitna marka teoretski se
maze ponovo dobiti za sledecih 10 dana proizvodnje, a da se nisu izvrsile nikakve
izmene ni u sastvu mesavine, ni u tehnologiji pripremanja betona.
Aka je dokaz za tako odredene dye partije ponovo negativan, onda treba zakljuCiti,
da je pad kvaliteta posledica sistemske greske u proizvodnji betona. U tom slucaju
maraju se prvo otkloniti uzroci za padbacaj cvrstoce betona, i izvrsiti npr. korekcije
57
...
u sastavu mesavine ili u tehnologiji spremanja betona. Dve uzastopne partije odrede
se onda na osnovu rezultata ispitivanja betona iz nove proizvodnje. Teoretski rok
za vracanje prvobitne marke tada iznosi 10 dana redovne proizvodnje pl\\s 28 dana
za ispitivanje, tj. ukupno oko 40 dana, racunajuci od datuma kada je bilo tekucom
kontrolom ustanovljeno, da proizvedeni beton ne odgovara deklariranoj marki.
Cilj tekuce kontrole marke i pomenutih sankcija za nep.ostizanje marke betona
je u pravovremenom i energicnom zaustavljanju pada kvaliteta proizvodnje. Za
proizvodaca betona mogu sankcije imati i komercijalne posledice, ako bi potrosaCi
trazili smanjenje cene za, u tom razdoblju, dobavljeni beton, i ukoliko bi izgubili
poverenje u kvalitet tog betona.
DOKAZIVANJE MARKE BETONA
1
Za svaku vrstu betona mora se, u svrhu idokazivanja postignute marke, svaka 3
meseca izvrsiti obrada svih rezultata ispitivanja cvrstoce pri pritisku iz proteklog
perioda. Broj tih ispitivanja ne treba biti manji od 30. Iznimno, ako je kolicina
proizvedenog betona u ocenjivanom vremenskom periodu manja od 1000 m3, taj
broj se moze srazmerno smanjiti, ali u normalnim uslovima proizvodnje ne sme biti
manji od 10.
Beton odgovara zahtevanoj marki, ako je ispunjen uslov:
fbk ~ MB,
(41/1 )
gde je
/bk - karakteristicna cvrstoca ocenjivane koliCinebetona, u MPa.
Izracunavanje karakteristicne cvrstoce ovisi 0 raspolozivom broju rezultata ispiti-
vanJa:
a) ako je n ~ 30:
fbk = xn - 1,30",
(41/2)
gde su:
xn - aritmeticka sredina svih (n) rezultata ispitivanja cvrstoce pri pritisku u ocen-
jivanom periodu, u MPa
0"- standardna devijacija odredena na osnovu dovoljno velikog broja rezultata
ispitivanja (n ~ 30) iz ocenjivanog, i po potrebi jos iz prethodnog perioda
proizvodnje iste vrste betona, u MPa
b) akoje 10 $ n < 30:
/bk =
x - tn
.
0",
(41/3)
gde su:
x - kao pod a)
tn - koeficijent rasp odele po Studentu za stupanj slobode k =
n, i 80%-nu obez-
bedenost, prema Tabeli 41/1.
58
Tabela 41/1 Vrednosti koeficijenta tn u zavisnosti.Dd broja rezultata ispitivanja n
Ako gornji uslov za dokaz marke betona nije ispunjen, ta vrsta betona u ocenjivanom
i u narednom periodu proizvodnje odgovara onoj nizoj marki, za koju je bio uslov
(41/1) joB zadovoljen. Prvobitno deklariranu marku moze ta vrsta ponovo dobiti
na jedan od sledeCih naCina:
1. novim vrednovanjem karakteristicne cvrstoce, uzimajuCi pri tome u obzir:
- uzastopne rezultate iz ocenjivanog perioda, pocev od zadnjeg, koji je bio manji
od predvidene marke betona, plus,
- odgovau3.juci broj uzastopnih rezultata ispitivanja iz narednog perioda
proizvodnje, koji ne sme biti kraei od 10 proizvodnih dana;
2. koriscenjem rezultata tekuce kontrole marke betona iz narednog perioda
proizvodnje, ako je kriterij za ocenu marke betona ispunjen kod najmanje 2
uzastopne partije betona, od kojih svaka treba da sadrzi najmanje 10 uzastop-
nih rezultata ispitivanja iz perioda proizvodnje, koji nije kraCi od 10 dana.
IZVESTAJ 0 POSTIGNUTOJ MARKI BETONA
Proizvodac mora svaka 3 meseca za svaku proizvedenu vrstu betona. izraditi izvestaj
sa sadrzajem propisanim u JUS. U.M1.051, tacka 9.4 i dostaviti ga svim potrosaCima,
kojima je u protekla 3 meseca isporuCivao beton. U njemu treba, pored podataka
0 upotrebljenim materijalima i karakteristikama sveze mesavine, navesti i rezultate
tekuce (mesecne) kontrole marke betona i statisticke obrade rezultata za dokaz
postignute marke betona.
Pravilno i dosledno primenjivanje odredbi standarda JUS U.M1.051, kao i zakljucke
izveStaja 0 postignutom kvalitetu betona, mora, saglasno sa njenim ovlaStenjima,
kontrolirati nadlezna gradevinska inspekcija. Medutim, iz sasvim objektivnih ra-
zloga, ona to nije u stanju raditi u takvom obimu, da bi se u punoj meri zaStitili
interesi potrosaca betona.
~
Savezni zavod za standardizaciju stoga priprema Naredbu 0 obaveznom atestiranju
betona kategorije B II, sa kojom ce za kontrolu i atestiranje betona, koji se proizvodi
u fabrikama, ovlastiti za taj posao podobne
i~~~~<i!nT S~!u?i~~=Tii:~~i.I.~D-~~ u po-
jedinim regionima driave, kako se praktikuje i u drugimzemljama. Naredbom
ce ?iti propisani jedinstveni postup~i
i. met~di za
~
.,_
e
_
.
..
rifi~iran
.,.
je .tekucih iSPi~ivanja
\;
-
prOlzvodaca betona (F, t, z2
- testOVl), 1 nacm ocenJlvanJa postIgnutog kvahteta u
/
odredenom periodu proizvodnje.
/
U mnogim delovima drzave vec duze vreme postoji-praksa,'da te strucne institu- '>
cije sudeluju sa proizvodaCima betona na podrucju osiguranja i kontrole kvaliteta.
ProizvodaCi time zele iskljuCiti eventualno nepoverenje potrosaca betona u isti~itost \J .A:'>.u
i objektivnost podataka vlastite tekuce kontrole i dobiti potvrdu 0 kvalitetu proizve-
denih vrsti betona, sa kojom na trzistu mogu dokazati kvalitet svoje proizvodnje.
59
Takvom potvrdom, koja u principu i utvrduje kvalitet betona pri izlazu iz fab-
rike, proizvodat betona moze takode razdvojiti svoj deo odgovornosti za kvalitet
ugradenog betona, od odgovornosti ostalih sudionika u procesu izrade betonskih
konstrukcij a.
PRIMER 41/1
OCENJIVANJE POSTIGNUTE MARKE BETONA PREMA
JUS U.M1.051-tacka 9
Ocena postignute marke betona sadrzi:
- belezenje rezultata ispitivanja (tacka 9.1)
- tekucu kontrolu marke betona (tacka 9.2)
ocenom po partijama p"rema kriterijumima iz clana 46 BAB (tacka 9.2.2), ili
odredivanjem kliznog proseka od 3 uzastopna rezultata ispitivanja cvrstoce
(tacka 9.2.6)
- dokazivanje marke betona (tacka 9.3)
- izvestaj 0 postignutoj marki (tacka 9.4)
U Prilogu 41/1 dat je primer belezenja rezultata ispitivanja cvrstoce pri pritisku i
postupak tekuce kontrole marke betona pomocu oane po partijama.
Rezultati ispitivanja iz svakog meseca proizvodnje rasporede se prema redosledu
ispitivanja u grupe (a, b,
cr'
. .), prema pravilima za formiranje partija, vodeCi
pri tome racuna 0 prekidima proizvodnje, utvrdenim izmenama ili poremecajima u
tehnologiji pripremanja mesavine i s1.
Za izabrane partije zatim se odrede:
- karakteristicne vrednosti, koje se izracunaju iz dobivenih rezultata ispitivanja
(Xn,Xmin,Sn iliO'o)
- zahtevane vrednosti prema uslovima izabranog kriterija iz clana 46 (mn,xd.
Ocena 0 postizanju deklarirane marke betona daje se na osnovu uporedenja xn sa
t
mn 1 Xminsa Xl.
Ako za izabranu partiju betona neki od ova dva uslova ne bi bio zadovoljen, onda je
korisno ili cak neophodno izdvojiti i grupirati uzastopne niske rezultate ispitivanja
u posebnu novu partiju i utvrditi nizu marku sarno za onu koliCinu betona koja pri-
pada neodgovarajucim rezultatima, dok preostala kolicrna betona iz prvo formirane
partije zadovoljava uslove za trazenu marku.
Taj postupak izlozen je u tacki 2.2 Priloga 41/1, za mesec II; takode je ilustrirana
jedna alternativna podela rezultata za mesec I u tri manje partije, sto u tom slucaju
ne menja ocenu marke betona u ovom periodu.
U Prilogu 41/2 prikazano je pracenje kvaliteta proizvodnje betona pomocu odredi-
vanja kliznog proseka od 3 uzastopna rezultata ispitivanja cvrstoee pri pritisku.
Na tzv. kontrolnu kartu unose se u tabelu sledeci podaci:
- redni broj ispitivanja
- pojedini rezultati ispitivanja
60
me5ec
I
"
III
grupa
a b c d
e f
9
h i
Rezultati 1
I
29,7 39,8 43,3! 29,S
34,5: 38,8
30,8
37,0
I
40,1
i5pitivanja
2 39,1 36,0
34,8 42,5 42,0 26,3 36,8 39,0
(MPa)
3 35,5 i 35,3 38,8 30,0 42,8 27,1
32,4 37,S
4
33,8 , 40,0
34,3 37,0
5
33,8 38,8 34,S
37,2 34,S
6
39,S
33,2 35,8
7
40,6
37,0 36,5
8
39,0
35,0 32,5
9
36,4
32,0 42,S
10
30,4
40,0 30,0
partija (n)
10
18
21
xn
xl0 =
36,0
x18 =
35,9
x21 = 35,6
xmin 29,7
26,3
30,0
5n,
60 510=3,0 00=4,8
518 =
5,4
521
=
3,1
kriterij
ml0=30+1,2x4,8=35,7
mI8=30+1,3x5,4=37,O
m21=30+1,~3,1=34,1
BAB-~I. 46
x1
=
30 - 4 =26,0
x1
= 30 - 4
=26,0
xI
= 30 -
4 =26,0
Ocena MB )(10 >ml0
x18 < m18
x21 > m21
xmin > xI
xmin > xI
xmin> xI
M3 30
MB < 30
MB 30
partija
(n)
3 3 3 15
3 21
xn x3=37,3! x3=37,1
x3=34,3 x15=37,6 )(3=27,6
;(21=35,6
xmin
35,S 35,3 29,7 30,0
26,3
30
5n,60
- -
- 515=4,1
521=3,1
kriterij
m3=33 m3=33 m3=33 mI5=30+1,3x41 =35,3
m3=B, /m21=30+1,3X3,1=34,1
BAB-~I. 46
I
xI=27
xl=27 xl=27 xI
= 30 -
4 =26,0
xl=2i xI = 30 - 4 =26,0
Ocena MB
x3>m3 x3>m3 x3>m3 xI5 > m15 x3<m3 x21 > m21
xmin>xl xmin>xI xmin>xl xmin>x 1 xmin<X
xmin>xl
MB 30 MB 30 MB 30 MB 30 MB<30 MB 30
NASLOV FIRME
Prilog 41/1
TEKUCA KONTROLA MARKE BETONA
(JUS U.M1.051, taco 9.2.2)
Period proizvodnje od do
Oznaka vrste betona u proizvodnom programu
1. Rezultati ispitivanja
1MB 301
1061
2. Kontrola marke betona
2.1. Podela na partije (1)
2.2. Podela na partije (2)
61
00
E
~)(
CD
N
0..
---
M
::!to"
M
,/
- --
- M M
U)
-
/
In
N
\D
M
---
~or' --
~-
I.D
=
M M
or
M In
M
.......
:i #
........
~=
In
-
M M
M
or
IJ) M
.......
--
/\
=
N #
11\
-
M M
N co
CD
M
--
cD
N
.......
\
'"
-
In
-
M
M
-
--
-
M
'-
--
an
M
- #
en --
~~-
-
-
M
N
IJ)
-
\D
N
.-
-
/"
--- r:
,,"
co
-
-
N
N
N
'"
U'\ M
-
N
-
..;
~--
---
....
/
/"
- N M
N
-
/
-
or
In
,.... N
- --
//
--
~:i
....
- N M
N
-
M
11\
-
N
-
~...
-...
--
Q\
N
//
-
-
M M
-
N
0 0
N
- C N
--
--
-
)<
=
or
::t'
-
"
-
00 co
N
'-
....
N cO
-...
-..
-
I
'
=
or M
-
'
\
0
,
M
,.....
N
--
~.; --
- -
-
::t'
M
-
~.,
,
R:i
9
10 a
10
'0'
C") C") N L
.a
.c
e
:3
"0
....
GI
-
M
"'
'-
>< 1>< "0
prilog 111/2
g
.5
~
..
62
Partija Broj aritmeticka sredina (MPa)
minimalna evrstoca (MPa)
Ocena
broj ispitivanja uslov: mn ispitano: Xn
uslov: x, ispitano: Xmin
MB.
1 10 35,7 36,0 26,0 29,7
30
2 15 35,3 37,6 26,0 30,0 30
3 3 33,0 27,6 27,0 26,3 20
4 21 34,1 35,6 26,0 30,0
30
Ukupni broj
Aritmeticka Standardna Koeficijent
Karakteristicna
ispitivanja
sredina devijacija rasp odele
cvrstoca
n
Xn Sn tn fu:
= Xn - tn .
Sn
NASLOV FIRME odnosno INSTITUCIJE
Prilog 41/3
IZVESTAJ 0 POSTIGNUTOJ MARKI BETON A
(JUS U.M.051, taco 9.4)
A. OPSTI PODACI
1MB 301
Proizvodac betona
Lokacija
Tip fabrike betona
Oznaka vrste betona u proizvodnom programu
Period proizvodnje
KoliCina proizvedenog betona
11061
od do ..........
m3
B. PODACI 0 SASTOJCIMA I BETONU
Agregat - vrsta:
Cement - vrsta:
Hemijski dodaci - vrsta:
Stupanj konzistencije:
Dmax: ................
koliCina: ................
koliCina: ................
C. TEKUCA KONTROLA MARKE BETON A
D. DOKAZ MARKE BETONA
49 35,8 4,0 1,3 30,6
E. ZAKLJUCAK
Beton vrste sa oznakom ...................................
odgovara- neodgovara - deklariranoj MB 30
Zig Pot pis
,.-
63
- prosek od tri prethodna: rezultata ispitivanja
- datum proizvodnje betona odnosno izrade probnog tela
Iznad tabele je dijagram sa
- linijom pojedinih rezultata (tanka crta) i
- linijom kliznog proseka (deblja crta).
Na njemu se takode oznacava linija zahtevane MB, ispod koje ne sme pasti nijedna
tacka kliznog proseka, i linija minimalne cvrstoce (Xmin = MB - 4MPa), ispod koje
ne sme biti nijedan pojedinacni rezultat ispitivanja.
Taj postupak je ilustriran sa delom rezultata iz meseca II i III u Prilogu 41/1. Iz
toka linije kliznog proseka jasno se uocava nezadovoljavajuca marka betona zbog
niskih rezultata 11/4 do 11/16, sto je u suglasnosti sa ocenom dobijenom pomocu
kriterija za utvrdivanje marke betona po partijama.
/
U Prilogu 41/3 prik~~~J1j~!!l()~el Izvestaja 0 postignutoj marki bet.<:>!lCtLkoj.i1p9x:a//
)
I
svaka 3 m~ecah~lt~ Pr.i~~~~-~c.!~~_o.~~1~~l
ne~~~~~~~~aTnstltu-cija, ako postoj~/
,
f
takav aranzman venficuanJaf 1 kOJl sadrZl: '
,-
1.1.,/
A. Opste podatke 0 proizvodacu i betonu ~
B. Podatke 0 sastojcima i sastavu betona /
-
C. Rezultate tekuce kontrole marke betona V?\F' I::
D. Dokaz marke betona sa proracunom postignute karakteristicne cvrstoce
E. Zakljucak 0 postizanju odnosno nepostizanju marke betona u periodu oce-
njivanja.
KONTROLA POSEBNIH SVOJSTAVA
42
Programom lspitivanja.., koji je sastavni deo projekta betona odredi se ucestalost
ispitivanja onih posebnih svojstava ocvrslog betona, koji se zahtevaju u projektu
konstrukcije. Ispitivanje se izvodi i rezultati ocenjuju prema odgovarajuCim ju-
goslovenskim standardima i eventualnim dopunskim uslovima prqjekta konstrukcije
ili projekta betona.
UZIMANJE 'UZORAKA C:' Ii
43
,"" "--I
Uzorke z~I~~k~~~'i~~~0(lE.i.~cvrstoce i pos~b?ih svojst~~a uz~m~ p~oi~~od~ bet~na
na mestu, gae 'se'l)etonpnprema (u fabncl betona),il moze lh lspltlvatl svoJom) ,
)
laboratorijskom opremoIIl.' L
I
" Sva probna tela zajedno ispitivanje svih propisanih svojstava moraju biti izradena iz
istog uzorka svezeg betona. Priprema i negovanje uzoraka vrsi se prema standardu
JUS U.M1.005, tj. u laboratorijskim uslovima.
64
KONTROLA TRANSPORTA, UGRADNJE I NEGOVANJA BETONA
44
Kontrolni postupci u toku transporta i na mestu ugradnje, odnosno pri preuzi-
manju betona, sastavni su deo kompleksne kontrole proizvodr.je. Ta faza kontrole
je
l>D~YeZa:Tzvodaca.~~}~-~~~1!i=~g:~~~ i ima za cilj, da se pored kvalitetne sveze
mesavme-oDezoede i svi drugi uslovi u toku ugradivanja, od kojih isto tako ovisi
kvalitet ocvrslog betona u konstrukciji (dovoljna gustina betona, vlaga, temperatura
okoline), odnosno, da se eliminisu poj,ave koje bi mogle imati stetan uticaj na si-
gurnost i trajnost konstrukcije. Ta faza kontrole je pre svega vizuelna i obuhvaca:
- pregled izrade oplata, spojnica, skela, precnika i polozaja armature, cime se
osigurava racunski presek konstrukcije;
- proveru podataka sa propratnog lista dopremljenog betona, naroCito karakter-
isticnih svojstav;t betona i trajanje transporta;
- kontrolu transport a i postupaka ugradivanja te kompaktiranja;
- kontrolu naeina i trajanja negovanja;
- pregled konstrukcije posle skidanja opIate (pukotine, slabo ugradena mesta).
U svrhu otkrivanja neodgovarajuce obradivosti ili suvisne koliCine vode u mesavini,
mora se najmanje jedan put u smeni ispitati konzistencija, i to po istom postupku
kao u fabrici betona.
Kontrolu ugradnje i negovanja betona duzni su vrsiti:
- izvodac betonskih radova, tj. njegovi neposredni rukovodioci na gradiliStu, Hi
sluzba za\intern.l.l kontrolu\:kvaliteta u poduzecu
- nadzorna sluzba investitora, prema Zakonu 0 gradenju investicionih objekata.
g) OCENA POSTIGNUTE MARKE BETONA PO
PARTIJAMA
UVOD
45
Nova nacela i postupci kontrole i osiguranja kvaliteta betonskih konstrukcija, rezul-
tat su zajednickog rada medunarodnih strucnih institucija i udruzenja u poslednjih
20 godina. Oni su predlozeni u "Modelu propisa CEB-FIP za betonske konstrukcije
1978", i primenjuju se takode u BAB 87.
Ocenjivanja postignute marke betona u ovom Pravilniku zasnivaju se na sledeCim
pretpostavkama:
1. bet on se na mestu ugradnje preuzima po partijama (clan 37); time omoguceno
je tacnije poznavanje stvarnog kvaliteta betona u pojedinim delovima konstruk-
cije, i pre svega identificiranje onih delova u koje se ugradio beton nezadovol-
javajuceg kvaliteta.
65
-.....-.
2. probabilisticki kriteriji za ocenu rnarke betona po partijarna (clan 46) uzirnaju
u obzir Cinjenicu da je statisticka raspodela rezultata ispitivanja cvrstoce bet-
ona norrnalna.
3. ucestalost uzirnanja uzoraka (clan 48) ovisi 0 kategoriji betonaj na taj naCin
broj uzoraka ovisi 0 intenzivnosti i rezirnu tekuce kontrole betona.
Kvalitet svake klase betona na objektu treba ocenjivati odvojeno. Partije betona,
pripadajuci kriteriji preuzirnanja i broj uzoraka za neku klasu betona odreduju se
prograrnorn kontrole, koji je sastavni deo projekta betona (clan 232).
KRITERIJI PREUZIMANJA
46
"
Model propisa CEB-FIP za betonske konstrukcije 1978", predlaze za preuzirnanje
betona po partijarna, sledeCi kornbinovani kriterij od dva uslova, koji rnoraju biti
ispunjeni istovrerneno, i irnaju sledeCi opsti oblik:
(a) uslov srednje cvrstoce : xn ~ /bl: + .A. U
(b) uslov rninirnalne cvrstoce : Xmin ~ IbI: - k,
(46/1)
(46/2)
i,;.
gde su:
Xn - aritrneticka sredina cvrstoca u partiji sa n rezultata ispitivanja: xn =
E;i
Xi - pojedini rezultati ispitivanja,
Ibl: -
propisana karakteristicna cvrstoca, odnosno rnarka betona,
.A-
.
konstanta, sa kojorn se regulise stupanj pouzdanosti odluke 0 prihvatanju
odnosno odbaci~anju partije betona,
U - standardna devijacija norrnalne raspodele rezultata ispitivanja,
Xmin - rninirnalna cvrstoca u partiji,
k - konstanta, razlika izrnedu karakteristicne i dozvoljene rninirnalne cvrstoce.
Znacenje uslova (a) prikazano je na slici 46/1.
.
+..- .. .
,...,
- --
Kriva (1) predstavlja osnovnu norrnalnu taspodelu sVlh rezultata ispitivanj~ cvrstoce
pri pritisku Xi iz proizvodnje neke vrste betona; taj beton irna srednju cvrstocu Ibm
i standardnu devijaciju u.
Na krivi (2) prikazanaje'raspodela aritnietickih sredinal cvrstoca iz osnovne raspo-
dele, spojenih u partije sa po n rezultata ispitivanja;i ova raspodelaje norrnalna, sa
istornsrednjorn cvrstocorn Ibm, a standardna devijacijajoj je Un =
u/Vii. Vrednost,
koja je na krivi (1) oznacena sa /bp, je karakteristicna cvrstoca (fbl:) ispod koje
se naIazi p posto rezultata ispitivanja, a t je koeficijent norrnalne raspodele, koji
pripada vrednosti Ibp
(p - postotnoj fraktili rasp odele).
66
Pravilnik predvida 3 kriterija za preuzimanje betona po partijama. Izvedeni su
iz opsteg oblika, uzimajuCi u obzir, da je prema naSem Pravilniku marka betona
definirana sa 10- postotnom fraktilnom vrednoscu.
p (t)
Ptln)
flip ,
fbP(!fbk)
I
I
~ t pS'
.jt-
~
A~
f"Jff
I I
I
I
I
I
I
,
I
I
I
I
I
1')
fblll
J".. /)(!
,
\/"
-
~
Xn
Slib 46/1 Kriteriji preuzimanja betona po partijama - uslov sreol1je cvrstoce
t.,
/:1
?;
'"
/1
J ~--
'/.1
Izbor jednog od raspolozivih kriterija zavisi od:
- znacaja konstrukcije i osetljivosti elementa,
- koliCine betona koja se ocenjuje,
- broja ispitivanja, koji proizilazi iz koliCine betona i propisane ucestalosti ispi-
tivanja (clan 48) .
- poznavanja stvarne ili sarno procenjene standardne devijacije (0' ili Sn)
KRITERIJ (1)
m3 ~ MB+kl'
Xl ~ MB-k2,
.
kl = k2 =3 MPa - kadaje proizvodnja uhodana,
kl
= 4MPa, k2 = 2MPa -dok se proizvodnja uhodava,
(46/3)
(46/4)
(46/5)
(46/6)
67
-...-
gde su:
m3 - zahtevana aritmeticka sredina od 3 uzastopna razultata ispitivanja, u MPa
Xl - dozvoljeni najmanji od 3 uzastopna rezultata ispitivanja u partiji (Xl < X2 <
X3), u MPa
Taj oblik kriterija predstavlja pojednostavljeni opsti uslov, i nalazi se takode u
Modelu propisa CEB-FIP 1978.
U principu, moze se primenjivati uvek, za sve vrste konstrukcija i proizvoljni ukupni
broj ispitivanja, grupisanih u partije od\po3rezultata -ispitivcmjaj ali se smatra, da
je za znacajnije i vece konstrukcije upotreba tog kriterija. manje pogodna i pouzdana.
Pravilnik zato ogranicava primenu ovog kriterija na slucajeve, gde ukupni broj
ispitivanja nije veCi od 15, a namenjen je pre svega preuzimanju manjih koliCina
betona i manje osetljivih elemenata konstrukcije.
KRlTERlJ (2)
.....
'l
"
mn ;::: MB+ 1,2. U,
Xl ;::: MB - 4MPa,
(46/7)
(46/8)
o~~",.>.
gde su:
mn - zahtevana aritmeticka sredina od n rezultata ispitivanja, u MPa
Xl - dozvoljeni najmanji rezultat ispitivanja u partiji, u MPa
u - standardna devijacija odredena iz najmanje no ~ 30 !;~~ijil1ispitivanja iste
, vrste (klase) betona, u MPa
u=
l:X~n - xd2
..1
-
no
(46/9)
Zn - aritmeticka sredina od n rezultata ispitivanja, u MPa
Xi - pojedini rezultat ispitivanja u partiji, u MPa
n - ukupni broj ispitivanja u partiji.
Kriterij je pogodan za ocenjivanje veCih koliCina betona iste klase (ili vrste), ako je
n > 10, i kada se standardna devijacija moze izracunati iz dovoljno velikog broja
ranijih ispitivanja iste klase betona, koja su bila inaee ukljucena u druge, prethodno
ocenjene partije. Ovaj kriterij ne postoji u Modelu propisa CEB-FIP 1978, ali ga
se moze nati u pravilnicima drugih zemalja, jer daje veoma realnu ocenu postignute
marke u slucaju kada stoji za izracunavanje aritmeticke sredine na raspolaganju
relativno mali broj ispitivanja iz ocenjivane partije.
68
KRITERIJ (3)
mn ~ MB + 1,3. Sn
Xl ~ MB - 4MPa,
(46/10)
(46/11)
gde je:
Sn - procenjena standardna devijacija od n rezultata ispitivanja ocenjivane partije
betona, u MPa
Sn =
JlJXn
- Xi)2
n-l
(46/12)
Taj oblik kriterija je univerzalan i pogodan za preuzimanje veCih partija betona sa
15 do najvise 30 rezultata ispitivanja, kada se racuna sa standardnom devijacijom
Sn, koja je ocenjena pomocu n rezultata te iste partije.
'J
j
d) OCENA SAGLASNOSTI SA PROPISANIM USLOVIMA
KVALITETA BETONA NA MESTU UGRADIVANJA
47
Uzorci za dokaz saglasnosti uzimaju se na mestu ugradivanja betona, i nakon
toga moraju se cuvati i negovati prema standardu JUS U.M1.005 tj. prvi dan
na gradilistu, zaSticeni od gubitka vlage i na temperaturi od 20:i: 3C, a zatim do
ispitivanja u standardnim laboratorijskim uslovima.
Za ispitivanje cvrstoce pri pritisku prema JUS U.M1.020, uzima se iz iste mesavine
po jedan uzorak za svaki termin ispitivanja. Ako se ispituje iz iste mesavine vise
opitnih tela, onda se za vrednost cvrstoce uzima aritmeticka sredina, koja pred-
stavlja jedan rezultat ispitivanja. U obzir se moraju uzeti svi dobijeni rezultati,
zato se ni jedan rezultat ne sme odbaciti.
Ispitivanje veceg broja opitnih tela pripremljenih iz jedne te iste mesa vine , koje je u
praksi veoma uobicajeno, nije u skladu sa principima kontrole ine sme se koristiti
za brzo i jednostavno Jobijanje potrebnog broja rezultata ispitivanja.
Za ispitivanje posebnih svojstava uzorke treba uzeti iz mesavine iz koje su bili takode
pripremljeni uzorci za ispitivanje cvrstoce pri pritisku.
48
Broj uzoraka za ispitivanje cvrstoce pri pritisku odreduje se za svaku klasu betona
u zavisnosti od uslova, u kojima se beton priprema i ugraduje. Postoje 3 razliCite
opCIJe:
a) Beton kategorije BII - dopremljen na gradiliSte iz fabrike betona, koja, u
pogledu opremljenosti i kontrole proizvodnje zadovoljava uslove standarda JUS
U.M1.051.
69
Potrebni broj uzoraka uzima se prema sledeCim uslovima:
- najmanje jedan uzorak svaki dan kada se beton ugraduje u konstrukciju;
- jedan uzorak u proseku na 100 m3 ili na 150 meSavina;
- najmanje 3 uzorka za jednu partiju betona;
- jedan uzorak od svake isporucene koliCine betona za one konstruktivne ele-
mente, koji su znacajni za sigurnost objekta, a u koje se ugradi sarno manja
kolicina betona.
~
Ukupni broj rezultata ispitivanja ne moze biti manji od:
r=t,-, - minimalnog broja, koji pripada odgovarajucem kriteriju, tj. 3 kod kriterija
- I
(1),.10 kod kriter~ja (~) i 15 kod .krit~rija (3)
. .. .
'..~.
1
) - broJa dana predvldemh zft ugradlvanJe betona u konstruktlvne delove kOJI pn-
/ padaju jednoj partiji.
Sa druge strane, nijedna partija ne sme sadrzati vise od 30 rezultata ispitivanja.
b) Beton kategorije BII - koji se spravlja iskljuCivo za potrebe gradilista odnosno
objekta, ili u pogonu za prefabricirane elemente, pod uslovom da fabrika betona
zadovoljava uslove standarda JUS U.M1.051.
Ako je projektom konstrukcije ili projektom betona tako piedvideno, rezultati ispi-
tivanja u okviru kontrole proizvodnje mogu se koristiti i za potrebe kontrole sa-
glasnosti, ako to investitor ili kupac elementa odobri. Pri tome valja nastojati da
se uzorci betona uzimaju kod ugradivanja betona, umesto kod fabrike betona. Te
iste r~zultate treba obraditi po partijama za dokaz postignute MB na objektu ili
pogonu, ali i statisticki, sa izracunavanjem fbk, za dokaz postignute MB u fabrici
betona.
c) B~ton kategorije BI
PoSto se za ovu kategoriju betona ne zahteva kontrola proizvodnje prema clanovima
38-44, mora za svaku klasu betona ukupni broj uzoraka za dokazivanje marke betona
biti dvostruko veti od onog kqji se u taco a) zahteva za betone kategorije BlI.
49
Ocena saglasnosti sa propisanim uslovima kvaliteta na mestu ugradivanja betona
daje se po pojedinim partijama betona i odnosi se na:
- ocenu postignute marke betona, i
- ocenu posebnih svojstava ocvrslog betona.
Ocenom saglasnosti utvrduju se tzv. potencijalna svojstva ocvrslog betona, koja se
mogu ocekivati u slucaju optimalnih uslova ugradnje i odlezavanja betona. Takvi
uslovi pretpostavljaju se i kod definiranja zahtevanih svojstava u projektu.
a) Ocenjivanje postignute marke betona po partijama sastoji se od aritmeticke
analize rezultata ispitivanja cvrstoce pri pritisku, pomocu kriterija iz clana
46; ispitana srednja i minimalna cvrstoca partije xn, Xmin uporede se sa zahte-
vanom srednjom i dozvoljenom minimal nom cvrstocom mn, Xl prema izabra-
nom kriteriju preuzimanja. Partija se prihvati, ako su obe ispitane vrednosti
70
r
vece od zahtevanih odnosno dozvoljenih, i u tom slucaju se smatra da je kri-
terij preuzimanja ispunjen. Taj postupak ilustrovan je u Prilogu 46/1, ako
se rezultati tekuce kontrole smatraju rezultatima ispitivanja probnih tela sa
mesta ugradivanja betona.
Ako rezultati ispitivanja kriterij ne zadovolj, avaju partija se odbacuje. U tom
slucaju ta partija odgovara onoj nizoj marki za koju je kriterij jos ispunjen, ili
se naknadnim dokazom cvrstoce prema standardu JUS U.M1.048 (vadenjem valja-
ka i jednom od nerazornih metoda) nastoji dokazati prvobitno zahtevana marka
(clan 284).
b) Posebna svojstva betona se ispituju i ocenjuju prema uslovima i uputstvima
projekta konstrukcije ili projekta betona, gde treba propisati:
- posebna svojstva, koja se traze od ugradenog betona, obzirom na uslove ek-
sploatacije konstrukcije: vodonepropustljivost, otpornost na mraz, otpornost
na mraz u prisustvu soli, otpornost na hemijsku agresiju ili drugo,
- vrstu i broj ispitivanja prema odgovarajucem standardu ili propisu,
- kriterije za ocenu odnosno preuzimanje betona, ukoliko nisu navedeni u stan-
dardu.
.
d) PROMENE CVRSTOCE BETONA PHI PRITISKU U
TOKU VREMENA
Usled vremenskog karaktera procesa hidratacije cementa, cvrstoca betona pri pri-
tisku veoma mnogo zavisi od vremena, odnosno od starostibetona. Pod staroscu
betona konvencionalno se podrazumeva vreme koje je proteklo od zavrsetka
ugradivanja betona. Vremenski tok porasta cvrstoce betona pri pritisku, osim od
s~arosti betona, zavisi i od velikog broja drugih parametara i mo~e znacajno da
varira, u zavisnosti prvenstveno od vrste i koliCine cementa i od vodocementnog
faktora, od dodataka betonu, od uslova spni.vljanja i ugradivanja, postupka
negovanja i od relativne vla~nosti i temperature sredine u kojoj beton ocvrscava.
Cvrstoca betona pri pritisku je osnovna karakteristika betona pa njena promena
u toku vremena, na odreden narin, ukazuje na karakter promena i svih ostalih
mehanickih i reolookih karakteristika betona u toku vremena. Stoga je poznavanje
karaktera i veliCine promene cvrstoce betona pri pritisku u toku vremena od znacaja
ne sarno kada je u pitanju nosivost nego i kada je od in teresa deformabilnost betori-
skih elemenata i konstrukcija.
Vremenski tok porasta cvrstoce betona pri pritisku je funkcija eksponencijalnog
karaktera. Sa stanovista uslova gradenja obicno je od veceg interesa porast cvrstoce
betona pri pritisku u starosti manjoj od 28 dana ali je cesto od interesa i vremenski
tok ove karakteristike betona u starosti vecoj od 28 dana, posebno u analizi defor-
macija betona pri kratkotrajnim i pri dugotrajnim dejstvima i pri proceni stvarne
nosivosti elemenata i konstrukcija odredene starosti.
50
Za slucajeve kada se zahtevapoznavanje cvrstoce betona pri pritisku u starosti ra-
zliCitoj od 28 dana, Pravilnik BAB 87 upucuje na potrebu uporednog eksperimen-
talnog utvrdivanja cvrstoce pri pritisku na uzorcima betona odgovarajuce starosti.
71
--
lako se to u Pravilniku izricito ne navodi, ocigledno je da odredivanje cvrstoce
betona pri pritisku u odredenoj starosti treba vrsiti na isti nacin kako je to
predvideno za konvencionalno utvrdenu starost od 28 dana, dakle prema
odredbama clana 17 Pravilnika BAB 87. U tom Clanu je predvideno da se
projektom konstrukcije mo~e zahtevati odredena karakteristicna cvrstoca betona
pri pritisku u starosti betona vecoj Hi manjoj od 28 dana. Medutim, treba imati u
vidu da takav zahtev mo~e da bude sarno dopunski zahtev, kojim ne mo~e da se
zameni obavezno ispitivanje i odredivanje karakteristicne cvrstoce betona pri
pritisku u starosti od 28 dana.
Poznato je da uslovi ugradivanja, kao i relativna vla~nost i temperatura sredine,
narocito za betone male starosti, mogu da imaju znacajan uticaj na porast cvrstoce
betona pri pritisku u toku vremena. Zbog toga u pojedinim slucajevima, posebno
kada se radi 0 specijalnim konstrukcijama Hi postupcima gradenja, mo~e biti od
interesa da se za odredivanje cvrstoce betona pri pritisku u odredenoj starosti,
osim potrebnog broja laboratorijskih uzoraka, izrade i ispitaju i uzorci koji ce se
cuvati i negovati na isti nacin kao beton u stvarnoj konstrukciji. Analiza i
interpretacija rezultata ispitivanja takvih betonskih tela mo~e da pru~i dragocene
podatke za ocenu stvarnog ponasanja konstrukcije u pojedinim fazama gradenja
i u eksploataciji, kao i za poredenje sa rezultatima ispitivanja laboratorijskih
uzoraka, ali ne moie da ih zameni.
U fazi projektovanja, kada se najcesce ne raspolde rezultatima prethodnih
eksperimentalnih ispitivanja, kao orijentacija za procenu porasta cvrstoce betona
pri pritisku u toku vremena mo~e se koristiti kriva koja je data u svajcarskim
propisima SIA 162 /109/, prikazana na slici 50/1. Pritom treba imati u vidu da
relativno veliki porast cvrstoce betona pri pritisku za starosti znatno vece od 28
dana, kakav bi trebalo ocekivati prema orijentacionoj krivi na slici 50/1, u naaim
uslovima eksperimentalno nije potvrden i da su realne vrednosti obicno nesto pa
i osetno ni~e.
Or NOS CVRSTOCE BETONA PRI PRITISKU
U ,TAROSTI 00 I OANA I U STAROSTI 00 2ft DANA
','0
~20 --
SIA162
CEB- FIP 1990
-~----
1,00
0,80
0,80
STAROST BETON A
0,'0
"
28 90 180dana I Sgodina
Slib 50/1 Orije'ltaciollA zavisnost cvrstoce betona pri pritisku ad star06ti betona, prema
SIA 162 i prema CEB-FIP 90
72
Novi CEB-FIP Model Code 1990/261, definise porast cvrstoce betona pri pritisku,
za standardne us love negovanja i pri srednjoj temperaturi od priblizno 20C,
izrazom
fern(t)
=
ferne3(1-;t)
(50/1)
gde je
fern(t) - srednja vrednost cvrstoce betona (c =
concret.e - beton) pri pritisku u
starosti od t dana,
fern - srednja vrednost cvrstoce betona pri pritisku u starosti od t =
28 dana,
t - starost betona u danima,
s - koeficijent koji zavisi od tipa (vrste) cementa i iznosi:
s
=
'i),'}.'i)
1."-'ouo oc'vtscava)uce cemente vlsoKe c.vrstoc.e,
s =0,25 za normalne i za brzo ocvrscavajuce cemente,
.
s
=
0,38 za sporo ocvrscavajuce cemente.
Klasifikacija cemenata, naravno, odgovara klasifikaciji koja je usvojena u CEB-FIP
90.
Uticaj varijacije srednje vrednosti temperature, u odnosu na srednju vrednost od
pl'iblizno 20C, prema CEB-FIP 90 moze se uvesti u proracun korekcijom stvame
starosti betona, prema izrazu
n
'"
(
.noo
13 65 )
tT = ~ ~t;e - 273+T(~f;)
,
;=1
(50/2)
gde je
T(Mi) -
M.
-
I
tT - korigovana starost betona, koja se uvodi u odgovarajuce izraze umesto
stvarne starosti betona,
temperatura u periodu vremena Mi , u C,
broj dana kada je dominantna (srednja) temperatura T(Mi ).
Na slici 50/1, osim orijentacione krive porasta cvrstoce betona pri pritisku u toku
vremena prema SIA 162, prikazana je i oblast vrednosti koju daje izraz (50/1) za
karakteristicne starosti betona i za granicne vrednosti koeficijenta s. Vrednosti koje
kao orijentacione preporucuje CEB-FIP 90 dosta se dobro slazu sa uobicajenim
vrednostima koje se eksperimentalno dobijaju u naSim uslovima, kako u oblasti
mladih betona, do starosti od 28 dana, tako i za bet one vece starosti.
PRIMER 50/1
Sracunati orijentacione vrednosti porasta srednje cvrstoce pri pritisku betona u
starosti od 180 dana, u odnosu na cvrstocu betona pri pritisku u starosti od 28
dana:
73
a) prema SIA 162,
b) prema CEB-FIP 90, za beton u kontinentalnom delu naSe zemlje, spravljen od
normalnog cementa, za slucaj da je beton ugraden pocetkom zime i za slucaj
da je ugraden pocetkom leta.
a) Za odredivanje porasta srednje cvrstoce betona pri pritisku prema orijenta-
cionoj krivi koju dajc SIA 162, mora se izvrsiti interpolacija
fern(180)
=
1,00 +
log 180 - log 28
(1,26 - 1,00) =
1,19
fern
log 365 -
log 28
Moze se, dakle, ocekivati porast srednje cvrstoce betona pri pritisku od 19% u
odnosu na srednju cvrstocu betona pri pritisku u starosti od 28 dana.
b) Prema CEB-FIP 90, pretpostavljajuci da je srednja zimska temperatura prvih
90 dana posle ugradivanja +4C, a srednja prolecna temperatura u narednih 90
dana + 14C, za normalan cement, kojem odgovara koeficijent s = 0,25, korigovana
starost betona, ugradenog pocetkom zime, posle 180 dana bice
tT =
90e-(~-13.65)
+
90e-(~-13.65)
=
40,8 + 67,5 =
108 dana
pa je ocekivani porast cvrstoce betona pri pritisku
fern(108)
=
eO,25(1-~)
=
1,13
fern
Za beton ugraden pocetkom leta, pretpostavljajuCi daje srednja letnja temperatura
prvih 90 dana posle ugradivanja + 24C, a srednjajesenja temperatura u narednih
90 dana + 16C,
tT =
90e-(
~-13.65)
+
90e-(
~-13.65)
=
108,0+ 74,4 =
182 dana
Odnos srednje cvrstoce betona pri pritisku u starosti od 180 dana i srednje cvrstoce
u starosti od 28 dana, za beton spravljen od date vrste cementa, u datim tempera-
turnim uslovima, orijentaciono iznosi
fern(182)
=
eO,25(1- },-h)
=
1,16
fern
Dobijene razlike porasta cvrstoce u ovom slucaju nisu posebno znacajne.
e) CVRSTOCE BETONA PRI ZATEZANJU
Za proracun granicnih stanja upotrebljivosti betonskih elemenata i konstrukcija
ad velikog je znacaja poznavanje cvrstoce betona pri zatezanju. Cvrstoca betona pri
zatezanju je znatno manja, u proseku cak i vise od 10 puta, od cvrstoce betona pri
pritisku, pri cemu taj odnos raste sa porastom cvrstoce betona pri pritisku.
Cvrstoca betona pri zatezanju zavisi od velikog broja parametara, medu kojima su
najva:lniji: vrsta i kolicina cementa i vodocementni faktor, odnosno cvrstoca pri za-
tezanju cementnog tela, granulometrijski sastav, narocito vrsta, oblik, cvrstoca i
74
hrapavost povrsine zrna agregata, uslovi i naCin ugradivanja i negovanja betona,
relativna vlaznost i temperatura sredine i starost betona u trenutku ispitivanja.
vanJa.
Kako uglavnom od istih tih parametara bitno zavisi i osnovno mehanicko svojstvo
betona, cvrstoca betona pri pritisku, uobicajeno je da se uspostavlja odredena veza
izmedu cvrstoce betona pri pritisku i cvrstoce betona pri zatezanju.
51
Pravilnik BAB 87 u Clanu 51 utvrduje da se cvrstoca betona pri zatezanju odreduje
eksperimentalno. Pritom lorn betona pri jednoaksijalnom Cistom zatezanju nastaje
pri nelinearnim dilataeijama koje obicno nisu vece od 0,100/00do 0,15%0'
Cvrstoca betona pri zatezanju danas se u svetu eksperimentalno odreduje na tri
naCina:
- opitom direktnog zatezanja betonskih uzoraka,
- ispitivanjem nearmiranih betonskih uzoraka savijanjem do lorna, i
- izlaganjem betonskih uzoraka linijskom pritisku (ispitivanje eepanje:n -
"Brazilski" ogled).
Ispitiuanje direktnim zatezanjem, obicno cilindricnih betonskih uzoraka, trebalo
bi smatrati najpouzdanijim za odredivanje stvarne cvrstoce betona pri cistom
jednoaksijalnom zatezanju iako se, pri realizaciji takvog ispitivanja, nailazi na
tehnicke probleme u uspostavljanju homogenog stanja zatezanja u ispitivanom
preseku. Takva ispitivanja u nasoj zemlji nisu standardizovana i obicno se vrse
iskljuCivo u istrazivacke svrhe.
Ispitiuanje nearmiranih betonskih prizmi sauijanjem do loma, dugo godina pred-
stavljalo je opste usvojeni postupak za odredivanje uslovne cvrstoce betona pri
zatezanju - curstoce betona pri zatezanju sauijanjem
fbzs'
U nasoj zemlji su ovi
postupci standardizovani i detaljno prikazani u JUS U.M1.010 i u JUS U.M1.011,
koji su usvojenijos 1957. godine. Oba ta standarda data su u Zbircijugoslovenskih
standarda. za primenu Pravilnika BAB 87 /130/.
Prema prvom stanc!ardu, JUS U.M1.010, betonske prizme kvadratnog poprecnog
preseka, iviea manjih od 15 x 15 em, savijaju se opterecenjem do loma koneen-
trisanom silom u sredini raspona, pri cemu raspon treba da bude sto pribliznije
jednak 2,5 visine uzorka, prema slici 51/1 a).
Prema drugom standardu, JUSU.M1.011, cvrstoca betona pri zatezanju savijanjem
odreduje se savijanjem betonskih prizmi kvadratnog proprecnog preseka, iviea naj-
manje 15 x 15 em, opterecenjem do lorn a dvema jednakim koneentrisanim silama u
trecinama raspona. Raspon uzorka treba da bude priblizno jednak trostrukoj visini
uzorka, slika 51/1 b).
Za oba postupka cvrstoca betona pli zatezanju savijanjem /bZl se sracunava iz
dostignutog momenta lama Ml, uz pretpostavku da je ponasanje betona sve do loma
75
QJ b)
._.-
]
1/3
Is;. 30
1/3~
1/2 1/2
Is2.5o
Stika 51/1 Ispitivanje cvrstoce betona pri zatezanju savijanjem
a) prema JUS U.M1.010,
b) prema JUS U .M1.011
elasticno i da je modul elasticnosti betona pri zatezanju isti kao modul elasticnosti
pri pritisku, odnosno prema izrazu
MI
Ibu = 63
a
(51/1)
Kako beton pri zatezanju znatno pre 10ma prestaje da se ponasa linearno, izraz
(51/1) u stvari daje sarno konvencionalnu uporednu vrednost, kojaje osetno veca od
stvarne cvrstoce betona pri aksijalnom zatezanju.
Opit cepanjem cilindra ili kocke linijskim pritiskom po dvema suprotnim izvodnica-
ma, nastao je znatno kasnije od tradicionalnih ispitivanja savijanjem i danas se
smatra dosta pouzdanom merom za odredivanje cvrstoce betona pri zatezanju. U
nasoj zemlji se ovaj naCin ispitivanja veoma cesto primenjuje, prema odredbama
JUS U.M1.022 iz 1981. godine.
Na slici 51/2 prikazana je dispozicija ispitivanja. Cvrstoca betona pri zatezanju se,
za ispitivanja na cilindru, sracunava prema izrazu
2Pu
1hz =
7Tdl
(51/2)
a u slucaju ispitivanja na kocki
1hz =
2Pu
7Ta2
Rezultati koji se dobijaju ovakvim ispitivanjem daju vece vrednosti od vrednosti
1hz koja se dobija opitom direktnog zatezanja. Zbog toga CEB-FIP Model Code
1990 /26/ preporucuje da se, u nedostatku uporednih ispitivanja, moze smatrati da
je stvarna vrednost Ibz jednaka 0,9 vrednosti koja se dobija ogledom cepanja.
Generalno, pri eksperimentalnom odredivanju cvrstoce betona pri jednoaksijalnom
zatezanju dobija se znatno vece rasturanje rezuItata nego pri odredivanju cvrstoce
betona pri pritisku. Osim toga, treba imati u vidu da u stvarnim uslovima be-
tonske konstrukcije znatan deo laboratorijski utvrdene cvrstoce betona pri zatezanju
(51/3)
76
T
E
E
8
N
II
a
15~2mm
15~2mm
Slika 51/2 Ispitivanje cvrstoce betona pri zatezanju ogledom cepanja cilindra ili lrocke,
prema JUS U.M1.022
moze biti iscrpen uslovima izvodenja (prekidi betoniranja) ili naponima koji nastaju
usled neravnomernog i sprecenog skupljanja, od temperaturnih efekata hidratacione
toplot~ ili od spoljaSnjih temperaturnih dejstava.
Ako se ne raspolaze rezuItatima ispitivanja cvrstoce bet'ona pri zatezanju, za
srednje vrednosti cvrstoce betona pri zatezanju
fbzm'
u zavisnosti od karakteristicne
cvrstoce betona pri pritisku fbk, odnosno od marke betona, Pravilnik BAB 87 u
clanu 51 preporucuje vrednosti koje se dobijaju prema izrazu
hzm = 0, 25ifi;
(51/4)
gde su !hie i hzm u /MPa/.
Ovakva veza je u saglasnosti S::l.eksperimentaln<. utvrdenim rezuItatima, prema
kojima Ibz ne raste proporcionalno cvrstoCi betona pri pritisku. Na slici 51/3 dat je
graficki prikaz vrednosti !hzm u zavisnosti od hie, prema izrazu (51/4). U Pravilniku
su te vrednosti date tabelarno.
S obzirom na dosta velike varijacije stvarnih vrednosti Ibz, Pravilnik preporucuje da
se ove vrednosti koriste uzimajuci u obzir moguca odstupanja od :i:30%. Pritom se
utvrduje da pri odredivanju granicnog stanja nastanka prslina za cvrstocu betona
pri aksijalnom zatezanju treba koristiti vrednosti 0,7 hzm. Za proracun deformacija
koriste se srednje vrednosti, a za proracun uticaja indirektnih dejstava, pre pojave
prslina, srednje vrednosti cvrstoce betona pri aksijalnom zatezanju uvecane za
30%.
Kada je potrebno da se za proracun koriste vrednosti cvrstoce betona pri zatezanju
savijanjem, ako se ne raspolaie eksperimentalnim podacima Pravilnik daje vezu
Ibz.
=
(
0 6 +
0,4
)
~ 1
!hz ' V"d
(51/5)
77
)
n
-::>
';;1(
f
bzm
(MFa]
--
?r~
4
3.S
3
2.5
2
1.5
f,IMB)
MFa]
15 .20 25 30 35 40 45 50 55 60
L~
fba/f"z
co
~CEB- FIP 1990
~3
\5\
~~'"
~~en
~1.0
~~F-
;:!
M
N
..:::
::..
en
0 ::..
:::-
0
~-
~co
U'>
:=-
1
0-
SAB 87T
K
o.
-.$
N
..:::.-. ~-
~- - ~d[Mk
"
-......
Slika 5113 Srednje vrednosti ~Ce betona pri aksijalnom zatezaDju, u zavisnosti ad fbk
(MB),
prema BAB 87
gde je
d - visina elementa u /m/,
a vrednost ovog odnosa ne moie biti manja od 1.
Na slici 51/4 prikazane su vrednosti izraza (51/5) u funkciji visine element a d.
Vrednosti /bu se osetnije razlikuju od /bz tek za d < 0,50 - 0,60 m i, uopste uzev,
manje su nego sto bi se to moglo ocekivati prema rezultatima eksperimentalnih
ispitivanja.
1,
1,9
1,8
1,7
1,G
1,5
1,1.
"
1,2
0.1
0,2 n,3 0,4 O,S 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0 1,1 1,2
Slib 51/4 Odnos cvrstoce betona pri zatezanju savijanjem i cvrstoce betona pri aksijalnom
zatezanju, u zavisnosti od visine element a d, prema BAB 87 i prema CEB-FIP 90
78
Novi CEB-FIP Model Code 1990/26/ preporucuje odnos srednjih vrednosti cvrstoce
betona pri zatezanju savijanjem i cvrstoce betona pri aksijalnom zatezanju u obliku
fbZ$
-
1 + 0, 08do,7
1hz
-
0,08do,7
(51/6)
gde je
d - visina element a u /mm/, a izraz vaii za d > 50 mm.
Vrednosti koje daje ovaj izraz isto su prikazane na slici 51/4 i mogu se smatrati
realnijim od onih koje utvrduje naB Pravilnik.
Cvrstoca betona pri zatezanju u starosti razlicitoj od 28 dana, odreduje se na isti
nacin, prema izrazu (51/4), koriMenjem odgovarajuce karakteristicne cvrstoce pri
pritisku za bet on odredene starosti, u duhu odredaba clana 50 Pravilnika i
odgovarajucih komentara datih 0 tom clanu u ovom Prirucniku.
z) DEFORMACIJE BETONA PRI KRATKOTRAJNIM
DEJSTVIMA
52
Jedna od najznacajnijih karakteristika betona je staticki modul elasticnosti pri jed-
noaksijalnom pritisku. Pod modulom elasticnosti betona ovde se podrazumeva
nagib na dijagramu napona i dilatacija u betonu u koordinatnom pocetku, o~nosno
pocetni tangentni modulo Taj nagib je priblizno jednak nagibu dijagrama, odnosno
sekantnom modulu pri brzom rasterecenju.
Prema clanu 52 Pravilnika BAB 87, projektom konstrukcije moze se predvideti da
se modul elasticnosti odredi eksperimentalno. Postupak je propisan J ugoslovenskim
standardom JUS U.M1.025 koji je usvojen 1982. godine, u skladu sa medunarodnim
standardom ISO 6784 iz 1978. godine.
Ispitivanje se vrsi na betonskim cilindrima precnika 150 mm i visine 300 mm. Stan-
dardom su precizno definisani svi potrebni uslovi za odredivanje modula elasticnosti
a posebno opseg napona i trajanje merenja. Opseg napona se krece od pocetnog
napona 0,5 MPa do 1/3 cvrstoce pri pritisku betonskog cilindra a odgovarajuce
dilatacije se mere pri rastereeenju, i to najmanje u petom ili u nekom sledecem
uzastopnom ciklusu opterecenja i rasterecenja. Propisana je i brzina nanosenja
apterecenja. Sa stanoviSta konvencionalnog razdvajanja trenutnih, elasticnih dila-
tacija i dilatacija zavisnih ad vremena, 0 kojima ce kasnije biti reCi, bitna je da se
merenje dilatacija mora izvrsiti u roku ad 30 sekundi, pocev od 60 sekundi posle
zavrSetka nanosenja opterecenja, odnosno rasterecenja uzorka.
Ako se ne raspolaze rezultatima eksperimentalnih ispitivanja, Pravilnik BAB 87
dozvoljava da se, za napone pritiska do 0,4
fbk'
srednje vrednosti modula elasticno-
sti betona odrede prema izrazu
Eb = 9,25~lhk + 10
gde je
fbk - karakteristicna cvrstoca betona. pri pritisku u /MPa/, a Eb je u /GPaf.
(52/1 )
79
E,[GPo]
'5
'0
35
30
r--
N
25
20
---
Smatra se da je u tom opsegu napona ue dijagram za beton pravolinijski.
Izraz (52/1) prikazan je na dijagramu na slici 52/1.
co
M
f&k
(MB)
[MPa]
15 2Q ~ 30 35
'0 '5
50 55 60
Slib 52/1 Sredn.jevrednosti modula elastil:nosti,u zavisnosti od marke betona, prema BAB87
Medutim, do varijacije rezuItata ispitivanja, koja je karakteristicna za veCinu meha-
nickih svojstava betona, dolazi i pri odredivanju modula elasticnosti betona. Stoga
je razumljivo da se u propisima pojedinih zemalja orijentacione vrednosti poduznog
modula elasticnosti betona daju uz odredivanje opsega u kojem se mogu ocekivati
stvarne vrednosti.
Prema Ivajcarskim propisima SIA 162 1109/, takva moguca varijacija iznosi ::!: (10
do 15)% i veca je za betone eija je evrstoca pri pritisku veca.
Osim toga, eak i pri istim evrstocama betona pri pritisku, moduli elastienosti betona
mogu znaeajno da se razlikuju u zavisnosti od vrste agregata. Prema podacima koje daje
CEB-FIP Model Code 1990 126/, za agregat od eruptivnih stena ill jedrog kraenjaka
vrednosti modula elastienosti betona mogu biti za 15% vece, a za agregat od pescara
eak i 30% manje od srednjih vrednosti koje daje izraz (52/1).
Znaeajno je zapaziti da BAB 87 dozvoljava primenu izraza (52/1) i za starosti
betona razlieite od 28 dana, uz korilcenje pretpostavljene Hi eksperimentalno
odredene evrstoce betona pri pritisku odgovarajuce starosti. Pritom treba imati u
vidu da su promene modula elastienosti betona u toku vremena, s obzirom na oblik
veze (52/1), znatno manje od promena karakteristiene evrstoce betona pri pritisku
u toku vremena.
U clanu 52 Pravilnika se specificira da se iste vrednosti modula elasticnosti betona
mogu koristiti i pri pritisku i pri zatezanju betona.
53 - 54
U clanovima 53 i 54 Pravilnika BAB 87 definisane su vrednosti Poasonovog koefici-
jenta i odgovarajuCi modul smicanja betona.
80
Za slucajeve kada se uticaj poprecnih dilatacija ne moze da zanemari, Pravilnik
BAB 87 preporucuje da se koristi vrednost Poasonovog koeficijenta
II" =
0,20 i
odgovarajuca vrednost modula smicanja betona
E"
G" =
2(1 + lib)
=
0, 42E" (53/1)
Sa dovoljnom tacnoscu moze se smatrati da se ove vrednosti u toku vremena ne
menjaju.
55
Za prosecni koeficijent linearne termicke dilatacije betona u Pravilniku BAB 87
usvaj a se vrednost
OtT = 1 x 1O-5rC (55/1 )
cime se, u stvari, postulira termi~ka kompatibilnost betona i armature, kao jedan
od bitnih usloua za uspeSno sprezanje oua dua materijala.
Takva vrednost se usvaja i u vecini propisa za beton i betonske konstrukcije
razlicitih zemalja. Medutim, treba imati u vidu da koeficijent termicke dilatacije
znacajno zavisi od vrste agregata i od stanja vldnosti betona, i da mo~e da varira
cak u opsegu od (0,6 do 1,5)xl0-5rc 126/.
Teorijska i eksperimentalna ispitivanja obavljena poslednjih godina u n~j zemJji 1127/,
pokazala su da nehomogenost sastava samog betona, u kojem agregat odredenog
mineraloskog porekla i cementno telo mogu biti do znaCajne mere termicki
inkompatibilni, m~e isto da izazove veoma velike unutraanje nap one, posebno pri
ciklicnim temperaturnim promenama sa vecim temperatumim oscilacijama. Ovi
naponi mogu biti tako visoki da u betonskim elementima bitno doprinesu nasta-
janju prslina i provociranju procesa razaranja strukture betona. Takva oStecenja su
poslednjih godina zapazena u zarkim klimatima, za koje su karakteristicne visoke
dnevne temperaturne varij,acije n~ betonskim konstrukcijama koje su bile gradene
sa agregatom nekontrolisanih termickih karakteristika. Slicni fenomeni, sarno manje
izrazeni, zapazaju se i pri temperaturnim oscilacijama u veoma hladnim klimatima
pa 0 tome treba voditi racuna.
z) DEFORMACIJE BETONA ZAVISNE OD VREMENA-
SKUPLJANJE I TECENJE BETONA
Skupljanje i tecenje betona su deformacije betona cije je osnovno obele~je da se u
toku vremena veoma sporo odigravaju. Otuda se cesto nazivaju "vremenske" -
zauisne od uremena, "spore" Hi "dugotrajne" deformacije betona.
Skupljanje ocurslog betona je postepeno smanjenje njegove zapremine usled
nastavljanja procesa hidratacije cementa i usled promene vldnosti cementnog tela,
u zavisnosti od relativne vldnosti i temperature sredine. Skupljanje je proces koji sa
odvija nezavisno od spoljaanjeg opterecenja. Medutim, usled nehomogenosti struktur~
samog betona, skupljanje ne m~e potpuno slobodno da Beobavlja vec je unutar
81
....
.betona neravnomerno, sto dovodi do pojave unutrasnjih napona. U armiranobeton-
skim elementima smetnju slobodnom skupljanju predstavlja i armatura, kao i
druge eventualne veze na osloncima i na konturi elementa, odnosno konstrukcije.
Tecenje ocvrslog betona je pajava postepenog porasta elasticnih deformacija betana.
koje nastaju u trenutku opterecenja, pod daljim delovanjem dugotrajnih dejstava.
Fenomenoloski posmatrano, i jedna i druga pojava imaju veoma sliean karakter,
zavise praktieno od istih parametara i na pribli~no isti naein, a rezultat su termo-
higrometrijskih promena i produbvanja hidratacionih procesa u opterecenom Hi
u neopterecenom betonu.
Osnovni parametfi koji uticu nil. skupljanje i tecenje betona sU koliCina i Vfsta
cementa i vodocementni faktor, granulometrijski sastav, relativna vlBinost i tetn-
peratura okolne sredine, oblik i dimenzije poprecnog preseka betonllkag elementtl. i,
naraCita, vrerne, adnosno vremenski interval u kojem se ove deformll.eije pasmatraju
i starost betona u trenutku opterecenja, kada je ree 0 tecenju betona..
I skupljanje i teeenje betona su procesi koji se u poeetku relativno brzo razvijaju
a potom se, u toku vremena, brzina deformacije betona smanjuje i, pasle relativno
dugog vremena, i skupljanje i teeenje asimptotski te~e konaenim vrednostima.
Nega betona vlaZenjem u prvim danima posle ugradivanja svakako ima izuzetan
znacaj za prakticno sva svojstva betona, a bitno utice na praces skupljanja betona.
Medutim, prema danaSnjim saznanjima, procesom intenzivnog vlaZenja mladog be-
ton a sarno se odlaie pocetak procesa skupljanja 8.vrlo malo Hi nimalo se ne utice nil.
konacnu vrednost skupljanja. U tom smislu, smatra se da proces skupljanja poCinje
od trenutka prestanka negovanja betona pliose, prema tome, trajanje skupljanja
za nekaliko dana razlikuje od starosti betona. Pritom treba imati u vidu da je
odlaganje pocetka skupljanja betona izuzetno znacajno jer se time pojava napona
zatezanja us led pracesa neravnomernag skupljanja odlaze za kasniji period, kada ce
vec biti ostvaren dovoljan priraStaj cvrsta.;e betona pri zatezanju da beton moze da
prihvati takva naprezanja bez. pojave prslina. Inace, i sarno skupljanje je parcijalno
reverzibilan proces - pri povecanju sadrzaja vode beton poveeava zapreminu. Ta
pojava se naziva bubrenje.
Na slici (z/l) kvalitativno su prikazane dilatacije skupljanja i dilatacije teeenja li-
nijskog betonskog elementa koji je oddavan prvih to s dana u vla~nom stanju, u
trenutku vremena to izlo~enje konstantnom aksijalno~ naponu i, posle odredenog
vremena, u trenutku t
1
je rasterecen.
Na slici je sa to s oznaeen trenutak poeetka skupljanja betona (koji, prema onom
sto je reeeno a' nezi betona, ne mora da se poklapa sa trenutkom ugradivanja,
odnosno sa staroscu betona), to it
1
oznaeavaju starost betona u trenutku poeetka
delovanja (opterecenja) i prestanka delovanja (rasterecenja) napona ab, koji ostaje
konstantan u intervalu vremena (tl- to>,a t ~ 00je dovoljno dugo vreme u kojem
dilatacije betona zavisne od vremena asimptotski te~e konaenim vrednostima.
Treba zapaziti da je trenutna, elasticna dilatacija u trenutku to neSto veca nego u
trenutku tl (zbog porasta modula elasticnosti betona u toku vremena) a da se uticaj
82
starosti betona ogleda i u tome sto bi konacna dilatacija tecenja betona opterecenog
ranije, u trenutku to, bila veca od konacne dilatacije tecenja betona opterecenog
(ili rasterecenog) u trenutku tl, odakle i rezultira ireverzibilni (nepovratni) visko-
plasticni deo dilatacije tecenj a rasterecenog betona, prikazan na slici (z/1).
6(t)
6-corst
I
--
-1
t
;arost
betona
tl t -00
to
C'(t)
~
----
povratna elasti-
cna dialtac\ja
i
--
reverzibilna di-
1ataci ja tecenja
elasticna
di latacija
ireverzibilna di-
latacija tecenja
I
di latacija
skupljanja
konacna dila-
tacija skupljanja
Slika z!l
to.s to t
tl t--oo
Kvalitativan prikaz ukupnih kratkotrajnih i dugotrajnih dilatacija od skupljanja i
teeenja linijskog betonskog elementa pod konstantnim jednoaksijalnim naponom u
intervalu vremena (tl - to)
Sa slike (z/l) se implicitno vidi da se pretpostavlja da ponaSanje betona pri dugo-
trajnim dejstvima ne zavisi od znaka napona, odnosno da i pri opterecenju i pri
rasterecenju dilatacije tecenja, kao i elasticne dilatacije, imaju isti vremenski karak-
ter ali su, naravno, razliCitog znaka a veliCina im zavisi od starosti betona u trenutku
promene napona.
Na slici je crtasto prikazan i eventualni dalji tok dilatacija betona, za slucaj da ne-
ma rasterecenja, odnosno da konstantan napon u betonu deluje do vremena t ~ 00.
Skupljanje i tecenje betona imaju veliki uticaj na stvarno pondanje armirano-
betonskih elemenata i konstrukcija u toku vremena pri dugotrajnim dejstvima.
Kako deformacije betona zavisne od vremena mogu biti dva do tri, pa i vise puta
vece od pocetnih deformacija, uticaji skupljanja i tecenja betona su od posebnog
znacaja za ponasanje armiranobetonskih konstrukcija u oblasti eksploatacionih
stanja, kada su inicijalna stanja napona i dilatacija u domenu elasticnosti pa su po-
cetne elasticne, a i odgovarajuce visokoelastoplasticne dilatacije, po pravilu male.,
Uticaj tecenja i skupljanja na ponasanje elemenata i konstrukcija u oblasti granicnih
stanja nosivosti, medutim, kada u oba materijala spregnuta u armiranobetonskim
presecima nastaju relativno velike poste/asticne dilatacije, znatno je manji ali u
izvesnim slucajevima i tada moze biti znacajan. Takvi su naroCito slucajevi izvi-
83
janja pod dugotrajnim dejstvima i, uop/!te, slu<!ajevi u kojima efekti drugog reda u
elementima i konstrukcijama ne mogu da se zanemare. U ostalim slu<!ajevima
generalno se smatra da istorija opterecenja nema bitan uticaj na nosivost, iako
novija teorijska i eksperimentalna istrdivanja ukazuju da istorija opterecenja, koja
ina<!e ima veliki uticaj na grani<!na stanja upotrebljivosti, ne mo~e uvek da se
zanemari ni u analizi grani<!nih stanja nosivosti.
U Pravilniku, a i u ovom tekstu, kada se ne misli generalno na fenomene skupljanja
i teeenja, pod pojmovima skupljanje i tecenje podrazumevaju se odgovarajuce di-
latacije u betonu.
56
Pravilnikom BAB 87 u clanu 56 se utvrduje da se vremenski tok i konacne vred-
nosti skupljanja i tecenja betona odreduju eksperimentalno, prema Jugoslovenskim
standardima JUS U.M1.029 - Odredivanje zapreminskih deformacija betona, i JUS
U.M1.027 - Odredivanje puzanja (tecenja) betona. Ovi su standardi usvojeni 1983.
godine i u njima su detaljno izlozeni postupci pripreme uzoraka, metode ispitivanja
i naCin interpretacije rezultata merenja.
Znacajno je zapaziti da JUS U.M1.029 propisuje da se dilatacije skupljanja betona
mere i iskazuju u odnosu na prvo, "nul to" merenje, koje se vrsi tek 72 casa posle
izrade uzoraka. Za to vreme uzorci se prvog dana cuvaju u kalupima, u vlainom
prostoru sa najmanje 95% relativne vlain08ti a potom, sledeca dva dana do prvog
merenja, pod vodom.
Kako je iz svega dosad re<!enog jasno, te<!enje betona se ne mo~e meriti nezavisno
od istovremenog skupljanja, pa JUS U.Ml.027 odreduje na<!in uporednog merenja
- samo dilatacija skupljanja na jednom uzorku, i ukupnih dilatacija i skupljanja i
te<!enja pod konstantnim naponom na drugim uzorcima. Merenja se vr/!e na
serijama od po tri uzorka a dilatacije te<!enja se dobijaju kao razlika izmerenih
ukupnih dilatacija, izmerenih trenutnih dilatacija u trenutku opterecenja i uporedo
merenih dilatacija skupljanja.
Zahtev da se vrednosti skupljanja i tecenja betona eksperimentalno odreduju sva-
kako je potpuno opravdan za znacajne objekte i posebne tehnologije gradenja. Za
jednostavne konstrukcije i za elemente i betone uobicajenih i vec puno put a ispiti-
vanih karakteristika, sa dovoljnom pouzdanoScu se mogu koristiti vrednosti koje su
date u clanovima 57 do 60 Pravilnika BAB 87.
Pritom treba uvek imati u vidu sve nesigurnosti koje leze u nepoznavanju stvarnih
karakteristika materijala, u odstupanju stvarnih klimatskih, odnosno termohigro-
metrijskih uslova od predvidenih konstantnih uslova i u odstupanju matematickog
model a zakona tecenja od realnog odgovora projektovane, odnosno analizirane kon-
strukcije. Treba imati u vidu i fenomen koji je u svetu, a i u na.soj zemlji, zapazen
prilikom viSegodisnjih merenja stvarnog ponaaanja izvedenih betonskih konstrukcija
pri dugotrajnim dejstvima - merene deformacije u prirodnim uslovima <!esto su
osetno manje od onih koje bi odgovarale stvarno registrovanim makro-uslovima
relativne vldnosti i temperature sredine i usvojenom matemati<!kom modelu za
84
analizu uticaja vremenskih -deformacija betona na ponasanje betonskih
konstrukcija. Uzroka za to svakako ima vise, ali jedno od objasnjenja le:H u
Cinjenici da je za proces skupljanja i tecenja betona znacajno stvarno stanje
vlaznosti betona, koje moze da se razlikuje od relativne vlaznosti sredine. U
konstantnim termohigrometrijskim uslovima sredine, u laboratoriji, vlaznost
betona i okolne sredine ce se vrlo brzo izjednaciti. Medutim, zahvaljujuci svojoj
strukturi, u uslovima varijacije realtivne vlaznosti sredine beton, generalno, znatno
brie prima vodu iz okolne sredine nego sto je ispusta. Usled toga, u uslovima
varijacije relativne vlaznosti, srednja unutrasnja vlaznost betona moze biti veca od
srednje relativne vlaznosti sredine, pa je onda manje izrazeno skupljanje i tecenje
i njihovi efekti na ponasanje konstrukcija nego sto bi se to inace ocekivalo.
57 - 60
Pravilnikom BAB 87 znatno je prosirena oblast i dat veti broj podataka kojima se
definisu konaene vrednosti i vreroenski tok i skupljanja i tecenja betona. Izmedu
ostalog, uveden je uticaj srednje debljine preseka i na vrednosti koeficijenta tecenja
a ne sarno na skupljanje.
U vezi sa definisanjem osnovnih pojmova, znacajno je da se zapazi da je definicija
koeficijenta tecenja ostala ista kao i u naSem starom Pravilniku BAB 71 /97/: koefi-
cijent tecenja bet ona je odnos dilatacije tecenja u posmatranom trenutku vremena t
i trenutnih elasticnih dilatacija u trenutku optereeenja to
rp(t, to)
=
cb, tec(t, to)
cb,el( to)
(57/1)
Koeficijent tecenja je, dakle, u sustini koeficijent proporcionalnosti dilatacija tecenja
i trenutnih elasticnih dilatacija a funkcija je vremena i starosti betona. No u
propisima nekih zemalja koeficijent tecenja je drugaCije definisan. Na primer, baS
u Modelu propisa CEB-FIP 78/25/, koji je dosta siroko poznat u naSoj zemlji,
zahvaljujuci pre svega prevodu koji je kod nas objavljen joB 1981. godine, koefici-
jent tecenjaje definisan kao odnos dilatacija tecenja i elasticnih dilatacija, pri cemu
se ove poslednje konvencionalno sracunavaju sa modulom elasticnosti koji odgovara
starosti betona od 28 dana, bez obzira na stvarnu starost to u trenutku op-
terecenja
CEB - FIP
(
t t
)
=
cb, tec(t, to)
rp , 0
",(t.)
Eb(t=28)
Ista definicija zadriana je i u najnovijoj verziji CEB-FIP Model Code 1990/26/, iako
se novi zakoni tecenja i skupljanja betona CEB-FIP 90 bitno razlikuju od zakona
koji su bili definisani u CEB-FIP 78.
Iz uporedenja izraza (57/1) i (57/2) moze se uspostaviti veza izmedu vrednosti koje
odgovaraju Modelu propisa CEB-FIP i velicina koje odgovaraju definiciji koja je
usvojena naSim Pravilnikom (a i standardima mnogih drugih zemalja),
(57/2)
Eb(t =28)
CEB-FIPrp(t, to) =
Eb(to)
BAB87 rp(t,to) (57/3)
85
Za t = 28 dana vrednosti koeficijenta tecenja su iste. InaCe, veliCine koeficijenta
tecenja CEB-FIP za betone opterecene u starosti manjoj od 28 dana su po definiciji
vece, a za starosti vece od 28 dana manje od odgovarajucih velicina koeficijenta
tecenja u nasem Pravilniku BAB 87.
Na ove se razlike ukazuje naroCito zbog toga sto se odredbe naSeg Pravilnika BAB
87 u velikoj meri oslanjaju na zakon tecenja i odredbe 0 skupljanju CEB-FIP 78,
uz uVaZavanje naSih sopstvenih eksperimentalnih rezultata, naroCito u oblasti sku-
pljanja betona.
U clanovima 57 i 58 Pravilnika date su konacne vrednosti skupljanja betona i njihov
vremenski tok, koji se mogu koristiti ako se ne raspolaZe rezultatima ispitivanja.
Konacne vrednosti i vremenski tok skupljanja zavise od relativne vlaZnosti vazduha
i od srednje debljine preseka elementa. U odnosu na stari Pravilnik BAB 71, znatno
su povecane konaCne vrednosti skupljanja za relativno suve sredine a smanjene za
sredine visoke vlaZnosti, slika 57/1.
~ ['/..)
03
[
\D
~
::
~u=r
dm [em)
{
~;~
i:
'0
~
Q'
N
~
Q2
0.1
0
RELATlVNA
00 90 80 70 60 50 ~ VLA~NOST['I.J
Stika 57/1 Konaene vrednosti skupljanja, U zavisnosti od relativne vlaZnosti sredine i srednje
debljine preseka, prema Pravilniku BAB 87
Promene u odnosu na raniji Pravilnik uCinjene su i u vremenskom toku skupljanja
koji, prema Pravilniku BAB 87, zavisi i od relativne vlaznosti sredine i od srednje
debljine preseka, slika 57/2.
Za ~ve meduvrednosti moze se koristiti linearna interpolacija.
Ove orijentacione vrednosti date su za beton koji je odrZavan najmanje prvih 7
dana u vlaznom stanju, u uslovima srednje vrednosti temperature od priblizno
20C i odredene srednje vredno'sti relativne vlaznosti sredine, za betone spravljene
bez dodataka, slabo plasticne i plasticne konzistencije. Treba zapaziti da se, prema
Pravilniku, interval vremena skupljanja (t
- to s) razlikuje od stvarne starosti
betona t za vreme trajanja negovanja betona, odn~sno za vreme odrZavanja betona
u vlaznom stanju to
s'
kako je to vec komentarisano u poglavlju z) ovog dela
Prirucnika. '
86
,Jt.oo
1.0
0.9
0.8
0.7
0.8
o.s
0.'
OJ
02
0.1
Int
0
7
"28
90dana 1gad. 3gad.
Slika 57/2 Skupljanje betona u toku vremena, u zavisnosti ad relativne vlaZnosti sredine i sredn,ie
debljine preseka, prema Pravilniku BAB 87
U clanu 57 detaljno se utvrduje kakva srednja relativna vlaznost odgovara
pojedinim uslovima sredine ali se istice da se takva procena za znacajnije
konstrukcije mora potvrditi odgovarajucim merenjima, odnosno analizama
eventualno raspolozivih podataka.
Za veoma vlazne sredine, za koje su konacne vrednosti skupljanja veoma male,
Pravilnikom nije propisan vremenski tok skupljanja. Ako je potrebno, sa sasvim
zadovoljavajucom tacno8CU mogu se uzeti vrednosti koje odgovaraju srednjoj
relativnoj vlaznosti od 70%.
Ako je konzistencija svezeg betona, odredena prema Nanu 22 Pravilnika BAB 87,
iitka, date konacne vrednosti skupljanja treba povecati za 15%, a ako je
konzistencija kruta, smanjiti za 15%.
U praksi, izvedene betonske konstrukcije se, po pravilu, nalaze u sredinama u
kojima su izlozene znacajnim oscilacijama ne sarno relativne vlaznosti vec i
temperature. U pogledu temperaturnih varijacija Pravilnik BAB 87 ne daje nikakve
preporuke. U slucaju potrebe, uticaj temperaturnih varijacija srednje temperature,
u odnosu na srednju vrednost temperature od 20C, moze se uvesti u proracun
koristeci odredbe CEB-FIP 90 kojima se uvodi takozvana korigouana starost
betona. koja se sracunava prema izrazu (50/1).
Ista korektura vremena koristi se i pri odredivanju vredn08ti skupljanja i pri odre-
divanju vrednosti tecenja.
U clanovima 59 i 60 Pravilnika BAB 87, za slucaj da konacne vredn08ti i vremenski
tok koeficijenta tecenja nisu eksperimentalo odredeni, dopusta se da se koriste ori-
jentacione vrednosti koje su tabelarno date za elemente i konstrukcije koje se nalaze
u sredini priblizno stalne vlainosti i temperature.
Konacne vrednosti koeficijenta tecenja betona date su u zavisnosti od starosti be-
tona u trenutku opterecenja, relativne vlainosti sredine i srednje debljine preseka
elementa.
87
Na slici 57/3 prikazane su konacne vrednosti koefieijenta tecenja. Konacne vrednosti
za relativno suve sredine su znacajno povecane u odnosu na ranijiJ>ravilnik BAB
71 dok su za sredine visoke vlainosti konacne vrednosti koefieijenta tecenja osetno
srnanjene. Za razliku od starog Pravilnika, sada konaene vrednosti koefieijenta
tecenja zavise i od srednje debljine preseka ali je ta zavisnost, prerna eksperirnen-
talnirn rezultatirna, znatno rnanje izrazena kod tecenja nego kod skupljanja betona.
Na slici 57/3 su prikazane veliCine konacnih vrednosti koefieijenta tecenja sarno za
dm = 20 em, dok su u clanu 59 Pravilnika BAB 87 date i vrednosti za srednje
debljine ::; 10 em i ~ 40 em.
If (t...,tol
'.5
15
'.[DANA)
-7
-14
-28 35
-9O
2Ji
-IGODINA
-3
GODINE
0.5 ,--
100 90 80 70 10 so
RELATIVNA
'
VLAftaT
['"J
Slika 57/3 Konal:ne vrednosti koeficijenta teCenja, u zavisnosti od relativne vJaZnosti sredine i
starosti betona u trenutku opterel:enja to , prema Pravilniku BAB 87, za srednje
debJ,jine preseka
~ =20 em (krive za dm S 10 em i dm ~ 40 em nisu prikazane)
Sto se tice zavisnosti koeficijenta tecenja betona od vremena i od starosti betona
u trenutku opterecenja, u clanu 60 Pravilnika date su veliCine kojima se opisuje
vrernenski tok koefieijenta tecenja betona u zavisnosti sarno od starosti betona u
trenutku opterecenja i od trajanja opterecenja. S obzirom na male medusobne
razlike, nisu date posebne vrednosti u funkeiji relativne vlainosti i srednje debljine
preseka. Na slici 57/4 prikazane su vrednosti datp. u Pravilniku BAB 87.
Sve orijentacione vrednosti date Z!l teCenje betona, kao i za dilatacije skupljanja, uslovljene su
pretpostavkom da se elementi i konstrukcije na1aze u sredini pribliZno stalne srednje relativne
vlaZnosti i temperatme. Ako to nije sluCaj,korekcija starosti zbog utietija varijacije srednje vrednosti
temperature moZe se vrSiti na we prikazan naCin, prema izrazu (50/1), dok se uticaj konzistencije
~ betona, isto kao i za skupJjanje, uzima u obzir poveCanjem ill smanjivanjem konaCnih
vrednosti koeficijenta teCenja betona za 15%. Mom se smatrati da date vrednosti odgovarl\iu za
varijacije temperature od -20C do +40oe oko srednje vrednosti temperature od + 10C do +20oe,
i za varijacije reIativne vlaZnosti od 20% do 100% oko srednjih vrednosti datih u tabeli 11 u Clanu
59 PraviInika.
Generalno, vrednosti dilatacija skupljanja i koefieijenta tecenja betona u naSem
Pravilniku BAB 87 nesto su vece od onih koje su date, na primer, u novirn svajear-
skim propisima SIA 162/109/. S obzirom na klirnatske razlike i razlike u eementima,
te razlike izgledaju opravdane.
88
'Ilt,toV'I I t...,to)
1.0
0.9
0.8
1!
l
l
~
~
J re c--
0.7
0&
0.5
0.'
-.-.
0.2
01 .--
"
28 90DANA Igod.
Inlt-tol
3god.
0
Slika 57/4 Zavisnost koeficijenta teeenja betona od trajanja opterecenja i od starosti be-
tona u trenutku optereeenja to. prema Pravilniku BAB 87
PRIMER 60/1
Dat je linijski betonski element pravougaonog poprecnog preseka bid = 30/60 em.
Beton je plasticne konzisteneije, odrzavan je u vlainom stanju prvih 7 dana a zatim
je, sa obe bocne i sa gornje strane, izlozen dejstvu sredine sa srednjom relativnom
vlaznoscu od oko 40% i srednjim temperaturama od 28C. U starosti od to == 14
dana element je izlozen jednoaksijalnim naponima koji se ne menjaju u posmatra-
nom intervalu vremena.
Za starost betona od t =
120 dana treba odrediti:
a) dilataeije skupljanja,
b) koeficijent tecenja.
a) Prema Pravilniku BAB 87 i uslovima zadatka, srednja debljina preseka elemen-
ta je
d -
2 x 30 x 60
- 24
m -
2 x 60 + 30
- em
Interpolaeijom vrednosti iz tabele 57/1 u clanu 57 Pravilnika, konacna vrednost
dilataeije skupljanja za dm =
24 em i za relativnu vlainost sredine od 40% je
24 - 20
c.oo =
0,48 -
40 - 20
(0.48 - 0,42) = 0,468%0
Ne vodeCi racuna 0 odstupanju srednje temperature od priblizno 20C, za vreme
posle prestanka negovanja betona od t
== 120 - 7
== 113 dana, iz tabele 10 u clanu
58 Pravilnika, za srednju debljinu dm ==24 em interpolaeijom se dobija:
- za starost od 90 dana
24 - 20
c. (90)/c.oo= 0,40 -
40 - 20
(0, 40 - 0,20)
=
0,36
89
---......
- za starost od 365 dana
24 - 20
,(365)/,oo = 0,68 -
40 -
20(0,68 - 0,45) =
0,634
Iz sracunatih vrednosti
113 - 90
,(113)/,oo = 0,36 +
365 - 90
(0, 634 - 0,36)
=
0,383
,(113)
=
0,383 x 0,468
=
0,179%0
Ako Be, prema CEB-FIP 90, uzme u obzir korekcija Btvarne starosti betona zbog
odstupanja srednje vrednosti temperature od 20C,
tT
='1l3e-(~-13.65)
=
162 dana
Istim postupkom lineame interpolacije
162 - 90
, (162)/,oo = 0,36 +
365 - 90
(0, 634 - 0,36)
=
0,432
, (162)
=
0,432 X 0,468
=
0,202%0
Dobijena dilatacija skupljanja je za 12,8% veca od one koja bi odgovarala srednjoj
temperaturi od 20C.
b) Interpolaeijom vrednosti iz tabele 11 u clanu 59 Pravilnika, konacna vrednost
koeficijenta tecenja za relativnu vlaznost sredine od 40% i srednju debljinu preseka
od 24 em, za starost betona u trenutku opterecenja to == 14 dana, je
24 - 20
ipoo= 3,8 -
40 - 20
(3, 8 - 3,6)
=
3,76
Ne vodeCi racuna 0 temperaturi, lineamom interpolacijom vrednosti iz tabele 60/1
u clanu 60 Pravilnika, za to =
14 dana dobija se:
- za (t - to)= 90 dana
14-7
ip(t, to)/ip(too, to)
=
0,53 -
28 - 7
(0,53 - 0,48)
=
0,513
- za (t - to) = 365 dana
14 -7
ip(t, to)/ip(too, to) = 0,73 -
28 - 7
(0, 73 - 0,68) =0,713
Jz sracunatih vrednosti, za (t - to) =
120 - 14 = 106 dana,
106 - 90
ip(120, 14)/ip(too, 14)
=
0,513 +
365 - 90
(0, 713 - 0,513)
= 0,525
ip(120, 14)
=
0,525 x 3,76
=
1,974
90
Ako se vrsi korekcija stvarne starosti betona zbog odstupanja srednje vrednosti
temperature od 20C u posmatranom intervalu vremena,
tT =
106e-( ~-13,65)
=152 dana
152 - 90
<p(166,14)/<p(too, 14)
=
0,513 +
365 - 90
(0, 713 - 0,513)
= 0,558
<p(166,14)
=
0,558 x 3,76
= 2,098
sto je za 6,3% vise od vrednosti koja odgovara srednjoj temperaturi od 20C.
61
U clanu 61 Pravilnika BAB 87 dati su elementi za odredivanje dilatacije tecenja
betona pri konstantnim naponima i pri promenljivim naponima u betonu u toku
vremena.
Prema tom clanu, dilatacije tecenja betona se pri dugotrajnim dejstvima odreduju
na osnovu /inearne teorije tecenja, Cije su osnovne pretpostavke:
- da postoji linearna zavisnost izmedu napona u betonu i dilatacija tecenja, iii,
drugim reCima, da su dilatacije tecenja proporciona/ne sa trenutnim elasticnim
dilatacijama betona u trenutku opterecenja, i
- da se dilatacije tecenja od priraStaja napona u razliCitim trenucima vremena
mogu sabirati, odnosno da i za dilatacije tecenja'vaii princip superpozicije.
Prema eksperimentalnim podacima ove su pretpostavke dovoljno tacno ispunjene
sve dok su naponi u betonu manji od pribli~no (Tb=
(0,3 - 0,4)/bk, sto prakticno
odgovara najveCim intenzitetima napona u toku eksploatacije. Pritom se. naravno,
pretpostavlja da se uslovi sredine ne menjaju, .odnosno da srednja relativna
vla:tnost, saddaj vode u betonu i srednja temperatura u posmatranom intervalu
vremena ostaju priblizno konstantni, odnosno da se bitnije ne menjaju.
Iz pretpostavke 0 proporcionalnosti trenutnih elasticnih dilatacija i dilatacija tecenja
sledi da veza napona i di/atacija u betonu koje zavise od napona (elasticne dilatacije
i dilatacije tecenja), pri konstantnom jednoaksijalnom naponu u betonu ima oblik
(Tb(to)
:b(t, to) - :,(t,to,,)
=
Eb(to)
[1+ <p(t, to)]
EI..""~TICNIt)EO J LTECEN:JE
('R::>CE"T'I-IIC.'011..,...,ACi:JE)
(61/1)
gde je
:b(t, to) ukupna dilatacija betona, uSleC1 napona i usled skupljanja betona (ili
drugih dejstava), u posmatranom intervalu vremena (t - to)' odnosno
fb (t, to,s) u intervalu vremena (t
- to,s), u zavisnosti od toga koji je in-
terval du:ti,
dilatacija skupljanja betona u intervalu vremena (t -to,s),
:,(t,to,,)
91
----.
Ub(to) -
napon u betonu koji deluje od trenutka to i ostaje konstantan u inter-
valu vremena (t - to),
modul elasticnosti betona u trenutku opterecenja to,
koeficijent tecenja betona.
Eb(to) -
cp(t, to) -
Kako je vec ranije receno, trenutak opterecenja to se, po pravilu, razlikuje od
trenutka pocetka skupljanja (prestanka negovanja) betona to".
Radi jednostavnijeg
ispisivanja dalje ce ukupna dilatacija betona biti obelezavana ne sa cb(t, to), kako
je to uCinjeno u Pravilniku, vec sa Eb(t). Osim toga, u inzenjerskim zadacima se
najceMe zanemaruje uticaj "prethodnog" skupljanja JOBneopterecenog betona, u
intervalu vremena (to - to s
), na pocetno naponsko stanje, pa se smatra da i jedna
i druga vremenska deform:acija betona, dakle i skupljanje i tecenje, pocinju od istog
trenutka vremena to .
Akose, medutim, napon u betonu u intervalu vremena (t-to) menja, iz pretpostavke
0 vainosti superpozicije u oblasti linearne teorije tecenja sledi da se ukupne dilatacije
usled pocetnog napona i usled promena napona u betonu u toku vremena, kada su
promene napona u betonu diskontinualne, dobijaju u obliku
-
Ub(to) ~
AUb( Tj )
cb(t) - c,(t, to,,) -
Eb(to)
[1 + cp(t, to)] +
f;;:
Eb(Tj)
[1 + cp(t, Tj)] (61/2)
odnosno, kada se napon u betonu kontinualno menja, u obliku
Ub(to)
1
t
dUb( T)
cb(t)-c,(t,to,,)=
Eb(to)
[1+ cp(t,to)] +
t+
Eb(T)
[1+cp(t,T)]
0
(61/3)
gde je
AUb( Tj) - konacni priraStaj napona u trenutku vremena (Tj),
dUb( T) - diferencijal napona u posmatranom trenutku vremena tt < T :::;t.
JednaCina (61/3) predstavlja, dakle, integralni oblik veze napona i dilatacija u be-
tonu u oblasti linearne teorije tecenja. JednaCina je ispisana prema usvojenoj kon-
venciji da su naponi pritiska i odgovarajuce dilatacije betona pozitivne, pa je i
dilatacija skupljanja betona pozitivna. S obzirom da koeficijent tecenja ne zavisi
od znaka napona, jednaCine (61/2) i (61/3) vaze i za zatezanje.
Kada je istorija napona poznata, izraz 61/3 se, za usvojeni zakon tecenja, svodi na
obicnu integraciju, kojom se odreduje odgovarajuca vrednost, odnosno istorija
dilatacija. Medutim, akoje istorija napona nepoznata, trazenje naponskog odgovora
za usvojeni zakon tecenja i poznatu istoriju dilatacija zahteva resavanje veze (61/3)
u obliku integralne jednacine.
Za zakone tecenja koji korektno opisuju stvarno ponasanje betona pri dugotrajnim
dejstvima, resenje jednaCine (61/3) u zatvorenom obliku nije moguce, cak ni za
sasvimjednostavne istorije dilatacija u armiranobetonskim konstrukcijama, pa se
92
u resavanju prakticnih zadataka mora pribeCi numerickim metodama Hi primeni
uproscenih algebarskih veza napona i dilatacija u betonu. U sledecem clanu Pravil-
nika BAB 87 data je jedna takva algebarska veza napona i dilatacija u betonu koja
se preporucuje za resavanje inzenjerskih zadataka. u praksi.
Ukoliko se, posebno u slucaju osetno promenljivih kontinualnih istorija napona, ko-
risti numericki postupak, bilo za direktnu integraciju iIi, kada su zadate dilatacije,
za resavanje veze (61/3) kao integralne jednaCine, posmatrani ukupni, interval vre-
mena (t - to) treba podeliti na podintervale 6.ti =ti - ti-1(i =1,2,... k), a zatim,
primenjujuCi trapezno pravilo, ispisati dilatacije u betonu koje zavise od napona u
obliku
cb(tk) - c,(tk, to,,) =
1
k
{
I
2L E
(t. )
[1
+ <p(tk, ti)]+
i=l
b.
+
Eb(t~-d
[1 + <p(tk,ti-d]} 6.ub(ti)
(61/4)
pri cemu treba imati u vidu daje, po definiciji, <p(ti,ti)
==
O.
Ukoliko je nepoznata istorija napona, u svakom koraku i sracunavaju se odgo-
varajuce promene napona u betonu 6.ub(t;) (iz uslova ravnoteze, ravnosti preseka i
kompatibilnosti dilatacijau betonu i u armaturi) i sa njima nastavlja. sledeCi korak
proracuna.
Treba zapaziti da izraz (61/4) vazi i za diskontinualne promene napona: ako do
skoka napona dolazi u proizvoljnom trenutku vremena tm, jednostavno treba uvesti
u proracun 6.tm+1
==
0, odnosno tm+1 ==
tm. Isto vazi i za pocetni trenutak vremena
to kojem, po pravilu, odgovara skok, odnosno pocetni napon O'b(to).
PRIMER 61/1
Ispisati izraze za dilatacije u betonu zavisne od napona, za prva tri vremenska
podintervala istorije napona prikazane na slici 61/1.
---..
...:'
.......
~<$
46.(t3)1==~-
~---
46'i({Z)f--
IQ'"
4q(t.)t t,)
t,- t, t. t,
t\
(t)
""'
........
J ~
'-
,:!I>
<0""
-.....
~
'-.:
<&'
/:;{),(t;)
t
tl-l
Ij -
t",
Slib 61/1 Istorija napona u primeru 61/1
93
------
Prema izrazu (61/4), za pocetni skok napona (pocetni napon) 0'6(to) u trenutku to,
uvodeci, prema datom objaSnjenju tl
==
to,
- -
0'6(to)
-
Ll0'6(tl)
c6(tl) - c,(tl, to,,) - c6(to)-
E6(to)
=
E6(td
.Sracunavanje Ll0'6(tl) predstavlja uobicajeno, "elasticno" re8enje problema.
Za trenutak t =t2:
c6(t2) - c,(t2, to,,) =
1
E6(tl)
[1 + <p(t2,tl)]Ll0'6(td +
1
{
II
} +2 E6(t2)
+
E6(tl)
[1+ <p(t2, tl)] Ll0'6(t2)
/!\toomogucava odredivanje AUb(t2) iz svih ostalih poznatih, odnosno prethodno
sra<!unatih veli<!ina.
Za trenutak t =t3:
c6(t3) - c,(t3,to,,) =
1
E6(tl)
[1+ <p(t3, tl)]Ll0'6(td +
1
{
1 1
}
+2 E6(t2)
[1 + <p(t3't2)] +
E6(tl)
[1 + <p(t3,td] Ll0'6(t2) +
1
{
1 1
} +2 E6(t3)
+
E6(t2)
[1 + <p(t3,t2)] Ll0'6(t3)
odakle se odreduje Ll0'6(t3)' i tako dalje.
Konkretne vrednosti koeficijenta te<!enja q>(tk,ti) odreduju se linearnom interpola-
cijom vrednosti iz tabela 59/1 i 60/1 u (!}anovima 59 i 60 Pravilnika, videti primer
60/1. Naj<!e/!\Ce se moze zanemariti promena modula elasti<!nosti betona u toku vre-
mena, /!\toznatno upro/!\cava prora<!un.
62
Umesto integralnog oblika veze napona i dilatacija u betonu, za prora<!unavanje
uticaja te<!enja i skupljanja betona u (!}anu 62 Pravilnika data je algebarska veza
napona i dilatacija u betonu u obliku
0'6(to) 0'6(t) - 0'6(to)
c6(t)-C,(t,to,,)=
E6(to)
[1 + <p(t,to)] +
E6(to)
[1+X(t,to)<p(t,to)] (62/1)
gdeje
X(t, to) - koeficijent starenja betona, a. tuma<!enje ostalih oznaka dato je ranije.
U ne/!\todruga<!ijem obliku ovakvu algebarsku vezu prvije analizirao H.Trost /121/,
joii 1967. godine. Kasnije, 1972. godine, Z.Bazant /16/ je predlozio u osnovi istu
algebarsku vezu napona i dilatacija u betonu sa koeficijentom starenja (62/1), koja
je danas u konstrukterskoj praksi opste prihvacena pod nazivom Metoda korigovanog
efektivnog modu/a elasticnosti betona - Age-AdjustedEffectiveModulus Method -
AAEMM.
94
Ako s~ uporede izrazi (61/3) i (62/1), sledi da je koeficijent starenja. slo2ena inte-
graIns. funkcija oblika
-
1
{
E6(t.)
I
t
d0'6(r)
}
X(t, to) -
tp(t, to) 0'6(t) -(t6(to)
tt
E6(r)
[1
+ tp(t, r)] - 1
(62/2)
te da, prema tome, zavisi ne sarno od usvojenog zakona tecenja, odnosno od koefi-
cijenta tecenja tp(t, to), vec i od istorije napona i od promene modula elasticnosti
betona u posmatranom intervalu vremena (t - to) starenja. Medutim, Z.Bdant /16/
je pokazao da pod odredenim uslovima, koeficijent starenja postaje funkcija koja
vise ne zavisi od istorije napona u betonu. Naime, za sve probleme te~enja pri
konstantnim nap-onima (6111), i za sve probleme relaksacije (pad napona pri
konstantnim dilatacijama), kao i za sve linearne kombinacije ova dva grani~na
slu~aja istorije napona i istorije dilatacija, veli~ina koeficijenta starenja u obliku
koji je dao Z.Bazant predstavlja taCno resenje integralne veze napona i dilatacija
u betonu (61/3).
Za takve slu~ajeve, vrednosti koeficijenta starenja, za odredeni zakon te~enja, mogu
se numeri~kim metodama sra~unati u funkciji samo vremena i starosti betona i
dati u tabelama i na dijagramima, isto kao ito Be daju vednosti koeficijenta tecenja
tp(t, to). Brojnim analizama je pokazano da tako odredene vrednosti koeficijenta
starenja u algebarskoj vezi napona i dilatacija (62/1) daju resenja zadovljavajuce
tacnosti i u slucajevima kada istorija dilatacija samo pribliino odgovara linearnoj
kombinaciji tecenja pod konstantnim naponima i relaksacije.
Osnovna jedna~ina (62/1) moze se napisati u neilto drugatijem, ekvivalentnom
obliku, iz kojeg ce biti jasna fizi~ka suiltina AAEM po stupka, odnosno i sam naziv
korigovani efektivni modul elasticnosti betona
( ) ( )
-
0'6(10) 0'6(t) - 0'6(to)
e6 t - e. t, to,. -
E6,eJ(to)
+
t(t)
(62/3)
gde je
E (t) -
E6(to)
6,eJ 0 -
1 + tp(t, to)
odavno poznat i dugo primenjivan takozvani efektivni modu/ betona, a
(62/4)
Et(t) =
E6(to)
1 + X(t, to)tp(t, to)
(62/5)
AAEM - korigovani efektivni modul elasticnosti betona, kako ga je definisao
i nazvao Z. Bazant /16/.
Sada je jasno da se koeficijentom starenja x(t, toJ u stvari koriguje efekat tecenja
usled promene napona u betonu u posmatranom intervalu vremena,
~0'6(t) =0'6(t) - 0'6(to)
(62/6)
95
",-.
~~t
:~
..
Cl\OI!
~'"
IV
I
~~;0
'0
t
jer ta promena ne nastupa u poeetnom trenutku vremena to vec do nje dolazi
postepeno, i to kasnije, u vecoj starosti betona, kojoj odgovara smanjeni, korigovani
koeficijent tecenja. Uz isto obja~njenje sad a se algebarska veza napona i dilatacija
u betonu (62/1) mofe opisati kao izraz u kojem ukupne dilatacije betona koje zavise
od napona, od konstantnih napona zavise preko efektivnog modula elasticnosti
betona, a od promena napona u posmatranom intervalu vremena (t
- to
)
zavise
preko korigovanog efektivnog modula elasticnosti betona, iii, drugacije receno, od
efektivnog modula elasticnosti sa korigovanom staroscu, ~to se jasno vidi iz izraza
(62/3) do (62/5).
Moguca je i drugaeija interpretacija fizickog smisla koeficijenta starenja: ako se
algebarska veza (62/1) ispiSe u obliku
1
{
1 + X(t, to)<p(t, to)
cb(t) - c.(t, to,.) =
Eb(to)
O'b(to)+
1 + <p(t, to)
x
x [O'b(t) - O'b(to)]} [1
+
<p(t, to)] (62/7)
onda je oCigledno da koeficijent starenja odreduje veliCinu fiktivnog konstantnog
napona u interva/u vremena (t - to),
{
I+X(t,to)<p(t,to)
]}
u(to) = O'b(to)+
1 + <p(t, to)
[O'b(t)- O'b(to) (62/8)
koji bi, prema (61/1), na kraju interva/a (t - to) izazvao istu ukupnu dilataciju
Ub
cb(t) - c. (t, to,.) =
Eb(to)
[1 + <p(t, to)] (62/9)
kao stvarna istorija napona sa integralnom vezom (61/3), odnosno algebarskom
vezom napona i dilatacija u betonu (62/1) i (62/2), odnosno (62/7).
Ovakva interpretacija koeficijenta starenja prikazana je na slici 62/1.
:J
5-
,
~
ID
~
--
fit("")
to
t
..
~
:lL1
... J ~;;?
,
fJ''''
.w
.w
'1
']

..0-
t
to
Stika 62/1 Dilatacije betona zavisne ad napona, pn dejstvu stvarne istorije napona u intervalu
vremena (t - to
)
i pri delovanju zameDj\ijueeg fiktivnog konstantnog napona o{to)
96
S obzirorn na sve nepouzdanosti u predvidanju skupljanja i tecenja betona, za
posebno osetljive konstrukcije na te uticaje preporucuje se da se efekti skupljanja i
tecenja sracunavaju za rnoguCi opseg realno ocekivanih varijacija skupljanja i tecenja
betona.
lako je istaknuto da ovakva algebarska veza napona i dilatacija u betonu vaii sarno
za eksploataciona stanja, dopusteno je da se koristi i u analizi uticaja tecenja i
skupljanja na granicna stanja nosivosti, kada su ti uticaji od znacaja za nosivost.
Za uobicajene starosti betona u trenucirna pocetka delovanja dugotrajnih optere-
cenja, i za uobicajene istorije eksploatacionih opterecenja arrniranobetonskih kon-
strukcija, Pravilnik BAB 87 preporucuje da se za konacne vrednosti koeficijenta
starenja sa dovoljnorn tacnoscu rnogu koristiti vrednosti
x(too, to)
=
0,75 do 0,85
(62/10)
97
III CELIK ZA ARMIRANJE
63
U prvom clanu glave koja obraduje pitanja armature, navedene su vrste celika koje
se koriste u oblasti armiranog betona. To su celici sa nazivima, oblicima i oznakama
prikazanim u tabeli 63/1.
Tabela 63/1 Vrste betonskih celika
NAZIV ARMATURE
oeLlK
1. GLATKA ARMATURA
OD MEKOG BETONSKOG
CELIKA
2. REBRASTA ARMATURA
OD VlSOKOVREONOG
PRIROONO TVROOG
CELIKA
8'&t+ t
T
ItwrnEt
~!~
(/)
NAZIVNI PRECNIK
3.MREZASTA ARMATURA-
-ZAVARENE ARMATURNE
MREZE 00 HLAONOVUC
NE GLATKE III OREBRE-
NE liCE
I.. Bi - ARMATURA-
ARMATURA SPECIJA
OBLIKA 00 tt.ACNO'LUC
NE liCE
OZNAKA OZNAKA ~
VRSTE
.
RE I MEHANIOOH
CELIKA KARAKTERISTIKA
C 0200 GA 220/31.0
C 0300 GA 2'/360
C 0550 RA '00/500-1
C 0551 RA '0/500-2
MAG 500/500
MAR 500/560
BiA 680/800
U oznakama armature datim u tabeli 63/1, kao sto se vidi, figurisu dva broja prezen-
tirana u vidu razlomka. To su veliCina tzv. karakteristicne granice razvlacenh u
MPa (brojilac) i velicina tzv. karakteristicne cvrstoce pri zatezanju u MPa (imeni-
lac). Definisanje ovih karakteristicnih veliCina regulisano je clanom 71.
99
--.....
Pada u oCi da Pravilnik BAB 87 ne predvida implicitno mogucnost primene tzv. tor-
celika koji je u smislu tehnickih uslova potpuno definisan standardom JUS C.K6.021.
Medutim, kako se u drugom stavu Clana 63 osim napred navedenih celika dozvoljava
i koriScenje drugih vrsta, primeni tor-celika prakticno nista ne stoji na putu. Nairne,
drugi stay ovog clana omogucava i primenu drugih vrsta armature pod uslovom da
se za svaki konkretan slucaj prethodnim ispitivanjima dokaie da ce koriscenjem date
armature biti obezbedeni svi uslovi koji se zahtevaju u vezi sigurnosti i trajnosti
odredene konstrukcije, odnosno elementa.
U clanu 63 takode su definisani pojmovi zice i sipke. U prvom slucaju radi se 0
armaturi kod koje je <jJ~ 12 mm, dok je u drugom slueaju ree 0 armaturi koja
zadovoljava uslov <jJ> 12 mm. Ovakva podela se moze smatrati logicnom, posto su,
na primer, vrednosti dozvoljenih napona koje se odnose na oba napred navedena
tipa glatke armature odredene baS u funkciji preenika <jJ(za zice <jJ5do <jJ12mm
dozvoljeni naponi su nesto veci nego u slueaju sipki <jJ14do <jJ36mm).
U odnosu na Pravilnik BAB 71 u novom Pravilniku se zapaza odsustvo visoko-
vrednog prirodno tvrdog glatkog eelika C 0501 V(C 34/50), a moze se konsta-
tovati uvodenje u primenu novog celikaLQ- 020Q:-_GA_220j340 .~ koji je.po svo-
jim mehanickim karakteristikama vrlo slican celikuLQ-Q3QO;9A 24Q/36Q.1 Ovo
je usledilo jednim delom zato sto u slueaju glatkog celika C 340/500 povecanje
mehanickih karakteristika nije bilo na adekvatan naCin praceno povecanjem athez-
ije beton-eelik (to je od posebnog znaeaja u odnosu na proraeun prema granienom
stanju prslina), dok je s druge strane to doslo kao posledica zahteva proizvodaea,
kojima je iz proizvodnih razloga ovakvo resenje vise odgovaralo. Mada celik GA
220/340 sigurno moze da nade svoje mesto u gradevinarstvu, treba biti veoma
obazriv prilikom njegove primene, posto vrlo lako moze da dode do njegovog mesanja
sa celikom GA 240/360 i do medusobnog zamenjivanja.
Pada u oCi da se kod rebraste armature, osim oznaka koje ukazuju na razliCitost
geometrijskih oblika (brojevi 1 i 2), javljaju i razlike u oznakama vrste celika (C 0550
i C 0551). Ovo je iskljucivo povezano sa hemijskim sastavima ovih eelika. Nairne,
ovi sastavi su prakticno identieni, ali postoji izvesna razlika u sadrzaju ugljenika: C
0550 sadrzi najviSe 0,60%, a C 0551 najvise 0,28% ovog elementa. Iz ove Cinjenice
proistiee i razliCita zavarljivost ovih celika; celik C 0550 je mnogo teze zavarljiv od
celika C 0551.
64
Saglasno standardu JUS C.K6.120, glatka armatura GA 240/360 proizvodi se pos~
tupkom vruceg valjanja u nazivnim preenicima (<jJ) od 5, 6, 8, 10, 12, 14, 16, 20,
22, 25, 28, 32 i 36 mm, dok se armatura GA 220/340 proizvodi u preenicima
<jJ
=
5,6,8,10 i 12 mm. S obzirom na okolnost da se armatura GA 220/340 proizvodi
sarno u obliku zica do preenika 12 mm, to donekle smanjuje opasnost od drastienih
posledica slucajnih zamena ove dye vrste celika, ali se joB jednom istice vrlo realna
mogucnost najblaie receno neprijatnih situacija ako se u neku konstrukciju urnes to
armature GA 240/360 zabunom ugradi armatura GA 220/340.
100
Stvarni preenici glatke armature mogu da budu manji od nominalnih za najvise
2,5%, sto je uslovljeno stavom prema kome stvarna povrsina armature moze da
bude najvise 5% manja ad povrsine koja odgovara nazivnom preeniku zice, odosno
iHpke.
I~----
~:e~r:~vedene vrst,.~l~t~~~_erlika
isporucuju se u zavisnosti od precnika 4>na sledece
- u koturovima za 4>~ 22 mm,
- u vidu na pol a savijenih sipki - petlji za 22 mm < 4>~ 28 mm,
- u vidu valjaeki pravih sip,ki za 4>> 28 mm.
Ovde se napominje da je
f!~=~~arnI~~i~opt~~~c~ne\ konstrukcije dozvoljena sarno
primena glatke armature GA 2401360J dok primena armature GA 220/340 kod
ovakvih konstrukcija nije Jopustena:'-
65
Oblik, velie ina i medusobni polozaj rebara kod rebraste armature, koja pripada
kategoriji visokovrednog prirodno tvrdog vrucevaljanog eelika, usvojen je na bazi
kriterijuma duktilnosti eelika i potrebne athezije eelika i betona. Medutim, obe vrste
rebrastog eelika prikazane u tabeli 63/1 nemaju istu dinamieku otpornost. Nairne,
eelik RA 400/500-1 (armatura sa konstantnim presekom popreenih rebara), zbog
efekta koncentracije napona u tackama spoja poduznih i popreenih rebara, a i zbog
nesto veceg sadrzaja ugljenika, pokazuje znatno manju otpornost na zamor, pa se
stoga za dinamieki opterecene konstrukcije dozvoljava iskljuCivo upotreba eelika RA
400/500-2 (armatura sa srpastim - promenljivim presekom popreenih rebara). Ova
odredba je, dakle, u punoj saglasnosti sa stavom koji je po tom pitanju zauzimao
Pravilnik BAB 71.
Celik RA 400/500-1 proizvodi se u obliku zica i sipki preenika 6,8, 10, 12 i 14 mm,
dok se eelik RA 400/500-2 proizv i sa preenicima 4>=
6, 8, 10, 12, 14, 16, 19, 22,
25, 28, 32, 36 i 40 mm. -!-Rebrasta.' matura se, zavisno od preenika, isporueuje na
sledece naeine:
I
- u koturovima za 4>~ 14 mm,
- u vidu na pola savijenih sipki -
petlji za 14 mm < 4>~ 22 mm,
- u vidu valjaeki pravih sipki za 4>> 22 mm.
Stvarna povrsina poprecnog preseka rebraste armature moze da bude manja do 4%
od povrsine koja odgovara nazivnom precniku.
Sve uslove u pogledu oblika i mera rebraste armature vrIo detaljno definise standard
JUS C.K6.120, koji takode propisuje i uslove u pogledu oblika i mera za glatku
armaturu.
Napominje se da su svi tehnicki uslovi za vrucevaljane betonske eelike - glatku
i rebrastu armaturu - predmet standarda JUS C.K6.020, cije odredbe obavezno
moraju da budu zadovoljene.
101.....
66
Za razliku od glatke i rebraste armature - vrucevaljanih betonskih celika, zavarene
armature mreze MAG 500/560 i MAR 500/560 definisane u ovom clanu pripadaju
hladnovucenim celicima. Predmetne mreze se dobijaju tako sto se dva sistema par-
alelnih, a medusobno upravnih zica u tackama ukrstanja spajaju elektrootpornim
zavarivanjem. Saglasno standardu JUS C.B6.013, koji propisuje tehnicke uslove za
ovu vrstu armature, zice u okviru jedne mreze mogu da budu glatke ili orebrene,
pri cemu su na slici 66/1 prikazani primeri oblika i mera ovih orebrenih zica.
(?IcJ.Cfdo 60
~
lor- <r- -
~~~~
~~~.
r- 1
i 8-8-8-0
~
.
e
f~
~
-.-
Slika 66/1 Orebrene zice za zavarene armature
obl i k A
oblik B
oblik C
Glatke zice odnosno sipke su precnika 3,1 do 16 mm, dok orebrene zice mogu da
budu nazivnih precnika 4 do 12 mm.
Prema standardu JUS U.M1.091 razlikuju se sledeCi tipovi armaturnih mreza:
- tip R, uzduino nosive (sa razliCitim precnicima i razlicitim razmacima
poduinih i poprecnih sipki: 4JI~ 4Jb,a < t - videti tabelu 63/1),
- tip Q, obostrano nosive (4JI = 4Jb,a =
t),
- tip
Rr'
za zidove (mreie koje na jednoj strani imaju prepuste preko krajnjih
poprecnih iica duiine 850 mm, Cime se obezbeduje potrebna duiina sidrenja
poduznih zica; inace, za sada' postoje sarno dva tip a ovih mreza - Rr - 238 i
Rr - 235).
67
Kao sto pokazuje skica u okviru tabele 63/1, armatura BiA 680/800 je specijalno
oblikovana armatura od hladnovucene zice. Poduzne zice Bi-armature po tehnickim
karakteristikama odgovaraju standardu JUS C.B6.013, pri cemu se precnici ovih
102
lica krecu od 3,1 do 11,3 mm. Sto se, pak, tice poprecnih elemenata (precki) oni
IU pravougaonog poprecnog preseka, od celika kvaliteta 240/360.
Geometrijske karakteristike Bi-armature koja se kod nas koristi prikazane su u tabeli
13 u okviru clana 67 Pravilnika BAB 87, dok su iste te karakteristike, kao i ostali
tehni~ki uslovi za ovu armaturu, utvrdeni standardOin JUS U.M1.092.
68
Sve mehani;:ke karakteristike armature kojesu od znacaja za podrucje armiranobe-
tonskih konstrukcija definisu se na bazi stavova matematicke statistike i teorije
verovatnoce. Ovo je unekoliko izmena u odnosu na stay koji je bio prisutan u
Pravilniku BAB 71, posto je taj Pravilnik predvidao definisanje tzv. karakter-
isticnih vrednosti sarno za granicu ~azvlacenja i cvrstocu celika pri zatezanju.
Pravilnik BAB 87 ovim clanom takode uvodi pretpostavku da svi skupovi rezul-
tata ispitivanja mehanickih karkateristika ispunjavaju uslove za tzv. normalnu
raspodelu, pa se propisuje da se sve mehanicke karkateristike celi~ koje su od
znacaja za konstrukcije od armiranog betona definisu kao karakteristicne vrednosti
sa fraktilom od 5%. Ovaj stay podrazumeva da u okviru skupa rezultata ispiti-
vanja odredene karakteristike moze da bude najviSe 5% takvih koji su manji od
karakteristicne vrednosti.
Da bi se mogla sprovesti ovakva analiza neophodno je da se raspolaie sa najmanje
n =30 rezultata ispitivanja, pa se na taj naCin karakteristicna vrednost odredene
karakteristike K izracunava putem izraza
K" = Km -1,64. S".
(68/1)
Ovde je
K"
- karakteristicna vredn08f rezultata ispitivanja karakteristike k,
Km - aritmeticka sredina n rezultata ispitivanja karakteristike k,
n - broj rezultata ispitivanja u jednoj partiji - skupini (n ~ 30),
Kj - pojedinaena vrednost rezultata ispitivanja,
S"
- procenjena vredn08t standardne devijacije n rezultata ispitivanja,
S"
=.
/E(Km -Kd2.
V n-l
Uslovi za pojedina svojstva celika za armirani beton, koji u stvari predstavljaju
karakteristicne vrednosti predmetnih svojstava, decidno su navedeni u tabeli 14, u
okviru clana 68 Pravilnika, koja se i ovde prikazuje (tabela 68/1).
Prema tome, sarno celik koji ispunjava uslove iz tabele 68/1 moze da se koristi za
izradu armature.
Mada se u Pravilniku to ne istice eksplicitno, sarno po sebi je razumljivo da se
karakteristicne vrednosti saglasno napred opisanom p08tupku ne mogu u potpunt)sti
odnositi na uglove savijanja armature. To je logicna posledica specificnosti ovih
(68/2)
103
~j
..
~~~~~I
e
"
e
~~-
E-
If
I I
~fd~
~;'
::I
.~l
~-'"
'ii
E
Q
as
~!!
I!
t~
"
i
c
i'
.
~~~;;
~~~.!!.. IS
::;)5
-In
1
..
aoN
.S!,
!!
.
c
ii
co
'~
~:!f
8
~n
51 ~51
51
51~
;;
N
""
.-
00
IS
::I
D.
:g.
!'! co
""'
c
q
1:1
..
~:t
'B
!
u
.~
.!!..en
!!
g:J
....- If. ~!2
~\C
"'
.S!,
'[
';
Em
i
~E ca
~c
1!
00 ca
:I ;& .
:s
': H
!l'
'f
'~~i..!.
';'
c: fS) U'"
="
...!5.s
c..
~~8
~~.D
E
~"it
u
~~g
~V'I
'"
i
~-~
:t
~6~
I::
II
I::. E5
0
u
E
::10-
~Q)
'E".E
~g.s
E - I!'g
.D
it
.j i:a
'a
~=o~
b
Ba ~:.
~;; 8 8
~(;~Ioo'~'cb ::E
N
""It
V"I
E
...::.
JI.. E:E.
co;\
Ht3~ Go
~at c ~.w
..... IS ~.5. g".
's
~~]
~~.....
5- !! ~!;
co;\
.;l~...
~~:!
0
!:!
:1 ~~- :~
co;\
E
....
'"
~a:e
E
~~~~~i
. i
E .
:z.c
- 'vla ftI
co;\
""
V"I
\0
\Q ...,
~t
I! ~.5
~~-
S!,"
E
"
0,)
J/., ""',,
..
~B
1(,)
~-C.
~~=~
ao.8 !! i
.~ ~I!
Q)
.~
~..~~ :'BI!'8~
hl!~';;!!
I! g'8
~.c
...
"'<
I!
~~~"'.woW ~e6'~ '0
~:s X .Bcs
fI:I':Vtl':
E-;s
o~
~~E E.5':
li"'"
Co.!>.. E:;~g~
e::O':
c.
~g ~~IS
~(/J
vii ~tIO-~
~~~~~~8
v.-"O
.~
CJCI
6i'8]~
"E'
g g1j
<~~~I!
J/., 8
1/.'-
"
(j) c C .~ .~
'c
.......
.1. I! g
'S<
.!!..
~1 L\.i ~~.~
co;\
-,s,;
N
~S
.....
0
I
8
I
i
11.1,;. 1:)2
co;\
~U'G ~:x:: !;_c

i
~tt i ~~.11
0"""
,.......-I
ii ..
I:)
~'9-!1.H~
- "E~ ~<- ~<
<
$
00 DN
c.: ~:
= -
.. iSE
~co;\
~0
Q)
g:H:
~V\
;:;
.D
0 a
~..........
- -
.....
~.u
.u
- N tf\..
'"
104
ispitivanja, jer se u okviru njih, 8tO posebno vaii za slucaj ugla od 180 (slika
68/1), moze sarno proveriti da Ii se armatura moze bez pojave defekata saviti do
propisanog ugla, a ne i preko date vrednosti. Prema tome, u slucaju ispitivanja
uglova savijanja uslov bi bio da svaki od ispitivanih uzoraka bar izdrii propisani
tretman (za I =(D
+ 34:f: 4>/2), a ako je to moguce (na primer, za slucaj ugla od
90), da se ide i preko propisane veliCine i da se rezultati obrade primenom relacija
68/1 i 68/2.
a)
b)
c)
Slib 68/1 Ispitivanje armature 8&vijanjem
Svojstva celika za armirani beton koja treba ispitivati i dokazivati u skladu sa tabe-
lorn 68/1 su, kao 8tO se vidi, sledeca:
- nazivni precnik armature (naCin ispitivanja i tolerancije za ove velicine
propisane su standardima JUS C.K6.120, JUS C.B6.013 i JUS U.M1.092),
- granica (Td, odnosno granica O'O,2A: (MPa),
- cvrstoca pri zatezanju loA: (MPa),
- izduzenje na mernoj bazi od 10 4>(%),
.
- ugao savijanja oko propisanogtrna (u stepenima),
- dinamickacvrstoca (MPa),
- modul elasticnosti (GPa).
Napominje se da se sve mehanicke karakteristike celika date u tabeli 68/1 ispituju
u skladu sa odredbama standarda JUS C.A4.001, JUS C.A4.002, JUS C.A4.005 i
JUS C.A4.035.
69
S obzirom na veliki znacaj prijanjanja betona i celika u svetlu sprovodenja proracuna
prema granicnom stanju prslina, ovim clanom Pravilnika propis&no je ispitivanje
prijanjanja - athezije celik-beton. Uslovi za sprovodenje ovih ispitivanja definisani
su standardom JUS U.M1.090, koji, medutim, utvrduje metodu odredivanja athezije
sarno za glatku i rebrastu armaturu. S obzirom na ovu okolnost za sada ne postoji
obaveza utvrdivanja athezije za mrezastu i Bi-armaturu.
Ne ulazeCi u sve detalje vezane za predmetno ispitivanje, ovde cemo samo istaCi da
se ono sprovodi na betonskim gredicama izloZenim savijanju saglasno s1. 69/1 i da
105
--..
se ocena athejlije daje na bazi merenja kliz&nja ugradenih sipki, odnolino iica, klQ
i na osnovu ostvarenih sila loma.
Obezbedenje dokaza 0 atheziji beton-eelik za pojedine vrste armature predlitavija
obavezu proizvodaea armature.
uredjaj za merenje
Iktl'."I.
plastjc~vlalcQ
Slika 69/1 Postupak ispitlvanja ath!3~je beton.l)eUk
70
U ovom elanu propisani su uslovi za zice i sipke koje se naatavijaju zava.rivanjem.
Decidno je navedeno da ovako nastavljena armatura nil. mestu vara ne Imo da ima
loSija mehanieka svojstva od onih koja su propisana 1&odgovarajucu vrstu ~elika.
S obzirom na sastav i strukturu eelika koji se primenjuju u. armiranje betonskih
konstrukcija, logieno je da zavarivanje u smislu nutavijanja dola:lli u obzir sarno
kod glatke i rebraste armature. Pri ovome, ukoliko jfJ kolicina sHic:ijuma u celiku od
koga je proizvedena glatka arrnatura manja od 0,60%, smatra If! da je zavarljivost
zagarantovana, pa otpada obaveza posebnog dokallivanja avog IIvoj8tva.
Podesnost zavarivanja glatke i rebrallte armature utvrdena je standardom JUS
C.K6.020 koji predvida primenu razlicitlh postupaka zavarivanja u zavisnosti od
vrste eelika. Medutim, kako se u najvecem broju slueajova u prusi primenjuje elek-
trolueno zavarivanje primenom oblozene elektrode i Imceono elektrootporno zavari-
vanje, zavarivait prema standardu JUS C.K6.020 Me i dokaluje ispitivanjemnas-
tavaka ostvarenih ovim postupcima.
. .
U slucaju primeQe elektroIucnog poatuph na ponAinu uzorka - lieu Hi Aipku -
pornQc!upropisane elektrode nanosi se PQduani neprekidni navar duline 54>. Ov-ko
dobijen uzorak (armatura+ navar) ispituje ~ nll.savijanje saglasno standardu JUS
C.A4.005, stirn da navar morll. da budfJ u latelnutoj loni. Savijanje se vrii preko
trna propisanog preenika de}uSIa
(}
od
60g (slib 70/l-a), pri cemu ne sme da dode
do 10m" uzorb Hi do pojave Q/l.prllUnakoje i. navlra prelaze u osnovni materijal.
Sueeono zavareni spgjevi prQveravaJJl se savijanjem i zatezanjem. Savijanje se
ispituje na uzorcima kod kojih je presten illti.nutog metala obraden do preenika
osnovnog materijala (slika 70fl-b). U jlavisnollti ad nallivnog pre~nika savijanje se
vrsi oko trnova razlieitih veliCina, do ugla a =
600; prl ovom uglu ne sme da dode do
lorna niti pojave pukotina. Sto
Se'
pak, tiee ispitivanjtt. zate:llanjem, ono se sprovodi
prema standardu JUS C.A4.002 nil. neobradenoj epruveti. Slobodna dulina epru-
106
~~Q.
b
f5(MPa)
BlAIIIJ/Im
~"'
IT'
MARi MA6mseo
RA
'"
~QIDI!iII'f
~!,..oo
I
I
,
C
&A
2"'1380
CiA
22013""
""'--.
-
0
t;~)...
-V
vete izmedu steznih celjusti uredaja za ispitivanje je oko 20,p. Lorn ne srne da bude
na zavarenom mestu (spoju). Cvrstoca pri zatezanju moze da bude najviae 10% niza
od cvrstoce nezavarenih !iipki, ali ne manja od karakteristicne vrednosti cvrstoce za
datu armaturu saglasno tabeli 68/1.
b.
novor
0
01
Slika 10/1 Iapitlvanje zavarljivosti putem ..wijanja
71
U ovom clanu se posebno obraduje postupak definisanja karakteristicnih vrednosti
cvrstoce celika i njegove granice razvlacenja. Postupak koji se propisuje je u stvari
opsti postupak 0 kome je vec bilo reci u komentaru uz clan 68, tako da se to na
ovom mestu nece ponavljati.
Ovde, medutim, treba jasno definisati pojmove cvrstoce celika pri zatezanju i gra-
nice razvlaeenja, kako to propisuje JUS C.A4.001. Ovo je ad vaznosti stQga, ato
pojedine vrste celika obuhvacene Pravilnikom im~u vrlo razlicite (1'- c dijagrame
koji se najcesce korist8 za definisanje pojedinih mehanickih karakteristika ceIika.
Na slid 71/1-a prikazani su (1'-! (radni) dijagrami svih vrsta betonskih celib koji
se primenjuju prema Pravilniku. Na osnovu date slike mole Bezakljuciti da postoje
dva osnovna tipa radnih dijagrama -tipovi lematski dati na slid 71/1-b i slid 71/1-
c. U oba slucaja, kao lito Be vidi, C!vrstoea C!elika
I"
se deftnise na elementan.n naCin
em
iOII
IIOD
!itII
00
JOO
3XI
1011
02'.. 1012" I1I8Z02224l1Z8
SUka 11/1 RAdDi dijaFUIJ betonakih C!elilca
107
-
kao kolicpik maksimalne sile ostvarene pri ispitivanju i pocetne povrsine poprecnog
preseka uzorka. Medutim, u pogledu graniee razvlacenja kod navedenih tipova
celika postoje bitne razlike. Naime, 0 stvarnoj granici razvlacenja moze se govoriti
samo kod glatke i rebraste armature Ciji radni dijagrami odgovaraju slici 71/l-b,
dok za armaturne mreze i Bi-celik vazi pojam konveneionalne graniee razvlaeenja
koja se definiSe saglasno sliei 71/l-e i koja se stoga nazivajoS i granieom (T02' Tteba
naglasiti da se u slucaju glatke i rebraste armature ponekad moze govoriti 0 gornjoj
i donjoj graniei razvlacenja (tecenja), ali da se kao merodavna za oeenu kvaliteta
uvek uzima gornja graniea koja se oznaeava sa (Tvg
=
(Tv.
Navedene karakteristike eelika ispituju se u skladu sa standardom JUS C.A4.002.
72
Dokaze 0 kvalitetu odredene armature u smislu odredaba clana 68, odnosno 71, mora
da pruzi sam proizvodac armature. Ovi dokazi se daju na osnovu ispitivanja koja se
vrse u skladu sa standardima JUS C.B6.013 (za zieu za zavarene armaturne mreze),
JUS C.K6.020 i JUS C.K6.120 (za vrucevaljane betonske celike), JUS U.M1.091 (za
zavarene armaturne mreze) i JUS U.M1.092 (za Bi-armaturu).
U slucaju da prilikom nabavke glatke i rebraste armature uz isporucene koliCine
nisu prilozeni i rezuItati ispitivanja karakteristika naznacenih u clanovima 68 i 71,
pre ugradivanja ove armature obavezna su kontrolna ispitivanja. Medutim, ova
ispitivanja nisu obavezna za ostale vrste celika.
Ukoliko je ree 0 isporuei eelika do 100 t, za GA i RA obvezno je utvrdivanje cvrstoce
fa i graniee razvlacenja (Tvna najmanje 10 slucajno odabranih uzoraka. Ako je, pak,
u pitanju koliCina veca od 100 t, na svakih 10 t preko 100 t uzima se joS po jedan
uzorak. Ispitivani celik ispunjava propisane uslove u pogledu cvrstoce i graniee
razvlacenja ako najniza vrednost rezuItata ispitivanja nije manja od karakteristicnih
vrednosti fak i (TvJ:koje su navedene u tabeli 68/1.
Ako se ispitivanje karakteristika fa i (Tv vrsi na uzoreima eiji je broj n veti od 10
a manji od 30, dopusteno je da na svakih pet uzoraka preko broja deset po jedan
rezultat bude nizi od odgovarajuce karakteristicne vrednosti. ZnaCi, dozvoljen broj
rezultata nizih od zahtevane karakteristicne vrednosti u ovom slucaju je
n - 10
-
.
-' b
.
m =- -zaokruzenonamzleeo rOJ.
5
(72/1 )
U slucajevima kada je n ~ 30, cvrstoca pri zatezanju i graniea razvlacenja definisu
se prema clanovima 68 i 71, tj. one se odreduju koriScenjem vec objaSnjenih stavova
matematicke statistike i teorije verovatnoce.
Ostale karakteristike eelika obuhvacene tabelom 68/1 pri kontrolnim ispitivanjima
utvrduju se na najmanje 6 uzoraka nezavisno od veliCine partije. Smatra se da
celik ispunjava uslove u pogledu tih karakteristika ako ni jedna vrednost rezultata
ispitivanja nije nepovoljnija od propisanih veliCina.
108
Uzorak fa (Tv
Uzorak
fa
(Tv
(MPa) (MPa). (MPa) (MPa)
1 373 254 6 376 262
2 386 287 7 364 248
3 362 249 8 388 291
4 369 248 9 377 266
5 368 250 10 390 290
Primeri ispitivanja cvrstoce fa i granice razvlacenja (Tv
a) vrsi se kontrola glatke armature u koliCini od 75 t. Za usvojenih 10 uzoraka
dobijeni su rezultati ispitivanja dati u narednoj tabeli.
S obzirom na prikazane rezultate, predmetna armatura zadovoljava uslove propisane
za celik GA 240/360.
b) vrsi se kontrola cvrstoce fa (MPa) rebraste armature RA 400/500 - 2 u koliCini
od 223 t (= 100 + 12.10
+ 3). Za ispitivanje je usvojeno n = 10 + 12 = 22
uzoraka, a dobijeni rezultati su sledeci:
522 529 513 542 573 ~ 577 553 584 527 564
504 548 531 537 559 570 512 566 580 541 518
Od svih rezultata ispitivanja sarno jedan rezultat (482 MPa) je manji od 500 MPa,
sto predstavlja propisanu cvrstocu za celik RA 400/500-2. Kako je u datom slucaju
22 - 10 .
m =
5
=
2,4 - usvoJen02,
to sledi zakljucak da ispitivani celik u pogledu cvrstoce fa zadovoljava uslove pred-
videne BAB-om 87.
c) vrsi se kontrola granice razvlacenja (Tv (MPa) glatke armature 4>10 mm u
koliCini 367 t (= 100 + 26 .10 + 7). Za ispitivanje je usvojeno n = 10 + 26 = 36
uzoraka, a dobijeni rezultati su sledeCi:
243 238 264 230 252 284 293 236 274
288 256 261 254 277 239 272 244 292
276 299 273 264 254 250 225 261 244
249 261 266 266 288 253 290 299 254
Za prikazanih 36 rezultata (Tvm
=
263,03 MPa, a Sv = 19,94 MPa, pa je karakter-
isticna vrednost granice razvlaeenja
(Tvk
=
263,03 -1,64 .19,94
=
230,33 MPa.
Kako je dobijena vrednost manja od 240 MPa, predmetni celik ne zadovoljava
uslove propisane za armaturu GA 240/360. Ovaj celik zadovoljava uslov za granicu
razvlacenja propisanu za armaturu GA 220/340, medutim, da bi se on mogao deklar-
isati kao celik tog kvaliteta potrebno je ispitati i njegovu cvrstocu fa, koja bi u datom
slucaju moral a da ima karakteristicnu vrednost bar340 MPa.
109
IV OSNOVE PRORACUNA
73 - 75
Formulaciju, datu u c1. 73, gde se kaie de. "za proracunavanje statickih uticaja u
staticki neodredenim sistemima po pravilu se u racun uvode krutosti zavisno od
stanja prslina kao i procenta armiranja preseka" treba shvatiti kao potrebu da se
sto bolje procene krutbsti preseka. duz nosaca, kako bi staticki uticaji bili odredeni
sa sto vecom tacnoscu. Kod elemenata napregnutih na savijanje, pojavom prslina
u zategnutoj zoni preseka, dolazi do redukcije krutosti preseka. Ta redukcija ce
biti znacajnija na mestima koja su vise napregnuta, a na delovima nosaca, na ko-
jima se nisu pojavile prsline, krutost EJ (prakticno) ne zavisi od nivoa spoljaanjeg
opterecenja. Krutost se na neisprskanim delovima nosaca moze uzeti da je jednaka
krutosti betonskog (homogenog) preseka. Kod jace i jako armiranih preseka pozeljno
je uvesti i uticaj armature na veliCinu krutosti (idealizovani preseci). Kod okvirnih
(ramovskih) konstrukcija., riglaje prevashodno napregnuta ns. savijanje pa ce u njoj
prsline biti izraienije nego u stubovima, u kojima su, po pravilu, viSe izrazene aksi-
jalne sile pritiska nego momenti savijanja. To znaCi da ce prosecna - efektivna kru-
tost na savijanje rigle sa prslinama biti znatno manja nego krutost rigle, sracunate
iz betonskog neisprskalog preseka, a da ce se prvobitna krutost (preseka) stub ova
relativno malo smanjiti. Ima autora koji preporucuju da se u takvim slucajevima,
za efektivni moment inercije rigle, usvoji vrednost Jef,r
=
(0,50 - 0, 85)Jb,r, gde je
Jb,r -moment inercije neisprskalog punog betonskog preseka rigle. Kod slabije armi-
ranih preseka smanjenje krutosti je vise izraieno nego kod jaee armiranih preseka.
Kod jako armiranih preseka, smanjenje krutosti usled pojave prslina je relativno
malo u odnosu na krutost betonskog, neisprskalog preseka.
U praksi je za staticki neodredene sisteme odomacen proracun statickih uticaja, pri
kome se moment inercije AB preseka odreduje iz neisprskalog betonskog preseka.
Ovaj put, najcesce u uobicajenim konstrukcijama, daje za praksu zadovoljavajuce
rezultate. Kod konstrukcija znacajnih raspona i opterecenja ovako pretpostavljene
krutosti mogu dobro da posluze u odredivanju uticaja u prvoj iteraciji, gde se, na
osnovu tih uticaja, sracunavaju efektivne krutosti, a nakon toga, za tako sracunate
krutosti, odreduju se novi staticki uticaji. Proces je vrlo konvergentan i najcesce su
dovoljne dve-tri iteracije da bi se dobili sasvim zadovoljavajuCi rezultati.
Kod elemenata napregnutih na torziju, obrazovanjem takozvanih torzionih prslina,
111
krutost pri torziji preseka se drasticno smanjuje. Eksperimentalnim ispitivanjem je
uoceno da najveCi uticaj na pad torzione krutosti preseka ima sirina prsline. Sa
njenim povecanjem, torziona krutost progresivno opada a time opada i nosivost
AB preseka. Stoga je ovde proracun armiranobetonskih preseka, prema granicnoj
nosivosti, koncipiran tako da, za eksploataciona opterecenja, preseci rade kao ho-
mogeni ili sa vrlo finim prslinama pri kojima se jos torziona krutost prakticno ne
smanjuje u odnosu na torzionu krutost sracunatu iz ukupnog betonskog (neisprska-
log) preseka. Dakle, torzioni moment inercije najcesce se odreduje iz betonskog
neisprskalog prescka. Pri tome se moze i uticaj armature uvesti u proracun, ali to
nije neophodno.
Aksijalna krutost zategnutih elemenata ne moze se odredivati iz betonskog neis-
prskalog preseka, kada se ocekuje pojava prslina. Ovde se u racun moraju uvesti
uticaji poduzne armature i zategnutog betona izmedu prslina, jer izduzenje zategnu-
tog elementa zavisi od njegove aksijalne krutosti u isprskalom stanju. Ova krutost je
svakako veca od aksijalne krutosti poduzne armature a manja od krutosti neisprska-
log betonskog preseka. Proracun se obicno sprovodi iterativnim putem, tako sto se
za proracun statickih uticaja u staticki neodredenim sistemima, pretpostavi vred-
nost za aksijalnu krutost zategnutog elementa - zatege. Ako se tako pretpostavljena
krutost bitnije razlikuje od racunom dobijene krutosti, proracun treba ponoviti.
Staticki uticaji usled zadatih opterecenja normalno se sracunavaju na idealizovanoj
konstrukciji, koja treba da sto adekvatnije odrazava stvarnu konstrukciju. Pri tome,
ako je za istu konstrukciju moguce vise slucajeva opterecenja, treba ih sve analizirati
i pronaCi najnepovoljniji moguci slucaj kombinacije tih opterecenja i uopste dejstava
za posmatrani poprecni presek konstrukcije.
Uopste, proracun statickih uticaja moze se sprovoditi prema:
- linearnoj teoriji,
- linearnoj teoriji sa ogranicenom preraspodelom,
- nelinearnoj teoriji,
~
- teoriji plasticnosti,
zavisno od vrste, namene i karakteristika konstrukcije, vrste i intenziteta optere-
cenja, razmatranog naponsko deformacijskog stanja, karakteristika preseka, itd.
Primena teorije plasticnosti je pogodna za odredivanje statickih uticaja u stanju
granicne ravnoteze pri takozvanim incidentnim (slucajnim) opterecenjima, kakva
se pojavljuju kod zaStitnih objekata (sklonista), zatim kod objekata u seizmicki
aktivnim podrucjima i s1.
Proracun statickih uticajau AB presecima po linearnoj teoriji (teoriji elasticnosti)
uglavnom dobro odgovara'ponasanju AB konstrukcijau granicnom stanju upotre-
bljivosti. Proracun zasnovan' na primeni teorije plasticnosti zahteva projektovanje
vrlo duktilnih preseka konstrukcija i zbog toga ovaj proracun cesto ima ograniceno
polje primene, na primer, kod torzije. Prema Pravilniku BAB 87 primena teorije
plasticnosti je vise usmerena na proracun ploea, nego na proracun linijskih nosaca.
Proracun statickih uticaja u staticki neodredenim sistemima u cilju dimenzionisanja
preseka po teoriji loma moze se prema Pravilniku BAB 87 vrsiti i po linearnoj teoriji
sa granicnom preraspodelom.
112
Pravilnik BAB 87 dopusta da se, izuzetno, uticaji u presecima mogu odrediti i
na osnovu rezultata ispitivanja na konstrukcijama i na modelima (el. 73). Pri
tome svakako treba imati u vidu da ta ispitivanja mogu da sprovode samo vrlo
kvalifikovani inzenjeri za tu vrstu posla uz koriscenje pogodne opreme. Osim toga
je vrlo vaino da programom ispitivanja budu obuhvacena sva relevantna stanja i
opterecenja, koja su od interesa za ponasanje projektovane konstrukcije.
Pravilnik BAB 87 zasnovan je na filozofiji proraeuna betonskih konstrukcija prema
teoriji granienih stanja koja obuhvata karakteristicna naponsko deformacijska stanja
od interesa za teoriju i praksu. Proracunom prema granienim stanjima dokazuje
se sigurnost, potrebna trajnost i zahtevana funkcionalnost betonskih konstrukcija.
Dakle, takvim proracunom dobijaju se pouzdane konstrukcije. S obzirom da je ova
teorija znatno vise prilagodena realnom ponaSanju konstrukcije, ona, po pravilu,
daje racionalnija i bdIja reSenja nego do nedavno vazeca klasicna teorija dopustenih
napona. Teorija dopustenih napona primenjivana je i pre pojave armiranog betona
pri proracunu eelienih, drvenih i kamenih konstrukcija, pa je bilo sasvim logieno
da se, pojavom betonskih konstrukcija, primeni i na proraeun armiranobetonskih
preseka. Ovo tim pre sto su korisceni relativno niski dopusteni naponi, Cime je
praktieno bila obezbedena vaznost Hooke-ovog zakona, na kome se, kako znamo,
zasniya i proracun popreenih preseka prema dopustenim naponima. Medutim,
uvodenjem u praksu savremenih tehnologija, danas se mogu dobiti materijali vrlo
visokih karakteristika, sto daje mogucnost konstrukteru da projektuje smelije, vitk-
.
ije i ekonomienije konstrukcije. Ali, to pretpostavlja dobro poznavanje reoloskih
karakteristika materijala i ponaSanja konstrukcija, kako u stanju eksploatacije, tako
i u oblasti granienih stanja nosivosti. Stoga je oblast primene teorije dopustenih
.
napona time vrlo suzena. Ona, kao sto je poznato, ne moze da obuhvati reoloSka
svojstva materijala, ne moze da da. sirinu prslina, zatim ne moze da obuhvati vre-
menske deformacije, (porast ugiba u toku vremena i dr.), i na kraju, pored ostalog,
ne moze da pruzi podatke 0 granienoj nosivosti odnosno 0 koeficijentu sigurnosti ni
preseka ni konstrukcije kao celine.
Danas su prakticno sve zemlje sveta prihvatile savremene trendove projektovanja,
gradenja i odrzavanja betonskih konstrukCija, zasnovane na filozofiji granienih sta-
nja. Koncept dopustenih napona, kao metod proracuna, neadekvatan savremenoj
tehnologiji gradenja, sve vecoj pojavi vrlo kvalitetnih materijala, vitkijim i smelijim
konstrukcijama, u vecini zem'alja je napusten. Prema Pravilniku BAB 87, pri-
mena klasienog naCina proraeuna, prema dopustenim naponima bila je dopustena
samo jos dye godine nakon stupanja na snagu ovog Pravilnika, tj. do 23. maja
1989. Medutim, klasiena teorija dopustenih napona zadrzana je i dalje kada je ree
0 proraeunu nearmiranih elemenata. Stoga elanovi 123 i 127, koji tretiraju ovu
materiju, a delimieno i clan 126 (deo koji se odnosi na nearmirani beton) Pravilnika
BAB 87 ostaje u vaZnosti i posle 23. maja 1989. Takode, valja podsetiti da, i posle toga
roka, ostaje u vaZnosti proraeun proboja ploCa, direktno oslonjenih na stubove,
zasnovan na dopu~tenim naponima. Takode, i dalje vaZe clanovi: 119, 120 i 121, a
sledstveno tome je i deo tabele 21, koji defmffie granice glavnih napona zatezanja 'fa
r
113
i 1"6u funkciji marke betona. U svim ostalim slucajevima, prema BAB 87, proracun
armiranobetonskih preseka sprovodi se prema teoriji granicnih stanja koja lie, kako
znamo, zasniva na prihvatljivoj verovatnoCi da projektovana konstrukcija nece biti
nepodobna za primenu u odredenom vremenskom periodu -veku eksploatacije kon-
.
strukcije.
Pod pojmom granicnog stanja preseka odnosno konstrukcije podrazumeva se ono
stanje pri kome presek odnosno konstrukcija gubi sposobnost da 8e odupre spoljnim
uticajima ili pak dobije nedopusteno velike deformacije ili lokalna oitecenja, time
prestaje da ispunjava postavljene kriterijume u pogledu nosivosti, trajnosti i funkci-
onalnosti. Prema tome, konstrukcija (Hi deo konstrukcije) smatrace se nepodobnom
za predvidenu upotrebu ako je prekoraeeno bar jedno od granicnih stanja. Ovakav
pristup, zasnovan na bazi pouzdanosti konstrukcije, zahteva da 8e odabere ogranicen
skup stanja za opisivanje ponasanja konstrukcije. Takva stanja lie obicno nazivaju
granicnim stanjima pri kojima konstrukcija zadovoljava uslove za koje je projekto-
vana.
Uopste, granicna stanja se dele u dye velike grupe: a) granicna stanja nosivosti -
loma; b) granicna stanja u eksploataciji, takozvana granicna stanja upotrebljivosti,
gde su najznacajnija granicna stanja deformacija i granicna stanja prslina.
114
1. PRORACUN PRESEKA PREMA
GRANICNIM STANJIMA NOSIVOSTI
76
Stanje granicne nosivosti je ustvari stanje granicne ravnoteie, koje moie biti dosti-
gnuto u odnosu na:
,
- gubitak ravnoteie jednog del a konstrukcije ili Citave konstrukcije, posmatrane
kao kruto telo,
- prelazak konstrukcije u mehanizam,
- 10m kriticnih preseka konstrukcije ili dostizanje izraienil: deformacija. Ovo
stanje granlcne nosivosti u kriticnim presecima moie nastupiti pri normalnim
naprezanjima (momenti savijanja i/ili normalne sile), zatim pritangencijalnim
naprezanjima usled delovanja transverzalnih sila, momenata torzije, zatim usled
proboja, npr. ploca, kao i usled dostizanja granicnog stanja prianjanja i ankero-
vanJa,
- granic.na stanja 10ma usled zamora.
Pravilnim projektovanjem i izvodenjem AB konstrukcija treba uvek izbeCi dostizanje
granicnih stanja loma prianjanjem i ankerovanjem pre dostizanja ostalih granicnih
stanja loma. Ti uslovi ce biti zadovoljeni ako se u potpunosti postuju pravila za
armiranje data u glavi V Pravilnika BAB 87.
Zamor materijala moie da izazove rusenje elemenata konstrukcije, dela pa i Citave
konstrukcije. Opterecenja koja izazivaju ovakva rusenja su, ustvari, opterecenja
u eksploataciji koja se ponavljaju. S obzirom da je zamor pojava koja smanjuje
cvrstocu materijala, dobijenu pri statickom opterecenju, a sa time i nosivost pre-
seka, ida je merodavan sarno za odredene vrste konstrukcija, najcesce se zamor tre-
tira kao posebno granieno stanje. Za najveci deo betonskih konstrukcija, promene
opterecenja su relativno male, a broj ponovljenih opterecenja nije velik, pa granicno
stanje zamora tada nije merodavno. Medutim, u slucaju kada se relativno velika
opterecenja ponavljaju mnogo puta (na primer, kod nekih mostova ili kranskih
staza), bice potrebno voditi racuna 0 uticaju zamora. Kada je ree 0 betonu, uticaj
zamora obicno nije znacajan. On moie biti znacajan kod specijalnih konstrukcija,
na primer, kod nekih tipova temelja maiiina. Pravi/nik BAB 87 ne tretira granicno
stanje /oma us/ed zamora pa u slucajevima da je takav proracun neophodan, treba
r
koristiti savremena saznanja 0 ovoj oblasti, propise drugih zemalja i sI.
115
Granicna stanja loma karakterisu stanja pri kojima konstrukcija ili deo konstrukcije
(presek) gubi sposobnost da i dalje prihvata uticaje spoljnih dejstava i optereeenja.
Dakle, to su stanja pri kojimaje dostignuto maksimalno (granicno, kriticno, limitno)
optereee"'je, tj. opterecenje pri kome dolazi do iscrpljenja nosivosti - lorn a preseka
odnosno konstrukcije. Prema tome, proracun preseka.odnosno konstrukcije prema
granicnim stanjima loma sluii za odredivanje granicnog opterecenja - kapaciteta
nosenja, i uopste, za odredivanje granicnih vrednosti statickih uticaja u preseku.
Stoga se cesto ova granicna stanja poistovecuju sa granicnom nosivoscu preseka i/ili
konstrukcije. Dakle, proracunom prema stanju granicne nosivosti - lomu utvrduje
se potreban koeficijent sigurnosti u odnosu na lorn preseka, ali pri tome ponai'ianja
preseka i konstrukcije u stanju eksploatacije ostaju nepoznata. Stoga je potrebno
da se, osim proracuna prema granicnoj nosivosti, sprovede i proracun i za ta stanja,
prema takozvanoj teoriji gra1}icnih stanja upotrebljivosti, koja obuhvata granicno
stanje prslina i granicno stanje deformacija. U principu, u proracunu se moraju
analizirati i granicna stanja nosivosti~loma i granicna stanja upotrebljivosti. U
praksi se obicno pristupa tako da se detaljno sracuna jedno granicno stanje, za
koje se pretpostavlja da ce biti merodavno, a zatim se, za usvojenu geometriju
poprecnih preseka i kvalitet materijala, dokazuje da Ii su i ostala dva granicna
stanja zadovoljena.
U velikom broju slucajeva, u inienjerskoj praksi, najkriticnije je stanje granicne
nosivosti-loma. Stoga se detaljan proracun - dimenzionalisanje karakteristicnih
poprecnih preseka nosaca sprovodi prema teoriji granicne nosivosti, a zatim se
daje dokaz odnosno provera ispunjenosti uslova, koje traie granicna stanja upotre-
bljivosti, u pogledu stanja prslina i deformacija - ugiba, analiziranog nosaca odnosno
konstrukcije. Ustvari, trazi se dokaz da granicna stanja upotrebljivosti nisu preko-
racena. Medutim, zavisno od namene objekta, okolne sredine, primenjenog sis-
tema konstrukcije i dr., moze se dogoditi da (uvek) ne bude merodavno granicno
stanje lorna, vec jedno od dva granicna stanja upotrebljivosti. Tako, na primer,
u jako agresivnim sredinama, gde se u toku eksploatacije objekta dopustaju vrlo
male sirine prslina u betonu, moie biti najkriticnije granicno stanje prslina, pa kao
takvo i merodavno za proracun AB poprecnog preseka. Kod vitkih AB konstruk-
cija velikih raspona zatim kod ravnih meduspratnih konstrukcija i sl. moie biti
merodavno i granicno stanje deformacija, koje se kod savijenih elemenata svodi na
granicno stanje ugiba. Uslovi koje ovo granicno stanje traii moraju se postovati radi
obez bedenja funkcionalnosti konstrukcije, posebno radi obezbedenja kompatibil-
nosti deformacija - ugiba konstrukcije sa opremom, pregradnim zidovima, oblogama,
izolacijarna, zatim radi izbegavanja nepovoljnih psiholoskih efekata, itd. Takode,
kada se, u staticki neodredenim konstrukcijama, staticki uticaji odreduju prema
teoriji plasticnosti, treba obavezno kontrolisati da granicna stanja upotrebljivosti
nisu prekoracena. Granicna stanja upotrebljivosti (ili jedno od njih) tada mogu
biti merodavna za dimenzionisanje poprecnih preseka, naroCito ako odnosi tako
.sracunatih uticaja (u karakteristicnim poprecnim presecima konstrukcije) znatnije
odstupaju od uticaja, koje daje proracun prema teoriji elasticnosti.
Najzad, ovde treba istaci da ima slucajeva u praksi gde nije potreban dokaz granic- ,
116
nog stanja prslina odnosno granicnog stanja deformacija. To je definisano u clanu
114odn08no 118, pa Beovde na tome necemo zadrzavati. Bez obzira na to, mora se
priznati da je proracun prema teoriji granicnih stanja i slozeniji i obimniji u odnosu
na proracn prema dopuStenim naponima, posebno u ovo vreme kada BejoB uvek ne
raspolaZe s& svim potrebnim tabelama, interakcionim dijagramima, programima i
sl. za brzo dimenzionisanje preseka prema teoriji granicnih stanja.
a) PRORACUN GRANICNE NOSIVOSTI PRESEKA ZA
UTICAJE MOMENATA SAVIJANJA I NORMALNIH
SIIA
77
Proracun armiranobetnoskih preseka prema teoriji granicne nosivosti - lorna, opte-
recenih momentima savijanja i/ili normalnim silama zasniva se na cetiri osnovne
pretpostavke:
1. Raspodela deformacija (dilatacija) po visini preseka je linearna.
2. Beton u zategnutoj zoni preseka ne prima sile zatezanja.
3. Poznata je veza napon-dilatacija (u
a - ca) za armaturu.
4. Poznata je veza napon-dilatacija (Ub- cb) za beton, Cime je odredena velicina i
raspodela napona pritiska po visini pritisnute zone preseka.
Prva pretpostavka predstavlja ustvari Bernoulli-jevu hipotezu, po kojoj su poduzne
deformacije (dilatacije) u betonu i armaturi, u razliCitim tackama AB preseka po
visini, proporcionalne odstojanju od neutralne ravni - ose. Brojna eksperimen-
talna istrazivanja na armiranobetonskim savijanim nosaeima, pokazala su da je ova
pretpostavka, za nivoe uticaja koji odgovaraju opterecenjima i uopste dejstvima
u eksploataciji konstrukcije, gotovo tacna, posebno kada je ree 0 pritisnutoj zoni
preseka. U zategnutoj zoni preseka, pojavom i otvaranjem prslina, dolazi do kl-
izanja izmedu sipki armature i okolnog betona u neposrednoj blizini prsline, pa se
ovde javljaju manja odstupanja od Bernoulli-jeve hipoteze. Medutim, posmatrano
na delu armiranobetonskog elementa koji obuhvata nekoliko uzastopnih prslina,
izmerene proseene dilatacije odgovaraju usvojenoj pretpostavci da presek i posle
deformacija ostaje ravan. U granicnom stanju loma pretpostavka 0 ravnosti pre-
seka, nije ispunjena, usled intenzivnijeg razvoja prslina i plastifikacije pritisnute
zone preseka, ali odstupanja nisu tako znaeajna da bi bitno uticala na rezultate
proracuna, pa se usvaja da ta pretpostavka vaii i za stanje graniene nosivosti -
10ma AB preseka. Za ostvarivanje ove pretpostavke veoma je vazno da postoji do-
bra veza - prianjanje izmedu armature i okolnog betona, tj. da je zadovoljen uslov
da su poduzne dilatacije vlakana betona Cb i eelika Ca jednake (cb
=
ca) na jed-
nakim odstojanjima od neutralne ravni - ose. Strogo uzevsi, kako smo vec naglasili,
ovaj uslov neposredno u blizini prsline nije ispunjen, posto su tu naponi prianjanja
Tp =O. Medutim, na najvecem delu nosaca, izmedu prslina, moze se smatrati da je
obezbedena evrsta veza betona sa armaturom j u stanju graniene nosivosti - loma
AB preseka.
t
117
IVICA 2
Eb2
6bz=6b=l3pr
x
a
Db
X
I
L:.
Eb1
cU Za=6aAa1 :6vAa1
Slika77/1 Raspored dilatacija i napona po visini AB preseka u stanju granicne nosivosti
Pretpostavka da beton u zategnutoj zoni preseka, (d - x), u stanju lorna, ne prima
sile zatezanja, tj. da se u proracunu moze usvojiti da je normalni napon zatezanja
u betonu O'bz = 0 sasvim je na mestu. U zategnutim i savijanim elementima prsline
se javljaju jos pri eksploatacionim opterecenjima, pa se ne sarno za granicna stanja
lorna, vec i za granicna stanja upotrebljivosti (eksploatacije) zanemaruje doprinos
normalnih napona zatezanja O'bz na nosivost preseka. Dakle, celokupna sila za-
tezanja, u zategnutoj zoni preseka, poverava se sarno poduznoj zategnutoj armaturi
Aal.
Treca pretpostavka ukazuje na to da su naponsko-deformacijske karakteristike be-
tonskog celika za armiranje preseka potpuno odredene, tj. usvaja se da je dijagram
O'a-a tacno definisan. U proracunu se, prema Pravilniku BAB 87, usvaja bi/in-
earna veza O'a - a, sa maksimalnim (granicnim) naponom u celiku O'a jednakim
granici tecenja-razvlacenja 0'v celika, odnosno 0'02 za celike koji nemaju izrazenu
granicu O'v, sl. 8?,/2. Prema tome, u proracunu prema granicnoj nosivosti, usvaja
se daje granicna nosivost armature po naponima dostignuta kada napon u armaturi
O'a bude jednak vrednosti O'v, odnosno 0'02, koja je za svaku vrstu celika posebno
propisana. Dakle, zanemaruje se doprinos zone ocvrscavanja ce/ika na granicnu
nosivost, jer ulaskom celika u zonu ocvrscavanja, u armiranobetonskom elementu bi
se pojavile ogromne deformacije (ugibi i pukotine). Medutim, po pravilu, element
dozivi lorn preseka i pre ulaska celika u zonu ocvrscavanja, jer se, na primer, kod
armiranobetonskih (slabo armiranih) elemenata, napregnutih na savijanje, vec pri
dilatacijama celika od a = 10- 20%0, toliko reducira pritisnuta povrsina betonskog
preseka smanjenjem pritisnute visine x (neutralna ravan - osa se priblizi pritisnutoj
ivici preseka), pa fizicki lorn AB preseka nastaje drobljenjem pritisnutog betona,
koji nije vise u stanju da se odupre sili pritiska Db na tako reduciranoj povrsini
pritisnutog poprecnog AB elementa.
Na sl. 77/1 prikazan je raspored dilatacija po visini AB preseka (Bernoulli-jeva
hipoteza) , kao i raspored i velicine unutrasnjih sila i napona u stanju granicne
nosivosti AB poprecnog preseka. Pri tome se pretpostavlja da su i u zetegnutoj
armaturi i u pritisnutom betonu dostignuti granicni naponi, tj. O'a= O'vi O'b2= O'b=
{3pr,gdeje, za sada, uzeto da lorn po betonu nastaje ako se u ivicnom vlaknu dostigne
118
jednoosna cvrstoca betona pri pritisku !3pr. Kasnije ee, u preciznijoj formulaciji
problema, za proracun AB preseka, umesto ove cvrstoce hiti uvedena takozvana
racunska cvrstoca betona pri pritisku /b, koja je manja od cvrstoee !3pr.
Cetvrta, poslednja pretpostavka na kojoj se ovde zasniva proracun AB preseka
prema granicnoj nosivosti, a koja se odnosi na raspodelu napona pritiska u pre-
seku, potrebna nam je da bismo mogli da odredimo sto realnije ponasanje preseka,
odnosno da dimenzionisemo AB presek. Kako su poduzne dila~.acije u preseku
proporcionalne odstojanju od neutralne ose, to oblik krive CTb- C:b pokazuje oblik
rasp odele normalnih napona pritiska (blok napona) za razlicite nivoe opterecenja.
Na s1. 77/2 prikazani su dijagrami normalnih napona u betonu po visini preseka,
pri razliCitim vrednostima momenta savijanja, kroz koje prolazi armiranobetonska
prosta greda pri porastu opterecenja od nule do loma grede. Pri malim momentima
savijanja
M(I(J)
imamo pravolinijsku raspodelu normalnih napona, kako u pritisnu-
toj, tako i u zategnutoj zoni preseka, dok pri momentima
M(Ib)
, koji odgovaraju
stanju neposredno pred pojavu prslina, pritisnuta zona preseka se joB uvek ponasa
linearno, a zategnuta zona znatno odstupa od zakona linearnosti. Z8tegnuta vlakna
betona koja se nalaze blize zategnutoj ivici preseka trpe nelinearne pa i izrazite
plasticne deformacije.
'--~'
i
stanie I I
(bez pr slina
)
stanie III
(10m)
M
Mlm)
~
f
Slika 11/2 Prikaz karakteristicnih naponsko-deformacijskih stanja na armiranobetonskoj
prostoj gredi, optereeenoj dvema koncentrisanim silama
Pri momentu M
=
M(II),
pri cemuje MIl> Mlb,javljaju se prsline u nosacu, pa u
preseku koji sadrzi prslinu naponi CTbz= O. Raspodela napona pritiska CTiI
I)
je kvazi
linearna po visini pritisnute zone AB preseka. Pri daljem povecanju opterecenja,
tj. pri momentu MCIII), pri umereno armiranoj zategnutoj zoni, intenzivno se sire
prsline, zategnuta poduzna armatura tece (CT(J
=
CTv),a pritisnuti beton trpi nelin-
earne (plasticne) deformacije. Stoga dijagram CT! II, po visini pritisnute zone AB
119
preseka, znatno odstupa od linearne raspodele napona, koja je bila karakteristicna
za prethodno analizirana naponsko-deformacijska stanja
[(a), [(b)
i II. Stanje II
[
predstavlja stanje koje odgovara granicnom kapacitetu nosivosti preseka, pa se, uz
precizno definisanje dijagrama Ub-cb, koristi za proracun - dimenzionisanje preseka
prema granicnoj nosivosti.
Stanja
[(a)
i
[(b)
obuhvataju preseke bez prslina, a stanje II - preseke sa prslinama.
Nivo statickih uticaja, koji izaziva ova stanja, odgovara nivou uticaja u eksploat-
aciji konstrukcije. Stoga se naponski modeli za proracun preseka u granicnom stanju
upotrebljivosti iasnivaju na pojednostavljenim dijagramima u stanjima
[
i stanju
II. Tako, za pritisnuti beton, u sva tri slucaja (la, [b, II), u proracunu - dimenzion-
isanju preseka usvaja se linearna (trougaona) promena napona po visini preseka.
Medutim, dok se za stanje
[(a),
U zategnutoj zoni preseka, usvaja linearna zavis-
nost napona, dotle se za stanje
[(b)
mora voditi racuna 0 zakrivljenosti dijagrama
u~~b) u zategnutoj zoni preseka. U naponsko-deformacijskim stanjima II i III, u
zategnutoj zoni AB preseka, zbog pojave prslina, pri proracunu - dimenzionisanju
AB preseka, usvaja se da je
u~~
1)
= u~~
II)
=
O.
LINEARNA TEORIJA SA OGRANICENOM PRERASPODELOM
78
Uopste, proracun statickih uticaja, moze da se sprovodi po linearnoj teoriji (teoriji
elasticnosti), po linearnoj teoriji sa ogranicenom preraspodelom, po nelinearnoj
teoriji ili pak po teoriji plasticnosti. Pri tome, staticki uticaji, kod staticki neo-
dredenih sistema, u funkciji su promene krutosti duz nosaca, koja se menja zavisno
od dostignutog nivoa naponsko-deformacijskog stanja, isprskalosti preseka, procen-
ta armiranja presekil i dr.
Pri proracunu statickih uticaja prema linearnoj teoriji moze se uvesti krutost be-
tonskog ili idealizovanog preseka kod jace armiranih preseka. Uobicajeno je da se
pri tome uzima krutost samo betonskol!; preseka (homogenog, bez prslina) ne vodeCi
racuna 0 uticaju armature. To je iz prakticnih razloga i najprihvatljivije, jer nam
je potrebna kolicina armature tada joB nepoznata, pa bi je trebalo u proracunu
pretpostaviti, a zatim, za sracunate staticke uticaje, dirnenzionisanjem AB preseka
i dokazati. Dakle, put bi bio iterativan. Ipak, uticaj armature na veliCinu krutosti
preseka nije tako znacajan, pa se maZe zanemariti. Izuzetak su jako armirani preseci
gde je ukupan' procenat armiranja preseka veci od 3%, pa armatura moze znatnije da
utice na promenu krutosti. Zbog togaje, tada, po pravilu, treba uvesti u racun. Lin-
earna teorija daje za praksu zadovoljavajuce rezultate uglavnom za granicna stanja
u eksploataciji, ali se moze koristiti i za dokaz granicnih stanja loma. StaviSe, i
ovde Pravilnik BAB 87 za proracun statickih uticaja staticki neodredenih linijskih
nosaca, linearnoj teoriji i linearnoj teoriji sa ogranicenom preraspodelom pruza punu
podrsku. Medutim, pri tome se mora voditi racuna da AB preseci budu sposobni
za plasticne rotacije, da bi se izbegli krti lomovi, koji su uvek nepozeljni narocito u
seizmicki aktivnim podrucjima. U vezi sa tim, Pravilnik BAB 87 ne definise uslove
za potrebnom duktilnoBcu AB preseka. Prema Modelu propisa CEB- FIP 78 /25/,
120
za kontinualne nos ace i nosace nepomerljivih okvira, kod kojih je odnos I/d ~ 20
moze se smatrati da je duktilnost preseka zadovoljena, ako visina x pritisnute zone
kriticnog preseka u granicnom stanju lorn a ispunjava uslove:
x ~ 0,45 h . . . za. . . MB ~ 35
x ~ 0,35 h... za... MB > 35
(78/1 )
gde je:
I - raspon nosaca
d - visina nosaca
h - staticka visina nosaca
MB - marka betona
Cesto se postavlja pitanje da Ii je u redu da se staticki uticaji, pri granicnQm
opterecenju, racunaju na osnovu elasticnog ponasanja konstrukcije, a da se preseci
proracunavaju - dimenzionisu metodom granicne nosivosti, gde se uzimaju u obzir
neelasticna svojstva i betona i celika. Odgovor je potvrdan. Ovakav naCin
proracuna je prihvacen kao vazeci zbog toga sto je tako dobijena raspodela sila
staticki moguca, jer su zadovoljeni uslovi ravnoteze i granicni uslovi po silama.
Prema tome, ovakvo resenje, ustvari, daje donju, sigurnu vrednost za granicno
optereeenje i prema tome, predstavlja jedno staticki moguce stanje (polje) sila. Valja
imati u vidu da ce i ovde, pri proracunu statickih uticaja prema teoriji elasticnosti,
kod staticki neodredenih konstrukcija, doci do relativno male preraspodele momenta
savijanja, pre nego sto se dostigne granicno opterecenje. Razlog ovome je relativno
mala promena krutosti elemenata konstrukcije na savijanje usled pojave prslina i
neelasticnih svojstava materijala u oblasti kriticnih preseka. S obzirom na tako rel-
ativno malu preraspodelu uticaja, kriticni preseci ne poseduju potrebnu duktilnost,
pa postoji opasnost od pojave krtog lorna, a granicna nosivost cele konstrukcije se
moze sarno neznatno povecati u odnosu na granicnu nosivost prvog kriticnog pre-
seka, tj. preseka u kome je najpre dostignuto stanje granicne nosivosti. Ovakve
neduktilne konstrukcije su vrlo nepogodne u seizmicki aktivnim podrucjima jer ne
omogucavaju absorpciju i disipaciju kineticke energije, nastale usled inercijalnih
sila. Medutim, sam proracun statickih uticaja prema linearnoj teoriji elasticnosti,
kao sto je poznato, vrlo je jednostavan i, moglo bi se reCi da sasvim dobro odgovara
granicnim stanjima eksploatacije
- upotrebljivosti.
Treba istaCi da se stvama - efektivna krutost AB preseka napregnutih na savi-
janje, nastankom prslina, njihovim razvojem i stabilizacijom, moze znatno smanjiti
u odnosu na krutost neprskanog betonskog preseka. To moze, zavisno od procenta
armiranja, oblika poprecnog preseka i dr., da iznosi 30-60%, sl. 78/1.
Standardi Americkog instituta za beton, ACI 318- 89/1/, daju sledece izraze za
sracunavanje efektivne krutosti AB preseka, napregnutih na savijanje:
EbJel - Ebh =EbJbi ~ EbJb za M ~
M[
EbJel = Ebh[ za M = Mil
(78/2)
(78/3)
121
E.J'f - E.
{ (~r
J.+ [1- (~)'] JlJ
}
za M1 ~ M ~ Mv
(78/4)
gde je;
h =Jb R:: Jbi - moment inercije neisprskalog (homogenog) betonskog preseka sa
zanemarenjem uticaja poduzne armature (Jb) ili sa uzimanjem uti"
caja ove armature (Jbi)
JII - moment inercije armiranobetonskog preseka u preseku sa prslinom
MI - moment savijanja pri kome se pojavljuje prslina u preseku
M - maksimalni moment savijanja od spoljaSnjeg opterecenja
Mv - moment savijanja pri kojem je armatura dostigla granicu tecenja
celika (0' a = O'v)
Izrazi (78/2) i (78/4) mogu vrlo korisno da posluze za odredivanje krutosti AB
preseka nosaca pri odredivanju ugiba nosaca i uopste - za granicna stanja upotre-
bljivosti.
E
b
.J.
k-
I
-
br'
dJ.
fbk - 1rjd - Ploea u pritisnutoj zon;
fL'
31
'w
- - U
-Jo.
- PloCa u zategnutoj zoni
---
0
-Id
00
- --- -- ~
2 - --- - '"
Llb=br
J
"'
1'"1/"
,',
0 -Pojava prsline
:\.- ,
"'150 0.. \. .......
~
,
.......
\ '...
'\
'\
\
\
'\
\
...
" N65
,
- ~~
I
M820 RA /.00/500
I =';,-/-
"'~
100
M/Mu
0
0,5
1.0
Slika 18/1 Vredn08ti faktora krut08ti k u funkciji odnosa momenata savijanja M/M.. za
T i pravougaone preseke armirane sa procentima armiranja /I = Ao/bh.100
=
1,5% i 3,5%
122
Kod kontinualnih nosaca T - preseka pojava i razvoj prslina izazivaju vece umanjenje
krutosti na savijanje u zonama negativnog nego u zonama pozitivnog momenta sav-
ijanja. Stoga je, posle nastanka prslina odnos maksimalnog negativnog i pozitivnog
momenta savijanja manji nego odnos dobijen na osnovu pretpostavke 0 podjednakoj
krutosti nosaca pre pojave prslina, sracunate za presek bez prslina. Takode, kod
okvirnih konstrukcija, sa pojavom prslina, promena krutosti na savijanje stubova je
znatno manja nego promena kod greda-rigli. Stubovi su, u principu, vise armirani
nego grede, a primaju i znatnije sile pritiska, pa cesto u stanju eksploatacije ostaju
bez prslina ili se jave sarno fine prsline, dok su rigle osetnije isprskale. Kao rezul-
tat toga stubovi ce u stanju eksploatacije, primiti vece momente savijanja, nego
sto daje uobicajeni proracun zasnovan na krutosti neisprskalog betonskog preseka.
Medutim, kada se opterecenje priblizava granicnoj vrednosti, smanjuje se krutost
stubova, pa se vrsi preraspodela momenata savijanja sa stubova na grede. Ima
autora /89/ koji preporucuju da se pri odredivanju statickih uticaja za moment iner-
cije greda - rigli kod okvirnih konstrukcija, uzme smanjena vrednost u odnosu na
neisprskale preseke, cak i do 0, 5Jb, kako bi se dobile sto realnije vrednosti statickih
uticaja u ovim konstrukcijama.
Na sl. 78/2 prikazana je zavisnost faktora k(k
= EbJb/brd3!b,,) i odnosa momenata
savijanja M/Mu za MB 20 i RA 400/500, gdeje:
M - tekuca vrednost momenta savijanja
Mu - granicna (ultimativna) vrednost momenta savijanja
Ib" - marka betona
h - staticka (korisna, efektivna) visina preseka
Iz datog dijagrama se vidi oCigledna zavisnost faktora krutosti k od veliCine odnosa
M/Mu. I u vezi sa tim jasno se uocavaju bitne razlike, zavisno od toga da Ii se ploca
T-preseka nalazi u zategnutoj ili pritisnutoj zoni, ili je rec 0 pravougaonom preseku,
kao i od velicine procenta armiranja preseka zategnutom armaturom (p
= Aa/b. h).
Takode se vide znatne redukcije krutosti nakon pojave prslina.
""
.J:;
I.~
)(
L:N
.......
L:
II
E
Ebmai3.S .1..
I
i
6b=fBt-
-
~
)(
I
L:
b
aJ bJ CJ
Slib 78/2 Naponsko deConnacijski dijagrami za odredivanje koeficijenta anniranja JJ.hm
prema jednaeini (78/6)
123
Pravilnik BAB 87 dopusta da se, pri proracunu granicnih stanja lorna, sile u presec-
ima kod staticki neogredenih konstrukcija mogu odrediti i prema teoriji elasticnosti
sa ogranicenom preraspodelom i to tako sto se uticaji - momenti savijanja u na-
jopterecenijim presecima, sracunati po teoriji elasticnosti, smanjuju (povecavaju)
za velicinu u procentima:
(
1-'1-1-'2
)
Of.
20 1 - . . . 70
I-'lim
(78/5)
naravno, pod uslovom da se momenti savijanja u drugim presecima povecaju (sma-
nje) kako bi uslovi ravnoteie bili zadovoljeni.
Pri tome je, u prethodnom izrazu, za pravougaoni presek sirine b i staticke visine
h, oznacen sa:
1-'1- koeficijent armiranja zategnutom poduznom armaturom
(1-'1= Aa/bh)
1-'2- koeficijent armiranja pritisnutom poduznom armaturom
(1-'2= Aa2/bh)
U BAB 87 vrednost za I-'lim
je dato u obliku:
IB
I-'lim=
0,405-
(11)
(78/6)
gde
IB - predstavlja racunsku cvrstocu betona pri pritisku, datu u tabeli 15 (za radni
dijagram parabola-pravougaonik) Pravilnika BAB 87 u funkciji marke betona.
Napon (11) predstavlja granicu velikih izduzenja - tecenja celika. Za celike
koji nemaju izrazenu granicu tecenja, umesto (11),uzima se napon (1a2, a to
je, kao sto je poznato, onaj napon pri kojem se javljaju zaostale dilatacije
gap
=
0,2%
= 2%0'
s1. 83/2.
Osim toga, Pravilnik BAB 87 nalaze da se preraspodela oslonaekog momenta savi-
janja moze vrsiti sarno u slucaju ako usvojeni (stvarni) koeficijent armiranja zado-
voljava relaciju:
1-'1 :$ 0,51-'lim
(78/7)
odnosno
1-'1- 1-'2:$ 0,51-'1im
(78/8)
kada u preseku, pored zategnute Aa1 postoji i pritisnuta poduzna armatura Aa2'
Granicna (limitna) vrednost koeficijenta armiranja preseka zategnutom armaturom
I-'lim
data u izrazu (78/6) odnosi se, ustvari, na pravougaoni oblik pritisnute zone
armiranobetonskog preseka, za naponsko deformacijski dijagram betona u obliku:
kvadratna parabola +
pravougaonik, (v.c1.82) pri jednakim dilatacijama na ivici
pritisnutog betona i u zategnutoj armaturi, u vrednosti od gbinax =
ga
= 3,5%0'
Izraz (78/6) se dobija iz uslova ravnoteze unutraSnjih sila, Db =
Za, s1.
Izraz (78/7) odnosno (78/8) svodi se ustvari na relaciju
h h
Z :$ 0, 5Zlim = 0,5'2 =
0, 25h za Zlim =
'2
78/2.
(78/9)
124
Prema izrazu (78/5) dozvoljena preraspodela momenata savijanja (povecanje Hi
smanjenje momenata), iznosi:
10% za PI - P2 =0, 5Plim, sto odgovara X
=
0, 5xlim = 0, 25h
15% za PI - P2 = 0, 25Plim, stoodgovara vrednosti J.
=
0, 125h (78/10)
20% za PI - P2 =

(simetricnoarmiranipreseci).
Dakle, dozvoljena preraspodela se kreee u granicama od 10% do 20 %i veea je ato
je razlika (ul - #2) manja. Pri tome je udeo pritisnute armature na preraspodelu
odn08no duktilnost preseka vrlo znacajan. r?"fltJ~1!t~f poduzna armatura moze
znatno da smanji visinu
~
p.ritisnute
z~n~
preseka,
~i~e se
E~C~~_~~ilnost)
preseka. Stoga se u Pravilmku 0 tehmcklm normatlvlma za lzgraanJu oDJekata
visokogradnje u[8elzUile)cImjpodruejima (Sl.list SFRJ br. 31 od 5.5.1981., el. 59)
propisuje da se armiranje"greda u oslonaekim presecima vrsi obostranom armaturom
tako da je zadovoljen uslov P2 ~ 0,5Pl' Time se zelelo da se obezbedi potrebna
duktiln08t potencijalnih pI lcm zg 0 ova u sistemu konstrukcije.
S obzirom da Pravilnik BAB 87 ne pruza podatke 0 dopustenoj preraspodeli u
funkciji stepena pomerljivosti sistema i vitkosti stub ova, ovde se navode podaci koji
su, 0 tim pitanjima, dati u Modelu propisa CEB-FIP 78 /25/.
Prema Modelu propisa CEB-FIP 78, koeficijent smanjenja momenta savijanja 6 u
najopterecenijim presecima mora da ispunjava sledece uslove:
a)'kod kontinualnih nosaea i nosaea nepomerljivih'okvira odnosa l/h $ 20:
- za MB ::; 35; 0 ~ 0,44 + 1,25 x/h
,.
(78/11)
- za MB 40 - MB 50; 0 ~ 0,56 + 1,25 x/h
(78/12)
gde se visina pritisnute zone preseka x odreduje u granienom stanju loma, a vred-
nosti x / h se odnosi na presek u kome se, preraspodelom, smanjuje moment savijanja;
h je statieka visina odgovarajuceg preseka.
Prema datim izrazima za koeficijent smanjenja 6, preraspodela momenta savijanja
Be ne vrsi (6 =
1), akoje
x ~ 0,45h za MB $ 35
(78/13)
i ako je
x ~ 0, 35h za MB40 - 50
(78/14)
S obzirom da se kod ovih nosaea dopusta daje 0,75 $ 6 $ 1, to se za donju, najnizu
dopustenu vrednost koeficijenta 6 =
0,75 dobijaju visine pritisnutih zona preseka:
x ~ 0,25h za MB $ 35
x ~ 0, 15h za MB40 - 50
(78/15)
(78/16)
Dakle, u granicnom stanju loma, u presecima u kojima se vrsi preraspodela mom-
enata savijanja (sraeunatih prema: linearnoj teoriji za homogen presek), njihovim
125
smanjenjem pomocu koeficijenta 15(0,75 ~
15 ~ 1,00) vrednosti za x se nalaze u
gramcama:
0,25h ~ x ~ 0,45h za MB ~ 35
0, 15h ~ x ~ 0,35h za MB > 35
(78/17)
(78/18)
b) Kod pomerljivih okvira, prema CEB-FIP 78 /25/,koeficijent smanjenja mo-
menta 15moze se nalaziti u granicama 0, 9 ~ 15 ~ 1,0, tj. dopusta se pre-
raspodela najvise do 10%. To znaCi da se visina x pritisnute zone AB preseka
nalazi u granicama
0, 37h ~ x ~ 45h za MB ~ 35
0, 27h ~ x ~ 35h za MB > 35
(78/19)
(78/20)
Treba napomenuti da Model propisa CEB-FIP 78, kod pomerljivih okvirnih kon-
strukcija, dopusta preraspodelu statickih uticaja sarno ako vitkost stubova A nije
veea od 25.
Standardi Americkog institutes. za beton ACI-318-83 i 89 koriste isti obrazac za pre-
raspodelu momenata savijanja kao i Pravilnik BAB 87, sarno sto se za granicni
(balansirani) koeficijent armiranja zategnutom armaturom JJlim = JJbusvaja koefi-
cijent armiranja koji odgovara stanju naprezanja AB preseka za granicne dilatacije
na ivici pritisnutog betona Cb= 3%0 i dilatacije u zategnutoj armaturi Call = 0"11/ Ea,
gde je 0"11- napon u celiku armature pri tecenju, a Ea - modul elasticnosti celika,
slika 78/3.
E
rb=O'003=3%.
h
t
E;w=6y/E.
6
,
0,85 fc
Db=o,8Sf{. o.as x.b
Za=Aa.6v= fllimb.h.oy
Slika 18/3 Dijagrami (1b - t:b za odredivanje koeficijenta
"10m
prema standardima ACI
318-89 /1/
Za usvojene dilatacije cb i ca, prema s1. 78/3, dobija se
0,003hEa
Xlim=
0,003Ea + 0"11
(78/21 )
t
126
ZUm
=
0, 75h
za GA 240/360
ZUm = 0, 65h
za RA 400/500
IB
za GA 240/360
ZUm = 0,610-
(Tv
IB
za RA 400/500 Z/im = 0,524-
(Tv
pa iz uslova ravnoteze Za = Db, sl. 78/3, imamo
.
( )
-
0,85 x 0,85
1.'
0,003Ea
01/ 0,0022J:Ea IJ/lm IJb -
(Tv cO,
003Ea + (Tv
-
O'v(0,003Ea + (Tv)
(78/22)
gde je:
I: - cvrstoca pri pritisku betonskog cilindra <p 125 mm i h
= 305 mm.
Usvoji Ii se da je priblizno
I: = 161:/1,20, gde je
161:marka betona, tada IJUm kuje
daje BAB 87 (jednaCine (78/6) i IJUm koje daje ACt 318-83, (jednaCina (78/22,
u funkciji marke betona, jasno se uocava da naB Pravilnik, ogranicava zategnutu
armaturu skoro na polovinu armature koju dopusta Pravilnik ACI 318-83. Takva
odredba naBeg Pravilnika je sigurno preostra i svakako, u daljoj inovaciji naBih
propisa, trebalo bi je otkloniti, tim pre sto nije bilo negativnih iskustava u dosadaB-
njoj primeni americkog standarda ACI 318.
Ako bismo odredbe standarda ACI 318-83, koje se odnose na definisanje koeficijenta
armiranja IJUmprimenili na dijagram (Th - Ch, dat Pravilnikom BAB 87, sl. 78/2'
(Th
= IB;cbmax = 3,5%0; (Ta
=
(Tv, i Ca
= (Tv/Ea) dobili bismo, umesto izraza
(78/21) odnosno (78/22) sledece izraze za Z odnosno IJUm (sl. 78/2; sl. 78/3):
odnosno
(78/23)
(78/24)
il
sto predstavlja znacajno povecanje kako vrednosti ZUm tako i vrednosti IJUm u
odnosu na odredbe naBeg vazeceg Pravilnika.
Uz uvazavanje izraza (78/7) i (78/8), kojima se, prema Pravilniku BAB 87, 0-
bezbeduje potrebna duktilnost AB preseka dobija se da je, za celik GA 240/360,
visina pritisnute zone preseka Z
= 0,38h pri 10% odnosno Z = 0,19h pri 15%
smanjenom (ili povecanom) momentu savijanja, racunatom po teoriji elasticnosti
(za homogene poprecne preseke). Za rebrastu armaturu RA 400/500 ove vrednosti
iznose: Z = 0,32h pri 10% i Z = 0,16h pri 15% smanjenja ili povecanja ovoga
momenta savijanja.
Videli smo ranije da, prema naBemvaiecem Pravilniku, preraspodela statickih uti-
cajaje moguca ako je u granicnom stanju 10ma visina pritisnute zone Z $ 0, 25h, dok
prema Modelu propisa CEB-FIP 78, ova granica je znatno viSa i iznosi Z $ 0,45h
za MB $ 35 i Z $ 35h za MB
> 35. Prema ACI 318-83 ove granice su, kako
smo u prethodoj analizi videIi, takode znatno vece nego prema Pravilniku BAB
87. Treba imati u vidu da ovako strogo insistiranje naBeg Pravilnika u pogledu
obezbedenja uslova za duktilne presek~, zahteva i strogu kontrolu stanja prsIina i
127
deforrnacija u granicnim stanjima upotrebljivosti, jer se moze dogoditi, zavisno od
sredine i namene konstrukcije, da pri takvoj preraspodeli, granicno stanje prslina
i/ili deformacija bude prekoraeeno, sto se ne sn'le dopustiti.
Na primeru kontinualnog nosaca na dva polja, opterecenog jednako podeljenim stal-
nim 9 i korisnim-pokretnim p teretom, prikazana je mogucnost preraspodele mo-
menata savijanja. Pri tome je pretpostavljeno da korisno opterecenje p moze da
deluje istovremeno u oba polja (linija a), zatim sarno u levom polju (linija b), ili
sarno u desnom polju (linija c) duz celog raspona 1. Ne treba posebno naglaaavati
da je stalno opterecenje g uvek prisutnog na nosacu, pa linije a, b i c predstavljaju,
ustvari, dijagrame momenata savijanja od stalnog opterecenja i opterecenja p kada
ono deluje na citavom nosacu, u levom i desnom rasponu 1, respektivno. NajveCi
moment savijanja nosaca po apsolutnoj vrednosti u oslonaekom preseku B javlja se
za total no opterecen nosac (linija a), a u polju, kada p deluje sarno u jednom od
polja (linije b i c). Treba naglasiti da su dijagrami momenata dobijeni proracunom
prema teoriji elasticnosti (sa konstantnom krutoscu na savijanje duz Citavog nosaca).
Stoga, prema Pravilniku BAB 87, moze se vrsiti preraspodela statickih uticaja.
Ako oslonaeki moment M1a) (linija a) smanjimo za L\M1a) (prema Pravilniku BAB
87, jedn. 78/7-78/10, imamo L\M1a) $ 0,2M1a), poveeace se moment u polju
Mo za L\M5a). Za usvojenu vrednost L\Mi;), vrednost L\M5a) se odreduje iz uslova
ravnoteie. Tako dobijamo dijagram momenata, oznacen sa" d". Pri opterecenju p
>
g, najveci pozitivni moment M~~~ax= M~~~axbice veCi za L\M~b) =
L\M~c) od tako
dobijenog najveceg momenta u polju L\M~d). Dakle, osim smanjenja oslonaekog
momenta
M1a) za L\Mi;), mozemo smanjiti i maksimalni moment M~~~ax u levom
polju i maksimalni moment M~~~ax u desnom polju, za (najvise) veliCinu L\M~b)
i L\M~c), respektivno. U konkretnom slucaju, s obzirom da oba polja imaju iste
.
M
(b)
M
(c). A
M
(b)
A
M
(c)
P
. ..
raspone, Imamo o,max = o,max I ~ 0 =
~ o. n smanJenJu momenta
M
(b)
d t
A
M
(b)
(
A
M
(b)
<
M
(b)
M
(d
)
.
I t
.
d b
"'
o,max za vre nos ~ 0 , ~ 0 -
o,max - 0 ,1Z us ova ravno eze 0 Ice
se povecanje momenata M~)
=
M1c) za veliCinuL\M~)
=
L\M}:). Pri tome mora
biti zadovoljen uslov (M~)
+
L\M~) $
M1a) -
L\M1a); Inace, u protivnom, bilo
bi neophodno ponoviti analizu, uz usvajanje nesto manjih vrednosti za L\Mi;) i/ili
L\M~a) nego sto su bile usvojene u prvoj preraspodeli. Redukcijom negativnih
momenata
M1a) za veliCinu L\M1a) i najvecih pozitivnih M~~~axodnosno M~~ax
=.
M5~~ax za veliCinu AMo
(b),
dobijaju se momenti savijanja, dati anvelopama die,
prema kojima se sprovodi dimenzionisanje karakteristicnih preseka nosaca.
Iz prethodno sprovedene analize moze se zakljuCiti da projektant konstruktor treba
da koristi mogucnosti koje mu pruzaju propisi u vezi sa preraspodelom statickih
uticaja u staticki neodredenim armiranobetonskim konstrukcijama. Ustede u ar-
maturi mogu biti vrlo znacajne, ali sarno kada je pokretno opterecenje veliko p u
odnosu na stalan teret g. PoSto su tada momenti savijanja, kako u oslonackim
presecima, tako i u polju manji od odgovarajucih ekstremnih vrednosti momenata
dobijenih prema teoriji elasticnosti, ustedece se i u dimenzijama betonskog preseka,
128
a ito dovodi do manje potrosnje betona, a time i do manje 80pstvene tezine n08aca.
Medutim, sa slike 78/4 se uocava da, ako opterecenje ima stalan karakter odn08no
ako totalno opterecenje deluje istovremeno u svim poljima, tada se, preraspodelom
momenata savijanja, ne dobija usteda u armaturi, vec se smanjuje samo razlika
izmedu oslonaekih momenata i momenata u polju, a to dovodi do ujednacenije
poduzne armature u gornjoj i donjoj zoni nosaca. Tako se izbegavaju jako armirani
preseci iznad oslonca, cime se stvaraju uslovi za dobijanje boljeg kvaliteta betona i
u tim oslonaekim zonama nosaca.
~ ~p
J..J.J..W,
~
C}
N-
~
-
A~
"CD
:E
<2
-'I
ACD
Z
.w.J,J.J,
u
2:
_II
~CD
~
r~/
N-
'i
~ICD'
" :;
of
-E
it-+!
Slilra 18/4 Prerll8podela momenata savijanja pri delovanju stalnog (g) i promenljivog (p)
jednakopodeJjenog opterecenja
Valja istaci da, ako se pridrzavamo uslova, datih relacijama (78/5), (78/6), (78/7)
i (78/8), dobicemo duktilne preseke, kod kojih ce u oblasti granicnog stanja loma
biti vrlo izraiene plasticne deformacije. Formiraeese takozvani plasticni zglobovi,
koji omogucavaju znacajne plasticne rotacije preseka, lito dovodi do intenzivnije
preraspodele statickih uticaja. U suprotnom slucaju, kada preseci nisu duktilni,
plasticne deformacije u stanju loma su vrlo male, pa armiranobetonski preseci
dozivljavaju 10m usled drobljenja betona u pritisnutoj zoni, iznenada, bez bilo
kakvih znakova upozorenja. Ovaj naCin loma je nepozeljan i tteba ga izbegavati
posebno u seizmicki aktivnim podrucjima.
Faktor duktiliteta krivine D preseka napregnutog na savijanje (bez normalne sHe Hi
sa normalnom sHom) obicno se definilie kao odn08 krivine
"u
pri lomu pritisnutog
betona (.u = 3,5%0) i krivine
"II
pri kojoj poCinje tecenje (plastifikacija) za.tegnute
poduzne armature, sl. 78/5, tj.
;;-i
D =
"u :::
L.l\.
"II (~l"jj
(78/25)
129
Pri tome su ove krivine definisane izra.zima:
C6u+ cG
lI:u=
h
c6 + cGU
lI:u=
h
(78/26)
gde je:
c6 - dilatacija ivicnog pritisnutog vlakna betona
CG - dilatacija zategnute poduine armature
CGU- dilatacija zategnute poduine armature pri poeetku tecenja ave arri'lature
h - staticka visina AB preseka.
M
Mu
My
C".
~
deu.
Slika 78/5 Karakteristicni dijagram zavisnosti momenta M i krivine I<
Pri tome se dilatacija zategnute armature cGne ogranicava. Duktilitet D predstavlja
ustvari meru iilav08ti preseka. Da bi se omoguCila preraspodela uticaja u staticki
neodredenim nosaiima, zavisno od usvojenih dijagrama (T6/c6 i (TG/cG' kvaliteta i
vrste materijala i dr., zahteva se da je faktor duktiliteta D > 37"'6.
Duktilitet armiranobetonskih preseka zavisi od viae faktora. Osnovni faktori koji
uticu na duktilitet su:
- Procenat armiraDja poduinom zategnutom armaturom JJ1' Pri smanjenju pro-
centa armiranja duktilitet preseka se poveeava.
- Procenat armiranja pritisnutom armaturom JJ2 odnosno odnos pritisnute i za-
tegnute armature. Sto je procenat armiraDja pritisnutom armaturom JJ2 veCi,
veca je i duktilnost preseka.
- Vrsta celilta, tj. granica tecenja celika armature. Celici sa niiom granicom
tecenja su duktilniji.
- Kvalitet betona. Sto je beton kvalitetniji, pritisnuta zona preseka ima veeu
nosivost, pa je i presek, sa toga stanoviSta, duktilniji.
- Stepen utezanja poprecnom armaturom. Sto je poprecna armatura gusca i jaca,
duktilnost preseka je veea, a (ne retko) i nosivost pritisnutog betona.
130
Moglo bi se generalno zakljuciti da sve one mere koje uticu na povecanje nosivosti
pritisnutog del a preseka i na smanjenje nosivosti zategnutog dela preseka, uticu i
na povecanje duktiliteta AB preseka.
Treba napomenuti da normalna sila pritiska smanjuje, a sila zatezanja povecava
duktilnost u odnosu na savijanje bez normalne sileo Sto je ekscentricitet sile pritiska
manji i duktilnost je manja. Obratno je kod sile zatezanja.
Da bi se obezbedili od pojave krtog lorna, nas Pravilnik za objekte visokogradnje
u seizmickim podrucjima, zahteva da napon u eksploata~.tiL~cl}!_ajl1:~povoljnijih
kombinacija gra~~tacionih opterecenja Q u stubu
iznosif~~_~
0,
35f~
gde je Uo =
Q
/Ab, Ab - povrsma betonskog preseka.
.
---
Kod slabo armiranih preseka.~O~~i::)J napregnutih na savijanje, povecanje
nosivosti pritisnutog del a preseKa, posfavljanjem guste i jake armature (uzengija)
ili upotrebom visih marki betona (najcesce), nema smisla, jer su takvi preseci i bez
toga vrlo duktilni.
Treba imati na umu da naSi vaZeCi propisi definisu minimalnu vrednost granice
tecenja celika odnosno granice Uo2. Ako je stvarna granica tecenja celika veca od
minimalno propisane, koju uzimamo u proracun, a to nije redak slucaj, posebno
kod tanjih profila, onda ce stvarni duktilitet preseka biti manji od projektovanog.
Tada ce se plasticni zglobovi formirati pri opterecenjima visim od projektovanih.
Medutim, mogucno je da se pre toga dostigne granicna nosivost preseka putem
krtog loma po pritisnutom betonu, ili smicanjem us led transverzalnih sila. Stoga je
i
vaZno sto blize poznavati stvarnu granicu razvlaeenja celika, da bismo se obezbedili
. od pojave krtih lomova, naroCito pri dejstvu seizmickih sila.
Na slici 78/6 prikazane su promene duktiliteta krivine pravougaonog armiranobeton-
skog preseka napregnutog na savijanje bez normalne sile (cisto savija.iJ.je) u funkciji
procenta armiranja zategnutom armaturom J.1.1, zatim odnosa procenta pritisnute i
zategnute armature (J.1.21 J.1.di kvaliteta betona i celika za pravougaoni oblik pritis-
nute zone AB preseka. Pri tome je uticaj poprecne armature (uzengija) na veliCinu
duktiliteta zanemaren; dakle pretpostavlja se da su uzengije na uobicajenom raz-
maku. Iz dijagrama Ku/ Kv - J.1. jasno se uoeava da se, pri porastu procenta armi-
ranja J.1.1duktilitet D
= Ku/ Kv smanjuje, a da se pri povecanju odnosa J.1.2/ J.1.1-
povecava. Uticaj kvaliteta betona nije toliko znacajan kao sto je znaeajan kvalitet
(vrsta) celika. Rebrasta armatura RA 400/500 daje duktilitet D koji je gotovo u
pola manji od duktiliteta za glatku armaturu GA 240/360. Za granicnu vrednost
procentaarmiranja~l
= 0,5~lim koji, premaPBAB 87, obezbeduje potrebnupreras-
podelu statickih uticaja oslonackih preseka, u staticki neodredenim nosacima, sa
dijagramom Ku/ Kv - J.1.vidi se da je duktilitet D =
4 - 6 pri J.1.2=
0, a da se, pri
porastu odnosa J.1.2/ J.1.1duktilitet znatno povecava, a pri porastu procenta armiranja
zategnutom poduznom armaturom, smanjuje se. Prema dijagramima, datim na slici
78/6, za obez bedenje preraspodele u staticki neodredenim nosaCima, potrebno je da
je duktilitet D ~ 6 za glatku armaturu GA 240/360 i D ~ 4 za rebrastu armaturu
RA 400/500.
Ako pritisnutu zonu preseka armiranobetonskog elementa obuhvatimo gusto pos-
81. list 8FRJ br. 31 od 5. juna 1981.
131
a)
~fI.v
30
2S
20
'"
\5
\0
5
0
b)30
~uflv
2S
20
\5
\0
5
0
0,5 \
ilL
-,
11
/
M820
l;
H'L
1 L'>fi
/ /' .'
I'''''' "
,
li
'I.{
->\
MB
'
{ir. i
[i'. .
/1
.j-
u~
Slika 78/6 Zavisn08t duktiliteta krivine D
=
K.u/K.vod procenta armir&nja pri promeni
odnosa
1-'2/1-'1
i kvaliteta materijala
/4/
tavljenom poprecnom armaturom (uzengijarna, spiralama,...) mozemo znacajno
povecati duktilnost preseka i uopste elementa, a cesto i granicnu nosivost. Ovom
poprecnom armaturom, pri aksijalnim naponima, koji se priblizavaju jednoaksijal-
noj cvrstoei betona na pritisak, presek se ustv81i poprecno uteze, time se stvara
prostorno naponsko stanje pritiska. Poznato je da, pri tim jednoaksijalnim napon-
ima u betonu, dolazi do veoma naglaSenog povecanja poprecnih deformacija betona
usled pojave poduzflih mikro prslina, sto izaziva sirenje betona u poprecnom pravcu.
Gusto postavljena poprecna armatura se tome suprotstavlja, vrsi pritisak na beton
i time znatno povecava naponsko deformacijske karakteristike betona. Kruznim
spiralama se vrlo efi~,&;no utezu preseci. Smanjenjem rastojanja - hoda spirale
(odnosno povecanja procenta poprecne armature) mogu se viSestruko povecati i
duktilnost i nosivost pritisnutog armiranobetonskog (kruznog) elementa, s1. 78/7.
Medutim, kada su u pitanju pritisnuti pravougaoni Hi kvadratni elementi, kod kojih
je poprecna armatura data u vidu uzengija, sa s1. 7S/8 se vidi da povecani procent
poprecne armature (uzengije na malom rastojanju) daje duktilnije preseke, ali bitno
ne povecava granicnu nosivost takvih elemenata. Kod njih, po dostizanju jednoosne
cvrstoce betona pri pritisku, dolazi do loma (mrvljenja) neutegnutog betona i un-
132
utar jezgra, obuhvacenog uzengijama, sl. 78/8b, jer su efekti utezanja uzengijama
izraieni sarno u uglovima preseka. Uzengije se, usled poprecnog sirenja (pritiska)
betona, savijaju "napolje" (ertkane linije na sl. 78/8b). Uzengije se ne mogu suprot-
staviti pritisku betona posebno ako su manjeg precnika i vece slobodne duzine, jer
su male krut08ti na savijanje. One se ponaSaju kao lancaniee. Poprecni presek,
utegnut i unutraanjim uzengijama je znatno efikasniji (sl. 78/8e) jer je neutegnuti
deo jezgra betona znatno manji nego u prethodnom slucaju. Treba zapaziti da zbog
svoga oblika, kruzna spirala (kruzne uzengije) ravnomerno uteze jezgro betona po
celom obimu, slieno fluidu i nema neutegnutog betona unutar spirale (uzengije), sl.
78/7b.
a)
50
6b
[MPa]
'0
20
30
10
0
~01
0,02
0,03
~O,
0,05
bJ
Eb
Op6
Slib 78/7 Dijagram
0'"-
e"
za kruZnet8tu~ tP150 nun annirane 8piralnom armaturom
tP6,5 nun na razliCitom raatojanju e. /89/
a)
200
Eb
b)
C)
Slib 78/8 Dijagram
"ail..dilatacija" za betonake kvadratne lItubove sa uzengijama tP4,76
nun na razlicitim raatojanjima
/89/
133
Utieaj poprecne armature (uzengija, spirala) na ponaSanje savijanih nosaca moze
~it0akode znacajan u slucaju kada su preseei jako do umereno armirani. Kod
~I}Thb~armiranih preseka, utieaj ove armature na duktilnost i granicnu nosivost je
zanemarljiv jer se kod njih granicno stanje loma veC dostize iserpljenjem nosivosti
'-'{Za:tegnute-poauzne--armaf\Ji'f~f Stoga su oni duktilni i bez (posebno) proguscene
popre~neatma.t\Jre. Koa jako armiranih preseka (jaka poduzna zategnuta ar-
matura), granicno stanje loma preseka, dostize se preko pritisnutog betona, pri
relativno malim dilataeijama zategnute armature, nekad i pri t:a < uv/Ea, a to je
iznenadni, krti lorn. Da bi se on izbegao posebno na mestu ekstremnih statickih
utieaja, moraju se povecati naponsko-deformaeijska svojstva pritisnute zone preseka
naroCito pritisnutog betona. Sa gusto postavljenim uzengijama i/ili spiralama, pri
visim nivoima naprezanja, slicno kao i kod pritisnutih elemenata-stubova, stvara
se prostorno stanje napona pritiska Cime se povecava aksijalna cvrstoca betona pri
pritisku (u odnosu na cvrstocl1 neutegnutih preseka), a osim toga, sto je najvainije,
znatno se povecavaju plasticna svojstva betona, naroCito plasticne rotaeije. Izmere-
ne su granicne dilataeije u ovako utegnutom betonu, na iviei pritisnute zone preseka
od 6-7%0' To je, za oko dva puta vece od granicnih dilataeija za neutegnute preseke,
napregnute na savijanje, koje prema na.sem Pravilniku, a i prema propisima veCine
zemalja, iznose t:bmax = 3,5%0' Dakle, ako mora da projektujemo jako armirane
preseke, tadaje neophodno da ojacamo pritisnutu zonu preseka gusto postavljenom
poprecnom armaturom, sposobnom da primi znacajne sile zatezanja. Ovo se cesto
kombinuje i sa dodavanjem pritisnute poduzne armature, a sve u zelji da se i takav
presek dovede u granicno stanje loma po zategnutoj poduznoj armaturi; dakle, da se
-
stvori duktilni AB presek. Ovo je naroCito znacajno ako racunamo sa preraspodelom
~
statickih utieaja i ako oeekujemo formiranje plasticnih zglobova u AB konstrukeiji,
/
projektovanoj za podrucje vise i visoke seizmicke aktivnosti.
NasI. 78/9 prikazani su rezultati eksperimentalnih istrazivanja nosivosti i duktil-
nosti karakteristicnog preseka armiranobetonske proste grede dimenzije 15,2 em x
27,9 em i raspona 3,05 m opterecene koneentrisanom silom u polovini raspona /89f.
Iz dijagrama M/Mu -
(J se jasno uocava da se povecanjem proeenta poprecne ar-
mature (uzengije i/ili spiralna armatura), a naroeito pri smanjenju razmaka izmedu
ove armature, povecava granicna nosivost i kapaeitet plastiCih rotaeija (J. Dok kod
greda sa uobicajenim razmakom uzengija od eu =
20 em imamo krti lorn (kriva
1), dotle kod gusto postavljene spiralne armature, e. = 5 em, granicna nosivost u
odnosu na neutegnute preseke (M/Mu
=
1) se povecava i do 25% uz vrlo izrazeni
kapaeitet plasticnih rotaeija, kriva 5. Dijagram M / Mu -
(J, s1. 78/9b, prikazuje
rezultate eksperimentalnih ispitivanja nosaca koji su bili dimenzionisani, tako da
Cim pocne da tece poduzna zategnuta armatura, beton u pritisnutoj zoni preseka
dostize cvrstocu pri pritis.ku. U ovom slucaju, proguscenom i pojacanom poprecnom
armaturom (kriva 3} ne moze se povecati granicna nosivost preseka u odnosu na
nosivost neutegnutih preseka, jer presek otkazuje po zategnutoj zoni (zategnuta ar-
matura tece), ali se, stoje najvaznije, moze vrlo mnogo da poveca duktilnost preseka,
kojaje ovde iskazana preko vrlo velike sposobnosti preseka da se pasticno deformise-
rotira. Sa uobicajenom poprecnom armaturom (kriva 1), dostignuta granicna no-
134
a)
M
Mu
11'
1,2
1,0
0,8
Siv06t preseka ne moze da se odrzi pri porastu rotacije (J, sto dovodi do krtog loma
po pritisnutom betonu.
f
H
1:11
uA/r,p. i;\
1
Hvo/'\1:
f,;~;.
j)
1\;7
"
\AA i
k~l( ~'c
C'I)
c
..
~
3
~ m,adja61'adl
0.10
ops
b)
0
OP5 0,10
0,15 Q,20
rotacija-6'
0,30 (rad)
Slib 78/9 Uticaj stepena "utezanja" preseb na granienu nosivost i duktilno8t preseb
/89/ a) jako annirani preseci
b) wnereno annirani preseci
I kod savijenih, kao i kod pritisnutih elemenata, nije vaZno sarno to da u podrucju
karakteristicnih preseka (posebno preseka gde, koristeCi preraspodelu statickih uti-
caja, smanjujemo momente savijanja u odnosu na resenja teorije elasticnosti) da-
jemo pojacanu i proguscenu poprecnu armaturu po obimu preseka, vec i po un-
utraanjosti preseka, kako bi se smanjila slobodna duzina uzengija, spreCilo izbo-
cavanje pritisnutih poduznih sipki, a time povecala pritisnuta povrsina betonskog
preseka u viseosnom naponskom stanju pritiska, sl. 78/8c. Prema Pravilniku 0
tehnickim normativima, za izgradnju objekata visokogradnje, u seizmickim po-
135
(Y)r\
ell
(;
C
1
drucjima ("S1. list SFRJ" br. 31 od 5. juna 1981.~odine), zahteva se da se
u seizmicki aktivnim podrucjima, ~~m~g~~d~ih Il()sat~~Dde
~
tekujeJ~~l!li-. }:--1
.ranje~!~.ti~ni~zg;!()~?~a, u ~1~~iIlicvorovar~~iIl~Q!~?~_!~pona .ajll zatvorene!
! \
[~~ngij~u.Ilarastojanjuemax= 1O.C"fn) sa obaveznim preklopom po_kracoj strani. .J
tu st~~?va,1 gde, po pravilu, \tieba.iwe~avatlf~~.~ir~~je~pf~iillifi-i~l~ov~
prema lzmenama i dopunama ovoga Pravilmka ("S1. hst SFRJ", br. 29 od 10. JUha
1983. godine), zahteva se dau.seizmicki aktivnim podrucjima razmak poprecne (i, IS
~r~ature-uZe?gij.alnebUdev,ec! ~d
15 em1.dok se u bliz?ni ~vorov.~, (na d~zini koja '
,
Je Jednaka naJveeoJ od sledeee tn vrednosb:l,5 put a veee dlmenzlJe popreenog pre-
-0'
seka, 1/6 visine stuba i 50 em), razmak uzengija dvostruko smanjuje. I ovde se (;iff.
, zahteva, zbog moguceg velikog naprezanja uzengija, da se one zatvaraju (preklop
~,S~
'--
sa kukama) po Citavoj duzini krace strane. !LA Or)'
~
Vec smo napomenuli da se' krutost EbI savijenog nosaca menja u zavisnosti od nivoa
t
opterecenja odnosno naponsko deformaeijskog stanja, izazvanog tim opterecenjem.
PoSto su veliCine statickih utieaja u staticki neodredenim nosaCima zavisne od
odnosa EbI, to ce se, pri prelasku preseka iz jednog stanja u drugo, menjati -
preraspodeljivati i staticki utieaji u presecima.
Razmotrimo mehanizam preraspodele ovih utieaja na obostrano ukljestenoj gredi,
opterecenoj jednako podeljenim opterecenjem q, s1. 78/10. Pri tome, radi jednos-
tavnosti, pretpostavimo da je greda konstantnog poprecnog pravougaonog preseka i
daje armiranajednakomzategnutom armaturom i u polju i nad osloneem. Takode,
pretpostavimo da opterecenje q postepeno raste od nule do opterecenja pri kome
dolazi do potpunog loma grede.
Momenti savijanja M1 i M2 u kriticnim preseeima 1 (oslonei) i 2 (polje), odredeni
mema izrazima Teorije elasticnosti
qt2 ql2
Ml =-12'
M2 =
24
(78/27)
odgovaraju naponsko deformacijskom stanju I, tj. stanju bez prslina, (s1. 78/10b),
pri cemu je IMl : M21 =2. U koordinatnom sistemu M - q, s1. 78/11, ovi momenti
su predstvljeni pravim linijama. (1) i (2).
Kada opterecenje q naraste na vrednost q!, pri kojoj dolazi do pojave prve prsline
u preseku 1, krutost u ovome preseku opadne sa vrednosti (EbI)r na (EbI)II, s1.
78/10e. Stoga, pri daljem povecanju optercenja, momenti savijanja Ml i M2 ne
slede vise odnos teorije elasticnosti IMl : M21 = 2, veCse taj odnos smanjuje. U
preseku 1, sada meksem - sa krutoscu (EbI)II -prirast oslonackog momenta Ml je
znatno sporiji od prirasta momenta M2 u polju. Omekiiane zone oslonaekih preselca
omogucuju sada odredeni stepen obrtanja ovih preseka pa se greda vise ne ponaiia
kao potpuno ukljeStena. Dakle, u oslonackim oblastima krutost se smanjuje i dalji
porast opterecenja q izaziva uvecani prirast momenta savijanja u polju, gde joii uvek
krutost iznosi (EbI)r. Medutim, uslov ravnoteze
ql2
- Ml + M2 =S-
mora biti zadovoljen u svim fazama opterecenja.
(78/28)
136
-----
Ispitivanja su pokazala daodnos krutosti (E6I)rr /(E6I)r moze pasti eak na vrednost
od 0,25 do 0,40, u zavisnosti, u prvom redu, od procenta armiranja poduznom
zategnutom armaturom.
b)
{ill/')
/
'-
~ ~tv"
c)
(G ft,
~
\"
-f
d)
e)
f)
g}
h}
SliJra18/10 Promena krutOltl armlranobetonakll1lk]Jeitene grede u JrArakteristi&imnapon-
sko defonnadjslc1m Itanjbna. FQmUruU8 plutiCnih zalobova
Pri opterecenju q
= q! nutaju prve prsline u polju - oblast preseka 2. Posle
pojave ovih prllina krutost Ie smanjuje U pre,ecima oko sredine raspona Dosaea
(81. 78/10d), pa, Bada, u kritienim obhlBtima (preaed 1 i 2) dolazi do delimienog
izjednatenja krut08ti. Dalje povecanje opterecenja q( q
> qn prouzrokuju naglo
poveeanje oslonatkih momenata Ml . obzirom da se u polju, zbog blage promene
momenta, obrazuje siltem prlHna na vecoj dqjini nosaea (smanjena krutost na vecoj
dUiini), ito prakti~no dovodi da Ie M3, potev od tacke B2, u pocetku, vrlo malo
poveeava, II. 78/11.
137
-..,
Za dalju analizu pretpostavimo da kriticni preseci 1 i 2 poseduju dovoljno ve-
liku sposobnost postelasticnog-plasticnog deformisanja-rotacija u oblasti granicnog
stanja loma. Da bi se ta sposobnost, u jednom armiranobetonskom nosacu, ost-
varila, potrebno je da poduzna zategnutost armatura ude duboko u oblast tecenja
pre nego iito se dostigne cvrstoca betona na pritisak, odnosno razaranje pritisnutog
betona. Celik sa dugim "pragom tecenja" poseduje veliku zilavost i plasticnost, a
to omogucuje znatne rotacije poprecnih preseka koje su od bitnog znacaja za pre-
raspodelu statickih uticaja u oblasti granicnog stanja loma. Beton je, u ovome
pogledu, znatno skromniji i smatra se, u poredenju sa celikom, krtim materijalom.
Kada se u oslonaekim procesima momenti savijanja M1 priblize momentima lorn a
M1,u (tacka Dl na dijagramu, s1. 78/11), oblasti oslonaekih preseka postaju tako
"meke" da se deformisu praktic~~~~!J~!.!!:C!l(LIDQ~pJ1!._M.Kaz_enlO da se formi-
raju ta~~~w~i~l~s~i~~izgl~b~~,!i) Ovi
zglobovi~rno.gu~~~~-_~~~a.~ij~..<:>slo~ac~~~~~r~L
seka, ah [Za razhku od klaslcmh zglbo~a, prImaJuIJ1oII1en~e.loma M1= Ml,u \
prakticno-konstantne vrednosti, s1. 78/10g. Na'ovaj naCin, prvobitno ukljeStemi,.J
greda prelazi u gredu zglobno oslonjenu na krajevima, na koju, pored opterecenja
q, deluju momenti poznate konstantne vrednosti M1 = M1,u, a to su takozvani
momenti plasticnosti Mp = M1,u= Aal
. (Tv' z.
"r~
~/
~/
"/
C,~)D,
M
M
Mu
M"u=M2.U
~&/
"O}/'
"';.-
/'
MZIDZ)
M1181)
Mz1CZ)
M~8M;
M,.
MZIAZ)
Cz
1
t
~
..-
~
~ 1~:J:
~
-1"'
}
q.
0
q,*
et:
q",u q,z,u
Slilra 78/11 Prerupodela rnornenata savijanja u obostrano ukljeitenoj gredi posle pojave'
pralina u betonu zategnute zone preseka
138
lako se oslonaeki preseci 1 nalaze u stanju granicne nosivosti - loma, ipak nosivost
grede kao celine nije iscrpljena. Optercenje q se moze joS povecati, sa qu,l pri kome
su oslonacki preseci dovedeni u stanje granicne nosivosti, na q2.u, pri kome i presek
2 (polje) dolazi u stanje granicne nosivosti. avo povecanje opterecenja q moze
se postiCi samo na racun povecanja momenta u polju
M2'
jer oslonaeki preseci su
vec pri q
= ql,u dostigli granicni moment M1 = Ml,u. Dakle, razliku opterecenja
~q
= (q2.u - ql,u) prima greda zglobno vezana na krajevima, s1. 78/10g. To znaCi
da nosac, pri opterecenju q
> ql,u "radi" kao prosta greda. U granicnom slucaju,
kada i u polju bude dostignut moment loma M2,u, tj. kada se i u polju formira
plasticni zglob (Mp
= Mu,2) razmatrana greda prelazi u geometrijski promenljiv
sistem-mehanizam, bez mogucnosti daljeg povecanja opterecenja q, (s1. 78/10,f,h).
avo stanje predstavlja 10m - kolaps razmatrane ukljestene grede.
Greda se dalje, bez prirasta opterecenja, deformise rotacijom elemenata 1-2 oko
zglobova, kao uskih plastificiranih zona, sve dok se tecenjem armature ne dostignu
tako znacajne deformacije da dode do mrvljenja (iscrpljenja) betona u pritisnutoj
zoni preseka. S obzirom na relativno male deformacije elemenata grede 1-2 (koji
se nalaze izvan podrucja plasticnih zglobova), u odnosu na deformacije (rotacije) u
plasticnim zglobovima, greda se, u granicnom stanju lorna, moze posmatrati kao da
je sastavljena iz krutih elemenata 1-2 (isprekidana prava linija 1-2 na slici 78/10h).
Iz prethodne analize proizilazi jasan zakljucak da ne treba poistov~civati granicno
stanje 10ma preseka sa granicnim stanjem loma cele konstrukcije. Granicni kapacitet
nosenja staticki neodredene konstrukcije, pri omogucenoj preraspodeli statickih
uticaja, tj. pri omogucenom formiranju plasticnih zglobova, veci je od granicnog
kapaciteta nosenja preseka u kome je prvo dostignuto granicno stanje loma, u ovom
slucaju od preseka 1. Pri tome se momenti savijanja, sa relativno slabijih, isprskalih
preseka preraspodeljuju- pregrupisu se na jaee, neisprskale Hi manje isprskale pre-
seke, cime se opterecenje koje izaziva 10m konstrukcije povecava.
Kada je moment loma dostignut u svim kriticnim presecima, (ovde: preseci 1 i 2,
tj. kadaje
M1.u = M2.u = Mu), u gredi dolazi do potpune preraspodele sila (mom-
enata). Ovakva preraspodela je, ovde, omogucena dovoljnim plasticnim svojstvima
materijala (pre svega celika) u kriticnim presecima, a usvojena jednaka zategnuta
poduzna armatura u polju i nad osloncima daje i medusobno jednake granicne mo-
mente u tim presecima, s1. 78/11. Medutim, za drugacije odnose povrsina ovih
armatura, dobijace se, svakako, medusobno razliCite vrednosti momenata .M1u i
M2u i u stanju granicne nosivosti (ravnoteze) nosaca.
Da bi se mogla izvrsiti preraspodela momenata savijanja~Ii._()slonaekih
preseka na
presek u polju mora se u polju predvideti fvecap-ovr~i"lla-pOduine""zategnute
arm3]
ture od one koja je potrebna za prijem sila zatezanja koje nastaju usled dejstva
momenta savijanja
M2'
sracunatog prema Teoriji elasticnosti za krutost (Eblh. U
slucaju armiranja grede prema uticajima Teorije elasticnosti, prakticno ne dolazi
do preraspodele uticaja u granicnom stanju loma, posto se tecenje armature dostize
istovremeno i u oslonaekim presecima i u polju (tacke C\ i C2, s1. 78/11).
Sam proces preraspodele sila poCinje vec od pojave prvih prslina, a odnos momenata
139
MdM2 pri tome se !italno menja. Menja!le i polozaj momentnih "nultih" taeaka
na nosacu, gde se, u oblasti ovih tacaka, sve do loma grede, najcesce zadrzava
na,ponsko-deformacijsko stanje 1 (s1. 78/10f).
Ako kriticni preseci ne poseduju dovoljna plasticna svojstva, doCi ce qn lomajednol
preseka ranije od ostalih. U tome slucaju se, u ivim kriticoim presecima, nC)dO$tiie
moment loma Mu i tada kazemo daje doalo samo do delimicne preraspodele IItatickih
uticaja. Tako, na primer, kada se na prethodnorazmatranoj gr~di dOliitignemoment
loma u oslonaekom preseku M1 = M1,u, pri q
=
ql,u, t~cka Di na dij,agramu s1.
78/.~1, .moze d?Ci!do loma o~.o~ ])!:~_~~a~~__~~e
i do ~usenja-grede~:mI]n~m~~u ~
savlJanJa u polJu lMi{D~H(oJI Je\zn.atnQ I!l_~~ od onog momenta loma kOJi moze
da primi presek u polju. To ce se dogoditi kod jaee il(tlakoarinifiifii1f-oitlOnac~
preseka pojavom takozvanog krtog loma po pritisnutgm te'toiiu-,-kojl-seodv1,fli;kaitd'
smo vec naglasili, iznenada, bez prethodnih nagove8taja u deformacijama, (praline,
rotacije preseka i dr.). Pri tome, napon u armaturi 0'/1 najcesce jeqva i dOltil.,
granicu velikih izduzenja 0'1)'
-- -- ---\ ---I
.Kod nosaca s
.
a~<.?_~!!liran..i!!!P!~s.ecimakrutos~, po nastajanju i razvQju prsHn..,
bitn~J~~~!~
1 ~etoa k~~_~~~ti_!!~!sJ>~~~I~,
omogenih).p~eseka, .~a.8er~-l:'e_~~i>odeli-
statlcklh utlcaJa pra beno
11ji~~~
Stoga, u tome alueaJu, statiekl ut1C:a,Jii nakon
pojave i razvoja prslina, slede vrednosti bliske onima koje dajC)Teorija elaatic!nosti.
Drugim reCima, ukoliko presek sadrzi viSe armature, utoliko je n08ac manje deforma-
bilan i utoliko se preseci mogu manje plasticno da rotiraJu. Kate lie da je nOlai! krt.
Naprotiv, ukoliko presek sadrii manje armature, utoliko se nosa~ u stanju II mole
viSe da deformise i da se, prema tome, u stanju III formiraJu pl88ticni aglobovi. Za
takav nosac se kaze da je ii/av, deformabi/an, dukti/an. Na sUei 78/12 prikaaana
je rotacija (J armiranobetonskog preseka u funkeiji momenta savijanja M i koefici-
jenta armiranja j.l, gde je j.l - odnos povrsine preseka poduzne zategnute armature i
povrsine betonskog preseka (Jr =Ab/ b x h).
M
c
o:J
E
0
E
A
~
-.
EbdsEad.
~
""",.x-=1\-i8
S
kiI
~ tP,
.!- t-~
tad,
~8
J *d'
(1)
Mpr
0612)
""pr
0
140
Sa slike liejasno uocava da se, kod ja.ko armiranih preseka (koeficijent armiranja ,,,(l),
lorn de!ia.vapri vrlo malim rotacijama preseka. Lorn nastupa skoro iznenada i to po
pritilll1utoj zoni betona. Na.protiv, kod koeficijenata armiranja j.l(2)
koji odgovaraju
slabije (do srednje) armiranim presec:ima, 10m se deAava pri vrlo velikim rotacijama
preseka, koje omogucuju formiranje plasticnih zglobova PoSto armatura intenzivno
tece. Prakticno neogranicene rotacije preseka (plasticnih zglobova) odvijaju se pri
neznatnom prirastu momenta tlM. Taj prirast je dosta mali (iznosi najvise 5-8%),
pa se pri proracunu zasnovanom na teoriji plasticnosti najcesce zanemaruje.
U teoriji i praksi se mogu pojaviti i takvi slucajevi kod kojih se, posle nasta-
janja pralina u kriticnim presecima, odnos krutosti u tim presecima, vraea na onaj
odnos koji je bio (za te pres eke) pre pojave prslina. Zbog toga, tu, odnos mo-
htenata savijanja duz nosaca, i u stanju prslina, odgovara proracunu po Teoriji
elastic:nosti, za neisprskale preseke. Eksperimentalna ispitivanja su pokazala da se
ovo moze desavati liVe dok se beton u pritisnutoj zoni preseka ponMa elasticno
ili kvazielasticno. Medutim, pojava plasticnih deformacija, koje mogu biti ner-
avnomerno rasporedene duz nosaca, ima znatno veCi uticaj na promenu krutosti
nego sarna pojava pralina. Stoga se, pri intenzitetu opterecenja, veeem od ek-
sploatacioDog, javlja i jace naglaSena preraspodela uticaja duz nosaca. Inace, u
kom ~tepenu ce doci do preraspodele uticaja, umnogome zavisi od sistema staticke
neodredenosti konstrukcije, dispozicije opterecenja, stepena i odnosa armiranja,
.
kriticnih preseka, od oblika poprecnog preseka i. dr. Pri tome, treba naglasiti,
da je ta preraspodela mogucna, ako su preseci, u koje se ovi uticaji "useljavaju",
osposobljeni da prime povecane uticaje i ako preseci, iz kojih se ovi uticaji "isel-
.javaju" poseduju mogucnost dovoljne rotacije.
Ako se krutost nosac:a, pri raznim nivoima opterecenja znatno menja, kao u slucaju
nosaca (2), sl. 78/12, onda ce se vrednosti statickih uticaja (momenata savijanja),
kod staticki neodredenih nosaca u stanju II, a naroCito u stanju III, mnogo razliko-
vati od rezultata koje daje Teorija elasticnosti (linearna teorija). Kod n puta staticki
neodredenih sistema obrazuje se (n
+ 1) plasticnih zglobova pri prelasku sistema u
mehanizam. Preraspodela (pregrupisavanje)
momenata savijanja, sa preopterecenih
(plastificiranih) na neiskoriScena (manje isprskala ili neisprskala) podrucja nosaca
predstavlja njihovo prilagodavanje nosivosti samog nosaca. Tako, na primer, kod
kontinualnih nosaca, totalno opterecenih sa jednakopodeljenim
opterecenjem q, vrsi
Be preraspodela momenata
savijanjalfiatarriaciristooslona~kilTlomenti,
ponas3)
ItaJanju prslina, sporije rastu pri porastu spolja.snjeg opterecenja, nego momenti u I
\
polju. Dakle, tada, pri daljem porastu opterecenja q, brze rastu momenti u polju!
:
neg() u oslonaekim
pr~~eci~"", IJasno je, da je ovakva preraspodela moguca ako u
I
polju postoji
"visak" armature au osloncima "manjak" u odnosu na proracun koji
je zasnovan na linearnoj teoriji nepromenjene krutosti (EbI)J.
(\:
1\ /I.'::.....
l'
'I
,
"
.
',: I \
,
I'
\;
I (
~,'
U0
141
?A
I
!,<-',
p~ (i/:.c
L
. (~.!
'
f\ I /'/'fe)!' [:
j)
\,'
R I.)U !/
[-'1':1.
f
J.\ r
'.' (''1-)( U i' A
!
\' L (i
'\
If
'
~
VI'::,(~
n
to... i(
,A
,U'
f'
}
II>:.
-<'
.
j'
,
:1..: f;,lu(,
;<' f;
~
PARCIJALNI KOEFICIJENTI SIGURNOSTI
79
U ovome clanu se nabrajaju uticaji koji se uzimaju pri proracunu AB preseka prema
granicnoj nosivosti-lomu. Generalno uzevsi, pri tome se moraju analizirati na-
jnepovoljnije moguce kombinacije ovih uticaja, 0 cemu se daju detaljnije analize
u clanovima 80 i 81.
80 i 81
U Clanovima, 79, 80 i 81 Pravilnika BAB 87, zavisno od vrste uticaja, moguCih
kombinacija tih uticaja, naponsko deformacijskih karakteristika armiranobetonskog
preseka u stanju granicne nosivosti, i s1., propisuju se uslovi koji se moraju pri
proracunu ispuniti da bi sigurnost preseka odnosno konstrukcije u odnosu na stanje
granicne n08ivosti - lorna, bila zadovoljena. Pri tome se uvode razliCiti koeficijenti
sigurn08ti, zavisno od toga da Ii se radi 0 8Opstvenoj tezini - stalnom opterecenju,
zatim da Ii se radi 0 promenljivim opterecenjima (korisno pokretno opterecenje -
staticko i dinamicko, opterecenjesnegom i opterecenje vetrom) i najzad, da Ii su
u pitanju "08tala opterecenja" u koja, prema Pravilniku BAB 87, spadaju uticaji
od promene temperature, skupljanja betona, razmicanja i sleganja oslonca tokom
vremena i dr. Osim toga, veIicina koeficijenata sigurn08ti 'Yui
bitno zavisi i od tezine
p081edica usled mogucih nezgoda pri kojima bi presek odnosno element konstrukcije
bio doveden u granicno stanje loma. Tako su, za elemente konstrukcije i uopste,
konstrukcije, koje se mogu srusiti iznenada, bez bilo kakvih prethodnih nagoveStaja,
propisani veCi koeficijenti sigurnosti 'Yui
nego u slucaju gde je to rusenje postupno, sa
vidljivim znacima (izrazene prsline i deformacije i dr.) koji nas upozoravaju znatno
ranije pre lorna, da je doijlo do preopterecenja nekog dela ili cele konstrukcije. Dok
je u prvom slucaju, kada nastaje iznenadni lorn, opasnost po Ijudske zivote vrlo
velika, a materijalne stete mogu biti vrlo znacajne, dotle, u drugom slucaju, kod
p08tupnog, unapred najavljenog, lorna, moguce je evakuisati prostorije (ljudstvo,
opremu, arhivu i dr.), eventualno izvrsiti privremena podupiranja - rasterecenja
oStecenog dela konstrukcijej dakle, spreCiti rUSenje (dela) konstrukcije i time, u
znacajnijoj meri, izbeCi stradanja ljudstva i dobrim delom sacuvati materijalna do-
bra. U prvom slucaju, radi se, po pravilu, 0 takozvanom krtom lomu, koji nastaje
po betonu, au drugom - 0 duktilnom lomu, koji je karakteristican za savijene ele-
mente, kada do otkaza preseka dolazi po zategnutoj armaturi. Tako se, za granicno
stanje lorna, u Pravilniku BAB 87 (a to je bilo i u Pravilniku BAB 71) propisuju
manji koeficijenti sigurnosti pri specificnom izduzenju zategnute poduzne armature
Co ~ 3%'
nego pri Co< 3%'
NajveCi koeficijenti sigurnosti se zahtevaju kada je,
u granicnom stanju lorna, ceo poprecni presek pritisnut, tj. kada je Co $ 0, gde
lorn, kako znamo nastaje, najednom, bez prethodnih znakova upozorenja. Kada
su dilats.cije izduzenja celika u granicama 0 < Co < 3%'
koeficijent sigurnosti se
odreduje Iinearnom interpolacijom prema izrazu,
Co
(
'Yui= 'Yui,O%o-
30
'Yu,i,O%o - 'Yui,3%J
,
(80/1)
142
gde je: lUi,O%o- koeficijent sigurnosti pri Ca ~ 0%0
lui,3%o - koeficijent sigurnosti pri Ca ~ 3%0
Da bi se uzela u obzir smanjena verovatnoca istovremene pojave ekstremnih vred-
nosti nekoliko medusobno nezavisnih delovanja opterecenja (u BAB 87 oznacena
kao stalna, promenljiva i ostala), propisuju se manji koeficijenti sigurnosti nego
kada deluju sarno stalna i/ili promenljiva opterecenja. Osim toga Pravilnikom
BAB 87 definisana "ostala opterecenja", koja, po pravilu, nastaju usled prinud-
nih deformacija, u staticki neodredenim konstrukcijama, izazivaju, u granicnom
stanju lorna, smanjene uticaje zbog znacajnog pada krutosti statickog sistema, iza-
zvanog nelinearnim ponasanjem konstrukcije (sirenje i razvoj prslina, plasticne zone
is!.). Naime, pri kombinaciji ovih uticaja, sa uticajima od stalnog i promenljivog
opterecenja, u postelasticnom, a naroCito u granicnom stanju lorna, st<;l.tickiuticaji
od prinudnih deformacija gube onaj znacaj (smanjuju se) koji su imali pri nizim
nivoima opterecenja, narocito pri nivoima pre pojave prslina.
Ako se sa SR oznaCi racunska granicna nosivost (otpornost) preseka, a sa Su -
racunska vrednost statickog uticaja u preseku, pri granicnom opterecenju, tada
mora biti zadovoljen uslov
S R ~ Su
(80/2)
Pri tome se, prema izvedenoj analizi, racunske vrednosti uticaja u preseku, za de-
lovanje granicnih opterecenja, izrazavaju u obliku:
Su = L
luiSi = lugSg + lUpSp + lU.o. .
S.o. (80/3)
gde, koeficijenti
lui zavise od vrste opterecenja (stalno i = g; promenljivo i = P
i ostalo i = Ll), veliCine dilatacije Ca i mogucih kombinacija opterecenja. Dakle,
za razliku od Pravilnika BAB 71, koji nije vodio racuna 0 vrsti opterecenja, i koji
se zasniva na jedinstvenom - globalnom koeficijentu sigurnosti, Pravilnik BAB 87
uvodi takozvane parcija/ne koeficijente sigurnosti.
Uticaji Si(i =g,p, Ll) predstavljaju staticke liticaje (M, N, Q, M,) u posmatranom
preseku u stanju eksploatacije konstrukcije (i/ili u toku gradenja) pri najnepovoljni-
jim mogucim kombinacijama opterecenja i dejstava. Ovi uticaji se, kod linijskih
nosaca, prema Pravilniku BAB 87, (po pravilu) odreduju prema linearnoj teoriji ili
po linearnoj teoriji sa ogranicenom preraspodelom za staticke neodredene nosace.
:-
Proracun statickih uticaja prema teoriji plasticnosti daje direktno granicne vred-
nosti statickih uticaja Su, a po pravilu se primenjuje pri incidentnim dejstvima
(eksplozije, udar i dr.)). Ila-pril1!er, kod ploca. Treba istaCi daL~ t~().l"IiL.i>lat:ih19sti
I
\ ne vazi princip superpozicije,j pa se uticaj Su odreduje za istovremeno delovanje
.
moguCih najnepovoljnijili kombinacija granicnih vrednosti opterecenja. S obzirom
da Teorija plasticnosti ne "pokriva" stanje konstrukcije u eksploataciji, jasno je da
, se ona, ,za proracun statickih uticajau stanjuekspiQatacije, ne moze primeniti.j
Za stanje Sg i promenljive Sp uticaje, Pravilnik BAB 87, u clanu 80, propisuje
racunske granicne sumarne vrednosti uticajal:
l~a
> 0 dilatacije izduzenja, ~a < 0 dilatacije skraeenja
143
Su - 1,6Sg + 1, 8Sp za C4 ~ 3% 0
Su - 1,98g + 2, 18p za C4 ~ 0% 0
(80/4)
(80/5)
Ako stalno opterecenje deluje povoljno, u smislu povecanja sigurnosti preseka, ko-
eficijent rug se, u odnosu na prethodne vrednosti, znatno smanjuje (rug
=
1,0
odnosno rug = 1,2) pa imamo
8u
=
8g + 1, 8Sp za C4 ~ 3% 0 (80/6)
Su
=
1,2Sg + 2, lSp za C4 ~ 0% 0 (80/7)
Tako, na primer, pri proracunu~i;;;jaka. i TV tornj;~J(kao stub~~l i nekih drugih
objekata, stalno opterecenteIIl()~~~~.~ deluje pov6tjtio'~d'Ubtazavaef~kte od uticaja
vetra,
~a
se tada. uzim~7~g-,==.1,0 lodnos.no !ug =
1,2.
.
M~dutir:n' .za sl~caj. ka~a
ne deluje vetar, tj. kada deluJe sam-t>gravltaclOno opterecenje, pn dlmenZlOmSanjU
stuba-tornja ovakvih i slicnih konstrukcija, uzima se rug =
1, 9(C4 ~ 0). Kada
unapred (iskustveno Hi na drugi naCin) nije mogucno odmah oceniti da Ii stalno
opterecenje, na uoceni presek, deluje povoljno Hi nepovoljno, treba analizirati oba
slucaja, pa odrediti karakteristike preseka (dimenzije betonskog preseka, povrsinu
armature, kvalitet materijala i dr.), koje zadovoljavaju oba slucaja.
Ovi efekti se, u nekim slucajevima, moraju uzimati u obzir i kada se radi sarno 0
stalnim opterecenjima. Na primer, zajedan vertikalni potporni zid bice, za proracun
zida po granicnoj nosivalti, merodavni uticaji, dobijeni mnoienjem eksploatacionog
stalnog gravitacionog opterecenja sa rug = 1,0 i horizontalnog potiska tla sa rugH =
1,6 (pretpostavka daje C4 ~ 3%0)' Ako su moguce varijacije horizontalnog pritiska
tla zavisno od stepena vlaznosti tla i dr., onda treba uzeti veti koeficijent sigurnosti,
na primer, kao za pokretno opterecenje, tj. rugH = 1,8. Uticaji od opterecenja,
koji se preko tla prenose na zid, a poticu od promenljivih-pokretnih opterecenja,
mnoze se sa koeficijentom rp = 1, 8(C4~ % 0)'
Na slici 80/1, na primeru kontinualnog nosaca na tri polja, prikazano je povoljno i
nep.ovoljno dejstvo stalnog ~pter~c.enj~
g pri proracun~ presekaflsrea.i~i~!~~r~
polja za ekstremne vrednostl pozlbvmh momenata. Pr} tome, za st\l~a.j a), kada je'
12~ 1., od dejstva ()J>.t~~cenja g, u srednjeI!l polju moment savijanja je negativan,
~1:c~~;~~it~t~i:~fi~;;1t}u[~f.a~/~;: p~z~i~~i:np~Te~~J ~
rug.max =
1,6.
Ako se pored uticaja od stalnih i promenljivih opterecenja, u proracun uvode i
uticaji od ostalih opterecenja (definisanih clanom 79), sumarne vrednosti granicnih
racunskih uticaja iznose:
Su =
1,3Sg + 1, 5Sp
+
1, 3S;.\ za C4 ~ 3%0
Su - 1,5Sg + 1, 8Sp + 1, 5S;.\ za C4~ 0%0
(80j8)
(80/9)
a u slucaju povoljnog delovanja stalnog opterecenja
144
Su = Sg + 1,5 Sp + 1,3 SA za fa ~ 39'00
Su = 1,2~ + 1,8 Sp + 1,5 SA za fa
:s;;')9'00
1;=-
Valja istaCi da je preciznost u proceni (odredivanju) stalnih opterecenja znatno
veca nego pri proceni (usvajanju) promenljivih opterecenja. Nairne, dosta tacno
se moze sracunati, na primer, opterecenje od sopstvene tezine, raznih izolacija,
obloga, pregradnih zidova i sI., poznavajuCi zapreminske mase i dimer.zije elemenata.
Ovde se odstupanja izvedenog od projektovanog stanja obicno nalaze u granicama
dozvoljenih tolerancija. Medutim, kod promenljivog opterecenja (korisno pokretno,
vetar, sneg, . . .) moguca su veca odstupanja od propisima datih vrednosti odnosno
od karakteristicnih vrednosti koje se koriste u savremenim propisima za opterecenja.
(80/10)
(80/11)
a)

..l-
C'uc.g=1,O' 9
I
~
l,
~l
~
l,
~
M p
A
'
,
/;'
:::)[r
<, !
Mg
b) I
A.
~Ku
"tug' g= 1,&
9
1
.A..
~ ..
':-?
1'\
l,
f<' ,\{
Mp
/ (;
Mg
Slika 80/1 Povoljno (a) i nepovoljno (b) dejstvo stalnog opterecenja
9
pri odredivanju
povriine preseka donje poduzne armature u srednjem polju
145
~ ',T~
".
~!
Dakle, verovatna pojava preopterecenja konstrukcije promenljivim opterecenjem je
znatno veca nego pri stalnom opterecenju. Zbog toga su koeficijenti sigurnosti "(U,
za stalna opterecenja manji od koeficijenata "(upza promenljiva opterecenja.
-
Valja naglasiti, iako to u Pravilniku BAB 87 nije nigde eksplicitno receno, da
proracunati presek na istovremeno delovanje uticaja
S"
Sp i St:.., treba proveriti
odn08no dimenzionisati i za slucaj kada uticaji St:.. ne deluju, (tj. kada deluju sarno
S, ili S, i Sp) posebno ako njihov uticaj u odnosu na uticaj stalnog Sg odnosno
stalnog Sg i pokretnog Sp nije dominant an i ako ovi uticaji ne moraju uvek imati
trajni karakter delovanja ili bar to ne mora imati neki od njih. Generalno uzevsi,
proracun AB preseka treba izvrsiti za staticke uticaje koji obuhvataju sve moguce
kombinacije opterecenja, koji ce biti najopasniji za razmatrani presek. Pri tome
se uticajima od stalnog opterecenja dodaju ili ne dodaju uticaji od promenljivog
opterecenja, u zavisnosti od toga sta je opasnije za posmatrani presek. S obzirom da
promenljivih opterecenja ima vise vrsta (pokretan teret, sneg, vetar i dr.), to ce se
uticajima od stainog opterecenja, pri proracunu AB preseka, dodavati sarno uticaj
(uticaji) od one vrste (onih vrsta) promenljivog opterecenja koji ce biti najopasniji
za presek.
Takode, valja istaci da Pravilnik BAB 87 eksplicitno ne uvodi koeficijente sigurnosti
1m U odnosu na nosiv08t (otpornost) materijaia i/ili elemenata. Efekti tih koefi-
cijenata su vec uzeti u obzir pri usvajanju koeficijenata sigurnosti lug, lup i lut:...
Ustvari, ovo nisu pravi koeficijenti sigurnosti u odnosu na dejstvo (opterecenja),
veConi predstavljaju proizvod koeficijenata sigurnosti za materijale i koeficijenata
~
sigurnosti za pojedina dejstva - opterecenja.
Prema Pravilniku 0 tehnickim normativima 0 izgradnji objekata visokogradnje u
I
seizmickim(.podrucjima (Sl.list SFRJ br. 31/81), za p~oracuI!PI'~~eka od uticaja
"
seizmickih sila usvojen je jedinstven koeficijent sigurnost~ lug =
1, 3, ~ prema Pravil-
niku 0 zaStitnim objektima usvojn je koeficijent sigu!rnosti nad~jstvo udarnog
talasa od eksplozije[r~-~-i,TL_-.
Treba istaCi da us"Vajanje jedinstvenog koefIcijenta sigurnosti za seizmicka opte-
recenja nema opravdanja, jer, baS se tu, s obzirom na moguce vrste lorna, vrste
opterecenja i njihova povoljna i nepovoljna dejstva, kao i kombinacije, javlja potreba
za uvodenjem parcijalnih koeficijenata sigurnosti. Pri tome se mora voditi racuna da
kod istovremenog delovanja momenata savijanja M i aksijalne sile N (sto je ovde
vrlo cest slucaj kod stubova i zidova), koeficijenti sigurnosti uz N-sile su znatno
manji nego uz momente savijanja, a uticaj vertikalnog (gravitacionog) opterecenja
":\
na granicn~ no~i~ost p~es~~ moze biti .povolja~ ili ne~ovoljan.!Pri dimenzionisanju"
.
I preseka naJbolJe Je kOrJstItI takozvane mterakclOne dlJagrame N - M.
Proracun - dimenzionisanje preseka i konstrukcija po Pravilniku BAB 87 zasniva
se, kao i vecina propisa, na poluprobabilistickom pristupu. Dakle, uvodi se za-
htevani step en sigurnosti preko normiranih parcijalnih (ponderisanih) koeficijenata
sigurn08ti, vezanih za karakteristicne vrednosti opterecenja i nosiv08ti materijala,
gde su ove vredn08ti uzete pri odredenim fraktilima pri kojima mogu ekstremne
vredn08ti dejstava (opterecenja) da prekoraee vrednosti odnosno da se nadu ispod
2.,
.....
~
0
.::).
"
~.
!':--
~:
"-
~
-
146
tih vrednosti kad se radi 0 nosivosti materijala odnosno elemenata konstrukcije. U
vezi sa propisima za optereeenja treba, naialost, istaei da smo mi retka zemlja u
svetu koja nije dugi niz godina, prakticno od oslobodenja, inovirala svoje propise.
U njima su vrednosti pojedinih vrsta optereeenja propisane ne na bazi statistickih
podataka vee na proceni - prema iskustvu. U poslednjih nekoliko godina i kod nas
se intenzivnije radi na dono8enju savremenijih propisa za optereeenja; od njih su
neki u zavranoj fazi usvajanja, Hi su vee usvojeni.
Prema jedinstvenom medunarodnom sistemu tehnickih propisa za konstrukcije,
svajcarskim normama za optereeenja SIA E160, (1989), zatim Nacrtu jugosloven-
skog Pravilnika 0 tehnickim normativima noseeih gradevinskih konstrukcija (1987),
kao i prema JUS U.C7.010 br. 54/87 pod naslovom "Osnovni principi za proveru
pouzdanosti konstrukcija - Tehnicki uslovi", i dr., dejstva (delovanja) se dele na
stalna, promenljiva i slucajna.
Prema tim dokumentima\-sta.lria'~ejstva su ona koja ee, po pravilu, delovati za celo
vreme postojanja konstrukcije'lkod kojih je promena u odnosu na srednju vrednost,
u zavisnosti od vremena, zanemarljivo mala. Ovde spadaju i ona delovanja kod
kojih je promena jednosmerna, a delovanje dostize neku granicnu vrednost. Stalna
dejstva obuhvataju: IsopstvenuteZinukonstrukci3~J (osim u izuzetnim slucajevima
kada je deo konstrukcije prisutan sarno u fazi gradnje), tezinu nenoseCih elemenata
konstrukcije, pritisak tla, sleganje oslonaca, prednaprezanje, skupljanje i tecenje
betona, ralaksacija, i dr.
!.promenljiva de;st~o)su ona koja, po pravilu, neee delovati za sve v~eme postojanja
konstrukcije ili Cije promene veliCine u toku vremena nisu jednosmerne i znacajno
odstupaju od njihove srednje vrednosti. Ovde spadaju: rk<>risn~optereeenja, sop-
stvena teiina delova konstrukcije, prisutnih sarno u toku gradnje, sile izazvane
promenomi temperature\;ipOKretili tereti, \IVetarl '~neg; led, i udari vodenih talasa i
dr. "."
.
,
'-~I
"'-!
~ ~
'Slucajna dejstva,su po pravilu kratkotrajna, velikog intenziteta i nepredvidiva po
.
mestu i vremen~. Njihova pojava je manje verovatna za vreme postojanja kon-
strukcije. U ovu grupu spadaju:~dari vQzila i plovnih objekata u konstrukciiii'l
i eksplozije, poiari, zemljotresi, vetrbvi izuzetne j;j,cinel\(cikloni, tornado), Ivelika slei
" ganja temeljnog tl~ i sI..
Valja istaei da se sada, u naSoj zemlji, intenzivnije radi na donoSenju regulative 0
pouzdanosti i optereeenju gradevinskih konstrukcija. Stoga ee biti neophodno da se
u narednom periodu, sa ovim dokumentima, izvrsi usaglaSavanje Pravilnika BAB 87,
posebno s obzirom na drugaCiju kategorizaciju dejstava (optereeenja), kombinacija
dejstava, verovatnoeu njihove pojave i dr.
Isto tako i postojeci Pravilnik za seizmiku trebalo bi inovirati u skladu sa ovim
dokumentima, a narocito u pogledu uvodenja parcijalnih koeficijenata sigurnosti.
S obzirom da se propisi za pouzdanost i opter~eenja odnose na sve gradevinske
konstrukcije bilo bi veoma dobro, radi ujednacenog tretiranja optereeenja na kon-
strukcije, bez obzira od kojeg su materijala, da se definisu parcijalni koeficijenti
147
sigurnosti za pojedine vrste opterecenja i njihove moguce kombinacije, jer ovi koefi-
cijenti ne zavise od vrste materijala. Tada bi u propisima za pojedine konstrukcije
(betonske, celicne i dr.), zavisno od materijala, stepena posledica 10ma i dr., pre-
ostalo da se definisu sarno koeficijenti sigurnosti u odnosu na primenjene materijale.
NAPONSKO DEFORMACIJSKI DIJAGRAMI BETONA (1'b- Cb
82
Eksperimentalna 'istrazivanja su pokazala da lSJvarni oblik[yeze izmedu napona(1'~!
i dilatacije cbl za beton zavisi od niza faktora. Pre svega, zavisi od toga da Ii je
presek opterecen tcentricnom silom, momentom savijanja ili momentom savijanj~
.
sa normalnom siloni, zatim da Ii u elementu vlada jednoosno, dvoosno ili viseosno
naponsko stanje pritiska. Oblik dijagrama (1b- Cb, takode, u znatnoj meri, zavisi od
kvaliteta betona, brzine nanosenja opterecenja, duzine trajanja opterecenja, oblika
poprecnog preseka nosaca, Ikolicine armature u pritisnutoj zonipresek(l.~ gustine
i jaCine uzengija, od ugla koji zaklapa pravac delovanja opterecenja sa pravcem
betoniranja elementa, itd.
Dilatacije Cb pri lomu su najvece kod elemenata koji su napregnuti na savijanje,
nesto su manje kod ekscentricno pritisnutih elemenata, a najmanje kod centricno
pritisnutih elemenata.
Prema ispitivanjima H.Rusch-a, koja su sprovedena joS 1955. godine u Minhenu,
jmrcentrlcno opteI'e.~~I1iE:Jbetonskim elementima (prizmama), pri konstant~ot~~~ini
nanosenja kratkotrajnogopterecen).Ct' dobijene su, neposredno pred lomJ?_r~zmet1;~l
maksimalne dilatacije tubetonu.Cb :::: 2% 01 slika 82/1. Pri tome su ove dilatacije
nesto vece za nize, nego za vise marke betona. Step en zakrivljenosti dijagrama
(1b- Cb bitno zavisi od kvaliteta betona. Dok za MB 60 ne odstupa baS mnogo od
~[MPa] .
60
10
50
40
30
2 3
Slika 82/1 Dijagrami (Tb- ~b za razlicite kvalitete betona, odredeni na centricno pritisnu-
tim prizmama pri konstantnoj brzini nanoSenja opterecenja
148
pra.ve linije, dotle, za MB 20, ta odstupanja su vrlo znacajna. Dijagram lTb- tb,
za razliCite marke betona, dobijen merenjem na centricno pritisnutim betonskim
elementima, pri konstantnoj brzini deformacija, prikazan je na slici 82/2.
Takode i kod elemenata napregnutih Inasavijan.l~ (slika 82/3) uocava se uticaj
kvaliteta. betona na oblik krive lTb/tb skoionalStTDaCin kao i kod centricno pritis-
, nutih elemenata. I ovde se najveca vrednost fyicnognapOnalTb =(;p [ostize prij
. ~6::::: 2%oKtacnije 2,2%), ali diJatacije, pri lomu, d
..
ostizu vel_
.
i
.
~i
..
n
_
_!l
.
..~-3,7%:Z1
__
o,
.
za
_
visnoOd
,
kvaliteta betona. Ovde je sa V1poznacena jednoosna cvrstoca bet on a pri pritiskut
Slicni rezultati se dobijaju i pri ekscentricno opterecenim elementima. Na slici 82/4
prikazani su dijagrami normalnih napona pritiska lTbpo visini pritisnutog preseka
z = d u funkciji stepena opterecenja k = N/Nu, gde je N - tekuca normalna sila,
a Nu - sila loma. Ekscentricitet e = M/N jeodabran tako da je u toku Citavog
ispitivanja, jedan ivicni napon jednak nuli. I ovde je evidentna veca "ispruzenost"
dijagrama napona za vise (MB 60) nego za nize marke betona (MB 20). Kod nizih
marki je primeceno da se, pri visim stepenima opterecenja (k > 0,8), najveCi napon
lTbne dobija u ivicnom vlaknu, vec znatno dublje u preseku, slika 82/480.
6b
[MPa]
60
30
40
50
2
3 4
5 6
Slib 82/2 Dijagram C1b- ~b na razliCite kvalitete betona odredeni merenjem na centricno
pritisnutim betonskim prizmama pri konstantnoj brzini deformacija
Na slici 82/5 na dijagramima lTb//3p- tb, prikazana su eksperimentalna istrazivanja
H.Rusch-a, u vezi sa odredivanjem uticaja brzine nanoSenja opterecenja na jed-
noosnu cvrstocu betona pri pritisku lTbi na oblik veze napon-deformacija.
Pri velikim brzinama nanosenja opterecenja (trenutna opterecenja), kriva (1), slika
82/5, dobija se najveca cvrstoca ispitivane betonske prizme, uz skoro linearnu zav-
isnost izmedu napona lTbi dilatacije tb. Pri tome, maksimalno dostignute dilatacije
su znatno manje od 2%0' Kriva (2) prikazuje zavisnost izmedu napona i deforma-
cija pri normalnim uslovima ispitivanja cvrstoce betonske prizme /3p (vreme t ~ 2
149
a)
x
b)
x
1,00 1,00
0,75 0,75
~0,50
X!;~
.f-
6b=0
60/fb
a a 0,25 O;ij 0,75 1,(X)
6bI
(!>p
1,2
1,0
0,8
0,6
a,'
0,2
0
A6"b/(3p
1,00
0.75
b[O'..]
a 1,0
2P2).
31J
1.,0
Slika 82/3 Dijagram lTb - eb na pritisnutoj ivici pravougaonog preseka, napregnutog na
savijanje, za razliCite kvalitete betona
Slika 82/4 Raspored napona pritiska lTb (redukovanog na cvrstoeu kocke fblc) po visini
pritisnutog preseka !l: = d, u ekscentricno pritisnutim prizmama, za razlicite
stepene optereeenja ICi pri naponu lTb =
0 na ivici preseka
HO,85
-SL
2fJ
~p
p
~p
6,,'
F.
6,0
[0/-]
8,0
'fJ
Slika 82/5 Uticaj brzine optereeenja na vezu napon -
dilatacija i na granicnu nosivost -
lorn betonske prizme
150
min, (76
= /3P;c6 ~ 2% 0), dok ostale krive, pri t > 2 min, imaju vecu zakrivljenost,
vecu deformabilnost pri pritisku. Tako, pri vrlo sporom nanoSenju opterecenja
(t -+ (0) gde se javljaju znacajni efekti deformacija tecenja, cvrstoca betona pri
pritisku (76 iznosi svega 0,85 /3p, a dilatacije u betonu dostiiu vrednosti i do
8% 0'
Dakle, step en deformabilnosti betona i njegova cvrstoca pri pritisku su funkcija
brzine nanosenja, odnosno trajanja opterecenja. Sve moguce kombinacije dijagrama
napon-deformacije nalaze se unutar, izmedu krivih (1), (3) i (4). Kriva (4) prikazuje
anvelopu jednoosnih cvrstoca betona na pritisak pri razliCitim brzinama nanosenja
opterecenja.
Na slici 82/6 prikazan je uticaj pravca betoniranja na tok dijagrama (76 - c6. Ako
je pravac opterecenja (napona) upravan na pravac (slojeve) betoniranja (stubovi,
zidovi,. . .), dobijaju se, pri istim dilatacijama, vece cvrstoce betona (kriva 1)
nego ako je pravac opterecenja (napona) paralelan sa slojevima betoniranja (grede,
ploce,. . . kriva 2). Te razlike u cvrstocama mogu, nekad, da iznose i do 25%.
CD
(f)
(])
P
~
sloJevl prl betonlranJu
Eb
Slika 82/6 Uticaji razlike izmedu pravca opterecenja i pravca betoniranja na tok dijagrama
(Tb - ~b
U cilju iznalazenja analitickih veza izmedu napona (76 i deformacije c6, koje bi s
jedne strane, bile vrlo jednostavne i lako primenljive u praksi, a s druge strane,
sto vernije opisale ovu vezu, pojedini istraiivaci su davali i razlicite predloge. Tako
se u normama raznih zemalja nailazi na spektar idealizovanih, racunskih krivih
(76
- C6. Medutim, kod svih provejava zajednicki imenilac - nelinearno ponasanje
betona sa porastom naprezanja. Pri tome se, kod jednih manje, a kod drugih vise,
vodilo racuna 0 bitnim faktorima od kojih zavisi veza napon-deformacija. Po prav-
ilu, ova analiticka veza, koja se cesto u literaturi naziva i radni dijagram betona
(RDB) odredena je parabolom drugog ili treceg stepena, parabolom i pravom, za-
tim pomocu dye prave itd., slika 82/7, 82/9 i 82/11. Osim toga, sto je cesto RDB
razlicit, iduci od jedne do druge zemlje, ponekad su razlicite i takozvane racunske
cvrstoce betona pri pritisku
IB i maksimalna racunska vrednost dilat.acije CB, pri
kojima dolazi do racunskog iscrpljenja nosivosti preseka po pritisnutom betonu, tj.
do 10ma preseka usled otkaza betona. Maksimalne dilatacije CB za savijene ele-
mente sa i bez normalne sile obicno se u propisima usvajaju 3,0 ili 3,5%0' a za
151
centricno prisutne elemente
2%0' sto je i u znatnoj meri dobijeno pri eksperimen-
talnim ispitivanjima na betonskim elementima, slika 82/1 i 82/3. Najveca propisana
vrednost racunske dilatacije pritisnutog betona 6 =eB = 3,5%0(=0,0035) prema
propisima veCine zemalja, koristi se kada se poprecni presek nalazi u granicnom
naponsko-deformacijskom stanju, pri kome se neutralna ravan (linija, osa) nalazi
unutar AB preseka (z
~ d). Treba naglasiti da kod poprecnih AB preseka, kod ko-
.jih pritisnuti deo preseka ima oblik trougla, na primer, kod pravougaonih preseka,
izlozenim kosom sav~janju, ivicne izmerene deformacije betona 6 pri lomu mogu biti
i znatno vece od 3,5%0' Kod poprecnih preseka sa trapeznim oblikom dijagrama
dilatacije eb (ceo popreeni presek nosaea pritisnut), ne moze se u proracunu koristiti
maksimalna ivicna dilatacija od 3,5%0' veC znatnJ>jmanja vrednost, au granienom
stanju kod, fentricnog pritlfjkasamo maXb = 2%0')slika 82/1.
l
6b
fa
Eb[./..]
0
2,0
ef)- 3,5~....
Slika 82/7 dijagram ub - eb prema Pravilniku BAB 87, kvadratna parabola
+
prava
Za proraeun - dimenzionisanje poprecnih betonskih i armiranobetonskih preseka
!p-rema granicnoj nosivosti~ koji su napregnuti na savijanje sa i bez norm3lne sile,
ili su centrieno pritisnuti, Pravilnik BAB 87 propisuje naponsko-deformacijski dija-
gram za pritisnuti beton (slika 82/7) u obliku kvadratne parabole,
I
!B
Ub =4(4 - b)b pri

~ b ~ 2%0 i (82/1)
I prave
1
U6 =IB pn 2%0 ~ b ~ 3,5%0
(82/2)
gde
fB - predstavlja racunsku cvrstocu betona pri pritisku, odredenu posebno za svaku
marku betona, (tab. 15 Pravilnika).
Ovakav oblik dijagrama U6 - b daju Model propisa CEB-FIP 78, zapadnonemaeke
norme DIN 1045 i joii neke zemlje.
Iz tab. 15 Pravilnika BAB 87, (el. 82), jasno se uocava da do MB 20 postoji
linearna zavisnost evrstoce IB od marke betona /bk a pri MB > 20, pri porastu
marke betona, (nesto) sporije raste cvrstoca IB u odnosu na marku betona.
152
Tako, za MB < 20...IB = 0,7/6" a za MB > 30/"...!B < 0,7/6". Pri MB
60
'"
IB =0,55/6". avo smanjenje cvrstoce
!B proistice iz Cinjenice da betoni
viBih kvaliteta pokazuju manju sposobnost deformisanja nego betoni nizih kvaliteta,
pa da bi se zadrzala podjednaka sigurnost za sve kvalitete betona u odnosu na
granicno stanje loma, uzeto je da je prirast racunske cvrstoce
IB sporiji pri porastu
kvaliteta betona. Treba uoeiti da je cvrstoca IB, sa kojomse ulazi u proracun -
dimenzionisanje preseka, manja
odrrednoosne'-~vr~tot~-'be~.~~a:..8lpri kojoj dolazi do
loma po betonu pritisnutih i savijenih elemenata. Vecina zemalja propisuje da je
.8p =(0,80 - 0, 85)/u
i & V
pa ako se, prema Rusch-ovom dijagramu, sa slike 82/5, uzme da cvrstoca betona
pri pritisku kod sporog nanoSenja opterecenja (dugotrajno delovanje) iznosi 0,85 .8p,
dobija se:
IB =0,85.8p =0,85(0,80 - 0,85)/6" =(0,68 - 0,
72)/6" ~
0,7/6"
koliko se i usvaja prema PraviIniku BAB 87 za nize marke betona.
Vainost dijagrama
0"6- c6 u obliku kvadratne parabole, Cl. 86
."
/\
:/
0"6=
21B
(
C6 -
cj,
) CB 2cB
(82/3)
'\
je istekla 23. maja 1989. godine, tako da, se od tada, prema BAB 87, moze da
~rimenjuje samo dijagram
0"6- c6 na slici 82/7 i jednaCine (82/1) i (82/2).
Da bi se kod poprecnih preseka sa pritisnutom zonom betona nepravilnog oblika
(proizvoljnog, trougaonog, trapeznog i sl.), prorabm uprostio, a pri tome zadrzao i
potrebnu tacnost, Pravilnik BAB 87 dopusta i primenu pojednostavljenog napon-
skog dijagrama
O"b -cb'lu-obJiku pravougaonika,{kod kogaje napon O"bkonstantan na
visini
presekal~~-Q!.~!] ana visini od 0, 2x, mereno od neutralne ose napon
0"6=0, slika 82/8. Osim toga, ovako pojednosta'ylj~ni naponskidijagrarn je pogodankada
s~pr()~~~uE~",-~jU.J~!~~_e~.inapregnuti
nai!<sosavlj~l1fe sa normal~o_rn sHom ili bez
1 \ normalne sile, sllka
8279.1
E--~
-3~S'I.. 6 = f
--J
.
i
b
t t
b
Bt
-c.c
~=-/~
\{
Dt,u
!\ J
"
I
A~
I
Slika 82/8 Pravougaona raspodela
napona.O"b prema Pravilniku BAB 81 za preseke cija
je pritisnuta zona nepravilnog oblika .
153
Prema Pravilniku BAB 87, primena pravougaonog dijagrama Ub- ~b ogranicena je
na one slucajeve pri kojima poprecni presek nije potpuno pritisnut, tj. na slucajeve
kada je z < d za savijanje u jednoj ravni, slika 82/8 i na z < die za koso savijanje,
slika 82/9.
SUka 82/9 Primena pravougaonog naponskog dijagrama pri proracunu pravougaonih pre-
seka, napregnutih na kOBOsavijanje
Stoga primena pravougaonog dijagrama napona (blok napona) sa tiksiranim vred-
nostima Ub = IE i X = 0,8z, kako daje Pravilnik BAB 87, odgovara granicnom
stanju pri kome se lorn AB preseka prakticno dostiie po pritisnutom betonu, 3%0 <
~b ~ 3,5%0' Za ~b < 3%0 obe vrednosti (Ub i x) ne mogu biti unapred, u punom
iznosu, usvojene.-
U nemackim normama lDIN 10~~13Ltdopusta Be, umesto osnovnog dijagrama
Ub--:eb, slika 82/7, primena ta1:ozvanog id~alno elastoplasticnog d.iia~ma Ub- eb
\
'
,
'
,
priproracunu vitkih pritisnutih elemenata P
,
stanju gl'anicne -n-osivosti, ~lika 82/10.
,
I
I
6b
'
fa
1,35 2,00
Eb[8'..]
3~
Slib 82/10 Aproksimacija dijagrama
O'b- ~b. pardo/a
+
prava, sa Idealno elastoplastiCnim
dijagramom
154
~~60[MPa]

8~ 680/800
I I
I I

tAA500/560

",
V
1.00/500

~~~;;--r
GA340/500
~/'
1.-
~I I
~""
0
--~:-'l--
GA 240/360
I~
-
,
co-
"""--
:::-
,..-
GA220/340
i"'
"'
r-

-,

Ea[./.]
...
0
2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26
28
....
--
NAPONSKO DEFORMACIJSKI DIJAGRAMI CELIKA Ua - Ca
6"1
83
Pravilnikom BAB 87 predvidaju se dye vrste glatkog mekog celika GA 240/360
i GA 220/340, rebra.sta armatura od visokovrednog prirodno tvrdog celika RA
400/500, zatim zavarene armaturne mreze od hladno vucene zice od glatkog celika
MAG 500/560 i orebrenog celikaMAR 500/560 i najzad Bi-armatura od specijalno
oblikovane armature hladno vucene zice BiA 680/800, koja se vec vise godina ne
proizvodi u naSoj zemlji. Dijagrami Ua - Ca za ove vrste celika prikazani su na
slici
.
83/1. LGranic~ veIi~i~-izdlJzenja._~J (razvlacenja, tecenja) je ja.sno izrazena
!
kod(vruce valjanih~etonskih celika, a kod celika obradenih na hladno (MA 500/560
BiA 680/800) ova granica nije izrazena, pa se umesto nje, usvaja takozvana tehnicka
granica razvlacenja U02, koja predstavlja napon kome, posle rasterecenja armature,
odgovara pla.sticna (zaostala) deformacija od 0,2%, slika 83/2.
80
70
60
SO
40
300
20
10
Slib 83/1 Dijagrami Ua - ea za celike u armiranom betonu
Idealizovana veza izmedu napona Ua i dilatacija ca za celik, kao racunski model za
proracun-dimenzionisanje
armiranobetonskih preseka, prema BAB 87, uzimase u
obliku bilinearnog dijagrama sa granicnom cvrstocom jednakoj granici razvlacenja
Uv, odnosno U02 i najveCim dopustenim dilatacijama celika Ca = 10%'
slika 83/3.
Dakle, smatra se da je dostignuta granicna nosivost armiranobetonskog preseka
po zategnutoj poduznoj armaturi znatno pre nego sto celik ude u zonu ojaeanja
celika. Eksperimentalna ispitivanja su pokazala da se, pri dilatacijama zategnute
armature od 5 do
10%' armiranobetonski nosaCi toliko deformisu (izraieni ugibi,
prskotine) da se, pri tome prakticno iscrpljuje nosivost preseka jer deformacije
nadalje neprekidno ra.stu, skoro bez prira.sta statickih uticaja u tome preseku. Pri
prekoraeenju dilatacija od
10%'
dolazi do znacajnih rotacija preseka i do znatne
redukcije pritisnute zone preseka, !ito ima za posledicu mrvljenje (lorn) betona u
155
pritisnutoj zoni savijenog elementa. Stoga najveCi broj zemalja usvaja granicnu
dilataciju Ca = 5 - 10%0' Nemacke norme DIN 1045 propisuju maxca = 5%0' dok
Model propisa CEB-FIP 78, daje kao i naB Pravilnik, maxca = 10%0' Americki
institut za beton ACI 318-89, kao i svajcarske norme SIA ~60E (1989) ne ogranicava
dilatacije zategnute armature.
6a[MPa]
6'02=680
602=500
0 0,2
Slika83/2
o,s
a[%]
1,0
Granica (T
02 za celike koji nemaju
izraZenu granicu tecenja (Tv
:!:6a[Mpa]
680
BiA 680/800
500
400
MA 500/560
RA LOO/SOO
GA 2LO/360
GA 220/3'0
ar-/oo]
0 2,0
',0
6,0 8,0 maxcr100/00
Slika 83/3
RaCunski (idealizovani) dijagrami (To- eo za be-
tonske celike prema Pravilniku BAB 87
NAPONSKO DEFORMACIJSKE OBLASTI
84
Na slici 84/1 dat je raspored dilatacija po visini armiranobetonskog preseka u za-
visnosti od toga da Ii u preseku deluju momenti savijanja (sa i bez normalne sile),
sile pritiska ili sile zatezanja. Pri tome se razlikuje pet oblasti:
[oUast 11 koja se nalazi izmedu linija a i b, obuhvata slucajeve kod kojih je ceo
poprecni presek zategnut, tj. fce-iilricno-zafezanjeTeKstentricno zatezanje u fazi
__rrialogekscentriciteta; Aktivni poprecni presek sastoji se iz povrsina armatura Aal
i Aa2; dakle, ukupnu siiu zatezanja primaju ove dye armature. Tacka rotacije
moguCih linija dilatacija je tacka A. Uzrok lomu je otkazivanje celika (jasne najave
10ma u vidu izraienih prslina i deformacija nosaca). Linija a odgovara konstantnim
dilatacijama celika u iznosu Cal = Co2 =
maxca =: 10%0, po celoj visini preseka
(centricno zatezanje), dok linija b prolazi kroz tacke odredene dilatacijama Cb =
Cb2 = 0%0, (gornja ivica preseka) i maxca
= Cal = 10%0 (nivo teiista armature
AaI). Linija a' odgovara dilataciji armature Co2= Ctl = Uti/ Ea, (ua
=
Uti) i dilataciji
armature cal = 10%0'
156
;QHa~L2Jjzmedu linija b i c, obuhvata slucajev~lsavij~IlJ~ bez normalne sile i savi-
janja
s~ ~~r~~lnoms~~J~)ritiska i) zatez~nja u
f~~
velikog
:ks:~~.tric~tet~'~?e~-
tralna hlllJa JOSuvek ~u preseku): Tacka rotaclJe moguclh hlllJa dllatacIJa Je
i ovde tacka A. Beton je, pri tome, sarno u granicnom slucaju (linija c) potpuno
iskoriscen (cb,max = Cb= 3,5%0)' Dakle, linija c predstavlja raspodelu dilatacija po
visini preseka, pri kojoj su oba materijala (celik i beton) iskoriscena do maksimalno
dopustenih dilatacija.
_.
-_.,-~'-
--'--"'--i
'jlbl1lsJ:jj izmeau linija c i d, sadrzi slucajeve jaee armirani~ pop).'ecnih pres,eka,
napregnutih
na~!l!ii~bezY9ririal!ie si~ili na savijanje sa normal nom silornKOdJ
relativno vecih ili srednjih ekscentriciteta (neutra1na Iiilija se nalazi u poprecnom
.
preseku,
ali\E~:~ako'visoqkao u oblasti Zy. Zategnuta armatura Aal dostize, kod
kriticnog opterecenja (tj. opterecenja koje izaziva lorn preseka), dilatacije cal <
10%0' Racunska cvrstoca betona pri pritisku i dilatacije cb(cb = 3,5%0)su potpuno
iskoriscene, tj. tacka rotacije mogucih linija dilatacija je tacka H, pa je uzrok lomu
AB preseka razaranje pritisnutog betona. Pri cal = maxca
= 10%0 (linija c), javlja
se otkazivanje preseka i po celiku (simultani lorn) jer je dilatacija celika od 10%0
lisvojena kao uslovno kriticna vrednost pri kojoj presek dostize granicno stanje lorn a
lisled dostizanja prekomernih dilatacija celika.
-.', Oblast41 izmeau linija dig, obuhvata preseke napregnute na Isavijanje sa ~or-
+trtaInomsi10mpritiska, Cijiekscentricitet nije tako velil<:(neutralil<\ linija lezi
lDT~FOi .
li poprecnom preseku). Zategnuta armatura Aal nije dovoljno (po dilataciTama,]
iskoriscena. Tacka B je tacka mogucih rotacija linija dilatacija. Linija e, koja se
nalazi unutar ove oblasti, predstavlja dijagram dilatacija pri kome su naponi u be-
tonu i (zategnutom) celiku potpuno iskorisceni, tj. (Tb
= IE i (Tal
=
(Tv, odnosno
O'al = 0'02, a dilatacije cb2 = maxcb
= 3,5%0 i Cv = O'v/Ea odnosno Co2= (T02/Ea.
a)
+('.) _('00) /b
c
(z.atezanje) (pritisak)
/"
0 2 0 3 5
Eb"Ebl
02
1 d -
.,-, ..'!1
i-\)1
'ill
I
maxEa=1QP"'"
b) I
I
al
2fJ
bl
I
DOui
c\)
~
r,
.'
;)
I
,~ .
.( (
L
Slib 84/1 Oblast moguCih raspodela clilatacija u armirancibetonskom preseku kod dosti-
zanja granicne nosivosti
I-J ." /
I ,\
!-I
l
,,-;
,)
t-
"
157
Pri dilataciji zategnute armature cal < cv, odnosno Cal < co2, lorn preseka se
postize otkazom betona na pritisak pre nego sto armatura Aal dostigne granicnu
vrednost po naponima, tj. pre nego sto napon O'al dostigne vrednost O'al = O'v
odnosno O'al = 0'02.
Pri dilataciji ivicnog pritisnutog vlakna betona cb2 =
maxcb = 3,5%0' linija I
odgovara dilataciji armature Cal = 0%0, a linija 9 - dilataciji betona Cbl =
0 (na
donjoj ivici preseka).
[~)bl~~t}'/izmedu linij~
~
i h, obu_~ata sluca~eve eksce~tric~?g
~!?~~J{~~~~~ti~k~_-
~_~zI,malog ekscentncltetalfstanl-ill- stanJe bez prshna; Inell~~(\lnaIII!.U!1se nalaZI'
IIzvan poprecnog preseka). Dakle, u celom poprecnom preseku javlja se sarno napon
-pritislta. Pri smanjenju ekscentriciteta sile pritiska, tj. pri e
-
0, naponi i dilatacije
na ivici 1 (donja ivica preseka) se povecavaju, ana ivici 2 (gornja ivica) se smanjuju.
Tada tacku rotacije mogucih linija (dijagrama) dilCitacija. predstavlja tacka C, pa
dilatacija gornje ivice preseka iznosi
Cb2 =
3,5 - 0, 75cbI
gde je Cbl - dilatacija betona na donjoj ivici preseka (ivica 1).
(84/1 )
Za centricni pritisak imamo CbI = Cb2(linija h), pa jednacjna (84/1) daje
Cbl = Cb2 = 2%0
(84/2)
Iu oblasti 5 Jom nastaje \uy-el{'i;o bet~~~,I?akle, bez bilo kakvih prethodnih upo-
t
zorenja, pa se tu zahteva i najveca sigurnost preseka u odnosu na lorn, (v. dijagram
/ui, slika 84/1; Ca ~ 0).
Kod potpunog iskoriscenja bet on a (lorn po betonu), granica izmedu oblasti 3 i
4, koja odgovara dilataciji zategnute armature Cal = 3%0 (linija d), predstavlja,
ustvari, granicu gde se parcijalni koeficijenti sigurnosti (pri 3%0 ~ Ca ~ 10%0)
poCinju linearno da povecavaju pri smanjenju dilatacije zategnute armature sve
do Cal = 0%0, slika 84/1. Granica Cal ~ 3%0 predstavlja stanje pri kojem su
deformacije (ugibi, prsline) savijenih elemenata lako okom uoCljive (lorn najavljen),
pa se u tom slucaju propisuje i najnizi koeficijent sigurnosti (v. jedn. 8/4-8/11).
Granica dilatacija koja bi isla linijom e delila bi oblast 3, u kojoj je dostignuta
granica velikih izduzenja O'al = O'vodnosno O'al = 0'02, od oblasti 4, gde ta granica
joii nije dostignuta.
Iz prethodne analize moze se zakljuCiti da se, za proracun- dimenzionisanje AB pre-
seka u granicnom stanju lorna, usvaja da dijagram deformacija (dilatacija) prolazi
kroz jednu od tri tacke A, B ili C. Pri tome, dijagram dilatacija koji prolazi kroz
tacku A odgovara Cistom zatezanju, malom ekscentricnom zatezanju (neutralna osa
izvan preseka, tj. ceo presek zategnut), savijanju sa normalnom silom ili savijanju
bez normalne sile, ali uvek sa neiskoriscenim dilatacijama betona (cb < 3,5%0)' Di-
jagram dilatacija koji prolazi kroz tacku B odgovara savijanju sa normalnom silom
i savijanju bez normalne sile pri potpuno iskoriscenoj racunskoj cvrstoci betona IB
i granicnoj dilataciji cb = 3,5%0 (neutralna osa unutar poprecnog preseka). Na
.
158
kraju, dijagram dilatacija koji prolazi kroz tacku C odgovara ili savijanju sa nor-
mal nom silom pritiska kad je ceo presek pritisnut (mali ekscentricitet) ili centricnom
pritisku.
PRAVO SLOZENO SAVIJANJE PRESEKA SA PRSLINOM - VELIKI
EKSCENTRICITET
Armiranobetonski presek u stanju granicne nosiva;;ti bite napregnut na savijanje sa
normalnom silom u fazi velikog ekscentriciteta, ili na savijanje bez normalne sile,
ako se neutralna linija n - n nalazi unutar poprecnog preseka, tj. ako je pritisnuta
visina poprecnog preseka x manja od visine preseka d, slika 84/2.
I
.
1
I x < d I
'-
-i
(84/3)
Pri tome, normalna sila moze biti sila pritiska N ili sila zatezanja Zu = -Nu.
Razmotrimo slucaj kada je presek napregnut na takozvano pravo savijanje, tj. kada
se napadna tacka sile Nu nalazi na y osi, koja predstavlja osu simetrije nosaca u
poprecnom preseku.
Iz Bernoullijeve hipoteze 0 ravna;;ti preseka i posle deformacije, proizilazi da je
visina pritisnute zone preseka
- I
r
j, f~ 1 JJ I Cb.
h
=
8 . h
I
,
-,
A
-=-
x
i
x =
Cb + Cal
gde je
18
=
~
cb
=
1
!
cb + call + ~
:
b)
a)
icJ
G>
OILAT ACIJE
NAPONI
c;
G>
n
~-
<1J
)(
I
..c
6bz=Q
6Q1
~
(84/4)
(84/5)
d)
SILE
celik
~Q2
;(
..
a
N
Slika 84/2 Podaci za proraeun armiranobetonskog preseka, opterecenog rnornentom savi-
janja sa normalnom sHorn -
veliki ekscentricitet
159
0lIl
dok dilatacija pritisnute armature A02 iznosi
s - a2 a2
co2= ~~b
(a2 = h)
Mogu se postaviti dva uslova ravnoteze:
+~
,Ii"( I. r:;ot,;(
r.N =0 Nu = Dbu + Dou - Zou
-_: I;
n',Yf)?O:'<? r.Mal = 0 Mou = Nu . eol = DbuZb+ Dou(h - a2)
(84/6)
(84/7)
(84/8)
gde je:
Dbu - i:::r: (fb(Y) . b(y)dy
Dou - 0'02A02; pri 0'02 = O'q= (1" ... Dau =
(fv
Aa2
Zau - O'olAal; pri 0'01 = 0'"
... Zau =
(fv
Aal
(84/9)
(84/8')
(84/9')
U jednacinama ravnoteze (84/7) i (84/8) je pret postavljeno da je sila pritiska Nu
pozitivna (Nu > 0). Ako u preseku deluje sila zatezanja, u jednaCine treba staviti
znak minus ispred sile Nu (Nu <
0), tj. Nu = -Zu.
---
PRAVOUGAONIPRESECI
rUst~ticko~ smislu; pravougaonim presecima smatraju se svi preseci{9Jaj)Xitl~n:Yt~
_z..Qnapr~seka ima oBJik pravougaonika~ Stoga treba praviti razliku izmedu geometri-
jski pravougaonog i staticki provoug~onog preseka. Svaki staticki pravougaoni pre-
sek ne mora biti, u geometrijskom smislu, pravougaoni presek, jer zategnuta zona
pravougaonog preseka moze biti proizvoljnog oblika, s obzirom da je O'bz= O.
Za provaugaoni poprecni presek imamo b(y) =b =const, paje sila pritiska u betonu
Dbu =
b
1
11=:r:
(fb(y)dy
11=0
(84/10)
Izraz (84/9) odnosno (84/10) mo:le se napisati u obliku
Dbu =
abfBbx = absfBbh; (x
=
sh)
(84/11)
dok poloiaj te sile u odnosu na pritisnutu ivicu preseka, slika 84/2, postaje
7JX=h - z~
(84/12)
Pri tome, koeficijent !puIlo6~-a.ponskog dijagr.a.ma ~
i koeficijent T/ za dijagram
O'b- Cbu obliku kvadratna parabola + prava, jednacine (82/1) i (82/2), iznose:
Cb
ab = 12(6-cb) za cb~2%0
(84/13)
3Cb- 2
ab =
za 2%0 ~ Cb ~ 3,5%0
3cb
(84/14)
I,
160
.0
.;..
"t
-
0,41
,;c:;:.
0,4
!
O,39
I
I
0,3
0<,
0,37
. , 0,3
-,-
>-M-
0,35 -
~E
0,34
I
I
8 - cb
TJ = '-- za cb ~ 2%0
4(6-cb)
cb(3cb-4)+2 (yf
TJ =
( )
za 2%0 ~ Cb~ 3,5700
2cb 3cb - 2
(84/15J
(84/16)
Krak Zb izmedu unutraSnjih sila Dbu i Zau iznasi
Zb= h - TJ .'X =
h - TJ' sh =
h(1 - TJs)
(84/17)
Aka se uvede aznaka
r(~=::-1-
= TJS
l
(84/18)
tada je
r Zb =(bh '
(84/17')
... b
;....
.tF ~
=t~.,
~-fP~f- f~
.
~b'~bfe
~
0,6
--0,416
0
0,810--0,-8
0667
0,7
J
,
00
0
0,5
80
0,375
0
0,4
0,3
60
0,2
0
0 0,5
\0 \5 2,0
2,5
0
0
0,333
3,S (b[O'..]
0,1
3,0
Slika 84/3 Koeficijenti
"'b
i TI (dijagrarn (1b - ~b; kvadratna parabola
+ prava) za
pravougaoni oblik pritisnutog poprecnog preseka, u funkciji ~b... (x
<
d),
prema jedn. (84/13)
- (84/16)
Krak Za izmedu unutraSnjih sila Dau i Zau:
Za = h - a2 = h - 0:2h
=
h(1 - 0:2)
(84/19)
Ako u jednacine ravnote~e (84/7) i (84/8) uvedemo izraze za sile (84/8'), (84/9') i
(84/11) i pri tome uva~imo oznake (84/18), (84/17) i (84/19), tada ovi uslovi
ravnote~e prelaze u oblik:
161
.1: f i'
Nu =
Q:bsfB bh + ua2Aa2 - ualAal
Mau - Q:bS(bfBbh2 + ua2Aa2h2(1-a2)
(84/20)
(84/21)
Pri tome je Mau - granicna vrednost spoljaSnjeg momenta savijanja u odnosu na
te:liAte zategnute armature, tj. u odnosu na tacku dejstva sile zatezanja Zau u ovoj
armaturi, slika 84/2,
Mau = Nueal = Nue + NuYal = Mu + Nu
.
Yal
a za pravougaohi presek dimenzija b x d,
I
I
Mau=Mu+Nu (~-al}
i
(84/22)
(84/22')
gde je
d
Yal = '2 - al
JednaCine (84/20) i (84/21) su osnovnejednaCine za sve dalje proracune AB preseka.
U slucaju da je AB presek jednostruko anniran (nema potrebe za racunskom pri-
tisnutom armaturom, Aa2 =
0), jednaCine (84/20) i (84/21) postaju:
Nu =
Q:bsfBbh - UalAal
Mau =
Q:bS(bfBbh2
(84/20')
(84/21')
Ako je presek napregnut na savijanje bez normalne sile (Cisto savijanje), treba sarno
u jednaCinama (84/20') i (84/21') staviti Nu = 0 i Mau = Mu, pa Be dobija;
AalUal =
Q:b:s.fB.b.h+ua2Aa2
'L
'L
Mu = Q:b' S . (dB'
b. h + ua2Aa2h(1 - Q:2)
(84/20")
(84/21")
a ako je AB presek joA i jednostruko armiran,
AalUal ==
Q:b,s'fB.b.h
Mu - Q:b' S . (bfB
.
b
. h2
(84/20111)
(84/21"')
Za jednostruko armirane preseke (Aa2 =
0), pri savijanju sa normalnom silom, iz
jednacine ravnote:le (8417) dobijamo:
Zau = Dbu - Nu
(84/23)
dok jednacina (84/8) daje:
Dbu =
Mau
Zb
pa potrebna povrsina preseka zategnute armature Aal iznosi
\
potr. Aal =
Zau
=
Dbu- Nu
=
-.!
(
Mau
- Nu
)
!
Ual Ual Ual Zb
(84/24)
(84/25)
~
162
I
I
I, Valja zapaziti da u prethodnim izrazima, silu pritiska Nu treba uneti sa znakom
plus (+), tj. Nu > 0, asilu zatezanjasa znakom minus (-), tj. Nu <
O,jer su uslovi
ravnotez~J~~:~:~i~?~~~et~?~_tav~~~_~_~~J>.r.:seku deluj~ n()rl!1alna sila pritiska.
Uvedemo Ii vrednost za Mau iz jednaCine (84/21'), izraz za potreb~uarma.turu
Aa1
postaje:
gde je
r
N
-
,
'
I
u
'
I
potr.Aa1= !'lMbh- -
1 O"a1J
(84/26)
!'lM =
QhS
!.~
(O"a1= O"v za ~a1 ~ ;:)
Direktno iz (84/21') i (84/21''') dobija se izraz za staticku (racunsku,
korisnu) visinu poprecnog preseka h,
(84/27)
efektivnu,
h
= leV
Mau
b .IB
(84/28)
za preseke napregnute na savijanje sa normalnom silom, i
h =leV
Mu
b.IB
(84/28')
za preseke napregnute sarno momentom savijanja
pri cemu je bezdimenzionalni koeficijent Ie dat u obliku
Ie -
V
1
-
Qb .
S . (b
(84/29)
S obzirom da nam na raspolaganju stoje dye jednaCine ravnoteze (EN = 0 i
EM =0), mogu se odrediti sarno dye nepoznate veliCine. U konkretnom slucaju,
to je povrsina armature Aa1 i staticka visina h. Ostale veliCine, koje figurisu u
jednaCinama ravnoteze, treba da pretpostavimo (procenimo, usvojimo). Sirinu
poprecnog preseka b najcesce usvajamo u minimumu, zavisno od vrste, znacaja
i namene konstrukcije, zatim dobrog ugradivanja betona, obezbedenja glavnih na-
pona zatezanja i dr. Usvajamo i kvalitet materijala - marku betona i celik. Time,
kao ulazne podatke, imamo racunske cvrstoce betona IB i celika O"v. Staticke uti-
caje Mu i Nu od granicnih vrednosti opterecenja - dejstava dobijamo na vec poznati
naCin Mu = EiuiMi i Nu = EiuiNi gde su Mi i Ni... (i
=
g,p, A) sile u prese-
cima od stalnog, promenljivog i "ostalog" opterecenja u eksploataciji, respektivno,
a lui(i = g,p,A) su parcijalni koeficijenti sigurnosti u odnosu na stanje granicne
nosivosti preseka.
Treba podvuCi da uticaji Mu i Nu poticll od istog dejstva opterecenja. S ob7irom
da su od interesa one dispozicije opterecenja koje su najopasnije za posmatrani
poprecni presek, treba za sracunatu ekstremnu vrednost momenta savijanja Mu
163
A02
Dau
N
~MQU
'"0
C
-.-.
. -.&:.
I
.r::
..
0
~Zau
AAol
N
C
odrediti odgovarajucu normalnu silu Nu i obratno, i prerna njima proracunati-
. dimenzionisati AB presek. Treba, takode, podvuCi da pri sracunavanju granicnih
vrednosti uticaja Mu i Nu, koeficijenti sigurnosti 'Yui, kojima se mnoze sile Mi i Ni,
ne moraju rned11sobno uvek biti jednaki ni za istu vrstu opterecenja, ('YM
:j:.'YN), 0
cemu se mora voditi racuna. Tako, na primer, pri dimenzionisanju potpornog zida,
opasniji je slucaj ako se usvoji
'YN =
1,0 za stalno opterecenje nego
'YN =
1,6,
jer se povecanjem normalne sile u eksploataciji za 'YN =
1,6 put a postize po-
voljnije stanje u preseku nego pri
'YN =
1,0, s obzirom na granicni moment sav-
ijanja Mu = 'YM Mg
=
1,6. Mg koji nastaje u zidu usled pritiska zemlje na zid.
Dakle, zid cemo dimenzionisati prema granicnim uticajima Nu = 'YN
. Ng
=
Ng i
Mu = 'YM
. Mg
=
1, 6Mg. U slucaju da pritisak tla potice i od korisnog opterecenja,
granicni moment iznosi Mu =
1,6Mg + 1,8Mp. U ovome primeru uzeti su koefici-
jenti sigurnosti pod pretpostavkom da dilatacija zategnute armature
Aal'
u stanju
granicne nosivosti preseka, zadovoljava uslov Cal ~ 3%'
jedn. (80/4) i (80/8).
Kada jednostruko armirani presek, sa punim koriScenjem pritisnutog betona ((J'b=
fB), Cb = 3,5%0 nije u stanju da primi spoljaSnji moment Mau, tada se projektuje
dvojno (dvostruko, obostrano) armirani presek. Ovo se u praksi cesto desava kada
su dimenzije poprecnog preseka limitirane, kada ne mozemo povecati marku beto-
na i s1. Dvojno armiranim presecima se pritisnuta zona betonskog preseka ojacava
pomocu pritisnute armature Aa2 koja se odreduje proracunom. Medutim, doda-
vanje armature Aa2 u pritisnutoj zoni preseka, zahteva i dodatnu armaturu ~Aal
u zategnutoj zoni. U protivnom, uslovi ravnoteze ne bi bili zadovoljeni.
Ako sa Mabu oznacimo granicnu vrednost momenta savijanja koju jednostruko armi-
rani presek moze da primi pri punom koriscenju napona i dilatacija u betonu, tada
se viSak momenta sav\ianja ~Mau
~Mau = Mau - Mabu
(84/30)
mora poveriti spregu sila Dau = ~Zau koje primaju armature Aa2 i ~Aal, slika
84/4.
N
Slika 84/4 Podaci za odredivanje annatura Aa2 i ~Aal usled
dejstva momenta savijanja ~Mau
Iz uslova ravnoteze spoljaSnjih i unutra.<injih sila, EN =0 i EM =
0, slika 84/4,
dobijaju se potrebne povrsine armatura:
164
Aa2 =
f1Mau
(Ta2(h - a2)
f1Mau
(T<Jl(h - a2)
(84/31)
f1A<Jl=
(84/32)
Ako se upotrebe obe armature istog kvaliteta, tj. ako je (Tal
=
(Ta2
=
(Tv, tada je
Aa2
=
f1Aa1.
Ukupna potrebna povrsina preseka zategnute poduzne armature obostrano armi-
ranog preseka dobija se superpozicijom armature Aa1 (jedn.84/25) i f1Aa1 (jedn.
(84/32): M ,
Mabu f1Mau
Nu
Aa1,u = Aa1 + f1Aa1
= - +
(h )
- -
Zb(Ta1 - a2 (Tal (Tal
ili ako umesto izraza (84/25) uvedemo (84/26), dobijamo:
(84/33)
(7 f't: \;\f'.'
,
i- ZJfif) jtl/~
f1Mau Nu
,:
Aa1,u
= Aa1 + f1Aa1
= Jl1Mbh +
(h )
- -
- a2 (T<Jl (Tal
(84/34)
gde koeficijent Jl1M, dat ralacijom (84/27) odgovara slucaju potpunog iskoriscenja
betona (c
= 3,5%0i (Tb =IB). U armaturi se dostize granica tecenja (Tv, odnosno
_!,!2'
'pa u prethodnim izrazima treba uzeti da je (Tal
=
(Tv odnosno (Tal
=
(T
02.
Moment savijanja Mabu, pri punom iskoriscenju pritisnutog betona, zavisi od visine'
pritisnute zone preseka x =sh. Sto je x vece, veca je i pritisnuta povrsina betona,
veca je i sila Dbu, pa prema tome veCi je i Mabu. To znaCi da ce pri dilataciji
Cb =
maxcb = 3,5%0moment
Mabu biti veCi ako se smanjuju dilatacije
Ca1 zategnute
armatureAa1' jer se tada x povecava.
Medutim, smanjenje dilatacije Ca1 ispod 3%0 za jednostruko armirane preseke,
ekonomski se ne isplati, (dobija se vrlo velika armatura Aad, jer se tada, prema
Pravilniku BAB 87, sve do Ca1 =
0, parcijalni koeficijenti sigurnosti linearno po-
vecavaju, da bi za Ca1 ~

(skracenje) bili najveCi. PoSto se Mabu, za konstantnu


dilataciju
Cb = 3,5%0'menja u funkciji izbora dilatacije Ca1, to se optimalna resenja
dobijaju ako se u intervalu 3%0 ~ C<Jl'~ 10%0 izabere ona dilatacija pri kojoj
. moze poprecni presek da jos bude jednostruko armiran. rAKo se pri jednostruko
I
I
armiranim presecima, sa potpunim iskoriscenjem racunskih napona i dilatacija u
.
betonu (Tb = IB;cb = 3,5%0) \iscrpljenje preseka desava pri Ca1 < 3%0' tada
treba preCi na dvojno armirane preseke. Treba napomenuti da se, svakako, pri
~aJternativnom dejstvu uticaja (M menja znak) preseci moraju obostrano armirati.,
' Takode, ako se konstrukcija nalazi u seizmicki aktivnom podrucju, tada se oslonacki
~~~cL(prirller okvirne konstrukcije) moraju armirati tako da je zadovoljen uslov
l~~}
~ 0,5. Aa1.jOsim toga, ako su staticki uticaji sracunati po teoriji elasticnosti sa
ogranicenom preraspodelom, u cilju povecanja duktilnosti preseka, pozeljnaje pritis-
nuta armatura Aa2. Inace, kod preseka napregnutih na savijanje, prema Leonhrdt-
u /71/, pro cent armiranja pritisnutom armaturom 112 ~ 1%0, a Aa2 ~ 1/3Aa1'
Ovo se predlaze zbog toga sto, kod bogato usvojene pritisnute armature
Aa2' moze postojati opasnost od neadekvatnog ugradivanja betona (nedovoljna zbijenost i sl.)
/ :1
I
.i,
Ii
'
G
165
usled gustog spleta armature i to baS na delu pritisnutog betonskog preseka koji
treba da primi najvece napone pritiska i najveci deo sile Dbu. Naime, kod preseka
kod kojih je primarno savijanje, pritisnuti deo popreenog preseka je znatno reduci-
ran u odnosu na ukupan betonski presek, tako da se gusto postavljena pritisnuta
armatura
Aa2'
najcesce rasporeduje na relativno veliku povrsinu pritisnutog betona,
a naroeito uz pritisnutu ivicu gde su i najveca naprezanja.
Kod elemenata napregnutih na savijanja sa (relativno velikom)normalnom silom
pritiska, visina pritisnute zone preseka nije mala u odnosu na visinu preseka, pa ce
tada biti potrebna racunska pritisnuta armatura Aa2. Ova armatura bice potrebna
ako se, kao sto smo istakli, pri jednostruko armiranim presecima, granieno stanje
nosivosti dostize pri dilataciji al < 3%'
a naroCito pri al < UIJ/Ea. Pri tome
mora biti ispunjen uslov da je
Aa2
:5;
Aal u
jer je tada, po pravilu, ukupna povrsina
armature u AB preseku u minimumu, tj. (Aal + Aa2) ~ min Aa,u
Ako sa M:u oznaCimo granieni moment savijanja u odnosu na teziste zategnute
armature
Aal'
koji jednostruko armirani presek moze da primi pri maksimalnom
iskoriscenju pritisnutog betona (prema BAB 87 b =b max =
3,5%0) i pri dilataciji
u zategnutoj armaturi al = 3%'
kod koje se, kako znamo jos zadrzavaju najnizi
koeficijenti sigurnosti rui, tada prema jednaCini (84/21 ') imamo:
v,
i '<if, tj
i
M:u = (~ r
.IB . b
i,
(84/35)
pa jednaCina (84/30) prelazi u oblik,
ilMau = Mau - M:u= [1- (k:)
2]
- Mau
(84/36)
Potrebna povrsina zategnute armature usled momenta savijanja Mau iznosi
A
M:u ilMau
al=-+
ztUIJ (h - a2)ulJ
(84/37)
~akon ispisivanj~ vrednost~ za M:u i LlMau, datih jednaCinama (84/35) i (84/36),
lzraz (84/37) moze se sve~tl na oblik:
A
Mau Nu
al=--ka--
h .UIJ UIJ
(84/38)
Na sliean naCin, koristeCi jednaCinu (84/31), dobija se povrsina preseka pritisnute
armature
A -
Mau
k
'
a2---
h -UIJ
a
Pri tome su koeficijenti ka i k~ dati izrazima:
(84/39)
166
ka -
(1 - 0'2 - (t)(k/k*)2
+ (t
(1 - 0'2)(t
1
_.
(k/k*)2
1- 0'2
(84/40)
k~ =
(84/41)
r
U prethodnim izrazima, vrednosti k*, (t, i zt = (t h odgovaraju momentu savi-
janja
M:u' Koeficijent k odgovara momentu savijanja Mau, a odreduje se iz izraza
(84/28), za poznatu visinu h i poznate podkorene vrednosti.
U prethodnim izrazima za armaturu, staviti Nu > 0 za silu pritiska i Nu < 0 za silu
zatezanja.
\
Akoje k < k* presek se dvojno armira, a ako je k ~ k*, presek se, prema ovome i
postupku, tretira kao jednostruko armiran.
I
PRIMENA TABELA I DIJAGRAMA ZA PRORACUN
PRAVOUGAONIH PRESEKA2
Da bi se proracun armiranobetonskih poprecnih preseka, u svakodnevnoj inienjer-
skoj praksi, znatno ubrzao i pojednostavio, koriste se razne tabele i/ili dij,agrami
programi i sl. U tome cilju autor ovog dela Prirucnika je u Prilozima3 2.1 i 2.2
izradio tabele, a u Prilogu 2.3 - bezdimenzionalne dijagrame, dok je pod njegovim
rukovodstvom asistent Predrag Pavlovic, diplomirani gradevinski inie'njer, izradio
interakcione dijagrame, date u prilozima 2.4 i 2.5. U Prilogu 2.1 se daju tabulisane
vrednosti neophodnih koeficijenata za proracun preseka sa prslinom prema teoriji
granicne nosivosti za elemente napregnute na savijanje (u jednoj ravni - pravo sa-
vijanje sa i bez normalne sile) - veliki ekscentricitet i Cisto savijanje. Pri tome se
karisti veza 0'0- Eo U obliku kvadratna parabola
+ prava, clan 82, PBAB 87. Dobra
strana ovih tabela je ta sto koeficijenti u njima ne zavise od kvaliteta betona i celika.
Svi koeficijenti su bezdimenzionalne veliCine.
Tabela koeficijenata, prilog 2.1.1., sadrii vrednosti za s;(O;JJIM(%) i k za slucaj
kada se granicna nosivost armiranobetonskog preseka dostiie (sarno) po pritisnutom
be.tonu (Eo
= 3,5%0)' dok tabela, u prilogu 2.1.2 sadrii vrednosti koeficijenta:
s; 0'0;77; (0; JJlM(%) i k za dostizanje granicne nosivosti preseka (sarno) po zategnutoj
armaturi (Eal
= 10%0)' Prva tabela je sracunata za promenu "korak" dilatacija Eal
ad 0,05%0' a druga za "korak" od ~Eo
= 0,025%0' Traiene vrednosti koeficijenta
koje se nalaze unutar "koraka" odreduju se linearnom interpolacijom.
Pri tome je uveden rnehanicki procent arrniranja zategnutorn arrnaturorn, oznacen
sa JllM(%), u obliku:
r
\
O'a
O'IJ i
.
,
.-..
JilM =JJlM-
j
== JJlM-
j
(%),
'; B B
I
(84/42)
2U
statickom smislu, pravougaonim presekom smatraju se svi preseci cija pritisnuta zona ima
oblik pravougaonika.
3
II Tom Prirucnika
167
gde je:
P1M - geometrijski procent armiranja
Aal
(
&
P1M =
bh
100
7() (84/43)
O'al - granicni napon u zategnutoj armaturi
O'al = O'v= 0'02
pn al ~ O'v/Ea
(84/44)
IB - racunska cvrstoca betona pri pritisku (tab. 15, BAB 87)
Koeficijent s je sracunat prema izrazu (84/5), koeficijent ab - prema (84/13),
odnosno (84/14), koeficijent (b - prema (84/18), zatim koeficijent k prema (84/29)
i koeficijent 1]- prema (84/15")odnosno (84/16).
lako se tabela koeficijenata, data u prilogu 2.1.1, moie koristiti za proracunavanje ne
sarno jednostrukih vec i obostrano (dvojno) armiranih preseka, ipak je za obostrano
armirane preseke jednostavnije koriscenje tabele, date u prilogu 2.2. Za razne odnose
a2 = a2/h i odnose k/k* =
1,00 - 0,70 koji se mogu pojaviti u praksi, u ovoj
tabeli su sracunate vrednosti koeficijenata ka i k~, date izrazima (84/40) i (84/41),
respektivno. Sa poznatim ka i k~, lako se sracunavaju armature Aal (jednaCina
84/38) i Aa2 (jednaCina 84/39).
U prilogu 2.3 prikazan je bezdimenzionalni dijagram koji sluii za proracun armi-
ranobetonskih pravougaonih preseka, nezavisno od kvaliteta betona i celika. Na
apscisi se nalaze vrednosti mau odredene po obrascu
r Mau
I
mau =
bh2
1
, B
(84/45)
\
gde je Mau dato jednacinom (84/22). Ako je Nu =
0, tada je Mau =
Mu, i
mau =
mu. Iskoristi Ii se vrednost za Mau iz jednacine (84/21), koeficijent mau se
svodi na oblik mau = kb
.
(b'
Na ordinati bezdimenzionalnog dijagrama se nalaze dilatacije al,a2 i b, kao i
koeficijenti (b, s i kb, gde je (b odredeno jednaCinom (84/18), as jednaCinom (84/5).
Koeficijent kb dat je u obliku
Dbu
kb = ab . s =
b. h .
IB
Pri tome je ab definisano vezana (84/13) odnosno (84/14), zavisno od toga cia Ii je
b ~ 2%0 ili 2%0 ~ b ~ 3,5%0'
U istom prilogu date su i ostale oznake neophodne za proracun preseka, kao i
jednacine za sracunavanje potrebne armature Aal i Aa2. Vrednost mau =
0,338
odgovara dilataciji al = 3%0' Za mau > 0,338 treba projektovati dvojno armirane
preseka, jer je tada al < 3%0'
(84/46)
168
Dijagram u prilogu 2.3., ustvari je graficka predstava vrednosti koeficijenata, datih u
tabelama priloga 2.1.1,2.1.2 i 2.2. On obuhvatajoS i sire podrucje i moze se koristiti
i za preseke koji su potpuno pritisnuti (mau > 0,473); videti mali ekscentricitet -
sila pritiska.
U prilozima 2.4 i 2.5 dati su interakcioni dijagrami mu - nu koji sluze za proracun
AB pravougaonih preseka, napregnutih na pravo savijanje.
Dijagrami su nacrtani u koordinatnom sistemu mu -nu. Na apscisi odnosno ordinati
nalaze se bezdimenzionalne vrednosti:
adnosno
Mu
.
mu=
bd2f
B i
I
/1
L~>
f
(84/47)
t. /
(.
t' .>\7)
gde su:
Nu i
'
,
'
n.. =
bd
f
I
,
.
BI
l J
(84/48)
Mu
= EiuiMi odnosno Nu
= EiuiNi (i
=
g,p,fl)
momenti savijanja odnosno normalne sile od delovanja granicnog opterecenja.
Zbog toga se na pozitivnu ordinatu, (osa usmerena navise) nanose sile pritiska
(Nu > 0), ana negativnu (osa usmerena nanize) nanose sile zatezanja (Nu
< 0).
Ovde sve dilatacije u pritisnutom delu AB preseka nose znak (+), a u zategnutom
delu preseka znak (-). Tako dilatacije u pritisnutom betonu, i pritisnutoj armaturi
nose znak (+), au zategnutoj armaturi znak (-).
lnterakcioni dijagrami mu - nu dati su za dye vrste najcesce primenjivanih celika:
GA 240/360 i RA 400/500. Svaki dijagram mu - nu vazi za bilo koju marku betona.
Dijagrami mu - nu, dati u prilogu 2.4, odnose se na simetricno armirane (Aa2
=
Aad, a dijagrami mu -nu, dati u prilogu 2.5, na nesimetricno armirane pravougaone
preseke, kod kojih je pritisnuta armatura Aa2 = ko' Aal, gde je Aal -povrsina preseka
zategnute armature ili manje pritisnute armature (mali ekscentricitet - sila pritiska).
Dijagrami, u prilogu 2.5 su uradeni za ko
=
0,75; ko
=
0,50; ko = 0,40; ko
=
0,25
i ko = 0,10. Za svaki taj odnos kao i za ko =
1,0 (simetricno armirani preseci),za
obe navedene vrste ceIika, dati su dijagrami mu - nu za odnose aid
= 0,05 -
0,25(0,20), koji se, po pravilu, mogu pojaviti u praksi. Pri tome a je udaljenost
teiista povrsine preseka armature Aal odnosno Aa2 od ivice preseka 1 odnosno 2,
ad je visina preseka. Ako be, pri proracunu, pretpostavljene vrednosti aid nalaze
izmedu dveju susednih vrednosti, za koje su interakcioni dijagrami
mu - nu uradeni, potrebni podaci za proracun AB preseka se mogu dobiti linearnom interpolacijom,
ili uzimanjem onih podataka koji su na strani sigurnosti, ako su vrednosti sa ovih
(susednih) dijagrama relativno bliske jedna drugoj.
lnterakcioni dijagrami
mu - nu, u prilozima 2.4 i 2.5, obuhvataju sve napon.,ko
deformacijske oblasti od 1 do 5, prikazane na slici 84/1. Dakle, svaki dijagram
obuhvata centricno (mu
=
0) i ekscentricno zatezanje u fazi malog ekscentriciteta
169
--
(oblast 1), zatim savijanje bez normalne sile (nu
=
0) i sa normalnom silom (oblasti
2, 3 i 4) i, najzad, centricni (mu
=
0) i ekscentricni pritisak u fazi malog ekscen-
triciteta (oblast 5). Pri tome se, prema ranije usvojenoj pretpostavci, zategnutom
delu betonskog preseka ne poverava prijem sile zatezanja, tj. uzima se da je nor-
malni napon zatezanja Ubz =
O. Prema tome, aktivni deo poprecnog preseka cine
pritisnuti deo betonskog preseka koji prima silu pritiska Dbu, pritisnuta armatura
koja prima silu pritiska Dau i zategnuta armatura koja prima silu zatezanja Zau. U
slucaju daje ceQpoprecni AB presek zategnut (oblast 1), aktivne su sarno armature
Aai i Aa2 i one primaju sile zatezanja Zaiu i Za2u, respektivnu. Medutim, ako je
ceo poprecni presek pritisnut, tada ceo betonski presek prima silu pritiska Dbu, dok
pritisnute armature Aai i Aa2, primaju sile Daiu i Da2u, respektivno.
Pri koriscenju ovih dijagrama treba voditi racuna da se pritisnuta armatura upotre-
b/java sarno onda kada je to neophodno (i u sa'mo neophodnom iznosu), tj. kada
pritisnuti beton nije u stanju da prihvati unutraSnju silu pritiska Du. Izuzetak su
AB preseci koji se nalaze u fazi malog ekscentriciteta - sila pritiska (ceo presek pri-
tisnut), ili AB preseci, na koje deluju alternativni momenti savijanja (:!:Mu) sa i bez
normalne sile Nu. U tome slucaju AB preseci se simetricno armiraju (Aa2 = Aai)'
Takode za seizmicki aktivna podrucja, u oslonackim presecima gredinih nosaca
(ramova), gde se, kako znamo, u cilju povecanja duktilnosti karakteristicnih pre-
seka, zahteva da je Aa2 ~ 0,5Aai, mogu korisno da posluze interakcioni dijagrami
mu - nu pri Aa2 =
0,5Aai, gde je Aa2 - povrsina preseka pritisnute armature, a
Aai ~
povrsina preseka zategnute armature.
Dijagrami mu - nu se koriste na vrlo jednostavan naCin, Na primer, ako su date
dimenzije poprecnog preseka bid i sracunati uticaji Mu = L:/u;M; i Nu =
L:/u;N; (i
=
g,p,Ll), tada,se prema (84/47) i (84/48) sracunavaju vrednosti mu i
nu. Pri tome se pretpostavlja (usvaja) marka betona MB, Cimeje poznata racunska
cvrstoca betona pri pritisku lB. Za sracunate vrednosti mu i nu, na dijagramu
mu - nu
'
za odgovarajucu (odabranu) vrstu celika i pretpostavljeno aId, ocitava
se mehanicki koeficijent armiranja Iii = JliUv/IB, a zatim se sracunava povrsina
preseka armatura:
bd bd
Aai = lii-
/I
; Aa2 = li2-
/1
; li2 = ko' Iii
Uv B Uv B
(84/49)
Treba zapaziti daje ovde koeficijent armiranja dat odnosom Jli = Aadbd, za razliku
od ranijih oznaka u obliku Jli = Aadbh.
BROJNI PRIMERI
PRIMER 84/1
Za poznate momente savijanja u eksploataciji konstrukcije Mg =
315,00 kNm i
Mp
=
360,00 kNm, za datu sirinu pravougaonog preseka b=40 em, marku betona
MB 30 i celik RA 400/500, odrediti staticku visinu h i povrsinu preseka zategnute
armature Aai.
170
Datim materijalima odgovaraju:
IB =
20, 5MPa =
2, 05kN/cm2 (tab. 15, Pravilnik
BAB 87) i UIJ= 400MPa
= 40kN/cm2.
Moment savijanja od dejstva granicnih opterecenja, Cl. 80 Pravilnika, uz pret-
postavku da stalno opterecenje ne deluje povoljno, iznosi:
Mu = 1,6 x 315,00+ 1,8 x 360,0
= 1.152,00 kNm
Za b = 3,5%0 i a1 = 10%0 i vezu (Tb- b u obliku kvadratna parabola
+ pravou-
gaonik (cl. 82, PBAB 87), iz tabele koefieijenata, Prilog 2.1, citamo:
s =
0,259; (b
= 0,892; filM = 20,987%; k = 2,311,
paJe
20,5
&
J1.1M =20,987
400 = 1,076/'0
Prema izrazu (84/28'), staticka (racunska, efektivna, korisna) visina preseka iznosi:
h =2,311
1.152,00 X 102
20,5 X 10-1 x 40 =
86,60 em
dokje prema (84/26), (pri Nu
=
0), potrebna povrsina poprecnog preseka zategnute
armature
40 x 86,6
2
Aa1 = 1,076
100
=
37,29 em
iIi, prema (84/25)
1.152,00 X 102
2 Aa1
=
400 X 10-1 X 0,892 x 86,6 =
37,37 em
Ako se za dimenzionisanje preseka upotrebi bezdimenzionalni dijagram za proracun
pravougaonog preseka, Prilog 2.3, oCitavanjem se; za b = 3,5%0 i Ca1= 10%0,
dobija (b
= 0,89, pa je
1.152,00 x 102
400x 1O-lXO,89x86,6
sto se poklapa sa prethodno dobijenim vrednostima.
Ako bi u AB preseku, pored datih statickih utieaja Mg i Mp delovali i utieaji od
"ostalih opterecenja MA", tada bismo, po jednaCini (80/8), pri a1 ~ 3%0' sracunali
sumarni granicni utieaj -moment Mu od svih (ovih) opterecenja. U slucaju daje on
veci od granicnog momenta Mu usled delovanja stalnog i promenljivog opterecenja,
za dimenzionisanje preseka je merodavan sumarni granicni uticaj od svih opterece-
nja. U protivnom, merodavan je utieaj Mu od stalnih i promenljivih opterecenja.
Aa1 =
=
37,37 em2
171
Pretpostavi Ii se da se granicna nosivost preseka dostize sarno po pritisnutom betonu,
tj. pri Cb = 3,5%0a da je, pri tome, dilataeija zategnute armature, na primer,
Cal = 5%0'
iz tabele, Prilog 2.1.1, (kvadratna parabola +
prava), Citamo vrednosti:
s =
0,412; (b =
0,829; filM =
33,332%; k =
1,903,
pa lmamo:
"1M - 33 332
20,5
=
1 708~
r
,
400 '
0
h = 1,903
1.512,0 x 102
=
71 3 em
20,5 x 10-1 x 40 '
A
al
=
1 708
71,3 x 40
- 48 72 em2 ,
100
-
,
Dakle, pri smanjenju dilataeija u armaturi, sa Cal =
10%0 na Cal = 5%0'
tj. pri
povecanju koefieijenta s sa s =
0,259 na s =
0,412, uz konstantno Cb = 3,5%0'
dobija se smanjenje visine h za ilh =
86,6 - 71,3 =
15,3 em i povecanje povrsine
armature Aal za ilAal =
48,72 - 37,29 =
11,43 em2(30, 65%0)'
Projektant konstrukeije, pri dimenzionisanju AB preseka, ima punu slobodu u
izboru vrednosti dilatacija Cal i Cb, odnosno njihovih odnosa, ali uz uslov da mora
barem jedna od njih imati granicnu vrednost. Inace, u protivnom, presek se, po
definieiji, ne bi nalazio u uslovima granicne nosivosti. Drzeci jednu od ovih dilataeija
na granici maksimalno dopustene (cal =
10%0 ili Cb = 3,5%0)' a varirajuci drugu
u okviru Pravilnikom dopustenih graniea, dobice se "funkeije" statickih visina h
i armatura Aal'
Optimalno resenje je ono koje daje najmanje koStanje armature
i betona (zajedno sa oplatom i skelom), a takvo resenje najcesce ne proizilazi pri
maksimalno usvojenim dilataeijama Cal =
10%0 i Cb = 3,5%0' U seizmicki ak-
}ivllim obl~tima, \u
eilj~ obezbedenja duktilnih preseka, usvaja se Col = 10~-'?-
i)
,
Cb < 3,5%0':
.
PRIMER 84/2
Odrediti potrebnu povdinu preseka armature, ako su dimenzije preseka b/h/d =
30/60/67 em, grani~ni utieaji Mu =
490,0 kNm, Nu =
-414,0 kN (sHa zatezanja),
beton MB 25 i ~elik GA 240/360.
Za MB 25 (tab. 15 Pravilnika BAB 87) imamo In =
17,25 MPa, a za GA 240/360
(1" =
240 MPa.
Prema jedn. (84/22), pri delovanju sile zatezanja (N <
0), imamo:
(
0,67
)
k
Mau =
490,0 - 414,0
2
- 0,07 =
380,29 Nm
pa bezdimenzionalni koefieijent, koristeCi izraz (84/28), iznosi:
172
k=
60
== 2,213
380,29x 10~
17,25x10-1X30,O
Za k
=
2,213, iz tabele u Prilogu 2.1.1, linearnom interpolaeijom, dobija se:
s == 0,286; I;b ==0,881;
JilM ==23,176%
Ca1 = 8,73%0 Cb = 3,50%0 (lorn AB preseka po betonu)
I
PoSto je Ca1= 8,73%0 > 3%0'
presek se jednostruko arm~~a.)
\ Prema (84/26) imamo
"
A
_17,25 23,176
6
414,0
-
2
a1 -
240
x
100
x 30 x 0+
240 x 10-1
- 47,23 em
ili prema (84/25)
A
380,29 x 102 414,0
a1= + = 47,23 em2
240 x 10-2 x 0,881 x 60 240 X 10-1
PRIMER 84/3
Odrediti potrebnu povrsinu preseka armature, ako se zadrze dimenzije betonskog
preseka i granicni utieaji Mu i Nu iz primera 84/2, a umesto MB 25 usvoji se MB
40.
Za MB 40 IB = 25,5 MPa, pa je
k=
60,0
= 2,691
380,29x 10~
25,5xlO-1X30,O
t'!
fA
/ !
'j
t .
',-
Koefieijentu k
=
2,691, tabela, prilog 2.1.2, odgovaraju: ~Ir
/-:7'
,
-.-
<'
IL
/"
Cb = 2,550%0; Ca1= 10%0 (lomABpresekapoarmaturi)
1I1M - 15,007%
25,5 15,007 414,0
2 Aa1 -
240
x
wo-3O x 60 +
240 x 10-1 =
45,95 em
Dakle, menjajuCi marku betona od MB 25, datu u primeru 84/2, na marku be-
tona MB 40, povrsina Aa1 se relativno malo smanjuje (sa Aa1 =
47,23 em2 na
Aa1 = 45,05 em2), ali se dobija duktilniji poprecni presek. Nairne, u prvom slucaju
(v. primer 82/2), presek dostize granicnu nosiv08t po betonu (cb = 3,5%0;Ca1=
8,73%0)' au drugom slucaju (primer 3) - po armaturi (ca1 = lO%o;cb= 2,55%0)'
r'Armaturu Aa1 mozemo da odredimo i pomocu bezdimenzionalnog dijagrama, datog
u Prilogu 2.3. S obzirom da su poznate vrednosti Mau,b,h i IB, sraeunavamo
koefieijent mau:
173
Mau 380,29 x 102
mau =
bh2fB =
30 X 602 X 25,5 X 10-1
=
0, 138
a zatim, za mau =
0,138, sa dijagrama, oCitavamo vrednosti:
a1 =
10%0, b =
2,53%0; (
=
0,92
pa Je
A -
1
(
380,29 x 102
14
)
-
2
a1 -
240 X 10-1 0,92 x 60,0
+ 4 ,0 - 45,96 em
sto je prakticno jednako prethodno sracunatoj vrednosti.
PRIMER 84/4 (
Za poznate:
- dimenzije poprecnog pravougaonog preseka b/h/d =40/74/80 em
- granicne vrednosti statickih utieaja u odnosu na teziste betonskog preseka Mu =
1.930,0 kNm; Nu =
2.180,0 kN (sila, pritiska)
- MB 50; RA 400/500
odrediti potrebnu povrsinu preseka armature.
\
J...
'.
! ) j
Za MB 50 -+ !B = 30 MPa
Za RA 400/500 -+ O"v=
400 MPa
Mau =
1.930,0 + 2.180 (0,:0
- 0,06) =
2.671,2 kNm
Proracun armature pomocu tabele, Prilog 2.2:
Iz jednaCine (84/28) dobija se
k=
74
=
1,568
2,671,2XlO2
30xlO-1x40
Pri b =
3,5%0 i a1 = 3%0 imamo (tab. u prilogu 2.1.1):
O'b =
0,8095; s =
0,538; (b
=
0,776
pa je, prema (84/29):
k* =
1
= 1 719
0,8095. 0,538 . 0,776 '
PoSto je\ k =
1,568 < k* = 1,719\ optimalno resenje predstavlja usvajanje dvojno
armiranog preseka pri dtiataci)aina Eb= 3,59"00i Eal =
39"00, jer se pri Eal ~ 39"00
dobija najmanji koeficijent sigurnosti
Yui'
174
6
0'2 =a2/h =
74
::=0,08
Za
.~ =
~:~~~=
0,912 i
0'2 = 0,08 (slika84/2ijedn.84/6)
Iz tabele u Prilogu 2.2 Prirucnika, linearnom interpolaeijom, dobijamo:
1 ,
i ka = 1,255 i k~ = 0,183
Potrebne povrsine preseka zategnute Aa1
Aa2 (jednaCina 84/39) iznose:
2.671,2 x 102
1 255 -
2.180,0
74 x 400 X 10-1
' 400 X 10-1
2.671,2 x 102
0 183 =16 51 e
2
74 x 400 X 10-1
'
, m
Aa1 -
(jednaCina 84/38) i pritisnute armature
.
:
--
{((If,
I . 1/.
"
/)(J
A~./
.
~ 7-;
,
.
'
.,
"
-
-
,
'. "{~ '--~.
AI!r;
"
=58,75 em2
/
Ac)~
>
L
.
I
Aa2 =
Proracun armature pomocu tabele, prilog 2.1.1:
Pri C6.= 3,5%0 i Ca1 = 3%0 imamo k
= k* = 1,719
Moment savijanja, koji moze da primi jednostruko armiran presek, prema jednaCini
(84/35), iznosi .
(
74
)
2
.
M:u =
1,719
30 x 10-1 X40
= 2.223,8 x 102kNem
= 2.223,8kNm
a visak momenta 6.Mau, za koji treba sracunati pritisnutu armaturu Aa2 i dodatnu
zategnutu armaturu 6.Aal, iznosi
6.Mau = Mau - M:u = 2.671,2 - 2.223,8
= 447,4 kNm
Iz tabele, za C6
= 3,5%0 i Cal = 3%0' imarno
s
= 0,538; (6
= 0,776 i JilM = 43,589%,
paje
-
f
B 30
/JIM =/JIM
UV
= 43,589
400
= 3,269%
Povrsina preseka zategnute armature, prema jednaCini (84/34):
40x74 2.180,0 447,4 x 102
2
Aal
=
3,269
100
-
400 X 10-1
+
(74 - 5)400 x 10-1 =58,47 em
1\. . ~.
U
.1, fit!
"
1'..
.
J . J,
iIi, prema jednaCini (84/33):
I,
175
A -
2.223 X 102 2.180,0 447,4 x 102
2
01 -
0,776 x 74 x 400 X 10-1
-
400 X 10-1
+
(74 - 5)400 x 10-1 =
58,02em
sto je, u granieama tacnosti, jednako sa prethodnom vrednoscu.
Povrsina preseka pritisnute armature, prema jednaCini (84/31), iznosi:
447,4 x 102
2
Aa2 =
(74 - 5)400 x 10-1
=
16,21 em
[/
/"
r)
~ --.:' --- -. "-
Ukupna povrsina armature u AB preseku:'
"~' CJ\}
(
/,
t!
(1-.
\
Aa = Aa1 + Aa2 =
58,47 + 16,21
=
74,68 em2
Proracun armature pomocu dijagrama, datog u prilogu 2.3:
2.671,2 X 102
mau =
40 x 742 X 30 X 10-1
=
0,406 > 0,338,
pa se presek dvojno armira.
Za mau = 0,338 ocitavamo sa dijagrama:
ca1 = 3%0' Cb= 3,5%0'
s
=
0,538; (b
=
0,776; kb = 0,436
Moment Mabu, kojijednostruko armirani presek moze da primi za puno iskoriScenje
betona (cb = 3,5%0)' pri mau = 0,388, iznosi
->
Mabu =
0,338 x 40 x 742 X 30 X 10-1 =
2.221,1 kNm
pa je razlika momenata
J).,Mau
=
2.671,2 - 2.221, 1
=
450, 1 kNm
Povrsine armature:
Aa1 -
1
(
2.221,1 x 102
- 2.1800
450,1 x 102
)
",=
58 50
2
400 X 10-1 0,776 x 74
'
+
74 - 5
,em
450,1 x 102
.
1
2
400 x 10-1(74 - 5)
= 16,3 em
Aa2 =
Iz uporedenja rezultata se vidi da se na sva tri naCina dobija prakticno ista armatura.
Razlike su zanemarljive, a nastale su usled manjih gresaka pri interpolaeiji, odnosno
oCitavanju vrednosti iz tabela, odnosno sa dijagrama.
176
;/
",
\.;
."'
(
~
' '"
( ,
/

PRIMER 84/5
C L/
f=
-
"
Dati su sledeci podaei:
/ - dimenzije poprecnog preseka b/ h =40/70 em
- povrsina zategnute armature Aa1
=
49,09 em2( 104>25)
- MB 30; RA 400/500
- Mg =315,0 kNm; Mp =335,0 kNm
J
b:GO
J-
Odrediti moment Mu koji tako jednostruko armirani presek moze da primi u stanju
granicne nosiva,;ti.
Stvarni geometrijski odnosno mehanicki proeent armiranja preseka zategnutom ar-
maturom:
0
~
II
..c
Am
-
c
49,09
J.l1 =
40 X
70100 =
1,753%
odnosno
-
400
J.ll = 1,75320,5 = 34,205%
Prema Pravilniku BAB 87, armiranobetonski presek se nalazi u stanju granicne
nosivosti i po betonu i po armaturi ako je Cb= 3,5%0i a1= 10%0.Za takav slucaj
iz tabela priloga 2.1 nalazimo sledece koefieijente: s =
0,259, Yb =0,810, (b =
0,892
i filM =20,987%.
PoStoje stvarni koefieijent fi1 veCiod koefieijenta filM, pri kOIIl~dolazi do istovre-
menog loma preseka po oba materijala, (Ca1
= 10%0,Cb= 3,5%0),
rf
I)
"
{t
1./ !t,
/'
fi1 = 34,205 > filM
= 20,987%
Y'
:', ,f
to se stanje granicne nosiva,;ti datog poprecnog AB preseka dostize{po (pritisnutom)
I
'
betonu, tj i
.
t
J
Cb = 3,5%0' a Ca1 < 10%0
Iz tabele priloga 2.1.1, za Cb = 3,5%0 i fi1'= 34,205%, linearnominterpolaeijom,
dobijamo:
Ca1= 4,83%0> 3%0; s
= 0,423; (b =
0,824; Yb =
0,810;)k =
1,882
;
Granicni moment koji presek moze da primi, moze se sracunati na vise naCina,
koristeCi uslove ravnoteze:
I
I.
Mu=
(~)
2
X IB X b =
C,~~2)
2
20,5 x 10-1 x 40
= 1.134,4 X 102 kNem
ili4
40vde se to cini radi sagledavanja mogucih naCina proraCuna. maCe, u praksi se proracun
sprovodi na jedan od tih naCina.
Mu = Aa1 x (Tv X Zb = 49,09 x 400 X 10-1 X 0,824 x 70 = 1.132,6 X 102 kNem
I /
177
ili
r
'~f I.\r:-
-:0 -
;'t-
I,
\ V
.
\
/, F';.. 'I:
. L
;
.'2-
1
Mu
=
Dbu X Zb =
1.965,5 x 57,7= 1.134,1 x 102 kNcm
Usvojeno: Mu = 1.134,0 kNm
gde je:
Dbu - 0,810 x 20,5 X 10-1 X 40 X 0,423 X 70
=
1.965,5 kNcm
Zb =
0,824x70=57,7cm
Koeficijenti sigurnosti5:
Prema PBAB 87, jednacina (80/4):
1,8
rup -
16'
rug =
1, 125rug
,
Mu - 1.134,0
=
315,Orug + 1.125 X 335,0 X rug =
691,9rug
a odavde je:
1.134,0
=
1 64 1 6
rug =
691 9 '
>,
,
rup - 1,125 x 1,64
=
1,84> 1,8
fn t f\, \<C
ETJ
Ct)~)
/Y/I"
IV
PRIMER 84/6
.'
5;
C1V~,..l'c,!! /
Odrediti moment Mu, zaddavajuCi geometriju popretnog betonskog preseka i
kvalitet materijala iz primera 84/5, a za zadate: armaturu A~l = 21,94cm.2 (51)25),
Mg = 165 kNm, Mp =
185,0 kNm
reM
-;(C;..
ReSenje:
t~
1
.~
/..r
I h
-::)
. F
V'I
.()
L
(}'r f"J
l'\th,~')i)C f
1\
24,54
J.1.l
=
40 x
70100 =
0,8764%
P05to je
400
Pl = 0,876420
5
=
17,101% < P1M = 20,987%
,
stanje granicne nosiva;ti dostize se\preko armature!pa je al =
10%0, a lOb< 3,5%0
Koristeci tabelu priloga 2,1.2, za al = 10%0 i Pl =
17,101%, dobijamo: lOb=
2,86%0'
s
=
0,223; ab = 0,769; (b
=
0,910; k
=
2,535,
5
Pretpostavljeno je da stalno opterecenje ne deluje povoljno u snUslu smanjenja statickih uticaja
u posmatranom preseku,
178
pa je granicna vrednost momenta savijanja
(
70
)
2
Mu = - 20,5 X 10-1 x 40 =625,25 x 102 kNem
2,535
ili
Mu = 24,54 x 400 x 10-1 X0,910 x 70 =624,30 x 102 kNem
ili
Mu = 0,769 x 20,5 x 10-1 x 40 x 0,223 x 0,910 x 702 =625,4 X 102 kNem
Ako zaokruiimo daje Mu = 625,0 X 102 kNm, tada su koefieijenti sigurnosti:
Mu
!:X
625,0
= 165,

x lug + 1,125 x 185,

x lug = 371,1 x lug


625,0
371,1
= 1,67> 1,6
1,125x 1,67= 1,88> 1,8
lug -
lUP =
Globalni koeficijent BigurnoBti:
625,0
lU =
165,0+185,0
= 1,79~ 1,8
PRIMER 84/7
Date su veliCine:
- dimenzije pravougaonog poprecnog preseka b/h/d =35/45/50 em
- granicni staticki utieaji: Nu
=
2.350,

kN (sila pritiska) i Mu =
275,

kNm
- MB 25, GA 240/360
Odrediti potrebnu povdinu preBeka armature. PretpoBtavlja Be da Be uticaj
izvijanja elementa na granicnu nOBivoBt mofe zanemariti.
Proracun ce biti prvo sproveden pomocu interakcionog dijagrama (simetricno armi-
ranje), datog u prilogu~] (GA 240/360; aid =0,10; Aa1 = Aa2).
Za MB 25-+ IB = 17,25 MPa
nu =
Nu
=
2.350,0
= 0 778
bXdxlB 35x50xI7,25xlO-1
'
Mu
-
275,

x 102
= 0,182
mu =
b x d2 XIE
-
35 X 502 x 17,25 x 10-1
0 = aid =5/50 =0,10
Za nu = 0,778 i mu = 0, 182, linearnom interpolaeijom, sa dijagrama, oCitavamo
vrednost mehanickog koefieijenta armiranja iiI =li2 =~ =
0,158, dilatacija
cb. =
3, 5%0 i Ca1= 0,3%0' pa imamo:
179
- Povrsina preseka armature:
Ii b x d 35 x 50 2
Aal - Aa2 =
'2' (Tv/IB
= 0,158240/17,25 =
19,89 em
Aa - Aal + Aa2 = 2 x 19,89
=
39,78 em2
- Koefieijenti sigurnosti, jednaCinJ(80/1)\
J; '1
~
i ~~
"'lug =
0,3
( )
1,9-"3,0
1,9-1,6 =1,87
0,3
( )
2, 1 -
3, 0
2, 1 - 1, 8 = 2, 07
'Yup -
Pri odredivanju ovih koefieijenata pretpostavljeno je da zadati staticki utieaji Mu i
Nu poticu od stalnog i od promenljivog opterecenja. Ako bismo zeleli da odredimo
staticke utieaje Mg i Mp koje mozemo dopustiti da deluju u zadatom preseku, pri
najnepovoljnijim mogucim kombinaeijama ovih opterecenja, u stanju eksploataeije
(upotrebljivosti) AB konstrukeije, tad a bismo imali:
Mg
= Mug/'Yug; Mp = Mup/'Yup
Ako dalje pretpostavimo da je, na primer, g
=
p:
Mug = Mup=
Mu
=
275,0
=
137,5 kNm
2 2
Nug - Nup=
Nu
=
2.350,0
= 1.175,0kN
2 2
tada su dopustene vrednosti statickih utieaja u stanju eksploataeije:
M -
9
137,5 137,5
187
=
73,53 kNm; Mp
=
2 07
=
66,42 kNm
, t
1.175,0
=
28 34 kN. N
=
1.175,0
= 567 63 kN
1 87
6, , p
2 07 ' , ,
N -
9
PRIMER 84/8
Poznate su dimenzije poprecnog pravougaonog preseka b/h/d = 30/60/75 em,
kvalitet materijala MB 40 i RA 400/500 i staticki utieaji u stanju eksploataeije
i to od delovanja stalnih opterecenja Mg =
0,0 kNm i Ng = 1.230 kN (sila pritiska)
i promenljivih opterecenja Mp
=
:::1::715,0 kNm i Np
=
550,0 kN (sila pritiska).
Odrediti potrebnu povrsinu armature.
Za MB 400 IB = 25,5 MPa
Za RA 400/500 (Tv
=
400 MPa
Zadatak ce biti resen koriScenjem interakeionog dijagrama, datog u prilogu 2.4.10
(Aal = Aa2;RA 400/500i aid = 8/75 =
0, 107~ 0,10). PoSto je u zadatku dato
180
alternativno delovanje momenta savijanja, AB presek ce se simetricno armirati, tj.
usvaja se Aal = Aa2.
Pod pretpostavkom da ce vrednost dilatacije u zategnutoj armaturi, u stanju gra-
niene nosivosti AB preseka, biti fal ~ 3%0' granicne vrednosti statickih uticaja
Iznose:
Mu - 1,6 x O,O:!: 1,8 x 715,0= :!:1.287, 0 kNm
Nu - 1,6x 1.230,0+ 1,8x 550,0= 2.958,0 kN
Za vrednost bezdimenzionalnih koeficijenata:
mu -
1.287, Ox 102
- 2
30 X 752 x 25,5 X 10-1
- 0, 99
2.958,0
- 1
30 x 75 x 25 5 x 10-1
- 0,5 6
,
nu =
sa dijagrama mu - nu, oeitavamo:
iii = li2 =
!:..
=
0,23; fb
= 3,5%0; fal ::::::-1,8%0 (izduzenje)
2
Posto je fal
= 1- 1,8%01 < 1~3%0I, koeficijenti sigurnosti se povecavaju u odnosu na
prethodno uzete vrednosti i sada iznose:
lug -
1,8
(
)
1, 9 - - 1, 9 - 1, 6 =
1, 72
3,0
1,8
(
) 2,1-- 2,1-1,8 =1,92
3,0
IUP =
Nove vednosti granienih uticaja Mu i Nu odnosno koeficijenata mu i nu:
Mu - :!:1, 92 x 715,0= :!:1.372,8 kNm
Nu - 1,72x1.230,0+I,92x550=3.171,6kN
m -
1.372,8 x 102
=0,319
u
30 x 752 x 25,5 X 10-1
nu =
3.171,6
=0,553
30 x 75 x 25,5 x 10-1
Za mu =
0,319 i nu =
0,553, ocitavamo sa interakcionog dijagrama:
iii =li2
=!:..
=
0,255; fb
= 3,5%0; fal::::::-1,8%0 (izduzenje)
2
S obzirom da je ovako dobijena dilatacija fal
=='
-1,8%0 jednaka dilataciji fal na
osnovu koje su sraeunati koeficijenti sigurnosti, (,g
=
1,
72"up = 1,92), zakljueuje
se da su graniene vrednosti uticaja Mu i Nu tacno odredene. U protivnom, postupak
bi trebalo ponoviti.
181
Potrebna povrsina armatura:
30 x 75
2
Aal - Aa2 =
0,255 x
400/25,5
=
36,58 em
Aa - Aal + Aa2 =
2 x 36,58
=
73,16 em2
Pod pretpostavkom da stalno opterecenje deluje povoljno, pri al ~ 3%0'
prema
jednaCini (80/6), dobija se:
M"
- 1,0 x 0,0:1: 1,8 x 715,0
=
:1:1.287,0kNm
Nu - 1,0 x 1.230,0+ 1,8 x 550,0 =
2.220,0 kN
2.220,0
mu - 0,299; nu =
30 x 75 x 25 0 x 10-1
=
0,387
,
Za ove vrednosti mu i nu, sa dijagrama, ocitavamo:
iiI = li2 =
~
=
0,23; b = 3.5%0; al ~ -2, 9 ~ -3,0%0 (izduzenje)
Potrebna povrsina armature
30 x 75 2
Aal = Aa2 =
0,23
400/25,5
=
32,98 em
je manja nego sto je ranije dobijena, pa pretpostavka da stalno opterecenje, u
konkretnom slucaju, deluje povoljno nije tacna. Stoga se razmatrani AB presek
mora armirati sa potrebnom armaturom Aal = Aa2 = 36,58 cm2.
PRIMER 84/9
Za poznate:
- dimenzije poprecnog preseka b/h/d =
40/76/80 em
- granicne vrednosti statickih uticaja Mu =
2000,0 kNm; N
=
2250,0 kN
- materijale: MB 50 i RA 400/500,
odrediti potrebnu povrsinu armature, koristeci interakeione dijagrame i varirajuci
odnos armatura Aa2 i
Aal' 2
( (~..., /' 1.!)
!,r
Za MB 50 IE =30 MPa
Za RA 400/500 (J'v
=
400MPa
(J'v/ IE - 13,33, aid =8/80 = 0, 10
2000,0. 102
mu = 40.802.30-1 = 0,260
2250,0
nu -
40.802.30.10-1 = 0,234
182
lnterakdoni
#J2 =
( .
#Jl #Jl
<:B/<:al%o
Aal (em')
Aa2 (em')
Aa (em2)
"Yug/"yup
dijagram
N
2.5.44
#J2 =
0, 10#Jl
0,375
3,5/-1,7
90,02
9,00
99,02
1,73/1,93
2.5.36
#J2=
0, 25#Jl
0,280
3,5/-2,2
67,22 ]6,80
'84,02
1,68/1,88
2.5.28
#J2=
0, 40#Jl
0,258
3,5/-3,5
68,42
19,50
87,92
1,60/1,80
2.5.18
#J2=
0, 50#Jl
0,250
3,5/-3,7
61,01
30,00
90,10
1,60/1,80
2.5.6
#J2=
0, 75#Jl
0,230
3,5/-5,5
55,21
41,41
96,62
1,60/1,80
2.4.10
#J2
=
1, OO#Jl
0,215
3,5/-8,0
51,61
51,61
103,22
1,60/1,80
Koristeci interakcione dijagrame, koji su dati u prilozima 2.4 i 2.5, dobijene su
povrsine armature Aal i Aa2, kao i njihov zbir (Aa
= Aal + Aa2), za sve odnose
Aa2/Aal = Ji2/JiI, sadriane u tim prilozima.
Za mu
= 0,260 i nu
=
0,234, sa dijagrama su osim vrednosti za JiI, oCitane i
dilatacije Cb i Cal, na osnovu kojih su, pomocu izraza (80/1), sracunati koeficijenti
sigurnosti lug i
lUP'
Iz priloiene tabele se vidi da ukutm& povrsina armature Aa u AB preseku za-
yisi od usvojenog odnosa pritisnute (Aq2) i zategnute (Aad povrsine armature.
U konkretnom slucaju, minimalna armatura Aa je dobijena za Ji2 = 0,25JiI' tj.
za A2 = 0,25Aal, a maksimalna pri simetricnom armiranju preseka (Ji2 = Jid.
Medutim, za Ji2 =
0, 25JiI, zahatevaju se povecani koeficijenti sigurnosti, jer je
Cal = -2,2 (jedn. 80/1). Jos veci koeficijenti sigurnosti se zahtevaju pri Ji2 = 0,10
(Y. tabelu), uz relativno veliku povrsinu armature Aa.
Ako se resenje zadatka potraii pomocu izraza za dvojno armirane preseke (84/33,
84/34 ili 84/37, 84/38) pri
Cb = 3,5%0 i Cal = 1- 3,01%0' dobija se:
Aal = 61,81 em2 i Aa2 =
24,00 cm2
Aa - 61,81+24,00=85,81cm2
Bez obzira sto je ova armatura (nesto) veca od armature Aa,min = 84,02 em2
(Y. tabelu), ipak ona predstavlja optimalno resenje, jer daje manje koefieijente
sigurnosti C/ug/,up
= 1,6/1,8) nego resenje u tabeli sa Aa,min, gde je ,ug/,up
=
1,68/1,88.
Iz prethodne tabele se vidi da je pri koriscenju interakcionih dijagrama, iz ekonom-
skih razloga vrlo vaino, birati one odnose armature Aa2/Aal pri kojima ceukupna
armatura biti sto manja uz ocuvanje sto niiih koefieijenata sigurnosti.
T-PRESECI
U T-preseke, kao sto je poznato, spadaju poprecni preseci Cija pritisnuta zona ima
oblik slova T, slika 84/5.
Dakle, za T-preseke mora biti ispunjen uslov da je x > dp. Ako je x S dp, presek
se proracunava kao pravougaoni, sirine b i visillC d. Osim toga, nosac oblika T-
preseka moze se, u statickom smislu tretirati kao T-nosac, sarno ako rebro i ploca
183
<11
C
<11
"U
>:!
rade zajednicki, tj. ako je, u presecima 1-1 i 2-2, obezbedena. intimna cvrsta veza
izmedu rebra i ploce, sposobna da primi sile smicanja.
Uopste, u proracunu T-preseka primenjuju se dva postupka u zavisnosti od odnosa
b/br, gdeje b aktivna (sadejstvujuca) sirina ploce, odredena u Clanu 183, PBAB 87,
a. br - sirina rebra.
Nacelno, ako je(b
>5b~
primenjuje se uprosceni~bf~i;;-i~~~~~koji je, za praksu,
dovoljno tacan, a nalaii se na strani sigurnosti. Pri tome se pretpostavlja da ukupnu
silu pritiska Dbu prima sarno ploca (Dbu
=
Dbpu), i da ova sila deluje u srednjoj
ravni ploce, tj. daje krak unutrai3ujih sila z =(h
- dp/2), gdeje dp debljina ploce,
slika 84/5. Dakle, zanemaruje se sila pritiska koju prima pritisnuti deo rebra izmedu
neutralne ravni - linije i donje ivice ploce.
-~)f.\,)
(
i~
I
Y \-
I I
i
,/
,(
!
..., ~'<
-t-Nu
b
I ;....
Nu
".'.
::',".. ", .,'"
'.. .
'."
Q.
"U
/\
)(
...~
.c
I
\iJ"
" I
;
--;: _+~1
c
<11
Zau
Ea I
(Zu=-Nu)
==={~
+ZU=-NU)
Stika 84/5 Podaci za proraeun T-preseka. pri b
> 5br
Koristeci uslove ravnoteze L N =

i L Mal = 0, dobija se izraz za potrebnu


povrsinu preseka zategnute armature
~.
It:.'
0.4- ,71\
A,t>JJ
Aal =
Mau
-
Nu
oAk -
0, 5dp) (711'
\
Silu pritiska Nu u izrazu (84/50) treba uneti sa znakom (+), tj. Nu > 0, a silu
zatezanja sa znakom (-), tj. Nu < 0. Ako ne postoji normalna sila, izraz (84/50)
ostaje u vaznosti, sarno se stavlja da jeNu
=
0.
Moment savijanja Mau U odnosu na tdiste armature Aal:
(84/50)
Mau = Nu
.
eal =
Nu(e + Yad = Mu + Nu .
Yal
(84/51)
gde je
Yal - udaljenost tezista zategnute armature Aal od tezista betonskog preseka
Gb.
184
Ih . J-
", r
"
I)
j
V'
. d\ (j) - ( ~,) c!((2 cl~ cI
f)
.-'
,0r'd + (h-~)' c1JP
(\{\.,il
, -t-
\0 .f:.P
-::
T];.'jU! \
t
I..
/
\) hcr k\
(
~ <JS
(j(\
!'
!
,rip
.\~A'
,\)
~-.I
,\ ;r -,).
U praksi se najcesce pretpostave-usvoje
dimenzij_~J??p_~~c.no.gT-pr_~~e~a,_a zatim se
odreduje armatura
Aal' (Pntome-se; Po--p-ravllu, ne ide na puno
j~~Q~i~~~Ilj_e-RI.i1
l_ti~n_l1~og_~eto_I1a,jer bi to dalo
nerCtcionCtlne,prea,nni!:<l.lle
ere~ekf Dakle, granicna
.nosiv().LQY.afvih preseka dostize se po zategnutoj armaturi
Aal'
pa je Ual = Uv i
IJal ~
10%0;
I~~bzi~o~ da.vrlo veliku.nosivostploce,pritismita racunska armatura
iAa2 Je, po pravllu, lzhsna I ekonomskI neopravdana. --c
Izuzetno, u slucaju kada aktivna sirina ploce b nije mnogo veca od sirine rebra br,
a T-presek je izlozen savijanju sa velikom normalnom silom pritiska, moze se javiti
potreba i za pritisnutom racunskom armaturom Aa2.
rA.k-o~je
L:__5b.d obicno se ne zadovoljavamo prethodnim, pojednostavljenim pos-
tupkom proracuna T-preseka, posebno ako je nosac T-preseka veceg raspona i
opterecenja. Tada primenjujemo tacnije postupke, u kojima se doprinos pritisnutog
betona u rebru ne moze da zanemari. Tacnije postupke cemo primeniti i onda kada
1je b > 5br ako je x ~ dp:l To ce se dogoditi kod preseka napregnutih na savijanje sa
velikom normal nom silom pritiska gde se doprinos nosivosti preseka velike pritisnute
zone rebra povrsine br (x - dp) ne moze zanemariti.
Aal
---
~
br
-J.-
Slika 84/6 Podaci za proraeun T-preseka pri b $ 5br
Silu pritiska Dbu u pritisnutoj zoni T-preseka, slika 84/6,mozemo napisati u obliku
Dbu
= Dblu - Db2u
(84/52)
gde je:
Dblu -
O'b' Is
. b . x =O'b
. S .
Is
. b .
h
Db2u - O'~(b- br)(x - dp)fs
= O'Us(b - br)(sh - dp)
dok je udaljenost te sile od gornje ivice ploce odredena vrednoscu TJX:
TJX
=
DbluTJIX- Db2u[dp + TJ2(X - dp)]
Dbu
(84/52a)
(84/52b)
(84/53)
185
~
Koeficijent punoce Qb odnosno Q~odgovara dilataciji b gornje ivice betonskog pre-
seka odnosno dilataciji b na nivou donje ivice ploce. Znacenje 0stalih oznaka se
vidi na slici 84/6.
Uslovi ravnoteze L N = 0 i L Mal = 0 daju:
Nu - Dbu - Zau
Mau - Dbu' Zb
(84/54)
(84/55)
pa potrebna povrilina zategnute armature iznosi:
i-
I
;",hl':
f8
17'71;1 y,J'vJ L\
Zau 1
( )
1
(
Mau
)
Aal = - = - Dbu- Nu = - - - Nu
{J'v {J'v {J'v Zb
(84/50a)
gde je Mau dato izrazom (84/51) a krak unutraiinjih sila Dbu i Zau iznosi
Zb = h - 1] . x
Pri tome je Nu >0 za silu pritiska, a Nu < 0 za silu zatezanja.
Umesto ovog tacnog, u praksi se, zbog svoje jednostavnosti, koristi i postupak
zasnovan na iznalaienju idealizovanog (zamenjujuceg, ekvivalentnog) pravougaonog
preseka sirine bi, slika 84/6. Sirina bi odreduje se iz uslova, da se, pri jednakim
polozajima neutralne linije, dobijaju jednake sile pritiska u pritisnutom T-preseku
i idealizovanom pravougaonom preseku.
r
(IJbu = Dbiu
(j
(84/56)
gde je:
Dbu - sila. pritiska u pritisnutoj zoni T-preseka
Dbiu - sila pritiska u idealizovanom pravougaonom preseku, dimenzija bi i d
Pri tome je sila Dbu definisana izrazom (84/52), a sila Dbiu je data u obliku
Dbiu = Qb . bi
. X .
IB =
Qb . S .
IB
.
bi
. h
(84/57)
Iz uslova (84/56) dobija se sirina bi idealizovanog pravougaonika:
f bi =
K . b (84/58)
gde je:
K = 1 -
:: (1- !)
.
(1 -
b;
)
(84/59)
Na ovaj nacin T-presek je zamenjen sa pravougaonim presekom sirine bi i visine
d, odnosno h, pa se dalji proracun sprovodi u svemu kao za pravougaone preseke.
Prema tome, mogu se koristiti sva pomocna sredstva za proracun pravougaonih
preseka (tabele, dijagrami i s1.), data u Prilogu 2. Ovde treba uociti da je krak
Zbi sile Dbiu nesto (malo) manji od kraka Zb sil~ Dbu, sto znaCi da se, zamenom
186
0
co
,...,
U"I
In M
-
en co \D
~0 0"1
en co
,.... \Q
an
,..,
N
-
..
.;
Q
..
0 0 0 0 0 0
N
-
0
=- co M
U"I U")
:::I' N 0
C.7'I
,...
0
:)
crt 0\
co
...... \Q
U"I
=-
N
-
..
C Q
0 Q
0 0 0
0" 0
N
-
-
0
Q)
,...,
an
U"I
an
,..,
-
0 co
an"
0
":.j":.
co
,.... \Q
U"I :::I' M
-
..
Q
0 0
c" 0 Q
0 -
<:) <:)
rc
co M
\Q
\D
\D
:::I' M N
-
0"
0 0\
C.7'I co
,....
\D
U"I :::I' M N ..
0 0 0 0
c" 01" 0 0 Q
-
-
-
co M
Y)
,.... ,....
ID
U"I U"I
=:t'
U"I C 0\
0"1
co
,....
\D
U"I ::l'
,..,
N
1,
,,"
..
0"
0 0
0" .0
0 0 0
.;
I
-
-
co ~~.
len
0 0 c 0
0
c
0 en en co ,...
,....
\D
U"I ~M
u-:
..
.;
0
0
0" 0
..
0
-
c 0
0
r-
.D
0\
:::1' co 0
-
N M
::l' ~...
0
-
0 en
0"1
co co ......
\D In
~M
1:)
:::I"
.i:J -
..
to
0 0 0 0
0" 0" 0 0
-
-
'-----
1:) II
0"1 IJ"1 0\
-
M
=r
Ion \D
,...
an
~0
en en co co
,....
\D
U"I :::I' M
,...;
..
0 Q
0
.;
0 0 0
0'" 0
-
r-
'"
in C7Ii
N
U"I
\D co 0
N
:) C)
en
0"1 co co
,....
\D an
U"I :.7-
..
..
0
0"
..
0 0 0 0 0 0
M
-
0
-
""
In 0
:::I'
,....
0 N
U"I
,....
in
0 0\
0'1 0"1
co
,.... ,...
c..o
U"I :.7'
N"
...
0 0 0
0"
0 0 0 0 0
-
-
0'1
\D
N
,....
-
in
0"1 N \D 0
0 0\
en
'"
co co
,.... \Q \Q
U"I
..
..
.;
0 0 0 0 0
.; ,0
0
N
-
r-
en
,....
In
""' ''''
en
U"I
-
In
0 en en en
I:
co co
,.... ,.... ,.... ..
..
c" 0 0
0" 0" c" 0" 0"
-
-
In
U"I
\Q
\D
,...
co
0 M
,....
an
0
c
0 0 0 0 0
- - -
N
U"I
...
0 0 0 0 0 0 0 0 0
0"
0
=- c
-
,..,
:::I'
,....
C
U"I
,..,
0
-
- - - - -
N N M
U"I
.;
Q
0 0
"
';
0
co,
Q
0
0
---
r-;;;-
In
......
0"1
-
In
0
;;;0
0
-
- - -
N N M M
U"I
.;
0
"
.;
0 0 0 0 0
0
r--c;-
0 N
U"I cn
M 0 Co
N
N N
N N M
::I' U"I
0
..
0 0
0"
0 0 0
0
r-;;;-
In ca
-
\D
N 0
.c
N
N N M M
=-
an
-
o .c
0 0
.;
0
c'"
0
Q.
f---
-
Q
X
0
"'"
co M
0 1J
M
M
"'"
t'f") ::f" In
...
1/
0
'; c"
.;
0
c
r-;;;-
I/)
an Ch
#'
Q
,.,
M M
::f"
an
0
c'" 0"
.;
Q
r-o-
0
~Q
#'
#'
::f"
11)
C
C
.;
C
-;;;-
11\
0
#'
#'
an
..
.; 0 <:)
=- C
In
an
_0' .;
Tabela 84/1 Vrednosti koeficijenata
'"
za odredivanje sirine bi, zamenjujuceg
pravougaonog preseka, kojim se aproksimira T-presek
-~
187
T-preseka sa idealizovanim pravougaonim, dobijaju resenja na strani sigurnosti.
Medutim, ta razlika u resenjima je za praksu zanemarljiva.
U tabeli 84/1 date su vrednosti koefieijenata K, sracunate prema jednaCini (84/59),
u zavisnosti od odnosa dp/h;b/br i s
= x/h. Pri tome je odnos dp/h variran u
granieama od 0,05 do 0,50, a odnos b/br u granieama od 1,5-25,0. Vec je ranije
naglaSeno, da se u nekim slucajevima, na primer, kod savijanja sa relativno velikom
normal nom silom pritiska, moze ovaj postupak primeniti i kod odnosa b/br > 5.
Stoga je tabela uredena sve do odnosa b/br =
25, iako se, po pravilu, priblizan
proracun T- preseka, zasnovan na njegovoj aproksimaeiji pravougaonim presekom
sirine bi, primenjuje pri b/br ~ 5.
PRIMER 84/10
Odrediti potrebnu povrsinu preseka poduzne armature za armiranobetonski T-
presek, ako su dati sledeci podaei:
N!
1~
MB 30 (fB
=
20,5MPa)
RA 400/500
Mu =
1350,0 kNm
Nu =
925,0 kN (sila pritiska)
Prema clanu 183 Pravilnika BAB 87, aktivna (korisna, sadejstvujuca) sirina pritis-
nute ploce b, uzima se kao najmanja vrednost, dobijena iz izraza:
r1~
(l) I
'
~
~ -dJ
~l~r'l
J '~r
J
"
~
I
'" I
:7>j
~...c -d
i
I
br = 25 em
d
= 75 em
dp - 10em
/0 - 6,0 m (Rastojanje nultih
momentnih tacaka)
er =
2, 0 m (Osovinski razmak
rebara)
p~
Al1
-
e- -e
{
br + 20dp
=
25 + 20 X 10
=
225 em
b ~ br + 0,25/0 = 25 + 0, 25 x 6,00
=
25 + 150
=
175 em
e~ =
200 em
PoSto je b
=
175 em > 5 x br = 5 x 25
=
125 em, moze se primeniti uprosceni
(priblizni) proracun T-preseka.
Pretpostavlja se al =7 em, pa je staticka visina
_oJI 0 1
h =75 - 7 =68 em
Za usvojenu geometriju T-preseka dobija se da je udaljenost tezista betonskog T-
preseka, od gornje iviee ploce, Yb = 23,1 em, pa rastojanje toga tezista ad tezista
armature Aal iznosi:
188
Yal =
d - Yb - a -=75,0 -23, 1 - 7,0 =44,9 em
Tada je moment savijanja
Mau u odnosu na teiiste zategnute armature Aal:
Mau = Mu + Nu x Yal = 1.350,0 + 925,0 x 0,449
= 1.765,3 kNm
Ovaj moment se moie odrediti i ovako:
Mau = Nu x eal = Nu(e + Yad = 925,0(1,459
+ 0,449)
= 1.765,0 kNm
gde je
=
Mu
=
1.350,0
=
1 459
e
N 925
0
'
m
u ,
~
,
Potrebna
P
,.,
ovrsina zategnute armature, liT;!
..
~aCina 84/5Qi, iznosi:
'(0', /J(I .
r i
,. .
-
2
.
. \. l0iM
-
1.765,3 x 10 925,0
- 2
(.
) ~al -
400 x 10-1(68 - 0,5 x 10)
-
400 X 10-1
- 46,92 em
Normalni napon pritiska <1'bp u sredini visine ploce, slika 84/5, iznosi
Dbpu
-
Mau
~ -
1.765,3X 102 1
<1'bp -
b.dp
-
(h-0,5dp). b.dp
-
(68-0,5x 10) .175x 10-
- 1,601kN/em2~ 16,0 MPa< IB =20,5 MPa
Ovome naponu, prema izrazu (82/1), pri bp ::; 2%0' odgovara dilataeija betona u
'I
sredini ploce
,I. I
"
'1"
( i
(d'ft.:
= 2,0(1- /1- ;;) : 2,0
(1- /1-
~~:~) = 1,062%0 c.
I
pa iz uslova 0 ravna:;ti preseka dobijamo poloiaj neutralne linije
1
\ x =
1 /
(h - 0, 5 x dp)
+ 0, 5 x dp
=
I,
+~1~(
1
=
/
(68- 0,5 x 10)+ 0,5 x 10
= 11,05 em
1+ 10 1,062
PoSto je x =
11,05 em >
dp = 10 em, to analizirani presek, u statickom smislu,
predstavlja T-presek, pa je pretpostavka da presek "radi" kao T-presek tacna.
D!latacija o~nosno napon u betonu na gornjoj iviei ploce iznosi:
I
x.
11 , 05
.'
b
== bp
X - 0,5dp i= 1,06211,05
- 0,5 x 10
= 1,94%0
odnosno
I
~
<1'b =
IB
(4-b)b'=
20,5(4
-1,94) .1,94
= 20,48 MPa~ 20,5 MPa 4 4
189
--
U slucaju da staticka visina h nije poznata, moze se ona, koristeCi uslov ravnoteze
E Ma =
0, dobiti u oblik\l
h.
Mau 1
d
= +-p
(Tbp. b . dp 2
~j
Tada se napon u betonu (Tbpu sredini ploee mora unapred da pretpostavi
--
usvoji.
Da bi
sT dob~o sto raei.onalniji. AB p;esek treba ~rij~n.taeiono usvajati
I
1(Tb~ ~ (0,5
-
0, 8)IB, gde Je IB - raeunska evrstoea betona prl pntlsku.--
Medutim, moment savijanja Mau, prema izrazu (85/51), zavisi od staticke visine h,
pa se opet za sracunavanje momenta Mau mora pretpostaviti staticka visina h, koja
treba da zadovolji prethodnu jednaCinu (a). Dakle, proracun se mora sprovoditi
iterativnim postupkom, a P9navlja se sve dotle dok se pretpostavljena vrednost za
visinu h,'pri sracunavanju,Mau, ne poklopi sa vrednoscu za visinu h, sracunatu iz
. jednaCine (a). Jedino akoje Nu =
0, tj. akoje Mau = Mu, staticka visina h dobija
se direktno iz jednaCine (a).
Tako, na primer, ako zelimo da odredimo staticku visinu h, uz zadrzavanje ostalih
vrednosti iz prethodnog numerickog primera, treba da usvojimo vrednost Za nor-
malni napon (Tbp u sredini ploce. Nekaje (Tbp
= 15MPa= 1, 5 kN/em2.
Za 1. iteraeiju pretpostavimo h =73 em i al = 7 em. Tada je d = 73 + 7 =80 em.
Za ovaj slucaj udaljenost tezista ukupnog betonskog preseka od gornje iviee Yb =
25
em, pa Je
(a)
Yal = 73 - 25 =
48 em
Mau - 1350,0 + 925,0 x 0,48
=
1794,0 kNm
1794,0 ~ 102 1
h
= 1,5x175,Ox10,0+2X10,0=68,3+5,0=73,3em
S obzirom da se pretpostavljena vrednost za h (h = 73 em) prakticno pokl~pa
sa rucnom dobijenom vrednoscu (h
= 73,3 em) nije potrebno ici u 2. iteraeiju i
postupak ponavljati, pa konaeno usvajamo h
=
73 em. Za ovaj slucaj potrebna je
povrsina armature
1794,

x 102 925,

Aal =
400 x 10-1(73,0
- 0,5 x 10,0)
-
400 X 10-1 =
42,83 em2
PRIMER 84/11
Na T-presek poznate geometrije deluje granicni moment savijanja Mu. Odrediti
potrebnu povrsinu armature Aal:
a) koristeCi izraze za T-presek
b) zamenjujuCi T-presek sa ekvivalentnim pravougaonim presekom.
190
r
I
E
u
." ~II
.c
Aal
.r.
-
Podaei:
Mu = 4850,0 kNm
MB 45
RA 400/500
i
b=1'Ocm<5br =2SOcm
t
~=12cm
Resenja:
f
25,5
+ 30,0
ZaMB45
B =
2 =27,75 MPa
ZaRA400/500 (J'v
= 400 MPa
--.r
br=5Oc1,!1
'I
a) Re8enje pomocu izraza za T-presek
Resenje ce se potraiiti primenom iterativnog postupka:
1. iteracija:
(1)
~. (1)
~ Za
co1 =107001cb
=3,5700'
iz tab. Priloga 2.1, ili pomocu jedn. (84/5), (84/14) i (84/16) dobija se 8 = 0,259
O'b =0,810 i TJ1 =0,416 pa je
z(1)
=0,259 x 100,0 =25,9 em
Dilatacija betona u nivou donje strane ploce, koja iznosi
C~ = 23~,59 (25,9 - 12,0)
= 1,88%0
odgovaraju koefieijenti
O'~ =
0,648 i TJ2= 0,372
Prema jedn. (84/52a), (84/52b) i (84/52) sracunavamo sile pritiska u betonu:
D~~l = 0,810 x 27,75 x 10-1 x 140,0 x 25,9= 8150,3 kN
D~~~ - 0,648(140,0 - 50,0)(25,9 - 12,0) x 27,75 x 10-1
=2249,5 kN
D~~)
= 8150,3 - 2249,5 =5881,3 kN
Udaljenost sile Dbu od gornje pritisnute iviee T-preseka, slika 84/6, jedn. (84/53):
-
8150,3 x 0,416 x 25,9 - 2249,5[12,0
+ 0,372(25,9 - 12,0)]
- 8 4
TJz-
5881,3 -
, em
Krak unutraSnjih sila Dbu i Zov, slika 84/6,
Z~1)
= h - TJZ
= 100,0 - 8,4
=
91,6 em
191
Granicna nosivost T-preseka
M(I
D
)
=
VP) x ZP)
=
5881,3 x 0,916 =
5387,3 kNm
"',,,
uU II
S obzirom da je
M~I
D
)
=
5387,3 kNm > Mu =
4850 kNm
,
..
zakljucujemo da lorn T-preseka nastaje po armaturi.
2. iteracija:
. (2)
Of
(2)
Of
PretpostavlJamo al = 107'00' b = ~700'
Na isti naCin, kao i u 1. iteraciji, nalazimo:
s - 0,167; rb =
0,667; 111= 0,375
:IP) - 0,167 x 100,0
=
16,7 em > 12 em
, 3,5
( )
~
b =
16,7
16,7- 12,

= 0,985 00
r~=
0,412; 112= 0,350
D~~)1=
0,667 x 27,75 x 10-1 x 140,0 x 16,7
=
4327,5 kN
D~~)2 - 0,412(140,0 - 50,0)(16,7 -12,0) x 27,75 x 10-1 =
483,6 kN
D~~) - 4327,5 - 483,6 =
3843,9 kN
"X =
4327,5 x 0,375 x 16,7 - 483,6[12,

+ 0, 350(16,7 -
12,0)]
- 5 3
.,
3843 9
-
, em
,
zi2) - 100,0 - 5,3
=
94,7 em
M~~bb
- 3843,9 x. 0, 947 =
3640,2 < Mu =
4850,0 kNm
Ako se rezultati, za ova dva koraka iteraeije, predstave grafickim putem (u pogodnoj
razmeri) moze se lako sa dijagrama oCitati dilatacija
~3) i visina
x(3)
pri kojima je
uslov ravnoteie spoljaSnjih i unutraSnjih sila ispunjen,
M(3
D
)
R: Mu = 4850,0 kNm.
u b .
TaCka 3. predstavlja presek linije Mu =
4850,

kNm i linije 1-2, odredene momen-


.
M
(I).
M
(2)
tlma
UDb
1
UDb'
Iz prikazane grafiCke konstrukeije, oCitavamo:
~3)
=
2,8%0 i
X(3)
= 22 em
Za ~3)
=
2,8%0 i al =
10%0, radi kontrole, racunskim putem, kao i pri prethodnim
iteraeijama, dobijamo:
s =
0,219; rb=
0,762; 111= 0,400
x(3)
- 0,219 x 100,0 =
21,9
""
22,0 em
192
I 2,8
01
cb =
21 9
(21, 9 - 12,0)
= 1,266700
,
Q'~ - 0,499; T}2
= 0,356
D~~{ = 0,762 x 27,75 x 10-1 X 140,0 X 21,9
= 6483,2 kN
D~~; - 0,499(140,0- 50,0)(21,9 - 12,0) X 27,75 X 10-1
= 1233,8kN
D~~) - 6483,2-1233,8
= 5249,4kN
T}X
=
6483,2 X 0,400 X 21,9 - 1233,8[12, 0+ 0,356(21,9 - 12,0)]
=
7,2 em
5249,4
Z~3) - 100,0-7,2=92,8em
M~~1b- 5249,4 X 0,928 =4871,4 kNm~ Mu = 4850,0 kNm
1
,,;'
E
u
0
~
"
~
Eal =10
'-
I
'
,
"(cot
Potrebna povrsina preseka armature, prema 1(84/50a),
A -
4850,

X 102
-
2 a1 -
400 X 10-1 X 92,8
- 130,66 me
(,
I -
?:
(,
193
.
b) Resenje zadatka pomocu pravougaonog preseka
Za poznatu geometriju T-preseka i poznat moment Mu, prvo sracunavamo koefiei-
jent k, pretpostavljajuci da pravougaoni presek ima sirinu b =
140 em, jednaCina
(84/28),
k=
100
=
2,830
4850,Ox 10~
140x27,75xl0-1
Iz tabliee priloga.2.1.2 Prirucnika, II tom za k =
2,830, dobijamo:
b/al =
2,325/10~o; s =
0,189
Nakon toga, za dp/h =12/100 =
0,12, linearnom interpolaeijom izmedu dp/h =
0,10 i 0,15, iz tab. 84/1 usvajamo prvu vecu vrednost za s (od prethodno dobijene
s =
0,189), a to je s =
0,22. Iz iste tabele, za s
=
0,22 i b/br = 140/50 =
2,8,
Citamo /'i', = 0,78, Cime je odredena zamenjujuca sirina pravougaonog preseka,
bi = /'i',
. b =
0,78 x 140
=
109,2 em
Za ovu sirinu sracunavamo koefieijent.
k=
100,0
=
2,499
4.850)' 10~
109,2x27,75xI0-1
Za k
=
2,499, iz tab. priloga. 2.1.2, dobijama:
b/a =
2,950/1O~o; JlIM =
17,632~o, s ~ 0,226
a zatim, iz (84/42), sracunavamo:
27,75
J.lIM =
17,632
400
=
1,221~
Povrsina zategnute armature
A = 1
221109,2
x 100,0
=
133 33
2
ai,
100 '
em
UporedujuCi razultate, dobijene na ovaj i prethodni nacin, vidimo da se armature
malo razlikuju, ali je A~b2> A~~),jer postupak pod b), zbog ucinjenih pretpostavki
pri "pretvaranju" T-preseka u pravougaoni, daje rezultate na strani sigurnosti.
AB PRESECI SA PRSLINOM - MALI EKSCENTRICITET,
SILA ZATEZANJ A
Arriliranobetonski presek, napregnut na savijanje sa normalnom silom zatezanja
Zu = L. 'YuiNi, nalazi se u fazi malog ekscentriciteta ako je presek zategnut, tj. ako
Je
! e < Yal
(84/60)
194
gde je:
e = Mu/Zu -
a}
ekscentricitet normalne sile zatezanja u odnosu na teziste beton-
skog preseka Gh
Yal - udaljenost tezista preseka armature Aal (jaeE' z~e armature)
od tezista betonskog preseka Gh, slika 84/7.
l'ui - parcijalni koeficijenti si~urnosti pri Ca ~ 3%0
~
b)
!r
I I
I I
c)
d}
I"
Za2u
TEZ~N
lINIJA
0_._.
.-,It...
e
e
6al=6v
Zalu
Z~
Stika 84/7 Ekscentricno zategnut AB presek u fazi malog ekscentriciteta
Ako uslov (84/60) nije ispunjen, tj. ako je e ~ Yal, tada se presek nalazi u fazi
velikog ekscentriciteta.
PoSto se po celom poprecnom preseku javljaju prsline (presek zategnut, Ub;
=
0),
to se ukupna sila zatezanja Zu poverava sarno armaturama Aal i Aa2. Ovaj slucaj
naprezanja preseka pripada deformacijskoj oblasti 1, prikazanoj na slici 84/1. Lorn
AB preseka nastaje otkazom (tecenjem) armature. TaCka A je tacka rotacije dilat-
aclJa.
Iz uslova da je suma momenata savijanja spoljaSnjih i unutraSnjih sila, u odnosu na
teziste armature Aal odnosno Aa2 jednaka nuli, tj. EMal =
0, odnosno EMa:2 =
0, dobijaju se potrebne povrsine armature
Aal -
Ya2+ e
Yal + Ya2
Yal - e
Yal + Ya2
Zu
x-
Uv
'
!\
Zu
x-
Uv
l84/61 )
i
1
: Aa2 -
(84/62)
pri cemu uslov EN =0 daje:
Zu
Aa = Aal + Aa2= -
Uv
(84/6:l)
195
Kada e -"-+Yal, dilata.cija a2 moze biti manja od dilatacije v =
(Tv/Ea, pa bi
u izrazu (84/62) trebalo, umesto (Tv uzeti (Ta2
= a2Ea. U proracUllI! se, radi
pojednostavljenja, pretpostavlja da je (Ta2
=
(Tv, jer su odstupanja u dilataci-
jama izmedu linija a' i b prakticno bez veceg znacaja, slika 84/1. Medutim, kada
e -+ Yal, tada prema jedanCini (84/62) armatura Aa2 -+ O. U tome slucaju treba
usvojiti razumnu armaturu Aa2 (bar dobru konstruktivnu), s obzirom na moguce
netacnosti kod odredivanja sila u preseku Mi i Ni, a sa time i ekscentriciteta e, kao
i moguce netacnosti u polozaju ugradene armature, a sa time i stvarnog odstojanja
Yal odnosno Ya2, slika 84/7.
Za celike koji nemaju izrazenu granicu razvlacenja (tecenja), umesto (Tv, uzeti (T02.
Ako se sila Zu poklapa sa tezisnom linijom betonskog preseka, tj. ako je e
=
0,
javlja se slucaj takozvanog centricno zategnutog preseka. Armatura Aa, odredena
izrazom (84/63) se rasporeduje ravnomerno po obimu (i preseku), tako da se teziste
preseka ukupne armature "Aa poklopi sa tezistem betonskog preseka Gb.
S obzirom da beton ne prenosi silu zatezanja Zu, to izrazi za armaturu (84/61),
(84/62) i (84/63) vaze za bilo koji oblik poprecnog preseka, sa y-osom kao ravni
simetrije.
AB PRESECI BEZ PRSLINE - MALI EKSCENTRICITET,
SILA PRITISKA
Armiranobetonski presek, na koji deluje sila Nu, ciji je ekscentricitet e u odnosu
na teziste betonskog preseka Gb, nalazi se u stanju bez prslina, ako je ceo presek
pritisnut, tj. ako je
gdek
x - udaljenost neutralne linije od jace napregnute (pritisnute) ivice poprecnog pre-
seka
d - visina poprecnog preseka.
Prema tome, aktivni deo poprecnog preseka je ceo armiranobetonski presek, tj.'
ukupna povrsina preseka betona Ab i povrsine poprecnog preseka armatura Aal i
Aa2'
slika 84/8.
U opstem slucaju, ovde je dijagram dilatacije b po visini preseka trapeznog oblika.
Sarno za x =
d, dobija se trougaoni raspored (u =
0).
Za poprecni presek proizvoljnog oblika, sa osom simetrije u ravni delovanja sila
(pravo savijanje), sila pritiska u betonu Dbu se moze odrediti kao razlika sila Dblu
i Db2u, slika 84/8:
Dbu = Duu-Db2u =
l
y~=x
(Tb(y).b(y)dy=
l
y~=x
(Tb(y).b(y)dy-
1
Y'
(Tb(y)b(y)dy
y, 0 0
(84/65)
a polozaj ove sile u odnosu na teziste betonskog preseka Gb, slika 84/8 i 84/9, u
obliku:
[~;d'
. ..=..J
(84/64)
1
(l
Y~
l
Y' \
Yd::
Dbu 0
(Tb(y)b(y). ydy -
0
(Tb(y)b(y). ydYj- Ybl - Yl (84/66)
196
i"Yb
SILE
DILATACIJE
6b
b(y)
UNUTRAS1 SPOLJNE E
b2 6b2
6b2
D02u
ably)
d
hYd
I
L~
>.7i
)(
Dolu
01
6bl
'It
IVICA 1
bo
I
'/bl
I
~"-t 1-
I
/
1/
.IL. _..!l...
U opstem slucaju sirina preseka b je funkcija ordinate y, tj. b
=
b(y). Napon u
betonu O"b(Y)dat je relacijom (82/1) za cb(Y) S 2%0 i relacijom (82/27 za 2%0 S
cb(Y) S 3,5%0. Znacenje ostalih oznaka u izrazima (84/65) i (84/66) se vidi na slici
84/8.
Slika 84/8 Poda.ci za pror&';un unutra.snjih sila armiranobetonskog preseka napt:egnutog
na pravo savijanje sa normalnom silom pritiska u fazi maIog ekscentriciteta
(naponsko deformacijsko stanje 5; x
~
d)
Da bismo mogli sracunati silu Dbu i njenu udaljenost Yd od tezista betonskog pre-
seka, moramo definisati oblik poprecnog preseka, tj. mora da poznajemo promenu
sirine b u funkciji ordinate y.
Za pravougaoni presek imamo b =
b(y)
=
canst., pa jednaCine (84/65) i (84/66)
postaju:
Dbu = ad. In
. b . d
Yd - kd. d
(84/65a)
(84/67)
gde je:
1
2
ad -
189
(125
+ 64cb2 - 16cb2)
(84/68)
kd =
40. (cb2- 2)2
7 125 + 64cb2 - 16c~2
(84/69)
Zavisnost koeficijenta punoce ad i koeficijenta kd, kao i dilatacije cbl, od vrednosti
dilatacije betona na jace pritisnutoj ivici cb2, prikazana je na dijagramima, slika
84/9.
197
.~;'"
..~:
d
:
I
10~84
0.09
i
0,08
,
I
~I
I Q915
.
\'
IA",
0,07
0..06
O.EKJ
'0,05
I
i I
I
I
..
..
I
I
0.04
~.....!
: !
'
I
I
..LL~
0.03
.,
,.,
"
0,03
I
~1 : .
.
'..
"
,.
o.6f
0,02
"
'.
,-
I'
"
0,01
~'
'I~~
~....
----........
Eb2 6b~fB
r
gi
.
T,
~
,
~Ob=d.d'fB.b-d
J-
~~
-l
rYd.kd'd
~
.J.- b--.r-
Ebl
k
1,0
o~
0,8
Eb1t'J-
]
2..0
1,0
0
2IJ 2,1 2.). 2,3 2,102,5 21>2,7 2,8 2,9 3.0 3.1 3,2 3;3 3.4 3,5 b2b..]
Slib 84/9 Koeficijent punoce Old, koeficijent kd i dilatadja Ebl U funkciji dilatacije Eb2,
za pravougaoni popreeni presek bez prsline, (X
~
d)
Tako, na primer, za Cb2 = 2%0sa dijagrama oCitavamo: Cbl = 2%0' kd = 0,ad = 1,0
a za cb2 = 3,5%0 imamo: Cbl = 0, kd = 0,084 i ad = 0,809. IIi za cb2 = 3%0
oCitavamo: '...1 = 0,66%0' kd = 0,033 i ad = 0,915.
Valja istaci da se Cb2 moze nalaziti u intervalu 2%0 ~ Cb2 ~ 3,5%0' Dakle, preseci .
bez prslina pripadaju oblasti 5, slika 84/1, gde se zahtevaju, u odnosu na druge
oblasti, najveci koeficijenti sigurnosti /ui. To je oblast gde Cal ~ 0 (specificno
skracenje armature). Prema Pravilniku BAB 87 ovde vaie parcijalni koeficijenti
sigurnosti, dati jednacinama (80/5), (80/7), (80/9) ili (80/11), u zavisnosti od toga
koje se kombinacije uticaja - dejstava uvode u proracun i od toga da Ii stalno "g"
opterecenje ima nepovoljno ili povoljno dejstvo.
Kod pravougaonih preseka, koji rade u fazi malog ekscentriciteta, optimalna resenja,
po pravilu, dobijaju se ako se preseci simetricno armiraju, tj. ako je
1
Aal = Aa2 = 2Aa (84/70)
sto u praksi treba koristiti.
JednaCine ravnoteze
EN = 0 Dbu + Dalu + Da2u - Nu = 0 (84/71 )
198
EM - OGb Dbu' Yd + Da2u
(~
- a) - Da1u
(~
- a) - Mu= 0
(84/72)
sa uvedenim oznakama:
a1 = a2 =a
0'1 =0'2 =0' =a/ h
d
0'
h = d-a=-; a=d-h=-d
1+0' a+O'
1'1
- Aal/bd;
1'2= Aa2/bd;
1'1= 1'2 = 1'/2
(J' (J'
Jil = 111
I~;
Ji2= 1'2I~;
Jil = Ji2= Ji/2
(84/73)
dilatacijama u armaturi:
aI = (1-~) 'b2; a2= (1-;) 'b2
(84/74)
i silama u armaturi:
Daiu - (J'aiAai= EaaiAai za ai < (J'v/Ea (i
=
1,2)
Daiu - (J'vAai za ai 2: (J'v/Ea (i
=
1,2)
(84/75)
kao i silom Dbu, izrazenom vezom (84/65a), mogu se lako svesti na oblik:
n -
u
1
-(J'a1 + (J'a2
ad + - .
II
2 (J'v
1-0' J1
O'b
.
kd +
4(1 + 0')
.
(J'v
(J'a2 - (J'ad
(84/76)
mu -
(84/77)
Pri tome bezdimenzionalne vrednosti nu i mu iznose:
Nu Mu
nu = ; mu =
b. d.
In b . d2 .
IB
(84/78)
a odnos mu / nu se svodi na izraz
mu e
'-;;:- -:
d
(84/79)
Za pritisnute AB preseke u fazi malog ekscentriciteta, (ceo presek pritisnut), kod
kojih se ne vod! racuna 0 uticaju izvijanja na granicnu nosivost, procent armiranja
u odnosu na potreban betonski presek Ab,potr. obicno se nalazi u granicama 0,8% :5
J.t:5 3%. S obzirom da je beton sposoban da prima sile pritiska, treba, jz ekonomskih
razloga, kada to i druge okolnosti omogucuju, teiiti
Illmin=
(0,8 - 1,0)%. I
.
J
( . ~ 1 .
/"
1-
,
(,
!
".
"
"
;' ";)
199
CENTRICNO PRITISNUTI ELEMENTI
Kada je e =
0, slika 84/8, imamo centricno pritisnute elemente, t:bi =
t:b2 = 2%0'
Tada je M
=
0 pa se moze postaviti sarno jedna jednaCina ravnoteze i to b N =
0
iz koje dobijamo:
Nu = ad' IB
.
Ab'
(1 + n*J1)
(84/80)
gdeje
*
(1
au
n =-
adlB
(84/81)
Pri primeni dijagrama (1b - t:b u obliku kvadrata parabola + prava ad =
1,0, pa
jednaCina (84/80) postaje, IJu
::n
I, cL r,b Nu = IBAb(l + Ii)
11)"
p( 'I/:() (84/82)
gdeje mehanicki koeficijent armiranja Jl dat u (84/73), tj. Jl = J11 g~'fB = J1.(1v/IB
~\D
'- -+-
'
(\ IC'
(,
~~n~~~F~';~i::e;:, ::::%:
b,~~~~fi(:i~il'~:::i:i ::p:~,::;t~;:~:
stuba odnosno zida.
Najmanji procent armiranja poduznom armaturom u centricno pritisnutim elemen-
tima, pri Ai ~
50, gde je Ai -
vitkost elementa, iznosi
J1min=
~:
.100 =0,3(1+ ;;)
(%) (84/83)
Pri tome je
I~:
, .
(1
.r(
I;,~
(1b- normalni napon u betonu pri dejstvu granicne sile Nu = b ,ni' Ni
(v. jedn. 80/5,80/7,...)
IB - racunska cvrstoca betona pri pritisku, tab. 21 Pravilnika BAB 87
Aa odnosno Ab -
povrsina usvojene poduzne armature odnosno usvojene (stvarne)
povrsine preseka elementa.
Iz prethodnog izraza se vidi da je ipmin =
0, 6%lpri punom )skoriscenju napona
((1b = IB),a da je za neopterecen aimiranobetonski element 1~.:nin=
0,3%.\ Inace,
aka je J1.<
0,3%, element se smatra nearmiranim.
Detaljnije informacije 0 konstruisanju i armiranju stubova i zidova date su u Pravil-
niku BAB 8T, clan 187-198.
Al'
~'<7
~,~
,
/1'
k
-:
~
Ave
1{1,
200
SPIRALNO ARMIRANI STUBOVI
Nosivoot pritisnutih elemenata (stubova) pogodnog poprecnog preseka (kruznog,
osmougaonog...) moze se znatno povecati u odnosu na nosivost prethodno razma-
tranih obicno armiranih stubova ako se, osim poduzne armature, elementi armiraju
joo i takozvanom spiralnom armaturom, namotanom (po obimu betonskog preseka)
po krugu oko poduzne armature u vidu spirale. Pri tome spiralna armatura sprecava
poprecne deformacije pritisnutog elementa, koje nastaju usled Poasonovog efekta pri
delovanju normalne (aksijalne) sile pritiska. Zbog togaje ova armatura napregnuta
na zatezanje, a u betonu se, osim napona pritiska u pravcu poduzne ose pritisnutog
elementa, javljaju i naponi pritiska u poprecnim (bocnim) pravcima opterecenog
elementa. Dakle, beton se unutar spirala nalazi u troosnom stanju, napona pritiska
0"1;0"2 = 0"3, gde
0"1 = O"bpredstavlja glavni napon pritiska u pravcu delovanja.
spoljne sile, tj. u pravcu poduzne ose opterecenog elementa (st,uba), -dok napon
0"2 =0"3 = O"p$predstavlja glavni napon pritiska. u pravcu upravnom na poduznu
osu stuba. Prema tome, napon O"p$je rotaciono simetricni (bocni) napon pritiska
koji nastaje usled spiralama sprecenog bocnog sirenja betona kod aksijalno pritis-
nutog elementa.
Iz teorije napona je poznato da se pri viseosnom naponskom stanju pritiska, cvrstoca
betona na pritisak j3P$ znatno povecava u odnosu na jednoosnu cvrstocu j3p. Prema
Mohr-ovoj teoriji, (slika 84/11a, krug 4) cvrstoca betona na pritisak j3P$se moze.
izraziti u obliku
j3P$
=
j3p
+ f::..j3P$ (84/84)
gde je
(3p- jednoosna cvrstoca betona pri pritisku
!1{3P$- prirast jednoosne cvrstoce betona pri pritisku usled dejstva spirala.
w
Z
IN
:Jw
Oa:
~2
w<t
~~
0.. a:
Xi)<t
!N)
a
a
a1'
<t
a:
::I
....
<t
~
a:
<t
<t
Z
..J
<t
a:
Q.
en
QJrI
IrN
a-a
J/
!'
/,~ ; /
./
't
Slib 84/10 Oznake kod centricno pritisnutog spiralno armiranog stuba
201
Prirast evrstoce betona 6.{3p. je u direktnoj vezi sa bocnim (radijalnim) pritiskom
up, i moze se pribliZno prikazati u obliku
6.{3p. ~ 4.,.
p'
(84/85)
Tada jednaCina (2.44) postaje
{3p. ~ (3p
+ 4u
p'
(84/84')
Valja naglasiti da znatno povecanje nosivosti spiral no armiranog elementa nastupa
nakon vrlo velikih deformacija betona b, koje mogu biti viSestruko vece od defor-
macija odgovarajuceg elementa bez spiralne armature, slika 84/11. Velike poduzne
deformacije u spiralno armiranom elem~ntu pracene su i znatnim poprecnim defor-
macijama. Ovako povecane deformacije ~emoze. da izdrzi beton, koji se nalazi~zva~
.1
a)
'&'
}AP3
~
b)
.~
ca..
~
2
,
6
-71
rt
!.
0
"----
/ ."
Slika 84/11 Doprin06 spiralne annature cvrstoei betona na pritisak kod centricno pritisnu-
tog spiralno armiranog elementa-stuba
a) Mohr-ova anvelopa sa doprinosom spirala aksijalnoj nosivosti pritisnutog
elementa
b) Uporedenje dijagrama I1b - eb za aksijalno pritisnut betonski element (kriva
1) i za betonski element koji je istovremeno aksijalno i bocno (radijalno) pri-
tisnut (kriva 2)
202
preseka, !obuhvacenog spiralama. Beton izvan spirala, koji predstavlja takozvani
zastitni s/oj (stiti armaturu od korozije), nalazi se, ustvari, u uslovima jednoosnog
naponskog stanja, pa je sasvim logicno sto dolazi do njegovog razaranja - oljuska-
vanja znatno pre nego sto se dostigne sila NIJ pri kojoj dolazi do loma centricno
pritisnutog spiralno armiranog elementa. Zbog toga se za proracun sile loma u
racun sme uvesti sarno spiralom obuhvacena povrsina poprecnog betonskog preseka
- jezgra
Ab8'
koja iznosi
Ab8 ::=
d; .
11"
4
a nikako i povrsina omotaca (zastitnog sloja) izvan spirale. U pretnodnom izrazu
d8 - predstavlja precnik kruznog jezgra preseka, tj. precnik kruga osovine spiralne
armature, slika 84/10.
Nakon oljuskavanja spoljnjeg zaStitnog sloja koji prekriva spiralu, ne narusava se
monolitnost spiralama utegnutog betona. Sa povecanjem opterecenja raste i ot-
pornost betona sve dok spiralna armatura ne dostigne granicu velikih izduzenja
(Tv., kada nastaje lorn spiralno armiranog stuba.
Da bismo izveli izraze koji daju doprinos spiralne armature granicnoj nosivosti spi-
ralno armiranog centricno pritisnutog elementa - stuba, pretpostavimo da, umesto
spiralne armature, imamo zatvoreni celicni cilindricni sud visine v = 1 i debljine
zidova 6, a da se u sudu nalazi tecnost pod pritiskom
PC' Pretpostavimo takocte da
je debljina zida 6 mala u odnosu na precnik cilindra d., slika 84/12. Tada se sila
zatezanja u zidu cilindra moie sracunati po kotlovskoj formuli
1
Z = 2Pc
.
d.
..-
~Nc
~6
C
Q
C
~
1":
~
II
>
J
(84/86)
z
Slika 84/12 Teenost pod pritiskom u zatvorenom cilindricnom sudu
203
--
S druge strane, maksimalna sila zatezanja Z, pri potpunom iskoriscenju celika, koju
moze da primi zid cilindra visine v
=
1,0 i debljine 6 iznosi
Z
=
maX(Ta .
aac =
(Tvc .
aac =
(Tvc . o.
(84/87)
gde je
(Tvc- granica velikih izduzenja celika zida cilindra
aac =
1,0 . 6 - povrsina preseka zida cilindra visine v =
1, o.
Izjednacenjem izraza (84/86) i (84/87) dobija se pritisak Pc u obliku,
6
Pc =
2(Tvc
d.
(84/88)
i sila pritiska Nc u pravcu ost! cilindra
N - A -
1I"d; 2(Tvc' 6 1I"d.
c -
b.. Pc -
4
.
d.
= 26
. (Tvc
U spiralno armiranom elementu desavaju se slicne pojave kao i u cilindricnom sudu
napunjenom tecnoscu (vodom) pod pritiskom, sarno sto beton ima unutraSnje trenje
pa ce se, pod delovanjem sile Nc, javiti poduzne dilatacije b i poprecne Vb, gde
je v - Poisson-ov koeficijent. Zbog toga ce radijalni (bocni) pritisak u betonu biti
manji i iznosice svega v . Pc.
_'-- -
.
-
.--'--- - -- --
" ~ ,
Ako se saJ!10>zn-:ig::p~vrsina.poprecn.o~ preseka s~pk~ spirale', a sa e. - rastojanje -
hod spirale (slika 84/10), moze se uspostaviti relacija izmedJU debljine zida cilindra
i povrsine spiralne armature u obliku
(84/89)
6 =
a.
e.
(84/90)
Ovde 6 predstavlja, ustvari, fiktivnu debljinu zida c.ilindra koja se dobija "razmazi-
vanjem" sipke spiralne armature po cilindricnoj povrsi.
Ako se u jednaCinu (84/89) uvede uticaj Poisson-ovog koeficijenta i pri tome iskoristi
relacija (84/90), dobija se izraz za aksijalnu silu pritiska !:t..N.tJ u spiralno armioranom
betonskom elementu, kao doprinos spiralne armature nosivosti pritisnutog elementa,
u obliku
!:t..N -
Nc
-
.!. .
11"
.
d.
.
a.
. (T
.tJ -
V
-
v 2 e.
v.
,,(84/91)
gde je
(Tv. -
granica velikih izduzenja spiralne armature.
Povrsina zidova zamisljenog cilindra odnosno povrsina spiralne armature u poprec-
nom preseku kruznog elementa - stuba
r a.
i A. = 11"
.
d.
.
-
i e3
(84/92)
204
JednaCina (84/91) sa relacijom (84/92) postaje
1
.t1N.u
=
211
A. . (TIJ.
(84/93)
Ukupna sila Nu, koju moze primiti centricno pritisnuti spiral no armirani element u
stanju granicne nosivosti iznosi
Nu = Nb.u + Napu
(84/94)
gde je
Nbau - granicna sila - sila lorna, koju prima poprecni presek betonskogjezgra, unutar
spiralne armature, dok je .
Napu
= Aa
. (Tq
= Aa
. (TIJ,
(Tq
=
(TIJ)
(84/95)
granicna sila koju prima poduzna amatura.
Sila
Nb.u = Ab. .
/3P'
moze se, koristeCi vezu (84/84), napisati u obliku
(84/96)
Nb.u = Ab. (/3p
+ .t1/3p.)
(84/97)
odnosno
Nb.u = Nbu + .t1N.u
(84/98)
Sila
Nbu =Ab. ./3p
(84/99)
predstavlja granicnu nosivost preseka betonskog jezgra bez doprinosa spiralne ar-
mature, tj. nosivost jednoosno pritisnutog betonskog elementa povrsine Ab..
Sila
.t1N.u
= Ab..t1/3p.
(84/100)
predstavlja povecanje - prirast granicne sile betonskog preseka Ab. "utegnutog"
spiralom u odnosu na granicnu silu koju prima isti betonski presek bez spiralne
armature.
Iz jednakosti veza (84/93) i (84/100), kojima je odredena sila .t1N.u, dobija se izraz
za prirast cvrstoce betona
1 A.
.t1/3p. = -
2
.
-
A
(TIJ.
II
ba
Ovaj prirast je, kako se vidi, funkcija proizvoda povrsine spirala A. i granice tecenja
(f1J.(odnosno granice (T02)celika spirale. PO\recanjepovrsine Ab. smanjuje vrednost
t1~fJ.i obratnoJ.Kvalitet betona (markabetona)' nema nik~kvog uticaja na velicinu'J
pmasta napona .t1/3p.
.J'
(84/101 )
205
Prema tome, granicna sila koju prima poprecni presek betona, utegnut spiralom
lznOSl
1
Nb.u =
Ab.(3p +
2/.1
A. . uv.
a ukupna granicna sila, jednaCina 84/94,
1
Nu = Nb.u + Napu = Ab.
. (3p
+
2/.1
A.
.
uv. + Aa
. Uv (84/103)
Ako se umesto cvrstoce betonske prizme (3p uvede racunska cvrstoca betona pri
(jednoosnom) pritisku IB, kako to zahteva Pravilnik BAB 87 i ako se za Poisson-ov
koeficijent usvojir~~-O,~25\ s obzirom na relativno izrazene deformacije, dobija se
izraz za racunsku 'granicnu silu spiralno armiranog stub a u obliku:
(84/102)
Nu = Ab.IB + 2A.uv. + Aa . Uv (84/104)
Povecanje sile spiralnog stuba u odnosu na obicno armirani stub, Cija je granicna
sila
Nu,o = Ab .IB + Aa
.
Uv (84/105)
lznosl
!1Nu
= Nu - Nu,o = 2A. .
uv. - IB(Ab - Ab.)
gde je Ab - ukupna povriiina poprecnog preseka stuba.
Uvedu Ii se oznake
(84/106)
Aa
p= -;
Ah
k
=
uv;
IB
A.
P.=-
Ab.
k -
uv.
. -
IB
(84/107)
izraz (84/104) prelazi u oblik,
,
Nu = Ab./B(1 + 2k.p. + k . p) (84/108)
I
Treba istaci da DIN 1045 uvodi vrednost Poisson-ovog koeficijenta u funkciju kva-
liteta betona, preko koeficijenta TJ,kako sledi
1
TJ=
2/.1
gde je
TJ=
1,6 za MB 25
TJ=
1,7 za MB 35
TJ=
1,8 za MB 45
TJ=
1,9 za MB 55
----
Prema. Pravilniku BAB 87",za vitkostf~.~i~i~\'ii~j~_~tap<,\ ne utice na promenu'
lC!imarijenje) granicne hosivostq Medutim, pri 25 < Ai ~ 50, uticaj izvijanja postaje'
znacajan, a pri Ai > 50, [llticaj"'spiralnog utezanja na granicnu nosivost seJu velikoj
meri~~~iJ
pa se tada ne rade spiralno vec obicno armirani stubovi.
.
206
I \
"":
)
/
,?-
j
r~
v \,
i'
;'. ,":
r
t
}
I
"
c
()()
j', I
~. ,'. t.i
~
--" \
IZa vitkost 25
< Ai $ 50 \preporueuje se da se, oslanjajuCi se na DIN 1045, umesto
5ednacine (841I05rodno~no (84/106), koristi sledeCi izraz
Nu,o
= (Ab .IB + AaO"v)
1 + 3~21 /d
(84/109)
odnosno
81 .6.Nu
= [2A.O"v.- (Ab - Ab.) . IB](1 -
dk) ~ 0
gde je boeno pomeranje stuba I usled izvijanja, dato u obliku
(84/110)
Ai - 25
I=d
100
ylO,10+ejd
(84/111)
NaBvazeCi Pravilnik ne ogranieava velicinu spiralne armature. Medutim, DIN 1045,
izdanje 1988, to ogranicenje uvodi preko izraza
A. .
o"v. ;:; 80[(2, 3Ab - 1,4Ab.)IB + Aa .
O"v]
(84/112)
gde za: MB 25 MB 35 MB 45 MB 55
80
= 0,42 0,39 0,37 0,36
(84/U3)
Prema Pravilniku BAB 87 spiralno armirani stubovi izvode se sarno kao centrieno
pritisnuti elementi vitkosti Ai = l;jimin ;:; 50 gde je Ii - duzina izvijanja stuba,
ali~I~je polu~~e_enik inercije pdreden iz ukupnog betonskog preseka,la ne iz pre-
se'KaobuIivacenog spiralnom armaturom. Procent armiranja poduinom armaturom
nalazi se, po pravilu, u granicama
"!; r;\, ,I)
\0,6% ;:; P ;:;
3%-r
.'.
1
dok se p'~~ce~t armiranja spiralnom armaturom obieno usvaja u granicama
(84/114)
s obzirom da je spiralna armatura efikasnija od poduzne armature. Prema izrazima
(84/104) odnosno (84/108) ta efikasnost je dva puta veca.
)
P. =
(2 - 3)p
r
J
(84/115 )
Za usvojene procente armiranja p% i P. %, potrebne povrsine armatura sraeunavaju
se po obrascima:
Aa = l~OAb'; A. =
~'O
.Ab.
(84/116)
(ZasPiralnu) armaturu treba, po pravilu,
upotrebljavatilkvalitetnije
celikej jer se time
granicna nosivost spiralnog stuba pgvecava. Iz praktienih ~az]oga preenik spiralne
ar~ature 4J...uzimati
-~
g~ani~amaJ..611l~~~~;:; 16 mm.} Podu~na armatura se
ablcno SastOJI od 6-9 slpkl (mIll 6), a nJlhov razmak meren po oblmu kruga iznosi
ako 12 do 15 cm.
207
\
_J
(
~'I
~
Cvl,
/12
2..0
c-""
b/
:-; .(~ ,J
/
)
'"
\jiJ LA \
,1("
Razmak - hod spirale e, iznosi najvise d,/5 (d, - precnik betonskogjezgra, utegnutog
spiralom), ali ne vise od 8,0 em. Cisti razmak izmedu navoja spirale ne bi trebalo
da bude manji od 3,0 em. Spiralno armirani stubovi se izvode u MB ~
20, a stub
ne sme biti manjeg precnika od d =
20 em.
S obzirom da je spiralna armatura stalno zategnuta, potrebno je da se, na mestu
nastavka, kraj namotane spiralne sipke i pocetak namotaja druge spiralne sipke
preklope bar oko dye poduzne sipke ali da preklop ne bude manji od 304>"
(gde
je 4>, - precnik sipke spirale), a krajevi spiralne armature da se upuste u betonsku
masu bar za 204>,. Na pocetku stuba (noziea) i u vrhu stuba, armatura spirale Cini
pun horizontalan krug, v. slike u cl. 190 i 194 Pravilnika BAB 87.
Vrlo je vazno da se projektovani precnik d, spiralne armature tacno izvede. Izvo-
denje manjeg precnika d, od projektovanog smanjuje stvarnu u odnosu na projek-
tovanu nosivost.
BROJNI PRIMERI
PRIMER 84/12
Za minimalni proeent armiranja poduznom armaturom J.l=
0,8%, za zadate utieaje
u eksploataciji: Mg=35,0 kNm; Mp
=
45,0 kNm; Ng
=
600,0 kN i Np
=
850,0'
kN i za datu marku MB 30 i celik GA 240/360, odrediti dimenzije poprecnog
pravougaonog preseka i potrebnu povrsinu armature.
Pretpostavlja se da se utieaj izvijanja na granicnu nosivost moze da zanemari.
Usvojeno
0' = 0'1 = 0'2 = a/ h =
0,08. Za MB 30 ... fB =
20,5 MPa (tab. 21
clan 82 Pravilnika BAB 87) i za GA 240/360 ... Uv= 240 MPa.
'
Prema jednaCini (84/1), odnosno sl. 84/9, za b2 = 3,5%0:
u =
0; s =1,0; z =d
O'd =
0,809; kd = 0,084
Prema (84/73)
d d
h=d-a =
1+0'
=
1,08
=0,926d
0'
0,08d
a=d-h -
I+O'd= 1,0+0,08
=0,074d
Uv 240
Ii = J.lfB =0,00820,5
=0,0937
~O8
Prema (84/74)
Cal
= (1 -
~)
Cb2 = (1 -
0,9:6d)
3,5
= 0,259%0
Ca2
= (1-;) Cb2 = (1-
0,0;4d)
3,5
= 3,241%0
Napon u armaturi
(Tal
= cal X Ea = 0,259 X 10-3 X 210 X 103
=
54,4 MPa
(Tv
(Ta2
=
240 MPa,
Ca2 > cVE = 1,14%0
Sile od granicnog opterecenja
a
Nu = 1,9 X 600,

+ 2, 1 X 850, 0= 2.925,

kN
Mu
=
1,9 X 35,

+ 2,1 X 45, 0= 161,

kNm
161,0
e
=
2.925,

=
0,055 m
Prema (84/76) odnosno (84/77) imamo:
=

816 ~O 093754,4+ 240,

8735
nu ,
+
2 ' 240

'
,
odnosno
1- 0,08 0,0937
mu = 0,816 X 0,084 +
( )
X - X (240 - 54,4)
= 0,0865 4 1 + 0,08 240,

Iz (84/79) nalazimo ukupnu visinu poprecnog preseka


nu 0,8735
d
= -e = -0,055 = 0,555 m
= 55,5 em~ 55 em
mu 0,0865
Iz prve jednaCine (84/78) odredujemo sirinu preseka
b =~
=
2.925,
:: 29, 7 ~ 30 em
nudfB 0,8735 X 55 X 20,5 X 10-1
Ukupna povrsina preseka armature
b . d 30 X 55
2
Aa = J-t
100
= 0,8 X
100
= 13,20 em
PRIMER 84/13
;
f--
Za podatke iz primera 84/12 i za usvojene dimenzije b =30 em i d= 55 em, kao i za
odnos Qa
= aid = 0,075 odrediti potrebnu povrsinu preseka armature Aa koristeci
209
interakeioni dijagram, dat u prilogu 2.4.2. (GA 240/360, aid =
0,075 i Aal = Aa2)'
Nu 2.925,0
nu -
bdlB
=
30 x 55 x 20,5 x 10-1
=
0,8647
Mu
-
161,0 x 102
- 8
mu =
bd21B
-
30 X 552 X 20,5 X 10-1
-
0,0 65
a
CXa -
d =
0,075; GA 240/360
Za sracunate vrednosti nu i mu, sa dijagrama, ocitamo iii =li2 =
0,047 pa je
20,5
(
Of
)
P2 =
0,047
240 0
=
0,004 0,4070
,
.
30 x 55 2
Aa2 =
0,40
100
=
6,60 em; Aa =
2.6,60
=
13,20 em2
Ovakvi primeri su vrlo cesti u inzenjerskoj praski. Iz funkeionalnih, arhitektonskih,
konstrukterskih i drugih razloga, najcesce su dimenzije poprecnog preseka elementa
unapred poznate.
('
,.."/ J
PI =
Aal =
PRIMER 84/14
Za datu granicnu silu Nu =
3.500 kN, marku betona MB 40, rebrastu armaturu RA
400/500 i proeent armiranja P =
0,6%, odrediti dimenzije pravougaonog poprecnog
preseka stuba i potrebnu armaturu Aa. Pri tome pretpostaviti da je d/b
,;
1,5, i
da je utieaj izvijanja na granicnu nosivost bez znacaja. Objekat kome pripada ovaj
stub nalazi se u seizmicki aktivoom podrucju.
Za MB 40 ... IB = 25,5 MPa
(1
v 400
Ii
=
11.-
= 0 6- =
9 412%
,.. ,..
IB '25,5 '
L!.
. (-I
l,~
!
j
;..
r
Iz jednaCine (84/82) odredujemo
Ab =
Nu
=
3.500,0
=
1.254,4em2
fB(1 + Ii) 25,5 x 10-1 (1 + 9i~~2)
a zatim
b =
1.254,4
- 28 9'" 29
1 5
- ,- em
,
d =
1,5 x 29 =
43,5 em ~ 44 em
Potrebna povrsina preseka poduzne armature
A - 0 6
.
28,9 .43,5
-
7 54
2
a -,
100
-, em
Usvojeno 4q,16(8, 04 em2)
Uzengije UfJ6/15(7,5)
210
PRIMER 84/15
Sracunati granicnu silu Nil. spiralna armiranag stuba, precnika d =30 em, ad MB 30
i RA 400/500. Precnik spiralne armature <p,
=
12 mm, a praeent armiranja spiral-
nam armaturam je aka dva puta veri ad praeenta armiranja paduznam armaturam
(fl, ~ 2fl). ZaStitni slaj betana ao
=
2 em; vitkoot Ai ~ 25.
d,
= 30,0 - 2ao- <p,
= 30,0 - 2 X 2,0 - 1,2 =24,8 em
Ab -
302 X 3,14
=
706,5 em2
4
Ab,
=
24,82 X3,14
=
482,8 em2
4
e, ~ {~,e~
= 24,8/5
= 4,96 ::: 5 em }
Usvajena e,
= 5 em
<p,12. .. a,
=
1,13 em2
a, 1,13
2
A, - d,. 71"-
=
24,8 X 3,14 X -
5 0
= 17,60 em
e, ,
17,60
fl,
=
482
8100 = 3,650%
,
fl.
& 1,825
2 fl =
2
= 1,825/0;Aa=
100
.482,8
= 8,8 em
Usvajena 6<p14(9, 24 em2)
paJe
9,24
~
fl =
482,8
.100
= 1,91470
If
}
Za RA 400/500 ... {Tv
=
{Tv.
= 400 MPa
MB 30 ... IB = 20,5 MPa
400
k = k, = - = 19,51
20,5
/
.f
"'; 1
j;
( .
Racunska sila lama spiralnag stuba, jedn. (84/108), utieaj izvijanja beznacajan,
A~ 25:
-1
(
3,650 1,914
)
Nil.= 482,8.20,5.10 1+ 2
.19,51'100 + 19,51'100 =2.768,5 kN
Pretpastavimo da je Np
=
2, 5Ng, pa je, prema jednaCini (80/5):
Nil.= 2.768,0= 1,9. Ng + 2,1. Np
=
Ng(l, 9 + 2,5.2,1)
=
7, 15Ng
211
--
I
/
1\
"
\'
I
I
,:\.,~
l{'~~
~
--~
\\
\~._~
'*-
~
.
\,O
.
"'
~"j\/
odakle je
Ng
=
2.768,0
= 387 1 kN
7,15
'
Np - 2,5.387.1=967,8kN
Ukupna sila u eksploataeiji:
N = 387,1 + 967,8
=
1.354,9 kN
Prema clanu 130 Pravilnika BAB 87, dopustena sila u eksploataeiji spiralnog stub a
. .
.
lznOSl:
1
-1
(
400 3,650 400 1,914
)
Ndop = '3482,8.30.10 1+ 2.
0,'7.30 '100
+
0,7.30'100
=
1.330,0kN
S obzirom da sila u eksploataeiji prekoracuje dopustenu silu za svega
/:!;'N=
1.354,9 - 1.330,0
. 100
=
1 870/(
1.330 '
0
to se u eksploataeiji moze dopustiti sila N =
1345,9 kN.
Uslov (84/112) je zadovoljen jer je
17,60.400.10-1 < 0,38[(2,3.706,5 -1,4.482,8)20,5.10-1 +
9,24.400-1]
704,OkN < 875,5kN.
PRIMER 84/16
Sracunati granicnu silu Nu spiralno armiranog stuba, zadriavajuCi sve podatke iz
primera 84/15, izuzev vitkosti Ai koja ovde iznosi Ai =
45.
Prema (84/111), bocno pomeranje stuba (u srednjoj treCini duzine izvijanja) us led
izvijanja (M =0, N f:. 0, e =0) iznosi:
45 - 25
f
=
30, 0
100
JO,lO =
1, 9 em
/1
r
I
r/
Granicna nosivost stuba kao obicno armiranog, pre~a, jedn. (84/109):
11 . \ I
'
'",
',oj
I'
I . f ".."
!;
1
v
Nuo=(706,5.20,5+9,24.40).10-1
19 =
1.755,6kN
,
1 + 3,230
Doprinos spiralne armature granicnoj nosivosti stuba, prema jedn. (84/110):
/:!;'Nu=
[2.17,60.400.10-1 - (706,5 - 482,8) . 20,5.10-1]
(
1 -
8,1,9
)
=
367,4 kN
24,8
Racunska vrednost sile lorn a u datom spiralno armiranom stubu
Nu =
1.755,6+ 367,4
=
2.123,0 kN
212
Ova sila je znatno manja nego granicna sila Nu u primeru 84/14, u kome je uticaj
izvijanja na granicnu nosivost zanemaren, jer je A ~ 25. Dakle, pri povecanju
vitkosti A =
25 na Ai =
45, granicna nosivost stuba je opala za
2.468, 0- 2.123, a
100 ~ 23%
2.768,0
(84/118)
PRORACUN AB PRESEKA PROIZVOLJNOG OBLIKA
PRITISNUTE ZONE KORISTECI NAPONSKI DIJAGRAM BETONA
KONSTANTNE VELICINE, N A VISINI 0,8 x
Pri proracunu AB preseka, napregnutih na savijanje, kod kojih pritisnuta zona ima
nepravilan i, uopste proizvoljan oblik, javljaju se velike teskoce pri upotrebi napon-
sko deformacijskog dijagrama (J'b- b u obliku parabole i prave., slika 82/7, jednaCina
(82/1) i jednaCina (82/2), koji je propisan Pravilnikom BAB 87, clan 82. Teskoee
se posebno javljaju pri odredivanju veliCine i polozaja sile pritiska Dbu u pritis-
nutoj zoni betona, s obzirom na nelinearni karakter dijagrama (J'b- b(b ~ 2%0)
i nepravilnu konturu pritisnutog dela preseka. Za AB preseke, koji se vrlo cesto
srecu u praksi, kao sto su preseci sa pravougaonom pritisnutom zonom, T-preseci
i dr. uradene su tabele; dijagrami i sI., koji omogucavaju da se na vrlo jednos-
tavan i brz naCin izvrsi proracun. Medutim, za AB preseke koji se ne srecu tako
cesto u praksi (trougaoni, trapezni, kruzni i dr.), posebno za one cija je pritisnuta
zona nepravilnog oblika, Pravilnik BAB 87 dopusta primenu uproscenog naponskog
dijagrama u obliku pravougaonika (pravougaona raspodela, pravougaoni napon-
ski blok) na visini pritisnute zone 0,8x, slika 82/8 i slika 82/9, gde je x - udal-
jenost krajnje (jace) pritisnute ivice AB preseka od neutralne linije. Pri tome naS
Pravilnik uzima da je granicna vrednost tako konstantnog napona (na visini 0,8x)
jednaka racunskoj cvrstoci betona pri pritisku ((J'b = IB) koja vazi za dijagram
"parabola+prava", da ceo presek nije pritisnut (x
< d), i da se dilatacije krajnjeg
pritisnutog vlakna krecu u granicama 3%0 < b ~ 3,5%0' Medutim, propisi vise
zemalja, za ovaj zamenjujuci pravougaoni naponski blok, u cilju bolje aproksimacije
dijagrama
"parabola+prava", daju granicnu vrednost napona (J'bza nekoliko pro-
cenata nizu od racunske cvrstoce lB. Tako DIN 1045 daje (J'b = 0,951B u svim
slucajevima, dok Model propisa CEB-FIP 78 smanjuje ovaj napon za oko 6%, u
odnosu na cvrstocu fB sarno onda kada se sirina pritisnute zone srnanjuje, iduci od
neutralne linije prerna ivicnorn pritisnutorn vlaknu preseka.
Primena pravougaonog naponskog bloka naroCito je pogodna za proracun AB pre-
seka, napregnutih na koso savijanje sa normalnom silom i bez normalne sile, slika
82/9. Tu se i za najjednostavnije poprecne preseke, kao sto su pravougaoni preseci,
proracun jako komplikuje pri primeni dijagrama u obliku parabola
+ prava, jer pri-
tisnuta zona preseka moze imati oblik trougla, trapeza ili petougaonika, zavisno od
velicine i odnosa uticaja, zatim, od toga da Ii se radi 0 kosorn savijanju sa silom
zatezanja, kosom savijanju bez normalne sile, ili kosom savijanju sa silom pritiska.
Zavisi takode od odnosa strana pravougaonog preseka, odnosa dilatacija b i Eal
i dr. Da bi se proracun znatno ubrzao i pojednostavio, za pravougaone i slicne
213
preseka pravilnog oblika (kruzni, prstenasti, sanducasti ...) izraduju se tabele i/ili
interakeioni dijagrami i s1. iz kojih se Citaju (oCitavaju) potrebne velicine.
Proracun AB preseka nepravilnog oblika pritisnute zone, pri primeni pojednostavl-
jene, pravougaone rasp odele napona, najcesce se sastoji u dokazu da je razma-
trani AB presek, sa pretpostavljenim (usvojenim) vrednostima (geometrija pre-
seka, kvalitet materijala ...) &posoban da primi staticke utieaje u eksploataeiji uz
propisane pareijalne koefieijente sigurnosti.
Da bi se primepa pravougaonog naponskog bloka prosirila i na slucajeve kada se
granicno stanje AB preseka postize preko zategnute armature (al
=
10%0; b <
3,5%0)' na sl. 84/13, konstruisan je dijagram b - (XB sa koga se, za datu di-
0,6
0,5
0,'
I i I
0 2,0
2?
Slika 84/13 Dijagram ~b - OIB za odredivanje napona u betonu po izrazu C7b= OIB. fB
pri
primeni pravougaonog naponskog bloka
lataeiju pritisnute iviee betonskog preseka b, oCitava koefieijent (XB, pa napon I1'b
pravougaonog bloka iznosi I1'b=(XB .
fB. Preporucuje se da se kriva 1 koristi kada
je sirina pritisnute zone konstantna ili kada se povecava prema pritisnutom ivicnom
vlaknu preseka, a kriva 2 kada se sirina pritisnute zone smanjuje iduci prema najjace
pritisnutom vlaknu preseka. Pri tome je x < d; (d = h + al).
PRIMER 84/17
Na dati armiranobetonski kvadratni presek, straniee do = 50 em, deluju staticki
utieaji od stalnog g i promenljivog p opterecenja u eksploataeiji:
214
Zg = -165,0 kN
Zp =-180,0 kN
Mg = :1:75,0 kNm
Mp
= :1:121,0 kNm
Opterecenje deluje u ravni dijagonale kvadrata, 1-2 Hi 3-3. Normalna sila je sila
zatezanja, a momenti savijanja su promenljivog znaka.
Odrediti potrebnu povrsinu armature.
Pretpostavimo, zbog moguCih delovanjaopterecenja i alternativnog znaka momenta,
da presek armiramo simetricno i to u svakom uglu po 34>22 sa tezistem preseka
armature na a =5 em od iviee betonskog preseka.
Ako usvojimo MB 30 i RA 400/500 imamo fB
= 20,5 MPa i (Tv
= 400 MPa.
I
ZU;
Pretpostavimo
pa imamo:
x =0,45. do
x 0,45 x 50
z =
../2
=
../2 =15,9 em
0,8z = 0,8 x 15,9= 12,7 em
215
Armatura
!ai Uai Aai Nu,a
Z Mu a2)
"i"
(%0) (MPa)
I
(cm2)
(kN)
tm)
(kN~)
1 -10,00 -400
11,40 -456,0 -0,283 +129,0
2 +1,85 +388
11,40 +442,0 +0,283 +125,2
3 -4,07 -400 22,80 -912,0 0 0
45,60 -926,0 254,2
h = 2
~
- Via =
2 x
~
- Vi x 5 =
63,6 em
=
~
=
15,9
= 0 250
8
h 63 9 '
,
Za!al =
-10%01) i 8 =
0,250 dobija se:
8 0,250
!b = -!a1 = -
0
x 10,0
=
3,33%0
1 - 8 1 - ,250
8-0:2
=
0,250-0,1113
35= 1 85<P;:
!a2 -
8!b
0,250 '
,00
.!k.. 50
15 9
.,j2-x 72-
,
!a3 -
h-x
gal
=
63,6-15,9
'(-10,0)
=
-4,07%0
gde je
-
a2
-
..j2 x 5
- 0 111
0:2 - - -
,
h 63,6
Utieaji Nu,a i Mu,a koje prima armatura:
Utieaji Nu,b i Mu,b koje prima beton:
Nu,b = Dbu =
(0, 8x)21B
=
12,72 x 20,5 X 10-1
=
331,0 kN
Mu,b = Dbu' Zb=
331,0 x 0,269
=
89,0 kNm
gde je
do 2
Z
b
= - - -0 8x =
26 9 em
..j2 3'
,
Suma (unutra.snjih) sila, koje AB presek, u stanju granicne nosivosti, moze da primi:
ENu - -926,0 + 331,0 =
-595,0 kN
EMu - +254,2+ 89,0
=
343,2 kNm
1 (-) ... zatezanje; (+) ... pri tisak
2)Momenti aavijanja Mu,.. au odredeni u odnosu na teiiste sipki armature oznaeene brojem 3.
216
Vrednosti granicnih utieaja od dejstva spoljaSnjeg opterecenja, ea; ~ I - 3%01-
speeificno izduzenje, (i
=
1,3), iznose:
Nu - -1,6xI65,0-1,8xI80,0=-588,OkN
Mu - -1,6 x 75,0+ 1,8 x 121,0
= 337,8 kNm
P<>sto su zadovoljeni uslovi
ENu
= 1- 595,01 kN > 1- 588,01 kN
EMu - 343,2 kNm > 337,8 kNm
zakljucuje se da su pretpostavljene veliCine (armatura, kvalitet materijala i dr.) do-
bro odabrane i da proracun ne treba ponavljati sa novim, korigovanim vrednostima.
Mu,b = 314,

x 0,269
= 84,50 kN
ENu - -926, 0- 314, 0= -612,0; ENu
= I - 612,01 kN > 1- 588,01 kN
EMu - 254,2+ 84,5
= 338,7 > 337,8 kNm
PRIMER 84/18
Na armiranobetonski presek, dat u primeru 84/17, deluju staticki utieaji od stalnog
i promenljivog opterecenja u eksploataeiji M; =
13,5 kNm; Mp =
15,2 kNm,
Ng
= 1.350,0 kN (sila pritiska) i Np
= 1.930,

kN (sila pritiska). Opterecenje


deluje u ravni dijagonale. Presek je armiran kao i u primeru 84/17 (34)22 u svakom
uglu kvadrata).MB 30, RA 400/500. Dokazati da zadati AB presek, sa potrebnim
koefieijentima sigurnosti, moze da primi date staticke utieaje.
Pretpostavka za x (probanjem):
x
= 0,96 m (x > V2do
=
70,7 em)
paJe:
0, 8x
=
0,8 x 0,96
= 0,77 m > V2do = 70,7 em)
sto znaci da na ukupnoj visini preseka deluje konstantan napoa pritiska (naponski
blok) Ub=IB (BAB 87):
x 96,0
s
= -';=63,6=1,509
2 x s 2 x 1,509
Cb2=
)
-
(
)
= 3,12%0
s - (1+ T 1,509 - ~
1 + M
-
x - h!
- 3
'
2
96, 0- 63, 6
- 1 0591:
lOa! - Cb2
X
-, ...
96,

-,
0
217
Armatura
cai
l1 au
Aai Nu,a
Z
Mu,a
"i"
-
(%0) (MPa)
(cm2)
(kN) (m) (kNm)
1 1,05 220 11,40 250,8 0,283 --71,0
2 2,89 400 11,40 456,0 0,283 +129,1
3
1,97 400 22,80 912,0 0 0
45,60 1618,8 +58,1
ca2 -
x-a1 96,0-7,1
cb2---;-=3,12
960
=2,89%0
,
x -.ili....
c ~
=
3
1296,0 - 35,35
= 1
97
01
b2
X ' 96,0 '
100
ca3 -
J
lJ
l
C"-.
~
-rJ',
~I
~I
--'j<--
J
a=
7,1 !'
-J
"
Cb2
C:a2
Sile u armaturi:
Sile u betonu:
Dbu =
Abp X IB =
50,02 X 20,5 X 10-1
=
5.125,0 kN
Mu,b = Dbu X Zb = Dbu X 0
=
0 ... za tezisnu liniju (liniju 3-3), za koju su, u
prethodnoj tabeli, sracunati momenti savijanja Mu,a.
Ukupne unutrasnje sile:
Dbu+ 'L,Nu,a - 5.125,0+ 1.618,8
=
6.743,8 kN
'L,Mu,u - 'L,Mu,a
=
58,1 kNm
Za zadate vrednosti statickih uticaja u eksploataciji, pri Ca < 0%0 (specificno
skracenje), jednacina (80/5), dobijamo:
Mu - 1,9x13,5+2,lx15,2=26,65+31,91=:57,6kNm
Nu - 1,9 X 1.350,0 +
2, 1 X 1.930,0
=
2.565,0 + 4.053,0
=
6.618,0 kN
218
PoSta su zadovoljeni uslovi:
Dbu+ENu,a
= 6.743,8kN>Nu=6.618,OkN
EMu,u - 58,1 kNm
> Mu = 57,6 kNm
razmatrani AB presek, sa datim geometrijskim
karakteristikama i karakteristikama
materijala, moze, prema PraviIniku BAB 87, sa propisanim pareijalnim koefieijen-
tima sigurnosti, primiti zadate utieaje u eksploataciji.
Treba istaCi da PraviInik BAB 87, clan 82, za slozene preseke, posebno ne razma-
tra mogucnost primene dijagrama pravougaone rasp odele napona (pravougaonog
naponskog bloka) umesto propisanog dijagrama "parabola
+ prava" u slucaju kada Beneutralna linija nalazi izvan preseka (mali ekseentrieitet - sila pritiska). Medutim,
to je, kako se iz brojnog primera vidi, mogucno ako je zadovoljen uslov 0, 8x ~ d,
tj. x > 1,25d, gde je x - udaljenost neutralne linije od krajnje, najjace pritisnute
iviee preseka, a d - ukupna visina preseka. (U ovome primeru d = V2do= 70,1
em). S obzirom da je tada napon u betonu konstantan po eeloj visini preseka,
uslovi ravnoteze se zadovoljavaju, kao sto smo videli, vodenjem racuna 0 stepenu
naprezanja armature, zavisno od ostvarenih dilataeija 1,1pojedinim sipkama arma-
ture, koje se nalaze na razliCitim rastojanjima od neutralne linije.
PRIMER 84/19
Za AB presek oblika trapeza, odrediti potrebnu povrsinu zategnute armature Aa
a:kona njega deluje granicni moment savijanja Mu = 875,0 kNm. Staticka visina
preseka h = 75 em, gornja (pritisnuta) iviea b = 60 em i sirina preseka na nivou
tezista zategnute armature ba
= 30 em. Materijali: MB 30, GA 240/360.
S obzirom na relativno veliku sirinu pritisnutog dela preseka, pretpostavlja se 10m
'"
10
(tf .
<
3,5
- 0 259
AB preseka po armatun, tJ. usvaJa se fa1
= ;'001S
10,0+3,5-, .
219
Pretpostavi Ii se x
=
15, Oem, imamo:
x 15
s = - = - = 0,200< 0,259
h 75
0,20
01 01
Cb =
1-

20
x 10
=
2,5700 < 3,5700
,
Visina pritisnutog dela AB preseka, pri pravougaonom naponskom dijagramu, iznosi
0,8x
=
0,8 x 15
=
12 em, a sirina preseka na udaljenosti 12 em od gornje iviee
bo,s",=
30 + 2 x 12,6
=
55, 2em 55 em.
Sila pritiska u betonu
D A
f
0,55 + 0,60

bu =
bp X O:BX B= -~0,12 x ,90 X 20,5
=
1,273 MN
=
1.273,0 kN
gde je koefieijent O:B=0,90 oCitan sa dijagrama, slika 84/13, kriva 1.
Krak unutraSnjih sila
Zb =
h - XT =75,

- 5,9 =
69, 1 em
gde je XT - udaljenost tezista pritisnutog (trapeznog) dela preseka od gornje iviee
AB preseka.
Potrebna povrsina preseka armature
Mu 875,0 X 102
2
potr. Aa =
O'vZb
=
240 X 10-1 ~ 69, 1
=
52,76 em
Sila zatezanja u armaturi
Zau =
52,76 x 240 x 10-1
=
1.266,

kN
Uslov ravnoteze
L: Nu =

je ispunjen, jer je
Zau - Dbu =
1.266, 0- 1.273,0
=
-7,

Greska ~ =
1.2713;l6266100
=
0,6%, koja je pri tome ucinjena je beznacaJna 1
zanemaruJe se.
S obzirom da se granicno stanje nosivosti AB preseka dostize po armaturi, potrebna
armatura Aa1 se, u konkretnom slucaju, moze priblizno dobiti, ako se zadati AB
presek aproksimira pravougaonim, dimenzija b/h =
60/75 em.
Tadaje
h
k=-=
r;;;;:
VbTB
75
=
2,812
875,Ox 10>
60x20,5xl0-'
pa, iz tabele, prilog 2.1.2 Prirucnika, II tom dobijamo:
Cb=
2,35%; "jiiM=
13,630%; (b
=
0,927; s
=
0,190
220
Armatura,
875,0 X 102
2
Aa1 =
240 X 10-1 X 0,927 X 75
=
52,44 em
ili
20,5 60x75
2
Aa1 =
13,63 X
240
x
100
= 52,39 em
Ako se za sirinu b uzme srednja sirina pritisnutog dela trapeza b =
57,7 em, dobija
se k
=
2,753, Cb = 2,48%0'(b =
0,923, s
=
0,197 pa je
A -
875,0 x 102
- 6'
2
a1 -
240 X 10-1 x 0,923 x 75
- 52, 7 ern
PRIMER 84/20
Za dati poprecni presek slozene geometrije, na koji deluje granicni moment savijanja
Mu = 123,0 kNm, odrediti povrsinu preseka zategnute armature Aa1. Pri tome:
0,8 x 12,5= 10 em
x 12,5
h
=
40,0
= 0,313 > 0,259. .. lompo betonu, Cb= 3,5%0
1- 0,313
3,5 x
0 313
= 7,68%0
,
9,5 400
12,5
x 3,5
= 2,66%0> CIJ=
210
= 1,90%0
a) uvesti u racun pritisnutu armaturu Aa2
(2tPI0) polozenu uz pritisnutu ivieu 2.
b) zanemariti pritisnutu armaturu Aa2.
Materijal: MB 20, RA 400/500
Za MB 40 ... In = 25,5 MPa
Za RA 400/500 ... UIJ=
400 MPa
E
u
If)
~
..
'0
a) ReSenje zadatka pri Aa2 =
1,58 em2(2tPlO)
Pretpostavka:
x = 12,5em
pa Imamo:
0,8x -
s =
ca1 -
ca2 -
14'
to
n
C
2
"'I.'
f">f
Nr
M
E
u
0
-4
II
L
~
1
221
Pritisnuta povrsina preseka betona:
Abp =2 x 2 x 4 + 6 x 2 + 14 x 6 = 112,0 em2
Sile pritiska:
- u betonu
- u armaturi
Dbu =
112,0 x 25,5 x 10-1
=
285,0 kN
Dau = 2 x 0,79 x 400 X 10-1
=
63,2 kN
Du =
348,2 kN
Udaljenost tezista pritisnute povrsine betona od gornje iviee (iviea 2) iznosi 5 em,
pa je krak izmedu unutraSnjih sila Dbu i Zau:
Zb=
40,0 - 5,0 =35,0 em
Krak izmedu sila Dau i Zau:
Za=
h - a2 = 40,0 - 3,0
=
37,0 em
PoSto je moment savijanja od unutraSnjih granicnih sila Dbu i Dau (ovde uzete u
odnosu na teziste zategnute armature Aa1)
Mu,u = Dbu X Zb + Dau x Za - 285,0 x 0,35 + 63,2 x 0,37
=
- 99,75 + 23,38
=
123,13 kNm ~ 123,0 kNm
jednak zadatom spoljaSnjem granicnom momentu Mu = 123,0 kNm, pretpostavka
0 polozaju pritisnute visine preseka od x = 12,5 em je prorabinom potvrdena,
pa prema tome nije potrebno ponavljati proracun sa novom, korigovanom visinom
pritisnute zone preseka x.
S obzirom da lorn AB preseka nastupa po betonu (eb = 3,5%0)'moment savijanja
koji moze da primi jednostruko armirani presek Mabu ima vrednost
Mabu = DbuZb =
285,0 x 0,35
=
99,75 kNm < Mu = 123,0 kNm
pa razliku momenata L1Mu
=
(Mu - Mabu),
gde je
L1Mu= 123,0 - 99,75
=
23,25 kNm
222
prihvata postojeca pritisnuta armatura Aa2 =
1, 58em2 (24)10) i dodatna zategnuta
armatura AA1 =
1,58em2.
Prema tome, ukupna zategnuta armatura iznosi:
99,75 X 102 23,25 X 102
Aa1 -
+ -
35,0 x 400 x 10-1 37,0 x 400-1
-
= 7,12 + 1,58
= 8,70 em2
Ukupna armatura u AB preseku:
Aau = Aa1 + Aa2 = 8,70 + 1,58
=
10,28 em2
Kontrola:
EN - 0... Zau = Dbu+ Dau
Zau - 8,70 x 400 X 10-1
= -348,0 kN
Dbu+ Dau - 285,0+ 63,2
= +348,2 kN
Zau + (Dbu + Dau) = 0,2 kN ~ 0
b) ReSenje zadatka pri Aa2 =
0
Prva pretpostavka:
x
= 16,25 em
daje:
0,8x
= 13,00em
16,25
s
=
40 0
= 0,406 > 0,259 -+ Cb = 3.5%0
,
Abp = 130,0 em2
Zb - 40,0 - 5,9 =34,1 em
Dbu = 130,Ox25,5xlO-1=331,5kN
PoSto je
Dbu X Zb = 131,5 x 0,341
=
113,04 kNm < M" = 123,0 kNm
to je pretpostavljena visina pritisnutog preseka x =
16,25 em manja od potrebne.
Druga pretpostavka:
x = 19 em
daje:
0,8x
= 15,2 em
223
19
s =
40,0 =
0,47 > 0,259 -+ Cb= 3,5%0
Abp - 145,6 em2
Zb - 40,0 - 6,82 =
33, 18 ~ 33,2 em
Dbu x Zb - 371,28x 33,2 =
123,30kN~ Mu = 123,00kNm
123,0 x 102
Aa1 - =9,26em2
33,2 x 400 X 10-1
Kontrola:
Zau =
-9,26 x 400 x 10-1
=
-370,40 kN
Dbu - 371,28 kN
Zau + Dbu - 0,88 kN ~ 0
Ukupna armatura za slucajeve:
a) Aau = 8,70 + 1,58
=
10,28 em2
b) Aau = Aal = 9,26 em2
PRIMER 84/21
Na dati AB presek T-oblika deluju granicni momenti Mz:u =
2.000,0 kNm oko ose
xi MI/u = 570,0 kNm oko ose y. Odrediti potrebr:u povrsinu armature Aa.
Podaei:
1 b I
b =125 em
jo
l
I
1'-
1
br = 25 em
+-
d = 100 em
"'Ca.1
h = 95 em
""'I<-
dp = 15 em
MB 30 (fB =
20,5 MPa)
RA 400/500, O'v=400 MPa
Geometrijske karakteristike preseka:
x
I
i
Gb
I
I
i
I
.c "'C
~
~--_._.
~
Ab =
4000em2;Yb =34,lem;Ya=60,gem
Jz: =
380,13 x 104em4; Jy
=
255,21 x 104 em4
I
Aa ---
W
~y
I
a...
r
I
..!
r
Ravan kosog savijanja zaklapa ugao <psa Y osom
-
Myu
-
570,0
- 0 285
tan <p-
Mz:u
-
2.000,0
- ,
224
Pravae neutralne linije odreden je uglom 1/;:
tan 1/; -
Pretpostavlja se x =28 em (probanjem se doslo do ove vrednosti) pa jes
= ~ =
0,269> 0,259 -. Cb = 3,5%0
0, 8x
= 22, 4 em
,
1 - 0,269
Za Cb
= 3,5%0 -. Ca
= 3,5
0,269
= 9,51%0
< 10%0
Pritisnute iviee ploce:
b1 = 103 em,b2 =46 em
Povrsina i koordinate teiista pritisnutog del a preseka
Abp =
46
~
10315
=1.140,

em2
Xbu = 23,5 em; Ybu= 27,6 em
Granicna nosivost pritisnute zone betona:
ZaaB =1,

(BAB 87)... Dbu = 1.140 X 20,5.10-1


= 2.335,

kN
ZaaB
= 0,95 (DIN 1045)... Dbu = 1.140 x 0,95 x 20,5 x 10-1
= 2.220,0kN
225
---------
Krak sila Dbu i Zau
Zb=
Ya +Ybu
=
60,9+27,6
~ 90 em
eos r.p 0,985
Spoljni moment od granicnog opterecenja
Mu = JMxu + Myu =
J2.000, 02
+ 570,02
=
2.080,0 kNm
Potrebna povrsina armature:
Mu 2.080,0. 102
2
Aa =
O"v
.
Zb
=
400.10-1 .90
=
57,78 em
Granicna nosivost armature:
Zau =
57,78 x 400 x 10-1
=
2.310,0 kN
Uslov L Nu = 0;
Zau - Dbu =
2.310,0 - 2.335, 0 ~ 0
Granicna nosivost preseka
Za
.
Zb - 2.310,0 x 0,90
=
2.079, 0 ~ Mu = 2.080,0 kNm
Zb
.
Zb - 2.335,0 x 0,90 =
2.100,0 > Mu = 2.080,0 kNm
Zakljucak: S obzirom da su uslovi ravnoteze zadovoljeni, pretpostavljena vrednost
x = 28 em je dobro odabrana i proracun je zavrsen.
PRORACUN NEARMIRANIH POPRECNIH PRESEKA
Pravilnik BAB 87 ne tretira probleme vezane za granicnu nosivost nearmiranih
betonskih elemenata. S obzirom da se ovakvi elementi javljaju u praksi, na ovome
mestu bice dat kratak osvrt na njihov proracun. Medutim, trebalo bi, u relativno
kratkom roku, dopuniti Pravilnik i sa ovom materijom. Do tada moz{ u praksi
korisno da posluzi ovde izneti proracun, zasnovan na DIN 1045, koji, s obzirom na
istovetne dijagrame O"b-Cb, ponajvise odgovara koncepeiji naSeg vazeceg Pravilnika.
PoSto su nearmirani elementi vrlo osetljivi na promenu ekseentrieiteta sile, to se,
prema DIN 1045, ovde daju povecani koefieijenti sigurnosti u poredenju sa armi-
ranim slementima. Tako se usvaja koefieijent ru =
2,5 za MB ~ 15 i ru = 3,0 za
MB 10.
Cvrstoca betona pri zatezanju se ne uvodi u proracun, a racunska cvrstoca betona
pri pritisku iznosi IB =0,7 /bk za MB ~ 25, i IB = 23,0 MPa za MB ~ 35, gde je
/bk - marka betona. Dakle, i za sve MB
.~
35 racunska cvrstoca betona se ogranicava
na IB = 23 MPa.
Dijagram O"b- Cb, dat u clanu 82 Prvilnika BAB 87, ostaje u
Medutim, pri proracunu nearmiranih preseka dopusta se da se
"popne" najvise do tezista (betonskog) preseka.
punoj vaznosti.
neutralna linija
226
Za potpuno pritisnut pravougaoni presek (x
~ d), za pravo savijanje sa normalnom
silom pritiska, koeficijent ad moze se odrediti prema izrazu (84/68), ili oeitati sa
dijagrama na slici 84/9. Pri pojavi prsline (otvorene spojnice), tj. pli x < d
O'b =0,810 pa su izrazi za sile
Dbu - ad X b X d X IE
'"
za x ~ d
Dbu - 0,81 X b X x X IE . .. za x < d
(84/117)
(84/118)
a udaljenost sile Dbu od tezista preseka:
Yd - kd X d. .. za x ~ d
d
Yd -
2"
- 0,416 X x... za x < d
gdeje kd - koeficijent dat vezom (84/69) i na slici 84/9.
Za x =
d, dobija se granicna vrednost
(84/119)
(84/120)
1
egr
= Yd= -d - 0, 416d
=
0, 084d
2 (84/121)
Dakle,za pravougaoni presek visine d, prslina ce nastupiti pri e > 0, 084d. Najveci
dopusteni ekscentricitet max e je dostignut, ako je x =d/2:
1 d
maxe =Yd = "2d-O,416 x
"2 =
0,292d~ 0,3d
$lika 84/18 pokazuje kvalitativni tok nosivosti pravougaonih nearmiranih betonskih
preseka u stanju granicne nosivosti, u zavisnosti od ekscentriciteta e sile pritiska Nu.
(84/122)
~ NuINu,O
1,0
j
I
"0'
0,6
"I
x,
I'G,
N,
0'''
1
~I
0'
c;fi/
0,2
~I
8)1
I
(1-2e/dJ
I g;~,
I
c;~
'\
"0
i~
I'
-;;;~
I "
0,2 0,3 0,4 0,5
!
0,6
eld
0
0,1
0,7
Slika 84/18 Uticaj ekscentriciteta e sile
N"
na granicnu nosivost pravougaonog
neannira-
nog preseka. Uporedenje izmedu
parabolicno-pravougaonog
dijagrama i pri.
bliine formule,
N",o - centricna sila loma
227
Vidi se da se parabolicno-pravougaoni dijagram (J'b- t:b, dat clanom 82 Pravilnika
BAB 87, moze sasvim dobro da aproksimira sa pravom linijom. Na taj nacin se
dobija izraz za granicnu vrednost aksijalne sile u obliku:
e
Nu =
N .
/U = Ab X IB x (1 - 2d)
(84/123)
gde, pri e = emax=
0,3 . d, imamo
Nu = 0,4 X Ab X IB =
0,4 x b x d x IB
(84/124)
Za poprecni presek proizvoljllog oblika moze se parabolicno- pravougaoni (parabola
+
prava) dijagram (J'b- t:b zameniti pravougaonim dijagramom prema slici 82/8,
kao i kod armiranih poprecnih preseka.
Na slici 84/19 prikazan je dijagram elk - (J'tIIB, odnosno (J'2/IB za pravougaone,
trougaone i duplo T-preseke, gde je e -
ekscentricitet normalne sile pritiska N, a
k -
udaljenost tacaka jezgra preseka od tezista preseka. Pri tome se parabolicno-
pravougaoni dijagram (J'b- t:b aproksimira linearnom raspodelom napona, cije su
a
-0.2
-0,4
0,2
-0,6
-0,8
Slib 84/19 Granicne vredn08ti ivicnih napona 0'1 i 0'2
zamenjujuceg linearizovanog dija.
grama za razne oblike betonskih poprei':nih preseka, u zavisnosti od odnosa
elk
ivicne vrednosti (J'l i (J'2odredene iz uslova da granicna nosivost preseka za takvu
raspodelu napona bude jednaka onoj koju daje parabolicno pravougaoni dijagram,
dat naSim Pravilnikom. Na krivim (J'2su prikazane i tacke pri kojima, za parabo-
licno-pravougaoni dijagram (J'b- t:b, dilatacija na ivici preseka 1 postaje jednaka
nuli (t:b1 =
0). Takode, date su i tacke koje odgovaraju maksimalno dopustenom
ekscentricitetu pri kome se zategnuti deo preseka iskljucuje po visini sve do tezista
betonskog preseka. Kada je elk> 1, ivicni napon (J'l je napon zatezanja, pa se
228
napon 0'2 odreduje pO poznatom obrascu 0'2 = 2Nu/3c, gde je c - udaljenost nor-
maIne sile od pritisnute ivice 2. Koriscenje dijagramaje vrlo jednostvno. Na primer,
za dati ekscentricitet e/ k i odabrani poprecni presek, oCitavaju se sa dijagrama (slika
84/19) vrednosti napona 0'1 i 0'2, a zatim se na poznat naCin sracunava granicna
sila Nu.
Uticaj vitkosti. Vitki nearmirani pritisnuti elementi moraju zadovoljiti uslov
/If
~
'"
Ab!b
.
(
1 - 2~
)
'Yu d
gde
'"
predstavlja koeficijent kojim se uzima u obzir uticaj deformacija stapa prema
teoriji II reda i nezeljeni ekscentricitet:
(84/125)
A.
(
m
)
'"
= 1 -
14JO
1 +
"3
(84/126)
m = elk - odnos ekscentriciteta e i udaljenosti tacke jezgra preseka k,
e
= M/N - najveci ekscentricitet normalne sile pod eksploatacionim opterecenjem,
prema teoriji I red a /18/.
'
k
= Wd/Ab; k =d/6 - za pravougaoni presek
k =d/8 - za kruzni presek (d
- precnik kruznog preseka)
Ai = ~ = Jb~Ab - vitkost elementa
.
Vitkoot Ai > 70 za nearmirane preseke nije dopustena.
'"='
'"
~ 1,0
N
ElM
2:
qg
.:
~Io
~~
~+::o,8
I
..!. 0,7
II II
~ ~ 0,6
1:5 0,5
VI
~ 0,4
Il.
g0,3
~
<t
0,2
cr
Il.
01
<
.
N
0
~
Xi
I . I . I . I I I I I
0 10 20 30 40 50 60 70
Slika 84/20 Koeficijent It u funkciji vitkosti Ai
229
0,3
0,2
0,1
0
I
0
S obzirom da se otvaranje "spojnice" sme dopustati najvise do visine teiista preseka,
proizilazi da se sarno do e/d =
0,20 (odnosno m =
1,2) vitkost Ai = 70 moze
iskoristiti, a za e/d = 0,25 (m
=
1,5) pri Ai ~ 40 i za e/d = 0,30 (m
=
1,8) pri
Ai ~ 20. Vrednosti izmedu ovih granica dobijaju se linearnom interpolacijom. Na
slici 84/20 prikazan je dijagram Ai - 1\,za razne odnose e/d =
0,00 - 0,30, odnosno
za m
=
0,00 -1,8.
Ij/d
2,5 5,0 7,5 10,0 12,5 !5,o 17,5 20,0
i\.
I I I I I I I
.
10 20 30 40 SO 60 70
0,2
0.1
0
2,5 5,0 7,5
I
0
I
30
I I
10 20
I
40
I I
50 60
I
70
Slib 84/21 Uticaj vitkosti Ai i ekscentriciteta e na granicnu nosivost
a) pravougaoni presek; b) kruzni presek
230
Za brzo proracunavanje vitkih pritisnutih elemenata vrlo su pogodni dij,agrami
prikazani na slici 84/21. Oni se odnose na pravougaone i kruzne poprecne preseke.
Na apscisu su nanete vitkosti Ai odnosno ii/d, ana ordinatu nu = Nu/AdB. Pri
tome e/d
=
0 odgovara centricnom pritisku, a e/d =0,30 predstavlja i maksimalno
dopusteni odnos u nearmiranim elementima. Zbog razliCitih pretpostavki, proracun
prema ovim dijagramima i prema jednaCinama (84/124) i (84/125) ne daje (uvek)
potpuno iste rezultate.
DIMENZIONIRANJE PRESJEKA NAPREZANm KOSIM
SAVIJANJEM
OPCENITO
Koso savijanje s uzduznom silom i bez nje susrece se kod stupova prostornih okvira
i kod elemenata nepraviJnih presjeka. Presjek je istovremeno. naprezan momentima
savijanja u smjeru glavnih osi x i y ili osnom tlaenom silom koja ima hvatiste izvan
glavnih osi.
Dimenzioniranje presjeka naprezanih kosim savijanjem moguce je iterativnim pos-
tupkom na taj nacin da se pretpostavi presjek, polozaj i kolicina armature te
pronade polozaj i smjer neutralne osi iz uvjeta ravnoteze:
L
Nu = 0
E
Mxu = 0
LMyu = O.
(84/126)
(84/127)
(84/128)
Nakon pronalazenja smjera i polozaja neutralne ose provjerava se nosivost presjeka
prema poznatim postupcima, ovisno 0 obliku tIacne zone, te ukoliko ona ne zadovo-
Ijava, mijenjaju se dimenzije, a postupak ponavlja do odredene tocnosti. Postupak
se znatno ubrzava koriscenjem elektronickog racunala.
Paralelno s ovim naCinom dimenzioniranja moguCi su i drugi postupci, osobito ako
se radi 0 pravilnom presjeku kod kojeg nije potrebno pronalaziti smjer i polozaj
neutralne osi. .
PRAVOKUTNIPRESJECINAPREZANIUZDUZNOM
TLACNOM SILOM I BEZ NJE
Najcesci su elementi pravokutnog presjeka naprezani simulta~o .momentima sav~-
janja u smjeru glavnih osi, pa ce ovdje biti prikazana dva pnblIina postupka dl-
menzioniranja takvih presjeka.
Prijedlog B.Breslera za aproksimaciju plohe interakcije sastoji se u zadovoljenju
lzraza:
1 1 1 1
---+---
Nu
-
Nux Nuy Nuo
(84/129)
231
gdje je:
Nu - graniena uzduzna sila za koso savijanje
Nux - graniena uzduzna sila za jednoosno savijanje (ell =
0)
NUll - graniena uzduzna sila za jednoosno savijanje (ex =
0)
Nuo - graniena uzduzna sila za ex = ell =
O.
Poznavanjem jednoosnih nosivosti pojedinaeno oko svake glavne ose i nosivosti na
centrieni tlak moguce je kontrolirati nosivost element a naprezanog kosim savijanjern
s uzduznom silom.
Weberova metoda dimenzioniranja /129/ na koso savijanje zasnovanaje na Meeker
voj ideji aproksimacije krivulje interakcije poligonom. Naeinjeni su dijagrami inter-
akcije za kvadratieni presjek za dva slueaja - prvi kada se sila nalazi na jednoj od
glavnih osi, a drugi kadaje ona na produzetku dijagonale, tj. na pravcu koji zatvara
kut od 45 s glavnim osima (slika 84/22). Za bilo koji kut izmedu 0 =
0 i 0 = 45
Weber predlaze linearnu interpolaciju armature izmedu jednoosnog savijanja i kosog
savijanja pod kutom B = 45.
Row i Paulay /89/
poboljsavaju taenost Weberove metode time sto osim sile na
dijagonalnom pravcu konstruiraju dijagrame jos i za kutove 0 = 15i 0 = 30,ejme
se smanjuje greska prilikom interpolacije.
Poboljsanu Row-Paulayevu metodu prihvatio je i autor ovog rada, s tim sto je
postupak uskladio s naSim Pravilnikom za beton i armirani beton te prosirio na
dvije vrste eelika.
Slika 84/22 Prijedlog aproksimacije krivulje interakcije
Postupak proracuna sastoji se u sledecem:
Za odabrani betonski presjek, kvalitetu materijala te poznate ra.eunske utjecaje
proraeunavaju se bezdimenzijske vrijednosti:
Nu
nu =
18
.d. h
Mu
mu =
18
. d . h2
(84/130)
(84/131)
232
te u dijagramima interakcije oCita mehanicki koeficijent armiranja ll. Potrebna
armatura uz jednu stranicu simetricno armiranog presjeka bit ce:
Aa = II
. IB
. d . h
(J'v
(84/132)
gdje je;
h
= d - a - staticka visina presjeka.
Dijagrami interakcije posluiit ce i za pravokutne presjeke (slika 84/23), s tim da se
bezdimenzijske veliCine transformiraju te proracuna kut 0:
NIJ NIJ
--+
IB
. d . h IB
. b . h
(84/133)
NIJ
. e
-+
NIJ' ey
IB
. d . h2
IB
. b . h2
0
ex. d
tg
=-
ey . b
ey ~ ex.
1+
(
~
)
2
ey . b
(84/134)
1:1
y~
I
{
I
..
.Aa
~
.
. ~
Aaj.Aa
Aai
(84/135)
(84/136)
j-
b jor
Slika 84/23 Karakteristike presjeka
Za proracunate bezdimenzijske veliCine i kut 0 pronade se u dijagramima interakcije
mehanicki koeficijent armiranja, te proracuna armatura uz jednu stranicu:
IAa
= ll.
IB . b . h.
(84/137)
I
(J'v
I
Zbog toga sto je za dijagram tlacnih naprezanja luzet pravokutnik, potrebno je
koristiti reduciranu racunsku cvrsocu:
/~ =
0,95. lB.
(84/138)
PRIMJER 84/22
Treba proracunati armaturu za presjek prema slici i datim podacima
233
--
M"x=
414 kNm,
M"y =
140 kNm
H+
y~
I
>.
.
Momenti savijanja
Nu =
576 kNm,
MB 30; RA 400/500
r.
jAa
-
~.Aa
i
<D
A~
x
.~
Uzduzna sila
a) Zadovoljenjem izraza (84/129)
Preliminarno odredivanje armature:
Za
-,
I,
,
I
mux -
41.400
- 0 167
2, 05 X 40 X 552
- ,
-
( 576
=
0 064
2 X 2,05 X 40 X 55 '
nux -
iz dijagrama interakeije za jednoosno savijanje u Prilogu 2.6 Prirucnika ocita se
Ii =
0, 160 te izracuna
I
2,05
2
Aax = Aax = 0,1604040 X55 =
18,0 em
Za
J.l =
14.000
2,05 X 60 X 352
=
0,093
576
=0,067
2x2,05x60x35
0,07
I
2,05
2
Aay = 0,074060 x 35 =
7,53 em
muy -
nuy =
Aay -
ili za
mux - 0,167 i nux = 0 bitce Ii =
0,190
I
2,05 576 2
Aax = Aax = 0,1904040 x 55 -
4 x 40 =
17,8 em
Za
muy =
0,093 i nuy = 0
A'
2,05
0
576 2
Aay = ay = 0,105406 x 35-
4 x 40
=
7,7 em
Ukupno u stup 51,06 em2
Bira se: 18<1>19. . . 51,03 em2
2~4
Kontrola nosiva;ti:
Za
Nno =2,05 x 40 x 60 + 51, 03 x 40
= 6.961,2 kN
71=
12,75 x 40

18
'
nu.,
1
. .
d
"
.
k
..
05 60 35 = ,1 1 - =
,4, oClta se IZ IJagramamtera CIJe
2, x X
"lu.,
0,42 pa je
0,42 x 2,05 x 60 x 35
= 1808 kN
nn., =
Nn.,
=
Za
J.i =
12,75 x 40
= 0,113 i
nuy
=
1
1
3
'
ocitase
2,05 x 40 x 55 muy,
0,190 paje
0, 190 x 2,05 x 40 x 55
= 857 kN
~
+ ~ - ~
= 1,58 x 1O-30dnosno
IS08 857 6961,2
634 kN > Nu =576 kN - zadovoljava
nny
=
Nny
=
1
Nn
Nn -
b) Dimenzioniranje uz pomoc dijagrama interakcije za koso savijanje
!,
: .
ey=0,72m c .
B
e.,
= 0,25m
f~ = 0,95 x 20,5
= 19, 5 N/mm2
18'19 g
Bezdimenzijske veliCine- izrazi (84/133), (84/134) i (84/135)
576
nu =
1,95x 40x 55
= 0,134
r-.
40
-1
41400
(
0,25 x
6
)
2
mu =
1,95 x 40 X 552'
1 +
0,72 x 40 =0,198
0,25 x 60
tgO -
0,72 x 40 =0,521
0 = 27,5
Iz dijagrama interakcije (Prilog 2.6.6 i 2.6.7 Prirucnika) oCita se
ZaO
= 15
". 71= 0, 100
Za 0
= 30 ... 71 =
0, 125
te interpolira za 0 = 27,5;
27,5- 15
J.l = 0, 100+ (0,125- 0, 100)
30- 15 =
0, 1208
A - 0,
12081,9540
x 55 =12
,
9 cm2
a
40
Ukupno u stup 4 X 12,9
=
51,6cm2.
Zadovoljava predvidena armatura 184>19. . . 51,03 cm2.
235
4
--
PRAVOKUTNI PRESJECI NAPREZANI UZDUZNOM VLACNOM
SILOM I BEZ NJE
Koso savijanje s uzduznom vlacnom silom susrece se kod elemenata prostornih
okvira opterecenih pretezno horizontalnim silama vjetra ili potresa te kod elemenata
nepravilnog presjeka
.
Trazenje smjera i polozaja neutralne osi, za pretpostavljenc dimenzije, zadovoljen-
jem triju jednadzbi ravnoteze znatno je ubrzano koristenjem elektronickog racunala.
Medutim, kako je ovaj postupak prilicno dug i vezan za upotrebu elektronickog
racunala, to ima vise pojednostavljenih postupaka dimenzioniranja kvadratnih i
pravokutnih presjeka.
T.Hsu /58/ na osnovi rezultata istrazivanja predlaze izraze za aproksimaciju kon-
turnih krivulja pri konstantnoj vlacnoj sili za kvadratni i pravokutni presjek koristeci
pri tome opCi prijedlog B.Breslera za aproksimaciju tih krivulja pri ekscentricnom
tlaku. Izrazi se mogu vrlo jednostavno koristiti za provjeru nosivosti elemenata
naprezanih kosim savijanjem s vlacnom silom ako se poznaju nosivosti presjeka tih
elemenata na savijanje oko glavnih osi i na centricni vlak.
Modificirani izrazi T.Hsua glase:
(
Nu
)
+
(
Mu:r
)
1.75
+
(
Muy
)
1,75
< 1 - zakvadratni presjek
No Mn:ro Mnyo-
(84/139)
(
Nu
)
+
(
Mu:r
)
1,5
+
(
Muy
)
1.5
< 1 -zapravokutnipresjek
No Mn:ro ,Mnyo-
(84/140)
gdje je Mn:ro = Mn:r moment nosivosti kada su Muy ili e:r i Nu jednaki nuli, Mny" =
Mny moment nosivosti kada su Mu:r ili ey i Nu jednaki nuli.
Za pronalaZenje momenata nosivosti Mn:r i Mny mogu se koristiti dijagrami inter-
akcije za naprezanje savijanjem oko jedne osi.
t;lementl naprezam kOSlm savijanJem s uzdlitnom vlacnom silom i bez nje mogu
se vrlo jednostavno direktno dimenzionirati koristenjem odgovarajucih dijagrama
interakcije.
Autor ovog rada nacinio je dijagrame interakcije za kvadratne i pravokutne presjeke
naprezane na ekscentricni vlak silom izvan glavnih osi za dvije vrste celika te za
kutove 8
= 45 i 8 = 0 . Za kutove izmedu moguca je linearna interpolacija.
Postupak proracuna sastoji se u sledecem:
Za odabrani betonski presjek (slika 84/24), kvalitetu materijala te poznate racunske
utjecaje proracunavaju se bezdimenzijske vrijednosti:
Nu
nu =
l'n'
b . h
(84/141)
236
--
/
(
)
2
Nu . ey ex . d
mu =
lB'
b . h2
1 +
ey. b
e . d
tgO
=
~
b
; ey ~ ex
ey .
(84/142)
(84/143)
te se u dijagramima interakeije pronade mehanicki koefieijent armiranja.
Simetricna armatura uz jednu stranieu bit ce:
Yn
A
~/B
b h a=J.l- .
(Tv
'Ac
gdje je:
IB = 0,95.
IB - redueirana racunska cvrstoca
A
8 .
(Tv - graniea popustanja - razvlacenja celika.
'0 -
c;I
(84/144)
x
-
'c
PRIMJER 84/23
I~
'b
C
..I
...
Treba proracunati armaturu za presjek prema sliei i datim podaeima
Momenti savijanja
Nt-
Slib 84/24 Karakteristike presjeka
Mux
= 350kNm
Muy
= 130kNm
Y~ex-ll'
-lfoo-
ria
~
roo
~
x
Vlaena sila
Nu
= 450kN
MB 30; RA 400/500
a) Zadovoljavanjem izraza (84/140)
Preliminarno odredivanje armature:
35.000
mux =
2,05 x 40 x 562 = 0,136
450
nux
=
2 x 2,05 x 40 x 56 = 0,049
iz dijagrama interakeije u Prilogu 2.6 Prirucnika, oCita se Ii =0,175 te izracuna
Za
A
A
'
0
2,05
2
ax = ax = ,1754040 x 56
= 20,09 em
n7
13.000
muy =
2,05 x 60 X362
=
0,082
450
nuy = =
0,051
b
'
t
'
2 x 2,05 x 60 x 36
1 ee
JL =
0, 120
Aay = Aay' =
0,120
2,0560
x 36 = 13,20 em2
40
Za
ili
Za .muo:= 0,136, nuo:= 0 ... bitCe ... Ii =
0, 150
A A
'
2,05 450
2
ao:= ao:=
0, 1504040 x 56+
4 x 40
=
20,03 em
Za muy= 0,082, nuy = 0 . .. bit Ce... JL= 0,09
A A'
2,05 450
2
ay
= ay = 0,094060 x 36 +
4 x 40
=
12,77 em
U stup 66,58 em2 . . . 144>25. . . 68,72 em2.
Kontrola nosivalti:
Za
No =
40 x 68,72
=
2748,8 kN
-
17,18x40 . ..
J.l=
2,05 x 40 x 56
=
0,150 1 nuo: = 0 lzlazl
mno:o =
0,248
Mno:o=
0,248 x 2,05 x 40 x 562
=
63.774 kNem
17 18 x 40
JL= 2,05' x 60 x 36
=
0, 155 i nuy
=
0 iz dijagrama interakeije oCita se
mnyo =
0,250, pa je
Mnyo =
0,250 x 2,05 x 60 x 362
=
39.852 kNem
,
Za
Uvjet nosivalti:
(
450
) (
35.000
)
1'5
(
13.000
)
1'5
2.749
+
63.774
+
39.852
~ 1,0
0,76 < 1,0 - zadovoljava.
b) Dimenzioniranje uz pomoc dijagrama interakeije za koso savijanje
In =
0,95 x2,05 =1,95 N/mm2
eo: =
0, 29 m
ey
=
0,78 m
n -
450
- 0 103
u -
1,95 x 40 x 56
-
,
B~
40
238
35000
m -
u -
1, 95 x 40 X 562
t 0 =
0,29 x 60
= 0 558
g
0,78 x 40
'
Za 0 = 0 Ii = 0, 125
Za 0 = 45 Ii = 0,165
Za 0
= 29,15 bit ce:
1
(
0, 29 x 60
)
2
- +
0,78 x 40
- 0, 164
0 = 29,15
iz dijagrama 2.6.11.
iz dijagrama 2.6.12.
0,125
+ (0,165 - 0, 125)
29,15
=
0, 151
45
1,95
2
0,15140 x 40 x 56 =16,49 em .
Ukupno u stup 4 x 16,49 =65,95 em2
Zadovoljava predvidena armatura 14<p25. . . 68,72 em2.
Aa -
/J =
85
U ovom clanu se daju uslovi pod kojima se moze uvesti .uticaj racunski potrebne
pritisnute armature
Aa2 kod dvojno (dvostruko, obostrano) armiranih preseka. U
op~tem slucaju, zahteva se da se, u cilju sprecavanja izbocavanja ~ipki ove arma-
ture, ograniCi rastojanje uzengija na vrednost emax = 15<Pmin~ 20 em. Treba istaCi
da su zahtevi, u pogledu rastojanja uzengija za AB konstrukeije u seizmicki ak-
tivnim podrucjima, znatno ostriji, posebno na delovima konstrukcije gde se ~ekuju
znacajna naprezanja (zone plasticnih zglobova) usled dejstva seizmickih sila. Tako
se, prema 129 I, u riglama rama, u okolini cvorova, na duiini 0,2 1 (l-raspon)
propisuje
emax = 10 em, a u stubovima (blizu krajeva) emax = 7,5 em, dok na
ostalim delovima stuba emax =
15 em. Osim toga, ovde se traie zatvorene uzengije
sa obaveznim preklopom po kracoj strani poprecnog AB preseka.
CII
--...
C QI
.~ '=0
Jj .~
g ~
Aa2
CII
'=0
QI
S
.....
.0 .-
2'
"S.~
VI :J
Slika 85/1 Dvostruko armirani preseci sa spoljaAnjim i unutraAnjim uzengijama
Aa1
239
---
Kod dvostruko armiranih, posebno sirokih preseka, vaZno je da i pritisnute sipke duz
pritisnute ivice AB preseka, van uglova, budu "pridrzane" uzengijama, slika 85/l.
Nairne, sarno spoljaSnje uzengije, zbog svoje male krutosti na savijanje, cesto nisu u
stanju, sa potrebnom sigurnoscu, da sprece izbocavanje pritisnutih sipki, smestenih
blize sredini preseka, naroCito ako je zaStitni sloj betona ao mali, pa se tada daju i
unutraSnje uzengije malog precnika.
b) PRORACUN PRESEKA ZA GRANICNE UTICAJE
TRANSVERZALNIH SIIA I MOMENATA TORZIJE
Pri savijanju AB elemenata silama -
poprecnim i poduznim ili sarno poprecenim
silama, kao i uvijanju elemenata momentima torzije, mora se, za najnepovoljnije
moguce kombinacije opterecenja i, uopste, dejstava sprovesti proracun glavnih na-
pona zatezanja u betonu, s obzirom da je cvrstoca betona pri zatezanju znatno
manja od ostalih evrstoca betona. Ako su tako sracunate vrednosti glavnih napona
zatezanja vece od onih koje beton, joS sa potrebnom sigurnoScu, moze da primi,
mora se u AB elementu predvideti armatura za prijem sila zatczanja koje poticu od
glavnih napona zatezanja. Ukupna sila pritiska koja nastaje kao rezultat dejstva
glavnih napona pritiska, poverava se botonu jer beton, kao sto znamo, ima relativno
veliku cvrstocu pri pritisku.
Pravilnik BAB 87, za razliku od doskora vazeceg Pravilnika BAB 71, zahteva da
se proracun AB preseka usled dejstva glavnih napona zatezanja sprovodi po teoriji
granicnih stanja. Preciznije receno, on je dopustao i primenu teorije do~ustenih
napona, ali sarno dye godine po stupanju Pravilnika na snagu, tj. do 23. maja
1989. Po isteku toga roka proracun se sprovodi sarno po teoriji granicnih stanja,
uVaZavajuCi pri tome, kako stanja granicne nosivalti - lorna, tako i granicna stanja
upotrebljivosti. Pri tome se zbog slozenosti problema, pri simultanom dejstvu dva
ili viSe statickih uticaja (transverzalne sile, momenti savijanja, normalne sile, mo-
menti torzije), nije pribeglo primeni principa interakcije istovremeno delujuCih uti-
caja u preseku, karakteristicnom za stanja granicne nosivosti, vec primeni principa
superpozicije. Tako, na primer, pri istovremenom delovanju momenta savijanja i
momenta torzije, odvojeno se posmatra granicno stanje nosivosti usled savijanja,
a odvojeno usled torzije, sto ne odrazava sustinsko ponaSanje AB elemenata u
stanju nosivosti, ali je znatno jednostavnije za primenu u praksi, a resenja su na
strani sigurnosti. U narednoj inovaciji Pravilnika treba i ovde ocekivati unapre-
denja koja ce joS vise uvazavati stvarno ponaSanje AB konstrukcije, uvodenjem
interakcionih dijagrama za uticaje koji istovremeno deluju u preseku. Ipak, treba
istaci da sada vazeCi Pravilnik, u odnosu na raniji Pravilnik (BAB 71), uvodenjem
mogucnosti promenljivog nagiba pritisnutih betonskih stapova u modelu resetke,
dopusta znatno racionalnije obezbedenje AB nosaca od dejstva transverzalnih sila
i/ili momenata torzije. I ovde se, slicno kao i kod proracuna AB preseka prema
dopustenim naponima, zavisno od veliCine glavnih napona zatezanja i propisanih
granicnih vrednosti, vrsi osiguranje preseka armaturom kada ovi naponi predu
granicu Tr, uzetu kao racunsku cvrstocu betona pri zatezanju. S obzirom da su
240
glavni naponi zatezanja usled delovanja momenta torzije, kao i usled savijanja
transverzalnim silama, u zategnutom delu preseka (h - x) na mestu prsline brojno
jednaki odgovarajuCim naponima smicanja, cesto se u literaturi govori 0 osiguranju
AB preseka i nosaca od smicanja iako se, de fakto, osiguranje armaturom vrsi u
cilju prihvatanja sila zatezanja, koje nastaju kao rezultat dejstva glavnih napona
zatezanja koja beton nije u stanju, sa potrebnom sigurnoscu, da prihvati.
PRORACUN AB PRESEKA PREMA GRANICNIM UTICAJIMA
TRANSVERZALNm SIIA
87, 88
Beton je, kao sto se zna, materijal sa relativno visokom cvrstocom pri pritisku i vrlo
niskom cvrstocom pri zatezanju. Ako na betonski element .deluju sarno naponi pri-
tiska onda ce se, u stanju granicne ravnoteze, lorn dogoditi usled dostizanja cvrstoce
betona pri pritisku po smicuCim ravnima. Medutim, ako je jedan od glavnih napona
- napon zatezanja, lorn ce se dogoditi iscrpljenjem cvrstoce betona pri zatezanju s
obzirom da je ova cvrstoca najniza u poredenju sa ostalimcvrstocama betona.
U linijskim AB nosaCima uglavnom vlada ravno stanje napona. Ako se zanemare
normalni naponi koji deluju upravno na poduznu osu nosaca ka.o male veliCine,
(pri delovanju transverzalnog raspodeljenog opterecenja), glavni .naponi se mogu
odrediti iz poznatih izraza:
(1'b
~
2
(1'1 2 = - :f:
...l..
.
.
+
T2 ,
2
.
4
.
(87/1)
gde
(Jb
- predstavlja normalni napon (u pritisnutom betonu);
T - napon smlcanJa.
U AB preseku sa prslinama, normalni naponi u zategnutoj zoni preseka (1'bz
=
0,
pa u neutralnoj ravni i ispod nje, na celoj zategnutoj zoni preseka (h - x), postoje
sarno naponi smicanja T. Zato su, u toj zoni, glavni naponi brojnojednaki naponima
smicanja, tj.
(1'1,2 = :f:T (87/2)
Moze se pokazati da se u preseku sa prslinom, najvece vrednosti glavnih napona
zatezanja (J2, po visini presekajavljaju baS u neutralnoj ravni ili na zategmitom delu
preseka i to na onoj visini na kojoj je sirina poprecnog preseka naj'inanja. Pretna
tome,
T
- (J2.max
= Tmax= -
b
min' Z
(87/3)
gdeje
T - transverzalna sila u razmatranom preseku
bmm - minimalna sirina poprecnog preseka po visini zategnutog dela preseka (h-x)
i neutralne ravni
- linije
z - krak unutraSnjih sila.
241
Prema izrazu (87/3), problem odredivanja veliCine glavnih napona zatezanja za AB
preseke sa prslinom svodi se, ustvari, na problem odredivanja maksimalnih smicucih
napona, pa se ovaj proracun cesto zove i proracun preseka prema smicanju, iako se
radi 0 proracunu preseka prema glavnim naponima zatezanja 0'2.
U pritisnutom delu posmatranog poprecnog AB preseka, maksimalni smicuCi napon
se odreduje po poznatom obrascu:
1'.5.
Tmax= -
b
"
J
.'
miD I
(87/3')
gde je:
5. - staticki moment dela povrsine idealizovanog poprecnog preseka koji se
nalazi dalje od posmatranog vlakna u odnosu na neutralnu liniju
J. - moment inercije povrsine idealizovanog poprecnog preseka u odnosu na neu-
tralnu liniju.
Dakle, ovde se pri odredivanju velicina 5. i J., pored betonskog preseka uvodi i
uticaj armature.
Iz jednaCine (87/3'), lako se dolazi do jednaCine (87/3) stavljajuCi da je, kao sto je
t
L..
pozna 0, Z = s;'
Iz izraza za napone smicanja (87/3) i (87/3') se vidi da za, posII1atrani poprecni
presek, napon smicanja T po visini preseka zavisi sarno od sirine preseka na toj
visini, a obzirom da su transverzalna sila T i krak Z konstantni u posmatranom
preseku.
Da bismo odredili~YJ()davnu t~a~s,,~rzB:ln~ ~~I~J'~uusled dejstva gr~~-icnih}pte-
recenja; za slucaj slozenog savijanja AB elementa sa prsIiriaIl1.a, poStavimo uslove
ravnoteze spoljaiinjih i unutraiinjih sila dela nosaca elementarne duzine dzb, slika
87/1.
Neka je dat poprecni presek proizvoljnog oblika, ali sa jednom osom simetrije u
ravni opterecenja. Neka se.i visina poprecnog preseka menja duz ose elementa. Pri
tome, neka gornja (pritisnuta) ivica elementa zaklapa ugao Q, a donja (zategnuta)
ugao (3 sa sistemnom linijom Zb koja se ovde poklapa sa tezisnom linijom beton-
skog preseka. U odnosu na sistemnu liniju sracunati su staticki uticaji M., N. iIi,
odnosno granicni uticaji Mu, Nu i Tu pri istovremenom dejstvu radnih, eksploata-
cionih opterecenja, odnosno granicnih opterecenja.
Uslov ravnoteie svih sila, u pravcu poduine ose zblZafegiiutog"([e'elementa duzine
dzb, koji se nalazi ispod proizvoljne ordinate tacakaYb--aaje
- --=-
Tn(Yb)b(Yb)dzb
= Zau + dZau - Zau,
(87/4)
a odavde je
( )
1 dZau
Tn Yb =
b(Yb)' dZb '
(87/5)
gde je Zau komponenta sile Zau u zategnutoj armaturi
Aal'
u pravcu sistemne,
tezisne linije.
242
1
If
.~
I::
If
=
e
41
&i
~;;j
;:
If
.~
;.:::-
I::
41
e
e
Q,
I
g
Jj
f
Q,
~1
~~1>1)
-i
S
I::
0
...
1
t
Os
........
;:
1:""
If
~If
I::
..c
~.6
Os
fh
41
,....
J
N
.
t
:z
,
~o~
8.
'tJ
os
A
~~~Q..
( ;) -)
.....
"
"'Q ~t)a~
..'"
00
p
1
:.=
en
243
-
"--
-
-:...I
c
;00,
PoSto je
-
z -
MalJ
-
N -
MIJ
-
N
(1
-
Ybl - al
)
au - u - u ,
Z Z Z
(87/6)
dobija se
Tn(Yb) =
~
[
dMIJ.!
-
dNIJ
(
1-
Ybl - al
).
-
b(Yb)dzb Z dZb Z
-
MIJ.
~+
NIJ
(
dYU- Yn-al. ~
)]
.
z2
dZb Z dZiI Z dZb
,--,--1-"
U' '" b' d
. dM
T. k
.
t
d'
t<i<:' ~~.
f
'-J
~(~ \
ZlmajUCI U 0 Zlr aje
7::- = IJ, ao I 0 aje
I1
(
'Q'+ '
t
'
d
dz
=
d
d
h)
=<
d
dh
=
.:.
h
(tgO' +
tg(3) (87/8)
Zb Zb Zb
(87/7)
i
('
(
dYbl,
t
{3
-=
g,
dZb
pri cemu je koeficijent kraka unutraiinjih sila (
= z/h uzet konstantan dui ose
element a (sto se za proracun u praksi moiesmatrati dovoljno tacno), izraz (87/7)"
prelazi ,u oblik
.
AJ.,,~ (\~" 'i;
'. I,.
-:::'.0
'.
-'-~~l/
.',
1
[
dNIJ
\
MalJ
( \ )1, Tn(Yb) =
b(Yb)Z
TIJ -
dZb
(z - Ybl + ad -
T
tgO'+ tg(3)+r
J )
+ NlJtg{3]'7
'
.oj
(87/18)J
Iz ovog izraza se vidi da je, pri NIJ =
const. dui ose posmatranog e1emerita, drugi
sabirak u jednacini jednak nuli (dNIJ
=
0) a da je pri paralelnosti donje (zategnute)
ivice sa sistemnom linijom Zb (tj. pri (3
=
0) i cetvrti sabirak jednak nuli, odnosno
(87/9)
-+" ,
i It,i
)
1
l
r
MalJ
]
Tn(Yb =
b(Yb)Z
TIJ - TtgO' . (87/11)
U jednacinan'i~ (87/6), (87/10) i(87 /11) sa[MalJJe oznacen moment savijanja
spoljnih sila od granicnog opterecenja\li6driosu--ria ~eiiste zategnute armturej slika
87/1,
' --
MalJ = MIJ + NIJ(Ybl - al)
= NlJeal' (87/12)
Za elemente-nosace konstantne visine (a =(3
=
0), izraz (87/10) svodi se na oblik
1
[
dNIJ
]
Tn(Yb)
=
b(Yb)Z
TIJ -
dZb
(z - Ybl + ad .
(87/13)
Ako je uz to NIJ =r:onst., dobija se
TIJ
Tn(Yb)
=
b()
.
Yb
. Z
(87/14)
244
i \
l~.odel~menata
sap~~'E;eJl,Uiyom_s~~~=:oml~-~~~~_I_.~)jk~~i
~u
savijeni p.oprec~im
sllama, bez normaln~ slle Nu, SmlCUCInapon Tn(Yb)Se,<foblJaJUako se u Jednacmu
(87/10) stavi
Nu=O i Mau=Mu.
(87/15)
Tadaje
1
[
.
Mu
]
Tn(Yb)=
b(Yb). z
Tu - T(tga +tg,8) .
(87/16)
Izrazi Za. smicuce napone; koji se nalaze u srednjoj zagradi, jednacine (87/10) -
(87/16), predstavljaju stvarne, merodavne transverzalne sile u posmatranom AB
preseku. Ako ih oznaCimo sa Tmu, opsti izraz za racunski (nominalni) smicuCi
napon, u neutralnom sJoju i u celoj zategnutoj zoni preseka (h ...:.. z), moze da se
napise u obliku
Za pravougaoni presek
Tmu
Tn(Yb)
=
b(Yiz'
~.
'
, (
")
'I (~'
j
,,)P:'
/
'>L
.
--,
.'
,,'Il/
Tmu
hrv (~'.~\
Tn = -.
. -.
'
J
bz
(87/17)
/ ~ //~
(87/18)
U opstem slucaju, iz jednaCine (87/10), proizilazi da je merodavna transverzalna
sila pri granicnom opterecenju:
I.
.
dNu
-
-
Mau
.
Tmu = Tu - -
d
(z - Ybl + ad - -
h
(tga
+ tg,8) + Nu . tg,8.
/ Zb .
(87/19)
U slucaju savijanja silama bez normalne sile:
I .f.
I'
I!
(: 'J -
,', I
.)
,,(:
.
n;\I\I.:w
Mu
Tmu = Tu - T(tga + tg,8).
(87/20)
Za elemente nosaca konstantne visine, napregnute na slozeno savijanje, imamo
dNu
T,nu
= Tu - -
d
(z - Ybl + ad.
Zb
(87/21)
Prethodni izrazi za smicuce napone Tn(Yb), izvedeni su pod pretpostavkom da u
preseku deluje normalna sila pritiska. Za silu zatezanja (Zu
= -Nu), treba staviti
Nu < O.
Valja zapaziti da je opsti izraz za smicuCi napon Tn(Yb), dat jednacinom (87/10)
odnosno (87/17), izveden pod pretpostavkom
daJ~ap~r~tom apscise Zb, rastu i
uglovi a i ,8 i sile u presek4. slika 87/1. Za prakticnu upotrebu treba upamtiti da
--upre~hod~im i~razima, iZI!~
(-)
Jisp.red_~~~dnos?o i~pred:'fau,. odgova~a s.luc_aj~
kada Je pma.S.t~.L,apsolutne vre<Inostl[!:!Orllf.l!tktsavIJanJae~~lsmlsla kao I pmastaJ
'staticke visine h.! U protivnom dolazi znak plus (+).
,
.1
Ilustracije radi, na slici 87/2, prikazan je gredni nosac sa prepustom, opterecen
silama Plu i P2u; normalna sila Nu =
O. Nosac je u podrucju oslonca promenljive
245
visine - ima vertikalne vute. Sistemna linija je paralelna sa gornjom ivicom grede.
Pretpostavimo da je, radi jednostavnosti, greda pravougaonog poprecnog preseka.
Tadaje bo = b(Yb) =b =const., a Tn(Ybi)= Tn = To= const. u neutralnom sloju i
Citavoj zategnutoj zoni preseka (h - x).
T~
II
SISTEM.
I
lINJA
.
'1
Mu.
't""
-'
('
U':'.'-
'
~
Slib 87/2 Naponi smicanja Tn dui grednog nosai:a sa vutama
Prema prethodnom uputstvu 0 znaku ispred momenta savijanja Mu, smicuCi napon
Tn, za preseke pojedinih delova nosaca, prikazanog na slici 87/2, sracunavaju se po
obrascima: . ,0""
(,
. ,
,.
- Preseci od oslonca 1 do a'
~
1
[
Mu
]
Tn =
bz
Tu + TtgOl .
\.
'
"'~I i
I
/
\'::::
- Preseci ad - b' i cd - P2u
/'
,~
\
.!) \
I
. I \J
Ii,' .
Tu
Tn =
bz
(d
=
const.)
/
-':
,.
r
( .
- Preseci bd - 0'
1
[
Mu
]
Tn =
bz
Tu + Ttg02 .
- Preseci Od- 2'
1
[
Mu
]
Tn =
bz
Tu - Ttg02 .
246
- Preseci 2d
-
cl
gde su:
Mu i Tu, odnosno h, Z, 0'1,0'2, aj staticki uticaji pri istom granicnom opterecenju
odnosno geometrijske velicine u uocenim poprecnim presecima.
Na slici 87/2, na mestu vuta, isprekidanim linijama prikazan je raspored smicuCih
napona Tn, ako se zanemari uticaj promene visine nosaca na veliCinu ovoga napona,
tj. ako se stavi da je tgaj =0 (i = 1,2,.. .).
Kada odredimo smicuce napone Tn(Yb), mozemo odreditiglavne napone zatezanja
1l2('!!bUAko se radi 0 preseku bez prsline ili 0 pritisnutoj zoni preseka sa prslinom,
proracun glavnih napona sprovodi se po obrascu (87/1), a za deo preseka od neu-
tralnog sloja n - n do tezista zategnute armature preseka sa prslinom, koristi se
obrazac (87/2).
U oblasti oslonca i uopste, u oblasti koncentrisanih opterecenja, normalni naponi
u betonu Uy mogu biti vrlo znacajni, tako da se njihov uticaj na velicinu glavnih
napona zatezanja cesto ne moze zanemariti. Stoga bi, pri proracunu glavnih napona,
trebalo uzimati u obzir Uy (slika 87/3). Medutim, raspodela Uy napona po visini
preseka, u okolini oslonaca, tesko se moze, na lak i jednostavan nacin, dovoljno tacno
1
[
Mu
]
Tn
=
bz
Tu - htgaj ,
~~
~
rCI
,- r:...if'"
((
II;! J}
I J /
"t
LJ..
r:jV.r. ,
C+1,5d
Vrri '~,'
(
I
"
~
a-a
I
11'1
--:0 i
(_f.
Id
~
"
J
'
.\";
1-' ',-\
C''"~,.- ,/
".,
-
Tv
Slib 87/3 Dijagrarn transverzalnih sila (u blizini oslonca) iz koga se odreduju naponi
smicanja
247
odrediti. Stoga Pravilnik BAB 87 predvida da.use~aponi (1y ne morajuuzimatii u
obzir pri proracunu glavnih napona zat~9-ni~JikoseJr~E9del~no
opterecenje, koje
deluje na delu raspona na ~uzini odft{c/2 + 0,75c!) ne uzme u()~pri odredivanju
dijagrama[~!,a:fiSverza.lnih si~
gde je -c~-Sirina oslonca, a d visina nosaca. Dakle,
pretpostavlja se kao da se' opterecenje qu, na tome delu nosaca, "uliva" direktno
u oslonac u vidu "levka". Konture "levka" su odredene uglom trenja u betonu
\
<p
=
37~, odnosno tg<p ~ 0,75. Tada se napon smicanja Tn sracunava iz T;u'
'odnosno Trdu (srafirani clelovi dijagrama Tu).
89
Kada se pomocu jednaCine (87/17) odredi napon smicanja Tn, on se uporeduje sa
racunskom cvrstocom betona pri smicanju Tr, koja zavisi od kvaliteta betona (tab.
17 Pravilnika), kako sledi
-
(
',I,
CAN,>f'.
Tabela 89/1
Ustvari, napon Tr je glavni napon zatezanja (12r, koji beton moze joS uvek da primi,
sa potrebnom sigurnoscu. On je za preko 2,2 put a manji od srednje vrednosti
cvrstoce betona pri zatezanju hzm. Ovakav stay je zauzet, pre svega, imajuci u
vidu veliku disperziju cvrstoca betona pri zatezanju, kao i to da se pri ravnom
stanju napona, kakav je ovde slucaj; llsled railiCitih 'znakova. glavnih napona, l~
betona dostize pri cvrstoci betona na zatezanje manjoj od c."rstoce hzm.
Ako je ispunjen uslov
r;:.~ Tr (89/1)
iz statickih razloga,~ije potr~bh~ racuI1~ka.ua.rmatur~l zit prijem uticaja od dejstva
transverzalnih sila. T~je bet on sposoban da: primi sile zatezanja koje nastaju od
dejstva glavnih napona zatezanja (12
= -Tn, Pri tome joS uvek postoji potrebna
sigurnost preseka u odnosu na pojavu prslina usied dejstva ovih napona. Dakle, na
delu nosaca, gde je zadovoljen uslov (89/1) dovoljnaje minimalna (konstruktivna)
poprecna armatura - uzengije.
90
Ako je racunski (nominalni) naponsmicania Tn veci od racunske cvrstoce betona Tr,
tada se mora AB presek da obezbedi poprecnom armaturom za prihvatanje uticaja
od dejstva transverzalnih sila T
mu'
91
Proracun potrebne povrsine preseka poprecne armature u podrucju nosaca gde je
.
Tn Tr\
vrsi se, prema ~m~deru resetke sapromenljivimnagiboUrnr pritisnutih be-
24~
tonskih dijagonala, kojom se puni nosac aproksimira, za razliku odproracuna
prema klasicnoj teoriji gde je taj ugao nagiba bio konstantan i iznosio 0 = 45.
Nairne, eksperimentalna ispitivanja su pokazala da se ugao 0, pod kojima se formi-
raju pritisnuti stapovi ispune resetke, moie da krece u vrlo sirokim granicama od
20 -70 prema poduznoj osi nosaca, zavisno od vrste i polozaja opterecenja, oblika
poprecnog preseka nosaca i dr.
Kada se racunski napon Tn nalazi u granicama
~
l-
T,. < Tn < 3T,.J
.
,
..
. \
tada se potrebna povrsina preseka armature na-delu nosaca, gde je taj uslov ispu-
njen, slika 91/1, odreduje na osnovu redukovane merodavne transverzalne sile TRu,
koja iznosi
\
-
!
, TRu = Tmu - Tbu.
('1)(';
~'A
:::.
(; (.H J\-"" of)(/"'\
(91/1 )
(91/2)
Sila nu u izrazu (91/2) predst~vlja deo transverzalne sile koja se poverava betonu.
Za razliku od proracuna prema klasicnoj teoriji dopustenih napona, gde se uticaji
od celokupne transverzalne sile poveravaju armaturi, kod granicnog stanja lorna, pri
ispunjavanju uslova (91/1), deo nominalne (merodavne) sile T
mu preuzima beton,
u iznosu
I
nu = 2'(3T,. - Tn)b . Z
",
Ako se napon smicanja Tn nalazi u granicama
3T,. < Tn < 5T,.,
- -:
i
onda, na delu nosaca (slika 91/2), gde je uslov (91/4) ispunjen, beton ne u&stvuje
u prijemu uticaja od transverzalne sile, tj. f
I ./!
(f
'/ (
:' -'.J
1'-" Cr'r'I),~ ~)t,;: ,-iG i.;-C\":,,
,nu =
~:
iTRU= Tmu
'0
'(91/5)
'f
'l~
}..
a
f-
Slib 91/1
(91/3)
/tr
CDK,iJJt
1,)/1 'i(/'
,i
>.
(v
(ijl r;'1) M>
{,Aft
(91/4)
~
(
c
I
r
1/1
VI-
~
~/
~
~
-r
J
I
c
Q
d
}..
f-
Slib 91/2
Na ostalom delu nosaca cd gde je Tn < 3T,., deo transverzalne sile Tmu se, prema
jednaCini (91/3), poverava betonu.
249
1.0 1.5 2.0 2.5 3.0 4.0
0.10
0.25
0.50
0.75
0.90
1.00
..!bJ!
Tmu
Slika 91/3
-
Na sl. 91/1 i 91/2 srafirani deo dijagrama Tn(T) se poverava armaturi, a nesrafirani
- betonu.
Na slici 91/3 data je zavisnost odnosa sila nu/Tmu i TRu/Tmu od odnosa napona
Tn/Tr.
5.0
7:nIt;.
(
Racunski (nominalni) napon smicanja, odreden prema izrazu (87/17) ne sme pre-
k
"
t ' d t 5 t
.
"'/
/\
0'
oraCi I vre nos Tr, J.1. I
(
.
Xcl
\'
i
Tn ~ 5-;'r1 ; (~,A
'.
~j
(91/6)
kako bi se sprecilo otkazivanje pritisnutih betonskih dijagonalnih traka, (model
reSetke) koje bi nastalo usled l'revisokih glavnih napona pritiska. Ako se pri pro-
racUl~u ~e
zadovolji uslo~ .(~1/6),.~~~aj)o~e?~~i di~~n~ij~E?~rec~().~ p~eseka,
i/~
1~~~~!1!11ark?~et()E~a1 III~manj~LIIl~enzltet spoljasnjeg opterecenj, I sl., da bl
uslov (91/6) blO Ispunjen.
""
...
- .~
Kadaje ispunjen uslov (91/1), sme se transverzalna sila Tmu, pri proracunu popree-
ne armature, smanjiti za iznos nu, dat izrazima (91/3), zato sto u toj prelaznoj
oblasti, izmedu neisprakalog nosaca (Tn ~
Tr) i nosaca sa vec punim razvojem
model a resetke (Tn
=
3Tr), joS uvek se javlja odredena otpornost na "smicanje".
Sa mogucom pojavom prvih prslina, kada Tn prekoraei vrednost Tr, ta otpornost
betona poCinje da opada, da bi se, pri Tn = 3Tr, prakticno sasvim izgubila, pa se
uzima nu = 0 pri Tn ~ 3Tr.
S obzirom da je ispunjenjem uslova (91/6) sprecena pojava krtog, iznenadnog loma
po pritisnutom betonu, to se parcijalni koeficijent sigurnosti (clan 80. Pravilnika
BAB 87) uzimaju zari~-~-3"%~',\jednaCine (80/4) i (80/8).
92 - 95
l.~
.-.J
Prema Pravilniku BAB 87, ukoliko je dijagram Tn takvog oblika da na delu nosaca
u blizini oslonca bude ispunjen uslov Tn < Tr (slika92/1, na primer, usled po&:\
tojanja vuta i s1.), [faoa se, na tom delu no~aea,bet()n-urie po"eravaj!litic:.lI.jig<!J
transverzalnih sila, vec se celokupna sua. zatezanja,Koja pot ice od glavnih napona
250
zatezanja, poverava sarno armaturi (srafirani deo dijagrama nil. slid 92/1a,b). Pri
tome, nil. delu nosaca C - C2, gde je Tr < Tn $ 3Tr (slika 92/111.), redukcija. sile Tmu
vrsi se prema jednaCini (91/2) i (91/3), dok se na delu nosaca C - CI smanjenje
ra~unskog smicuceg napona'
Tn'
od maksimalne vrednosti u preseku C, do vred-
nosti Tr, U preseku C1, vrsi linearno. U preseku C
1
, gde je Tn = T,.,kao i na delu
nosaca A - CI, gde je Tn < Tr ne vrsi se redukcija sile Tmu. Dakle, tu je
nu = O. Ako se maksimalni racunski napon Tn nalazi u granicama 3Tr $ Tn $ 5Tr, tada
se redukcija transverzalne sile Tmu ne vrsi nil. delu nosaca A - CI, tj. na. delu od
preseka Ct, gde je T
=
3T,., preko preseka C, gde je maksimalni napon Tn i dalje sve
do oslonca, vec samo nil. delu nosaca CI - B, prema vet ranije iznetom postupku,
slika 91/2. Poveravanje celokupne sile Tmu u oslonackim oblastima., (slika 92/1a,b),
sarno poprecnoj armaturi, objaSnjava se mogucnoscu pojave kooih prslina i u tim
oblastima (bez obzira nil. to sto je Tn < Tr) kao produzetak prslina izvan OVeoblasti.
Nairne, dijagrami Tn, prikazani nil. sl. 92/1a,b, obicno nastaju ako nasac u oblasti
oslonca ima vute, pa prslina koja nastane nil. delu nosaca neposredno izvan
vut~'J
mozeda se praduzi i nil.deo nosaca sa vutom.
."
,1-- Y:r
":' Ip,UC
VUTf<,/fr\-
a,'
q-
.
,
-
..<:JI/I/0
,{-
...
)"<l~ 'f
b)"'"
-.
"
,
. '\
.~
'}
.1). )'11.;-.
. (" 11
!
~
'"
_I/jt~/
~
~ 37;-
~\~\.;\
.
-
,:1 !
~
.
(
~
Jf;
/"
/
'f! 'c,r
.
~\-r
~
~
A C. C Cz C
i
ryJ.
A
.
'~~U(~
-f " ?,
r;/G {lflIY!i";.o
'7 r::('0(.',<(I"""
..,'~ I
'"I'
I
Slib 92/1 ,/:';;"
," 1v~)'JA -, . .
"
-.
/.
C. ~lil'
iJ
''-' (2
.
t
,K:
U
,..
",'n'11 ! V'f).
1ifJI/~CI.)(I
~ift -.J
','
Potrebnu povrsinu armature za osiguranje od uticaja merodavnih
transverz~l~ih
7
(',,,
sila, tj. od zatezucih sila koje nastaju usled dejstva glavnih napona zatezanja,
jednaCina (87/17), dobijamo iz modela resetke, slika 92/211..
Uslov
E Y = 0 daje izraz za silu zatezanja u poprecnoj (kosoj)
armaturi, koja zatvara ugao
0' sa poduznom osom nosaca
I Z"'u=
~Ru
,
I.
Sill
0'
gde je T
Ru redukovana
transverzalna sila koja se poverava armaturi, sracunata
pomoeu jedna~ina (91/2) i (91/5). Sila u koso polozenoj armaturi na jedinicu duzine
nosa~a, iznosi
0,- t.-
J\!<J,AG:OA.,.j
(92/1)
z' - Z"'u -
TRu
ku -
s
-
z( ctgO
+ ctga) sin 0"
(92/2)
gde se pojasna duiina stapova s lako sracunava iz geometrijskih veliCina, datih nil.
slici 92/2
I
I s = z(ctgO
+ ctga)
(92/3)
251
a)
b)
\
(
\I -
[
.
",
"
~-
r' ,-'--
Ako se oznaci odnos
~y
I
I
I
0
~
8=1,55,,1,S1b(ctj6..d~) A(l.: (clj&-d,5ci)
~f l'
If
Y
DbU
"I
~~
c)
Lou
Zb
./-
{1
1\
f
I'
f ,"-,
/7",1
.....
"-
Z au r
;-
- - <.;:
~
J-~-
'J}
Slika 92/2
.
TRu -
-=Tn.b=TRu,
Z
(92/4)
kao redukovana sila smicanja na jedinicu duzine nosaCa, dobija se izraz za potrebnu
povrsinu preseka poprecne armature, takode najedinicu duzine nosaca:
A~ =
Z~u
=
TRu
.
k
(1'v (1'v(ctg9+ctga)sina
(92/5)
Ukupna redukovana merodavna sila smicanja na duzini osiguranja A, koja se u
literaturi cesto naziva i horizontalna sila veze, a Ciji se uticaji poveravaju poprecnoj
armaturi, sl. 91/1 i 91/2, iznosi:
;
1}\i
r;),'(;)
'; .11
J' 1+
'I l
z=b .
l
z=b
T
-
Ru
Hvu = TRudx = -dx.
z=a z=a
Z
(92/6)
Prema tome, izraz za ukupnu potrebnu povrsinu preseka poprecne armature, na
duzini osiguranja A, moze da se napise u obliku:
"-. I
!, i J
f7i
'
\
.
I
!:
,~
252
lht
lit! (1"
! r . ( If
~'\; (
( (''',,,'f.::,
':I
('
Ie v
)j
({I!'!
~..
(
[
,
~,I,
"
/~
,I
C
,:,
\>~~-' ."*
/)
> J'
C /() (~>
1
,
.
1
1
",=6
T
Aak = -.!!::..dx
= ,t1,,(ctgO+ctga)sina
",=a
Z
H"u
-
u"
(cos a + sin actgO)
.
F('
\(
.;'. f)'
1
L
c,.
"
"'-'-
I
u
,') ,
ff
}\'1Il!i/.
,
,J. C'I
.J.-+
'u',.t
(
(Ch'
(92/7)
Treba istaci da je ugao nagiba 0 pritisnutih dijagonalnih stapova (u modelu takoz-
vane poboljsane resetke), kaje saCinjavaju pritisnute betonske trake, promenljiv i
daga projektant po ielji bira. Prema Pravilniku BAD 87, ugao 0 se moie nalaziti
u granicama:
,
25 $ 0 $ 55
(92/8)
pri cemu je:
m - sccenost uzengija
a1)
- povrsina poprecnog preska (jednog) profila uzengije
b - sirina poprecnog AB preseka nosaca
eu - rastojanje uzengija.
Maksimalno rastojanje uzengija max eu f na duiini osiguranja ~, nesme prekoraCiti
najmanju od tri vrednosti
'/"
"(,
'
"('
.
~ G I
7f(1
/' 1/
eu $
{
h(2
}
"
25cm
i
I
-.-3
Ugao nagiba a poprecne armature, usvaja se u granicama:
G~:-~-~:~
90~) (92/9)
Na duiini ~, na kojoj je Tn > Tr, tj. na duiini na kojoj se nosac mora osigurati
paprecnom armaturom, (uzengijama i/ili koso poloienom armaturom), mora se
predvideti minimalna povrsina preseka ove armature u vidu,u,zengija (dvosecne,
m =
2 i~i visesecne, m > 2)'ea'minirnalniin procentorii-j.i~ '~ ~,2~
gdeje koeficijent
Jludat Izrazom
,,'
",
"d"
I
"--'
I
m'a~l) \ V(!
'"l
!,}~
L~u
=
b.eu
'
J
'
lJ't(,*,{(""/':l ,,~92/1O)
,N, (((,>
,
1:, v [I!
-0
',(,(
"
---.----
.
~~
(
C--"
(92/11)
gde je
h - staticka visina preseka
b - manja strana poprecnog preselta.
U principu, za poprecnu armaturu treba birati tanje profile, na manjem rastojanju,
Cime se beton homogenije proiima armaturom i izbega~aju siro~e prsline~ ,
pre-;,
p.orll~uje se, kada
j:~~T.;:$_~_~~najv:ce rastojan~
;
'e\uzengija max eu ~ h/3 $ ,
. ! 20
em"1
a koso polozene armature lniax ek =
li/2 $ 25 em.
""
- , --~--
' i-_.
!
Ako se sa 7] oznaci odnos sile zatezanja u poprecnoj armaturi pri promer.ljivom
uglu nagiba pritisnutih dijagonala (0 :F 45) i sile u toj armaturi pri uglu 0 = 45
(Morsch-ova klasicna resetka), (jednaCina (92/2)), tj., ako se uvede izraz
r ,
\
C'(
)
t:: L(
.. ,{
I.~ ('~1.
(,c)
(" ~ l t ,."/+(/).
e( -- ?
()
c.....
"
'.' /.-11..J
./
253
0
aO
T}
45
90 1,00
45 1,00
30
90 0,58
45 0,73
20
90 0,47
45 0,63
--
-
Z~u
(0
t'=
45)
T}
-
Zku(O = 45)'
dobijaju se, pri a
= 90 i a = 45, vrednosti koeficijenata T}kako sledi u tabeli 92/l.
Dakle, pri uglu nagiba 0 < 45 dobija se manje poprecne armature nego pri 0 = 45.
Ta armatura je za isti ugao 0 manja kada je a
= 45 nego a = 90.
~ .
.'
. \
Medutim, pri izboru nagiba pritisnutih dijagonala 0 < 45, javlja se poduzna sila
,'\
zatezanja veca nego sto se dobija kada se nosac proracunava na uticaje od moment1J
'
, savijanja (sa i bez normalnih sila).
(
Nairne, granicna sila zatezanja Zou,r u zateg-
nutom pojasu resetkastog nosaCa, s ika 92/2a, postavljajuCi uslov da je
L: Mo =
0,
iznosi '<'- ,",-'
(92/12)
((.l~'~'jiC~'
'/1/,)A (0 Zou,r = -Tmu
[~+
i(ctgO - ctga)]
dok granicna sila zatezanja u grednom nosacu, slika 92/2b, ima vrednost
(92/13)
~
"J"
(.' ;f;l '...)/~
fr~e, (r, :"(1;0;",-,5'
. a Mu
Zou =F-Tmu - = --
z z
(92/14)
pa razliku sila
Tmu
)
AZou = Zou,r - Zou = -T(ctgO - ctga ,
treba primiti dodatnom armaturoml
I
,
AZou Tmu
( )
AAol= - =
---,- ctgO - ctga ~ O.
UV 2uv
(92/15)
(92/16)
Tabela 92/1
'AJ4..
- (~~
~
.
fCj{)c~il /t
h//l
1,
Ova armatura se dodaje armaturi AOl k~j:je dobijena proracunom preseka
pre~~-'\
normalnim naponima (momentima savijanja sa i bez normalne sile)._~
,
~z i~raza (92/12) se vidi da,'jPITO = 45i a
=
45, ne treba dod~tna armatura
AAo~
Jer Je AZou =
0.
Isto tako, izjedn. (92/15) odnosnojedn.(92/16), proizilazi daje LlZou =
0, odnosno
LlAol =
0, pri Tmu = O.
1
U Pravilniku BAB 87, (clan 93), u jednaCini za ovu armaturu, umesto Tmu. pise TRu. sto je
pogreiino.
254
J.I
Prema tome, ukupne sile u iPojasevima resetkastog
nosacaf pri delovanju granicnog
opterecenja, iznose: 1-
Zou.r =
Mu Tmu
-7 - T(ctg8 - ctga).
Mu Tmu'
)
+7 + T(ctg8 - ctga .
(92/17)
D6u,r=
Da bi se sila zatezanja u armaturi Zou "pokrila" poduznom armaturom potrebno je
iz uocenog preseka, slika 92/2c, pomeriti linijugranicnih sila zatezanja Zau napolje,
L;:;1'
paralelno osi Z6 za veliCinu
,Ij ,
l/ J;,.,..~ .
~ ~)(x
l1Mu l1Zou.
Z Z
v =- = =-(ctg8 - ctga).
Tmu Tmu 2
(92/18)
Pri tomeje v
= 0 za 8
= a = 45;vrnax = 1,07z -+ hlza 8
= 25 i a
= 90. Pravilnik BAB 87, clan 167, zahteva da pomeranje bude v ~ 0,5h ako se glavni
naponi zatezanja prihvataju kosim sipkama i uzengijama, i v ~ 0,75h ako se prijem
tih napona vrsi sarno uzengijama, gde je h -staticka visina nasaca. Za preporuku
je, da se vrednost za v odredi prema izrazu (92/18), pa ako je ta vrednost veca
t.
-
nego sto clan 167 Pravilnika traii, onda se ona usvaja, a ako je manja, usvaja se
minimalno v prema Pravilniku.
BROJNI PRIMERI
PRIMER 92/1
Za nosac sistema proste grede, koji je opterecen jednakopodeljenim opterecenjem
i koncentrisanom silom, sracunati glavne napone zatezanja i po potrebi izvrsiti
osiguranje preseka armaturom.
.
6'P~
3 t
6.0 , 2.0
~
L"a.O
r
~
C~
~
Podaci:
Opterecenje u stanju eksploatacije
- stalno
g=25,OkN/m
W
~ 2
G - 12
0 0 kN II
II
- ,
.t -c
- promenljivo ~
p= 33,0 kN/m
J
6=50
~
d
P =200,0 kN
MB30, GA 240/360
fB = 20,5 MPa, Tr = 1,1 MPa
(Tv
= 240 MPa
=
24 kN / cm2
a)
11
t
1
1,)
~t
J~ '
.",.:.
..,.(01
255
Premajedn. (80/4), koefieijenti sigurnosti iznose 'Yua=
1,6 i !UP= 1,8.
Granicna opterecenja:
qu
=
1,6 x 25,0+ 1,8 X33.,0 = 40,0+ 59,4
=
99,4 kN/m
Qu - 1,6 x 120,

+ 1,8 x 200, 0= 192,

+ 360, 0= 552,

kN
Granicne vrednosti transverzalnih sila:
'I 1- ,
'{,9u.
,
/~;
'j I
j
. ~/S1, C
Tu.1 - 397,6 + 552,0-4-1'4,0 ::::397,6 +
138,0 ==535,6 kN
T..
,2
=
-~99 4 8

~
552,0 x 6,

= -397 6 - 414 0= -811 6 kN


y
2'
x ,
8,0 . '
, ,
535,6 - 6,0 x 99,4;:: -60,8 kN
-811,6 + 2,0 x 99,4 =-612,8 kN
Tu,31 -
Tu,3d -
Prema clanu 95 Pravilnika, slika 87/3, transverzalne sile, uoblasti oslonaea, mogu
da se smanje za iznos
.
l>T.,l
~1l>~.'2 =G+o, 7;d);}
= (': +0,75x 0,8) x 99,4=74,6 kN,
pa, sa tim smanjenjem, transverzalne sile iznose:
Tu,1,r :::;:535,6 -74,6 =
4.61,0 kN.
Tu,2,r = '-811,6+ 74,6;:: .:..:.737,0kN
.
S obzirom da je visina nosaca konstantna i da ne postoji normalna sila (Nu ;:: 0),
to premajednaCini (87/19) proizilazi da su prethodno sracunate transverzalne sjle
jednake,merodavnim transverzalnim silama, tj. Tu = Tmu, (v. dijagram sila Tmu
na prethodnoj s,kiei).
i
"7
,,-O,c.'Jy,
Raeunski (nominalni) naponi smieanja, jednaCina (87/18),
Tu 1 r 461,
k
I
2.
Tn,1 -
~ =30 x 0,9 x 73
;:: 0,234 N eIJ) =2,34MPa
'7"n
,
2
;::
TU;2,r;::
737,0
;:: 0 374kN
/
2;:: 3 74MPa
.
b .i 30 x 0, 9 x 78'
em,
Tu,31
-
60,8
-
I
2-
Tn,31=
~
-
30 x 0,9 x 73
- 0,031kN em - 0,31 MPa
Tn,3d=
Tu,3d
=
612,8
= 0,311kN/em2= 3,11MPa
b. z 30 x 0,9 x 73
256
--
i
(,
~iA,
I
I
?
~ C J t1
t
"
0
Pri sracunavanju napona smieanja Tn uzeto je da je h
= 73 em u svim preseeima,
na eelaj duiini nosaca i da je krak unutra.snjih silalz =
(6 .h
=0, 9hi U stvarnasti, zavisna ad potrebne povrsine poduine zategnute armature Aal i nje'liog raspareda u
preseeima, staticka' visina h bi se, ipak menjala dui nosaca, ali te promene se magu
zanemariti kad ovakvag proracuna. Takode i koefieijent (6((6 = z/h) se menja ali
Ee u sirakim
granieama-'J?a
..
-~:"
..
z
..
a
.
'
.
"
..
a
.
V
.
e proracune u praks
!
' Qbicno usvaja
~~ =0,9 za
,
pravaugaane
presek;r-~<iI:pr~~e_k~ k,rakz =
h - dp/2" gde je dp - debljina ploce.
--S-'abzirom da se za AB nasace, dimenzianisanje preseka najpre uradi u odnasu na
utieaje Mu iJ.ili Nu kaji izazivaju narmalne napone, a zatim u odnasu na utieaje
kaji u preseeima izazivaju glavne napone zatezanja (-0'2 ~ Tn), ta se tada pri
sracunavanju napana Tn uvode tacne vrednosti za (6 i h. U tabelama Prilag 2.1.
Prirucnika - II tom se jasna vidi u kojim granieama variraju vrednoi kaefieijenata
(6.
Pri ispunjenju uslava (91/1), kod praracuna osiguranja preseka armaturam, uvade
se redukavane transverzalne sile TRu. U ovome primeru, uslov (91/1), slika 91/1,
ispunjen je u oblasti aslanea 1. Deo transverzalne sile koji se paverava betanu,
prema (91/3), iznasi:
1
Tou,l = 2'(3 x 0,110 - 0,234)30 x 0,9 x 73 =94,6 kN
pa je redukavana transverzalna sila
TRu,l = Tmu,l,r - Tou,l = Tu,l,r - ToU,l= 461,0 - 94,6
= 366,4 kN
Redukavani smicuci napon
366,4
2
TRu1=
0 0 3
= 0, 186kN/em
= 1,86 MPa
' 3 x ,9x7
257
U oblasti oslonea 2, smicuCi napon rn,2 = 3, 74MPa > 3rr
=
3,30 MPa, i zato se tu
ne vrsi r.edukeija transverzalne sile, jer je nu,2 = 0, paje TRu,2 = 737,0 kN.
Deo transverzalne sile u preseku 3d, koju preuzima beton, iznosi
1
Tbu,3d = "2(3 x 0,110 - 0,311) x 30 x 0,9 x 73 = 18,7 kN
paJe
T&,3d =
612,8 - 18,7 =594,1 kN
594, 1
/
2
rRu,3d -
30 x 0,9 x 73 =
0,301 kN em =3,01 MPa
a) Armatum za osiguranje preseka nosaca na duiini A1 =
3,06 m (deo nosaca I-a);
Osiguranje preseka izvrsice se vertikalnim uzengijama i ka;;o polozenim profilima.
Potrebna povrsina preseka armature uzengija a~l), moze se dobiti direktno iz jed-
naCine (92/7) U obliku:
.
(1) TRu u
. b .
eu
m.a
= ' u
O'v(eos a + sin aetg8)'
(92/19)
gde su:
m - secenost uzengija
a~l)
- povrsina preseka profila uzengija
b - sirina AB preseka nosaca
eu - rastojanje uzengija
rRu,u - napon smieanja (odnosno glavni napon zatez anj a) , koji se prihvat6 uzengi-
Jama
O'v-granica velikih izduzenja odnosno graniea 0'02 uzengija
a - ugao nagiba zategnutih stapova ispune u modelu reaetke (a = 90za ver-
tikalne uzengije)
8 - ugao nagiba pritisnutih stapova u modelu resetke.
Ako usvojimo dva;;ecne vertikalne uzengije (m = 2;a
= 90), precnika 4>10,na
rastojanju eu =
20 em, (U4>10/20), iz jednacine (92/19), dobijamo napon smieanja
koji se "pokriva" uzengijama:
m.aP)
rRu,u =
b
'O'v(eosa+sina.etg8)=
.
eu
2 x 0,79
-
30 x 20
240 x etg8 =0,632 . ctg8,
,
(92/20)
<1
~
258
pa je, za (J
= 45:
TRu,u= 0,632 x 1,0= 0,632 MPa.
Deo transverzalne siJe, koji se proverava uzengijama:
TRu,u=
z. b.
TRu,u= 0,9 x 73 x 30 x 0,0632
= 124,6 kN.
Deo horizontalne siJe veze koju mogu da prime
usvojeneluz~n_g~, (U</>10/20, m =2),
na duiini osiguranja .\1 =3,06 m:
.'",
Merodavna transverzalna sila, koja ogovara uzengijama:
HtJu,u = .\1 . b.
TRu,u
= 306,0 x 30,0 x 0,0632
= 580,2 kN.
Tmu,u= TRu,u+ nu = 124,6+ 94,6
= 219,2 kN.
Dodatna
zategnutar~~d~z~~ armatura, prema (92/16), iznosi:
219,2
(
0 )
2
d I 1
I
LlAo1,u
=
2 x 24,0
1, - 0,0 =4,57 em na e u - 1
i/
1
A1,Iic =f,22m
"
-1
.
tRuI01I3] t
I ~
l
'
/
'I
,
~
<a
'i I i I:
I ;
I; I
.
I:r
8
l
1,6'1 '81~,
246 ~
',06
/h
,
/ r
{.,
"
!_f01~(~
to'",
"-
.
>-
~
t f.. AJf,~)r.
(,
!
.,
Duzina osiguranja preseka nosaca koso p%ienim profi/ima pod uglom Q
= 45
.\
1,86- 0, 63
6
l,k =0,60+2,46.
1,86 =0,60+ 1, 2 = 2,22 m.
Horizontalna sila veze koju treba da primi koso polozena armatura2 pod uglom
Q
=45
t./lpl(
Uf
'
"
11
t '1/
(,/
f,'l)J.
HtJu,k= 30,0 x 0,123 (60,0 + 4162,0) =520,3 kN,
2
Ova armatura je, po pravilu, deo povijene poduzne zategrwte armature
AOl .
259
,-/~
,',';
-1
<[l.i C
lri l
, ~
pa potrebna povrsina kose armature, jednacina (92/7), iznosi:
=
520,3
=
520,3
=15 33 em2.
A.d:
24,0(0,707 + 0,707. 1,0) 33,94 '
Usvojeno 2 x 24>22(15,21 em2)
Ovde je dodatn'a zategnuta poduina armatura ~ACl1,A:= 0, jer su uglovi 8 = 0',
jednaCina (92/16).
Ukupna horizontalna sila veze
H"u
koja nastaje usled dejstva redukovanih granicnih
utieaja:
H"u = 30,0 x 0,186 (60,0+ ~246) =
1021,1 kN.
Ukupna horizontalna sila veze koju moie da prihvati usvojena, armatura:
(
=2
)
.
4..1.22
(
1521
2\,
,
'
I
"
C;\U (
,
)
JI
~), ..
11,:.('
\
m 1
'I'
,em
h,
'. ,/''')
'I- '
't.A'(
I,."
,,'~'
H"u,CI - H"u,u + H"u,A:=
580,2 + 15,21 x 24,0(0,707 +
+ 0,707 x 1,0) =
1096,4 kN
H"u,1I = 1096,4ICN>
H"u =
1021,1 kN.
Na delu nosaca duiine (A1 - A1,A:)= 84 em, iduCi od preseka b prema preseku '
a, usvojene uzengije U4>10/20 su sve manje iskoriscene, pa bi se tu mogla vrsiti
redukeija u potrebnoj povrsini te armature. Medutim, posta je ta duiina relativno
mala, a stvarni proeent armiranja uzengijama
U4>10/20
/
(1 )
=
m . au
.100
=
2 x
0,79100
= 0 263<X:.
J1.u
b .
eu 30 x 20
,0
nije mnogo vece od J1.u,min=
0,2%, to se i na tom delu nosaca usvajaju uzengije U</>
10/20. .
Taean poloiaj (mesto) koso poloienih profila armature dui nosaca, odreduje se
obicno grafickom konstrukeijom, koristeCi takozvanu integralnu krivu liniju, koja se
sastoji u sledecem:
- odabere se pogodna razmera za duiine i napone, odnosno sile
- duiina osiguranja nosaca se iz~li na ~Ai (i
=
1,2,..., k). Tacnost je veca sto
je k
k
ve~e
d 1
.
d
" -'
.
1 F
(
.
1 2
k)
k
.
- 1Zta 01Z e Jenog IJagrama TRu,k sraeunavaJu se Sl e i ~ = , ,..., , oJese
nanose na ordinatu Fi dijagrama Zb/ Fi (v. sledecu sliku) i tako se dobije surna
- integral, tj. horizontalna sila veze H",k = 2:7=1Fi. Spajanjem "vrhova" sila
Fl' F2'
..., FA:,nastaje integralna kriva linija.
Naovaj naCin se povrsina dijagrama TRu,k na duiini osiguranja Al,k i debljini nosaca
b, prikazuje kao ordinata
2:7=1
Fi, koja se moie lako podeliti na N delova propor-
eijalno povrsinama usvojenih profila, gde N predstavlja broj mesta na nosacu kroz
koje treba da "produ." usvojeni profili. Pri tome svakom pro~u (grupi profila~
1,2,. .., N odgovara sila ~H"l,b ~H"2,k> .. ., ~H"N,k (~H"N,k -
../2. (T"
.
aClNpn
()
= 0'=45).
2fiO
~. 1/i~
;
c)
a)
.",
,
\
.'
b)
Zb
z
~
('P)
0-
N
Ln
1/
u:.-
~ ~
I
~
~
C!,
"'!.
'~ ~.~
:;: ~ .
:J:
N..
'4 ~
C
Ln "'.
.. ~
&; ~
N 1/
III Z
Z >
:,:r
:r '4
~
"""
---}---1
I
I
1
'
I .
inttgralna
kriva linija
F.
I
U konkretnom slucaju integralna kriva linija se mogla konst"ruisati i bez napred
navedenih po del a duiine A1,A: na delove ~At, ~A2, . . ., jer integralna kriva za pravo-
ugaonik predstavlja pravu liniju, a za trougao - parabolu. Medutim, zbog opstosti
postupka i ovde je primenjena, jer dijagram
TRu,A:moie biti proizvoljnog oblika.
Za razmatrani primer (b =30 em), imamo:
F1 =
F2 =
30 x 60 X 0,123 =221,4 kN
30 x 40 x
0, 123+ 0,093
=124 6 kN
2
'
30 x 40 x
0,093 + 0,062
=93,0 kN
2
30 x 40 x
0,062 + 0,032
=56,4 kN
2
30 x 42 x
0,032
=20,1 kN
2
F3 =
F4 =
Fs =
s
I:
Fi = 520,6 kN ~
H",A:= 520,3 kN
1
261
--
Osiguranje preseka nosaca sa usvojenim profilima 44>22, izvrsicemo tako da, u
poduznom preseku nosaca, po 24>22zauzimaju isti polozaj. To znaCi da "rezul-
tante sila AHv.N" polaze od tacaka 1 i 2 paralelno sistemskoj liniji Zb, do preseka
sa integralnom krivom linijom (tacke l' i 2'), a zatim, upravno na liniju Zb, u pre-
seku sa njom, dobijaju se tacke 1" i 2"
, kroz koje treba provuCi koso polozene sipke
24>22.
Ako se za osiguranje preseka koso polozenom armaturom koristi poduzna zategnuta
~
armatura, Qnda se pri odredivanju polozaja koso polozenih profila, mora voditi
\ racuna i 0 liniji "pokrivanja" preseka poduznom armaturom, v. cl. 167 Pravilnika
_~.BAB 87.
Ako se usvoji (J
= 30, tada, za vertikalne uzengije U4>10/20 (a =
90), imamo:
2 x 0,79
240(0
'-
30

)
-
-
TRu,u -
30 x 20
"1
ctg
=
0,632 x 1,732
=
1,09 MPa
=
0,109 kN/cm2
TRu,u - 0,9 x 73 x 30 x 0,109 =
214,8kN;
Tmu,u - 214,8 + 94,6
=
309,4 kN
Hvu =
306, 0.30, 0.0,109
=
1000,6 kN
309,4
AAal,u =
2 x
24,0(1,732 - 0,0) =
11, 16cm2 nadelu1 - I'
A
ltk
- 0 60 2
461,86 - 1,09
=
1 62
, +,
1 86
,m
,
*
~1,/(=
1,62
f?4
1,06
1
-
I.t>
00
~....
II I
11
c b rL
~
f60J
1,02
{
1.44
0,60
2':~6
5,06
t~
Koso p%zena armatura, a =45; 0
= 30
TRu,lk = TRu,l'k= 1,86 -1,09
=
0,77 MPa
Tmu,lk =
461,0 - 309,4 = 151,6 kN
Tv,/ -'II!!! "!
262
1
Hvu,k - 30,0 x 0,077(60,0
+ 2"102,0) =256,4 kN
Aak =
256,4
24,0(0,707
+ 0, 707 xl, 732) -
- 5,53 em2,
usvojeno4tPI4(6,16em2)
Na delu nosaca 1-1':
~A
/;;
1
"
. ;,/t
.,
1 K
/
,
'
_.
. .
1
,
"
Ie'
- -= ".
r
(.~ ~--,
.
i~)V ,;
"
151,6
(
2
~Aal,k
=
2x24,0
1,732-1,0)=5,47em
U preseku C, gdeje
Tmu,ck = tTmu,lk ... ~Aal = 5,47/2
= 2,74 em2.
Ukupna dodatna armatura ~Aal, koju treba dodati poduznoj zategnutoj armaturi
(sracunatoj prema momentu savijanja Mu), iznosi:
~Aal = 11,16
+ 5,47
= 16,63 em2 ... u preseeima na delu
nosaca 1-1'
~Aal = 11,16 + 2,74
= 13,90 em2 ... u preseku C
Od preseka b, gde je ~Aal = 11,16 em2, iduCi prema preseku a, ova armatura se
linearno smanjuje, da bi u preseku a bila jednak1i nuli.
Radi ustede u armaturi uzengija, mogu se, na delu nosaca d - a (duzine 1,06 m)
usvojiti uzengije UtP10/25, gde je za presek d:
2 x 0,79
TRu,u=
30 x 25
240(0 + 1,732)
= 0,80 MPa
Tad je stvarni proeent armiranja preseka uzengijama, na tom delu nosaca:
2 x 0,79
/Ju =
30 x 25
100
=
0,21 % > /Ju,min = 0,2%
,
Ako se konstrukcija nalazi u seizmicki aktivnim podrucjima, onda se rastojanje
uzengija mora ograniCiti na vrednosti date u propisima za seizmiku, na eu
= 10 em
u blizini oslonaea, a na ostalom delu nosaca na f'u = 20 em.
Iz prethodne analize jasno se uocava da se, sa smanjenjem ugla 0, smanjuje poprecna
armatura, ali se zato povecava dodatna poduzna zategnuta armatura. Za uobicajene
konstrukeije i opterecenja preporucuje se da se ugao 0 nalazi u granieama
30 S 0 S 45, bez obzira sto Pravilnik BAB 87 dopusta znatno sire granice,
25 S 0 S 55.
b) Armatura za osiguranje preseka nosaca na duiini A2 =1,85 m (deo nOStica 3-2)
Osiguranje preseka ce se izvrsiti pomocu vertikalnih uzengija i koso polozenih profila
armature.
263
Uzengije. Pretpostavljaju se vertikalne cetvorosecne (m =4) uzengije U</>10/10
(0,79 em2)
I
'
t
Za ugao
()
= 45 imamo:
-,
,
1
-.
~
I
t
f I
"'.,
..
':"'
4 x 0, 79
TRu,u=
30 x 10
240 x etg()
=
2,528 ctg()
TRu,u=
TRu,u =
HtJu,u -
2.528 x 1,0 = 2,528MPa=2,258 X 10-1 kN/em2
0,9 x 73 x 30 x 2,528 X 10-1
= 498,3kN
185,0 x 30,0 x 0,2528 =1403,0 kN
332,1
2
2 x
24,0(1,0 - 0,0) =6,92 em
6.Aa1,u=
\.'
l ! .::r ...
"-
~
(
"
TRU,U
t~u.
[11%.1
/1\
'V~i)
:?
'
~
/I
0 ~
ft')
\("j
')'
<!.l
"
{
.
I.
't-
. r
. a ~ ",'
~~
'
U)
A
B
I
I~
,10
I
I
I
I
41(
I
I
-f~/
0,8'1 /lv<;r;'OJJo15
-r
~
85
;/'-
K080 poloieni profili armature, Q = 45,8= 45
264
HtJu,i = [~(0,048+0,077) x 38,0+ ~(0,077 +
+ 0,121)87,0+ 0, 121x 60,0] x 30 =
= [2,375 + 8,613 + 7,260] x 30,0 = 547,4 kN
547,4
2
Ad =
24,0(0,707+ 0,707 x 1,0) =16,13 em
AAal,i = 0
..
/(
;
\
;
{
7~}1i'
/ ( :
'J ..
-
(
1" /'
''!~
ill
I
rl
1('
!,;,
-. '\) :;~)
-
"
if
.~.
I
r'"
i
t
_::.
~
(I
;
'1
')
)
~/'o
,
I
-1
rRIMER~2j2-
-
i
Presek 21:
1
Sirina preseka b
= 30 em;
ME 40;
RA 400/500;
IB =
25,5 MPa; (1'v
=
400 MPa;
Tr = 1,3 MPa;
Presek 1
"
T" = 0; Tn = 0
T" = Tm" = 315,4kN;
0'1
h
= 70 - 6 = 64 em;
1
Z = (b h
= 0,967 x 64= 61,gem ~L-
I
Ig
;~
II)
() 0
~
~
't-
((b odredjen premaM,,)
C
cr
315,4
2
Tn = 30X61,9=0,170kN/em =1,70MPa
Presek 2d:
45
T" = 315,4kN; h
= 64em; Z =
61,gem; tg(3
= - =
0,25
180
M" = 126,3 kNm
T.
m
..
= 315 4
126,3 x 1020
25
=
364 7 kN
~ ,
+
64 '
,
364,7
2
Tn
=
30 X 61,9
= 0,196 kN/em
=
1,96 MPa
Presek 3:
Tm" = T"= 369,4kN; h
= 78,8.- 5,8
= 73,Oem;
M" = 0; Z R; 0,96 X 73,0
= 70,1 em
369,4
2
Tn
=
30x70,1
=0,176kN/em =1,76MPa
2Rfi
Presek 4:
Presek 5:
266
Tu = 477,0kN; h =
96,2 - 6,2 = 90,0 em
Mu - -290,OkNm; z =
0,96 x 90 =86,4em
k =
90
=
4,62 ---> (6 =0,96
290,Ox
10'
30x25,5
290,0 X 102
2
Aa1 -
400 X 10-1 x 86 4 =
8,39 em
,
T.
m
.. - 477

-
290,0 X 102

25 = 396 4 kN
y ,
90
x, ,
39.6,4
2
Tn =
30 x 86,4
= 0, 153kN/em =
1,53 MPa
. Tu - 477 kN; h =
115 - 7 = 108 em
Mu - -690,7 kNm; z =(6 . h =0,95 x 108 =102,6 em
k -
-
108
3
(
=
,59 ---> 6 = 0,95
690,7x 10'
30x25,5x10-1
-
690,7 x 102
- 1
2
Aa1 -
400 X 10-1 x 102,6
-
6,83 em
690,7 x 102
Tmu - 477,0-
108
xO,25=317,lkN
317,1
2
Tn =
30 x 102,6
=
0,103 kN/em = 1,03 Mpa
140
1.05
I
Q
~!R ~
~l~
TRu,21
Tilu,2d
1
nu,21 = 2(3xO,13-0,17)x30x61,9=204,2kN
1
Tbu,2d - 2(3 x 0,13 - 0,196) x 30 x 61,9 =180,1 kN
- 315,4
- 204,2 =111,2 kN
- 364,7 -180, 1
= 184,6 kN
111,2
2
TRu,21 -
30 x 61,9
= 0,060 kN/ern
= 0,6 MPa
184,6
2
TRu,2d -
30 x 61,9
= 0,099 kN/ern
= 0,99 MPa
Na delu nosaca, od preseka 2d do preseka Gl, (gdeje Tn = Tr = 1,30 MPa), redukeija
srnicuceg napona Tn se vrsi na sledeCi nacin:
105
LlTRu,3 - (1,96 - 0,99)
140
=
0,73 MPa
35
LlTRu,4 - (1,96
- 0,99)
140 =
0,24 MPa
pa vr~dnost redukovanog napona srnieanja u preseku 3 odnosno 4 iznosi:
TRu,3= 1,76 - 0,79
= 1,03 MPa
odnosno
TRu,4= 1,53 - 0,24
= 1,29 MPa
Tada redukovane transverzalne sile, u ovim preseeirna, irnaju vrednosti:
TRu,3 =.30,0 X 70,1 X 0,103
= 216,6 kN
TRu,4 = 30,0 X 86,4 X 0,129
= 334,4 kN,
au preseku Gl:
TRu,C, = 30,0 X0,95 X98,5 X0,13
= 364,9 kN;
d
=
105ern; h
=
98,5ern; (
=
0,95.
Armatura za osig'll.ranje, A
= 2,29 rn
S obzirorn da glavni naponi zatezanja l12,Ru
= I- TRu Iirnaju relativno ujednacene
vrednosti na delu nosaea 2-5 i da one nisu tako velike, osiguranje preseka izvrsice
se sarno pornocu vertikalnih uzengija, prerna TRu=
1,30 MPa.
Za usvojene uglove a = 90 i 0 = 38 i dvosecne(m
= 2) uzengije4>8, (a~l)
=
0,50 crn2) dobijarno rastojanje:
m . a~l)
eu = bl1v(eosa+sina.ctgO)=
TRu'
2 x 0,50
=
1,30 x
30400(0 + 1,0 x 1,28) = 13,1 em ~ 12,5crn
Usvojeno U4>8/12,5
267
Dodatna zategnuta armatura:
Tmu
(
~Aal =
_
2
ctgO - ctga) =
(J'v
-
364,7
-
2
2 x 400 X 10-1
(1,28 - 0) - 5,84 em ... upreseku2
369,4 2
~Aal -
2x40
x 1,28=5,91 em ...upreseku3
396,4 2
~Aal -
2x40
x 1,28=6,34cm ...upreseku4
317,1 2
~Aal - 2x40x1,28=5,07em
...upreseku5
U oblasti momentnih spiceva (na primer, u oslonaekim presecima kontinualnih
nosaca, ovde presek 0 - 0), nema potrebe za dodatnom armaturom ~Aal usled
transverzalne sileo U tim preseeima je dovoljna poduina zategnuta armatura, dobi-
jena iz momenta savijanja.
Na delu nosaca C2 - 2; U4>8,m =
2; imamo
2 x 0,50
eu =
0,60 x
30400
x 1,28 =
28,4em > maxeu =
25 em
Medutim
m x
a~l)
-
2 x 0,50
- 16 7
eu ~ - -
, em
b x Ilmin 30 x 0,002
Usvojeno U 4>8/15
PRORACUN AB PRESEKA PREMA GRANICNIM MOMENTIMA
TORZIJE
96
Za proracun -
dimenzionisanje armiranobetonskih preseka, izloienih torzionim mo-
mentima, Pravilnikom je prihvacen racunski model za granicno stanje nosivosti kaji
se bazira na istim postavkama kao i proracun AB preseka pri dejstvu transverzalnih
sila Tmu.
Raeunski merodavni smicuCi napon Tn od dejstva momenta torzije odreduje se na os-
novu teorije tankozidnih stapova zatvorenih profila. Nairne, svaki puni poprecni AB
presek proizvoljnog oblika, koji je opterecen momentom torzije, maie se, u stanju
granicne nosivosti - lorna, da aproksimira sa tankozidnim zatvorenim presekom.
Tako se, na primer, puni pravougaoni presek moie da zameni sa sanducastim, puni
kruzni sa prstenastim presekom, itd. Ovo je mogucno zbog toga sto su sredisni
delovi poprecnog preseka znatno manje napregnuti nego periferni, u kojima se jav-
ljaju prsline, a armatura dostiie granieu velikih izduienja. Stoga se pretpostavlja da
se po obimu punog preseka formira aktivni sloj betona (omotac, ljuska), relativno
268
male debljil!e, u koji je ukljucena armatura za prijem utieaja od dejstva torzije.
iDakTe;--f~rmira se-~upljiAB presek male debljine zidova (tankozidni zatvoreni pre-
! sek), koji prakticno prima sve utieaje od dejstva momenta torzije, dok najveci d!.!6
1;:f
unutraSnjeg preseka ostaje skoro nenapregnut, pa se pri proracunu AB elem~nata
~
napregnutih na torziju ne uzima u obzir. Ove pretpostavke su i eksperim~ntalnim
'
puten: po~vr~~~ .
Usled dejstva torzije javljaju se prsline u betonu, Cime se AB element transformise ~~il
u prostornu resetku u kojoj poduiria "torziona" armatura Cini pojasne zategnute
stapove, poprecna armatura (uzengije) predstavlja zategnute stapove ispune (ver-
tikale), a pritisnute betonske nagnute trake, razdvojene prslinama, Cine pritisnute
stapove resetke. Dakle, primenjuje se vrlo slicna analogija sa modelom resetke, koju
smo vec razmatrali u slucaju delovanja transverzalnih sila.
Vrednosti torzionih momenata MTu pri proracunu AB preseka prema gra~icnoj
nosivosti odreduju se na osnovu izraza
MTu = L MTi' /ui,
(96/1)
gde je MTi moment torzije od opterecenja i =
g, p,..:l za stanje eksploataeije, a /ui
pareijalni koefieijenti sigurnosti, definisani clanom 80 Pravilnika BAB 87.
Pri tome se uzimaju oni koefieijenti sigurnosti, koji odgovaraju dilataeijama iz-
duienja armature Ca ~ 3%0 jer se, u izabranom proracunskom modelu resetke,
granicno stanje loma AB preseka dostiie tecenjem zategnute armature (poduine i
poprecne). Tako se, uz odredena ograllicenja u dozvoljenim vrednostima glavllih
napona zatezanja u betonu, (tj. napona smieanja, jer je (T2
= -Tn), 0 kojima ce
kasnije biti reCi, izbegava krti 10m po pritisnutirn betonskim trakama - stapovima.
Racunski (nominalni) merodavni smic.uCinapon odreduje Beprema obrascu za zatvo-
rene tankozidne preseke - profile:
MTu
Tn
=
2 .
Ab060
(96/2)
gde je:
MTu - dato jednacinom (96/1)
.60 - racunska debljina zida ekvivalentnog tankozidnog preseka.
Kod punih poprecnih preseka, sl. 96/1, uzima se
16~
:dm/8
t
\
(96/3)
Za suplje poprecne preseke 60 = 6 ako je 6 ~ 60, a pri 60 < 6 vaii jednaCina (96/3).
Pri tome, 6 predstavlja stvarnu debljinu zida supljeg preseka. VeliCina 60 je ustvari
debljina zida zamenjujuceg tankozidnog profila, kojim se aproksimira puni presek
ili suplji presek kod koga je 6 > 60, dok dm predstavlja osovinsko rastojanje izmedu
poduinih sipki za prijem utieaja od torzije smestenih u uglove po kracoj strani,
slika 96/1. Kod tankozidnih profila (preseka) dm je manja straniea (kod prstena
269
- precnik) srednje linije, tj. tezisne linije koja spaja tezista poduzne armature,
smestene uz spoljnu i unutraSnju ivicu preseka, slika 96/1e.
Sa A60 je oznacena povrsina poprecnog preseka omedana linijom koja spaja tezista
poprecnih preseka poduzne armature za prijemtorzije (slika 96/1), srafirana povr-
sina.
a)
c50
d)
a
J!
e)
~
~
"C
V
"C
S
I&i.'~
-f
g)
Sot
8'1.
1cSO>b~ ,
So:}
,
,
ffo
d
t
d
-
c5',...52
m-
2
Slika 96/1 Velicine dm za razne oblike poprecnih preseka nosaea
Kod razudenih preseka, slika 96/1c,e, moze se doprinos delova poprecnog preseka,
manje debljine, zanemariti, jer srazmerno svojoj maloj torzionoj krutosti, vrlo
malo ucestvuje u prijemu torzionog momenta. Na slici 96/1c,e srafirani su delovi
poprecnog preseka koji (prakticno) primaju ukupan torzioni moment
MTu'
Dakle,
delovi poprecnog preseka oznaceni sa K mogu se, pri ovom proracunu, zanemariti.
Poprecni preseci nepravilnog oblika se, pri proracunu na torziju, mogu zameniti
upisanim presecima pravilnog oblika, slika 96/1 d, I, poznatih geometrijskih karak-
teristika (poznatog momenta inercije pri torziji i dr.), jer je potrebna armatura za
osiguranje preseka jednaka za upisani i traieni nepravilni presek. Tako, na primer,
trougao, u koji je upisan krug, slika 96/1d, odnos obima i povrsine odgovarajuceg
preseka je konstantan, tj.
270
00
-
Ot:.
- ~
Ao
-
At:.
-
d
gde je d - precnik upisanog kruga u trougao.
PremajednaCini (96/2) mole se, direktno za trougaoni Hi bilo koji nepravilni presek,
odrediti napon Tn. Medutim, tele se dolazi do torzione krutosti preseka nepravilnog
oblika.
Za trougaone i preseke nepravilnog oblika, slika 96/1 d,f, velicina dm odreduje se iz
preenika upisanog kruga dm =
(d - 2a), gde je a -udaljenost teiiSta torzione podui-
ne armature od ivice preseka.
97
Kadaje racunski (nominalni, merodavni) smicuci napon Tn :5 Tr, tada nije potrebna
posebna racunska armatura za prijem momenata torzije MTu. Celokupna sila za-
tezanja od dejstva torzije se poverava betonu. Ovo ne znaCi da ce nosac biti nearmi-
ran. Naprotiv, on, i u ovom slucaju, mora biti armiran minimalnom (konstruk-
tivnom), poduznom i poprecnom armaturom da bi se smatrao armiranim nosacem,
jer granica Tn = Tr se odnosi na armiranobetonske preseke.
Kada je racunski napon Tn veCi od racunskog Tr, tada je potrebno da se proracuna
armatura,z,aJ>rije.Irl m!I1enta torzije MTu. Kada je Tr < Tn < 3Tr Fa'a-a.'Se--pgI>!~,cna
-afmatura zaprijem MTu, proracunava iz redukovanog momenta torzije MT Ru
i
. MTRu= MTu - MTbu,
-
(97/1)
gde je
MTbu - moment torzije koji se poverava betonu, odreden iz izraza
I !
I MTbu = ~(3Tr - Tn) .
2Abo .00
= (3Tr - Tn)Abo . 00,
I P~du!~~_~~~~tl~[~ sracunava iz momenta torzijelM;~,} ne iz
MT~U'
Ako je racunski smicuCi napon Tn veci Hi jednak 3Tr, a manji ili jednak 5Tr, orrda
se uticaji od celokupnog momenta torzije MTu prihvataju sarno armaturom. Tada
je
MTbu =
O.
(97/2)
Nije dopusteno da je Tn > 5Tr.
Napon Tr predstavlja racunsku cvrstocu pri smicanju (zatezanju) betona, datu u
tabeli 17, clan 89 Pr<:vilnika. Dakle, radi se 0 istim vrednostima Tr, koje se prime-
njuju i pri proracunu preseka na dejstvo transverzalnih sila Tmu.
98
Preseci koji su optereceni momentima torzije armiraju se poduznom i poprecnom
armaturom - uzengijama.
271
--
I
,
Povrsina poprecnog preseka profila uzengije odreduje se iz izraza:
I
\
\
(1)
-
MTRu
. t 0
au -
2A
eu g.
bo
. Uv
/7'
(jrJ
(98/1 )
Uvedene oznake imaju znacenje:
Uv - granica velikih izduzenja celika uzengija
Abo - povrsina betona oivicena srednjom linijom profila, odnosno povrsina omedena
poduznom armaturom za prijem momenta torzije, slika 96/1
eu - razmak uzengija
0 - ugao nagiba pritisnutih dijagonala u modelu prostorne resetke koji se i ovde,
prema PBAB 87, bira u granicama od 25 - 55.
,
'1.
99
Povrsina presek~~~Ihpoduznlnprofil~ arm8\l~~ za prihvatanje uticaja od torzionog
momenta MTu odreduje Be iz izraza /v rcfDVlt\ )\}~'
I
"
MTu
.
i Aa= L..Jaa=
2A
.0. ctgO,
i
boUv
ro,.h/' or
,tk,! ~.c
(99/1)
gde je:
0 - obim srednje linije (zamisljenog) tankozidnog preseka, tj. obim 'povrsine Abo.
Dakle, ova armatura se dobija iz neredukovanog momenta MTu'
U Pravilniku BAB 87, clan 99, u ovoj jednaCini, umesto MTu pise MTRu, sto je
pogresno.
Minimalna povrsina preseka profila poprecne armature -uzengija za prijem torzionih
uticaja, odredena izrazom (98/1), pn Tn > Tr, mora zadovoljiti uslov
,
~
,i~
"
"
,..
r
.
(1)
-
TrCoeu
.
i
.
'
mmau -
2
.:
Uv ,
..
l
(99/2)
--
(
.
i;{,' / /
100
Ako na AB presek odnosno AB element - nosac, pored momenta torzije MTu deluje
istovremeno i transverzalna sila Tmu, kakav je najcesce slucaj u praksi, maksimalni
racunski smicuCi napon Tn(T + MT) ogranicen je takode na maxTm= 5Tr. Pri tome
Be istovremeno delovanje ovih uticaja Tn(T + MT) moze nezavisno odredivati, tj.
vaii:
Tn = Tn(T + MT) =
Tn(T) + Tn(MT),
gdeje Tn(T) odredeno izrazom (87/17), c. Tn(MT) izrazom (96/2).
(100/1)
272
Ako kod istovremenog (kombinovanog) delovanja momenta torzije MTu i transver-
zalne sile Tmu nastupi slucaj da je zadovoIjen uslov
Tn :STr
(100/2)
tada, iz statickih razloga, nije potrebna armatura za obezbedenje AB preseka od
momenta torzije MTu i transverzalne sile Tmu. Armatura kojom se nosac armira
iz konstruktivnih razloga je tada sasvim dovoljna, jer se betonu poveravaju glavni
naponi zatezanja
0'2 = -Tn
Ako je
Tr < Tn < 3Tr
(100/3)
mora se proracunati povrsina preseka armature za uzengije, posebno za reduko-
vanu racunsku transverzalnu silu TRu, prema jednacini (92/7), odnosno (92/19), a
posebno za redukovani racunski moment torzije MTRu, premajednaCini (98/1). Pri
tome se deo transverzalne sile odnosno momenta torzije predaje betonu:
I
nu -
Tn (T) 1
- . -
(
3r. - r. )
b . z
2
r n
Tn
Tn (MT)
(3Tr - Tn)Abo .
bo.
Tn
(100/4 )
MTbu =
(100/5)
Poduina armatura za prijem uticaja od torzije odreduje se prema izrazu (99/1).
U podrucju nosaea gde racunski napon Tn zadovoljava uslov
3Tr :STn :S5Tr,
(100/6)
celokupna merodavna transverzalna sila Tmu i celokupni granicni moment torzije
MTu, prihvata se sarno armaturom.
101
I kod istovremenog delovanja transverzalne sile Tmu i torzionog momenta MTu
potrebno je sracunati dodatnu poduinu zategnutu armaturu .!lAal prema izrazu
(92/16).
Ovu armaturu treba superponirati sa poduinom armaturom, sracunatom za prijem
momenta savijanja i sa onim delom poduine armature, sracunate za prijem mo-
menta torzije MTu, koji se nalazj' na zategnutoj strani poprecnog preseka nastaloj
usled savijanja.
102
Kadaje nosac (presek) izlozen istovremenom delovanju savijanja i torzije neophodno
je da se izvrsi i kontrola glavnog napona pritiska koji u kriticnoj zoni ne sme biti
veci od 0, 61b1e, (hk - marka betona).
Glavni napon pritiska sracunava se iz srednjeg normalnog napona u kriticnoj zoni
i smicuceg napona od torzije odredenog za istu zonu po obrascu (96/2).
273
--
Uzengije za prijem utieaja od torzije obuhvataju sipke poduzne "torzione" armature
i moraju biti preklopljene preko manje strane poprecnog preseka Hi M,varene, kako
bi po eeloj duiini mogle da prime sile zatezanja. Ako je manja stra.na preseka
relativno velika, uzengije se preklapaju za duiinu koja. je neophodna. za nastavljanje
zategnute armature preklopom. I poduina armatura za prijem torzije morabiti na
krajevima dobro usidrena, uz obezbedenje propisanih duiina. sidrenja.. Mtl.ksimalno
rastojanje uzengija za prijem utieaja od torzije treba da ispunjava uslov
drn
e
u
< - < 25 em,
- 2 - I
L--.,,
oj
Kod uskih punih poprecnih preseka (pravougaonik, T-presek, ...) kod kojih je odrtbs
strana veci od 3:1, treba uzeti
(102/1)
"
/: /
r
.
'...
eu $ drn $_25 em
\
(102/2)
Sipke poduine armature ravnomerno se raspodeljuju po obimu, na. maksimalnom
rastojanju od 35 em, uz obavezno postavljanje sipki u uglovima uzengija.
CRD If; ,vi.:
(1'(','1
~:, t
'"'-
BROJNI PRIMERI
PRIMER 96/1
Odrediti potrebnu armaturu za osiguranje AB preseka, dimenzija bid =48/60 em'
prema momentu torzije od granicnog opterecenja.
Podaei: MTu =
48,0 kNm, MB 30, GA 240/360 (Tr
=
1,1 MPa; (Tv
=
240 MPa)
Pretpostavlja se dm = 48-2 x 4 =
40 em, paje zamisljena debljina zida tankozidnog
preseka
dm 40
60= - = - =
5,0 em
8 8
Povrsina oivicena srednjom linijom poduinih profila i obim
Abo =
40,0 x 52,0 =
2080,0 em2
0 = 2 x 40,0 + 2 x 52,0
=
184,0 em
Raeunski (nominalni) napon smieanja, prema (96/2) iznosi
-
48,0 x 102
-
2
Tn -
2 x 2080 x 5,0
- 0, 231kNJem =
2,31 MPa
Kako je
Tr =
1,1 MPa
~
Tn =
2,31 MPa < 3 x 1,1
= 3,3 MPa
274
3 _12
U1& 8/13
a
2 _14
to
3 _12
f204t2O~
to se, kada je ree 0 uzengijama, deo torzije poverava betonu
MTbu=
(3 x 0,110 - 0,231)2080,0 x 5,0 = 1029,6kNem ~ 10,30 kNm
Redukovani moment torzije:
MTRu = 48,00 - 10,30
= 37,70 kNm
Za odabrani ugao nagiba pritisnute dijagonale 0 = 45(etgO=
1) i precnik uzengije
U~8(a~1) =
0,50em2), dobija se, premajednaCini (98/1), rastojanje uzengija
=
2 x 2080,0 x 24,0 x 0,50
=
13 24
'"
13
eu
37,70 x 102 x 1,0
,em em
Prema jednaCini (99/2) minimalna povrsina profila uzengije mora da iznosi
. (1)_1,lx5,Ox13,0-0149 2
(1)-0502 mm au -
2 x 240
-, em < au - , em
Potrebna povrsina preseka ukupne poduine armature, po celom obimu AB preseka,
jedn. (99/1):
48,0 x 102
2 2
Aa =
2 x 2080,0 x 24,0
x 184,0 x 1,0 =8,84 em ... 8<{112(9,05em )
Usvojenom profilu <{I12(a~l)
= 1,13 em2, iz jednaCine (99/1), odgovara rastojanje
izmedu profila:
2Abo
.
UtJ. a~l) 2.2080,0.240. 10-1 . 1 13
ep
=
MTu' etgO
=
48,00.102 ' = 23,5 em
275
--
S obzirom da nije mogucno rasporediti 8412 po obimu preseka na istom rasto-
janju od ep
=
23,5 em, to sipke armature, postavljene na polovini visine preseka,
"pokrivaju" utieaje na rastojanju ep =
26 em > 23,5 em. Za sipke u uglovima
imam<> ep = H2O + 26)
=
23,0 < 23,5 a za sipke na polovini sirine preseka
ep =20 em < 23,5 em. Za ep
= 26 em imamo:
(1)
-
MTu' ep' ctgO
-
2.2080,0.240,0.10-1
- 1 25
2
potr.ap -
2Abo'O'v
-
2.2080,0.240,0.10-1
-, em
cemu odgovara 414,pa se za poduznu armaturu dobija 6412+ 2414.
Strogo uzev, moglo se usvojiti i 8412,jer se pretpostavlja da sva armatura, u stanju
granicne nosiv08ti tece, O'a = 0'2. Ali se tada granicna nosiv08t prvo dostize u
sipkama smestenim na polovini visine preseka ep = ep,max = 26 em, zatim u sipkama
u uglovima i najzad u sipkama po sredini krace strane ap = ap,min= 20 em. Zbog
toga, i zbog formiranja ujednacenog stanja prslina, pri eksploataeionim utieajima,
konaeno se usvaja:
6412 + 2414
PRIMER 96/2
Za vrednost momenta torzije MTu = 76,5 kNm, zadrzavajuci sve ostale podatke iz
primera 96/1, odrediti armaturu za osiguranje AB preseka od utieaja torzije.
Podaei: b/d= 48/60; Abo = 2080,Oem2; 6
= 5 em; 0 =
184,0 em
T. -
76,50 x 102
-
2 -
n -
2 x 2080,0 x 5,0
- 0,368 kN/em - 3,68 MPa
PoSto je
3Tr = 3 x 1,10
= 3,30 < Tn = 3,68 < 5Tr = 5,5 MPa
to je MTbu = 0; MTRu = MTu
a) Za 0
=
450 i U410:
2 x 2080,0 x 24,0 x 0,79
eu =
76,50 x 102 x 1,0
=
10,3 em, , 10 em; (U410/15)
76,5 x 102 x 184,0
2
Aa =
2 x 2080,0 x 240 x 10-1
x 1,0 = 14,10 em
b) Za 0
=
350 (tgO
=
0,700, ctgO
=
1,428) i U410:
2 x 2080,0 x 24,0 x 0,79
eu =
76,50 x 102
x 1,428= 10,3 x 1,428= 14,71em
, ,
15em
(U410/15)
Aa = 14,10 x 1,428 = 20,14 em2
276
PRIMER 96/3
Na AB presek, dat u primeru 96/1, pored momenta torzije MTu =
48,

kNm, deluje
i transverzalna sila Tmu = 165,0 kN
Podaei:
bid = 48/60em,MB30,GA240/360
60 = 5, Oem,Abo = 2080, Oem, 0
= 184,

em
Tn(MT)
= 2,31 MPa,h
= 56 em, z
= 0,9 x 56
=
50,4cm
Tn = Tn(T)
+ Tn(MT) -
165,0
+ 0,231
= 0,068 + 0, 231
=
48,Ox50,4
= 0, 299kN/em2
=
2, 99MPa
< 3, 3MPa
0,068 1
nu =
0,299'
2(3 x 0,11 - 0,299) X 48 X 50, 4 ~ 8,5 kN
0,231
MTbu =
0,299
(3 X 0, 11 - 0,299) X 2080,

X 5,

=
= 249,08kNem~ 2,5 kNm
TRu = 165,0 - 8,5
= 156,5 kN
156,5
2
TRu
=
48 X 50,4
= 0,065 kN/em =0,65MPa
MTRu
=
48,0 - 2,5
=
45,5 kNm
45, eu
= 10 em, m
=
2,
O'uz = 90
ctgO
=
1,

a <
u
l)
-
-
TRu X b xeu
MTRu
LI
-
(
.
)
+ eu tgu ~
2 X UtJ eos
0' +sm
0'
X ctg(}
2AboutJ
0,65 X 48 X 10 45,5 x 102
=
2 x 240(0
+ 1,0)
+
2 x 2080,0 x 24,010
x 1,0
=
= 0,650+0,45~= 1,106-1,1 em2
tP12/10 ... (1,13 cm2)
()
=
tgO
=
Dodatna zategnuta armatura, (koja se sabira sa armaturom za savijanj~):
165,0
2
AAal = .1,0
=
3,44 em
2 x 24,

Ukupna poduzna armatura za prijem torzije, ravnomerno rasporedena po obimu


preseka,
48,

. 102 . 184,
2
Aa =
2.2080,0.240.10-11,0 =
8,84 em
277
---....
v) PRORACUN VITKIH ELEMENATA PREMA
GRANICNOJ NOSIVOSTI
103
Postupci proracuna vitkih elemenata danas se izdvajaju posebno, jer teorija kon-
strukcija, na zalost, nije u stanju da na prikladan naCin za prakticnu upotrebu
analizira granicno stanje loma po teoriji II reda slozenijih konstrukcijskih sistema,
uz uVaZavanje svih reoloSkih svojstava materijala od kojih je konstrukcija naprav-
ljena.
Savremena shvatanja proracunavanja i dimenzionisanja vitkih elemenata vezana su
za analizu granicne nosivosti sistema i elemenata po teoriji II reda, u kojoj se uslovi
ravnoteze ispisuju za sistem u deformisanom stanju. U slucaju armiranobetonskih
stapova moraju se, pored geometrijskih, uzimati u obzir i stvarne fizicke osobine
materijala, odnosno nelinearne veze napona i deformacija, kako za kratkotrajna,
tako i za dugotrajna opterecenja.
Pri proracunu armiranobetonskih konstrukcija, posebne teskoce izaziva promena
krutosti po duzini stapa usled pojave prslina u betonu. I pored toga sto savre-
mena shvatanja pri proracunu vitkih armiranobetonskih elemenata i konstrukcija
polaze od geometrijskih i fizickih nelinearnosti, problem odredivanja kriticne duzine
iitapa ostaje i dalje nedovoljno razj aSnjen , naroCito kod sistema sa pomerljivim
cvorovima. Za sisteme sa nepomerljivim cvorovima, kriticna duzina se relativno
lako odreduje i, uzimanjem u obzir fizickih i geometrijskih nelinearnosti, zadatak se
skoro egzaktno resava. Problem odredivanja duzine izvijanja stapova u sistemima
sa pomerljivim cvorovima, mora se vezati za utvrdivanje kapaciteta nosenja kon-
strukcijskog sistema, uz uVaZavanje mogucnosti pojave plasticnih zglobova, odnosno
promene statickog sistema. Time se bitno menja stanje deformacija i uspostavlja
nova ravnotezna konfiguracija spoljnih i unutraSnjih sila.
104
Pod pretpostavkom da namje duzina. izvijanja h. poznata, prema clanu 104 vitkait
Ai definisemo kao:
r
I
Ai =
~i
Zb
(104/1)
gde je
ib - poluprecnik inercije betonskog dela poprecnog preseka za osu oko koje se presek
obrce prilikom izvijanja Hi savijanja. On se odreduje prema izrazu:
.{I;
I
Zb =
V ~
(104/2)
gde su
Ib i Ab odgovarajuCi moment inercije i povrsina homogenog betonskog dela poprec-
nog preseka (ne uzimajuCi u obzir prsline).
278
105
Aktuelni Pravilnik BAB 87, odnosno njegov deo koji se odnosi na proracun vitkih
elemenata prema granicnoj nosivosti (clanovi 103. do 108.), prihvataju princip
dokaza sigurnosti za vitke elemente koji je veC usvojen kod niza tehnicki razvije~ih
aemaJja. Taj postupak sastoji se u tome da se izdvoje elementi konstrukcije kqd
kojih nije potrebno vrsiti kontrolu sigurnosti po teoriji II reda, odnosno za koje je
dovoljno tacno unapred pretpostaviti da su konstruisani tako da bi provera koefici-
jenta sigurnosti na izvijanje bila nepotrebna.
S tim u vezi, u clanu 105 dati su slucajevi kada se ne vrsi provera stabilnosti vitkih
elemenata na izvijanje.
Za pomerljive i nepomerljive sisteme, provera stabilnosti vitkog element a n~ izvi-
janje nije potrebna ukoHko je zadovoljen bar jedan od sledeCih uslova:
/)
( - prvi uslov:
,,,)
- drugu uslov:
! ..
I
L
- trecl us ov: kada je fdd
~
3'~~).i ako je Ai > 75
kada je Ai < 25
kadaje fl/d ~ 3,5
ako je Ai $ 75
(105/1 )
(105/2)
(105/3)
Pri tome je
el -ekscentricitet normalne sile pritiska sracunat po teoriji I reda za elastican sistem.
d - odgovarajuca visina poprecnog preseka u pravcu ekscentriciteta fl.
Uslucaju stuba koji pripada nepomerljivom sistemu i kod koga se momenti savijanja
prvog reda linearno menjaju duz ose stapa, prvi uslov za zanemarivanje efekata
vitkosti pri proracunu (Ai < 25) zamenjuje se sledeCim uslovom:
Ml
A' < 50 - 25 .
- 1-
M2'
(105/4)
gde su
Ml i M2 momenti na krajevima izolovanog vitkog elementa sracunati po teoriji
prvog reda. Pri unosu vrednosti za Ml i M2 treba voditi racuna da se u formulu
(105/4) unose sa pravim algebarskim vrednostima. Ml i M2 se moraju tako izabrati
da bude ispunjen uslov:
IM21> IMd.
(105/5)
Kao Ato se vidi, aktuelne norme jasno definisu uslove kada nije potrebno tretirati
problem stabilnosti elemenata noseCih konstrukcija, odnosno kada se zanemaruje
uticaj vitkosti. Svi ostali slucajevi, koji nisu obuhvaeeni u pomenuta 4 slucaja
podlezu postupku provere stabilnosti na izvijanje.
'
U prilogu 2.71 detaljnoje prikazan praktican postupak odredivanja duzine izvijanja,
sa svim potrebnim formulama i nomogramima.
1
Autori V.Alendar i A.Pavic
279
PROVERA ST ABILNOSTI KADA JE 25 < Ai < 75
(OBLAST "SREDNJE" VITKOSTI)
106
PrateCi savremene tendencije pri resavanju vrlo sloienog problema stabilnosti na
izvijanje vitkih armiranobetonskih elemenata, u clanu 106 Pravilnika BAB 87,
definisan je domen kada je dozvoljeno da se pribliinim postupcima proveri odnosno
dokaie koeficijent sigurnosti na izvijanje. To sto se koriste pribliini postupci znaCi da
PBAB 87 dozvoljava da se odredene kategorije vitkih elemenata, za koje je praksa
to pokazala, dovoljno tacno mogu proveriti na izvijanje i bez striktnog resavanja
stanja granicne nosivosti po teoriji II reda.
Propisi, dakle, omogucuju da se za jedno veliko podrucje vitkosti. (25 < Ai ::; 75)
mogu dovoljno tacno primeniti pribliini postupci koji na jednostavan i brz naCin
pribliino uvode efekte teorije Ii reda. U ovom prirucniku bice detaljnije objaSnjen
priblizan postupak tzv. "dopunske ekscentricnosti" , koji je prikladan za prakticnu
upotrebu, jer se, na kraju, zadatak odredivanja koeficijenta sigurnosti na izvijanje
vitkog elementa svodi na klasican postupak dokaza granicnog stanja loma mero-
davnog ekscentricno pritisnutog preseka.
EKSCENTRICITET USLED UTICAJA I REDA - el
U opstem slucaju, za pomerljive i nepomerljive sisteme, ekscentricitet normalne sile
usled uticaja prvog reda jednak je
M
el =-
N
(106/1)
gde su
M i N uticaji sracunati za stanje upotrebljivosti.
Kada su u pitanju sistemi stapova sa nepomerljivim cvorovima, pri linearnoj raspo-
deli eksploatacionih momenata savijanja dui osovine stapa, ekscentricitet el moze
se dovoljno tacno odrediti iz obrasca:
1
el =
N
. (0,65. M2 + 0,35. Md,
(106/2)
gde su
MI i M2 momenti savijanja na krajevima stapa sracunati za opterecenje u'stanju
upotrebljivosti, pri cemu je
1M2 I > IMII
(106/3)
Za sistem stapova sa }Jomerljivim cvorovima mora se unapred definisati figura izvi-
janja. Zatim se, za merodavne kombinacije opterecenja u srednjim trecinama duzina
izvijanja odredi pomenuti ekscentricitet
el'
EKSCENTRICITET USLED NETACNOSTI PRI IZVODENJU - eo
Komentar u vezi sa ovim ekscentricitetom dat je u okviru razmatranja clana 107.
280
DODATNI EKSCENTRICITET USLED TECENJA BETONA - ecp
Pri proracunu prema metodi "dopunske ekscentricnosti" na.se vaZece norme postav-
ljaju odredene granice kada nije potrebno uvoditi efekte dugotrajnih dejstava na
vitke elemente. Nairne, uticaji skupljanja i teceilja mogu biti zanemareni (ecp
=
0)
u sledecim slucajevima:
- prvi slucaj: ako je Ai ::; 50 (106/4)
- drugi slucaj: ako je edd ~ 2, (106/5)
gdeje
el -ekscentricitet normalne sile pritiska sracunat po teoriji I reda za elastican
sistem u merodavnom preseku unutar srednje trecine duzine izvijanja hi.
d - odgovarajuca visina poprecnog preseka u pravcu ekscentriciteta e.
- treci slucaj: ako je Ng ::; 0,2. Nq
gde je
Ng - eksploataciona normalna sila pritiska od stalnog opterecenja
Nq -eksploataciona normalna sila pritiska od totalnog opterecenja.
U slucajevima kada nisu ispunjena pomenuta tri uslova, obavezno bi trebalo uvesti
uticaje tecenja preko povecanja ekscentricnosti prema izrazu:
(106/6),
ecp =(elg + eo) .
(2, 7181~:E V' - 1) ,
(106/7)
gde su
aE =
!!L
NE
n2
E
6
.1
6
.-
h~'
I
(106/8)
NE =
(106/9)
pri cemu su usvojene oznake
elg -ekscentricitet normalne sile od stalnog opterecenja
eo -ekscentricitet usled netacnosti pri izvodenju konstrukcije (imperfekcije).
DODATNIEKSCENTRICITET II REDA - e2
Kada je odredeno el, onda se lako, bilo za sisteme sa pomerljivim ili za sisteme
sa nepomerljivim cvorovima, odreduje "dodatna ekscentricnost" (ekscentricnost II
reda), prema sledecim obrascima, koji su funkcija sarno vitkosti Ai i ekscentricnosti
I reda el :
Ai-25 ~ . el
e2 =
d.
100
.
V
0, 1 +
71'
kadaJe 0 ::;
71
::; 0,30
Ai - 25 . el
e2 =
d.
160 '
kadaJe 0,30 ::;
71
::; 2,5
Ai-25
(
el
)
. el
e2 =
d.
160
. 3,5 -
71 '
kadaJe 2,50 ::;
71
::; 3,5
(106/10)
(106/11)
(106/12)
281
--
gde je
d - dimenzija poprecnog preseka u pravcu izvijanja.
Na slici 106/1 prikazan je:
ramovski sistem sa pomerljivim cvorovima - (a),
moguca figura izvijanja - (b) i
raspored dodatne ekscentricnosti e2 - (c).
'7
~
L
a)
~
,
\
\
,
\
\
h i/]
hl/3
'2 h
113
Slika 106/1 Izvijanje Doaaea sa pomerljivUn cVQrQviqm
b)
c)
U'slucaju jedn08pratnih i visespratnih kontinualnih ramova sa horizontalno pomer-
ljivim riglama, po pravilu je za odredivanje ekscentriciteta I reda 81 merodavan
momenat savijanja u vrhu stuba zato sto se taj presek najcft'ee nalui u srednjoj
treCini duzine izvijanja hi.
U prilozima su prikazani reseni primeri pomerljivih i nepomerljivih ramova sa
vitkoScu stub ova Ai < 75.
PltOVERA STABILNOSTI KADA JE A > 75
(OBLAST "VELIKE VITKOSTI")
Kako je u normama utvrdeno, u slucaju vitkosti 7& < Ai $ 140, provera stabil-
nosti mora se izvrsiti po teoriji granicne nosivosti sa. uzimanjem U obzir geometri-
jske i fizicke nelinearnosti problema. To anaci d;:t.se uticaji u vitkoj konstrukciji
moraju proracunati prema teoriji II reda. U prilClzima 2.7 koji razmatraju ovu
problematiku, prikazani su kompletni algoritmi za. proracun granit\nog etanja loma
po teoriji II reda uz uvazavanje geometrijske nelinearno8ti kao i nelinearne veze
napon-deformacija. S tim u vezi, dat je i algoritam koji 16 oslanja na primenu pos-
tupka Engeser- Vianela uz upotrebu tabelarno sredenih podataka iz kojih Be mole
dobiti dijagram interakcije M -'
"
sa normalnom silom pritilka N kao parametrom.
282
107
Pravilnik BAB 87 propisuje uvodenje u proracun dodatne ekscentricnosti zbog re-
alno mogucih netacnosti pri izvodenju. Ovu ekseentricnost eo treba uzimati u obzir
i kod pribliznih proracuna (za 25 < Ai ~ 75) i kod taenih proracuna (za Ai > 75).
Ekscentricnost eo usvaja se na sledeCi naein:
\ .
i
hi
2cm ~ eo=
300
~ 10em
(107/1)
\
S obzirom da je kod okvira sa pomerljivim cvorovima i vitkim stubovima, kao sto
rekosmo, dosta teSko odrediti duzinu izvijanja hi, ekscentricitet eo odreduje se iz
pretpostavke daje nagib (ugao odstupanja od vertikale) a vitkog stuba okvira usled
netacnosti pri izvodenju takav da je ispunjeno:
tger =1/150 za jednospratne okvire opterecene pretezno vertikalnim
opterecenjem
tger =1/200 z&ostale tipove ramova.
i08
Duzina izvijanja predstavlja rastojanje izmedu prevojnih tacaka deformacione lin-
ije pritisnutog armiranobetonskog elementa, koje se odreduju metodama elasticne
analize konstrukcijskog sistema.
Takode, moze se smatrati da duzina izvijanja hi (Hi efektivna duzina) predstavlja
raspon vitkog stapa, opterecenog dominantnom aksijalnom sHorn i poprecnim op-
terecenjem, koji je obostrano zglobno oslonjen, i koji ima isti kapaeitet nosenja
kao i razmatrani vitki element opterecen istom aksijalnom silom i odgovarajucim
poprecnim opterecenjem na duzini izvijanja..
U prilogu 2.7 dat je detaljan prikaz postupaka za odredivanje duzine izvijanja.
g) LOKALNI NAPONI PRITISKA
109
.
Cvratoeabetona pri lokalnom pritisku f(J je znatno veca od cvrstoce betona pri pri-
tisku IbIt. To proistice otuda sto se, Upodrucju neposredno ispod lokalno opterecene
povriine, beton nalazi u uslovima troosnog Hi dvoosnog naponskog stanja pri-
tiska. Eksperimentama i.traiivanja su pokazala. da se racunska cvrstoea. betona
pri lokalnom pritisku 10 moze pribliZno odrediti po obrascu
(A;;
10 =IBV A;;
~ 1, 6/bk
(109/1)
ako granicno opterecenje Nu deluje nil. lokalnoj povrsini Abo = bo
.
do, prema slici
109/1a, i Abo = ~, prema slici 109/1e, odnosno
283
284
a)
Abo
~~ ~ibo
I
+-d~
b,
c)
I . \
/ I
\
I
. \
I I \
I
. \
I I
\
I'
\
I \
.0
Atxfdf
d2i
Ab1=~
4
~
b)
~ 6,
6z:
Ab'
bo=b,
Abo .
----
d)
~
d,
~d1
N
- u
~
I
.
\
I I \
I
i
\
: . \
I I \
I . ,
I
I
\
.0
..
A
.E b1
II
0
.D
Abo=do'bo
Ab1= drbt
Slib 109/1 Lokalno optereceni elementi
MB
15
20
30 40
50 60
(~)2
5,224 5,224
5,482
6,299 7,111
8,463
Au/Abo =
Is
.........--
10 = Is
~AU
A60
(109/2)
ako opterecenje Nu deluje po traci Abo =
b .
do, gde je
Is - racunska cvrstoca betona pri pritisku (tabela 15, PBAB 87)
A61 = b1 . d1 odnosi1o Au = dr7r/4 - povrsina koja je geomet~_~_ski _~licna lokalno
opterecenoj povrsini Abo sa teziiitem preseka na istoj vertikali, slika 109/1 i 109/2.
Obrazac (109/1) daje granicnu vrednost lokalnog napona pritiska
10 = Nu/Abo,
pri prostornom stanju napona u razmatranom kvaderu, kada su stranice lokalno
opterecene povrsine bo < b i do < d, slika 109/1a,c, dok obrazac (109/2) odgovara
betonskom elementu, opterecenom lokalno po traci na povrsinu Abo
= bodo
= bdo,
gde je strana b znatno manja od strane d i gde se uticaji sila trenja na kontaktnim
povrsinatna mogu zanemariti. TJobicajeni kvaderi lezista najcesce imaju i dimenzije
b
= bo istog reda velicine kao i dimenzija d. Dakle, i u ovom slucaju realizuju se efekti
prostornog stanja napona u betonskom kvaderu, pa je u PBAB 87, za odredivanje
granicnog lokalnog napona 10, dat sarno obrazac (109/1). On daje vece vrednosti
za 10, od jednaCine (109/2). Medutim, uslov 10 ~ 1,61611: ogranicava povrsinu Au,
koju mozemo uvesti u racun. Tako, prema jednaCini (109/1) maksimalna vrednost
potkorene veliCine, tj. odnosa Au/Abo, koja se u racun moze uvesti, za slucaj
primene parabolicno-pravougaOllOg dijagrama betona b - b, (clan 82, PBAB 87),
za razne marke betona, iznosi:
>
Akoje stvarni odnos Au/ Abo manji od maksimaIno dopustenog, prema prethodnoj
tabeli, tada se u racun uvodi stvarni odnos povrsina Au/ Abo, Medutim, u obrnutom
slucaju, ukupna povrsina kvadera se redukuje, tako da se zadovolji odnos dat u
prethodnoj tabeli, slika 109/1 c,d i sl. 109/2.
U lokalno opterecenim elementima javljaju se naponi zatezanja uz, slika 109/1 a,b,
koji mogu prouzrokovati "cepanje" lokalno opterecenog elementa. Stoga sile za-
tezanja Zu treba prihvatiti armaturom Aa = Zu / UfJ, gde sila Zu, za linijsko lokalno
08lanjanje, slika 109/1 b,d ne moze biti manja od vrednosti
I
.
Zu = 0, 3Nu (1 -
~:)
-(u
(109/3)
\
a njen polozaj i zona rasprostiranja mogu se odrediti prema slici 109/3 /54/.
Pri tome je sila Nu = EN;. "Yu;,(i =
g,p,il) clan 80 PBAB 87. Koeficijenti
-
si~urnosti, kada deluje stalno i/ili promenljivo opterecenje, iznose)"Yug= 1,9 i "Yup=
2j
Armatura Aa se rasporeduje tako da se rezultanta sile u toj armaturi priblizno
285
poklopi sa rezultatima dejstava sile Zu. Odredivanje sila Zu, za druge dispozicije
lokalno opterecene povrsine, kao sto su slucajevi prikazani na slici 10g/la,c i slici
101/2, moze se vrsiti analogno odredivanju sila cepanja na mestima uvodenja sHe
prethodnog naprezanja u nosac.
Slika 109/2 Prikaz ratUDskih povriina Abo
i Abl
286
r
cl.tl2
1tl
'/2
t.d~
-i NU
r:")"'
.-
'cl
I
-d ,-
:,.
L
-,
a
a-a
rT f f t f TTIm-t G"b
L---dl --J
Slika 109/3 Raspodela i polozaj sile cepanja
Zu u lokalno opterecenom ele-
mentu /54/
2. PRORACUN PREMA GRANICNIM
STANJIMA UPOTREBLJIVOSTI
110
U clanu 110 definisana su granicna stanja upotrebljivosti prema kojima treba da
budu sracunati armiranobetonski elementi i konstrukcije.
Proracunom prema granicnim stanjima nosivosti nije istovremeno obezbedeno da se
elementi i konstrukcije na zeljeni nacin ponaSaju i u razliCitim fazama eksploatacije,
pri dejstvima znatno manjeg intenziteta od onih koja bi izazvala lorn, odnosno
dovela konstrukciju u stanje granicne ravnoteze. Da bi se, osim propisane sigurnosti
u odnosu na granicna stanja nosivosti, obezbedilo i zahtevano ponasanje elemenata
i konstrukcija u eksploataciji (upotrebi), mora Be, prema tome, posebno dokazati da
nisu prekoraeena ni takozvana granicna stanja upotreb/jivosti.
Pod granicnim stanjima upotrebljivosti podrazumevaju Be naponsko-deformacijska
stanja konstrukcija ili konstrukcijskih elemenata pri kojima je, pod uticajem naj-
nepovoljnijih kombinacija dejstava u eksploataciji, dostignut nek~
"d
propisanih
ili konvenciona/no utvn1enih kriterijuma 0 pogodnosti konstrukcije za upotrebu. U
slucaju prekoracenja tako utvrdenog granicnog stanja upotrebljivosti, konstrukcija
i1ikonstrukcijski element se vise ne smatraju podobnilT. za projektovanu namenu,
nezavisno od stvarnog kapaciteta nosivosti, odnosno koeficijenta sigurnosti prema
lomu. Iz same definkije je jasno da se, za razliku od granicnih stanja nosivosti, za
granicna stanja upotrebljivosti ne propisuju koeficijenti sigurnosti jer ta stanja u
normalnoj eksploataciji mogu biti dostignuta ali ne smeju biti prekoracena.
U praksi Benajcesce konstrukcija Hi element proo dimenzioniSu prema granicnim
stanjima nosivosti a zatim se analizira da Ii zadovoljavaju i granicna stanja
upotrebljivosti.
Kriterijumi za granicna stanja upotrebljivosti proizilaze iz zahteva funkciona/nosti i
iz uslova obezbedenja trajnosti betonskih konstrukcija i elemenata. Pravilnik BAB
87 predvida da se u domenu granicnih stanja upotrebljivosti armiranobetonske
konstrukcije i elementi treba da proracunaju prema granicnim stanjima prs/ina i
prema granicnim stanjima deformacija. U clanovima 111 i 115 Pravilnika detaljno
su izlozeni razlozi zbog kojih se zahteva dokazivanje da ova dva granicna stanja
upotrebljivosti nisu prekoracena, 0 cemu ce kasnije jos biti reCi, u analizi odredaba
tih clanova.
2R7
-----...
U uvodnim odredbama 0 prora<!unavanju prslina i deformacija, u <!lanovima 111 i
115 Pravilnika, istaknuto je da se pri dokazivanju da karakteristi<!ne sirine })rslina
i najvece deformacije u eksploataciji nisu vece od granicnih, odnosno u proracunu
prema granicnim stanjima upotrebljivosti, moraju uzeti u obzir uticaji teeenja i
skupljanja betona u tob vremena.
Ovakva odredba Pravilnika je potpuno opravdana. U armiranobetonskim, kao i
u prethodno napregnutim elementima i konstrukcijama, odnosno u najsire posma-
trano spregnutim konstrukcijama, u kojima sadejstvuju delovi preseka od betona
i od <!elika, usled razlika u reoloskim svojstvima ta dva materijala, pri dugotrajnim
dejstvima dolazi u toku vremena do zna<!ajne preraspodele napona i do velikih pro.
mena napona i dilatacija u preseku. Usled toga, pri dugotrajnim dejstvima dolazi
do povecanja sirine prslina, promena krivine i porasta deformacija elemenata. Do
sli<!nih fenomena dolazi i pri sprezanju armiranobetonskih elemenata razli<!ite
starosti iii, uopSte, razli<!itih reoloskih svojstava, Sto je <!est slu<!aj u savremenom
montdnom gradenju. U stati<!ki neodredenim konstrucijskim sistemima sa elemen-
tima razli<!itih reoloskih svojstava, u toku vremena dolazi i do izvesne preraspodele,
odnosno do promene stati<!ki nepoznatih i stati<!kih uticaja uopSte 17/, /62/.
Zbog toga se, s obzirom na karakter betona kao viskoelastoplasticnog materijala
sa izmzenom osobinom starenja, za korektnu analizu ponaSanja armiranobetonskih
elemenata i konstrukcija u podrucju eksploatacionih stanja mora voditi racuna 0
njegovim reoloSkim svojstvima.
U analizi grani<!nih stanja upotrebljivosti koriste se uobi<!ajeni proraeunski modeli
za karakteristi<!na naponska stanja - za presek elementa bez prslina iii, krace, za
presek bez prsline (stanje I), i za presek na mestu prsline (stanje II), ali se pritom
moraju primeniti takve veze napona i dilatacija u betonu i u <!eliku koje, /!to je
moguce realnije, idealiziraju stvarno ponaaanje ovih materijala u uslovima
eksploatacije.
PRIMENA ALGEBARSKE VEZE NAPONA I DILATACIJA
U BETONU - AAEM METODA
Kako je vec receno, umesto integralnog oblika veze napona i dilatacija pri promen-
ljivim dugotrajnim naponima u betonu, Pravilnik, u clanu 62, upucuje na koriscenje
algebarske veze napona i dilatacija u betonu u obliku (62/1), koji se zasniva na pri-
meni korigovanog efektivnog modula elasticnosti betona (AAEMM - Age-Adjusted
Effective Modulus Method) /16/. Svojstva ove veze detaljno su analizirana u izla-
ganju 0 clanu 62 Pravilnika pa se ovde nece ponavljati.
Mnogobrojne analize i dugogodisnja konstrukterska praksa su pokazale da za uobi-
cajene starosti betona u trenucima pocetka delovanja dugotrajnih opterecenja, i za
uobicajene istorije eksploatacionih optereeenja armiranobetonskih elemenata i kon-
strukcija, ta algebarska veza daje rezultate zadovoljavajuce tacnosti /7/. Pritom
treba imati u vidu da u oblasti granicnih stanja upotrebljivosti naponi u betonu, po
pravilu, ostaju ispod vrednosti od priblizno 0,4 /bk pa se moze smatrati da dovoljno
pouzdano vaie postavke linearne teorije tecenja.
U proceni ocekivane tacnosti rezultata primene ovakve algebarske veze, a posebno
288
uticaja koeficijenta starenja, treba imati u vidu da se koeficijent starenja uvek javlja
kao multipIikator koeficijenta tecenja, odnosno njegov redukcioni koeficijent. S
obzirom na pouzdanost sa kojom se uopste mogu proceniti vremenski tok i konacne
vrednosti te~enja i skupljanja betona u realnim uslovima sredine, u kojima i rela-
tivna vlaznost i temperatura imaju osetne, ne samo sezonske veCi dnevne varijacije,
usvajanje priblizne vrednosti za koeficijent starenja, u okviru Pravilnikom datih ori-
jentacionih vrednosti, u inzenjerskim problemima u oblasti grani~nih stanja upo-
trebljivosti nema bitnijeg uticaja na pouzdanost analize.
Algebarska veza AAEM postupka ce se dalje koristiti u izvornom, inkrementalnom
obliku, koji eksplicitno odreduje relaciju promena napona i odgovarajuCih promena
dilatacija u betonu,
AUb(t) =Et(t)[Ab(t) - b,'l(t, to)]
(110/1)
gde je
AUb(t) =
Ub(t) - Ub(to)
Ab(t)
= b(t, to) - b(to)
(110/2)
(110/3)
promene napona i promene ukupnih dilatacija u betonu usled uticaja tecenja i usled
skupljanja betona u intervalu vremena (t - to), a
b,'l(t, to)
=
b(to)<p(t, to) + ,(t, to)
(110/4)
slobodne, nesprecene dilatacije betona, uled slobodnog (nespreeenog) te~enja betona
pod dejstvom konstantnog pocetnog napona Ub(to) i usled slobodnog (nesprecenog)
skupljanja betona u intervalu vremena (t - to).
Termin slobodne, odnosno nesprecene dilatacije betona usled slobodnog te~enja i
skupljanja betona, treba shvatiti kao dilatacije betona koje bi nastale kada ne bi bilo
spoja izmedu armature i betona, niti bilo kakvih veza na konturi Hi unutar samog
elementa, odnosno konstrukcije, koje bi se suprostavljale dilatacijama betona
zavisnim od vremena.
Iz ovog, inkrementalnog oblika veze promena napona i promena dilatacija u betonu
u toku vremena, koji je ekvivalentan sa oblikom (62/1), oCigledno je da AAE modul
-korigovani efektivni modul elasti~nosti betona
Et(t) =
Eb(to)
1 + X(t, to)<p(t, to)
(110/5)
odreduje odnos promena napona i promena dilatacija usled tecenja i skupljanja
betona.
U principu, veza promena napona i promena dilatacija u betonu u toku vremena
koristi se za analizu uticaja tecenja i skupljanja betona pri konstantnim spoljaAnjim
uticajima (dejstvima) u "jednom koraku", bez obzira na duiinu posmatranog in-
tervala vremena. Ukoliko se, medutim, spoljaAnji uticaji u toku vremena diskon-
tinualno menjaju, u duhu osnovnih pretpostavki linearne teorije tecenja posebno
289
............
se analiziraju promene napona i dilatacija od pojedinacnih priraStaja spoljaSnjih
uticaja a zatim se vrsi njihova superpozicija.
Ako je, medutim, unutar ukupnog posmatranog intervala vremena (t - to), pri
konstantnim spoljasnjim uticajima, potrebno sracunati velicinu promene napona i
promene dilatacija u trenutku vremena tl, gdeje to < tt < t, potrebni izrazi za prvi
interval vremena (tl - to) se jednostavno dobijaju iz izraza (110/1) do (110/5), uz
smenu t - t1. Za preostali interval vremena (t-tl) moze se, sa dovoljnom tacnoScu
za resavanje pra'kticnih zadataka, smatrati da vaii analogan izraz
~O'b(t) =
Et(t)[~cb(t) - cb,./(t, tl)] (110/6)
gdeje
~O'b~t) = O'b(t) - O'b(t!)
~b(t)
=
b(t, tl) - Cb(t!)
O'b( tI)
cb,./(t, tI)
=
Eb(to)
[<p(t, to) - <p(tl, to)] + C. (t, t!)
Et(t) =
Eb(t!)
1 + X(t, tl)<p(t, tI)
(110/7)
(110/8)
(110/9)
(110/10)
Obicno se usvaja ista vrednost koeficijenta starenja za oba vremenska intervala, u
duhu clana 62 Pravilnika, sto za uobicajene starosti betona u trenucima pocetka
delovanja dugotrajnih opterecenja daje rezultate zadovoljavajuce tacnosti.
Slobodna dilatacija betona u intervalu vremena (t - tl), u izrazu (110/9), uproMeno
je ispisana kao da napon ab(tl), dakle napon na kraju intervala (tl - to)' deluje od
trenutka
to'
cime je njena vrednost nesto potcenjena, dok korigovani efektivni modul
elasticnosti betona, za promene napona u intervalu vremena (t - tl)' u obliku
(110/10), odgovara polaznim postavkama i su~ini algebarske veze AAEM postupka.
Ovakav oblik izraza (110/6) do (110/10), uz ostale ucinjene pretpostavke, dovoljno
je tacan a pogodan je za prakticnu primenu, naroeito kada u trenutku tl dolazi do
skoka napona u betonu usled promene spoljaanjih dejstava, kako je to prikazano u
analizi superpozicije napona i dilatacija od uticaja koji poeinju da deluju u razlicitim
trenucima vremena, kasnije u ovom tekstu i u primeru 110/4. Naravno da se takav
problem, ako se trazi veca tacnost, moie reaavati numerickom integracijom, korak
po korak, na nacin prikazan u primeru 60/1.
OPSTE PRORACUNSKE POSTAVKE
Pretpostavlja se da je presek prethodno dimenzionisan prema granicnom stanju
lorna, da su poznate ili pretpostavljene mehanicke karakteristike materijala i da je
ukupna armatura usvojena i rasporedena u preseku.
Kada su- poznate iii, prema podacima iz Pravilnika, usvojene vrednosti koefici-
jenta tecenja betona <p(t, to), dilatacije skupljanja betona c.(t, to) i koeficijenta
starenja X(t,to), algebarska veza napona i dilatacija u betonu u toku vremena
(62/1),odnosno (110/1), omogucava odredivanje napona i ukupnih dilatacija u
290
betonu u p08matranom trenutku vremena t, pri konstantnim spoljasnjim uticajima
u toku vremena, u zavisnosti od dva stanja napona i dilatl'l.cija: pocetnih napona
i pocetnih dilatacija ITb(to) i cb(to) u trenutku opterecenja to i promena napona i
promena dilatacija ~lTb(t) i ~cb(t) u posmatranom intervalu vremena (t - to).
Prema tome, svi algoritmi, bez obzira na naponsko stanje koje Beanalizira, odnosno
na proracunski model koji se koristi - da Ii se radi 0 nosaCima bez prslina ili 0 preseku
na mestu prsline u n08aCima sa prslinama - imaju dva koraka:
1. u prvom koraku se na uobicajen naCin sracunavaju trenutni, elasticni naponi
i dilatacije u trenutku opterecenja to, u idealizovanom (transformisanom) hOo
mogenom preseku (sa ili bez prsline),
2. u drugom koraku, polazeCi od pocetnog stanja napona i dilatacija sracunatog u
prvom koraku, odreduju se promene napona i promene dilatacija usled tecenja
i skupljanja betona u posmatranom intervalu vremena (t - to), pri spoljaSnjim
uticajima koji u tom intervalu vremena ostaju konstantni.
Proracunske pretpostavke za oba koraka analize su:
a) dilattacije u preseku su u svakom trenutku vremena linearna funkcija koordinata
preseka, sto, drugim recima, postulira da presek i u toku vremena ostaje ravan,
b) za vezu napona i dilatacija u betonu u toku vremena koristi se :algebarska veza
linearne teorije te~enja betona u obliku (62/1), odnosno u inkrementalnom
obliku (110/1). U prvom koraku, za trenutak optereeenja
to'
ova seveza svodi
na idealno elasti~nu vezu
ITb(to)
= Eb(to)cb(to)
(110/11)
c) veza napona i dilatacija u armaturi je idealno elasticna,-nezavisno od vremena,
jer u domenu granicnih stanja upotrebljivosti i naponi u armaturi ostaju u
elasticnoj oblasti
lTa(t)
= Eaca(t)
(110/12)
d) spoj betona i armature ostaje i u toku vremena nenarusen - dilatacije u be-
tonu i u armaturi na njihovom kontaktu su medusobno jednake (kompatibilnost
dilatacija) u toku vremena kao i u trenutku opterecenja to.
Iz pretpostavki a) i b) slede veoma znacajni zakljucci:
- dijagram napona u betonu je i u toku vremena pravolinijski kao i u trenutku
opterecenja, i
- neutralna linija napona i neutralna linija dilatacija, koje se u trenutku
opterecenja poklapl'Lju, u toku vremena se razdvajaju paje u trenutku opterecenja
to
.
Zq(to)
= z(to)
= z(to)
(110/13)
aJi je za t > to
Zqb(t) f; z(t)
(110/14)
291
-----
Uz ove pretpostavke i drugi korak algoritma se svodi na jednostavnu, kvazielasticnu
analizu, veoma slicnu analizi trenutnih elasticnih napona, dilatacija i krivine preseka
u prvom koraku, u trenutku opterecenja to.
PRORACUN NAP ON A I DILATACIJA PRI DEJSTVU SLOZENOG
SAVIJANJA U PRESECIMA ELEMENATA BEZ PRSLINA
Kako je vec receno, u prvom koraku analize sracunavaju se pocetni naponi, dilataci-
je i krivina preseka u trenutku opterecenja to. Posmatrace se presek sajednom ravni
simetrije, izlozen dejstvu slozenog savijanja. Pretpostavlja se da se ravan savijanja
poklapa sa ravni simetrije, cime je definisano ravno sloieno savijanje. Principijelno
na identican naein, postupcima klasicne otpornosti materijala za homogene preseke,
moze se analizirati i koso slozeno savijanje kao i naponi i dilatacije u presecima koji
uopste nemaju osu simetrije.
Proracunski model homogenog preseka bez prsline (stanje I) moze se koristiti sve dok
su naponi na najvise zategnutoj ivici preseka manji od evrstoce betona pri zatezanju
savijanjem za beton odredene starosti Ibz. (t), usvojene prema odredbama clana 51
Pravilnika, ukoliko ne postoje rezultati eksperimentalnih ispitivanja.
Ako je ova tvrstoca prekoratena, u preseku nastaje prslina, zategnuta zona beton-
skog dela preseka viAe ne moze da prihvati napone zatezanja pa se ukupna sila
zatezanja u preseku mora poveriti sarno armaturi jer se pretpostavlja da se prslina
u preseku prostire sve do neutralne linije napona. Tada naponski aktivan presek Cini
sarno pritisnuti deo betonskog preseka i ukupna armatura pa se koristi proracunski
model preseka na mestu prsline - stanje II.
lako je analiza pocetnih napona i dilatacija u presecima konstrukcijskih elemenata
bez prslina opste poznata, prikazace se odgovarajuCi postupak radi celine Citavog
algoritma za odredivanje uticaja tecenja i skupljanja betona na promene napona,
dilatacija i krivine preseka u toku vremena.
POCETNI NAPONI I DlLATACI.JE PRI DEJSTVU SLOZENOG
SAVIJANJA U PRESECIMA ELEMENATA BEZ PRSLINA
Na slici 110/1 prikazan je armiranobetonski presek proizvoljnog oblika sa jednom
osom simetrije, geometrijske karakteristike betonskog preseka i povrsine ukupne
armature u preseku, i oznake koje ce se dalje koristiti. Presek je orijentisan tako
da je donja ivica, (ivica 1), manje pritisnuta Hi je zategnuta, dok je gornja ivica,
(ivica 2), vi~e pritisnuta ivica preseka.
Za dati AB presek prvo se sracunavaju geometrijske karakteristike bruto betonskog
preseka (ne vodeci racuna 0 povrsini i rasporedu armature unutar betonskog pre-
seka). Potrebno je odrediti povrsinu bruto betonskog preseka Ab, polozaj tezista
preseka Tb u odnosu na gornju ivicu preseka Yb2 i moment inercije lb u odnosu na
osu koja prolazi kroz teziste n. U daljem izlaganju ce se za bruto betonski presek
najcesce koristiti kraCi termin betonski presek a sve oznake vezane za bruto betonski
presek bice obelezene indeksom b.
292
-
2
t\?6, ~(t.)]
[At;4,E,(t)]
Zt,
N
;p
.......
~
N
-d:t
Z1,
Za.,
1
Slika 110/1 Geometrijske karakteristike bruto betonskog preseka b, povriine ukupne anna-
ture a i idealizovanog preseka i sa modulom elasticnosti Eb(to)
U prilogu 4.1 ovog Prirucnika dat je pregled geometrijskih karakteristika za uobi-
cajene jednostavne oblike preseka, kao i postupak odredivanja geometrijskih karak-
teristika za slozene preseke.
Zatim se odreduju odgovarajuce geometrijske karakteristike povrsine ukupne arma-
ture u preseku: povrsina Aa, polozaj tezista Ta u odnosu na gornju ivicu preseka
Ya2 i momenta inercije Ja, u odnosu na osu kroz te:W\te Ta. Sopstveni momenti
inercije pojedinih profila armature se pritom, naravno, zanemaruju, ali treba imati
u vidu da polozajni moment inercije grupe profila armature u odnosu na neku osu
nije jednak polozajnom momentu inercije ukupne povrsine tih profila, zamisljene u
njihovom tezistu, u odnosu na tu osu. U tom smislu i uobicajena podela ukupne ar-
mature u preseku na zategnutu i na pritisnutu armaturu, u odgovarajucim tezistima,
kojaje redovno koriscena u analizi i dimenzionisanju prema dopustenim naponima,
i koja je dovoljno tacna i opravdana u postupku dimenzionisanja prema Iomu, u
analizi granicnih stanja upotrebljivosti moze da ne bude dovoljno tacna ukoliko
polozaj pojedinih profila armature osetnije odstupa od polozaja njihovog tcZista.
Treba zapaziti i da armaturu u zoni preseka bliskoj neutralnoj liniji napona, koja
po svom polozaju u preseku nema bitnog uticaja na granicnu nosivost, ne bi trebalo
jednostavno zanemariti kada je u pitanju analiza granicnih stanja upotrebljivosti.
Naravno da 0 tim razlikama treba voditi racuna sarno ukoliko to ima znacaja za
inzenjersku tacnost proracuna.
U su~tini, osnovni pristup u ovoj analizi je da se AB presek posmatra kao presek u
kojem su spregnuta dva preseka: betonski presek i presek ukupne armature. Pri
spolja~njim dejstvima, kao i pri prinudnim Hi sIobodnim deformacijama, oba ta dela
ABpreseka imaju iste dilatacije i istu krivinu. U daljem izlaganju za presek ukupne
armature koristice se i termin armatura, sa indeksom a u odgovarajucim oznakama.
293
-
Uobicajenim postupcima, zasnovanim na uslovu kompatibilnosti dilatacija beton-
skog preseka i armature, iz ova dva "komponentalna" dela AB preseka odreduju
se geometrijske karakteristike idealizovanog (transformisanog) homogenog preseka
u trenutku opterecenja to, pri cemu se presek ukupne armature asocira betonskom
preseku sa multiplikatorom
Eo.
n=-
Eb(to)
odnosno (n - 1), ukoliko se koriste geometrijske karakteristike bruto betonskog
preseka, u kojima je povrsina ukupne armature jedanput vec sadrzana,
Ai = Ab + (n - 1)Ao.
(n - l)Ao.
(Yi2 - Yb2) = (Yo.2 - Yb2)
Ai
Ji =J. +
(n - l)Jo. + Ab(Yo.2- Yb2)(Yi2 - Yb2)
.2 Ji
t --
i-Ai
(110/15)
(110/16)
(110/17)
(110/18)
(110/19)
Nije potrebno posebno naglaSavati da upogledu mebanickih svojstava tako odreden
idealizovani presek ima modul elasticn08ti betona odgovarajuce star08ti Eb(to)'
Prema tome, sve geometrijske karakteristike idealizovanog preseka su takode fun-
kcije vremena, odn08no starosti u trenutku opterecenja, pa bi trebalo pisati n(to),
Ai(to)' Yi2(to) i Ji(to)' Obicno se oznaka te vremenske zavisnosti izostavlja, radi
jednostavnijeg ispisivanja izraza, ali to treba imati u vidu.
Isto tako, za razliku od karakteristika preseka i napona i dilatacija u preseku na
mestu prsline (stanje II), sve veliCine vezane za presek bez prsline, koji se u ovom
poglavlju razmatra, mogle bi da budu dodatno obelezene indeksom I. I taj indeks
se, medutim, redovno izostavlja, osim kada je to neophodno za bolje objaSnjenje
pojedinih oznaka ili kada se, u pojedinim izrazima, istovremeno koriste oznake koje
odgovaraju preseku u stanju I i one koje odgovaraju preseku u stanju II.
Iz definicije geometrijskih karakteristika preseka jasno je da se iz poznatih geo-
metrijskih karakteristika bruto betonskog preseka i preseka ukupne armature, ako
je potrebno, jednostavno mogu dobiti odgovarajuce karakteristike neto betonskog
preseka (bez povrsine armature), sa indeksom bn,
Abn :::0:Ab - Ao.
(Yb2 - Ybn2) = (Yo.2 - Yb2)
A
Ao.
bn
J.n = Jb - Jo.- Ab(Yo.2 - Yb2)(Yb2 - Ybn2)
(110/20)
(110/21)
(110/22)
a da se iz neto betonskog preseka i preseka armature geometrijske karakteristike
idealizovanog preseka mogu dobiti na osnovu izraza (110/16) do (110/18), sarno sa
multiplikatorom n umesto (n - 1),
Ai = Abn + nAo.
2Q4
(110/23)
)
nAa
(Yi2- Ybn2 = (Ya2- Ybn2)
Ai
Ji = Jbn + nJa + Abn(Ya2 - Ybn2)(Yi2 - Ybn2)
(110/24)
(110/25)
gde je
(Ya2 - Ybn2) = (Ya2 - Yb2) + (Yb2 - Ybn2)
(110/26)
Na posmatrani presek deluje moment savijanja M i normalna sila N u tezistu bruto
betonskog preseka n. Principijelno, u preseku se moze odabrati i neka druga refe-
rentna tacka u odnosu na koju bi se odredile veliCine uticaja od spoljaSnjih dejstava.
Medutim, s obzirom na uobicajeni postupak odredivanja statickih uticaja u linijskim
kODstrukcijskim sistemima, kao i na dalje sracunavanje deformacija, najpogodnije
je da to bude baS teziste bruto I;>etonskog preseka n.
Ekscentricitet normalne sile u odnosu na teziste betonskog preseka n je
M
eb =-
N
Za znake se u daljem algoritmu usvaja konvencija da su POZITIVNI: normalna sila
pritiska, moment savijanja koji zateze donju ivicu preseka (ivica 1), krivina preseka
koja odgovara pozitivnom momentu savijanja, naponi pritiska i odgovarajuce dila-
tacije (pa, prema tome, i dilatacije skupljanja), ordinate preseka u pravcu pozitivne
1/ ose u usvojenim koordinatnim sistemima Ciji su poceci u teziStima komponen-
talnih preseka b i a i u tezistu idealizovanog i preseka. U skladu sa tim, polozaji
donje ivice preseka u odnosu na odgovarajuca tezista su negativni a rastojanja od
proizvoljnog elementa preseka do gornje ivice preseka (ivica 2) su pozitivna. Eks-
centricitet normalne sile je pozitivan ako je u pravcu pozitivne y ose.
Za dalji proracun normalna sila se mora redukovati na teziste idealizovanog preseka
71, tako da su merodavni uticaji
(110/27)
Ni =
N
ei =eb + (Yi2 - Yb2)
Mi =M + N(Yi2- Yb2)=Niei
(110/28)
(110/29)
010/30)
OdgovarajuCi naponi u betonu su
N. M. N.
(
e.y.
)
O'b(to)= ---!.+ -2.Yi
=
---!. 1 + :2'
Ai Ji Ai Ji
(110/31)
gde je
1/i - ordinata posmatranog dela betonskog preseka u odnosu na teziste idealizovanog
preseka Ii .
U slucaju da je donja ivica preseka zategnuta, treba proveriti da Ii je napon za-
tezanja manji (po apsolutnoj vrednosti) od cvrstoce betona pri zatezanju savija-
njem, odredene prema odredbama clana 51 Pravilnika,
O'b1(to) > -0,7/bzm(to)(0,6+
~)
(110/32)
295
gde je
d - visina element a u /m/.
Ako taj uslov nije zadovoljen, u nosacu nastaju prsline pa treba preei na proracun
prema modelu koji vdi za presek na mestu prsline - stanje II.
Naponi u armaturi su
(
Ni Mi
)
u..(to) = n
Ai
+ -y;Yi =
nUb(to)
(110/33)
gde je
Yi - ordinata posmatranog dela preseka armature u odnosu na teziste idealizovanog
preseka 11.
Neutralna linija napona i neutralna linija dilatacija se u trenutku opterecenja to po-
klapaju a njihov polozaj u odnosu na gornju ivicu preseka se dobija izjednacavanjem
izraza (110/31) sa nulom
'2 ~.
Z,y(to) =Zt(to) = z(to)
= Yi2 +
...!..
ei
(110/34)
Krivina preseka je
Mi
I\:(to)
=
Eb(to)Ji
a dilatacija u tezistu betonskog preseka
(110/35)
1
[
Ni Mi
]
cTb(to) =
Eb(to) Ai
+ -Y;(Yi2 - Yb2)
(110/36)
Sa sracunatom krivinom preseka i dilatacijom u tezistu betonskog preseka dilatacije
u proizvoljnom elementu preseka su
c(to)
=
cTb(to) + l\:(to)Yb
(110/37)
gde je
Yb - ordinata posmatranog dela preseka (betona ili armature) u odnosu na teziste
betonskog preseka T6.
Na taj naCin su odredene pocetne vrednosti napona u betonu i u armaturi, pocetne
dilatacije i krivina preseka u trenutku opterecenja to, slika 110/2.
Na slici 110/2, kao i kasnije na slici 110/7, promene napona u betonu su prikazane
kao pozitivne (povecanje napona) iako usled tecenja i skupljanja betona, po pravilu,
dolazi do pada napona, odnosno do smanjenja napona u betonu, posebno kada se
radi 0 ivicnom naponu pritiska.
Za slucaj savijanja bez normalne sile u izvedenim izrazimaje N =
O. Tada neutralna
linija prolazi kroz .teziste idealizovanog preseka, x( to)
= Yi2, sto se vidi i iz izraza
(110/34).
296
~
~
'"
, ..p
0 '-"
~
lc)
--X
)(
1-
Lf~
2

1
..........
I~
=S
Slika 110/2 Dijagrami dilatacija i napona u betonu u preseku AS nosaea bez prslina, u
trenutku opterecenja to i u trenutku vremena t, pri konstantnom slozenom
savijanju. Naponi u armaturi i u trenutku to i u trenutku t proporcionalni su
sa dilatacijama
Uputno je da se izvrsi kontrola proracuna. Kontrola se moze izvrsiti na vise naCina
ali je uobicajeno da se sa sracunatim vrednostima napona u betonu i u armaturi
provere uslovi ravnoteze.
Iz sracunatih ivicnih napona u betonu, (J'b2(to)na gornjoj i (J'b1(to)na donjoj ivici
preseka, ili direktno iz (110/31), odreduje se napon u tezistu betonskog preseka
1
(J'bTb(to)
= d[-Yb1(J'b2(to)
+ Yb2(J'bl(to)]
(110/38)
a iz sracunatih napona u krajnjim redovima armature u preseku, (J'al(to) U dnnjoj
i Ua2(to) U gornjoj zoni preseka, ili direktno iz (110/33), napon u, tezistu ukupne
armature
(t )
-
-Ya,al(J'a2(to) + Ya,a2(J'al(to)
(J'aTa 0 -
-Ya,al + Ya,a2
(110/39)
gdeje
Ua2(to),(J'al(to) i Ya,a2,Ya,al - naponi u redovima armature najbliZim gornjoj ivici
2, odnosno donjoj ivici 1 preseka i polozaji tih redova
armature u odnosu na teziste ukupne armature Ta.
Ukoliko ti "ivicni" naponi u armaturi nisu sracunati, napon u tezistu ukupne ar-
mature se moze odrediti iz ivicnih napona u betonu prema izrazu
297
----.......
1
O"aTa(to)= n'd[-YalO"b2(to) + Ya20"U(to)]
(110/40)
Sa ovim "tezisnim" naponima u betonu i u armaturi i sracunatom krivinom preseka,
uslovi ravnoteze koje treba da zadovolje sile i momenti savijanja u komponentalnim
presecima, u odnosu na teziste betonskog preseka n, su
.
(
n - 1
)
O"bTb(to)Ab + O"aTa(to) -;- Aa = N
(
n-1
)
O"aTa(to) -;- Aa(Yb2- Ya2)+ Eb(to)[Jb+ (n - 1)Ja]K(to)
=
M
(110/41)
(110/42)
PROMENE NAPONA 1 DlLATACIJA PRI DEJSTVU SLOZENOG SAVIJANJA
USLED TECENJA I SKUPLJANJA BETON A U PRESECIMA ELEMENATA
BEZ PRSLINA
U sledecem koraku analize uticaja tecenja i skupljanja betona na napone i dilatacije
u preseku u kojem su prethodno, u prvom koraku, odredeni pocetni naponi i pocetne
dilatacije u trenutku opterecenja to, odreduju se promene napona i promene dila-
tacija u posmatranom intervalu vremena (t - to), uz pretpostavku da za to vreme
spoljaSnji uticaji ostaju konstantni, slika 110/2. Pritom su poznati, odnosno usvo-
jeni, koeficijent tecenja tp(t,
to)'
dilatacija skupljanja e8(t, to) i koeficijent starenja
X
(t,
to)'
Postupak koji ce dalje biti izlozen za preseke armiranobetonskih elemenata bez
prslina predlozio je W.H.Dilger /34/, /94/. Tim postupkom analiza uticaja tecenja
i skupljanja betona se svodi na kvazielasticnu analizu, analognu prethodno prika-
zanoj elasticnoj analizi napona i dilatacija u trenutku opterecenja to. Postupak
se zasniva na koriscenju svojstava idealizovanog preseka sa korigovanim efektivnim
modulom elasticnosti betona, koji je Dilger nazvao "idealizovani presek sa svojstvom
tecenj a" (Creep-Transformed Section).
Kako je odnos promena napona i promena dilatacija u AAEM metodi odreden ko-
rigovanim efektivnim modulom elasticnosti betona, prema izrazu (110/5), za trenu-
tak vremena t isto je potrebno odrediti geometrijske karakteristike idealizovanog
preseka ali sada sa korigovanim efektivnim modulom elasticno8ti betona Et(t).
Analogno ranijem, presek ukupne armature asocira se betonskom delu preseka, slika
110/3, sa multiplikatorom
n* =
:(t)
=
n[1 + X(t, to)<p(t, to)]
(110/43)
gde je
n* - odnos modula elasticnosti armature Ea i korigovanog efektivnog modula
elasticnosti betona Et(t).
298
'" z.
\.
[A~)~,~,(to)]
r*IIf*\l
lA~) J~ ,E. (t)J
Za.
1
I
Slib 110/3 Geometrijske karalcteristike komponentalnih b i a preseka i idealizovanog pre-
seka i* sa korigovanim efektivnim modulom elasticnosti betona Et
(t)
Prema izrazima (110/16) do (110/18),
Ai =Ab + (n* - l)Aa
*
(n* - l)Aa
(Yi2 - Yb2) = (Ya2- Yb2)
A~
I
Jt = Jb + (n* - l)Ja + Ab(Ya2 - Yb2)(Y"h- Yb2)
(110/44)
(110/45)
(110/46)
Sve veliCine koje se odnose na ideaIizovani presek sa korigovanim efektivnim rnodu-
lorn elasticnosti betona bice oznacene zvezdicorn (*). Treba zapaziti da su sve te
geornetrijske karakteristike funkcije vremena, odnosno intervala vrernena (t-to), sto
Beneee posebno oznacavati, radi jednostavnosti ispisivanja, ali 0 cemu treba voditi
racuna.
Ranije date napornene 0 rnogucnosti koriscenja neto betonskog preseka i odgo-
varajuci izrazi (110/23) do (110/26) ostaju i ovde u vainosti, sarno sa odnosorn
rnodula n* urnesto n.
Osirn geornetrijskih karakteristika idealizovanog preseka sa svojstvorn tecenja, kojern
odgovara rnodul elasticnosti Et(t), za dalji proracun potrebno je sracunati velicine
Na
= EaAabTa,.I(t, to)
Ma
= EaJaKb,.I(t, to)
(110/47)
(110/48)
gde je
bTa,.I(t,to)
= kTb(to) + K(tO)(Yb2- Ya2)]<p(t,to) + .(t, to) (110/49)
Kb,.l(t,to) = K(to)<p(t, to)
(110/50)
299
-
slobodna (nesprecena) dilatacija betona u nivou tezista armature i slobodna krivi-
na preseka, prema izrazima (110/4), odnosno (110/35) i (110/36), pri cemu treba
zapaziti da nespreceno skupljanje ne izaziva promenu pocetne krivine preseka.
Fizicka interpretacija uticaja Na i Ma je jednostavna i jasna: iz nacina kako su ti
izrazi ispisani proizilazi da su to {iktivni uticaji koji bi, deluju6i samo na ukupni pre-
sek armature, u njegovom teziStu, pod pretpostavkom da nema spoja izmedu betona
i armature, izazvali promene dilatacija i krivine preseka armature jednake slobod-
nim (nespre~enim) dilatacijama i slobodnoj krivini betonskog preseka, usled slobod-
nog te~enja betona pod dejstvom konstantnih pocetnih napona i usled slobodnog
skupljanja betona u posmatranom intervalu vremena (t
- to)' Drugim reCima, ovim
fiktivnim uticajima se ponovo uspostavlja poklapanje (kompatibilnost) "slobodnog"
betonskog preseka, koji bi se, u intervalu vremena (t - to)' usled te~enja i skuplja-
nja betona, neometanog spojem betona i armature, slobodno deformisao, i "slobod-
nog" preseka armature, ~ije se po~etno stanje dilatacija i krivine u toku vremena
ne menja.
Kako u posmatranom intervalu vremena (t - to) nema promene spoljaSnjih uticaja,
da bi sistem ostao u ravnotezi i ukupan spregnuti presek ostao ravan, na idealizovani
presek sa svojstvom tecenja, u njegovom tezistu Tt, moraju delovati uticaji koji se
dobijaju redukovanjem fiktivnih uticaja Na, Ma na teziste Tt, ali sa suprotnim
znakom, tako da sa uticajima Na, Ma cine ravnoteini sistem, slika 110/4,
Nt =
Na
(110/51)
Mt = Ma + Na(Yt2 - Ya2)
(110/52)
OCigledno je da su i Na, Ma i Nt, Mt funkcije intel'vala vremena (t - to) ali se to u
oznakama, radi jednostavp.osti, ne ispisuje.
Sada su promene napona u betonu usled ovog ravnoteznog sistema uticaja
~Ub(t) =-
(~~
+ ~;*yt)
a promene napona u armaturi
(110/53)
A
( )
,*
(
Nt Mt
*
)
Na Ma
uUa t =-n - + -yo + - +-Y
A1 Jt' Aa Ja
a
(110/54)
gdeje
Yt - ordinata elementa preseka (betona Hi armature), u odnosu na teziSte Tt,
Ya - ordinata posmatranog elementa armature, u odnosu na teziSte ukupnog
preseka armature T
a'
300
1. Na AB presek u trenutku vremena to
poeiI\iu da deluju moment savijaI\ia M
i normalna sila N u tezistu betonskog
preseka
Tb'
Dalje, u intervalu vreme-
na (t-to)' uticl\ii u preseku ostl\iu kon-
stantni.
Napon, dilatacije i krivina idealizova-
nog preseka u trenutku to su poeetni,
elasticni naponi, dilatacije i krivina
preseka.
2. Pod pretpostavkom da su dilatacije u
betonu slobodne, odnosno da ih ne
spretava spoj betona i armature, pod
utica,jem pocetnih napona betonski
presek u intervalu vremena (t-to) slo-
bOOnotete i slobodno se skuplja
Ako nema spoja betona i armature, po-
Cetne dilatacije u armaturi se u toku
vremena ne meI\il\iu, pa viSe nisu kom-
patibilne sa ukupnim poeetnim i slobo-
dnim dilatacijama betonskog preseka
3. Da bLse dilatacije u armaturi izjednaCile
sa ukupnim poeetnim i slobodnim dila-
tacijama u betonskom preseku, na pre-
sek armature, u I\iegovomteziStu, treba
da delujufiktivni uticaji Ma i Na. Kom-
patibilnost dilatacija u betonu i u
armaturi je na tI\i naan ponovo
uspostavljena ali u preseku ostl\iu da
deluju dodatni fiktivni uticl\ii Ma i Na.
4. Da bi pocetni uticl\iu u preseku ostali
nepromenjeni, na idealizovani presek
sa korigovanim efektivnim modulom
elasticnosti betona, u njegovom tezi-
st'7
treba da deluju fiktivni uticaji
Mj i Nj* koji sa utica,jima Ma i Na
stoje u ravnotezi.
Naponi, di1atacije i krivina preseka od
ovog ravnoteinog sistema utica,ja Mj *, Nj
*
i Ma, Na, za,jedno sa slobodnim dilatacija-
IDa betonskog dela preseka, predstavlja,ju
prol1'U!lZe napona, dilatacija i krivine prese-
ka u intervalu vremena (t
- to>.
5. Naponi, dilatacije i krivina preseka u
trenutku vremena t jednaki su zbiru
poeetnih vrednosti u trenutku optere-
cenja to i promene napona, promena
dilatacija i promene krivine preseka u
intervalu vremena (t-tO>.
Utica,ji u preseku osta,ju nepromenje-
ni.
c (to)\
1.
Yb2
Ya2 2t;.
~
Va
=
2.
M
~
1a
3.
Jb2
~
4.
*'
Ya2 )'i1
Ma
5.
Yb2
Ya2
"---'-'
Slika 110/4 Proraeun napona, dilatacija i krlvine preseka u trenutku vremena t, pri dugotrl\inom
dejstvu slozenog savijanja, primenom korigovanog efektivnog modula elastienosti
betona
301
--
Promena krivine preseka je, imajuCi u vidu izraz (110/48), odnosno (110/50),
Mt M a Mt
( )
~1C(t)= -
F;t(t)Jt
+
EaJa
= -
F;t(t)Jt
+ ICb,.1 t, to
(110/55)
jer nespreceno skupljanje ne utice na promenu krivine.
Promena dilatacije u tezistu betonskog preseka n
je
1
[
Nt Mt
(
*
)]
1
[
Na Ma
( )
]
-
~E:Tb(t) = -
F;t(t) At
+
Jt
Yi2- Yb2 +
Ea Ao
+
J;
Ya2 - Yb2 -
1
[
Nt Mt
(
*
)]
(t t ) (110/56)
- -
F;t(t) At
+
Jt
Yi2- Yb2 + E:bTb,.1
'0.
gde je
E:bT'b,.,(t, to)
=
E:Tb(to)<p(t, to) + E:.(t, to) (110/57)
slobodna (nesprecena) dilatacija betona u tezistu betonskog preseka n, prema
izrazu (110/4).
Kao sto se iz izvedenih izraza vidi, promena krivine i promena dilatacije u tezistu
betonskog preseka mogu se odrediti direktno, bez prethodnog sracunavanja ivicnih
napona i dilatacija.
Iz sra~unate promene dilatacije u teziStu betonskog preseka i promene krivine,
promena dilatacije u proizvoljnom elementu preseka je, analogno izrazu (110/37),
'~E:(t)
=
~E:Tb(t) + ~1C(t)Yb (110/58)
U izrazima (110/53) do (110/57) treba zapaziti da promene napona u betonu izazi-
vaju samo uticaji Mt i Nt a promene napona u armaturi uticaji Mt, Nt i uticaji
Ma, Na. Promene dilatacija u betonu su rezultat promena napona u betonu i slo-
bodnih dilatacija betona, usled te~enja pod poeetnim naponima i usled skupIjanja
betona, u svemu prema osnovnom obliku veze (110/1), dok su promene dilatacija
armature direktno srazmerne promenama napona u armaturi, sa odgovarajucim
modulom elasticnosti armature, prema izrazu (110/12).
Svi izvedeni izrazi vaie i za slucaj kada je deo preseka zategnut, naravno pod
uslovom da naponi zatezanja u betonu u posmatranom intervalu vremena ostaju
manji od odgovarajuce cvrstoce betona pri zatezanju savijanjem, odnosno pod
uslovom da u preseku ne nastaje prslina. 0 algoritmu za slucaj da u preseku
pri konstantnim spoljaiinjim uticajima u toku vremena nastaje prslina, bice kasnije
reCi, u analizi superpozicije napona i dilatacija od spoljaiinjih uticaja koji pocinju
da deluju u razlicitim trenucima vremena.
Kada se zele da sracunaju uticaji sarno skupljanja betona, u neopterecenom AB
elementu, pocetno stanje napona i dilatacija je jednako nuli pa se direktno mogu
koristiti izrazi za drugi korak analize, za odredivanje sarno promena napona i dila-
tacija i promene krivine, pri cemu je i Ma =
0 jer slobodno skupljanje ne utice na
promenu krivine.
302
Kontrola proraeuna se, slieno kao i za poeetno stanje napona, moze izvriiiti proverom
uslova ravnoteze.
Promena napona u betonu u teziiitu betonskog presekaje, analogno izrazu (110/38),
1
dUbTb(t) =d[-YbldUb2(t) + Yb2dub1(t)] (110/59)
promena napona u betonu u nivou tezista armature
1
dUbTa(t)
= d[-Yaldub2(t) + Ya2dUb1(t)] (110/60)
i promena napona u armaturi i tezistu ukupnog preseka armature, prema (110/39),
dUaTa(t)
=
-Ya,aldua2(t) + Ya,a2dual(t)
(110/61)
-Ya,al + Ya,a2
Sa ovim "tezisnim" promenama napona u betonu i u armaturi i sa promenom kri-
vine preseka, uslovi ravnoteze sila i momenata savijanja u betonskom preseku i u
armaturi, u odnosu na teziste betonskog preseka n, glase
dUbTb(t)Ab
+ [duaTa(t) - dUbTa(t)]Aa
= 0 (110/62)
[duaTa(t) - dUbTa(t)]Aa(Yb2 - Ya2) + F;t(t)(Jb - Ja) x
X[d~(t) - ~b,.,(t, to)] + EaJad~(t)
= 0 (110/63)
Kontrola proracuna protnene ivicne dilatacije u betonu na pritisnutoj ivici preseka
moze. Beizvrsiti i direktnom proverom da Ii sraeunata velieina dCb2(t) zadovoljava
osnovnu vezu promene napona. i promene dilatacija {110/1)
dUb2(t)
dCb2(t) =
Et(t)
+ Cb2(toh*: to) + c.(t, to) (110/64)
Ukupni naponi u betonu i u armaturi, ukupne dilatacije i ukupna krivina preseka
u posmatranom trenutku vremena t, jednaki su z,biru poeetnih vrednosti u trenutku
optereeenja to i sracunatih promena ovih velicina u intervalu vremena (t - to)
U(t)
= u(to) + du(t)
~(t)
= ~(to) + d~(t)
cTb(t,to)
= cTb(to) + dCTb(t)
c(t, to) = c(to) + dc(t)
= cTb(t, to) + ~(t)Yb
(110/65)
(110/66)
(110/67)
(110/68)
Kako je receno, neutralna linija napona u posmatranom trenutku vremena t, koju
odreduje izraz
( ) - d
ub2(t)
X"b
t -
Ub2(t) - Ub1(t)
i neutralna linija dilatacija u trenutku vremena t
(110/69)
viSese ne poklapaju.
( )
cb2(t, to)
X t
=
~(t)
(110/70)
303
-
Postupak odredivanja napona, dilatacija i krivine preseka u trenutku vremena t,
usled uticaja teeenja betona pod dugotrajnim dejstvom konstantnog slozenog savija-
nja i usled skupljanja betona, prime nom korigovanog efektivnog modula elastienosti
betona, u celini je prikazan i kratko komentarisan na slici 110/4. U primeru 110/1
detaljno je prikazana kompletna analiza napona i dilatacija u preseku AB elementa
bez prslina i ukazano na bitne opste zakljueke koji iz takve analize proizilaze.
Algoritam je veoma jednostavan i lako se programira. U prilogu 3.1. ovog Pri-
ruenika dat je odgovarajuci kompjuterski program sa potrebnim objaSnjenjima za
primenu, a za sve sraeunate primere dati su i kompjuterski rezultati.
PRORACUN NAPONA I DILATACIJA PRI DEJSTVU SLOZENOG
SAVIJANJA U PRESECIMA NA MESTU PRSLINE
Logieno je pokusati da se ovaj, relativno jednostavan postupak primene idealizo-
vanog preseka sa korigovanim efektivnim modulom elastienosti betona, iskoristi i u
slueaju analize uticaja teeen]a i skupljanja betona na promene napona i dilatacija
u armiranobetonskim elementima sa prslinama.
Uobieajeni algoritmi koji su se u praksi, do nedavno, koristili za analizu promena
napona i dilatacija pri dugotrajnim dejstvima u presecima na mestu prsline, znatno
su slozeniji od analize uticaja teeenja i skupljanja u AB presecima bez prslina.
Ranije teorijske analize i eksperimentalna istrazivanja su pokazala da usled vre-
menskih deformacija betona, u preseku na mestu prsline, uz pretpostavku da pre-
sek ostaje ravan, u toku vremena dolazi do znaeajnog spustanja neutralne linije
dilatacija, iz eega je proizaSla dosta logiena pretpostavka da i naponski aktivan deo
betonskog preseka zavisi od vremena. Uz takvu pretpostavku proraeun promena
napona i dilatacija u toku vremena, u preseku koji se i sam u toku vremena 'aenja,
i pored linearizacije koja je uvedena algebarskom vezom (62/1), ostao je geometrijski
nelinearan. U takvom algoritmu se obicno pretpostavljalo da neutralne linije napona
i dilatacija koincidiraju i u toku vremena, da je dijagram napona u betonu na
aktivnom delu preseka pravolinijski i da presek u svakom trenutku vremena ostaje
ravan. Pokazano je, medutim, da te pretpostavke ne mogu biti istovremeno
ispunjene ali se takvo resenje ipak moglo prihvatiti kao tehnicki dovoljno tacno /7/.
Medutim, algoritam takvog resenja je, posebno u slueaju slozenog savijanja, i pored
usvajanja algebarske veze napona i dilatacija u betonu dosta komplikovan, znatno
slozeniji od odredivanja poeetnog, elastienog stanja napona i dilatacija u trenutku
opterecenja.
Brojne analize su, medutim, pokazale da je moguce izvrsiti znaeajno uproscenje
ovog problema. lako je nesumnjivo da u toku vremena dolazi do relativno velikog
spustanja neutra/ne /inije di/atacija u preseku, moie se pretpostaviti da se naponski
aktivan, pritisnuti deo betonskog preseka, pri konstantnim spo/jasnjim uticajima u
preseku u toku vremena geometrijski ne menja, te da napone pritiska u betonu
i u toku vremena prihvata isti aktivni deo betonskog preseka koji se formirao u
trenutku opterecenja to. Ta pretpostavka podrazumeva da, slieno vec uoeenom
razdvajanju neutralne linije napona od neutralne linije dilatacija u presecima AB
elemenata bez prslina, do razdvajanja ovih linija u toku vremena dolazi i u prese-
304
cima na mestu prsline ali da se pritom polozaj neutralne linije napona ne menja.
Time se u proracun uvodi pretpostavka 0 geometrijskoj linearizaciji problema i
omogucava da Be, i u presecima na mestu prsline, uticaji tecenja i skupljanja betona
na promene napona i dilatacija jednostavno analiziraju idealizacijom takvog, sada
u toku vremena geometrijski konstantnog aktiunog preseka sa korigovanim
efektivnim modulom elasticnosti betona, analogno kao u AB elementima bez prslina.
Takvim resenjem u potpunosti su zadovoljeni uslovi ravnoteze, presek ostaje ravan,
obezbedenaje kompatibilnost dilatacija betonskog preseka i armature a proracun je
znatno jednostavniji, posebno u slucaju slozenog savijanja. Zanemareni su jedino,
ionako hipoteticni, naponi koji bi u toku vremena, usled eventualnog povecanja
aktivnog preseka, poceli da deluju na relativno malom delu preseka ispod polozaja
neutralne linije napona u trenutku to. Ti naponi bi bili veoma mali, delovali bi
na maloj povrsini i sa malim krakom u odnosu na teziste idealizovanog aktivnog
preseka, tako da se bez vece greske mogu zanemariti. Uporedne analize, izvrsene
za karakteristicne slucajeve sa ovim algoritmom i sa ranije uobicajenim postupkom
u kojem se pretpostavlja da je naponski aktivan presek funkcija vremena, u pot-
punosti su potvrdile uvedene pretpostavke, odnosno usvojena uproscenja /53/, /54/.
POCETNI NAPONI I DILATACIJE PRI DEJSTVU SLOZENOG
SAVIJANJA U PRESECIMA NA MESTU PRSLINE
Pretpostavlja se daje poznat presek proizvoljnog oblika, sajednom'ravni simetrije,
opterecen na slozeno savijanje momentom savijanja M i normalnom silom N koja
deluje u tezistu ukupnog, bruto betonskog preseka n. Ekscentricitet normalne sile
eb u odnosu na teziste n opet je dat izrazom (110/27). Prema tome, i n(Yb2) i eb
se i dalje odnose na ukupan bruto betonski presek, bez obzira sto se sada radi 0
preseku na mestu prsline.
PeSto u preseku u trenutku opterecenja nastaje prslina, prvi zadatak je da se odredi
polozaj neutralne linije napona i dilatacija u trenutku opterecenja, Cime je definisan
pritisnut, aktivni deo betonskog preseka. Polozaj neutralne linije x(to) u odnosu na
gornju ivicu preseka odreduje jednaCina
J{:(1o) - S[;(to)[x(to)
+ (ea - Ya2)] - (nAaea - Aapeap)X(to) +
+n(AaYa2ea + Ja) - (AapYap2eap
+ Jap)
=
0
(110/71)
gdeje
J{t (to), S[l (to) - moment inercije i staticki moment povrsine bruto pritisnutog de/a
betonskog preseka u stanju II, u odnosu na neutralnu liniju x(to),
ea
= eb + (Ya2 - Yb2)
eap
= eb + (Yap2 - Yb2) = ea - (Ya2 - Yap2)
(110/72)
(110/73)
305
ekscentricitet spoljaSnje normalne sile u odnosu na teziste ulcupne armature u pre--
seku i u odnosu na teziste sarno pritisnute armature,
Aap, Yap2
, Jap - povrsina pritisnute armature, polozaj teiista pritisnute armature u
odnosu na gornju ivicu preseka i moment inerdje pritilnute arma-
ture u odnosu na osu kroz teziste pritisnute armature Top, IIotlalogno
geometrijskim karakteristikama ukupne armaturt1 U prueku Aa, sa~
mo sa indeksom ap.
Pod pojrnom pritisnute armature podrazumeva lie armatura u pritisnutom delu be-
tonskog preseka u stanju II. Sve ostale upotrebljene oznake 8Uvec rli.nije definisane.
Prema (110/72) velicina
(ea - Ya2)= (eb - Yb2)
(110/74)
odreduje polozaj normalne sile u odnosu na gornju i.vicu preseka, pozitivan ako je
sila pritiska van preseka a negativan ako sila pritiska deluje unutlir preseka ili ako
je zatezanje.
Treba zapaziti da je jednaCina (110/71) ispisana. tako da polozaj neutralne linije
x(to) u stvari odreduje neto pritisnuti deo betonskog pre/Jelca,odno8rtO pritisnuti deo
betonskog preseka umanjen za povrsinu pritisnute armature. Naravno, 0 razlid
geometrijskih karakteristika neto i bruto pritisnutog del a betonskog preseka, koja
je sadrzana u strukturi uslovne jednaCine (110/71), u cl&rtovima sa indeksom ap,
ima smisla voditi racuna sarno u sluca.ju relativno znacajne povrsine pritisnute
armature. Kako to najcesce nije slucaj, u praksi se obicno ra.cuna sa geometrijskim
karakteristikama bruto povtsine pritisnutog del a betonskog preseka, ne umanjujuci
je za povrsinu pritisnute armature koja je na njoj rasporedena. Tada za odredivanje
polozaja neutralne linije x(to) nije potrebno sracunavati geometrijske karakteristike
pritisnute armature a jednaCina (110/71) se simplifikuje uvodenjem Aap
=
0 i
J ap = 0
J{: (to) - sf: (to)[x(to) + (ea - Ya2)] - nAaeax(to) + n(AaYa2ea + Ja) = 0 (110/75)
Stepen jednaCine (110/71)zavisi od oblika poprecnog preseka. Za najceSCi slucaj
provougaonog preseka sirine b, jednaCina (110/71) je treceg stepena
f(x) = X3(tO)
+ 3(ea - Ya2)x2(to) + i(nAaea - Aape4p)x(tO)-
6
-~[n(AaYa2ea + Ja) - (AapYap2eap + Jap)]
=
0 (110/76)
odnosno, ako se ne vodi racuna 0 smanjenju povrsine pritisnutog del a betonskog
preseka zbog prisustva pritisnute armature, prema (110/75),
X3(to)
+ 3(ea - Ya2)x2(to) + inAaeax(to)-
6
- bn(AaYa2ea + Ja)
=
0
f(x)
=
(110/77)
306
Re8avanje ove jednaCine ne predstavlja problem. Uobicajen je iterativni postupak
prikazan na slid 110/5, prema izrazu
I(zn)
zn+! = Zn -
I'(zn)
pri cemu se za polaznu vrednost obicno uzima polozaj tezista ukupnog bruto be-
tonskog preseka T6, u stanju bez prslina, u odnosu na gornju ivicu preseka,
(110/78)
Zl(to)
= Y62
(110/79)
a za konacnu vrednost proracuna usvaja rezultat koji se od prethodne iteradje ne
razIikuje za viSe od oko 1%.
x
X'<
X",-+1
X""
Slib 110/5 Iterativno reiavanje uslovnejednaCine (110/76) za poloiaj neutralne linije x(to)
u trelUltku opterecenja to
Za pretpostavljeni polozaj neutralne linije Zl(to) odreduju se Jt:(to) i st;(to) i
unose u jeduaCinu (110/71), odnosno (110/75). Kako je vec receno, ako se zeli
da sraeuna polozaj neutralne linije neto pritisnutog dela betonskog preseka, koristi
se jednaCina (110/71), uz unosenje geometrijskih karakteristika povrsine ukupne
pritisnute armature koja odgovara pretpostavljenom polozaju neutralne linije, dok
jednaCina (110/75) daje polozaj neutralne linije ako se za dalji proracun koristi
bruto pritisnuti deo betonskog preseka.
U toku resavanja, zbog promena zn(to) koriguju se vrednosti Jt:(to) i st;(to) i
odgovarajuca povrsina pritisnute armature, ako se 0 njoj vodi racuna.
Kako je poznato, u slucaju savijanja bez normalne sile polozaj neutralne Iinije u
trenutku opterecenja ne zavisi od veliCine momenta savijanja. Neutralna linija tada
u trenutku opterecenja prolazi kroz teziste aktivnog ideaIizovanog preseka pa je
jednaCina koja odreduje polozaj neutralne linije u odnosu na gornju ivicu preseka
obIika
st;(to) + (nAa - Aap)z(to) - (nAaYa2 - AapYap2)= 0
(110/80)
307
............
a u slucaju pravougaonog preseka sirine b
X2(to) + ~(nA - Aop)x(to) - ~(nAoYG2- AopYop2)= 0
(110/81)
uz ranije datu napomenu 0 izostavljanju veliCine Aop iz prethodnih izraza kada se ne
vodi racuna 0 uticaju pritisnute armature na odredivanje polozaja neutralne linije,
odnosno a razlici izmedu neto i bruto pritisnutog del a betonskog preseka.
Na slici 110/6 prikazan je armiranobetonski presek proizvoljnog oblika, sa jednom
osom simetrije, u kojem je odreden polozaj neutralne linije napona i dilatacija
u trenutku opterecenja x(to) i odgovarajuca povrsina pritisnutog del a betonskog
preseka ArT, polozaj tezista pritisnutog dela betonskog preseka u odnosu na gornju
ivicu preseka yg i moment inercije J[I u odnosu na osu koja prolazi teziste TiT.
Kao i ranije, indeks b se odnosi na bruto betonski presek. Na slici su prikazane i
odgovarajuce geometrijske karakteristike ukupne armature, koje, naravno, ne zavise
od toga da li je presek u stanju I Hi u stanju II, kao i karakteristike sarno pritisnute
armature, ukoliko se 0 njoj vodi racuna pri odredivanju pritisnutog dela betonskog
preseka, odnosno aktivnog idealizovanog preseka.
Za,
~~ [Aa.,o,J01',Eo. ]
I.-X 1:
~
T1, lA(" Jb \ E"
(to)J
li,Jr
[A~ J~ (;\,ltoJ]
1:1
b
To. ~a., Jo., )
0.]
1
Slib 110/6 Geometrijske karakteristike pritislUltog dela betonskog preseka blI, ukupne
armature 0, pritisnute armature ap i idealizovanog preseka iI I sa modulom
elasticnosti Eb(to)
Slicno napomeni kojaje data prilikom razmatranja geometrijskih karakteristika ide-
alizovanog preseka elemenata bez prslina, u slucaju preseka na mestu prsline treba
uoCiti da je pritisnuti deo betonskog preseka funkcija ne sarno opterecenja (u slucaju
slozenog savijanja) vec i funkcija vremena, jer zavisi od n(to)' Medutim, i ovde se,
radi jednostavnijeg ispisivanja, nece se koristiti vremenska oznaka (to) ni za karakteri-
stike pritisnutog dela betonskog preseka ni za karakteristike idealizovanog preseka.
Sliena napomena vazi i za indeks II - sve geometrijske karakteristike pritisnutog
del a betonskog preseka i idealizovanog preseka na mestu prsline trebalo bi da budu
308
obelezene indeksom II. Na slici 110/6 je tako i uCinjeno, da bi se razlikovalo teziste
ukupnog bruto betonskog preseka, bez prsline, r{, koje i dalje ostaje referentna
tacka za spoljaiinje uticaje, od tezista pritisnutog del a betonskog preseka u stanju
II, rt/. Dalje u izlaganju, i u izrazima algoritma koji ce biti prikazan, indeks II
~e Be koristiti sarno kada se u istim izrazima istovremeno pojavljuju veliCine koje
se odnose na oba moguca stanja istog preseka, ili kada se posebno zeli da naglasi 0
kojoj se karakteristici preseka radi, u stanju I ili u stanju II.
Sa sracunatim polozaJ~rn neutralne linije napona z(to), bez obzira da Ii je sracunat
sa ili bez vodenja racuna 0 uticaju pritisnute armature, premajednaCinama (110/71)
ili (110/75), odreduju se geometrijske karakteristike bruto pritisnutog dela beton-
skog preseka A{ /,
yU i moment inercije J {/.
Dalje odredivanje geometrijskih karakteristika idealizovanog preseka zavisi od po-
stupka kojim je polozaj neutralne linije odreden. Ako pri odredivanju neutralne
linije nije vodeno racuna 0 uticaju pritisnute armature, geometrijske karakteristike
idealizovanog preseka se sracunavaju sa geometrijskim karakteristikama bruto pri-
tisnutog dela betonskog preseka i geometrijskim karakteristikama povrsine ukupne
armature, prema izrazima
AfI
=
A{l
+ nAa
II II .J!
)
nAa
(Yi2 - Yb2) = (Ya2 - Yb2
A!/
I
J
ll
-
J
ll
J A
ll
(
ll
)(
II ll
)
i - b + n
a + b Ya2 - Yb2 Yi2 - Yb2
(110/82)
(110/83)
(110/84)
koji po strukturi odgovaraju izrazima (110/16) do (110/18) za presek bez prsline,
ali sa multiplikatorom n a ne (n - 1).
Ako je, medutim, pri odredivanju polozaja neutralne linije vodeno racuna 0 uticajll
pritisnute armature, onda iz sracunatih geometrijskih karakteristika tako odredenog
bruto pritisnutog dela betonskog preseka treba prvo sracunati odgovarajuce ge-
ometrijske karakteristike neto pritisnutog del a betonskog preseka, analogno izrazima
(110/20) do (110/22),
A
ll
- A
ll
A
bn - b - ap
(
II .J!
)
-
(
II ll
)
Aap
Yb2 - Ybn2 - Yap2 - Yb2
All
bn
J
ll /1
J
A
ll
(
II //
)(
// II
)
bn = Jb - ap -
b Yap2 - Yb2 Yb2 - Ybn2
(110/85)
(110/86)
(110/87)
a zatim geometrijske karakteristike idealizovanog preseka, prema (110/23) do (110
/26). Sustinski se, kao i u slucaju preseka bez prsline, opetradi 0 sprezanju, ali sada
sarno aktivnog, pritisnutog del a betonskog preseka, za koji je usvojena pretpostavka
da se pri konstantnim spoljaiinjim uticajima u toku vremena ne menja, i preseka
ukupne armature, i to kako u trenutku optereeenja
to'
tako i za dalju analizu uticaja
tecenja i skupljanja betona u toku vremena.
309
Dalji tok proracuna je, prema tome, identican sa ranije izlozenim postupkom za
slucaj preseka bez prsline, prema izrazima (110/27) do (110/31), (110/33) i (110/35)
do (110/37), pri cemu
.
e~b(to) =
K(to)[X(to) - yl2]
e(to)
=
K(to)[X(to) - (yl2 - yl)]
(110/88)
(110/89)
odgovaraju izrazima (110/36) i (110/37) gde je, kao i ranije, yl - ordinata posma-
tranog del a preseka (betona ili armature) u odnosu na teziste ukupnog betonskog
preseka n u stanju bez prsline.
Na slici 110/7 prikazani su dijagrami pocetnih vrednosti dilatacija i napona u
trenutku opterecenja to.
~
::n
~(to)
;--
-
0
.:e.
>f
)!...,......
0 4>
~~
X
X
Slika 110/7 Dijagrami dilatacija i napona u betnnu u preaeku AB noaal:a na mestu praline,
u trenutku opterenja to i u trel1l1tku vremena t, pri konatantnom aloienom
aavijanju. Naponi u armaturi au i utrenutku to i u trel1l1tku vremena t pro-
porcionalni 1&dilatac~ama
Za eventualnu kontrolu uslova ravnoteze, napon u betonu u tezistu bruto pritisnutog
dela betonskog preseka je
(1// (t ) -
x(to) - yU
(1II (t )
bTb 0 -
x(to)
b2 0
dok je napon u armaturi u tezistu ukupnog preseka armature, kao i ranije, dat izra-
zorn (110/39). Uslovi ravnoteze, ispisani za bruto pritisnuti deo betonskog preseka,
glue
(110/90)
ulfb(to)AF + (1oTo(to)Ao =
N
ulfb(to)A{l(Yb2 - yln + (1oTo(to)Ao(Yb2- Y(2) +
+Eb(to)[J{' + nJo]K(to) =
M
(110/91)
(110/92)
310
Izrazi (110/90) do (110/92), ispisani sa indeksom bn umesto b, vaze i za neto pri-
tisnuti deo betonskog preseka, naravno ako su odgovarajuce vrednosti geometrijskih
karakteristika preseka i naponi u betonu i u armaturi sracunati vodeCi racuna 0 uti-
eaju pritisnute armature. Sve ostale upotrebljene oznake vec su jasne iz prethodnih
izlaganja.
PROMENE NAPONA I DILAT ACIJA PRI DEJSTVU SLOZENOG
SAVIJANJA USLED TECENJA I SKUPLJANJA BETONA U PRESECIMA
NA MESTU PRSLINE
Uz ucinjenu pretpostavku da se naponski aktivan, pritisnuti deo betonskog preseka
fAtoku vremena ne menja, algoritam koji je prikazan za preseke bez prsline u celini
vaii i za odredivanje promena napona i promena dilatacija i krivine u toku vremena
u presecima na mestu prsline.
Geometrijske karakteristike idealizovanog preseka sa korigovanim efektivnim modu-
10melasticnosti betona Et(t) se odreduju sa geometrijskim karakteristikama bruto
pritisnutog dela betonskog preseka, prema izrazima (110/82) do (110/84), sarno sa
multiplikatorom n* umesto n, iIi, ako je vodeno racuna 0 uticaju pritisnute arma-
ture, sa geometrijskim karakteristikama neto pritisnutog dela betonskog preseka,
prema izrazima
A~ -
All
+
nA*
I - bn 0
(
*
II
) (
II
)
n*Ao
Yi2 - Ybn2 = Yo2- Ybn2
A~
I
J
* -
J
II
+
*
J
+
A
ll
(
II
)(
*
II
) i - bn n 0 bn Yo2 - Ybn2 Yi2 - Ybn2
(110/93)
(110/94)
(110/95)
koji odgovaraju izrazima (110/23) do (110/26).
U skladu sa uCinjenom pretpostavkom 0 nepromenljivosti aktivnog dela preseka u
toku vremena
Xob(t)
= x(to) (110/96)
dalji proracun je identican sa ranije izlozenim algoritmom za preseke bez prsline,
prema izrazima (110/47) do (110/58). Jedina razlika je sto u trenutku vremena
t > to napon u betonu u visini neutralne linije napona z(to) viSe nije jednak nuli
vec ima vrednost
dO'bz(t) = - { ~;
+ ~;* [142 - Z(to)]} (110/97)
U slucaju dominantnih uticaja skupljanja betona, ova promena napona u betonu,
u visini neutralne linije napona z(to), u toku vremena moze biti i negativna, sto u
analizi nema prakticnog znacaja.
Na slici 110/7 prikazane su promene napona i dilatacija i promena krivine preseka
na mestu prsline u intervalu vremena (t - to).
Za eventualnu kontrolu uslova ravnoteze, promenu napona u betonu, u tezistu pri-
tisnutog dela betonskog preseka, daje izraz
311
~CT'fb(t)_
(
l
)
{[x(to) - ym~CTb2(t) + y! ~CTbx(t)}
x to
(110/98)
Promena napona u armaturi u tezistu ukupnog preseka armature data je izrazom
(110/61), dok su uslovi ravnoteze
~CTtfb(t)AF + ~CTaTa(t)Aa
=
0
~CT'fb(t)A'I (Yb2 - yg) + ~CTaTa(t)Aa(Yb2- Ya2)+
+Et(t)J{l[~K(t) - Kb,./(t, to)] + EaJa~K(t) =
0
(110/99)
(110/100)
Izrazi (110/98) do (110/100) su ispisani za bruto pritisnuti deo betonskog preseka
ali, uz zamenu indeksa b -+ bn, vaze i za slucaj kada se analiza sprovodi sa neto
pritisnutim delom betonskog preseka.
Za eventualnu kontrolu proracuna promene ivicne dilatacije u betonu vazi izraz
(110/64) a ukupni naponC ukupne dilatacije i ukupna krivina preseka u posmatra-
nom trenutku vremena t su jednaki zbiru pocetnih vrednosti u trenutku opterecenja
to i sracunatih promena napona, promena dilatacija i promene krivine preseka u in-
tervalu vremena (t - to), analogno izrazima (110/65) do (110/68)'-
Poloiaj neutralne linije dilatacija se dobija iz (110/70).
Postupak je, prema tome, analogan postupku koji je za preseke bez prsline prikazan
i komentarisan na slici 110/4. Za preseke na mestu prsline odgovarajuCi ilustrativni
prikaz bi se razlikovao sarno utoliko sto bi trebalo imati u vidu da nije ceo beton-
ski presek aktivan vec sarno njegov pritisnuti deo, odnosno da se neutralna linija
dilatacija od trenutka opterecenja to nalazi u preseku.
Detaljna ilustracija izlozenog algoritma za presek na mestu prsline prikazana je u
primeru 110/2, zajedno sa kompjuterskim rezultatima dobijenim opstim programom,
za preseke bez prsline i za preseke na mestu prsline, koji je dat u Prilogu 3.1 ovog
Prirucnika.
SUPERPOZICIJA NAPONA I DILATACIJA OD SPOLJASNJIH UTICAJA
KOJI POCINJU DA DELUJU U RAZLICITIM TRENUCIMA VREMENA
Kako je vec istaknuto, istorija opterecenja kao, uostalom, i istdrija deformacija,
imaju veliki uticaj na ponasanje armiranobetonskih elemenata i konstrukcija u toku
vremena /7/. b daljem ce se analizirati postupci superpozicije napona i dilatacija
u slucaju kada na presek od trenutka to deluju pocetni (prethodni) uticaji M1 i
N1, a u trenutku tl > to poCinju da deluju dodatni uticaji M2 i N2'
I poeetni
i dodatni uticaji se u toku vremena ne menjaju. Poeetni uticaji i odgovarajuce ve-
licine napona, dilatacija i krivine obelezavace se indeksom 1 a dodatni indeksom 2.
Ukoliko u ukupnom posmatranom intervalu vremena ima vise skokovitih prome-
na spoljasnjih dejstava, za tacnu analizu napona i dilatacija mora se primeniti
312
numericki step by step postupak, prikazan u primeru 60/1, vodeCi racuna 0 prira-
stajima napona u odredenim trenucima vremena.
Postupak superpozicije bitno zavisi od stanja napona i dilatacija u preseku q trenut-
ku delovanja dodatnih uticaja (stanje I ili stanje II) i od toga da Ii se pod dejstvom
dodatnih uticaja u preseku menja prethodno stanje. Analizirace se tri slucaja:
1. pri delovanju pocetnih i pri delovanju ukupnih uticaja u preseku ne nastaje
prslina,
2. pri delovanju pocetnih uticaja presek je u stanju I a u trenutku delovanja dodatnih
uticaja u preseku nastaje prslina i presek prelazi u stanje II, i
3. vec pri dejstvu pocetnih uticaja u preseku nastaje prslina.
SUPERPOZICIJA NAPONA I DILATACIJA OD UTICAJA KOJI POCINJU
DA DELUJU U RAZLICITIM TRENUCIMA VREMENA U PRESECIMA
ELEMENATA BEZ PRSLINA
Superpozicija napona i dilatacija od uticaja koji poCinju da deluju u razliCitim
trenucima vremena u homogenim presecima armiranobetonskih elemenata bez prs-
fina, zasniva se na osnovnim postavkama linearne teorije tecenja. Te postavke su
izlozene u clanu 61 Pravilnika BAB 87 i prema njima je, s obzirom na /inearnost
zakona tecenja, moguca direktna superpozicija dilatacija usled priraStaja napona
u razliCitim trenucima vremena. Prema tome, na naCin prikazan u poglavlju 0
presecima bez prsline, treba sracunati napone i dilatacije u posmatranom trenutku
vremena t, posebno za pocetne i posebno za dodatne uticaje, vodeCi racuna 0 in-
tervalima vremena u kojima ovi uticaji deluju i uvodeCi u proracun odgovarajuce
vrednosti modula elasticnosti betona i koeficijenta tecenja i starenja, a zatim jed-
nostavno sabrati tako parcijalno sracunate vrednosti. Takav postupak je, u okviru
linearne..teorije tecenja i postavki na kojima se zasniva algebarska veza AAEM
metode, sasvim tacan sve dok u preseku ne nastaje prslina. Pritom je postupak
isti bez obzira na znak pocetnih i dodatnih uticaja jer se pretpostavlja da veliCina
viskoelastoplasticnih dilatacija tecenja betona, isto kao i elasticnih dilatacija, ne
zavisi od znaka napona,
Principijelno, za sprovodenje ovakvog proracuna nema problema - u Pravilniku
BAB 87 je prosiren interval starosti za koje su definisani koeficijenti tecenja i nji-
hov vremenski tok a za meduvrednosti se moze koristiti interpolacija. Sto se tice
pocetnog modula elasticnosti betona, najcesce se njegova promena u toku vremena
zanemaruje, pogotovu sto modul elasticnosti betona sa staroscu raste znatno sporije
od prirasta cvrstoce betona pri pritisku, kako je istaknuto u komentaru clana 52
Pravilnika.
313
SUPERPOZICIJA NAPONA I DILATACIJA OD UTICAJA KOJI POCINJU
DA DELUJU U RAZLICITIM TRENUCIMA VREMENA - SLUCAJ KADA
PRI DODATNIM UTICAJIMA U PRESEKU NASTAJE PRSLINA.
Pretpostavlja se da pocetni uticaji M1 i N1 deluju u preseku od trenutka to i da. je
pod njihovim dejstvom presek u stanju I, a da u trenutku vremena. t~ pQCinju d",
deluju dodatni uticaji M2 i N2 pod Cijim dejstvom U preseku nastaje PfSUna.
Problem superpozicije napona i dilatacija se u ovakvom slucaju ne moze resiti
direktnom superpozicijom parcijalno sracunatih napona i dilatacijajer dodatni utica,ii
izazivaju promenu preseka. Osim toga, dodatni naponi i dilatacije, koji nastaju u
trenutku dejstva dodatnih uticaja, zavise od intenziteta i od dugotrajnosti delovanja
pocetnih uticaja, pod cijim je dejstvom presek bio bez prsline, u stanju I, odnosno
zavise od istorije opterecenja.
Za resavanje takvog zadatka u praksi se jos uvek cesto koristi pogresan postupak,
koji potice iz n - teorije, da se prethodni i dodatni uticaji saberu i da se, ne vodeci
racuna 0 dugotrajnosti delovanja prethodnih uticaja, presek a.nalizif& kao da IU
ukupni uticaji kratkotrajnog karaktera, po algoritmu za elasticno resenje za preaek
na mestu prsline.
U daljem tekstu bite prikazan korektan algoritam za takav slucaj superpozicije
uticaja i ukazano na znacajne razlike u naponima i dilatacijama koje takav algoritam
daje u odnosu na reaenje u kojem se ne uzima u obzir uticaj istorije optereeenja.
Pretpostavlja se da su u preseku poznati, odnosno, na nacin prikazan u poglavlju
0 analizi preseka bez prsline, sracunati naponi i dilataclje u betonu i u armaturi u
posmatranom trenutku vremena t1, od dejstva pocetnih uticaja Ml i N~ u intervalu
vremena (t1 - to), slika 110/8. Pod dejstvom tih pocetnih uticaja presek 08taje u
stanju I, bez prsline. (Kasnije ce biti pokazano da se citav poatupa.k veoma malo
razlikuje ukoliko je presek u stanju II vec od trenutka pocetka. delovanja prethodnih
uticaja).
Sustina postupka se sastoji u tome, da se u trenutku vremena t1 izvrsi fiktivno
elastiCno rasterecenje (dekompresija idealizovanog preseka), tako da naponi u
citavom betonskom delu idealizovanog preseka budu jednaki nuli. Fiktivni uticaji
potrebni za dekompresiju betonskog dela idealizovanog preseka su normalna sila
Nli(tl) u tezistu idealizovanog preseka Ti(tl) i odgovarajuCi moment savijanja
M li(tl), slika 11/8. Uz do sada koriscene oznake, ove su velicine date jednostavnim
izrazima
1
Nli(t1) =0"1bTi(it)Ai(td =d[-Yi1(tdO"1b2(td + Yi2{tdlflbt(td]Ai(td
(110/101)
gdeje
1
M1i(td = Eb(it)Ji(it)K1b,el(t1) = d[O"1b2(td- t7'W(h)]Ji(td (110/102)
tbTi
(t1) - napon u betonu, u tezistu idealizovanog preseka u trenutku vremena
tl'
od prethodnih uticaja 1 koji deluju u intervalu vremena (tl - to)'
314
1. Na presek od trenutka to dehiju moment sa-
vijaDja M
1
i normalna sila N
1 u tdiStu be-
tonskog preseka
Tb'
a od trenutka tl i dodatni
1
uticl\ii M2 i
N2'
Pod dejstvom poeetnih uticl\ia .
presek je u staDju I a pod dejstvom dodatnih -.
uticl\ia prelazi u stanje II. I pocetni i dodatni
uticl\ii se u toku vremena ne menjl\iu.
Poznati su naponi, dilatacije i krivina preseka u
trenutku
tl'
pre delovanja dodatnih uticl\ia, bilo
da je presek u stanju I ill da je veC pri dejstvu
pOCetnihuticl\ia u stanju n.
.-
(;,(tf)
2. Fiktivnim uitcajima Mli(tI) i Nli(tI) u teziStu
2
idealizovanog preseka Ti(tl) sa modulom
.Yi2(t1) Yb2
MlI(t
elastifnosti betona Eb(tl), u trenutku
tI'
pre
-~-. .
~
1
delovanja dodatnih uticl\ia, ostvanije se -.L._.
elasticna dekompresija betonskog dela
N,1
idealizovanog preseka.
--
Posle dekompresije l1aI>.niu betonu sujednaki
nulL U preseku preostl\ie razlika dilatacija,
('zaostale' dilatacije), kao rezultat teeenja i
skupljanja betona i promene modula
elastifnosti betona u intervalu vremena (tl -
to)' i naponi, same u armaturi, srazmerni
3
zaostalimdilatacijama. .
3. Preostale dilatacije u preseku i naponi u ar-
maturi su ekvivalentni dejstvu uticlija 8M Ia(t 1)
i Wla(tI), samo na presek ukupne armature u
DjegovomtdiStu T
a'
Uticl\ii 8Mla(tI)' ANla(tI) su jednaki razlici
pocetnih uticl\ia M
l'
N
1
i uticl\ia elastifne
dekompresije napona u betonskom delu
idealizovanog preseka Mli(tI), Nli(tI), re-
4
dukovanim nateziste
Ta'
.
4. Na dekompresiran idealizovani presek aplicirliju
Be ukupni uticl\ii M, N i preostali uticliji u
~
armaturi 8Mla(tI)' ANla(tI)' ali sa suprotnim -
'AN
(t)
znakom, kao kratkotrl\ino dejstvo.
.' 1a 1
Napo~ u betonu. koji Be
~
dobijlij~ su ~pni
-
\ i-A6ar~.de~{t1
nspom ad ukupnih poeetnih 1 dodatnih uticBJa M
C(hJ
\
q
1 1
iN, a dilatacije i naponi u armaturi predstavljliju
~
-
(5 (t1J
promenezacstalihdilatacijainaponauarmaturi,
"t1)=G" +C:,(t)
E preostalih pasle ckkompresije napona u betonu.
5 . Yb2
~.:\6d!Q,d~(t1)
"
'I
Slib 110/8 Proratun nApol"~, djJatllCU" i krJviJle Pfe8~ od !:Jejstva dodatnih uticaja u
trenutku tl. pl),lo duaotrA.inog
~C!J8tv" kQJ1stantnih pocetnih uticaja u intervalu
vremenA (tl - t(O)
315
5: Superpozicijom prethodna dva stanja napona i
dilatacija dobijaju Be naponi, dilatacije i krivina
preseka posle dejstva ukupnih poeetnih i dodatnih
uticl\ia u trenutku vremena
tI'
--
IClb,el(tl) - elasticni deo krivine preseka u trenutku tl>koji odreduju naponi u betonu
i odgovarajuci modul elasticnosti betona u trenutku tl, od prethodnih
uticaja 1 koji deluju u intervalu vremena (tl - to)'
Kako je receno, indeks 1, ispisan ispred ostalih indeksa u oznaci, odnosi se na
prethodne uticaje, a sve geometrijske karakteristike idealizovanog preseka su ispi-
sane sa indeksom i ali i kao funkcije posmatranog trenutka vremena tl, da bi se to
istaklo.
Preostali uticaji posle ovako izvrsene dekompresije betonskog dela idealizovanog
preseka deluju sarno na presek ukupne armature, u njegovom tezistu, slika 110/8, i
lako se odreduju iz uslova ravnoteze
~N1o(td = N1 - N1i(tl)
~Mlo(td = M1 + N1(Yo2- Yb2) - M1i(td -
-N1i(td[Yo2 - Yi2(tl)]
(110/103)
(110/104)
Preostale (" zaostale") dila~acije u preseku posle dekompresije jednake su razlici
dilatacija od delovanja prethodnih dugotrajnih uticaja do trenutka t1 i elasticnih
dilatacija pri dekompresiji betonskog dela idealizovanog preseka, slika 110/8. Te
preostale dilatacije (i "zaostala" krivina preseka) jednake su, prema tome, dilata-
cijama u armaturi pod dejstvom preostalih uticaja ~Mlo(tl) i ~N1o(td, sarno na
presek ukupne armature, i odgovarajucoj krivini
~Mlo(td
~1C1(td =
1C1(tl) - IClb,el(tl) =
EoJo
~N1o(td
~!lTb(td =
EoAo
+ ~1C1(tl)(Yo2- Yb2)
~!l(td =~!lTb(td + ~/l:l(tl)Yb
(110/105)
(110/106)
(110/107)
Na takav presek, u kome je, dakle, u trenutku tl izvrsena dekompresija napona od
prethodnih uticaja u betonskom delu idealizovanog preseka, u istom trenutku tl
poCinju da deluju dodatni uticaji: normalna sila N2 u tezistu ukupnog betonskog
preseka n i dodatni moment savijanja M2, tako da su ukurni uticaji u preseku
N =N1 + 12 (110/108)
M =M1 + M2 (110/109)
Cesto je pogodno da se za trenutak tl neposredno pre dejstva dodatnih uticaja,
koristi oznaka tl , a za trenlltak tl neposredno posle dejstva dodatnih uticaja, oznaka
tl
+. Izrazi u daljem tekstu bice tako ispisivani.
Kako pri dejstvu dodatnih uticaja u preseku nastaje prslina, ukupni naponi i odgo-
varajuce dilatacije u preseku, u trenutku delovanja dodatnih uticaja, moraju se
odrediti koristeci veC izloteni algoritam za kratkotrajno, trenutno elasticno dejStvo
slozenog savijanja na preseke na mestu prsline. Idealizovani presek, posle dekom-
presije betonskog dela preseka, treba dakle, izloziti istovremenom dejstvu dodatnih
uticaja M2 i N2 i uticaja koji odgovaraju elasticnoj dekompresiji betonskog dela
::I1R
idealizovanog preseka Mli(td i Nli(tl), ali sa suprotnim znakom, redukovanim na
teziste bruto betonskog preseka Tb,
N(tt)
= N2+ Nli(tl)
M(tt)
= M2+ Mli(tl) + Nli . (tl)[Yb2- Yi2(tl)]
(110/110)
(110/111)
Pritom su, kako je to objaSnjeno u komentaru na slici 110/8, i prema izrazima
(110/103), (110/104) i (110/108), (110/109), veliCine'M(tt) i N(tt) ekvivalentne
ukupnim uticajima M i N i preostalim uticajima u armaturi, ali sa suprotnim
znakom, redukovanim isto na teziste bruto betonskog preseka Tb,
- + -
N(tl ) =N - ANla(tl )
M(tt)
= M - AMla(tl) - AN1a(tl)(Yb2 - Ya2)
(110/112)
(110/113)
Naponi u betonu od uticaja M(tt) i N(tt), sracunati na ovaj naCin, kao elasticni
naponi od kratkotrajnog dejstva na presek u stanju II, predstavljaju napone od
ukupnih uticaja M i N u trenutku tl. Medutim, naponi u armaturi i dilatacije u
preseku koje se priton1 dobijaju, pred~tvljaju samo promene napona u armaturi i'
promene dilatacija u preseku u odnosu na napone i dilatacije preostale posle dekom-
presije betonskog de/a idealizovanog preseka. Prema tome, da bi se dobili ukupni
naponi u armaturi i ukupne dilatacije u preseku, sracunatim elasticnim promenama
napona u armaturi i promenama dilatacija u preseku treba dodati preostale napone
u armaturi, koji su ekvivalentni dejstvu uticaja (110/103) i (110/104) sarno na pre-
sek' ukupne armature, stika 110/8, odnosno odgovarajuce dilatacije, date izrazima
(110/105) do (110/107).
Naponi u betonu i u armaturi u trenutku tt su jednaki
Ni(tt) Mi(tt)
~Jl
)
O'b(tt) =
A[I (t!)
+
JF (t!)
Yi (tl
O'a
(
tt) = (t)
[
Ni(tt)
+
Mi(tt)
!I(t )
]
+
ANla(ti")
+
n 1
A[I(td JfI(td
Y. 1
Aa
AM1a(tl)
+
Ja
Ya
(110/114)
(110/115)
gde je
Mi(tt) i Ni(tt) - uticaji M(tt) i N(tt), redukovani na teziste idealizovanog pre-
seka 1i(td u trenutku vremena t1,
-
+ - +)
Ni(t1 )
=
N(t1
Mi(tt) =M(tt) + N(tt)[yg (td - Yb2]
(110/116)
(110/117)
a veli<!ina u srednjoj zagradi, u izrazu (110/115), predstavlja promenu napona u
armaturi, u odnosu na preostali napon u armaturi posle dekompresije betonskog
dela idealizovanog preseka,
317
-----
Sve ostale oznake su ranije objasnjene ali treba voditi racuna da se geometrijske karak-
teristike idealizovanog preseka sada odnose na stanje II i na trenutak vremena t
1
+.
Krivina preseka je
(
+
)
Mi(tt) ~Mla(tn
K tl =
Eb(tl)J{I(td
+
EaJa
a dilatacija u tezistu ukupnog bruto betonskog preseka Tb je
(110/118)
1
{
Ni(tt) Mi(tt) II
t
J} t:Tb(tt) =
Eb(tl) A{l(td
+
J{l(tl)
[Yi2
( 1) - Yb2 +
1
[
~Nla(tn ~Mla(tn
(
)] +-
E A
+
J
Ya2 - Yb2
.. a a a
(110/119)
gde prvi Clanovi predstavljaju elasticne promene krivine preseka i dilatacije u tezistu
betonskog preseka pri dejstvu uticaja M;(tt) i Ni(tt) posle dekompresije, a drugi
Clanovi "zaostalu" krivinu, odnosno "zaostalu" dilataciju u tezistu betonskog pre-
seka n, posle dekompresije betonskog dela idealizovanog preseka bez prsline u
trenutku tl, prema izrazima (110/105) i (110/106).
U nesto drugaCijem obliku, analizirajuci promene napona i dilatacija u problemima
parcijalnog prethodnog naprezanja, ideju 0 koriscenju dekompresije Citavog beton-
skog dela preseka, kao fiktivne proracunske medufaze, prvi su izlozili W. H. Dilger
i K. M. Suri, /35/, /95/.
Vaino je zapaziti da uticajima Mi(tt) i Ni(tt) u preseku na mestu prsline odgo-
varaju promene napona u armaturi posle dekompresije betonskog de/a idealizovanog
preseka, Cijaje veliCina veoma znacajna sa stanoviSta analize stanja prslina. Kako je
vec ukazano, ova promenajednakaje vrednosti koju daje prvi deo izraza (110/115)
U ovakvim slucajevima, kada presek pod dodatnim uticajima iz stanja I prelazi u
stanje II, promena nap ona u armaturi, u odnosu na stanje dekompresije betonskog
del a idealizovanog preseka, uvek je veca od stvarnog ukupnog napona zatezanja
u armaturi posle dejstva dodatnih uticaja, kako se to vidi i na slici 110/8. To
je sasvim razumljivo kada se ima u vidu da u toj armaturi, pre nastanka prsline,
obicno deluju znacajni naponi pritiska, indukovani prethodnim skupljanjem i
tecenjem betona pod dejstvom pocetnih uticaja u intervalu vremena (tl - to)'
I ovde proracun ne zavisi od znaka dodatnih uticaja. Promene modula elasticnosti
betona u toku vremena se, isto, najcesce mogu zanemariti.
Algoritam je veoma jednostavan a ilustrovan je u primerima 110/3 i 110/4. U
primerima je detaljno izlozen citav postupak i prikazani su rezultati dobijeni za isti
poprecni presek i kombinacije uticaja sa kojimaje u primerima 110/1 i 110/2 analizi-
ranD ponasanje AB elemenata bez prslina i sa prslinama, u trenutku opterecenja to i
u toku vremena. Prilozeni su i rezultati kompjuterskog proracuna, prema programu
datom u Prilogu 3.1 ovog Prirucnika.
318
----
Ako posle superpozicije ukupni uticaji ostaju konstantni u vremenu t > tt, u
preseku ee, usled nastavljanja procesa tecenja i skupljanja b~tona, postepeno do-
laziti do promene tako superponiranog stanja napona i dilatacija, uspostavljenog u
trenutku vremena tl +. Da bi se sracunale promene napona, promene dilatacija i pro-
mena krivine preseka u intervalu vremena (t - tl
+), treba prin"eniti algoritam za
promene napona i dilatacija pri konstantnim spoljasnjim uticajima u preseku na
mestu prsline. Pritom se, pri sracunavanju izraza (110/47) do (110/50), mora voditi
racuna da sada ukupna slobodna dilatacija tecenja i skupljanja betona u nivou
tezista ukupne armature T
u'
u intervalu vremena (t - tl +)
ima due komponente, od
kojih prva odgovara prethodnim uticajima 1, a druga dodatnim uticajima
CbTa ,.,
(
t, t+
l
)
=
UlbTa(tl)
[<p(tt ) - <p(t t)]
+
Eb(to)
,
0 1, 0
+_
(
1
)
[UbTa(tt) - UlbTa(tl)]<p(t, tt) + c.(t, tt) (110/120)
Eb t1
Komponente slobodnih dilatacija betona u svemu su ispisaneprema izrazima (110/4),
odnosno (110/9).
Analogno dilatacijama, i ukupna s/obodna krivina betonskog de/a preseka je
Eb(tt)
]
"b,.,(t, tt) - "ib,eI(tl)
Eb(to)
[<p(t, to) - <P(tl,to) +
+ ["b,e,(tt) - "lb,el, (tl)]<p(t tt)
(110/121)
gde .multiplikator sa odnosom modula elasticnosti betona u trenucima vremena tl
i to u prvom sabirku proizilazi iz usvojenog izraza (110/9) za slobodne dilatacije,
odnosno za odgovarajueu slobodnu krivinu preseka,
Kb,el(tl
+) je elasticna promena krivine
preseka pri dejstvu Mi (t;), odredena prvim clanom u izrazu (110/118), a
Klb,el (tl-)
elastiena promena krivine preseka odredena izrazom (110/105) ill, preko ivicnih napona
u betonu, izrazom (110/102). Na slici 110/9 kvalitativno su prikazani odgovarajuCi koefici-
jenti teeenja i dilatacije skupljanja sa kojima su ispisani izrazi (110/120) i (110/121).
q> (t ,t.)- tp
(t1.tO)
CP(t;c)
It1
It
C;s(t ,t1)
11.0
t.:~lt,to)
..J .
.:
1::A
~-
cJc3
t
't1
t
Slika 110/9 Vrednosti koeficijenata tecenja i dilatacija skupljanja za parcijalnu analizu uti-
caja teeenja i skupljanja betona u intervalima vremena (t]
- to) i (t -
t]), pri
dejstvu dodatnih uticaja u trenutku vremena t]
319
Odgovarajuci korigovani efektivni modul elastitnosti betona za interval vremena (t - tl)
datje izrazom (110/10).
Vrednosti koeficijenta starenja X(t,t1) i X(tl,to), strogo uzev nisu iste, ali se u
prakticnim proracunima za oba intervala vremena moze uzeti ista srednja vrednost
za koeficijent starenja, koju preporutuje Pravilnik BAB 87 u tlanu 62.
Osnovu Citavog postupka Cini ranije izlozena pretpostavka da aktivni pritisnuti deo
betonskog preseka u vremenu posle dejstva dodatnih uticaja ostaje konstantan.
Kontrola uslova ravnoteze moze se izvrsiti na isti naCin kao i ranije.
Prikaz algoritma i numericki primer proracuna uticaja tecenja i skupljanja betona
posle superpozicije prethodnih i dodatnih uticaja dat je u primeru 110/4.
Na slican naCin analizira se i slucaj kada u preseku, koji je pod dejstvom pocetnih
uticaja u trenutku opterecenja to u stanju I, pri konstantnim spoljaiinjim uticajima
u tob vremena nastaje prslina.
U takvom slucaju prvo se mora odrediti trenutak vremena ter kada napon zatezanja
u betonu na zategnutoj iviti preseka dostize cvrstocu betona pri zatezanju savija-
njem, odnosno kada u preseku nastaje prslina, vodeci eventualno racuna 0 porastu
cvrstoce betona pri zatezanju savijanjem u intervalu vremena (ter - to). Zadatak
se mora resavati probanjem.
Za tako odredeni trenutak vremena ter sracunavaju se naponi i dilatacije u preseku
za stanje I i fiktivni uticaji potrebni za elasticnu dekompresiju betonskog dela ide-
- alizovanog preseka, prema izrazima (110/101) i (110/102). Sa tim uticajima, sarno
sa suprotnim znakom, redukovanim na teziste bruto betonskog preseka n, prema
izrazima (110/110) i (110/111), u kojima su N2 i M2 jednaki nuli jer spoljaSnji
uticaji ostaju nepromenjeni, sracunavaju se naponi i dilatacije prema algoritmu
za presek na mestu prsline, a zatim promene napona, dilatacija i krivine preseka
u preostalom intervalu vremena (t - ter), prema izrazima (110/120) i (110/121),
odnosno prema algoritmu za proracun promena napona i dilatacija pri konstantnim
spoljaSnjim uticajima u presecima na mestu prsline.
SUPERPOZICIJA NAPONA I DILATACIJA OD UTICAJA KOJI POCINJU
DA DELUJU U RAZLICITIM TRENUCIMA VREMENA - SLUCAJ KADA
VEC PRI POCETNIM UTICAJIMA U PRESEKU NASTAJE PRSLINA
Pretpostavlja se da u preseku vec pri dejstvu pocetnih uticaja, u trenutku to'
nastaje
prslina. Principijelno, postupak analize je identitan sa prethodno izlozenim
alogoritmom. Jedino se naponi i dilatacije u trenutku vremena tl, od delovanja
prethodnih uticaja u intervalu vremena (tl - to), sracunavaju prema izrazima za
presek na mestu prsline.
Fiktivni uticaji dekompresije betonskog dela idealizovanog preseka u presecima na
mestu prsline imaju isti fizicki smisao kao u izrazima (110/101) i (110/102), ali sada
320
do dekompresije dolazi sarno na pritisnutom delu betonskog preseka pa izrazi imaju
oblik
X(~o)
([x(to) - y{f (td]lTfl2(td+
+ y{f (tdlTfl.,{tJ)} A{l (tJ)
X(~o)
[lTfl2(td - lTfl.,(td]J[1 (td
Treba zapaziti da u daljem proracunu, u zavisnosti od ekscentriciteta, odnosno
od velicine i znaka uticaja M(tt) i N(tt), u trenutku delovanja dodatnih uticaja
moze doci do smanjenja prethodno pritisnutog dela betonskog preseka, odnosno
do podizanja nove neutralne linije napona u preseku u odnosu na neutralnu liniju
napona x(to), sto ne predstavlja nikakav problem u proracunu a suiitinski odgovara
ranije analiziranom slucaju nastanka prsline u preseku pri dejstvu dodatnih uticaja.
Medutim, pri dejstvu dodatnih uticaja moze doci i do spustanja nove neutralne lini-
je napona u preseku ispod x(to), sto bi za posledicu imalo odgovarajuce povecanje
aktivnog preseka. Izlozeni algoritam se, sa dovoljnom tacnoscu, moze primeniti i
u takvim slucajevima, dakle kada pri dejstvu dodatnih uticaja dolazi do izvesnog
poveeanja aktivne pritisnute zone betonskog de/a preseka, ali najvise do poloiaja
neutralne linije dilatacije xl.(ti) od prethodnih uticaja u trenutku ti, pre dejstva
dodatnih uticaja.
Treba ukazati da se prikazani algoritam za superpoziciju napona i dilatacija ne
moie primeniti za slucajeve kada dodatni uticaji menjaju znak krivine od dejstva
prethodnih uticaja, iii, drugaCije receno, postupak ne vazi za dodatne uticaje koje bi
presek trebalo da prihvati naponima pritiska u zoni kojaje bila prethodno zategnuta.
Ovakvo ogranicenje proizilazi iz Cinjenice da pri nastanku prsline pod dejstvom
prethodnih uticaja na izvesnom udaljenju od preseka u kojem je prslina nastala
dolazi do delimicnog razaranja spoja izmedu betona i armature i do izvesnog "pro-
klizavanja" armature, koje i jeste osnovni uzrok otvaranja prslina. Usled toga se
izlozenim algoritmom ne mogu korektno da analiziraju uticaji koji bi izazvali priti-
sak u prethodno dugotrajno zategnutoj, isprskaloj zoni preseka. Danas je u svetu
joS uvek premalo eksperimentalnih rezultata sa dugotrajnim alternativnim utica-
jima u dvostruko armiranim presecima ali je zapazeno da se u takvim slucajevima
cak mogu obrazovati zone sa prslinama na obe ivice preseka. Algoritmi za anali-
zu takvih istorija opterecenja oCigledno moraju biti bitno razliciti od ovih koji se
mogu uspesno promeniti za kontiriualne ili diskontinualne kvazimonotone istorije
opterecenja.
Da bi se utvrdilo da Ii dodatnim uticajima, posle dekompresije preseka, odgovara
polozaj nove neutralne linije naponavisi ili niii od X1<(tt), najjednostavnije je da
se ekscentricitet fiktivne sile N(tt) u odnosu na teziste bruto betonskog preseka n,
Nli(tI) =
M1i(td =
.
(110/122)
(110/123)
-
+
M(tt)
eb
(
t
)
- -
1 -
N(tt)
(110/124)
321
--
uporedi sa granicnim ekscentricitetom koji se dobija iz jednaCine (110/71), kada se
u nju uvrsti x(to) -+ Xl.(tl)'
eb,gr(tl) =
1 II
st;l.(tI) + [n(tdAa - Aap][Xl.(tl) - Ya2]
[Jbxl.(td -
-St;l.(tl)Xl.(tl) - n(tl){AaYa2[Xl.(tl) - Ya2]- Ja} +
+{Aap
. Yap2[Xl.(tl) - Yap2]- Jap}] + Yb2
(110/125)
gdeje
JI!l.(tI) i sl;l.(tI) - moment inercije i staticki moment povrsine bruto pritisnutog
de/a betonskog preseka u stanju II, u odnosu na neutralnu
liniju dilatacija Xl.(tl), odredenu prema izrazu (110/70).
Pritom se karakteristike pritisnute armature, ukoliko se u proracunu ne zanemaruju,
odnose na armaturu na delu betonskog preseka iznad neutralne linije dilatacija
Zlt(tl ).
Akoje granicni ekscentricitet eb,gr (tl)' sracunat prema izrazu (110/125), pozitivan,
kriterijum za primenu izloienog algoritma
x(tt) ~ Zlt(t1)
(110/126)
bite zadovoljen ako je sila N(tt) negativna (zatezanje), iIi, ako je pozitivna, pod
uslovom da njen ekscentricitet, odreden izrazom (110/124), zadovoljava odnos
eb(tt) ~ eb,gr{tl)
(110/127)
Ako je granicni ekscentricitet negativan, uslov (110/126) bice zadovoljen sarno ako
je sila N(tt) negativna i a.ko je njen ekscentricitet
eb{ti) ~ eb,gr{tl)
(110/128)
Ako su ovi uslovi zadovoljeni, proracun se moze sprovesti u svemu prema algoritmu
datom u poglavlju 0 proracunu napona i dilatdcija pri dejstvu sloienog savijanja
u presecima AB elemenata na mestu prsline, odnosno u prethodnoj a.nalizi slucaja
kada u preseku nastaje prslina tek u trenutku delovanja dodatnih uticaja. Pritom
je prvi korak odredivanje novog polozaja neutralne linije napona u preseku, prema
izrazima (110/71), odnosno (110/75). Medutim, ako ti uslovi nisu zadovoljeni, za
novi polozaj neutralne linije napona u trenutku tt, posle dejstva dodatnih uticaja
M2 i N2, usvaja se xl.{tl) i dalje sprovodi proracun sa uticajima M(tt) i N(tt),
u idealizovanom preseku ciji je pritisnuti deo betonskog preseka unapred odreden
polozajem neutralne linije dilatacija od prethodnih uticaja.
IrnajuCi u vidu dosadasnje analize, ocigledno je da ce napon u betonu, na donjoj ivici
tako usvojene pritisnute zone betonskog dela preseka, vec u trenutku delovanja
dodatnih uticaja biti razlicit od nule. Takav slucaj prikazan je u prirneru 110/4.
322
PRIMERI
Za ilustraciju izlozenih algoritama detaljno su prikazani numericki primeri proracu-
na napona, dilatacija i krivine preseka za cetiri karakteristicne istorije opterecenja.
Sva cetiri primera su analizirana na istom poprecnom preseku, sa istim mehanickim
i reoloskim karakteristikama materijala i u istim uslovima sredine.
U prvom primeru analizirano je ponasanje preseka u toku vremena u elementu bez
prslina, usled tecenja i skupljanja betona pri dejstvu konstantnih uticaja slozenog
savijanja, a u drugom promene napona i dilatacija u toku vremena u preseku na
mestu prsline, isto pri konstantnim uticajima slozenog savijanja. U trecem primeru
su analizirane promene napona i dilatacija u preseku elementa u kojem, posle dugo-
trajnog dejstva pocetnih uticaja, pod kojima je element bio bez prslina, u stanju
I, pri dodatnim kratkotrajnim uticajima u preseku nastaje prslina. U cetvrtom
primeru prikazana je superpozicija prethodnih dugotrajnih uticaja u preseku na
mestu prsline sa dodatnim uticajima slozenog savijanja, i dalje ponaSanje preseka
u toku vremena pod ukupnim prethodnim i dodatnim uticajima.
U prakticnim zadacima moguce je prikazane proracune znatno uprostiti i skratiti.
Tako, retko je potrebna analiza svih napona i svih dilatacija u pojedinim trenucima
vremena. Promene modula elasticnosti betona u toku vremena se za uobicajene
istorije gradenja i eksploatacije AB konstrukcija obicno mogu zanemariti, osim u
slucajevima kada se relativno mladi betoni izlaiu znatnim uticajima dugotrajnog
karaktera. Najcesce je dovoljno tacno ako se ukupna povrsina zategnute armature i
ukupna pritisnuta armatura uvode u proracun skoncentrisane u njihovim tezistima.
U presecima na mestu prisline se, po pravilu, sa sasvim dovoljnom tacnoscu moze ko-
ristiti povrsina bruto pritisnutog dela betonskog preseka, bez izostavljanja povrsine
pritisnute armature. I izlozene kontrole ivicnih dilatacija i uslova ravnoteze se isto
ne moraju redovno sprovesti, niti bas u izlozenom obliku, iako je svakako potrebno
ustanoviti odredene postupke kontrole tacnosti proracuna. Numericka tacnost sa ko-
jom su ovi primeri izradeni rezultat je pre svega zelje da se postigne zadovoljavajuce
slaganje rezultata pri kontrolama uslova ravnoteze i pri uporedivanju sa rezulta-
tima kompjuterskog proracuna, a svakako nije u toj meri potrebna za prakticne
proracune.
Svaki ce konstrukter u praksi ove algoritme prilagoditi pre svega problemu koji
resava, zeljenom stepenu tacnosti i analitickim postupcima ili racunarskim pro-
gramima koje obicno koristi. Pritom treba imati 11vidu da je cilj ovih analiza
da Besracunavanjem promena dilatacija i odgovarajuCih promena krivine preseka u
toku vremena dobiju elementi za analizu granicnih stanja prslina i deformacija.
Medutim, iako su prikazani algoritmi, uz uCinjene pretpostavke i primenjene metode,
u sustini jednostavni, ipak sam proracun, i pored svih uproscenja, trazi puna
vremena. S druge strane, treba imati u vidu da je u praksi retko potrebna ovako
detaljna analiza procesa redistribucije napona i promena dilatacija i krivine preseka
u toku vremena, i da se uobicajeni projektantski zadaci u oblasti granicnih stanja
upotrebljivosti mogu uspesno resiti i jednostavnijim, uproscenim postupcima, 0
kojima ce dalje biti reCi, u izlaganjima 0 narednim clanovima Pravilnika BAB 87 koji
se odnose na oblast analize prslina i deformacija.
323
--
Za slucajeve kada je potrebna detaljna analiza ovih fenomena i njihovog uticaja
na granicna stanja upotrebljivosti, izlozene algoritme treba programirati. Ovako
deta1jno numeri~ki obradeni primeri su i izradeni da olakSaju razumevanje samih
pOBtupaka i njihovo programiranje.
U Prilogu 3.1 ovog Prirucnika dat je jedan takav kompjuterski program sa detaljnim
uputstvima za primenu. U svim izlozenim numerickim primerima radi uporedenja
BUdati rezultati dobijeni tim programom. Na Blici 110/10 prikazane su oznake za
tuma~enje izlaznih rezultata programa.
NAPO~I U 'B'ETONU
AaJ1)
5TAt-Oe x STAN:JE
][
~C,2
J
~ --1
)(
5sx5
S9~
\
1
- l
-.- .1
I
Slib 110/10 Oznake izlaznih rezultata kompjuterskog programa BAB 87 -
AAEMM za
analizu uticaja tecenja i skupljanja betona i istorije opterecenja na napone,
dilatacije i krivinu preseb
PRIMER 110/1
U datom preseku armiranobetonskog elementa deluju uticaji od stalnog opterecenja
- moment savijanja M i normalna sila N u tezistu bruto betonskog preseka n. Pod
dejstvom tih uticaja nije prekoraeena evrstoca betona pri zatezanju savijanjem pa u
preseku ne nastaje prslina. Uticaji u preseku se u toku vremena ne menjaju. Rela-
tivna vlainost sredine je u posmatranom intervalu vremena oko 70% a temperatura
priblizno 20C.
Treba sracunati karakteristicne vrednosti napona i dilatacija i krivinu preseka u
trenutku opterecenja to = 28 dana i u vremenu too.
324
PODACI:
LI'J'
-.
-
c;:;
Ll'JI a 0"1.
~- ,
I
-f
-'
~
I
i ~
II I
"~ ~ -+-- --+-
.c 0.
-s.'
I
>.
""
I
~ N
"'F:j rL
)(
"
i
~.
N
i "01a;,
~ I I I I
~l
I ti 0.
- . - -
L ,
.c'
~..L-
I
,
I I
Ll'JI I::;:.;;;;
I
_
I
' n;
I ~f
I ~
..
.
5
I
3.x5
=L51
5
:- I
1-
b
= 25 em
~
a) Geometrijske karakteristike bruto betonskog preseka i preseka ukupne ar-
mature
M =153kNM
N ~ 1.200k,N
M~40
1::& (to) == 34G%..
R-A 400/500
Eo.. = 200GiF'Q..
Aa21.
rp
19
-.-
Zb
Za
4 rp19
Arn- 4 rp19
Ab =25 x 60 = 1.500 em2
Yb2 =30 em
1
Jb = -25 X 603
=450.000 em4
12
Red Aaj Yaj,2 AajYaj,2
armature (em2) (em) (em3)
44>19 11,34 x 5 = 56,7
24>16 4,02 x 20 = 80,4
24>16 4,02 x 35 = 140,7
44>19 11,34 x 50
= 567,0
44>19 11,34 x 55
= 623,7
Aa = 42,06em2AaYa2
= 1.468,5em3
(Ya2 - Yaj,2)
(em)
29,91
14,91
-0,09
-15,09
-20,09
Aaj (Ya2 - Yaj,2)2
(em4)
10.145
894
0
2.582
4.577
Ja = 18.198em4
-
1.468,5
- 4 Ya2 -
42 06
- 3 ,91 em
,
b) Geometrijske karakteristike idealizovanog preseka u trenutku opterecenja to
Eb(io) - 34 GPa
Ea = 200 GPa
200
n
=
34 =5,88
(n-l)-4,88
325
-
Ai - 1.500+ 4,88 x 42,06 =
1.500+ 205,3 = 1.705,3em2
(Ya2- Yb2) - 34,91 - 30 =
4,91 em
(
30) 91
205,3
-
Yi2 - - 4,
1.705,3
- 0,59 em
Yi2 =
30,59 em
Jj = 450.000 +
4, 88 x 18.198 + 1.500 x 4,91 x 0,59 =
543.150 em4
.~
=
543.150
=
318 51
2
J.
1.705,3 '
em
e) Naponi, dilataeije i krivina preseka u trenutku opterecenja to
M =
153 kNm
Nj
=
N =.1.200 kN
-
-153x 102
- 12 75
eb -
1.200
-
, em
ej
=
12.75+ 0,59
=
13,34 em
Mj - 153+ 1.200 x 0,59 X 10-2
=
160,08 kNm
O"dto) -
1.200
10 +
160,08 x 10210
x 30,59 =
1.705,3 543.150
- 7,037 + 0,2947 x 30,59 =
16,05 MPa
O"b1(to) -
7,037+0,2947(30,59-60)=-1,63MPa
Za beton MB 40, prema cl. 51, Tabela 7 Pravilnika BAB 87, fbzm(to) =
2,9 MPa
fb..(to) =
0,7 x 2,9 (0,6 +
~~~~O)
=
2,14 Mpa > -O"b1(to)
Cvrstoca betona pri zatezanju savijanjem nije prekoracena. Ako bi cvrstoca beta-
na pri zatezanju savijanjem bila prekoracena, u preseku bi nastala prslina, pa bi
se proracun morao sprovesti prema algoritmu za preseke na mestu prsline, prema
proracunskom modelu za stanje II -
primer 110/2.
0"a2(to)
O"a1(io)
- 5,88[7,037 + 0,2947(30,59 - 5)]
=
85,72 MPa
- 5,88[7,037 + 0,2947(30,59 - 55)] =
-0,92 MPa
318,51
x(io) - 30,59 + -
3 3
=
54,47 em
1 , 4
K
(
i o) -
0,2947 X 102
=
0 8668 X 10
-3 -1
34 X 103'
m
1
Tb(to) -
34 x 103
(7, 037 + 0,2947 x 0,59)
=
0, 21~1 X 10-3
b2(to) - 0,2121 X 10-3 + 0,8668 x 10-3 x 30 X 10-2 =
0,472 X
10-3
326
iii, direktno iz sracunatog ivicnog napona u betonu,
( )
16,05
-3 tb2 to =
34 X 103 =
0,472 x 10
tb1(to)
= 0,2121 x 10-3
+ 0,8668 x 10-3(-30)10-2
=-0,048 X 10-3
Sa sra<!unatim ivi<!nim naponima u betonu i u armaturi mofe se izvr/!iti kontrola
uslova ravnoteze, da bi se proverilo da u prora<!unu eventualno nije u<!injena gre/!ka.
1
O"bTb(to)= 2(16,05 -1,63)
=
7,21 MPa
Sa skiee rasporeda armature u preseku
-Ya,a1 + Ya,a2 = 20,09 + 29,91
= 50 em
1
O"aTa(to)-
50
[20,09 x 85,72 + 29, 91(-0,92)) =33,89 MPa
7,21 X 10-1 x 1.500+ 33,89 x 10-1:'
::
42,06
=
,
= 1.081,5 + 118,3
= 1.199,8 kN ~ N = 1.200 kN
118,3(-4,91)10-2
+ 34 x 106(450.000
+ 4,88 x 18,198)10-8 x
xO, 8668 X 10-3
= 153,0kNm
= M
Uslovi ravnoteze su zadovoljeni.
d) Geornetrijske karakteristike idealizovanog preseka sa korigovanirn efek-
tivnirn rnodulorn elasticnosti betona
Pretpostavljajuci dJ. su sarno bocne i gornja povrsina elernenta u dodiru sa vaz-
duhorn, prerna cl. 57 Pravilnika,
d =
2 x 25 x 60
=20 7 em
m
25 + 2 x 60 '
Prema Clanovirna 57 i 59 Pravilnika,
cp(too,to)
=
2,6
t.(too, to)
= 0,340/00
x(too, to)
=
0,8
pri cemu je zanernarena eventualna korekeija zbog razlike srednje debljine preseka
elementa od vrednosti dm
=
20 em.
n*
=
34
1 + 0,8 x 2,6
= 11,04 GPa
200
- 8 1
11, 04
- 1 , 2
17,12
1.500 + 17,12 x 42,06
= 1.500 + 720, 1 =2.220,1 ern2
Et(too) -
(n* - 1) -
A7 -
327
(yt2 - 30) - 4 91
720,1
=
1 59 em
,
2.220,1 '
yt2 =
31,59 em
Jt = 450.000 + 17,12 x 18,198 + 1.500 x 4,91 x 1,59
=
773.260 em4
e) Promene napona i dilataeija i promena krivine preseka u intervalu vremena
(too - to)
bTa,.I(too,to) - [0,2121 x 10-3+0,8668 x 10-3(-4,91)10-2]2,6+
+0,340 x 10-3
=0,781 X 10-3
- 0,8668 X 10-3 x 2,6= 2,2537 X 10-3 m-I
- Na = 200 X 102 x 42,06 x 0,781 X 10-3
= 656,98 kN
- 200
~
106 x 18.198 X 10-8 x 2,2537 X 10-3
=
82,03 kNm
- 82,03+ 656,98(31,59- 34,91)10-2 =60,22 kNm
1ltJ"b2(too) - -
(
656,9810
+
60,22 x 10210
x 31,59
)
=
2.220, 1 773.260
- -(2,959 + 0,0779x 31,59) =-5,42 MPa
lltJ"bl(too) - -[2,959+0,0779(31,59-60)]=-0,75 MPa
1ltJ"a2(too)
= -18,12[2,959+0,0779(31,59-5)]+
656,9810 82,03 x 102
10 x 29 91
=
+
42,06
+
18.198 '
- -91,15 + 156,20 + 4,5076 x 29,91
= 199,87 MPa
lltJ"al(too) - -18,12[2,959+0,0779(31,59-55)]+
+ 156,20 + 4, 5076(-20,09) =
45,07 MPa
0 0779 x 102
llK(too) - -
{1,04 x 103
+ 2,2537 x 10-3
=
1,5481 X 10-3 m-I
1
llTb(too)
=
-11,04 x 103
(2, 9.59+ 0,0779 x 1,59) +
1
+
2 3
(156, 20 + 4,5076 x 4,91)
=
0,6124 X 10-3
00 x 10
lldtoo)
=
0,6124 X 10-3
+ 1,5481 x 10-3 x 30 X 10-2
=
1,077 X 10-3
Kb,.l(too, to)
N"!<
,
Ma
M*
.
iIi, direktno iz veze promena napona i promena dilataeija u betonu,
5 42
lldtoo) - -
o~ 03
+ 0,472 x 10-3 x 2,6+ 0,340 x 10-3
=
11, x 1
- 1,076 X 10-3 ~ 1,077 X 10-3
llbl(too) -= 0,6124 X 10-3
+ 1,5481 x 1O-3( -30)10-2
=
0,148 X 10-3
Sa sracunatim promenama ivicnih napona u betonu i u armaturi i u ovoj fazi
328
prora~una moie se izvrsiti kontrola uslova ravnoteie, da bi Be proverilo da u
prora~unu eventual no nije u~injena greska.
1
dUbTb(too)
= 2(-5,42 - 0,75)
= -3,085 MPa
1
dUbTa(too)
=
60
[(60- 34,91)( -5,42)
+ 34, 91( -0,75) =-2,70 MPa
1
dUaTa(too)=
50(20,09 X 199,87+29,91 X45,07) =107,27 MPa
-3,085 x 10-1 X 1.500
+ [107,27 - (-2,70)110-1
X 42,06 =
=-462,8 + 462,5
= -0,3 KN 2:! 0
462,5(-4,91)10-2
+ 11,04 X 106(450.000
- 18.198)10-8(1,5481 X 10-3
-
-2,2537 X 10-3)
+ 200 X 106 X 18.198 X 10-8 X 1,5481 X 10-3
=0
Uslovi ravnoteze su zadovoljeni.
f) Naponi, dilatacije i krivina preseka u vremenu too
Ub2(too) - 16,05 - 5,42 =10,63 MPa
Ubl(too)
= -1,63-0,75=-2,38
MPa<-!bZ8(tO)
U preseku bi u toku vremena nastala prslina ukoliko bi cvrstoca betona pri za-
tezanju savijanjem u toku vremena ostala nepromenjena.
Med'utim, kao cvrstoca
betona pri pritisku, i cvrstoca betona pri zatezanju se u toku vremena povecava.
PretpostavljajuCi da je cvrstoca betona pri pritisku u vremenu t -
00 za 20% veca ad pocetne, moze se primeniti relaeija data u cl. 51 Pravilnika.
ihzm(too) - 0,25V'(1,20 X40)2
= 3,30 MPa
!bz.(too)
= 0,7X3,30(0,6+
;d,~o)
=.2,44 MPa>-ub1(too)
Betonce u vremenu t
- 00 imati dovoljnu cvrstocu pri zatezanju savijanjem da Be
u elementu ne pojave prsline.
Ua2(too)
= 85,72
+ 199,87
= 285,59 MPa
Ual(too) - -0,92 + 45,07=44,15 MPa
K(too)
= 0,8668 X 10-3+ 1,5481 X 10-3
=2,415 X 10-3 m-l
eTb(too, to) - 0,2121 X 10-3
+ 0,6124 X 10-3
=0,825 X 10-3
eb2(too,to)
= 0,472 X 10-3
+ 1,077 X 10-3
=1,549 X 10-3
ebl (too,to)
= -0,048 X 10-3
+ 0, 148 X 10-3
=0,100 X 10-3
10,63
Z"b(too) = 60
10,63 - (-2,38) =49,02 em
1,549 X 10-3
Zc(too)
=
2,415 X 10-3 X 10-2 = 64,14 em
329
--
Rezultati proracuna su prikazani na dijagramima napona i dilatacija u trenutku
opterecenja to i u vremenu too, na slici 110/11.
0
M
II
<'I
0
.c
5
~ cn~ >-
~ ~-..z
co U').
~
~
~J ~j
<D
NAPONI
~ 2
0-
~
6b2[MPa)
----
o;;~[MPaJ'-1-'
-'-'-
H.~.-
~811
O'-J<D~
9f5i7"tf
6 a,[MPa]
G'b,tJ..]
Slika 110/11 Naponi, dilatacije i krivina preseka armiranobetonskog nosaea bez prslina, pri
dugotrajnom slozenom savijanju, u trenutku opterecenja to i u vremenu too
Prakticno iste vrednosti su dobijene kompjuterskim programom Ciji su izlazni rezul-
tati dati na kraju primera.
Iz prikazanih rezultata zapaza se znacajno smanjenje pocetnih napona pritiska u
betonu a veoma veliki porast napona u pritisnutoj armaturi. Porast napona u
pritisnutoj armaturi u toku vremena, kod visokih marki betona, moze biti tako
veliki da se mora primeniti armatura sa viSom granicom tecenja, kako je to i
propisano u c1. 124 Pravilnika.
U zategnutoj zoni, u presecima elemenata bez prslina, nema tako znacajnih promena
jer su i naponi i dilatacije u takvim slucajevima u zategnutoj zoni mali. Medutim,
usled skupljanja betona u toj zoni u betonu rastu naponi zatezanja pa u elementu,
i pri konstantnim spoljasnjim uticajima u toku vremena, mogu nastati prsline usled
prekoracenja cvrstoce betona pri zatezanju savijanjem.
Neutralna linija napona i neutralna linija dilatacija se u toku vremena razdvajaju.
Sa stanovista analize granicnih stanja upotrebljivosti, znacajno je da se u toku vre-
mena veoma mnogo povecavaju dilatacije i krivina preseka. U ovom primeru dila-
tacija u tezistu bruto betonskog preseka u vremenu too je gotovo cetiri put a veca a
krivind. preseka skoro tri puta veca od inicijalnih vrednosti u trenutku opterecenja.
330
Aa( 1)
=
11. 34
em2 ya2( 1)
5.0 em
Aa( 2) ::
4.02
em2 ya2( 2)
=
20.0
em
Aa( 3)
=
4.02 em2 ya2( 3)
=
35.0
em
Aa( 4)
=
11. 34
em2 ya2( 4)
=
50.0 em
Aa( 5)
=
11. 34
em2 ya2( 5)
55.0 em
yb2
=
30.0
em
Ab
=
1500.0
em2
Ib
=
0.450000E+06
em4
ya2
=
34.9
em
Aa
=
42.06
em2
la
=
0.181977E+05
em4
E:ps2
=
0.4721E-03 Eps1
=
-0.4797E-04
Sgb2
.= 0.161E+01 8gb1
=
-0.163E+00
kN/em2
Sga2
=
0.8576E+01 8ga1
=
-0.9248E-01 kN/em2
E:pTb
=
0.2121E-03
K
=
0.8669&-05 1/em
Stanje
za
t=tl, od optereeenja
u t=to:
-
PROGRAM BAB 87-AAEMM
GEOMETRIJSKE
KARAKTERISTIKE PRESEKA
Nb
=
2
Na
=
5
b
( 1)
=
'b( 2)
=
25.0
25.0
yb2( 1)
=
yb2 ( 2)
0.0 em
60.0 em
Ea
=
20000.
kN/em2
OPTERECENJE I REOLOSKE KARAKTERISTIKE PRESEKA
Ho =
153.00 kNm No
=
1200.00 kN
Eb(to)
=
3400. kN/em2 fbzsm(to)
= -0.214 kN/em2
fi(t1,to)
=
2.600 hi(tl,to)
=
0.800 Epssk(tl)
=
0.000340
NAPONI, DILATACIJE I KRIVINA PRE8EKA
U preseku ne nastaje prslina.
Stanje za t=to:
xE
=
x8
=
54.5 em
54.5 em
Eps:2
=
Sgb2
=
Sga2
=
E:pTb
=
0.1549E-02
0.106E+01
0.2856E+02
0.8243E-03
Eps1
=
8gb1
=
8ga1
=
R
=
0.9976E-04
-0.238E+00 kN/em2
0.4410E+01 kN/em2
0.2415E-04 1/em
xE
=
x8
=
64.1 em
49.0 em'
PRIMER 110/2
U datom preseku armiranobetonskog elementa deluju uticaji od stalnog opterecenja
- moment savijanja M i normalna sila N u tezistu bruto betonskog preseka n. Pod
dejstvom tih uticaja u preseku u trenutku opterecenja nastaje prslina. Uticaji u pre-
seku se u toku vremena ne menjaju. Relativna vlaznost sredine je u posmatranom
intervalu vremena oko 70% a temperatura priblizno 20C.
.
331
Poprecni presek i mehanicke i reoloske karakteristike materijala su isti kao u primeru
110/1.
Treba sracunati karakteristicne vrednosti napona i dilataeija i krivinu preseka u
trenutku opterecenja to =
28 dana i u vremenu too.
a) Geometrijske karakteristike pritisnutog dela betonskog. ~~eseka i pre-
seka ukupne armature - odredivanje polozaja neutralne hlllJe u trenutku
opterecenja to
Geometrijske karakteristike preseka ukupne armature su sracunate u primeru 110/1:
M
== '\62 kNM
N .<350kN
Aa2'd~19 -.-
;;;1
~j ~~
~j
N
MBL\O
E6(to)"'~
101\ 400jEDO
~ ='200 Gftv
Aa - 42,06 em2
Ya2 - 34,91 em
Ja - 18.198 em4
182 kNm
350 kN
182 x 102
eb -
350 =52 em
(Ya2 - Yb2) - 34,91 - 30 =4,91 em
ea - 52+ 4,91
= 56,91 em
(ea - Ya2) - 56,91 - 34,91 =22 em
M-
N-
PODACI:
01 en.!
"':-.71
,
-+
It
MI
i
~IIII
.~~
i~
~;
I
~j
~~.~--1..,~:
~. .. ~ I~:
ISIJXS=iSisi
1111
4
I
b.zscm.!
Uporedo ce se prikazati tacniji proracun, u kojem se iz pritisnutog dela betonskog
preseka izdvaja povrsina pritisnute armature, i priblizan proracun, u kojem se 0
tome ne vodi racuna i koriste se geometrijske karakteristike bruto pritisnutog dela
betonskog preseka. U praksi je uobicajeno da se racuna sa bruto pritisnutim delom
betonskog preseka i povrsinom ukupne armature, kao da se sva armatura nalazi
izvan pritisnutog dela betonskog preseka, sto je znatno jednostavnije a, kako je
receno, retko ima osetnijeg uticaja na tacnost proracuna.
Da bi se odredila povrsina armature u pritisnutom delu betonskog preseka, mora se
pretpostaviti polozaj neutralne linije. Obicno se za pocetak pretpostavlja da je polozaj
neutralne linije u tezistu ukupnog betonskog preseka Yb2, pa se za tako
pretpostavljeni poloiaj neutralne linije odreduju geometrijske karakteristike
pritisnute armature
Red Aapj
armature (em2)
44>19 11,34 x
24>16 4,02 x
Aap
=
15,36 em2
Yapj,2
(em)
5 -
20 =
AapjYapj,2
(em3)
56,7
80,4
AapYap2 =
137,1 em3
(Yap2 - Yapj,2)
(em)
3,93
-11,07
Aapj (Yap2 - Yapj,2)2
(em4)
175,1
492,6
Jap
=
667,7 cm4
332
137, 1
=
8 93 Yap 2 -
15,36 '
em
eap - 22 + 8,93
=
30,93 em
Eb(to) - 34 CPa
Ea - 200 CPa
200
n = 34=5,88
6
f(x) - X3(io)
+ 3 x 22x2(to)
+ 25(5,88 x 42,06 x 56,91-
6
-15,36 x 30, 93)x(to) -
25
[5, 88(42,06 x 34,91 x 56,91 + 18.198) -
-(15,36 x 8,93 x 30,93 + 667,7)]
f(x) - x3(to)
+ 66x2(to)+ (3.377,9- 114,O)x(to)- (143.603- 1.178)
f'(x) - 3X2(to)
+ 132x(to) + (3.377,9 - 114,0)
Drugi clanovi u zagradama, u uslovnoj jednacini za odredivanje polo:taja neutralne
linije, zavise od geometrijskih karakteristika povr/ine pritisnute armature i vee je
ocigledno da bi se mogli zanemariti bez veeeg uticaja na tacnost proracuna.
Sa uobicajenom polaznom vrednoscu za iterativno resavanje
Xl = Yb2 =30 em
41.892
X2 = 30 -
9.924 =25,78 em
2.716
X3 = 25,78 -
8.661
= 25,47 em
5
45,0
X4 = 2 ,47 -
8.572
= 25,46 em
x(to) - 25,46 em
Za konacnu vrednost x(to) pretpostavljena povdina pritisnute armature nije se
izmenila pa nije potrebna korekcija pretpostavke ucinjene u pocetku proracuna.
Ukoliko se zanemari utieaj pritisnute armature,
X I = Yb2 =30 em
44.134
X2 = 30 -
10.038
= 25,60 em
2.902
X3 = 25,60 -
8.723
= 25,27 em
5
39,1
X4 = 2 ,27 -
8.629
=
25,27 em
x(to) - 25,27 em
333
sto se veoma malo razlikuje od prethodno sracunate vrednosti polozaja neutralne
linije sa uzimanjem u obzir utieaja pritisnute armature.
Sa sracunatim polozajem neutralne linije treba odrediti geometrijske karakteristike
pritisnutog dela betonskog preseka.
- Ako je pri odredivanju x(to) vodeno racuna 0 pritisnutoj armaturi, treba
sracunati geometrijske karakteristike neto pritisnutog dela betonskog preseka:
Arr = 25 x 25,46
=
636,5 em2
yU = ~25,46= 12,73em
11
1
3 4
Jbn -
1225
x 25,46 = 34.382em
A'~ =
636,5 - 15,36 = 621,1 em2
(y~: - ~4) - 8,93 - 12,73 =
-3,80 em
11
15,36
(12,73 - Ybn2) = -3,80
621 1
=
0,09 em
,
12,82 em
34.382 - 667,7 - 636, 5(-3,80)( -0,09) =
33.497 em4
Y
II
-
bn2 -
JII -
bn
- Ako je zanemaren utieaj pritisnute armature pri odredivanju pritisnutog dela
betonskog preseka:
A,r
- 25 x 25,27
=
631,8 em2
yU - ~25, 27
=
12,64 em
11
1
3 4
Jb -
1225
x 25,27 =33.618 em
b) Geometrijske karakteristike idealizovanog preseka u trenutku opterecenja to
Sve veliCine u daljem proracunu, kako geometrijske karakteristike idealizovanog pre-
seka tako i naponi i dilataeije, trebalo bi da budu oznacene sa indeksom II, jer se
odnose na presek na mestu prsline, u stanju II. Radi jednostavnosti, ta ce oznaka
biti dalje izostavljana, osim kod veliCine yU, da bi se naglasila razlika u odnosu na
veliCinu Yb2, koja predstavlja polozaj tezista bruto betonskog preseka u odnosu na
gornju ivieu preseka, bez obzi.ra da Ii je stanje napona u preseku I ili II. Iz istih
razloga se i geometrijske karakteristike idealizovanog preseka ispisuju bez oznake
vremena ali se podrazumeva da i te veliCine, naravno sarno kroz n(to), zavise od
vremena.
- Sa uzimanjem u obzir utieaja pritisnute armature (sa neto pritisnutim delom
betonskog preseka):
Ai =
621,1+5,88x42,06=621,1+247,3=868,4
em2
(Ya2- yt~2) =
34,91 - 12,82= 22,09 em
334
(Yi2 - 12,82) - 22 09
247, 3
= 6 29 em
'868,4 '
Yi2 - 19,11 em
Ji - 33.497 + 5, 88 x 18.198+ 621, 1 x 22,09 x 6,29
= 226.800 em4
- Sa zanemarenjem utieaja pritisnute armature (sa bruto pritisnutim delom be-
tonskog preseka):
Ai - 631,8 + 5,88 x 42,06
=
631,8 + 247,3
=
879,1 em2
(Ya2 - yU) - 34,91- 12,64=22,27 em
247,3
(Yi2 - 12,64) - 22,27
879,1
= 6,26 em
Yi2 = 18,90 em
Ji - 33.618+ 5, 88 x 18.198+ 631,8 x 22,27 x 6,26 =228.700 em4
c) Naponi, dilatacije i krivina preseka u trenutku opterecenja to
- Sa uzimanjem u obzir uticaja pritisnute armature:
Ni = N =
350 kN
Mi - 182+ 350(19, 11 - 30)10-2=143,89 kNm
350 143,89x 102
0"62(to)
=868,410 +226.800
10 x 19,11 =4,030+ 0,6344 X 19,11=
= 16,15 MPa
O"a2(to)- 5,88[4,030 + 0,6344(19,11 - 5)]
= 76,33 MPa
O"a1(to)= 5,88[4,030 + 0,6344(19,11 - 55)] =-110,18 MPa
K.
(
t o)
=
0,6344X 102
= 1 8659 10-3 -1
34 X 103
'
x m
cTb(to)
= 1,8659 x 10-3(25,46 - 30)10-2
= -0,0847 X 10-3
c62(to) - -0,0847 X 10-3
+ 1,8659 x 10-3 x 30 X 10-2
=0,475 X 10-3
iIi, direktno iz sracunatog ivicnog napona u betonu,
( )
16,15
-3
C62to =
3 03
= 0,475 x 10
4 x 1
Sa sra~unatim ivi~nim naponima u betonu i naponima u armaturi mo:!e se izvditi
kontroia usiova revnote:!e, da bi se proverilo da u prora~unu eventualno nije
u6njena greska
-Ya,a1 + Ya,a2 = 20,09 + 29,91
=
50 em
25,46 - 12,82
0"6Tbn(to) =
25 46
16,15
= 8,02 MPa
,
335
1
O"aTa(to)= 50[20,09 x 76,33+29,91(-110,18)]
= -35,24 MPa
8,02 X 10-1 X 621,1 - 35,24 X 10-1 X 42,06
=
498,1 - 148,2=
=
349,9 kN ~ N = 350 kN
498,1(30- 12,82) X 10-2 - 148, 2(-4,91)10-2
+
+34 X 106(33.497+ 5,88 X 18.198)10-8 X 1,8659 X 10-3
=
182,0 kNm
= M
Uslovi ravnoteze su zadovoljeni.
- Sa zanemarenjem uticaja pritisnute armature:
Mi - 182 + 350(18,90 - 30)10-2
=
143,15 kNm
( )
350
1
143,15 X 102
- O"b2to -
879,1
0 +
228.700
10 X 18,90 -
- 3,981 + 0,6259 X 18,90 =
15,81 MPa
O"a2(to)- 5,88[3,981 + 0,6259(18,90 - 5)]
= 74,56 MPa
O"a1(to)- 5,88[3,981+0,6259(18,90-55)]
=
-109,45 MPa
lC
(
t o) -
0,6259 X 102
=
1 8409 10-3 -1
34 X 103
'
X m
cTb(to) - 1,8409 X 10-3(25,27 - 30)10-2 =-0,0871 X 10-3
cb2(to) - -0,0871 X 10-3
+ 1,8409 x 10-3 X30 X 10-2
=
0,465 X 10-3
iii, direktno iz sracunatog ivicnog napona u betonu,
( )
15,81
-3
cb2 to =
34 X 103
= 0,465 x 10
Kontrola uslova ravnoteie:
25,27 - 12,64
O"bTb(to) =
25,27
15,81 = 7,90 MPa
1
O"aTa(to)= 50[20,09 x 74,56+29,91(-109,45)]
=
-35,51 MPa
7,90 x 10-1 X 631,8 - 35,51 x 10-1 x 42,06 =
=
499,1 - 149,4
=
349,7 kN ~ N = 350 kN
499,1(30 - 12,64)10-2- 149,4(-4,91)10-2 +
+34 X 106(33.618+ 5,88 X 18.198)10-8 X 1,8409 X 10-3
=
182,0 kNm
=
M
Uslovi ravnoteze su zadovoljeni.
U ovom primeru su razlike u ivicnim naponima u betonu i u armaturi, sracunatim
sa ili bez vodenja racuna 0 uticaju pritisnute armature, odnosno sa neto ili sa bruto
pritisnutim delom betonskog preseka, reda veliCine svega nekoliko procenata i mogu
Bezanemariti, kao itoBeto redovno cini u prakticnim proracunima.
.336
Dalji proracun promena napona i dilataeija u toku vremena prikazace se sarno sa
pocetnim vrednostima napona i dilataeija koje odgovaraju proracunu sa zanemare-
njem utieaja povrsine pritisnute armature na veliCinu pritisnute zone betona, dakle
koristeCi bruto pritisnuti deo betonskog preseka i presek ukupne armature.
d) Geometrijske karakteristike ideaiizovanog preseka sa korigovanim efek-
tivnim modulom elasticnosti betona
Konacne vrednosti deformaeija betona zavisnih od vremena odredene su u primeru
110/1:
<p(too,to)
=
2,6
(too,to)
=
0,340 /00
X(too,to)
=
0,8
Et(too)
=
11,04 GPa
n* = 18,12
At =
631,8 + 18,12 x 42,06 =
631,8 + 762, 1 = 1.393,gem2
(
*
)
762,1
Yi2- 12,64
= 22,271.393,9 = 12,18 em
Yt2 =
24,82 em
Jt =33.618 + 18,12 x 18.198+ 631,8 x 22,27 x 12,18
= 534.740 em4
e) Promene napona i diiataeija i promena krivine preseka u intervalu vremena
(too-to)
E:bTo,61(too, to)
=
[-0,0871 X 10-3
+ 1,8409 x 1O-3(-4, 91)10-~ X 2,6+
+0,340 x 10-3 =-0,121 X 10-3
Kb,61(too,to) - 1,8409 x 1O-3x2,6=4,7863x 10-3 m-I
Nt - No = 200 X 102 x 42, 06(-0,121)10-3
= -101,79 kN
Mo - 200 X 106 x 18.198 X 10-8 x 4,7863 X 10-3
=174,20 kNm
Mt - 174,20-101,79(24,82-34,91)10-2=184,47 kNm
Lll7b2(too) - -
(
-101,7910
+
184,47 x 10210
x 24,82
)
=
1.393,9 534.740
- -(-0,730 + 0,03450 x 24,82) =
-7,83 MPa
Lll7bx(too) - -[-0,730 + 0,3450(24,82 - 25,27)]
= 0,89 MPa
LlI702(too) - -18,12[-0,730 + 0, 3450(24, 82 - 5)] +
-101,7910
+
42,06
174,20 x 102
+
18.198
10 x 29,91 = -110,68 - 24,20+
+9,5725 x 29,91
= 151,43 MPa
Lll701(too) - -18,12[-0,730 + 0,3450(24,82- 55)]-
-24,20 + 9, 5725(-20,09) =
-14,62 MPa
337
.6.1C( too) -
0,3450 X 102
-3 -3 -1
-
11,04 X 103
+ 4,7863 x 10 =1,6613 x 10 m
1
-11,04 x 103
[-0, 730 + 0,3450(24,82 - 30)] +
1
-3
+
200 x 103
(-24,20 + 9,5725 x 4,91)
=
0,3420 x 10
0,3420 X 10-3
+ 1,6613 X 10-3 X 30 X 10-2
=
0,840 X 10-3
.6.Tb(too) -
.6.b2(too)
=
iIi, direktno iz veze promena napona i promena dilataeija u betonu,
.6.b2( too) =
11, ~~
8:
103
+ 0,465 X 10-3 X 2,6 + 0,340 X 10-3 =0,840 X 10-3
Sa sracunatom promenom.ivicnog napona u betonu i promenama napona u armaturi
moze se isto izvrsiti kontrola uslova ravnoteze
1
.6.O"bTb(too) = 25,27[(25,27 -12,64)(-7,83) + 12,64 x 0,89]
= -3,47 MPa
1
.6.O"aTa(too) = 50[20,09 x 151,43+29,91(-14,62)]
=
52,10 MPa
-3,47 x 10-1 x 631,8+ 52, 10 x 10-1 x 42,06
=
-219,2 + 219, 1 =
= -0,1 kN ~ 0
-219,2(30 - 12,64)10-2 + 219, 1(-4,91)10-2
+
+11,04 x 106 x 33.618 X 10-8(1,6613 X 10-3
- 4, 7863 X 10-3)
+
+200 x 106 x 18.198 X 10-8 x 1,6613 X 10-3
=
0, 1 kNm e! 0
Uslovi ravnoteze su zadovoljeni.
f) Naponi, dilatacije i krivina preseka u vremenu too
O"b2(too)= 15,81-7,83=7,98 MPa
O"b:r(too) = 0,89 MPa
O"a2(too)- 74,56+ 151,43
= 225,99 MPa
O"a1(too)= -109,45 - 14,62
= -124,07 MPa
lC(too) - 1,8409 x 10-3
+ 1,6613 x 10-3
=
3,502 X 10-3 m-1
Tb(too,to) = -0,0871 X 10-3
+ 0,3420 x 10-3
= 0,255X 10-3
b2(too,to) - 0,465 X 10-3
+ 0,840 x 10-3
=
1,305 X 10-3
Zub(too) - z(to)
=
25,27 em
1,305 x 10-3
z(too) =
3,502 x 10-3 x 10-2 =
37,26 em
Rezultati proracuna su prikazani na dijagramima napona i dilataeija u trenutku
opterecenja to i u vremenu too, na slici 110/12.
338
6b2[MPa]
:;:. NAPONI
~
NCO
0
..!!..~
Q;)
01
~IOILATACIJE
~I eb2EI.~
I
I~'
6a2[MPq][>
C~
N
tol=I,8' 1 x
103M-I
CTbr/oo]
~(tCX)I=3.502x 163M'
M
.0
"
to
M g
~
II ..-
8 ~~:::
~ ~
JX
tI
"t:J
1
-
LO
..,; en-
N 0
- -
Slika 110/12 Naponi, dilatacije i krivinapreseka armiranobetonskognosaea na mestu prsline, pri
dugotrl\inom sIozenom savijaDju, u trenutku optereeenja to i u vremenu too
Na kraju primera dati su izlazni rezultati dobijeni kompjuterskim programom.
Rezultati se nesto razlikuju od onih koji su prikazani na sl. 110/12 jer program
koristi neto pritisnuti deo betonskog preseka. U ovom primeru je proracun sa neto
pritisnutim delom betonskog preseka sproveden sarno za trenutak opterecenja to i
ti su rezultati saglasni sa rezultatima kompjuterskog programa.
U dV06truko armiranim presecima na mestu prsline smanjenje ivicnog napona pri-
tiska u betonu u toku vremena je obicno jos vece nego u odgovarajuCim presecima
bez prsline, jer je, kao i u ovom primeru, procentualno prisustvo armature u ak-
tivnom pritisnutom delu betonskog preseka na mestu prsline vece. U ovom primeru
ivicni napon pritiska u betonu se u toku vremena smanjuje na sarno polovinu poeetne
vrednosti u trenutku opterecenja.
'
Porast napona u pritisnutoj armaturi u toku vremena je slicnog reda veliCine kao i
u presecima neisprskalih elemenata. Naponi u zategnutoj armaturi se, medutim ne
menjaju tako mnogo, iako mogu porasti za 10 do 15 % u odnosu na poeetne napone
u trenutku opterecenja to.
Prema ucinjenim pretpostavkama, neutralna linija napona ostaje u poloiaju u kojem
je bila u trenutku optereeenja, dok se neutralna linija dilatacija u toku vremena u
preseku osetno spu~a.
Dilata.cija u tezistu bruto betonskog preseka To i krivina preseka se u toku vremena
isto dosta povecavaju, ali ne toliko koliko u odgovarajuCim presecima neisprskalih
elemenata, jer tecenje i skupljanje betona deluje na srazmerno znatno manjem,
aktivnom delu betonskog preseka. U ovom primeru krivina preseka je u vremenu
toopriblifno dva puta veea od poeetne, dok dilatacija u tefiStu bruto betonskog
preseka menja znak i postaje trostruko veea.
339
Nb - 2
Na - 5
b( 1)
-
25.0
yb2 ( 1)
-
0.0 em
b( 2)
-
25.0 yb2 ( 2)
-
60.0 em
Ea - 20000. kN/em2
Aa( 1)
-
11. 34 em2
ya2( 1)
-
5.0 em
Aa(
2)
-
4.02 em2 ya2( 2)
-
20.0 em
Aa(
3)
-
4 . 02 em2
ya2( 3) 8
35.0 em
Aa(
4)
-
11. 34 em2
ya2( 4)
-
50.0 em
Aa( 5)
-
11. 34 em2
ya2( 5)
-
55.0 em
yb2 - 30.0 em Ab - 1500.0 em2 Ib - 0.450000E+06 em4
ya2 - 34.9 em Aa - 42.06 em2 Ia - 0.181977E+05 em4
Eps2 -
0.4752E-03
Eps1 =
-0.6442E-03
Sqb2- 0.162E+01 SqxS = O.OOOE+OO kN/em2
Sqa2- 0.7638E+01 Sqa1 = -0.1l02E+02 kN/em2
EpTb -
-0.8452E-04 K = 0.1866E-04 l/em
Stanje za t-t1, ad optereeenja u t=to:
PROGRAM BAB 87-AAEMM1
PRIMER 110/2
GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE PRESEKA
OPTERECENJE I REOLOSKE KARAKTERISTIKE PRESEKA
Mo - 182.00 kNm No = 350.00 kN
Eb(to) - 3400. kN/em2 fbzsm(to)" -0.214 kN/em2
fi(t1,to)
- 2.600 hi(t1,to) = 0.800 Epssk(t1) = 0.000340
NAPONI, DILATACIJE I KRIVINA PRESEKA
prslina nastaje u trenutku t=to.
stanje za t-to:
xE =
xS =
25.5 em
25.5 em
Eps2-
Sqb2-
Sqa2 =
EpTb =
0.1320E-02
0.809E+00
0.2286E+02
0.2602E-03
Eps1
=
SqxS
=
Sqa1
=
K =
-0. 7992:r;-'03
0.885E-01 kN/em2
-0.1245E+02 kN/em2
0.3531E-04 l/em
xE =
xS =
37.4 em
25.5 em
PRIMER 110/3
Presek armiranobetonskog elementa, analiziran u primeru 110/1, u trenutku too
izlaie se dodatnom kratkotrajnom dejstvu momenta savijanja M2 i normalne sile
N2 u tezistu bruto betonskog preseka n. Pod tim dodatnim uticajima u preseku
nastaje prslina.
340
Poprecni presek i mehanicke i reoloSke karakteristike materijala su isti kao u primeru
110/1. Stanje napona i dilataeija u preseku u vremenu too od prethodnih dugotra-
jnih utieaja M1 i N1 sracunato je i prikazano u primeru 110/1.
Dodatni utieaji izabrani tako da su ukupni utieaji M i N jednaki utieajima sa
kojima su sracunati naponi i dilataeije u primeru 110/2, u kojem ti utieaji deluju
na isti presek od trenutka opterecenja to =
28 dana.
Treba sracunati karakteristicne vrednosti napona i dilataeija i krivinu preseka u
trenutku dejstva dodatnih utieaja, usled prethodnih dugotrajnih utieaja M1 i N1 i
dodatnih kratkotrajnih utieaja M2 i N2.
Y
I I I I
. . . .
i U"')I
. . . --"<-
I . I I LJ">I
[S13xS:1Slsf
,
--
b. ....
l_b:2scm_;
a) Geometrijske karakteristike bruto betonskog preseka i povraine ukupne armature
~
Aa2
Aa21. i>19
.-
0;1
~'I
''..
1
O.
~,
1-
010'>
(V'):...j
-I-
II,
(V')
~ ~III
Il2 I 0 >.i NI
\D~I
~~A'
I
Q') I
LJ">
.-.,i
-Ii I II
I
-L
IN
;;:;
i
I
.
W
NI
4
~l
I
~!
Za
l. \619
Arn-l.1> 19
Prema primeru 110/1:
Ab - 1.500 em2
Yb2 - 30 em
Jb - 450.000 em4
Aa - 42,06 em2
Ya2 - 34,91 em
Ja - 18.198 em4
Podaei:
M1
= 153 kNm
N1 = 1.200 kN
M2 = 29 kNm
N2
= -850 kN
M
=
153 + 29
= 182 kNm
N
= 1.200 - 850
= 350 kN
MB 40 '
Eb(to)
= 34 GPa
RA 400/500
Ea = 200 GPa
b) Geometrijske karakteristike idealizovanog preseka u trenutku dejstva do-
datnih utieaja M2 i N2
Pretpostavljajuci, kao u primeru 110/1, daje cvrstoca betona pri pritisku u vremenu
too za 20% veca od pocetne, prema d. 52 Pravilnika,
Eb = 9,25{/1,20 x 40+ 10
= 35.81 GPa
341
Zadrzavanje pocetne vrednosti modula elasticnosti betona i za vreme too ne bi
znacajno utiealo na tacnost rezultata pa se u prakticnim proracunima najcesce ne
vodi racuna 0 promeni modula elasticnosti betona u toku vremena. U ovom primeru
sprovesce se proracun sa sracunatim povecanim modulom elasticnosti betona.
EtJ - 200 GPa
200
n =
35,81
=
5,59
(n-l) =4,59
Ai - 1.500+ 4,59 X42,06 =1.500+ 193,1=1.693,1 em2
(YtJ2- Yb2) = 34,91 - 30 =
4,91 em
193,1
(Yi2- 30) -
4,911.693,1 =
0,56 em
Yi2 - 30,56 em
Ji = 450.000+ 4,59 x 18.198+ 1.500 x 4,91 x 0,56
=
= 537.650 em4
e) Odredivanje utieaja koji betonski deo idealizovanog preseka u trenutku too
dovode u stanje dekompresije napona od prethodnih dugotrajnih utieaja
~iM
-
Sa vrednostima ivicnih napona u betonu sracunatim u primeru 110/1,
O"1b2(too)- 10,63 MPa
O"lbl(too) - -2,38 MPa
1
Nli(too) - 60[(60-30,56)10,63+30,56(-2,38)]1.693,1=677,85 kN
1
]
3 -8
Mli(too) -
60 x
~0-2[10,63- (-2,38) 10 x 537.650 x 10
=
- 116,58 kNm
LlN1tJ(too) - 1.200- 677,85 =522,15 kN
LlM1tJ(too) - 153+ 1.200x 4,91 X10-2 - 116,58-
-677,85(34,91- 30,56)10-2 =65,85 kNm
d) Geometrijske karakteristike pritisnutog dela betonskog preseka - odredivanje
polozaja neutralne linije napona u -betonu u trenutku dejstva dodatnih utieaja
M2 i N2
M2 - 29 kNm
N2 - -850 kN
N(too) - -850 + 677,85
=
-172,15 kN
M(too) - 29 + 116,58 + 677,87 x (30 - 30,56) x 10-2
=
141,78 kNm
eb =
141,78 x 102
=-82 36 em
-172,15 '
342
ea = -82,36 + 4,91 =-77,45 em
(ea-Ya2) = -77,45-34,91=-112,36 em
ZanemarujuCi utieaj povrsine armature u pritisnutoj zoni betonskog preseka,
fez)
= Z:6(too) + 3(-112, 36)z;6(tOO)+ 2655,59x 42, 06(-77, 45)ZD6(too)-
6
-255,59 x [42,06 x 34,91(-77,45)+ 18.198]
fez)
= Z:6(tOO) - 337, lz;6(too) - 4.370, 3ZD6(too) + 128.150
f'(z) = 3Z;6(tOO)-674,2zD6(too)-4.370,3
Sa uobicajenom polaznom vrednoscu za iterativno resavanje
Zl = Y62 =30 em
-279.350
Z2 = 30 -
-21.896 =
17,24 em
-42.292
Z3 = 17,24-
-15.103 =
14,44 em
-2.259
Z4 = 14,44-
-13.481
= 14,27 em
-8 6
2:5 = 14,27 -
-13.~83=14,27 em
ZD6(too)
= 14,27 em
A{l
= 25 x 14,27
= 356,8 em2
yl -
~
14,27 =7,14 em
1
Jll - -
2
25 x 14, 273 =6.054 em4
6 -
1 .
e) Geometrijske karakteristike idealizovanog preseka u trenutku dejstva dodatnih
utieaja M2 i N2
Uz istu napomenu kao i u primeru 110/2, dalje se sracunate veliCine nece oznacavati
indeksom II, osim polozaja tezista pritisnutog dela bruto betonskog preseka yU.
Ai = 356,8+ 5,59 x 42,06
= 356,8+ 235,1
= 591,9 em2
(Ya2- yl) = 34,91 - 7,14 =
27,77 em
235,1
(Yi2 -7,14) = 27,77-
= 11,03em
591,9
Yi2 = 18,17 em
Ji = 6.054 + 5, 59 x 18.198+ 356,8 x 27,77 x 11,03 =217.070 em~
343
f) Naponi, dilatacije i krivina preseka od ukupnih prethodnih dugotrajnih i dodat-
nih kratkotrajnih uticaja.
M = 153+ 29 = 182 kNm
N = 1.200- 850 =350 kN
Ni(too)
= N(too) = -172,15 kN
Mi(too) - 141,78 - 172,15(18,17 - 30)10-2 =
162,15 kNm
CTb2
(
too
)
-
-172,1510+ 162,15x
10\0
x 1817=
591,9 217.070 '
- -2,908 + 0,7470 x 18,17
=
10,66 MPa
CT02(too)= 5,59[-2,908+0,7470(18,17-5)]+
54~~'01651O+
65 85 x 102
+
'18.198
10 x 29,91
=
38,74 + 124,14 + 3,6185 x 29,91
=
=
271,11 MPa
~CT01.dec(too) = 5,59[-2,908 + 0,7470(18,17 - 55)]
= -170,05 MPa
~CT01,dec(too) predstavlja promenu napona u armaturi posle dekompresije betonskog
.
dela idealizovanog preseka koja, kao sto se u ovom primeru vidi, moze biti znatno
veca od ukupnog napona u armaturi
CT01(too)= -170,05+ 124,14+3,6185(-20,09)
= -118,61 MPa
K
(
t oo) -
0,7470 X 102 3,6185 X 102
=
2 0860 0-3
35,81 x 103
+
200 x 103
'
X 1 +
+1,8093 X 10-3
=
3,8953 X 10-3 m-1
1
cn(too,to) -
35,81 X
10.3[-2,908+0,7470(18,17-30)]+
+
200 ~ 103
(124,14 + 3,6185 X 4,91) = -0,3280X 10-3
+
+0,7095 X 10-3
= 0,3815 X 10-3
Pri sracunavanju dye prethodne veliCine prvi sabirci predstavljaju promenu krivine i
promenu dilatacije u tezistu bruto betonskog preseka usled dejstva dodatnih uticaja,
u odnosu na stanje posle dekompresije betonskog dela idealizovanog preseka, a drugi
preostale (zaostale) dilatacije i krivinu preseka posle dekompresije.
cb2(tOO, to) = 0,3815 X 10-3
+ 3,8953 X 10-3 X 30 X 10-2 =1,550 X 10-3
1 550 X 10-3
ze(too) =
3, 895~ X 10-3 X 10-2
= 39,79 em
Sa sracunatim ivicnim naponom u betonu i naponima u armaturi moze se izvrsiti
344
kontrola uslova ravnote:te, da bi se proverilo da u proracunu eventualno nije
ucinjena greska.
1
CfbTb(too)
= -10,66
=
5,33 MPa
2
1
CfaTa(too)
=
50
[20, 09 x 271,11 + 29, 91( -118,61)] =37,98 MPa
5,33 x 10-1 X 356,8+ 37,98 X 10-1 X 42,06
= 190,2+ 159,7=
= 349,9 kN ~ N =
350 kN
190,2(30 - 7, 14)10-2
+ 159, 7(-4,91)10-2
+ 35,81 x 106 X
x6.054 X 10-8 X 2,0860 X 10-3
+ 200 X 106 X 18.198 X
X10-8 X 3,8953 X 10-3
=181,9 kNm ~ M =182 kNm
Uslovi ravnoteze su zadovoljeni.
Rezultati proracuna su prikazani na uporednim dijagramima napona, dilatacija i
krivine preseka na slici 110/13. Sa 1 su oznaceni rezultati istorije opterecenja anali-
zirane za isti presek u primeru 110/2, a sa 2 rezultati istorije opterecenja analizirane
u ovom pnmeru.
,.., ,..,
vi ~'
N
~
II ~I
~INAPONI
0
~~orLATACIJE
I 1/)'
52
I:S
~'
N
2
C"')! I/)!
0
-"'; -~
,
<J
-601[MPo]
-Y
1
-1,(0
~.
j
:'a:;j'
NI-
-1-
Slika 110/13 Konaeni naponi, dilatacije i krivioa preseka armiranobetonskog elementa,za
razliCite istorije opterecenja:
1 prema primeru 110/2,
2 prema primeru 110/3, za ukupne prethodne i dodatne kratkotrajne utitaje
Na kraju primera su dati rezultati kompjuterskog proracima koji se opet neznatno
razlikuju od onih koji su prikazani na slici 110/13, zbog koriscenja neto pritisnutog
dela betonskog preseka u programu a bruto pritisnutog dela betonskog preseka za
stanje II u proracunu.
31r:
Nb - 2
Na - 5
b( 1)
-
25.0
yb2( 1)
:11:
0.0 em
b(
2)
=
25.0
yb2( 2)
:18:
60.0 em
Ea -
20000. kN/em2
Aa( 1)
:11:
11. 34 em2
ya2 ( 1)
:8
5.0 em
Aa(
2)
-
4.02 em2
ya2( 2)
-
20.0 em
Aa(
3)
=-
4.02 em2
ya2( 3)
-
35.0 em
Aa(
4)
-
11. 34 em2
ya2(
4)
=
50.0 em
Aa(
5)
=-
11.34 em2
ya2( 5)
-
55.0 em
yb2 = 30.0 em Ab =
1500.0 em2 Ib =
0.450000E+06 em4
ya2 = 34.9 em Aa =
42.06 cm2 Ia =
0.181977E+05 em4
---
Razlike u rezultujucim naponima i dilatacijama za ove dye istorije opterecenja u
ovom slucaju nisu taka velike kako to cesto mogu biti. Medutim, kada presek koj;
je dugotrajno bio izlozen uticajima slozenog savijanja u stanju I, pod dodatnim
uticajima prelazi u stanje II, poseban znacaj ima promena napona u zategnutoj
armaturi u odnosu na napone preostale u armaturi posle dekompresije betonskog
dela idealizovanog preseka. Cak i u ovom primeru, u kojem su pre dejstva dodatnih
uticaja naponi u zategnutoj zoni i u betonu i u armaturi bili relativno mali, promena
napona u najvise zategnutoj armaturi posle dekompresije betona je za 50% veca od
konaenog napona u zategnutoj armaturi posle superpozicije prethodnih i dodatnih
uticaja. Razlog je s,asvim jasan: pre dejstva dodatnih uticaja ta armatura je, u
preseku bez prsline, najcesce pritisnuta. Prethodni naponi pritiska, koje u armaturu
indukuje skupljanje i tecenje betona, u slucaju veCih prethodnih napona pritiska u
betonu mogu biti veoma veliki (na primer, posebno u slucaju prethodno napregnutih
preseka), pa tada u trenutku dekompresije betonskog del a idealizovanog preseka u
zategnutoj armaturi jos uvek postoje znacajne rezerve pritiska. Tek kada dodatno
opterecenje poraste znatno iznad opterecenja koje izaziva dekompresiju, naponi u
toj armaturi ce iz pritiska preCi u zatezanje.
S obzirom da je baS promena napona u zategnutoj armaturi posle dekompresije
betonskog dela preseka bitan element formiranja, propagacije i sirine prslina u toku
vremena, tacnija analiza te velicine ima poseban znacaj.
PROGRAM BAB 87-AAEMM1
PRltJ.ER nO/3
GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE PRESEKA
346
Eps2
=
0.4721E-03 Eps1
=
-0.4797E-04
Sgb2
=
0.161E+01 Sgb1
=
-0.163E+00
kN/em2
Sga2
=
0.8576E+01 Sga1
:::
-0.9248E-01
kN Iem2
EpTb =
0.2121E-03
K =
0.8669E-05
l/em
Stanje
za
t=t1, od optereeenja u t=to:
Eps2
=
0.1549E-02 Eps1
=
0.9976E-04
Sgb2
=
0.106E+01 Sgb1
=
-0.238E+00
kN/em2
Sga2
=
-0.2856E+02 Sga1
=
0.4410E+01
kN/em2
EpTb =
0.8243E-03
K
0.2415E-04
l/em
Stanje za
t=t1, nakon
dodatnog optereeenja:
OPTERECENJE I REOLOSKE KARAKTERISTIKE PRESEKA
Mo = 153.00 kNm No = 1200.00 kN
Eb(to) = 3400. kN/em2 fbzsm(to) = -0.214 kN/em2
fi(t1,tO)
= 2.600 hi(t1,to)
= 0.800 Epssk(t1)
= 0.000340
M1
= 29..00 kNm N1
= -850.00 kN
Eb(t1)
= 3581. kN/em2 fbzsm(t1) = -0.244 kN/em2
NAPONI, DILATACIJE I KRIVINA PRESEKA
prslina nastaje tek u trenutku t=t1.
stanje za t=to:
Eps2
=
Sgb2 =
Sga2
=
EpTb =
0.1556E-02
0.109E+01
0.2721E+02
0.3833E-03
Eps1 =
Sgxs
Sga1
K =
-0.7894E-03
O.OOOE+OO kN/em2
-0.1188E+02 kN/em2
0.3909E-04 l/em
xE =
xS
54.5 em
54.5 em
xE =
xS =
64.1 em
49.0 em
xE.=
xS =
39.8 em
14.5 em
PRIMER 110/4
Na dati presek armiranobetonskog elementa poCinje da deluje moment savijanja u
starosti od to = 28 dana. Pod tim uticajem u preseku nastaje prslina. Posle 90
dana, u starosti od tl =90 + 28 =118 dana, presek se izlaie dodatnim uticajima:
momentu savijanja M2 i normalnoj sili N2 u te~istu bruto betonskog preseka n.
Poeetni i dodatni uticaji u preseku se u toku vremena ne menjaju. Element se
odrzava u vlainom stanju prvih 7 dana, relativna vlainost sredine u posmatranom
intervalu vremena je oko 70% a temperatura priblizno 20C.
Poprecni presek i mehanicke i reoloSke karakteristike materijala su isti kao u primeru
110/1.
Dodatni uticaji su izabrani tako da su ukupni uticajiM iN jednaki uticajima sa
kojima su sracunati naponi i dilatacije u primeru 110/2, u kojem ti uticaji deluju
na isti presek od trenutka opterecenja to =
28 dana.
Treba sracunati karakteristicne vrednosti napona i dilatacija i krivinu preseka u
trenutku delovanja pocetnog opterecenja to =
2R liana, pre i posle dejstva dodatnih
uticaja u starosti tl = 118 dana, i za ukupne prethodne i dodatne uticaje u vremenu
too'
347
y
Aall.
rp19
~
<D~'
~
-+
-
~
' ~
L
;;
to-I
i
U.cll
J ~
\DIO
>- '2:
m~' '+ -F-'"
0. . 0)
1
~
~ ..j
,!,. I I I I
--1
1;,.1
;,- ~-1~ ~( ~
I
~I \/'II
N,
'I~~~I.
I~-~I
b
=
25 em
I
1. PRORACUN NAPONA, DILATACIJA I KRIVINE PRESEKA OD POCETNOG
MOMENTA SAVIJANJAM1> U INTERVALU VREMENA (tl -to)
2AQ2
I 1
PODACI:
M1::: 153~I-JM
N 1
::1.zoo k,t-J
M2 = Z'i3ktJt1
N'Z. -850k.\J
M = 153 +Q9='16ZIUJ..
N ='\200-6S0=;;SOkN
M540
E6(to)-34GPo..
A 400/500
E(A. =
ZOO GPo..,
Zb
Zo
I. 9S 19
Arn- ld>19
a) Geometrijske karakteristike pritisnutog dela betonskog preseka i povdine
ukupne armature - odred:ivanje pol~aja neutralne linije od dejetva poeetnog
momenta savijanja M
1> u trenutku optereeenja to
Geometrijske karakteristike preseka ukupne armature su sracunate u primeru 110/1:
Aa - 42,06 em2
Ya2 - 34,91 em
Ja - 18.198 em4
Eb(to) - 34 GPa
Ea - 200 GPa
n = 5,88
ZanemarujuCi utieaj povrsine armature u pritisnutoj zoni betonskog preseka, dakle
sa bruto pritisnutim delom betonskog preseka,
2 2
x2(to) + 255,88 x 42, 06x(to) - 255,88
x 42,06 x 34,91 =
0
x2(to) + 19,79x(to) - 690,70= 0
x(to) - 18,19 em
AF - 25 x 18,19 =
454,8 em2
1
yg - 218,19 = 9,10 em
1
JtI - -25 x 18,193 =
12.539 em4
12
348
b) Geometrijske karakteristike idealizovanog preseka u trenutku opterecenja to
Ai - 454,8 + 5, 88 x 42,06 =454,8 + 247,3 =
702,1 em2
(Yo2 - yU) - 34,91 - 9, 10 =25,81 em
Yi2 = %(to)
= 18,19 em
Ji = 12.539+ 5,88 x 19.198+ 454,8 x 25,81(18,19 - 9, 10) =
= 226.250 cm4
c) Naponi, dilatacije i krivina preseka u trenutku opterecenja to
Mi - M1=91 kNm
91 x 102
226.250
10 x 18,19
=
0,4022 x 18,19
=
7,32 MPa
5,88 x 0,4022(18,19 - 5)
=
31,19 MPa
5,88 x 0,4022(18,19 - 55) =-87,05 MPa
0,4022 x 102
=
1 1829 X 10-3 -1
34 X 103'
m
1,1829 x 10-3(18,19 - 30)10-2 =-0,1397 X 113-3
-0,1397 X 10-3
+ 1,1829 x 10-3 x 30 X 10-2
=
0,215 X 10-3
O"b2(to) =
O"o2(to) =
O"al(to)
t
f,
r
~,
f
i
~
I\:(to) -
Tb(to) -
b2(to) -
d) Geometrijske karakteristike idealizovanog preseka sa korigovanim efektivnim
modulom elasti~nosti betona, za promene napona u intervalu vremena (tl - to)
Konacne vrednosti deformacija betona zavisnih od vremena odredene su u primeru
110/1:
rp(too,to)
=
2,6
.(too)
= 0,340 /00
Za trajanje opterecenja (t1 - to)
= 90 dana, prema cl. 60 Pravilnika BAB 87,
rp(t1,to)
=
0,48 x 2,6
=
1,248
a za vreme (t1 - 7)
= 111 dana posle prestanka negovanja betona, prema cl. 58
Pravilnika, uz linearnu interpolaciju,
.(td - [,30+ ~~~=~~(0,58-0,30)] x 0,340 x 1O-3=0,109x 10-3
X(t1,to) - 0,8
34
Et(td -
1+0,8x 1,248 =17,01 GPa
200
n*(td -
17,01 =
11,76
349
Ai = 454,8+11,76 x 42,06=454,8+494,6 =
949,4 em2
494,6
(yt2 - 9, 10) - 25,81949
4
=
13,45 em
,
yt2 =
22,55 em
Jt =
12.539+ 11,76 x 18.198+ 454,8 x 25,81 x 13,45 =
384.430 em4
e) Promene napona, dilataeija i krivine preseka pod dejstvom poCetnog momenta
savijanja M
1>
u intervalu vremena (tl - to)
bTa..l(tl, to) - [-0,1397 X 10-3 + 1,1829 x 10-3(-4,91)10-2] x
xI, 248 + 0, 109 x 10-3
=
-0,1378 X 10-3
ICb..I(tl,to) - 1, 1829-x 10-3 x 1,248 =
1,4763x 10-3 m~l
Nt = "Na =
200 x 102 x 42,06(-0,1378 x 10-3) =
-115,92 kN
Ma - 200 X 106 x 18.198 X 10-8 x 1,4763 X 10-3 =
53,73 kNm
Mt - 53,73+ (-115,92)(22,55 - 34,91)10-2 =
68,06 kNm
!::..Ub2( t l) - -
(
-115,9210+
68,06 x 10210
22 55
)
=
949,4 384.430
x,
- -(-1,221 + 0, 1770 x 22,55)
=
-2,77 MPa
!::..ubx(td - -[-1,221 + 0, 1770(22,55 - 18,19)]
=
0,45 MPa
-115 92
!::..ua2(td - -11,76[-1,221+0,1770(22,55-5)]+
42,~6
10+
53,73 x 102
+
18.198
10 x 29,91 =-22,172 - 27,561+
+2,9525 x 29,91
=
38,58 MPa
!::..ual(td - -11,76[-1,221 + 0, 1770(22,55- 55)]- 27,561+
+2,9525(-20,09) = -4,97 MPa
0,1770 x 102
-3 -3
!::..1C(tl)
= -
17,01 X 103
+ 1,4763 x 10 =
-1,0406 x 10 +
+1,4763 x 10-3 =
0,4357 X 10-3 m-l
1
!::..Tb(td-
-17,01x
103[-1,221+0,1770(22,55-30)]+
+
200 ~ 103
(-27,561 + 2,9525 x 4,91) =
0,0840 X 10-3
!::..dtd =
0,0840 X 10-3
+ 0,4357 x 10-3 x 30 X 10-2 =
0,215 X 10-3
ili, direktno iz veze promena napona i promena dilataeija u betonu,
!::..b2(tl) -
~2,
77
03
+ 0,215 x 10-3 x 1,248 + 0, 109 x 10-3 =
17, 1 x 1
= 0;214X 10-3 ~ 0,215 X 10-3
350
f) Naponi, dilatacije i krivina preseka u trenutku t1 od poeetnog utieaja M1
0'62(td = 7,32 - 2,77 =4,55 MPa
0'6z(t1)
= d0'6z(td = 0,45 MPa
O'a2(td
= 31,19 + 38,58
= 69,77 MPa
O'a1(t1)
= -87,05 - 4,97
= -92,02 MPa
lC(td
= 1,1829 X 10-3
+ 0,4357 x 10-3
= 1,6186 X 10-3 m-1
cT6(tl, to)
= -0,1397 X 10-3
+ 0,0840 x 10-3
= -0,0557 X 10-3
c62(t1,to) - 0,215 X 10-3
+ 0, 215 x 10-3
=0,430 X 10-3
Z"6(td = z(to) = 18,19em
0 430 X 10-3
Zc(td
=
1,6186 X 10-3 X 10-2
= 26,57 em
Sa sra~unatim naponima u betonu i u armaturi moze Be izvrSiti kontrola uslova
ravnoteze, da bi Beproverilo da u prora~unu eventualno nije u~injena greska.
. 1
0'6n(t1) = 2"(4,55 + 0,45) =
2,50 MPa
1
O'aTa(td =
50
[20,09 x 69,77 + 29, 91(-92,02)]
= -27,01 MPa
2,50 x 10-1 X454,8 - 27,01 x 10-1 X42,06 =113,7 -113,6 =
0,1 kN ~ 0
113,7(30 - 9,10)10-2 - 113,6(-4,91)10-2
+ 12.539x 10-8 x
x [34 x 106 x 1,1829x 10-3+17,01 x 106(,-1,0406 x 10-3)]+
+200 x 106 x 18.198 X 10-8 x 1,6186 X 10-3
=91,1 kNm ~ M1 =91 kNm
Uslovi ravnoteze su zadovoljeni.
2. PRORACUN TRENUTNIH PROMENA,NAPONA, DlLATACIJA I KRIVI-
NE PRESEKA PRI DEJSTVU DODATNIH UTICAJA U TRENUTKU t1
M2 =91 kNm
N2 =350 kN
Pretpostavlja Be da se mogu zanemariti promene modula elasticnosti betona u in-
tervalu vremena (t1 - to)
E6(td ~ E6(to)
= 34 GPa
pa geometrijske karakteristike idealizovanog preseka u trenutku t1 ostaju iste kao u
trenutku opterecenja to
(110/90)
Ai(td = Ai(to)
= 702,1 em2
351
----
odnosno da poloiaj neutralne linije napona u betonu u trenutku (tn, neposredno
posle delovanja dodatnih utieaja M2 i N2, nije niii od polozaja neutralne linije
dilataeija od pocetnog utieaja Ml u trenutku (tn, neposredno pre dejstva dodatnih
utieaja. Da je granicni ekseentrieitet bio manji od eb(tn, trebalo bi sracunati novi
polozaj neutralne linije napona u betonu koji bi, u tom slucaju, bio visi od xlc(tl)'
Dalje je, opet, zanemaren utieaj povrsine armature u pritisnutoj zoni betonskog
preseka i proracun se sprovodi sa bruto pritisnutom povrsinom betonskog preseka i
sa povrsinom ukupne armature.
AF - 25 x 26,57 = 664,3 em
1
yF - -26,57 = 13,29 em
2
1
J[I -
1225
x 26,573 =39.078 em4
i) Geometrijske karakteristike idealizovanog preseka u trenutku (tn, neposredno
posle dejstva dodatnih utieaja M2 i N2
Pretpostavljeno je
n(tl)
!::I!n(to)
=
5,88
Ai =
664,3+5,88x42,06=664,3+247,3=911,6 em2
(Ya2 - ytD =
34,91- 13,29 = 21,62 em
247,3
(Yi2-13,29) -
21,629116
=5,87 em
,
Yi2 - 19,16 em
Yi =
39.078 + 5,88 x 18.198 + 664,3 x 21,62 x 5,87 =230.390 em4
j) Naponi, dilataeije i krivina preseka od ukupnih utieaja u trenutku (tn,
neposredno posle dejstva dodatnih utieaja M2 i N2
Ni(tt) - N(tt) = 381,59 kN
Mi(tt) - 145,73 + 381,59(19,16 - 30)10-2
=
104,37 kNm
(f
b2(
t+
l
)
-
381,5910
+
104,37 x 10210
x 19 16 =
911,6 230.390 '
- 4,186 + 0,4530 x 19,16
=
12,87 MPa
(fbx(tt) - 4,186 + 0,4530(19,16 - 26,57) =0,83 MPa
-31,59 34,72 x 102
(fa2(tt) - 5,88[4,186+0,4530(19,16-5)]+
42,0610+ 18.198
lOx
x29,91 =62,331 - 7,511 + 1,9079 x 29,91
=
11,88 Mfa
(fal(tt) - 5,88[4,186 + 0,4530(19,16 - 55)] - 7,511 +
+1, 9079( -20,09) =-116,69 MPa
K
(t+
l)
-
0,4530 x 102 1,9079 x 102
=13324xlO-3
34 X103
+
200 x 103'
+
+0,9540 x 10-3
=
2,2864 X 10-3 m-l
353
E:n(tt) =
1
34 X 103
[4,186 + 0,4530(19,16 - 30)]+
1
+
200 x 103
(-7,511 + 1,9079 x 4,91) =
-0,0120 X 10-3
-0,0120 X 10-3
+ 2,2864 x 10-3 X 30 X 10-2
=
0,674 X 10-3
E:n(tt) -
Dilatacija u betonu na gornjoj iviei preseka, ispisana direktno za datu istoriju
napona,
(
+
)
7,32
(
2
8)
2,77
0 109 10
-3
Cb2 t1 =
34 X 103
1 + 1, 4 -
17,01 X 103
+, X +
+
12, 87 - 4,55
=
0 675 10-3 ~ 0 674 X 10-3
.
34 X 103
'
X ,
0,674 X 10-3
%e(tt) =
2 2864X10-3 x 10-2
= 29,48 em
,
Kontrola uslova ravnoteze:
1
O'bTb(tt) = 2(12,87 + 0,83)
=
6,85 MPa
1
O'oTo(ti) = 50[20.09 x 111,89 + 29,91(-116,69)] =
-24,85 MPa
6,85 x 10-1 x 664,3 - 24,85 x 10-1 x 42,06 =
=
455,0 -104,5 =
350,5 kN ~ N
=
350 kN
455,0(30 - 13,29)10-2 - 104, 5( -4,91 )10-2 + 34 x 106 x
x39.078 X 10-8 x 1,3324 X 10-3 + 200 x 106 x 18.198 x
x2,2864 x 10-3
=
182,1 kNm ~ M = 182 kNm
3. PRORACUN PROMENA NAPONA, DILATACIJA I KRIVINE PRESEKA OD
UKUPNIH UTICAJA, U INTERVALU VREMENA (too- tl)
k) Geometrijske karakteristike idealizovanog preseka sa korigovanim efektivnim
modulom elasticnosti betona, za promene u intervalu vremenaJtoo - tl)
Za tecenje betona pod naponima od poeetnog momenta savijanja M
1
tp(too, to)
~ tp(tl, to) = 2,6 - 1,248 =1,352
Preostalo skupljanje betona
E:,(too) - E:,(t1)
=
0,340 X10-3 - 0, 109X10-3
=
0,231 X10-3
Za dodatne utieaje M2 i N2, prema <:1.59 Pravilnika BAB 87, uz linearnu interpo-
laciju,
118 - 90
tp(too,tI) = 2,1-
365 -
90(2, 1- 1,4) = 2,03
354
Usvaja Be
X(too,tl) - 0,8
E6(tl) = 34 GPa
34
Et(too) =
1+ 0,8 x 2,03
= 12,96 GPa
*
200
n =
12 96 =
15,43
,
Af = 664,3+ 15,43 x 42,06
= 664,3+ 649,0 = 1.313,3 em2
(yt2 - 13,29) - 21,62t:9, 03 = 10,68 em
. 13,
Y;2 = 23,97 em
Jt = 39.078+ 15,43 x 18.198+664,3 x 21,62 x 10,68
= 473.260 em4
I) Promene napona, dilataeija i krivine preseka pod dejstvom ukupnih utieaja u
intervalu vremena (too - td
0'6Ta(tt) =
1
18,19
[(18,19 - 34,91)4,55 + 34,91 x 0,45] =-3,32 MPa
1
.
26,57
[(26, 57 - 34,91)12,87+ 34,91 x 0,83]
= -2,95 MPa
-3,32
1 352
-2,95 - (-3,32)
2 03
34 x 103'
+
34 x 103
,+
+0,231 x 10-3 =0,1211 X 10-3
O'16Ta(tl) =
C6To,.,(too, td -
S obzirom da je zanemarena promena modula elasticnosti betona u toku vremena,
~16,el(tl) -
4,55 - 0,45
. =0 6629 X 10-3 m-l
34 x 103 x 18,19 x 10-2
'
~6,el(tt) =
12,87- 0,83
= 1 3328X 10-3 m-l
34 x 103 x 26,57 X 10-2
'
.
~6,.I(too,td = 0,6629 X 10-3 x 1,352 + (1,3328 x 10-3
-
-0,6629 x 10-3)2,03 =2,2561 X 10-3 m-l
Nt - No = 200 X 102 x 42,06 x 0,1211 X 10-3 =101,87 kN
Mo = 200 X 106 x 18.198 X 10-8 x 2,2561 X 10-3
=
82, 11 kNm
Mt - 82,11+ 101,87(23,97 - 34,91)10-2 =70,97 kNm
A0'62(too) - -
(
101,87
10+
70,97 x 10210
x 23,97
)
=
1.313,3 473.260
- -(0,776 + 0, 1500 x 23,97)
= -4,37 MPa
A0'6:r:(too)= -[0,776 + 0, 1500(23,97 - 26,57)]
=
-0,39 MPa
101,87
AO'a2(too) - -15,43[0,776 + 0, 1500(23,97 - 5)] +
42 06
10+
,
355
~
82,11 X 102
+
18.198
10 x 29,91 =-55,880 + 24,220+
+4,5120 x 29,91
=
103,29 MPa
.::lua1(too) - -15,43[0,776 + 0, 1500(23,97- 55)]+ 24,220+
+4,5120(-20,09) = -6,58 MPa
.::ll\':
(
t oo)
=
0,1500 X 102
2 2561 X 10-3 =-1 1574 x 10-3
12,96 x 103
+
, , +
+2,2561 x 10-3
=
1,0987 X 10-3 m-1
1
.::lTb(too)= -12,96 x 103
[0,776 + 0, 1500(23,97 - 30)] +
1
+
200 x 103
(24, 220 + 4,5120 x 4,91)
=
0,2418 X 10-3
&b2(t.) = 0,241~ X 10--3 + 1,0987 X 10--3X 30 X 10-:-2= 0,571X 10--3
IIi, direktno, iz veze promena napona i promena dilataeija u betonu,
-4,37 4,55
-3
.::lb2(t00)
= -
12,96 X 103
+
34 X 103
xl, 352 + 0, 231 X 10 +
12,87 - 4,55
3
'"
-3
+
34X 103
X 2,03 =0,572 X 10 =0,571 x 10
Kontrola uslova ravnoteze:
1
.::lubTb = 2"(-4,37 - 0,39) = -2,38 MPa
1
.::luaTa(too)
= 50[20,09 X 103,29 + 29,91(-6,58)] =
37,57 MPa
-2,38 x 10-3 X 664,3 + 37,57 X 10-1 X 42,06
=
-158,1 + 158,0
=
= -0, 1 kN~ 0
-158,1(30 -13,29)10-2 + 158,0(-4,91)10-2 + 12,96 x 106 x 39.078 x
x 1O-8( -1,1574 x 10-3)
+ 200 x 106 x 18.198 x 1,0987 X 10-3
=
0
Uslovi ravnoteze su zadovoljeni.
m) Naponi, dilataeije i krivina preseka od ukupnih pocetnih i dodatnih utieaja u
vremenu t - 00
Ub2(too)= 12,87- 4,37 =8,50 MPa
Ubz(too) - 0,83 - 0,39 =
0,44 MPa
Ua2(too) = 111,89+103,29=215,18 MPa
Ua1(too) =
-116,69-6,58=-123,27 MPa
I\':(too) ~ 2,2864 X 10-3
+ 1,0,987 X 10-3 = 3,3851 X 10-3 m-1
Tb(too,to) =
-0,0120 X 10-3
+ 0,2418 x 10-3 =
0,2298 X 10-3
b2(too,to) =
0,674 X 10-3
+ 0,571 x 10-3
=
1,245 X 10-3
%C7b(too) = %C7b(ti)= %1(t1) = 26,57 em
1,245 x 10-3
%(too) -
3,3851 X 10-3 x 10-2
=
36,78 em
356
In
C1'I~
CD
0
N
j
"
CD M
+: M II
II
N
;1
.c
E
8
.c
co
>.
)(
u
~~,
"'0 ,
j
Ukupna dilatacija betona na gornjoj ivici preseka, ispisana prema istoriji napona,
Cb2(t00)=
7,32
(
1
)
-2,77
0 09 10
3
34 X103
+ 1,248 +
17,01 x 103
+ , 1 x
+
12,87-4,55
( )
4,55
2
-4,37
+
34 x 103
1 + 2,03 +
34 x
1031,35 +
12,96 x 103
+
+0,231 x 10-3
=
1,246 X 10-3 =:!! 1,245 X 10-3
Na isti naCin moze se sracunati i kontrolisati dilatacija betona u visini polozaja
neutralne linije x(to):
Cbzo(too) - 0,2298 X 10-3
+ 3, 3851x 10-3(30- 18,19)10-2=0,630 X 10-3
0,45
3 463 - 0,45
Cbzo(too) =
17,01 x 103
+ 0, 109 x 10-
+
34 x 103
(1
+ 2,03)
+
0,45 -1,65
-3 -3
+34 X
1031,352+
12,96 x 103
+0,231 X 10 =0,630 x 10
sto pokazuje da je na Citavom inicijalno pritisnutom delu betonskog preseka zado-
voljena veza napona i dilatacija u betonu.
Rezultati proracuna su prikazani na slici 110/14, na dijagramima napona, dilatacija
i krivine preseka u trenutku t1 = 118 dana, posle dejstva dodatnih uticaja, i u
vremenu too.
6b2 [MPtiJ
CD
CD~
N
II
NAPONI
d
'.( tCD)= 3 385<1031>11
'I
[>
GTb[o/_]
1
fY}
r-
r')
co'
!::!
=
5lika 110/14 Naponi, dilatacije i kriyina preseka anniranobetonskog nosae& na mestu
prsline, za istoriju opterecenja u primeru 110/4, posle dejstva dodatnih uti-
caja u trenutku tl =
118 dana i u yremenu too
Rezultati kompjuterskog proracuna i u ovom primeru se neznatno razlikuju jer
program radi sa neto pritisnutim delom betonskog preseka.
357
Nb - 2 Na
-
5
b( 1) 25.0 yb2(
.
1) 0.0 em
-
:II
b(
2)
=-
25.0 yb2( 2)
=
60.0 em
Ea = 20000. kN/em2
Aa( 1) ~11.34 em2
ya2( 1) ~5.0em
Aa(
2) :11
4.02 em2
ya2( 2)
-
20.0 em
Aa(
3)
-
4.02 em2 ya2 ( 3) :a
35.0 em
Aa( 4)
=-
11.34 em2
ya2 ( 4)
-
50.0 em
Aa(
5)
=-
11.34 em2
ya2 ( 5)
=-
55.0 em
yb2
-
30.0 em Ab = 1500.0 em2 Ib = 0.450000E+06 em4
ya2 = 34.9 em Aa - 42.06 em2 Ia = 0.181977E+05 cm4
Eps2
=
0.2196E-03 Eps1 =
-0.4961E-03
Sgb2
:::=11:
0.747E+00 SgxS
=
O.OOOE+OO kN/em2
Sga2
=
0.3199E+01 Sga1
=
-O.8729E+01 kN/em2
EpTb = -0.1383E-03 K = O.1193E-04 1/em
Stanje za t=t1, od optereeenja u t=to:
Konacni rezultati u vremenu too se ne razlikuju bitno od konaenih rezultata u
primeru 110/2, u kojem je isto ukupno opterecenje poeelo da deluje u starosti od
to =
28 dana, sto je razumljivo, s obzirom na relativno kratak interval vremena od
(tl - to)
=
90 dana.
.
PROGRAM BAB 87-AAEMM1
PRIMER 110/4
GEOHETRIJSKE KARAKTERISTIKE PRESEKA
OPTERECENJE I REOLOSKE KARAKTERISTIKE PRESEKA
Ho = 91.00 kNm No = 0.00 kN
Eb(to) = 3400. kN/em2 fbzsm(to) = -0.214 kN/em2
fi(t1,to) = 1.248 hi(t1,to)
=
0.800 Epssk(t1)
= 0.000109
H1 = 91.00 kNm N1 = 350.00 kN
Eb(t1) = 3400. kN/em2 fbzsm(t1) = -0.244 kN/em2
fi(t2,to) = 2.600 fi(t2,t1) = 2.030
hi(t2,t1)
=
0.800 Epssk(t2) = 0.000340
NAPONI, DILATACIJE I KRIVINA PRESEKA
Prslina nastaje u trenutku t=to.
stanje za t=to:
xE =
xS =
18.4 em
18.4 em
Eps2 =
Sgb2 =
Sga2 =
EpTb =
0.4351E-03
0.462E+00
0.7073E+01
-O.5368E-04
Eps1 =
SgxS =
Sga1 =
K =
-0.5424E-03
0.445E-01 kN/em2
-0.9220E+01 kN/em2
0.1629E-04 1/em
xE =
xS =
26.7 em
18.4 em
358
stanje za t=tl, nakon dodatnog optereeenja:
Eps2
=
O.6854E-03 Epsl
=
-O.7029E-03
;{E
=
2"9.6em
Sgb2
=
O.131E+Ol SgxS =
O.860E-Ol
kN/em2 xS = 26.7 em
Sga2
.:::::
O.1139E+02 Sgal
=
-O.1174E+02 kN/em2
EpTb =
-O.8759E-05 K = O.2314E-04 l/cm
Stanje za t=t2, od optereeenja u t=to
i t=tl:
Eps2
=
O.1260E-02 Epsl
=
-O.7902E-03
xE = 36.9 em
Sgb2
=
O.861E+OO SgxS
=
O.457E-Ol kN/em2 xS 26.7 em
Sga2
:::
O.2178E+02 Sgal
=
-O.1239E+02 kN/em2
EpTb =
O.2348E-03 K =
O.3417E-04 l/em
--
a) PRORACUN PREMA GRANICNIM STANJIMAPRSLINA
POJAVA PRSLINA
111
U armiranobetonskim e/ementima, u toku gradenja i u toku eksploatacije, kao
posledica veoma razliCitih uzroka, pojavljuju se prs/ine. Relativno vrlo niska cvr-
stoca betona pri zatezanju osnovni je uzrok njihove pojave.
Oblik, sirina, duzina i dubina prslina, njihov polozaj, pravac prostiranja, medusobno
rastojanje i ukupan broj, kao i trenutak pojave prslina i njihove promene u toku
vremena, veoma su razliCiti i zavise od Citavog niza faktora. Analiza stanja prslina
veoma je kompleks an problem, kojim se eksperimentalno i teorijski bavi veliki broj
istrazivaca u svetu.
.
U toku grad.enja, prsline u armiranobetonskim elementima mogu se pojaviti joS pre
ocvrscavanja betona. Pravilno spravljanje, ugradivanje i negovanje betona najbolje
su mere protiv njihove pojave.
Posle ugradivanja betona, prsline se mogu pojaviti usled p/asticnog s/eganja. Nji-
hova pojava tipicna je za visoke grede, debeI'e ploee i stubove. Ugrozena su mesta
na kojima armatura ili oplata sprecavaju s/obodno s/eganje betona.
Prsline usled plasticnog sleganja betona, koje se mogu pojaviti iznad sipki i izmedu
gusto rasporedenih sipki armature /27/, prikazane su na slici 111/1.
PRSLINA
-Cl
i i
I
+ +
tJJlt
i I
Slika 111/1 Prsline usled plasticnog sleganja betona u okolini armature
359
Na slici 111/2 prikazane su prsline usled plasticnog sleganja betona, koje se mogu
pojaviti na vrhovima stubova dui potporne linije i pri naglim promenama geometrije
elementa /27/.
PRSLINA
PRSLINE
Slika 111/2 Prsline usled plasticnog slega.x\ia betona na vrhovima stubova i pri naglim
promenama geometrije elementa
Usled plasticnog skupljanja betona mogu se pojaviti povrsinske prsline. Tipicne su
za ploee. Kod ploca betoniranih na tIu, mogu se u uglovima pojaviti kose prsline
pod nagibom od oko 45, a u polju proizvoljno orijentisane prsline, dok se kod
kontinualnih ploca, betoniranih na oplati, pored tih, mogu pojaviti i prsline iznad
plitko postavljene armature /27/, slika 111/3.
PLOCE NA TlU KONTINUAlNA PlOCA
~t.~
"\~
~r
-;
- 2z
I:
\ -f'f ~u1 \ ~
0
~
~~~
~77'~ ~--- .
v/
(
//
~)r~
I ~
"-
-+i- ('-- I
I 0.. '-
4t l... ~
I~,\ 11.-1
L L__-
KOSE
PRSLINE
NEORIJENTISANE
PRSLI NE
PRSl INE
IZNAD ARMATURE
Slika 111/3 Prsline usled plasticnog skupljanja betona
Toplota koja se oslobada u procesu hidratacije cementa prelazi sa betonskog ele-
menta na okolnu sredinu preko njegovih spoljaSnjih povrsina. Razlika izmedu tem-
perature u unutraSnjosti betonskog elementa tu i niie temperature na njegovim
360
spolja.snjim povrsinama t., koja nastaje u toku hladenja elementa na temperaturu
okolne sredine to, izaziva u betonu povrsinske napone zatezanja (Tbz /27/, slika
111/4.
TEMPERATURNA
RAZLIKA
NAPONI
ZATEZANJA
POVRSINSKE
PRSLINE
8lIDft
u .
ts
~
~ ~-+6bz
0 E~f CJ
Slika 111/4 Prsline usled hidratacije cementa
Prema rezuItatima eksperimentalnih istrazivanja, cvrstoca betona pri zatezanju u
toku procesa intenzivne hidratacije cementa je niska i moze izvesno vreme biti i
niza od povrsinskih napona zatezanja (Tbz, do kojih bi trebalo da dode pri hladenju
elementa /73/, slika 111/5.
NAPON
ZA T EZANJA
PO JAVA
PRSLINA
,
CvRSTOCA SETONA
PRI ZATEZANJU
NAPON ZATEZANJA
-10 ~ASOVA
VREM E
Slika 111/5 Cvrstoca betona pri zatezanju
Usled toga, u tom periodu, dolazi do pojave povrsinskih prslina, slika 111/4.
Problem pojave prslina usled hidratacije cementa posebno je izrazen pri betoniranju
masivnih e/emenata, koji u svim pravcima imaju veliku dimenziju. Kod njih ne
p<?stojimogucnost brzog hladenja preko dominantnog pravca, koji odgovara mal oj
dimenziji elementa.
Ogranicenje dimenzija betonskih blokova, na koje se pri betoniranju dele masivni
elementi, rezultira iz analize moguce pojave prslina /87j. Posebnu paznju resavanju
361
ovog problema treba posvetiti pri izgradnji objekata kod kojih se postavljaju stroziji
kriterijumi u pogledu nepropustljivosti za tecnosti ili gasove, kao sto su masivni
hidrotehnicki objekti, specijalno betonske brane, ili reaktorski sudovi.
Pri izvodenju armiranobetonskih zidova velike duzine, potrebno je ograniCiti duzinu
kampada. Zbog sprecenih s/obodnih di/atacija usled promene temperature zida, na
njegovom kontaktu sa stopom, betoniranom ranije, mogu se na donjem delu zida
pojaviti vertikalne prsline, koje mogu da se produze i po celoj njegovoj visini /22/,
slika 111/6.
ZID
5 ~OPA
Stika 111/6 Prsline usled sprecenih slobodnih dilatacija od promene temperature
U toku eksp/oatacije, prsline u armiranobetonskim elementima, usled spo/jasnjih
dejstava, pojavljuju se kada naponi u betonu dostignu cvrstocu pri zatezanju. One
su priblizno upravne na trajektorije g/avnih napona zatezanja.
Tipicne prsline armiranobetonskih elemenata, izlozenih Cistom zatezanju, Cistom
savijanju, savijanju silama i torziji /27/, prikazane su na slici 111/7.
Prsline usled Cistog zatezanja pojavljuju se po celom poprecnom preseku i priblizno
su upravne na osu elementa. Usled Cistog savijanja, prsline se pojavljuju u zategnu-
toj zoni poprecnog preseka skoro do neutralne linije, sa pravcem priblizno upravnim
na osu elementa. Prsline usled savijanja silama pojavljuju se, isto tako, u zategnu-
toj zoni poprecnog preseka skoro do neutralne linije, ali, prateci trajektorije glavnih
napona zatezanja, od priblizno upravnih na osu element a u sredini nos['i:a, teze ka
osloncu, zbog sve veceg uticaja transverzalne sile T, nagibu od 45. Usled torzije,
prsline se pojavljuju u povrsinskoj zoni elementa u pravcu zavojnice pod nagibom
od priblizno 450 u odnosu na osu elementa.
U jako armimnim elementima, u podrucju armature koncentrisane uz ivicu za-
tegnute zone, pojavljuje se veliki broj sitnih prs/ina. Po nekoliko od njih spaja
se u zbirne prs/ine, koje se prostiru po celoj visini zategnute zone. Pojedine os-
taju samostalne, sarno u podrucju zategnute armature, kao metfuprs/ine /73/, slika
111/8.
.
362
(-~:J:LLC:LLJ-~-N)
rv 900
M~J :,M
;I I / J~'?
"'900 T
'"
900
l~,t\
,/
T ---1.50
~
~/'
...
,
"
"-
"110...
~~'
",1.50
,/r
r--..
Mt
\rl.
'"
"
"-
.....
"
"'
"'\.
"
Slib 111/7 Prsline usled spoljaSnjih dejstava
CISTO
ZATEZANJE
CIS TO
SAVIJANJE
SAVIJANJE
SILAM A
TORZI JA
: (nacrtana
sarno jedna
prsl ina )
U armrranobetonskim elementima, izlozenim zatezanju ili savijanju, prakticno je
nemoguce izbeCi da naponi u betonu ne dostignu cvrstocu pri zatezanju, jer bi
ovi elementi bili potpuno neracionalni. Pojava prslina je, prema tome, neizbeina.
Neophodno je, medutim, sirinu prslina ograniciti.
Z IR
PRSLINE
(-N)
~
M EDUPRSLINE
M J'! I~M
\ It!. I .\ : ,r. 1 .~
)
Slib 111/8 Prsline jako anniranih elemenata
Prsline u armiranobetonskim elementima mogu nastati i kao posledica lokalne kon-
centracije napona /27/, slika 111/9. Usled prevelikih napona prianjanja izmedu
zategnute armature i okolnog betona, kod elemenata napregnutih na savijanje, u
okolini poprecne prsline, mogu nastati prsline duz zategnutih sipki. Pri nanoeenju
363
velikog koncentrisanog opterecenja na element, nastali veliki lokalni naponi pri-
tiska mogu u betonu izazvati poprecne napone zatezanja usled cepanja, koji dostiiu
cvrstocu pri zatezanju, pa nastaju prsline.
+
t-;
. PRSlINE USLED
~
11
J
PR'ANJANJA
~
!
\
}.
jPRSUNE USlED
! i
CEPANJA
+ +
Stika 111/9 Prstine usled koncentracije napona
Armiranobetonski elementi izlozeni su tokom eksploatacije cestim promenama tem-
perature. Jednake i nejednake promene temperature element a u odnosu na temper-
aturu gradenja, nastale usled tehnoloskog procesa koji se odvija u objektu (hlad-
njace, dimnjaci, reaktorski sudovi), ili usled varijacija temperature okolne sredine,
mogu, i pored postojanja termoizolacije, biti velike.
U staticki neodredenim sistemima, za razliku od staticki odredenih sistema, sprecene
su slobodne dilatacije us led promene temperature, pa te promene izazivaju odgo-
varajuce staticke uticaje. Ukoliko se, usled nastalih statickih uticaja, pojave naponi
zatezanja
~
betonu koji dostizu cvrstocu pri zatezanju, dolazi do pojave prslina. Po
tipu, one su slicne prslinama usled zatezanja i savijanja. Projektovanje potrebnih
termickih razdelnica efikasna je mera za smanjenje statickih uticaja i odgovarajuce
pojave prslina usled promene temperature elementa.
Uticaji od skupljanja betona u armiranobetonskim elementima nekada su se, u
skladu sa naSim, veoma dugo vazeCim, Priyremenim tehnickim propisima za optere-
cenje zgrada, pogresno sracunavali, kao da se radi 0 odgovarajucem padu tempera-
ture. Medutim, skuplja se sarno beton, a ne i armatura, dok pri padu temperature,
imajuCi u vidu pribliZno jednak koeficijent linearne termicke dilatacije, podjednako
dilatiraju i beton i armatura.
Skupljanje betona, Cije su slobodne dilatacije uvek armaturom spreeene, izaziya,
prema tome, uticaje u svim elementima, bilo da su staticki odredeni Hi neodredeni.
Ukoliko naponi zatezanja u betonu, us led nastalih statickih uticaja, dostignu cyr-
stocu pri zatezanju, pojavljuju se prsline, po tipu slicne prslinama usled zatezanja
i savijanja. Projektovanj~ potrebnih dilatacionih razdelnica, i pri analizi uticaja
skupljanja betona, efikasna je mera protiv pojave prslina.
Teeenje betona znatno utice na promenu stanja prslina armiranobetonskih eleme-
nata u toku vremena. U analizi stanja prslina od dugotrajnih dejstava, odnosno od
svih stalnih dejstava i promenljivih dejstaya koja dugo traju, uticaj tecenja betona
neophodno je uzeti u obzir.
Prsline u armiranobetonskim elementima mogu nastati i usled nejednakih sleganja
objekta. Ugrozeni su sarno elementi staticki neodredenog sistema, kod kojih su
slobodna pomeranja usled nejednakih sleganja objekta sprecena. Prsline u elemen-
tima nastaju, kada naponi zatezanja u betonu, usled nastalih nejednakih sleganja,
dostignu cvrstocu pri zatezanju.
Ie!
364
j
,
I
~
.~
.1
~
~
j
'j
j
Tipicna je pojava kosih prslina u krutom zidu, zbog njegove nemogucnosti da prati
nejednako sleganje tla, slika 111/10.
KOSE PRSLIN E
Slika 111/10 Prsline usled nejednakog slegal\ia
Do prslina u armiranobetonskim elementima moze doCi i usled preopterecenja i
nepredvidenih dejstava. Preopterecenja elemenata mogu nMtati pri neadekvatnoj
eksploataciji objekta. Nepredvidena dejstva mogu se pojaviti joS u toku gradenja,
pri popuStanju skele, na primer. U toku eksploatacije, nepredvidena dejstva posled-
ica su neocekivanih incidentnih stanja.
Seizmicka dejstva, u zavisnosti od intenziteta zemljotresa, mogu prouzrokovati ma-
nja ili veca ostecenja armiranobetonskih elemenata. Prsline, koje se usled seizmickih
dejstava pojavljuju,odgovaraju alternativnim uticajima. Tipicna je i pojava ukrs-
tenih prslina.
Degradacija armiranobetonskih elemenata moze, takode, biti uzrok pojave prslina.
lako su armiranobetonske konstrukcije veoma dugotrajne, degradacija armature i
degradacija betona, do kojih u toku vremena dolazi, ugrozavaju njihovu trajnost.
Korozija armature najozbiljniji je vid degradacije. Porozan, tanak, lose izveden i
ostecen zastitni sloj betona osnovni je uzrok korozije armature i odgovarajuce pojave
poduznih prslina, /86/, slika 111/11.
POROZAN I
TANAK
ZA~TlTNI
SLOJ
+
i
KOROZIJA
ARMATURE
SUBRENJE
ARMATURE
VLAGA
MRLJE
PODUZNE
PRSLINE
I ODVALJIVANJE
SETONA
.
Im~
-_I '~~.'{~~lItt.
ftQ
0
.-t
I_~- !
Slika 111/11 PrsIine usled korozije annature
365
Kroz porozan i tanak zaStitni sloj betona prodire vlaga sa agresivnim supstancama.
Dolazi do korozije armature, koja je uocljiva pojavom mrlja od rde na povrsini
betona. Korodirala armatura bubri i izaziva pojavu poduznih prslina i odvaljivanje
zaStitnog sloja betona. Proces je progresivan, jer poduzne prsline i odvaljivanje
betona omogucavaju intenzivniji prodor vlage sa agresivnim supstancama i briu
koroziju armature.
Degradacija betona, fizicka ili hemijska, moze da utice na koroziju armature i pojavu
prslina. Osnovni uzroci degradacije betona su dejstvo mraza i agresivnih supstanci
(hloridi, sulfati, nitrati), kao i odvijanje hemijskih procesa u betonskoj masi (kar-
bonatizacija, alkalo-agregatna reakcija).
Konacno, treba naglasiti da su armiranobetonski elementi redovno istovremeno
izlozeni kombinacijama razlicitih dejstava, od kojih zavisi i njihovo stanje prslina.
Posebne analize pojave prslina za pojedina dejstva, izvrsene su radi lakseg objaS-
njenja i sistematizacije.
OGRANICENJE SIRINE PRSLINA
U proracunu armiranobetonske konstrukcije prema granicnim stanjima prslina, ne-
ophodno je dokazati, da stanje prslina svih elemenata konstrukcije, usled najnepo-
voljnije kombinacije dejstava u toku eksploatacije, ispunjava odgovarajuce kriteri-
jume trajnosti i funkcionalnosti.
Na trajnost armiranobetonske konstrukcije bitan uticaj ima zastita armature od
korozije.
Armatura je u betonskoj masi zasticena od korozije pasivizacijom. Pasivni film
oksida na povrsini celicnih sipki, koji je stabilan u visokoalkalnoj betonskoj masi,
potpuno sprecava koroziju <;trmature. Smanjenjem alkalnosti betona, usled prodora
spoljnih agresivnih supstanci ili usled hemijskih procesa u betonskoj masi, pasivni
film oksida na povrsini celicnih sipki postaje nestabilan i dolazi do njegove disolucije.
Usled depasivizacije, zaStita je narusena i dolazi do korozije armature.
Jedan od osnovnih faktora zastite armature od korozije, pored ostvarenja zastitnog
sloja betona potrebne debljine i kompaktnosti, je ogmnicenje sirine prslina. Time se
u velikoj meri sprecava prodor vlainog vazduha i agresivnih supstanci u betonsku
masu i razvoj procesa korozije armature. Prsline manje sirine, cesto ispunjene
depozitima kalcijuma, prljavstine i rde, znatno manje uticu na koroziju armature i
bitnije ne ugrozavaju trajnost konstrukcije.
U hemijski agresivnim sredinama, ogranicenje sirine prslina utice i na smanjenje
korozije betona, kojaje daleko manje znacajna od korozije armature. Medutim, zbog
smanjenja alkalnosti betona, korozija betona znatno utice na koroziju armature.
Za elemente armiranobetonske konstrukcije u kojoj se skladiste tecnosti i gasovi,
radi ostvarenja potrebne nepropustljivosti, odnosno funkcionalnosti, u pogledu 0-
granicenja sirine prslina, postavljaju se veoma ostri kriterijumi.
Ogranicenje sirine prslina potrebno je i radi izbegavanja nepovoljnih estetskih i
psiholoskih utisaka.
366
Proracunom prema granicnim stanjima prslina, potrebno je dokazati, da karak-
teristicna sirina prslina ak(t) armiranobetonskog elementa, usled najnepovoljnije
kombinacije dejstava u toku eksploatacije, u proizvoljnom trenlJ.tku vremena t, nije
vera od granicne vrednosti sirine prslina au,
ak(t) ~ au.
(111/1)
Kada su granicne vrednosti sirine prsIina au male, uslov (111/1) moze biti meroda-
van za dimenzionisanje armiranobetonskog elementa.
KARAKTERISTICNA SIRINA PRSLINA
112
Pojam karakterislicne sirine prslina ak (I) armiranobetonskog elementa, u proizvolj-
nom trenutku vremena I, uveden je radi uzimanja u obzir neujednacenosli stvarnih
sirina pojedinih prslina. Prema rezultatima eksperimentalnih istrazivanja, stvarne
sirine prslina, koje se pojavljuju u pojedinim poprecnim presecima armiranobeton-
skog elementa izlozenog konstantnim dilatacijama, posebno zbog razliCitih lokalnih
cvrstoca betona pri zatezanju, veoma su neujednacene.
Karakterislicna sirina prslina ak(/) definisana je kao vrednost koja je za 70% veca
ad viednosti srednje sirine prslina a. (t),
ak(t)
= 1,7a.(t).
(112/1)
ImajuCi u vidu eksperimentalni podatak, da srednje kvadratno odstupanje sirina
prslina b.a(t) najcesce iznosi oko 40% srednje sirine prslina a.(/) /73/,
b.a(t) ~ 0, 4a.(t),
(112/2)
avako definisana karakteristicna sirina prslina ak(t) odgovara verovatnoCi pojave sa
fraktilom od 5%, za koju vaii relacija
ak(/)
= a.(t) + 1, 64b.a(/) ~ 1, 7a.(t).
(112/3)
Verovatnoca, da stvarna sirina pojedinih prslina, koja se moze ocekivati u armi-
ranobetonskom elementu, nece biti veca od karakteristicne vrednosti ak(t), iznosi
95%, slika 112/1.
a (i;)
Slika 112/1 Karakteristicna sirina prslina ak(t)
367
SREDNJA SIRINA PRSLINA
Srednja sirina prslina a.(t), u proizvoljnom trenutku vremena t, u linijskom armi-
ranobetonskom elementu izlozenom slozenom savijanju, odreduje se za idealizovano
stanje prslina, slika 112/2.
PRESEK SA PRSLINOM
Xb
Aa1
~1(t)
ft
Slika 112/2 Idealizovano stanje prslina
368
Za idealizovano stanje prslina, na delu elementa na kome su staticki uticaji, moment
savijanja M i normalna sila N, konstantni, u trenutku vremena t, pretpostavlja se:
- da su sve prsline upravne na osu elementa;
- da se sve prsline prostiru po celoj visini zategnute zone;
- da su prsline medusobno jednake sirine, odnosno daje sirina svih prslinajednaka
srednjoj sirini prslina as(t);
- da su prsline ravnomerno rasporetlene po duzini elementa, odnosno da je
medusobno rastojanje svih susednih prslina jednako srednjem rastojanju prslina
Ips;
- da je slika prslina stabilizovana, odnosno da se promena stanja prslina u toku
vremena t odvija sarno preko promene srednje sirine prslina as(t), dok srednje
rastojanje prslina Ips ne zavisi od vremena t.
Eksperimentalna istrazivanja pokazuju, da se, posle pojave prve prsline, broj prslina
povecava, ali sarno do formiranja stabi/izovane slike prslina. Posle toga, broj prslina,
odnosno srednje rastojanje prslina Ips, imaju konstantnu vrednost /73/, slika 112/3.
Vecem koeficijentu armiranja donjom zategnutom armaturom J1.1odgovara manje
srednje rastojanje prslina Ips, odnosno gusca slika prslina,kao i ranije formiranje
stabilizovane slike prslina.
Lpe
STAWE eez
~LIW'\
I
\
~
\ .
w\
+
ZA. 1,-
~z, .
~~'
~~~~~
Gur
OQ.Att )
Slika 112/3 Stabilizovana slika prslina
Srednja sirina prslina as(t), u trenutku vremena t, predstavlja izduzenje, koje odgo-
vara srednjem rastojanju prslina Ips i re/ativnoj srednjoj dilataciji donje zetegnute
armature cals,R(t) < 0, u odnosu na zategnuti beton u njenoj neposrednoj'okolini,
as(t)
=
Ips [-Cals,R(t)]. - (112/4) .
Uticaj skupljanja betona. uzima se u obzir uvodenjem u izraz 012/4) s/obodne di-
latacije skupljanja betona cs(t, to), pa srednja sirina prslina as(t) iznosi /22/
as(t)
= Ips[-Cals.R(t) + cs(t, to)].
(112/5)
369
SREDNJE RASTOJANJE PRSLINA
Srednje rastojanje prslina Ip. odreduje se na osnovu analize formimnja stabilizQvane
slike prslina, slika 112/4.
POJAVA PRVE PRSLINE
(9
_-1__-
POJAVA SLEDECE PRSlINE
+
-J-1:
.*"*
-- '-
to
'- N N
(B
""10
+
6a2r
-- ---
+
~.,..
131-
~- .
..jt~;
NEUTRALNA LlNIJA
Nr
Q)
---
- -~
Zb Zb
,1
4sr
lps
#sr
"Jt
~
~I
r
,
I
I
~
-\\
'
'J
4-
"
-
NE POSREDNO PRED POJAVU PRSLiNE
---NEPOSREDNO POSLE POJAVEPRSLINE
370
Slika 112/4 Formiranje stabilizovane slike prslina
Vrsta
Oblik dijagrama
k'
2
naprezanja
napona zatezanja
Savijanje
~0,5
e,~r
Cisto
~zatezanje
1
e,;
Ekscentricno
E,~t"
zatezanje
a
cfr+dr
2cI
lr
e,~,.
U armiranobetonskom elementu, izlozenom slozenom savijanju, kada naponi za-
tezanja Ii betonu dostignu cvrstocu betona pri zatezanju savijanjem
Ihu, pojavljuje
se prva prslina. Ona se pojavljuje na delu elementa sa najvecim naponima zatezanja.
i to redovno u preseku sa najnizom lokalnom cvrstocom betona pri zatezanju, ili
u preseku sa izrazenom koncentracijom napona zbog prekidanja i sidrenja znatne
kolicine poduzne armature, polozaja uzengija i poprecnih rebara armature.
Pojavom prsline, dolazi do preraspodele napona zatezanja. U preseku, u kome se
pojavila prslina, napone zatezanja bet on vise ne moze da primi, pa ih u potpunosti
preuzima donja armatura. Prenosenje napona zatezanja sa betona na donju ar-
maturu, u okolini prsline, ostvaruje se preko napona prianjanja
Tpr'
Sa obe strane prsline, koja se pojavila, naponi zatezanja u betonu rastu. Sledeea
prslina moze se pojaviti tek u preseku u kome naponi zatezanja ponovo dostignu
lokalnu cvrstocu betona pri zatezanju.
Teorijski, najmanje rastojanje prslina lp,min odgovara duzini potrebnoj da granicna
vrednost rezultante sila prianjanja, sracunata iz osrednjene cvrstoce prianjanja
fp. i
povrsine omotaca svih sipki donje zategnute armature, ukupnog obima Ual, dostigne
granicnu vrednost rezultante sila zatezanja u betonu, sracunatu iz cvrstoce betona
pri zatezanju savijanjem
Ihu i povrsine zategnute zone betona Abzr. Najmanje
rastojanje prslina lp,min odreduje se iz izraza
k~ Ihu Abzr
lp,min
=
fp. Ual
(112/6)
Koeficijent
k~ zavisi od punoce dijagrama napona zatezanja u betonu, neposredno
pred pojavu prsline. Za trougaoni oblik dijagrama kod savijanja iznosi 0,5, za
pravougaoni oblik kod cistog zatezanja 1, a za trapezni oblik dijagrama kod ekscen-
tricnog zatezanja jednak je odnosu prosecne dilatacije (dr + dr )/2 i maksimalne
dilatacije E{r zategnute zone, tabela 112/1.
Tabela 112/1 Koeficijent k;
371
Vrsta
armature kl
GA 240/360
0,8
RA 400/500
0,4
Tabela 112/3 Koeficijent k2
Vrsta
Oblik dijagrama k2
naprezanja
napona zatezanja
Savijanje
0,125
E.~1r
isto
~zatezanje
0,25
~~Ekscentricno
E.at"
zatezanje
.
c' +c'
~8clr
c'r'
Prema eksperimentalnim podacima, osrednjena cvrstoca prianjanja Ip"
za odrede-
nu vrstu armature, proporcionalna je cvrstoCi betona pri zatezanju savijanjem Ibzs
i moze se izraziti preko koeficijenta kl,
kl =
/bzs
,
Ip,
koji za glatku armaturu iznosi 0,8, a za rebrastu armaturu 0,4 /22/, tabela 112/2.
(112/7)
Tabela 112/2 Koeficijent kl
Odnos povrsine zategnute zone betona Abzr i ukupnog obima svih sipki donje zateg-
nute armature 'Ual, moze se izraziti preko precnika sipki <Pi koeficijenta armiranja
J.llzr,
Abzr Ad Abzr <P
-=--=-,
'Ual Ual Aal 4J.llzr
pri cemu koeficijent armiranja J.llzr predstavlja 6dnos povrsine donje zategnute ar-
mature Aal i povrsine zategnute zone betona Abzr,
(112/8)
Aal
J.llzr= -
A
.
bzr
(112/9)
Najmanje rastojanje prslina lp,min, prema tome, iznosi
<P
lp,min= klk2-.
J.llzr
(112/10)
Vrednost koeficijenta k2 cetiri put a je manja od vrednosti koeficijenta k;, tabela
112/3.
372
.........--
Rezultati eksperimentalnih istrazivanja pokazuju, medutim, da srednje rastojanje
prslina lpo, ustvari, zavisi od efektivne povrsine zategnutog betona Abz,ej, na koju se
naponi zatezanja u betonu izmedu susednih prslina stvarno mogu preneti, a ne od
eele povrsine zategnute zone betona Abzr /22/, slika 112/5.
6t,zr
Slika 112/5 Efektivna povrSina zategnutog betona izmedu susednih prslina
Koeficijent urmiranja J.llz,ej, koji treba da ude u izraz za odredivanje srednjeg ras-
tojanja prslina lpo, predstavlja odnos povrsine donje zategnute armature Aal i efek-
tivne povrsine zategnutog betona Abz,ej,
Aal
J1.lz,ej= ~.
bz,ej
(112/11)
Pored toga, uocen je i znatan utieaj zastitnog sloja betona ao i meilusobnog ras-
tojanja sipki eq, donje zategnute armature na vrednost srednjeg rastojanja prslina
lpo.
Imajuci sve to u vidu, srednje rastojanje prslina lpo, prema Modelu propisa CEB-
FIP 78 /25/, odreduje se iz izraza
(
eq,
)
~
lpo
=
2 ao +
10
+ klk2-.
J1.lz,ej
(112/12)
Najveca vrednost za medusobno rastojanje sipki
eq"
koja se unosi u izraz (112/12),
iznosi 15~ ili 30 em,
{
15~
}
e</>1-
30 em
.
( 112/13)
Za odredivanje srednjeg rastojanja prslina lpo, prema izrazu (112/12), moze se ko-
ristiti i dijagram u Prilogu 3.2 Prirucnika. Na dijagramu, za armiranobetonske
elemente, izlozene savijanju ili Cistom zatezanju, armirane sa GA 240/360 ili RA
400/500, prikazana je vrednost srednjeg rastojanja prslina lpo, u zavisnosti od
odnosa (~/ J1.lz,ej)i veliCine(ao + 0, 1e</, slika 112/6.
373
"'1'5
[cm
J
\.\~
~
\f,1-'
~~~)
SAYI JANJE, ZATEZANJE
GA 240/2J30,RA 400/500
(ao+o,
1e'1)
[CM.]
Slika 112/6 Srednje rastojanje prslina Ip.
EFEKTIVNA POVRSINA ZATEGNUTOG BETONA
Efektivna povrsina zategnutog betona Abz,eJ deo je povrsine zategnute zone betona
u neposrednoj okolini sipki donje armature, koji izmedu susednih prslina efektivno
prenosi napone zatezanja, slika 112/7.
"
_.- -.-.
;
<
Abx,ef
Slika 112/7 Efektivna povriiina zategnutog betona Abz,ej
Prakticno, efektivna povrSina zategnutog betuna Abz,eJ /25/, odreduje se kao zbir
efektivnih povrsina pojedinih sipki' donje zategnute armature, sirine bj i visine hj,
Abz,eJ = Lbjhj.
j
Usvaja se, da sirina bj i visina hj efektivne povrsine sipke j najvise iznosi 15qi,
(112/14)
bj ., 15qi,
hj ., 15qi.
(112/15)
(112/16)
374
Visina efektivne povrsine zategnutog betona hbz,eJ ne moze biti veca od vlsme
zategnute zone
hbz,eJ 1> d - x:,
(112/17)
pri cemu je x: rastojanje od gornje ivice do neutralne linije, neposredno pre pojave
prsline u preseku.
Kod ploea, uslov (112/17) najcesce je i merodavan.
SREDNJA DILATACIJA ZATEGNUTE ARMATURE
Srednja di/atacija donje zategnute armature Cat. (t), isprskalog armiranobetonskog
elementa, izlozenog slozenom savijanju, u trenutku vremena t, kao i odgovarajuci
napon O"at.(t), slika 112/2, ima vrednost, koja se nalazi izmedu najmanje moguce
vrednosti C~l(t), za naponsko stanje I, sracunate za proracunski model preseka
bez prsline, i najvece moguce vrednosti c~{(t), za naponsko stanje II, sracunate za
proracunski model preseka: sa prslinom.
Vrednost srednje dilatacije donje zategnute armature cal. (t) zavisi od sadejstva
betona izmedu prs/ina u prenosenju napona zatezanja. Sa porastom sadejstva za-
tegnutog betona, ona opada, a sa smanjenjem, raste. Do pojave prslina, usled
sadejstva zategnutog betona duz celog elementa, vrednost srednje dilatacije cal. (t)
jednaka je minimalnoj vrednosti C~l(t), za naponsko stanje I, slika 112/8.
6~~)
:r
1lAV'
I'
9
:1
~E~~)
~
urlCA~ ~;;sTV", z:.o.~ ~
- ~ ~-P<8i.w - -
~
:.::
,
~(!:)
~"VA ~L..\N"
1/
%
~;
l.
~\J'
C'w::\(t)
Slika 112/8 Srednja dilatacija donje zategnute armature Eal.(t)
Srednja di/atacija donje zategnute armature cat.(t) moze se odrediti redukcijom
najvece vrednosti c~{(t), za naponsko stanje II, za iznos ACal (t),
Cat.(t)
= c~f(t) - ACal(t).
(112/18)
375
Prema rezultatima eksperimentalnih istrazivanja /22/, smanjenje dilatacija ~Cal (t)
i ~c
I
U trenutku vremena t i pri pojavi prslina, obrnuto je proporcionalno odgo-
a r,
. .
II . II
. .
varajucim naponima u donjoj zategnutoJ armatufl O'al(t) I
O'alr'
za naponsko stanJe
II,
~cal(t) O'~{r
~calr
=
d~{ (t)
.
Pri pojavi prslina, smanjenje dilatacije ~calr jednako je razlici dilatacije c~{r' za
naponsko stanje II i dilatacije C~lr,'Za naponsko stanje I,
(112/19)
A II I
~calr = calr - calr'
(112/20)
pri cemu, kako se vidi sa slike 112/8, vaze relacije
II
I I
(
t
)
0' aIr
calr = cal
O'~{(t)'
II
II II
(t)
O'alr
calr = cal
O'~{(t)
.
(112/21 )
(112/22)
Smanjenje dilatacije pri pojavi prsline ~Calr, unosenjem izraza (112/21) i (112/22)
u (112/20), iznosi
II
~calr = [c~{(t) - C~l (t)]
~
~l
(
r
)
.
0' al t
Posle unoSenja (112/23) u (112/19), smanjenje dilatacije ~Cal(t), U trenutku vre-
mena t, glasi
(112/23)
~C~l(t) = [c~{(t) - c~l(01
[O'!i~;)]
2.
Srednja dilatacija donje zategnute armature Ca1s(t), posle unosenja (112/24) u
(112/18), dobija se iz izraza
(112/24)
[
II
]
2
Cal$(t)
=
c~i(t) - [c~i(t) - C~l(t)]
~{(;)
,
(112/25)
odnosno, ako se uvede koeficijent (, iz izraza
ca1s(t)
=
(1- ()C~l(t) + (c~{(t).
(112/26)
SADEJSTVO ZATEGNUTOG BETONA IZMEDU PRSLINA
J( oeficijent ( zavisi od sadejstva zategnutog betona izmedu prslina. Ukoliko sadejstva
ne bi bilo, koeficijent (, bi bio jednak 1. Sa povecanjem sadejstva koeficijent ( opada
do 0, koja odgovara punom sadejstvu, bez postojanja prslina.
376
Vrsta armature
131
GA 240/360
0,5
RA 400/500
1
Trajanje dejstva
132
Kratkotrajno
1
Dugotrajno
Vise puta
0,5
ponovljeno
Koeficijent ( kvadratna je funkcija odnosa napona u donjoj zategnutoj armaturi za
naponsko stanje II, neposredno posle pojave prsline O'~{ri u proizvoljnom trenutku
vremena O'~{(t),
[
O'~{r
]
2
(
(
=
1 -
O'~{(t)
. 112/27)
Prema Modelu propisa CEB-FIP 78 /25/, pri odredivanju koeficijenta (, uvode se
koeficijenti 131i 132,kao i ogranicenje na vrednost 0,4. Izraz (112/27) svodi se na
[
11
]
2
(
=
1 - 131132 ;;t)
I. 0,4.
0'a1 to
(112/28)
Preko koeficijenta 131 uvodi se uticaj stepena prianjanja izmedu armature i betona.
Za glatku armaturu uzima se da iznosi 0,5, a za rebrastu armaturu 1, tabela 112/4.
Tabela 112/4 Koeficijent 131
Preko koeficijenta 132uvodi se uticaj re%skih karakteristika betona u toku vremena.
Za kratkotrajna dejstva iznosi 1, a za dugotrajna ili vise puta ponovljena dejstva
0,5, tabela 112/5.
.
Tabela 112/5 Koeficijent 132
Uvodenjem koeficijenta 132,izraz za odredivanje koeficijenta ( postaje jednostavniji.
Umesto napona u donjoj zategnutoj armaturi O'!{(t), za naponsko stanje II, u
proizvoljnom trenutku vremena t, u izrazu figurise odgovarajuci pocetni napon
O'~{(to), u trenutku opterecenja to.
Za armiranobetonske elemente izlozene cistom savijanju momentom M, ili cistom
zatezanju silom N < 0, odredivanje koeficijenta ( prema izrazu (112/28), u zavis-
nosti od momenta savijanja Mr ili normalne sile Nr < 0, pri pojavi prslina, svodi
se na
(
Mr
)
2
(= 1- 131132
M
I. 0,4, (112/29)
odnosno na
(
Nr
)
2
(=1-131132
Ii
1.0,4.
(112/30)
377
Medutirn, za elernente izlozene slozenom savijanju, odredivanje koeficijenta ( prerna
izrazu (112/28), sarno je priblizno, ali do danas nisu poznata rnnogo preciznija
resenja.
Za odredivanje koeficijenta (, prerna izrazu (112/28), ili (112/29) i (112/30), rnoze
se koristiti i dijagrarn na slici 112j9.
L. ")
1,0
..
,
I
.....
._-~,.~:"'
"
-+t-o-'-
.w....-
Q,9
.
,
, ,
"- GA ~40/360
"'f
RA 400/500
'"
'"
- CiA 240/360
"- ~A 400/500
I
DUGOT~~NA ILl
VISE PUTA PONOVL:JENA
t)&.;JSTVA
q:
0,7
K~TKOTRA-:JNA
DE:1STVA
.....
--
0,6
i
O,S
== !
""
~ I
OJ4.m
2.
SLOZENO 5A.VIVANVE. [~~(t"V6Q~,.]
CI6TO OAVI\JANVE (M/Mr)
CI5TO ZATEZA.NVE (N/Nr)
r I I I I I I
1"-
...
'S
~
''1
a v
3
Slika 112/9 Dijagram koeficijenta
(
Na dijagrarnu, za arrniranobetonske elernente, izlozene kratkotrajnirn ili dugotraj-
nirn odnosno vise put a ponovljenirn dejstvirna, arrnirane sa GA 240/360 ili
RA 400/500, prikazana je vrednost koeficijenta ( u zavisnosti od odnosa napona
[u~{(to)/ u~{r], odnosno od (M/Mr) ili (N/Nr).
RELATIVNA SREDNJA DILATACIJA ZATEGNUTE ARMATURE
Za odredivanje srednje sirin-e prslina a.(t), u trenutkuvrernena t, prerna izrazu
(112/5), rnerodavna je, rnedutirn, sarno relativna srednja dilatacija donje zateg-
nute armature ~a~.,R(t), U odnosu na zategnuti beton u neposrednoj okolini prsline.
Sracunava se iz izraza
11
u~{(t)
~al.,R(t) = (~al(t) = (~. (112/31)
Dijagrarn relativne srednje dilatacijc donje zategnute armature ~ah,R(t) U funkciji
odnosa napona u donjoj zategnutoj arrnaturi u preseku sa prslinorn, u~{(t) i u~{r' u
378
proizvoljnom trenutku vremena t i pri pojavi prslina, za armiranobetonske elemente,
izlozene kratkotrajnim ili dugotrajnim odnosno viSe puta ponovljenim dejstvima,
armirane sa GA 240/360 ili RA 400/500, prikazan je na slici 112/10.
~
L6~n.J
4.0
0\
0
<::)' '
3,6
3,0
UfIC.I,;J So6.D~~TVA
ZATEGNUTOG SErONA
IZMEW P~INA
2.5
2.0
1,5
GA ~ /3&:J
RA ~/500
GA
2""1/.360
RA 400/500
DUGOTRA:JNA ILl
Vl6E ?UTA A:>pJ.Jf~
Dc-J5TVA
KRA~OTRA:JNA
DE:J5TYA
1,0
q.,s,~(t)
Slika 112/10 Dijagram relativne srednje dilatacije donje zategnute armature eal.,R(t)
Na dijagramu, jasno se vidi uticaj sadejstva zategnutog betona izmedu prslina na
relativnu srednju dilataciju donje zategnute armature Cah,R(t). Razlika izmedu di-
latacije donje zategnute armature c~{(t), za naponsko stanje II i relativne srednje
dilatacije donje zategnute armature Cal.,R(t) predstavlja uticaj sadejstva zategnutog
betona izmedu prslina na prenosenje napona zatezanja. Pojedine vrednosti koefi-
cijenta (, koji prikazuje sadejstvo zategnutog betona izmedu prslina, odgovaraju
snopu pravih linija povucenih iz koordinatnog pocetka.
STATICKI UTICAJI PRI POJAVI PRSLINA
Do pojave prslina u isprskalom
armiranobetonskom elementu, izlozenom sloienom
savijanju momentom M i normal nom silom N, dolazi pri manjim statickim utica-
jima, momentu Mr i normalnoj sili Nr, odnosno dolazi pri notmalnoj sili Nr, Cija
napadna tacka, u odnosu na teziste betonskog preseka T6, za koje je usvojeno da se
poklapa sa sistemnom linijom elementa, ima ekscentricitet er, koji iznosi
Mr
er=-.
Nr
(112/32)
Prema Modelu propisa CEB-FIP 78/25/, staticki uticaji pri pojavi prslina odreduju
se iz proracunskog modela za naponsko stanje I, slika 112/11.
379
~
H..,)
Q)
~ ~
c:s :n
::;:s")
:t
6txzr
~
6Q!lr
I
-d~
.
Slika 112/11 Proral:unski model i dijagram napona neposredno pred pojavu prsline u preseku
Usvajanjem proracunskog model a za naponsko stanje I, pri odredivanju statickih
uticaja pri pojavi prslina, nije uzet u obzir uticaj plastifikacije zategnute zone be-
tona, koja se neposredno pred pojavu prslina pojavljuje. Zanemarenjem uticaja
plastifikacije zategnute zone, znatno se uproscava i skracuje proracun, a za staticke
uticaje pri pojavi prslina dobijaju se nesto manje vrednosti od stvarnih. Prema
izrazu (112/28), to odgovara nebitno vecoj vrednosti koeficijenta (. Za srednju
sirinu prslina a.(t) i karakteristicnu sirinu prslina ak(t), dobijaju se, isto tako,
nebitno veee, a za praksu dovoljno tacne vrednosti, koje su na strani sigurnosti.
Za odredivanje statickih uticaja pri pojavi prslina, u elementu izlozenom sloienom
savijanju, postavlja se uslov, da je ~apon zatezanja u betonu na donjoj ivici pre-
seka
I1'llr'
neposredno pred pojavu prslina, po apsolutnoj vrednosti, jednak cvrstocz
betona pri zatezanju savijanjem /bzo,
(
I
)
Nr Mi~ I t
-l1'blr = -
A~
-
J!
Yi! = Jbz",
,
I
( 112/33)
pri cemu su A{ povrsina, J! moment inercije, a yIl < 0 ordinata donje ivice u
odnosu na teziste Tl idealizovanog poprecnog preseka bez prsline.
Moment savijanja M!r, U odnosu na teziste idealizovanog preseka T/, pri pojavi
prslina, iznosi
M
1
- N
I
ir - reir.
(112/34)
::\RO
Posto ekscentricitet e{r, normalne sile Nr, u odnosu na teziste idealizovanog preseka
T/, prema slici 112/11, ima vrednost
I I
eir = er + Yi2 - Yh2,
(112/35)
pri cemu su Y{2 i Yh2ordinate gornje ivice u odnosu na tezista T/ i n, idealizovanog
i betonskog preseka, izraz (112/36), za moment savijanja
Mi~'
pri pojavi prslina,
svodi se na
Mi~ = Mr + Nr(Y{2 - Yh2).
ImajuCi u vidu, da otporni moment Wi~, za donju ivicu preseka, iznosi
(112/36)
I
-
Jf
Wil - -
(
I
)
'
-Yil
(112/37)
a da rastojanje gornje tacke jezgra k{2 od tezista T/ idealizovanog preseka, iznosi
kI -
Wi~
i2 -
A! '
a
(112/38)
uslov (112/33), za odredivanje statickih uticaja pri pojavi prs/ina, svodi se na
Mr - Nr(k{2 - yf2 + Yh2)
F
WI = 1hz,.
i1
.
(112/39)
Moment pojave prs/ina Mr, prema izrazu (112/39), iznosi
Mr
= !hz, Wi~ + Nr(k{2 - yf2 + Yh2).
(112/40)
Medutim, iz izraza (112/40) moze se jednoznacno odrediti sarno moment pojave
prs/ina Mr elementa izlozenog cistom savijanju,
Mr
= !hz, Wi~,
(112/41)
ili norma/na si/a pri pojavi prs/ina Nr < 0 elementa izlozenog cistom zatezanju,
(-Nr)
= IhzA{,
(112/42)
pri cemu je
1hz cvrstoca betona pri aksija/nom zatezanju.
Kao sto je poznato, element je izlozen Cistom zatezanju pri poklapanju napadne
tacke normalne sile N sa tezistem idealizovanog preseka T/, u svakom trenutku
vremena t. To se moze ostvariti sarno pri poklapanju tezista betona n sa tezistem
ukupne armature Ta, a time i sa tezistem idealizovanog preseka T/, odnosno pri
Y{2 =Yh2.
(112/43)
U tom slucaju se teziste idealizovanog preseka
T/ poklapa i sa sistemnom linijom
elementa, koja, kako je usvojeno, prolazi kroz teziste betona Th, ana sistemnoj liniji
nalazi se i napadna tacka normalne sile N.
381
Za element izlozen slozenom savijanju, iz izraza (112/40) ne mogu se jednoznacno
odrediti staticki uticaji pri pojavi prslina, odnosno ne mogu se odrediti i moment
Mr i normalna sila Nr, nego se moze odrediti samo jedna od ovih veliCina. Pos-
tupa se tako, sto se iz izraza (112/40) odreduje moment pojave prslina Mr za poz-
natu normalnu silu Nr. Vrednost normalne sile Nr, pri pojavi prslina, koju, za
slucaj slozenog savijanja, treba uneti u izraz (112/40), bice analizirana zajedno
sa naponom zatezanja u donjoj armaturi (1~{r' neposredno posle pojave prsline u
preseku.
Moment inercije J f, idealizovanog poprecnog preseka bez prsline, koji je potreban
pri odredivanju momenta pojave prslina Mr, u funkciji momenta inercije odgo-
varajuceg betonskog preseka Jb, iznosi
I Jb
Ji = kI.
a
.
(112/44)
](
oeficijent k~ moze se, u praksi, dovoljno tacno oCitati i sa dijagrama, izradenihza
najcesce oblike poprecnog preseka.
Za pravougaoni presek, slika 112/12, sirine b i visine d, momenta inercije betonskog
preseka Jb,
bd3
Jb =
12'
dijagrami koeficijenta k~, dati su u Prilogu 3.4* Prirucnika.
(112/45)
~
~f-
-d
~
Yb
A02
\:3
Tb
X6
~
-U
d"
~
b
AQ1
J.-
Slika 112/12 Pravougaoni presek
Vrednosti koeficijenta k~ na dijagramima odredene su prema bruto betonskom pre-
seku Ab, tj. za odgovarajuci idealizovani presek Af,
.
Autori S.Marinkovic i B.Milosavljevic
382
A{ =Ab + nAa,
(112/46)
sto je za proracun stanja prslina u praksi dovoljno tacno.
Na ovim dijagramima, za uobicajene poloiaje donje i gornje armature Aal i Aa2,
definisane koeficijentima
0'1 i 0'2,
al
0'1 =
d'
a2
0'2 =
d'
(112/47)
(112/48)
prikazana je vrednost koeficijenta k~, u zavisnosti od odnosa (Aa2/Aad i odnosa
(nAaI/bh), pri cemu je h staticka visina preseka, slika 112/13. .
ka.
o(1=a1/ci
o(z::Qz/d
( nAQdbh,)
Slika112/13 Koeficijenti ka za pravougaoni presek
Zajednostruko armirani T presek, slika 112/14, sirine rebra b i visine d, kao i sirine b2
i visine d2 gornje ploce, dij(Jgrami
koeficijenta k~, dati su u Prilogu 3.5" Prirucnika.
Yb
~
~
:31
b
\3~
Xb
Slika 112/14 Jednostruko armirani T presek
"
Autor B.Milosavljevic
383
Vrednosti koeficijenta k~ na dijagrarnirna odredene su prerna bruto betonskorn pre-
seku A6, tj. za odgovarajuCi idealizovani presek Af, stoje za proracun stanja prslina
u praksi dovoljno tacno.
Vrednost koeficijenta k~, za jednostruko arrnirani T presek, prikazana je na dija-
grarnirna, za uobicajene vrednosti koeficijenata al i 62, u zavisnosti od koeficijenta
f32 i odnosa (nAal/bh), slika 112/15.
Ka,
~=a1/d
dzs:ciz./ci
.
.
(nAG.' I
b~)
Slika 112/15 Koeficijenti ka za jednostruko armirani T presek
Ako sesirina b2 i visina d2, gornje ploee T preseka, definisu preko koeficijenata f32
i 62,
b2
f32=
-,
b
d2
62 =-,
d
poloiaj teiista betonskog preseka Y62,u odnqs.u na gornju ivicu preseka, iznosi
(112/49)
(112/50)
d 1 + Uh- 1)6~
Y62 =
2 1 + (f32 - 1)62
. (112/51)
Moment inercije betonskog preseka J6 dobija se, tada, iz izraza
J =
bd3
[
1 + (f3 - 1)83
+
3(f32- 1)82(1 - 82)2
]
.
6
12
2 2
1+(f32-1)62
( 112/52)
Koeficijent momenta inercije T preseka, dat u srednjoj zagradi izraza (112/52),
predstavlja, ustvari,.odnos rnornenata inercije T preseka J& i odgovarajuceg pravo-
ugaonog preseka (bd3/12), sirine rebra b i iste visine d. Moze se, dovoljno tacno,
oCitati sa dijagrarna datog u Prilogu 3.5.85 Prirucnika. Na torn dijagrarnu, vrednost
(12J6/bd3) prikazanaje u zavisnosti od koeficijenata 82 i f32, slika 112/16.
U praksi se, rnedutirn, najcesce prirnenjuje pribliino rdwje, u kome se, uniesto
karakteristika idealizovanog preseka, uzirnaju odgovarajuce karakteristike betonskog
preseka.
384
l Jb .\
~bd3/1Z J
&~=d1/d.
(3'1. = ~/b
Slika 112/16 Moment inercije T preseka Jb
Moment pojave prs/ina Mr, za element izloien s/oienom savijanju, pribliino iznosi
..
Mr ::::::
!bzo Wbl + Nrkb2'
(112/53)
a za elem.ent izloien cistom savijanju, pribliino iznosi
Mr ::::::
!bzo Wbl.
(112/54)
Za element izloien cistom zatezanju, nortna/na si/a pri pojavi prs/ina Nr < 0 pn-
bliino iznosi
(-Nr) ::::::
!bzAb.
(112/55)
CVRSTo.CE BETONA PRI ZATEZANJtJ
Cvrstoce betona pri zatezanju savijanjem
!bzo i pri aksija/nom zatezanju Ibz, koje
se unose u izraze za odredivanje statickih uticaja pti pojavi ptslina, definisane su u
clanu 51 Pravilnika BAB 87.
Stvarne vrednosti cvrstoca betona pri zatezanju veoma va.riraju. Smatra se da mogu
da odstupaju od srednjih vrednosti
!bum i !bzm za :f:30%.
Kao sto je vec konstatovano, pri odredivanju srednje sirine prslina a,(t) i karak-
teristicne sirine prslina ak(t), na strani sigurnosti je unoSenje minimalnih vrednosti
statickih uticaja pri pojavi prslina.
Zato se u proracun armiranobetonskih elemenata prema granicnim stanjima prs/ina
unose minima/ne vrednosti cvrstoca betona pri zatezanju savijanjem
!bz, i pri aksi-
ja/nom zatezanju
!bz, koje iznose
Ibu = 0,7 !bz,m,
Ibz = 0,7!bzm.
(112/56)
(112/57)
Srednja vrednost cvrstoce betona pri aksija/nom zatezanju Ibzm, ukoliko se ne ras-
polaie rezultatima ispitivanja bet on a u konkretnom slucaju, odreduje se u odnosu
na cvrstocu betona pri pritisku !bk, iz izraza
385
.I.~(fh5/fbz)
T
,
I
@
!
I I
I
... t I
~I
~,..~
0
&
"C'"'
In I
"'"
""" ~~~0
c-. ~I I
I
"
0
.-
of
.....
H--
-r
dD
~0 10
~I ~.....
0 03 OA
qs 010 0.7
O/~
O,f!!) -1,0
1.'1 1.2
-y
0
Ibzm =
0, 25yff:, (112/58)
pri cemu su cvrstoce Ibzm i hk izrazene u MPa.
Dijagram minima/ne cvrstoce betona pri aksija/nom zatezanju Ibz, koja se unosi u
proracun armiranobetonskog elementa prema granicnim stanjima prslina, i odgo-
varajucih srednjih vrednosti, u zavisnosti od cvrstoce betona pri pritisku hk, izraz
(112/58), prikazan je na slici 112/17.
40
fb~ [M~l
J
Slika 112/17 Dijagram minimalne cvrstoce betona pri aksijalnom zatezanju fbz
Odnos cvrstoce betona pri zatezanju savijanjem Ib.. i cvrstoce betona pri aksija/nom
zatezanju Ibz, definisan je preko izraza
h..
=
(
0 6 +
~
)
..;
1
hz ' ~
~
, (112/59)
pri cemu se visina preseka d izrazava u m.
M
m]
1)5
1i~
1,3
12
1P
,,1 0,2
"
Slika 112/18 Dijagram odnosa cvrstoca betona pri zatezanju savijanjem i pri aksijalnom
zatezanju (hz./ hz)
380
Dijagram odnosa cvrstoca betona pri zatezanju savijanjem i pri aksijalnom za-
tezanju-(/bu/lhz), u zavisnosti od visine preseka d, prikazan je na slici 112/18.
NAPON ZATEZANJA U ARMATURI NEPOSREDNO
POSLE POJAVE PRSLINE
Napon zatezanja u donjoj armaturi
O'~{r' neposredno pos/e pojave prs/ine u preseku,
odreduje se iz proracunskog mode/a za naponsko stanje II, za staticke uticaje pri
pojavi prslina, moment Mr i normalnu silu Nr, slika 112/19.
"rl
x
6br
Jt
6a!21'
".- s-
a> (I)
.
r"'
So.
.-.
5
So. .-
~.:: .:T)
~ !.,
~
x,
11
(-6Q1,.)
Slika 112/19 Proraeunski model
j
dijagram napona neposredno posle pojave prsline u preseku
Za element izloien s/oienom savijanju, napon zatezanja u donjoj armaturi
O'~{r'
neposredno posle pojave prsline u preseku, odreduje se iz izraza
II
[
Nr M{/
II
]
O'alr =
n
A!I
+
J!I Yialr
,
Ir Ir
(112/60)
pri cemu su Aft povrsina, J!/ moment inercije, a Y{11r < 0 ordinata teiista donje
armature u odnosu na teiisteT;~I, idealizovanog poprecnog preseka sa prslinom.
Moment savijanja M!/, u odnosu na teiiste idealizovanog preseka T;~I, pri pojavi
prslina, iznosi
M!/ = Nre{t.
(112/61)
PoSto ekscentricitet eft, normalne sile Nr, u odnosu na teiiste idealizovanog preseka
T;~I, prema slici 112/19, ima vrednost
II- II
eir - er + Yi2r - Yb2,
( 112/62)
387
~
pri cemu je yUr ordinata gornje ivice u odnosu na teziste T;~/, idealizovanog preseka,
izraz (112/61), za moment savijanja M!/, pri pojavi prslina, svodi se na
M;~I
= Mr + Nr(yftr - Yb2).
(112/63)
Moment inercije idealizovanog preseka sa prslinom J!/, element a izlozenog cistom
savijanju, nezavisan je od statickih uticaja, pa vaii izraz
J!I
=
J!I
Ir I.
Moment inercije J!I, idealizovanog poprecnog preseka sa prslinom, u funkciji mo-
menta inercije odgovarajuceg betonskog preseka bez prsline Jb, iznosi
II Jb
J; =
kI I
.
a
(112/64)
(112/65)
Koeficijent k~1 moze se, u praksi, kao i koeficijent k~, dovoljno tacno oCitati i sa
dijagrama, izradenih za najce"Sce oblike poprecnogpreseka.
Za pravougaoni presek, slika 112/12, dijagrami koeficijenta k~
I, dati su u Prilogu
3.4 Prirucnika.
Vrednosti koeficijentak~
I
na dijagramima, odredene su prema bruto betonskom
preseku All, tj. za odgovarajuCi idealizovani presek AI
I,
All
=
All + nAa,
.
(112/66)
sto je za proracun stanja prslina u praksi dovoljno tacno.
Na dijagramima, za uobicajene vrednosti koeficijenata 0'1 i 0'2, prikazanaje vrednost
koeficijenta /c~/, u zavisnosti od odnosa (Aa2/Aad i odnosa (nAa1/bh), slika 112/13.
Za jedno~truko armirani T presek, slika 112/14, dijagrami koeficijenata k~/, dati su
u Prilogu 3.5 Prirucnika.
Vrednosti koeficijenta /c~1 na dijagramima, odredene su prema bruto betonskom
preseku At
I, tj. za odgovarajuCi idealizovani presek AI I, sto je za proracun stanja
prslina u praksi dovoljno tacno.
Na dijagramima, za uobicajene vrednosti koeficijenata 0'1 i 62, prikazanaje vrednost
koeficijenta k~/, u zavisnosti od koeficijenta /32 i odnosa (nAadbh), slika 112/16.
U Prilogu 3.5 Prirucnika, za odredivanje momenta inercije T preseka Jb, prema
izrazu (112/52), dat je i dijagram vrednosti (12Jb/bd3), u zavisnosti od koeficijenata
62 i /32, slika 112/15.
ImajuCi u vidu da otporni moment W;~~, za teziste donje armature, iznosi
JII
WII
;r
ilr =
(
-
!I
)
'
Y.a1r
a da rastojanje gornje tacke jezgra /cUr od tezista T;~I , idealizovanog preseka, iznosi
WII
kI/ il r
;2r =
AU'
.r
(112/67)
(112/68)
388
izraz (112/60), za odredivanje napona zatezanja u donjoj armaturi
O'~{r' neposredno
posle pojave prsline u preseku, glasi
II Mr - Nr(kf{r - yf{r + Yb2)
O'alr = -n
II
.
Wilr
(112/69)
Posle unosenja momenta pojave prslina
Mr'
datog izrazom (112/40), izraz (112/69)
za odredivanje napona zatezanja u donjoj armaturi
O'~{r'
neposredno posle pojave
prsline u preseku, svodi se na
II hz. wit - Nr[(yf2 - k(2) - (yf{r - kf{r)]
O'alr= -n
II .
Wilr
(112/70)
Normalna sila Nr, koju treba uneti u izraz (112/70), zavisi od istorije opterecenja
do pojave prslina.
Ukoliko istorija opterecenja ne moze da se predvidi. sto je prakticno redovna pojava,
vrednost normalne sile Nr treba, za analizu granicnog stanja prslina, da odgovara
najveCoj vrednosti karakteristicne sirine prslina ak(t), odnosno najveCoj vrednost~
srednje sirine prslina a.(t), sto je na strani sigurnosti.
Za koeficijent ( treba, prema tome, na osnovu izraza (112/26), uzeti najvecu vred-
nost, koja se, prema izrazu (112/28), dobija, kada se napon zatezanja u donjoj arma-
turi
O'~{r' neposredno posle pojave prsline u preseku, uzme po apsolutnoj vrednosti
najmanja vrednost.
VeliCina u srednjoj zagradi u izrazu (112/70), sa kojom treba pomnoziti normalnu
silu Nr, predstavlja pomeranje gornje tacke jezgra ka pritisnutoj ivici, pri pojavi
prsline u preseku, pa je pozitivna.
Prema tome, pri odredivanju napona zatezanja u donjoj armaturi O'~{r>neposredno
posle pojave prsline u preseku, elementa izlozenog slozenom savijanju, u izraz
(112/70), za normalnu silu Nr, ukoliko se radi 0 sili pritiska Nr > 0, treba uneti,
po apsolutnoj vrednosti, najveCu vrednost, a ukoliko se radi 0 sili zatezanja
Nr < 0, treba uneti, po apsolutnoj vrednosti, najmanju vrednost. Medutim, moze
se pokazati, da vrednost normalne sile Nr, koja se unese u izraz (112/70), najcesce
bitno ne utice na vrednost karakteristicne sirine prslina ak(t).
Za element izlozen cistom savijanju, izraz (112/70), za odredivanje napona zatezanja
u donjoj armaturi
O'~{r' neposredno posle pojave prsline u preseku, svodi se na
II hu Wi~
O'alr= -n
II'
Wil
(112/71)
a za element izlozen Cistom zatezanju, na
II hz A[
O'ar = -A;;-. (112/72)
389
Napon zatezanja u donjoj armaturi CT~{r' neposredno posle pojave prsline u preseku,
moze se priblizno odrediti prema pribliznoj vrednosti momenta pojave prslina Mr,
datoj izrazom (112/53). Tada je, za element izlozen s/oienom savijanju
II fbu Wbl - Nr [(Yb2 - kb2) - (yfir - kgr )]
CTalr ~ -n
WII
'
ilr
(112/73)
za element izlozen Cistom savijanju
II 1hz, Wbl
CTalr ~ -n
W
II
' il
(112/74)
a za element izlozen cistom zatezanju
II
fbzAb
CTar ~
-~.
(112/75)
Izraz (112/75) moze se napisati i u obliku
II
'"
1hz
(J'ar ,-.;J--,
p.
(112/7,)
pri cemu je p. koeficijent armiranja,
Aa
p.- -
-
Ab'
(112/77)
PRORACUN KARAKTERISTICNE SIRINE PRSLINA
K arakteristicna sirina prs/ina ak(t), armiranobetonskog elementa, u trenutku vre-
mena t; posle unosenja izraza (112/5) i (112/31) u (112/1), dobija se iz
adt) - 1, 7/p,[-cal"R(t) + c,(t, to)]
=
{
[-CT~{(t)]
}
- 1,7/p, (
Ea
+c,(t,to).
(112/78)
Proracun karakteristicne sirine prslina ak(t) moze se lako izraditi i primenom racu-
nara.
U Prilogu 3.8 Prirucnika dat je Program CREEp., za proracun stanja prslina i
ugiba armiranobetonskih elemenata u toku vremena. Program je izraden prema
proracunima prikazanim u Prirucniku. Obuhvaceni su elementi razliCitih statickih
sistema i kombinacije razliCitih tipova kratkotrajnih i dugotrajnih opterecenja, sa
proizvo1jnim oblikom poprecnog preseka ipolozajem sipki armature. K arakteristic-
na sirina prs/ina dobija se u izabranim presecima.
.
Autori M.Tatomirovic i P.Pavlovic
390
--
SUPERPOZICIJA
U proracunu karakteristicne sirine prs/ina ak(t), u trenutku vremena t, armira-
nobetonskog elementa, izloienog sloienom sa"ijanju, usled kombinacije razliCitih
opterecenja, odnosno dejstava S, postavlja se pitanje superpozicije.
Relativna srednja di/atacija donje zategnute armature cal.,R(t), prema izrazu
(112/31), imajuCi u vidu (112/28), nelinearna je funkcija napona u donjoj zategnu-
toj armaturi O'~f(t), za naponsko stanje II, slika 112/10.
Karakteristicna sirina prs/ina ak(t), prema izrazu (112/78), imajuCi u vidu
(112/28), isto je nelinearna funkcija napona u donjoj zategnutoj armaturi O'~{(t),
za naponsko stanje II, odnosno dejstava S, koja ga izazivaju.
Na slici 112/20, kvalitativno je prikazana karakteristicna sirina prs/ina ak(t), u
trenutku vremena t, u funkciji dejstava S.
5
/'
~",/'
ON",
r~
/o,'J,
.....
.
01+52
52
5r
5, -
PO;JAVA
PRe,LlNA
ak(t)
ak2(t)
ak(I+2)(t)
Slika 112/20 Karakteristicna sirina prslina ak(t)
J asno se vidi, da superpozicija ne vaii. Kada su dejstva Sl manja od dejstava Sr, pri
kojima dolazi do pojave prslina, nevazenje superpozicije posebno je izrazeno. Dakle,
karakteristicna sirina prslina ak(1+2)(t), u trenutku vremena t, od zbira dejstava
(Sl + S2), nije jednaka zbiru karakteristicne sirine prslina akl (t), od dejstava Sl i
karakteristicne sirine prslina ak2(t), do dejstava S2,
ak(1+2)(t) ::/: akl (t)
+ ak2(t).
(112/79)
Za pocetnu karakteristicnu sirinu prslina ak(to), prikazanu isprekidanom linijom na
slici 112/20, vazi potpuno isti zakljucak,
Ak(1+2)(to) ::/: akl(to) + ak2(to).
(112/80)
391
--....
Prema tome, karakteristicnu sirinu prslina ak(t) treba sracunavati za odgovarajuce
kombinacije dejstava, a ne posebno za pojedina dejstva.
Medutim, postavlja se pitanje, kako treba sracunati karakteristicnu sirinu prslina
ak(t) za kombinacije dejstava, koje se sastoje od kratkotrajnih i dugotrajnih dejstava,
sto je redovno slucaj u praksi. Kod kratkotrajnih dejstava uticaj tecenja betona ne
uzima se u obzir, a kod dugotrajnih dejstava on se uzima u obzir.
Analogno preporuci za ugibe /7/, za karakteristicnu sirinu prslina ak(t), u trenutku
vremena t, usled ukupnih dejstava 5q merodavne kombinacije, odnosno usled zbira
kratkotrajnih dejstava 5p i dugotrajnih dejstava 5g,
5q
=
5p +5g,
(112/81)
moie da se usvoji vrednost a~q(t), razlicita od akq(t).
Za vrednost karakteristicne sirine prslina a~q(t) uzima se zbir pocetne karakter-
isticne sirine prslina akq(to), usled ukupnih dejstava 5q i porasta karakteristicne
sirine prslina (akg(t) - akg(to)), u toku vremena t, usled dugotrajnih dejstava 5g,
a~q(t) =
akq(to) +
akg(t) - akg(to) i-
akq(t).
(112/82)
Na slici 112/21 ova ideja jasno je prikazana.
5
[akg(t)- akg(to)]
H
.
~
POJAVA
PRS1.1 NA
~
Sr
~
a/(g(to) a/(g<t)
a (t)
alllJ.(tJ ak~(t)
Ctk(t)
t>
Slib 112/21 Karakteristicna iiirina prslina ak(t) usled ukupnih dejstava Sq
Medutim, sa slike 112/21 jasno se vidi da se, kao dovoljno tacno resenje za praksu, za
karakteristicnu sirinu prslina moie usvojiti i vrednost akq(t), koja se lakse oclreduje
od vrednosti a~q(t).
392
GRANICNA SIRINA PRSLINA
113
Granicnu sirinu prs/ina au, kao jedan od parametara za dimenzionisanje eleme-
nata armiranobetonske konstrukcije, neophodno je utvrditi pre izrade statickog
proracuna.
U Pravilniku BAB 87, data je sarno najveea vrednost granicne sirine prslina, koja
ne sme biti prekoracena.
Medutim, na osnovu zahteva iz projektnog zadatka, Hi tehnoloskog, hidrotehnickog
i drugog projekta objekta, a u zavisnosti od specificnih uslova, posebno za objekte
hemijske industrije, moze se konvencionalno usvojiti i ostriji kriterijum, odnosno
manja vrednost granicne sirine prslina.
Pri usvajanju granicne sirine prslina, treba imati u vidu eventualno postojanje odgo-
varajucih hidroizolacija ili premaza za sprecavanje prodora vode sa hemijskim sup-
stancama u betonsku masu.
Usvajanje granicne sirine prslina zavisi od zahteva u odnosu na trajnost i funkcio-
na/nost konstrukcije, vodeCi racuna i 0 estetici i nepovoJjnim psih%skim utiscima.
Pri tome, treba imati u vidu da je to i ekonomsko pitanje.
.
Na koroziju armature, osnovni faktor smanjenja trajnosti armiranobetonske kon-
strukcije, bitan uticaj imaju prisustvo v/age i agresivnih hemijskih supstanci. Sma-
tra se, da je opasnost od pojave korozije armature pri relativnoj vlainosti do 60%
mala, a da se sa poveeanjem re/ativne v/ainosti iznad ove vrednosti.opasnost znatno
povecava /27/. Naizmenicno v/aienje i susenje betonskih konstrukcija posebno su
nepovoljni uslovi. Medu agresivnim hemijskim supstancama, koje uticu na koroziju
armature, betonske konstrukcije najcesce izlozene su dejstvu h/orida, zbog prisustva
morske soli na primorskim objektima i industrijske soli protiv zamrzavanja zimi na
saobracajnim objektima. Povecanje temperature takode utice na povecanje korozije
armature.
Ne treba, medutim, izgubiti iz vida, da osnovnu ulogu u zaStiti armature od korozije
ima ispravno projektovan i korektno izveden zastitni s/oj betona, potrebne deb/jine
i kompaktnosti.
Rezultati brojnih istrazivanja poslednjih godina, sve vise ukazuju da pojava i sirina
prslina u armiranobetonskim konstrukcijama, imaju na koroziju armature daleko
manji uticaj, nego sto se to do sada smatralo. Prsline, sirine 0,4 mm, cesto su
ispunjene depozitima kalcijuma, prljavstine i rde, pa prakticno neuticu na koroziju
armature.
Najveea vrednost granicne sirine prs/ina, data Pravilnikom nAB 87, krece se od
0,05 mm do 0,4 mm, slika 113/1. Zavisi od trajanja dejstava, od agresivnosti sredine
i od zastitnog s/oja betona, odnosno od parametara koji uticu na koroziju armature.
Po Pravilniku BAB 87, zavisnost najvece vrednosti granicne sirine prslina od t1'O-
janja uticaja, uzeta je u obzir propisivanjem oStrijeg kriterijuma za kombinacije
393
dejstava koje su prakticno sta/ne i blazeg kriterijuma za kombinacije dejstava koje
se sarno povremeno i kratkotrajno pojav/juju.
a) KOMBINACIJA STALNIH I DUGOTRAJNIH PROMENLJIVIH DEJSTAVA
.,.
au.
["''''] q
~
! AGRESIVNO&T
I SREDINE
I: :::OA
-+- :JAKA
0.0
~
~
2G.o,"""
5K:.AD15 r
!;;N;)E
;'E>:NCSTI I
~vA
0,3
O:z.
0,1
o~
'I
-------
110,....
I,Sa..""""
b) KOMBINACIJA STALNIH, DUGOTRAJNIH PROMENLJIVIH I KRATKOTRAJNIH
PROMENLJIVIH DEJSTAVA
a.'Jrm",
]
~RC5IVN05"
S~EDINE
Sl.AI5A 0,4
L
I
SI\"E.ON~
. 0,3,
0.2
~
S1<AOI~-reN:JE
ref-NaG"I I
COA~A
1),1 ,..
-----
<lo
a...m.
1,5ao,- .2a..,.....
Slika 113/1 Najveea vrednost granicne sirine prslina au
Manja najveca vrednost granicne sirine prslina propisana je za uticaj kombinacije
sarno stalnih i dugotrajnih promenljivih dejstava, slika 113/1a, a veea najveea
vrednOBt propisana je za uticaj kombinacije ukupnih, odnosno stalnih, dugotra-
jnih promenljivih i kratkotrajnih promenljivih dejstava, slika 113/1b. Time se
obezbeduje, cia pojava sirih prslina ne traje duze vreme.
Po Pravilniku BAB 87, zavisnost najvece vrednosti granicne sirine prslina od agre-
sivnosti sredine uzeta je u obzir propisivanjem najveee vrednosti za slabo agresivnu
sredinu, manje za srednje, a najmanje vrednosti za jako agresivnu sredinu.
Pod s/abo agresivnom sredinom podrazumeva se unutraSnjost stambenih, adminis-
trativnih i drugih prostorija, u kojima armiranobetonski elementi nisu izlozeni vlazi,
atmosferskim i korozivnim uticajima. Radi se 0 veoma suvim sredinama, za koje
se moze smatrati da imaju relativnu vlainost 40%. Medutim, tu spadaju i sredine,
koje s'u u toku godine krace vreme izlozene i vecoj relativnoj vlainosti.
Pod srednje agresivnom sredinom podrazumeva se unutraSnjost prostorija sa vecom
vlainoscu i slabijim ili povremenim korozivnim isparenjima. Tu spadaju i armi-
394
ranobetonski elementi u slobodnom prostoru, izlozeni uobicajenim atmosferskim
uticajima van i unutar naseljenih mesta, u kojima nema jake kondenzacije agre-
sivnih gasova, kao i elementi u direktnom kontaktu sa tekucom vodom ili obicnim
tlom.
Pod jako agresivnom sredinom podrazumevaju se prostori, u kojima su armira-
nobetonski elementi izlozeni jaCim tecnim ili gasovitim uticajima. Tu spadaju slabo
kisele tecnosti, slana voda, voda sa mnogo kiseonika, korozivna tla, korozivni gasovi,
atmosfera zagadena korozivnim industrijskim gasovima i vazduh u blizini mora.
Po Pravilniku BAB 87, zavisnost najvece vrednosti granicne sirine prslina od zas-
titnog s/oja betona ao, uzeta je u obzir srazmernim povecanjem najvece vrednosti
granicne sirine prslina sa povecanjem zaStitnog sloja betona iznad minimalno pro-
pisane vrednosti ao,min. Povecanje je ograniceno na 50%, odnosno na 0,4 mm.
Za armiranobetonske konstrukcije u kojima se skladiste tecnosti ili gasovi, radi
postizanja potrebne nepropustlj, ivosti najveca vrednost granicne sirine prslina 0-
granicava se na 0,1 mm.
Radi obezbedenja potrebne trajnosti, stanje prs/ina postojeCih armiranobetonskih
konstrukcij.a, redovno treba kontro/isati.
Pri pojavi prslina nedopustene sirine, odmah treba utvrditi i otk/oniti uzroke njihove
pojave, a njih sto pre sanirati. Neblagovremenost u saniranju prslina nedopustene
sirine moze da prouzrokuje progresivnu d.egradaciju konstru.je.
Sanacija prs/ina izvodi se njihovim zapunjavanjem ili injektiranjem.
Zapunjavanjem prs/ina nedopustene sirine povecava se trajnost elementa. Posle
slicovanja i ispiranja, prsline se zapunjavaju cementnim malterom ili epoxy mal-
terom sa azbestnim prahom, slika 113/2.
1 SLICOVANJE
Q.Scm
11
2 ZAPUNJAVANJE
~
1-lScm
Slib 113/2 Zapunjavanje prslina
lnjektiranjem prs/ina nedopustene sirine, pored povecanja trajnosti, povecava se i
krutost isprskalog elementa. Izvodi se kao i zapunjavanje, uz dodatno injektiranje
pod pritiskom, kroz unapred izradene busotine, cementnom ili epoxy emulzijom,
slika 113/3. Kontrola popunjavanja prsline injektiranjem, obavlja se ultrazvukom.
::tQ!,\
1 SLiCOVANJE,
v
BUSOTINE
3 INJEKTIRANJE
2 ZAPUNJAVANJE
!
4 KONTROLA
UL TRAZVUKOM
Slika 113/3 Injektiranje prslina
PRIMERI
Kao ilustracija proracuna karakteristicne sirine prslina armiranobetonskih eleme-
nata, prikazano je cetiri tipicna primera.
U primeru 113/1, sracunava se karakteristicna sirina prslina elementa, izlozenog
Cistom savijanju od stalnog opterecenja, pravougaonog poprecnog preseka.
U primeru 113/2" karakteristicna sirina prslina elementa iz primera 113/1, sracu-
nava se po Progra.mu CREEP..
U primeru 113/3, sracunava se karakteristicna sirina prslina elementa, izlozenog
Cistom zatezanju 00. stalnog opterecenja, pravougaonog poprecnog preseka.
U primeru 113/4*, karakteristicna sirina prslina elementa iz primera 113/3, sracu-
nava se po Programu CREEP.
Vrednosti karakteristicnih sirina prslina, sracunatih po Programu CREEP, pr,aktic-
no su identicne sa vrednostima sracunatim bez primene Programa.
.)
Sraeunali M.Tatomirovic i P.Pavlovic
396
y"
IJ)
~~1~
~~)(.,
4f2S 19
lD
'5
~O
5
:50
PRIMER 113/1
Kontrolisati sirinu prslina u sredini armiranobetonskog elementa izlozenog Cistom
saVIJanJU.
L.
f-
.l.
"*
Cf
ill
1,
Podaei:
9 =15 kN/m
I =6,00 m
MB 30
RA 400/500
tp(too,to)
=
2,5
au =
0,2 mm
Staticki utka"ji
15 x 6 002
M =
8' =67,50 kNm
Geometrijske karakteristike
Ab = 30 x 50 =1.500 em2
50
Yb2 =
"2 =25 em
30 x 503
Jb =
12 =312.500 em4
Aal = 44>19= 4 x 2,84
= 11,36 em2
Aa2 - 24>19 =2 x 2,84
= 5,68 em2
Aa - 11,36+5,68 =17,04 em2
11,36 x 45+ 5, 68 x 5
Ya2 =
17,04 ~
31,67 em
Ja = 11,36(31,67- 45)2
+ 5,68(31,67 - 5)2
=6.059 cm4
397
Pocetno stanje prslina
- dilataeija donje armature e~{, za stanje II
Eb(to) - 31,5 GPa
Ea - 200 GPa
200
n
= - =
6,35
31,5
xII
-
6,35
;017,04
[
-1 + 1 +
2 x 30 x 31,67
=
11,93 em
6,35 x 17,04
Af - 30 x 11,93
=
358 em2
_JI
-
11,93
- 5 96
Yb2
2
-, em
30 xlI, 933 .
245
4
Jtl
~
12
=
4. em
it =
11,93 em
Jfl - 4.245 + 6,35 x 6.059 + 358(31,67 - 5,96)! (11,93 - 5,96)
=
- 97.669 em4
(Ukoliko se vrednost momenta inercije Jf
I, idealizovanog preseka sa prslinom, ne
sracunava, nego se odreduje preko koeficijenta k~
I, koji, ocitan sa dijagrama u Pri-
logu 3.4.6 Prirucnika, za
1 = 2 = 5/50 =
0, 10, (~/Aad = 5,68/11,36 = 0,50
i (nAaI/bh) =
6,35 x 11,36/30 x 45
=
0,0534, iznosi k~1
=
3,20, dobija se da je
J!I
=
312.500
=
97 660
4
.
3,20
. em ,
sto je prakticno ista vrednost)
Y
II
-
ial
Ull -
al
11,93 - 45 = -33,07 em
97.669
=
2.953 em3
33,07
-6
3567,50 x 10-3
=-145 1 MPa
,
2.953 x 10-6 '
-145,1
200 x 103
=
-0,726%0
W
I I
-
i1
ell
-
al
- moment pojave prslina Mr
A{ - 1.500+ 6,35 x 17,04
=
1.608 em2
Y
I
- 25
(31,67 - 25)6,35 x 17,04
i2 +
1.608
=
25 + 0,45
= 25,45 em
Jf = 312.500+ 6,35 x 6.059 + 1.500(31,67 - 25)0,45
=
355.477 em4
(Ukoliko se vrednost momenta inercije J f, idealizovanog preseka bez prsline, ne
398
sracunava, nego se odreduje preko koeficijenta k~, koji, oCitan sa dijagrama u Prilogu
3.4.2 Prirucnika, za 0'1 = 0'2 = 0,10, (Aa2/Aad = 0,50 i (nAal/bh) = 0,0534,
iznosi k~ = 0,879, dobija se da je
Jf = 3~~~~0=
355.500 em4
sto je prakticno ista vrednost)
yf1 - 25,45 - 50 = -24,55 em
WI -
355.477
=
14.480
3
i1
24 55
em
,
Ibz =
1,68 MPa (sa dijagrama na slici 112/17)
(
!hz.
)
- 1,08 (sa dijagrama na slici 112/18)
!hz
!hzo - 1,08 x 1,68
=
1,81 MPa
Mr = 1,81 X 103 x 14.480 X 10-6
=
26,21 kNm
- relativna srednja dilataeija donje armature
ca1',R
11
f~
/31 =
1
/32 =
1 .
(= l-1Xl
(
26,21
)
2
=0849
67,50
'
~.. .
(Ukoliko se vrednost koeficijenta ( ne sracunava, nego se ocitava sa dijagrama na
slici 112/9, za (M/Mr)
=
67,50/26,21
=
2,575, dobija se da je (= 0,849)
>/'
ca1.,R =
0, 849(-0,726)10-3
= -0,6160/00
- srednje rastojanje prslina Ip.
..
4J =
1,9 em
20
e", =
"3 =
6,67 em
1,9
ao = 5 -
2
= 4,05em
(ao+O,le",) - 4,05+0,lx6,67=4,72 em
hbz,ej - 5+7,5xl,9=19,25 em
hbz,ej
..,.
50 - 25,45
= 24,55 em > 19,25 em
Abz,ej - 30 x 19,25
= 578 em2
11,36
J.l1z,ej -
578
= 1,965%
k1 = 0,4
399
k2 = 0,125
2
1,9
Ip, - 2 x 4,72+ 0,4 x 0,1
51
965x 10-2
= 9,4 + 4,8 = 14,2em
,
(Uko/iko se vrednost srednjeg rustojanja prslina Ip, ne srucunava, nego se ocitava
sa dijagrama u Pri/ogu,9.2 Prirucnika, za (ao+O,le.p)
=
4,72em i (</J/JJ1z,e/) =
= 1,9/1,965 =
0,967 em/[%], dobija se da je
'1"
=
14,2 em)
- karakteristicna sirina prslina ak(to)
a,
=
14,2 x 0,616 X 10-3
= 0,00875 em =
0,0875 mm
ak(to) - 1,7 x 0,0875 = 0,15 mm
(Uko/iko se vredno$t momenta pojave prslina Mr, umesto iz karakteristika idealizo-
vanog preseka, odredi prib/iino iz karukteristika betonskog preseka, za karukteristicnu
sirinu prslina ak(to) dobija se
Wb -
30 X 502
=
12.500 em3
6
Mr =
1,81 X 103 x 12.500 X 10-6
=
22,62 MPa
(
= 1- 1 1
(
22,62
)
2
=0 888
.
x
67,50 '
e"lI,R =
0, 888(-0,726)10-3
= -~645%0
a,
=
14,2 x 0,645 X 10-3
=
0,00916 em
=
0,0916 mm
ak(to) - 1,7 x 0,0916
=
0,16 mm
ito je prukticno ista vrednost .
Stanje prslina u toku vremena
-dilatacija donje armature e:{
I, za stanje II
x(too,to) =
0,8
[x(too, to)<p(too,to)]
=
0,8 x 2,5= 2,0
Et(too) -
1~~~O
=10,5 GPa
n* =
200
= 19,05
10,5
A;II
= 358+ 19,05 x 17,04= 683 em2
.jell
- 5 96
(31,67 - 5,96)19,05 x 17,04
=5
96 12 22 =18 18
lIi2 - , +
683 '
+, , em
JtII
= 4.245 + 19,05 x 6.059+ 358(31,67 - 5,96)12,22 =
232.144 em4
II
(
67,50
- -3 -1 K. to) =
31,5 x 106 x 97.669 X 10-8
- 2, 194 x 10 m
e~(to) = 2,194x 10-3(11,93-31,67)10-2=-0,433/00
400
dfa", = -0,433 x 10-3 X 2,5
= -1,082/00
Na = 200X 106 X 17,04 X 10-4(-1,082 X 10-3) =-368,75 kN
Ma = 200X 106 X6.059 X 10-8 X 2,194 X 10-3 X2,5
= 66,47 kNm
MtIl - 66,47 - (-368,75)(31,67 - 18,18)10-2
= 116,21 kNm
y;H = 18,18 - 45 =-26,82 em
Y:~:l = 31J 67 - 45 =-13,33 em
l:1u*1I - -19 05
[
-368,75 X 10-3 116,21 X 10-3
(
-26 82
)
10
-2
]
a1 - ,
683 X 10-4
+
232.144 X 10-8
'
. +
-368 75 X 10-3 66 47 X 10-3
+
17,~4 X 10-4
+
6.~59 X 10-8
(-13,33)10-2
= -4,0 MPa
u:iI - -145,1- 4,0
= -149,1 MPa
11 -149,1
-
0
0
/
C:1 -
200 X 103 - - ,746 00
- relativlla srednja diIataeija donje armature call,R
/31 = 1
/32 = 0,5
(
= 1- 1 X 0 5
(
26,21
)
2
=0 925
,
67,50'
(Ukoliko se vrednost koeficijenta (tie sracunava, nego se ocitava sa dijagrama na
slici 112/9, za (M/Mr) = 2,575, dobija se da je (
= 0,925)
Call,R = 0,925(-0,746)10-3
= -0,690%0
- karakteristicna sirina prslina Ip,
a, = 14,2 X 0,690 X 10-3
=0,00980 em = 0,0980mm
ak(t) = 1,7xO;0980=0,17mm>0,2mm=au
Sirina prslina je u dopustenim granieama.
(Ukoliko se vrednost momenta pojave prslina Mr, umesto iz karakteristika idealizo-
vanogpreseka, odredipribliino iz karakteristika betonskogpreseka, za karakteristicnu
5irinu prslina ak(t) dobija se
<
(
=
1 - 1 0 5
(
22,62
)
2
=
0 944
x,
67, 50 '
call,R = 0, 944(-0,746)10-3
= -0,704/00
a,
= 14,2 X0,704 X 10-3
= 0,01000 em = 0,1000 mm
ak(t)
=
1,7 X0,1000
=
0,17 mm
5to je ista vrednost).
401
beton-ivica'2 0.00 0.2646 8.335
arm.-red 1 5.00 0.1545 30.899
neutralna osa 12.02 0.0000 0.000
arm.-red 2 45.00 -0.7263 -145.259
beton-iviea 1 50.00 -0.8364 0.000
sistemna osa 25.00 -0.2859 1/r- 2.2020E-03 (11m)
-------------------------------------------------------------------
PRIMER 113/2
Sracunati karakteristicnu sirinu prslina armiranobetonskog elementa izlozenog Cis-
tom zatezanju.
Za proracun stanja prslina koristiti Program CREEP, dat u Prilogu 3.8 Prirucnika,
Svi podaci isti su kao u primeru 113/1.
Program CREEP
Proraeun stanja napona, prslina i deformacija/uqiba
armiranobetonskih preseka/elemenata u toku vremena.
Autori: M. Tatomirovic i P. Pavlovic, Verzija 1.1 (1991)
DEFINISANJB PROCEDURE I ULAZNI PODACIa
Proraeun se vrsi za trenutak vremena t-ta i t-t.
Analiziraju se stanja u okviru poprecnoq preseka.
Deluje dugotrajno opterecenje.
Analizira se stanje napona i stanje pr.lina.
Sistemna osa je u nivou 1/2 vi.ine pr...ka.
Dugotrajni uticaji
M - 67 .500 kNm N - 0.000 N
Opsti podaci:
Ea - 200.0 GPa
Fi(t,to)- 2.5000
Eb(to)-31.50 GPa
Bi(t,ta)- 0.8000
.
fbzs(ta)- -2.590 MPa
EPSbs(t,ta)- 0.000000
Geometrijski podaei betonskog preseka (em'):
I- 1 B1- 30.00 B2- 30.00 Bb- 50.00
Geometrijski podaci armature:
I- 1
I- 2
Aa-
Aa-
5.68 cm2
11.36 cm2
Ya-
Ya-
5.00 cm'
45.00 em'
REZULTATI PRORACUNA:
Dugotrajno opterecenje
t-to Y (em') EPS (E-03) SIGb(MPa) SIGa(MPa)
-------------------------------------------------------------------
402
.
Ay~
(- N)
~~LJ)
16fl'19
~~)(~
L/)
5
.24 5
34
pojava prsline na donjoj iviei preseka (iviea 1).
Armatura je rebrasta (poboljsano prianjanje).
lps
- 2*(ao+ediam/10)+k1*k2*diam/mizef
-
- 2*( 4.05+ 6.67/10)
+0.40*0.1250*1.90/0.01967
- 14.26 em'
a.s(o)- zeta(o)*EPSa(o)*lps
- 0.8552* 0.7263E-03*142.6
- 0.0886 mm'
a.k(o)- 1.7* a.s(o)
- 1.7* 0.0886
- 0.151 mm'
t-t
Y (em')
EPS (E-03)
SIGb(MPa)
SIGa(MPa)
g ==--=-=--== am a______------------.
beton-iviea 2
arm.-red 1
neutralna 08a
arm. -red 2
beton-iviea 1
0.00
5.00
12.02
45.00
50.00
0.5690
0.4228
0.2175
-0.74 7 3
-0.8936
4.586
2.284
84.556
-149.466
0.000
sistemna 08a 25.00 -0.1623 1/r- 2.9253E-03 (11m)
...-------------------------------------------------.------------..
a.s(t)- zeta(t)*EPSa(t)*lps - 0.9276* 0.7473E-03*142.6 - 0.0989 mm'
a.k(t)- 1.7* a.8(t)
- 1.7* 0.0989 -
0.168,
mm'
PRIMER 113/3
Kontrolisati sirinu prslina armiranobetonskog element a izlozenog Cistom zatezanju.
(-N)
~~
Podaci:
(-N) =
700 kN
MB 40
RA 400/500
cp(teo,to)
=
2,5
au = 0,2 mm
Geometrijske karakteristike
Ab = 34 x 34 =1.156 cm2
Aa = 169H9
= 16 x 2,84
= 45,44 cm2
Poeetno stanje prslina
- dilatacija armature c~1,
za stanje II
403
qII
-
-700 X 10-3
a -
45,44 X10-4
= -154 MPa
..11
-
-154
/ <-0 -
200 X 103
= -0,770 00
- normalna sila zatezanja Nr, pri pojavi prslina
1
Eb(to) = 34 GPa
Eo =200 GPa
200
n =
34 =
5,88
Af = 1.156 + 5,88 X 45,44 = 1.423 em2
/bz =
2,03 MPa (sa dijagrama n(utica 112/17)
(-Nr) = 2,03 X 103 X 1.423 X 10-4 =289 kN
- relativna srednja dilatacija armature ta"R
(31
=
1
(32=1
(
289
)
2
< = 1 - 1 X 1
700
= 0,830
(Ukoliko se vrednost koefidjenta
<
ne BrdCUnaVli, nego Be ocitava sa dijagrama na
slid 11/9, za (N/Nr) = 700/2_= 2,422, dobija Be da je' = 0,830)
cal,R =
0,830(-0,770)10-3
= -0,639/00
- srednje rastojanje prslina IpI
4J = 1,9 em
24
e, =
3" =8 em
5
1,9
ao = -
2'"" =
4,05 em
(ao + 0, Ie,)
=
4,05 + 0, 1 X8 = 4,85 em
Abz,eJ = 1.156 em2
JJz,e
J =
45,44
=3931%
1.156
'
k1 = 0,4
k2 = 0,25
lp, = 2 X4,85+ 0,4 X0,253
931\910-2= 9,7+ 4,8 = 14,5 em
,
404.
(Utoliko
"f
vrednost srednjeg rastojanja prslina Ip. ne sracunava, nego se ocitava
sa dijagrama u Prilogu 9.2 Prirucnika, za (ao + 0, Ie.) = 4,85 em i (t/>IJlz,eJ)
=
= 1,9/3,931
=
0,483 em/[%]' dobija se da je Ip.
=
14,5 em)
~ karakteristi~na sirina prslina ak (to)
a. = 14,5 x 0,639 X10-3
= 0,00927em
= 0,0927 mm
ak(to) = 1,7 x 0,0927= 0,16 mm
Stanje prslina u toku vremena
- relativna srednja dilatacija armature co.,R
P1 = 1
P2 - 0,5
(
289
)
2
( = 1 - 1 x 0,5
700
= 0,915
(Ukoliko se vrednost koeficijenta ( ne sracunava. nego se ocitava sa dijagrama na
slid 112/9, za (N
1Nr)
=
2,422, dobija se da je (
= 0,915) .
COI,R=
0, 915( -0,770)10-3
= -0,7050/00
- karakteristicna sirina prslina ak (t)
a. = 14,5 x 0,705 X 10-3 =:;0,01022 em
=
0, 1022 mm
ak(t)
=
1,7 x 0,1022
=
0, 17
~m < 0,2 mm = au
Sirina prslina je u dopustenim granieama.
PRIMER 113/4
Sracunati kal'akteristicnu sirinu prslina armiranobetonskog element a izlozenog Cis-
tom zatezanju.
Za proracun stanja prslina koristiti Program CREEP, dat u Prilogu 3.8 Prirucnika.
Svi podaci isti su kao u primeru 113/3,
405
beton-iviea 2 0.00 -0.7702 0.000
arm.-red 1 5.00 -0.7702
-15'4.049
arm.-red 2 13.00 -0.7702 -154.049
arm.-red 3 21.00 -0.7702
-154.049
arm.-red 4 29.00 -0.7702
-154.049
beton-iviea 1 34.00 -0.7702 0.000
sistemna osa 17.00 -0.7702 1/r- 0.0000E-03 (11m)
progrua CREEP
Proraeun stanja napona, prslina i deformaeija/uqiba
armiranobetonskih preseka/e1emenata u toku vremena.
Autoril M. Tatomirovie i P. Pavlovic; Verzija 1.1 (1991)
DEPINISANJB PROCEDURE I ULAZNI PODACI:
Proraeun sa vrsi za trenutak vremena t-to i t-t.
Analiziraju sa stanja u okviru popreenoq preseka.
Daluja duqotrajno optereeenje.
Analizira s. stanje napona i stanje prslina.
Sistemna osa je u nivou 1/2 visine preseka.
Duqotrajni utieaji 0.000 kNm M - N - -700.000 kN
Opsti podaeil
Ea - 200.0 GPa,
Pi(t,to)- 2.5000
Eb(to)-34.00GPa
Bi(t,to)- 0.8000
fbzs(to)- -2.900 MPa
EPSbs(t,to)- 0.000000
Gaometrijski podaei betonskoq preseka (em'):
I- 1 81- 34.00 Bb- 34.00 82- 34.00
Geometrijski podaei armature:
I- 1
I- 2
I- 3
I- 4
11.36 em2
11. 36 em2
11. 36 em2
11.36 em2
Ya-
Ya-
Ya-
Ya-
5.00 em'
13.00 em'
21.00 em'
29.00 em'
.
Aa-
Aa-
Aa-
Aa-
REZULTATI PRORACUNA I
Dugotrajno opte~eeenje
t-to Y{em'
)
EPS (E-03) SIGb(MPa)
...........--.------....------......-----........----.-............
SIGa(MPa)
............-.-.-.......-----.-.-.-.-------.-.-.---------....-.-.-.
Prslina po ee10j visini preseka (eisto zatezanje).
Armatura je rebrasta (poboljaano prianjanje).
lps
- 2*(ao+ediua/10)+k1*k2*diua/mizef -
- 2*( 4.05+ 8.00/10) +0.40*0.2500*1.90/0.03931 - 14.53 em'
a.s(o)- zeta(0)*8PSa(0)*1~s- 0.8403* 0.77028-03*145.3 - 0.0941 mm'
a.k(o)- 1.7* a.s(o) - 1.7* 0.0941 - 0.160 mm'
406
t-t Y (em') EPS (E-03) SIGb(MPa) SIGa(MPa)
................--.-.----------------------------------------------
beton-iviea 2 0.00 -0.7702 0.000
.ra.-red 1 5.00 -0.7702
.ra.-red 2 13.00 -0.7702
ara.-red 3 21.00 -q.7702
.ra.-red 4 29.00 -0.7702
beton-iviea 1 34.00 -0.7702
0.000
-154.049
-154.049
-154.049
-154.049
.i.temn. 0.. 17.00 -0.7702 1/r- 0.OOOOE-03 (11m)
........-----------------------------------------------------------
a..(t)- zeta(t)*EPSa(t)*lp.
- 0.9202* 0.7702E-03*145.3
- 0.1030 mm'
a.k(t)- 1.7* a.8(t)
- 1.7* 0.1030
- 0.175 mm'
KRITERIJUM KADA PRORACUN STANJA PRSLINA
NIJE NEOPHODAN
114
U proracunu armiranobetonskog elementa prema granicnom stanju prslina, veoma
cesto u praksi, dovoljan je sarno dokaz, da karakteristicna sirina prslina ak(t) nije
veca od granicne vrednosti au, a nije neophodno i sracunavanje same vrednosti
airine prslina.
U tom slucaju, racionalno je, uvodenjem dopunskih, cak i manje tacnih pret-
postavki, proracun prema granicnom stanju prslina, svesti na kontrolu ispunjavanja
relativno jednostavnog kriterijurna /85f. Ukoliko je takav kriterijum ispunjen, de-
taljniji proracun s~nja prslina nije neophodan.
Dokaz, da karakteristicna sirina prslina ak(t) nije veca od granicne vrednosti au,
prema izrazu (112/78), glasi
{
[-O'~{ (t)]
}
ak(t) = 1,71p. (
Eo
+ e.(t, to) :$ au. (114/1)
UkolikoBezanemari uticaj skupljanja betona i uticaj sadejstva zategnutog betona
izmedu prslina, odnosno za koeficijent ( usvoji maksimaIna vrednost 1,
(max =
1,
(114/2)
ato je na strani sigurnosti, kao i ukoliko se uvede pretpostavka da najveCi napan
zatezanja u donjoj armaturi (-O'~{), za stanje II, u funkciji granice razvlacenja
celika 0'1),po apsolutnoj vrednosti, priblizno iznosi
II
)
0'1)
(-0'01 max:=:::
17'
,
(114/3)
dakaz (114/1), svodi se na kriterijurn
Eo
lp. :$ -au.
0'1)
(114/4)
407
Kada je kriterijum (114/4) ispunjen, detaljniji proracun stanja prslina nije neopho-
dan.
Za vrednost modula elasticnosti celika Ea,
Ea = 200 GPa, (114/5)
i za glatku armaturu GA 240/360, kriterijum (114/4) glasi
lp, ::::;833au, (114/6)
a za rebrastu armaturu RA 400/500, on glasi
lp, ::::;500au. (114/7)
Vrednost srednjeg rastojanja prslina
lp"
u zavisnosti od odnosa (4)/ J.1.lz,ej ) i velicine
(ao + 0, 1e</,lako se oCitava sa dijagrama u Prilogu 3.2 Prirucnika.
Za prakticnu primenu, veoma jednostavna je i primena dijagrama datih u Prilogu
3.3 Prirucnika. Paile unosenja izraza (112/12), kriterijum (114/4), svodi se na
4> 1 Ea 2
-::::; -
k k
-au - -
k k
(ao +O,le</.
J.1.lz,ej 1 2 (Tv
1 2
(114/8)
Za odredenu vrednost granicne sirine prslina au, u koordinatnom sistemu, u kome je
na apscisi naneta veliCina (ao +0, 1e</,ana ordinati veliCina (4)/ J.1.lz,ej),slika 114/1,
maksimalne vrednosti veliCine (4)/J.1.lz,ej), za koje je kriterijum l114/8) ispunjen,
nalaze Be na pravoj liniji
.
(
-L
)
=
(
IT
Ea
au
)
-
(
-
k
2
k
)
(ao + 0, 1e</.
J.1.lz,ej 1 2
(Tv
1 2
(114/9)
Ukoliko se stvarna vrednost veliCine (4)/ J.1.lz,ej),koja odgovara tacki K, nalazi ispod
prave linije (114/9), odnosno u srafiranoj oblasti na slici 114/1, kriterijum (114/8)
je ispunjen, pa detaljniji proracun stanja prslina nije neophodan.
Na slici 114/1 prikazan je i naCin primene dijagrama datih u Prilogu 3.3 Prirucnika.
Za stvarne vrednosti veliCina J1.1z,ej[%], 4>[mm)i (ao + 0, 1e</>)[cm], odredi se polozaj
tacke K. Ukoliko se tacka K nalazi u srafiranoj oblasti, koja je definisana pravom
linijom za odgovarajucu vrednost veliCine au[mm), kriterijum (114/8) je ispunjen i
detaljniji proracun stanja prslina nije neophodan.
Dijagrami dati u Prilogu 3.3 Prirucnika izradeni su za elemente izlozene savijanju i
cistom zatezanju, armirane sa GA 240/360 i RA 400/500.
Prava linija (114/9), za elemente izlozene savijanju, koji su armirani sa
GA 240/360, definisana je izrazom
(
-L
)
=
(8.333au) - 20(ao + 0, 1e</,
J.1.lz,ej
(114/10)
408
a koji su armirani sa RA 400/500, izrazom
(
-L
)
= (10.000au) - 40(ao + 0, 1e,p).
J.llz,ej
(114/11)
jL1z,ef[%]
SAVI JANJE, ZATEZANJE
GA 240/360, RA 400/500
(fd [c.mJjflX,~ [%])
PRORACUN
5TAN;JA
P~INA
(Clo+OI1e~) [em]
Slika 114/1 Kriterijum kada proraeUD stanja prslina nije neophodan
Za elemente izlozene Cistom zatezanju, koji su arinirani sa GA 240/360, prava linija
(114/9) definisana je izrazom
(
-!L
)
= (4.167au) - 10(ao + 0, 1e,p),
J.llz,ej
(114/12)
a koji su armirani sa RA 400/500, izrazom
(
-L
)
= (5.000au) - 20(ao + 0, 1e,p).
J.llz!ej
(114/13)
Navedeni kriterijum veoma je jednostavan za primenu u praksi, a, posto obuhvata
uticaj vise parametara, precizniji je od kriterijuma navedenog u Pravilniku BAB
87.
409
PRIMERI
Kao ilustraeija primene kriterijuma kada proracun stanja prslina armiranobetonskih
elemenata nije neophodan, prikazana au dva tipicna primera.
U primeru 114/1 proverena je neophodnost proracuna karakteristicne sirine prslina
elementa iz primera 113/l.
U primeru 114/2 proverena je neophodnost proracuna karakteristicne sirine prslina
element a iz primera 113/3.
PRIMER 114/1
Proveriti da lije neophodan detaljniji proracun stanja prslina u sredini armiranobe.
tonskog elementa izlozenog cistom savijanju.
Svi podaci isti su kao u primeru 113/l.
Kriterijum kada proracun stanja prslina nije neophodan
au=0,2 mm
4>= 1,9 em
(ao + 0, Ie.) = 4,72 em
JJh,e! = 1,965%
(
4>
)
. 1,9
- =
1 965
= 0,957 em/[%]
JJh,e! ,
lp. = 14,2 em (ocitanosadijagramauPrilogu3.2Prirucnika)
lp. S 500au
14,2 f: 500 x 0,'2 X 10-1
= 10
Kriterijum nije ispunjen i detaljniji proracun stanja prslina je neophodan.
(Ukoliko se primeni dijagram u Prilogu 9.9. Prirucnika, za JJh,e! = 1,965%,4>19 i
(ao + 0, Ie.) = 4,72 em, dobija se da su koordinate tacke K (4,7; 0,967), odnosno
da se tacka K nalazi u oblasti za koju kriterijum nije ispunjen).
(Ukoliko se primeni kriterijum naveden u Pravilniku BAB 87, dobija se dGje
kp =30
4>
JJh,e! [%]
~
30au
1,965 'l.
30 x O~:/X10-1
= 3,17
odnosno kriterijum nije ispunjen.)
410
PRIMER 114/2
Proveriti da Ii je neophodan detaljniji proracun stanja prslina armiranobetonskog
elementa izlozenog cistom zatezanju.
Svi podaei isti su kao u primeru 113/3.
Kriterijum kada proracun stanja prslina nije neophodan
au = 0,2 mm
<P=
1,9 em
(ao + 0, let,6) = 4,85 em
JJh,eJ =3,931%
(
-L
)
=
3
1
9
,9
31
=0,483 em/[%]
JJh,eJ ,
IpI = 14,5 em (ocitano sa dijag,rama u Prilogu 3.2 Prirucnilca)
IpI ~ 500au
14, 2 ~ 500 x 0,2 X 10-1 =10
Kriterijum nije ispunjen i detaljniji proracun stanja prslina je neophodan.
(Ukoliko se primeni dijagram u Prilogu 9.9.4 Prirucnika, za JJh,eJ = 3,931%, <p19 i
(ao + 0, let,6)= 4,85 em, dobija se da su koordinate tacke K (4,85; 0,489), odnosno
da se tacka K nalazi u oblasti za koju kriterijum nije ispunjen.)
(Ukoliko se prin8hi kriterijum naveden u' Pravilniku BAB 87, dobija se da je
kp =30
<p
JJh,eJ [%]
~
30au
3, 931 ~
30 x O~~
9x
10-1
=
3,17
odnosno kriterijum je ispunjen.)
b) PRORACUN PREMA GRANICNIM.STANJIMA
DEFORMACIJA
OGRANICENJE DEFORMACIJA
115
U proracunu armiranobetonske konstrukeije prema granicnim stanjima deforma-
cija, neophodno je dokazati, da stanje deformaeija svih elemenata i konstrukcije u
eelini, usled najnepovoijnije kombinaeije dejstava u toku eksploataeije, ispunjava
odgovarajuce kriterijume funkcionalnosti.
411
Za elemente armiranobetonske konstrukcije, na koje se direktno ili indirektno oslanja
oprema objekta, odnosno razne maSine, aparature i uredaji, potrebno je dokazati,
da su ocekivane deformacije tih elemenata u dopustenim granicama za odgovarajucu
opremu, kako ne bi ometale ili ugrozavale njeno normal no funkcionisanje.
Deformacije elemenata armiranobetonske konstrukcije treba da budu kompatibilne
sa mogucim deformacijama svih elemenata objekta, sa kojima su u direktnom ili in-
direktnom kontaktu. Radi se 0 elementima objekta izradenim od drugih materijala,
veoma razliCitih deformacijskih karakteristika, koji obezbeduju funkciju objekta, a
u uzem smislu reCi nisu deo konstrukcije. Ogranicenjem deformacija armiranobe-
tonskih elemenata, moze se postiCi, da ne dode do ostecenja ovih elemenata objekta,
posle kojih bi njihova funkcionalnost bila ugrozena. U praksi, poznati su slucajevi
ugrozavanja funkcionalnosti usled ostecenja ili pojave prslina, cak i veoma velikih
sirina, na krtim pregradnjm zidovima, ispunama, oblogama, izolacijama i drugim
elementima objekta.
Treba voditi racuna, da deformacije armiranobetonskih elemenata budu u grani-
cama, koje ne bi mogle promeniti predvidene nagibe toliko, da se poremeti normal no
odvodnjavanje objekta.
Ogranicenje deformacija potrebno je i radi izbegavanja nepovoljnih estetskih i psi-
holoskih utisaka.
Medutim, tacnije poz~anje stanja deformacija armiranobetonskih elemenata, ces-
to je neophodno radi preciznijeg odredivanja nadvisenja. To je posebno znacajno
kod konzolnog nacina gradenja nosaca velikih raspona, primenjenog kod mostova.
Taenije poznavanje stanja deformacija, omogucava i precizniji proracun staticki neo-
dredenih armiranobetonskih elemenata.
Na stanje deformacija armiranobetonskih elemenata bitno utile ponasanje betona u
toku vremena. U analizi, redovno se uzima u obzir uticaj teeenja betona na stanje
deformacija usled dugotrajnih dejstava, a najcesce i, obicno znatno manji, uticaj
skupljanja betona.
Proracunom prema granicnim stanjima deformacija, potrebno je dokazati, da maksi-
maine deformacije armiranobetonskog elementa, usled najnepovoljnije kombinacije
dejstava u toku eksploatacije, u proizvoljnom trenutku vremena t, nisu veee od
granicnih vrednosti.
OGRANICENJE UGIBA
Granicna stanja deformacija armiranobetonskog elementa, izlozenog sloienom sav-
ijanju, prakticno se svode na granicno stanje ugiba.
Prora~unom prema granilnom stanju ugiba, potrebno je dokazati, da maksimalni
ugib vmax(t) armiranobetonskog elementa, usled najnepovoljnije kombinacije dejs-
tava u toku eksploatacije, u proizvoljnom trenutku vremena t, nije veei od granicne
vrednosti ugibavu,
-
Vmax(t) $ Vu. (115/1 )
412
Kada su granicne vrednosti ugiba male, uslov (115/1) moze biti merodavan za
dimenzionisanje armiranobetonskog elementa.
UGIB
116
Ugib v(t) armiranobltonskog elementa, izlozenog slozenom savijanju, u proizvolj-
nom trenutku vremerJa t, najcesce se u praksi proracunava primenom postupka, koji
bazira na principu virtualnog rada.
Prema tom postupku, ugib v(t) odreduje se integracijom po duzini element a I pro-
izvodasrednje krivine ~.(t) i fiktivnog momenta savijanja M, usled jedinicne sile,
koja po polozaju, pravcu i smeru odgovara trazenom ugibu,
v(t)
=
1
~.(t)Mdzb.
(116/1)
Deo LlI, elementa ukupne duzine I, odgovarajuCi dijagram srednje krivine ~.(t) od
spoljaSnjih dejstava g i p, kao i dijagram fiktivnih momenata savijanja M, koji su
potrebni pri proracU8J1 ugiba v(t), prikazani su na slici 116/1.
.
>
g,p
--
----
Zb
res( t}
M
Slika116/1 ProraeUD ugiba vet)
413
SRED'NJA KRIVINA
Srednja krivina /C, armiranobetonskog elementa, bitno zavisi od stanja prs/ina. Sa
pojavom prslina, u armiranobetonskim elementima nastaje kvalitativna i kvantita-'
tivna promena stanja deformacija.
Karakteristicni dijagram zavisnosti srednje krivine /C, od momenta savijanja M,
za armiranobetonski element izlozen Cistom savijanju, koji odgovara rezultatima
eksperimentalnih istrazivanja /73/, prikazan je na slici 116/2.
Mr
I
I
I
M
MIII<lX
M
-t
STANJE
IZ~E
f"""'TlF'KAC'''''
\5P~.J<Al1
A6 El. EME~T
Mu.
FO.~M\~tC5:
~BIL12C\1ANE
S1.IKEP!t5l!NA
1reI:;'?~5KALI
A a ELE!w\e.."fr
~s
Slika 116/2 Sredrija krivina ~. armiranobetonskog elementa izloienog cistom savijanju mo-
mentom M
Za neisprskali armiranobetonski element, dijagram je prakticno linearan.
Sa pojavom prslina, koja izaziva kvalitativnu promenu stanja napona i deformacija u
presecima sa prslinom i u njihovoj neposrednoj okolini, dolazi, sa porastom momenta
savijanja M, do znatno brzeg povecanja srednje krivine /C,.
U toku formiranja stabilizovane slike prslina, dijagram zavisnosti srednje krivine /C,
od momenta savijanja M izrazito je nelinearan.
Za isprskali armiranobetonski element, dijagram se, do maksimalnog momenta sav-
ijanja u toku eksploatacije, ponovo priblizava linearnom, ali sa znatno brzim pove-
canjem sredine krivine /C, sa porastom momenta savijanja M, nego za neisprskali
element.
Dalje povecanje momenta savijanja M, preko maksimalnih vrednosti koje se u toku
eksploatacije mogu pojaviti, dovelo bi do izraZene plastifikacije i loma armiranobe-
tonskog elementa.
Dijagram zavisnosti srednje krivine /C, od momenta savijanja M u velikoj meri zavisi
i od povrsine donje, zategnute armature AGI'
Vecoj povrsini donje, zategnute ar-
414
Vrsta
armature
P1
GA 240/360
0,5
RA 400/500
1
mature
Aa1' odnosno vec.em koeficijentu armiranja donjom, zategnutom armaturom
Ill, odgovaraju manje vrednosti srednje krivine ~..
Za neisprskali armiranobetonski element, odnosno kada moment savijanja M nije
veei od momenta pojave prslina Mr, srednja krivina ~. (t) identicna je sa krivinom
/(1(t) za stanje I, sracunatom za proracunski model preseka bez prslina,
~.(t)
=
~/(t), za M $ Mr.
(116/2)
Vrednost srednje krivine ~.(t) isprskalog armiranobetonskog elementa, odnosno
kada je moment savijanja M veti od momenta pojave prslina
Mr'
nalazi se izmedu
najmanje moguc.e vrednosti krivine ~I (t) za I!tanje I, sracunate za proracunski model
preseka bez prslina i najveee moguce vrednosti krivine ~I I
(t) za stanje II, sracunate
za proracunski model preseka sa prslinom. Odreduje se iz izraza
~. (t) =
(1 - ()"I (t) +
(,,1I (t), za M > Mr.
(116/3)
SADEJSTVO ZATEGNUTOG BETONA IZMEDU PRSLINA
Koeficijent
"
koji zavisi od sadejstva zategnutog betona izmedu prslina, za armira-
nobetonski element iilozen sloienom savijanju, prema izrazu (112/28), iznosi
( =1- P1/J2
[O'~{;o)]
2
f. 0,4,
(116/4)
a za element izlozen cistom savijanju, prema izrazu (112/29), iznosi
(
=
1 - P1P2 (~)
2
f. 0,4.
(116/5)
Za odredivanje koeficijenta C prema izrazu (116/4) Hi (116/5), moze se koristiti i
dijagram na slici 116/3.
Na dijagramu, za armiranobetonske elemente, izlozene kratkotrajnim Hi dugotra-
jnim odnosDo viSe puta ponovljenim dejstvima, armirane sa GA 240/360 ili
RA 400/500, prikazana je vrednost koeficijenta ( u zavisnosti od odnosa napona
[~{(to)/O'~{r], odnosno od (M/Mr).
Preko koeficijenta P1, uvodi se uticaj stepena prianjanja izmedu armature i betona.
Za glat~u armaturu uzima se da iznosi 0,5, a za rebrastu armaturu 1, tabela 116//1.
Tabela 116/1 Koeficijent P1
415
L~")
:m
..
:t
..
-
"- ~A ~40/~60
DUGOT AAu NA ILl
V 15E PUTA PONOV1..;JENA
"f RA ~OO/SOO
DE:JSTVA
'"
GA 240/360
"( I<RATI<OTR,4.~NA
RA, 400/500 1)E~5TVA
.--
-
-.
m
I
I
t
I
-
I
j
SLOZE.NO 5AVluANvE [ ~~(to)/~
~1'5"O SAVI\JAN\JE
(M/Mr)
"-
4
'2. 3
"t
5 . 7 8 V
Trajanje
dejstva
112
Kratkotrajno 1
Dugotrajno
Vise put a 0,5
ponovljeno
0;8
r]
1p
'1,9
q?
q6
.
OJS
q
Slika 116/3 Dijagram koeficijenta ,
Preko koeficijenta 112uvodi se uticaj reoloskih karakteristika betona u toku vremena.
Za kratkotrajna dejstva iznosi 1, a za dugotrajna ili vise put a ponovljena dejstva
0,5, tabela 116/2.
Tabela 116/2 Koeficijent 112
Dijagram zavisnosti srednje krivine IC.(t) od momenta savijanja M, prema izraz-
ima (116/2) i (116/3), armitanobetonskog elementa izlozenog Cistom savijanju, za
koeficijent ( definisan izrazom (116/5), prikazan je na slid 116/4.
416
3,5
3,0
UTICA.~ $A,DEOSTVA .
ZATEGNUTDG BEiONA
IZME-)U PRSLINA
2.5
211
15
qA ~ /360
RA .<\00/500
~A ~""oj360
RA 400/S00
DUqOTRA\JNA \1.1
VISE PUV\ roWOVLJENA
DE;:JSTVA
KRATKOTR.4;JNA
DE\JStVA
res (t)
{>
Slika 116/4 Sredl\ia krivina K.(t) elementa izloienog cistom savijanju
STAT~CKI UTICAJI PRI POJAVI PRSLINA
Moment pojave prs/ina Mr, za armiranobetonski element izlozen s/oienomsavijanju,
prema izrazu (112/40), iznosi
Mr = /bZl Wi~ + Nr(k{2 - yf2 + Yb2),
(116/6)
a za element izlozen cistom savijanju, prema izrazu (112/41), iznosi
Mr
= /bn Wi~.
(116/7)
Normalna sila Nr, koju treba uneti u izraz (116/6), zavisiod istorije opterecenja
do pojave prsIina.
UkoIiko istorija opterecenja ne moze da se predvidi, !ito je prakticno redovna pojava,
vrednost norma/ne si/e Nr treba, za analizu granicnog stanja ugiba, da odgovara
najveCoj vrednosti ugiba v(t), odnosno najvecoj vrednosti srednje krivine IC.(t), !ito
je na strani sigurnosti.
Za koeficijent ( treba, prema tome, na osnovu izraza (116/3), uzeti najvecu vred-
nost, koja se, prema izrazu (116/4), dobija, kada se za napon zatezanja u donjoj
armaturi CT![r,neposredno posle pojave prsline u preseku, uzme po apsolutnoj vred-
nosti najmanja vrednost.
Sprovedenom analizom izraza (112/70), konstatovano je, da za norma/nu si/u Nr,
417
4~
b...
M
6
i
~,c.
~'"
0
-
~!
5
~j.;
~.II)
~III
,0
~V...
~S
~~I/)
~5
f,,{~)D
0
"
...
....
ukoliko Ie radi 0 sm priti,ka Nr > 0, treba uneti, po aplOlutnojvrednOlti,nliveclI
vrednOlt, a ukoliko Ie radi 0 sili zatuanja Nr < 0, treba uneti, po ~~801utnoj
vredn08ti, "ajmanja vrednoet. Medutimt moie Ie powati, d~ vredn08t norrnlilite
sile Nr, koja Be unelle u ilraz (116/6), najteiU bitno ne utite n&vrednOlt ugiba
tJ(t).
CVRSTOtA BETONA PRI ZATEZANJU SAVUANJEM
CtJr,toce 6dona pri zatuanja ,atJijonjem
Ib"
koja Ie unasi u ilrase .~ odredivanje
statilkih uticaja pri pojavi prsHna, deftnisana je u ~lanu 51 Pravllnib DAB 87.
U proralun armiranobetonskih elemenata prema ,ranilnim ,'ranjim. ;'~ormadja,
odn08no prema ,ranicnom ,tanj- a,i60, unoei Be ,retlnjl tlredhD" ltlr"oee 6dona
pri zatuenja ,atJijcnjem
I'"m
.
It" =I'"m.
(116/8)
Srednjo tJrednod ctJr,tole 6etona pri abijalnom ,a'uolj" Ihm, ukoliko Ie ne ras-
polde rezultatima ispitivanja betona u konkretnom 81u~aju,odreduje Ie UodnOlu
na lvntocu betona pri pritisku lu, iz ilraza (112/58),
Ibm = 0,25
ifii,
(116/9)
pri temu su hntoee Ibm i
I."
izrdene u MPa.
Dijagram .retlnje cff,toee 6dona pri d,ijalnom zotunja Ibm, koja Ie UDCllu
pf.oralun armiranobetonskog element a prema granlloim stanjima deformaeija, od-
oOlno prema granilnom stanju ugiba, u zaviso08ti od ~vr.tou betona pri pritisku
I.",
izraz (116/9), prikazanoje na slici 116/6.
i
u Pa]
.
2
\
\0
~
~
0\
3.
.!t
2.
0 15 ~2S80 5S~~. 90&560
SUM 116/5 Dij aredJVe hn&o& betona pri abijalnoaa u&esuUu J.-
418
OdnOl .rednje lvr.tole 6eton/l pri zfdu/lnj. '/ltlij/lnjem I,,,,,. i .rednje lvr.tote
6eton/lpri /lk.ijG/nom z/ltu/lnju
Ibm defini8&nje preko izraz~ (112/59),
It"m -
(
06
+
0,4
)
~
1
Ibm
- ,
.va"'"
(116/10)
pri cemu Be vi8ina preseka d izraiava u m.
Dijagram odnOla srednjih cvrsto~a betona pri zatezanju 8&vijanjem i pri ak8ijalnom
zatezanju
(/6"mllhm) U Iavi8n08ti od visine preseka d, prikaJan je na .lici 116/6.
(f6xSll/f'~t"')
1,3
~,4 ~
,~
1,2
~
~
~
$
~
~
....
tt
~
!
~
9
~
$
dor,.]
1J1
1.
0 OJt 0/1 q1 OA
OJ'
0,.
47 oJ'
0,9 1,0 1,t 1..
sW ra 116/6 Dij&J1'8IDodn08&uednjih fvl'ltoca hetona pri Htes..qU ..vijanJem i pri Wi.
jainom zatezanju
U".m/I..m}
PRORACUN KRIVINE ELEMENTA IZLOiENOG
CISTOM SAVIJANJU
P08tUpak za proractln kritline armirauobeton.kol elementa izlotenog li.tom '/It/i.
janju, prema Prirucniku CEB /221, veoma je jedn08tavan za primenu u prakai.
Pocetne krivine armiranobetonskog elementa ICL(t.) i ICU(t.) i krivifle 1C1,(t) i
1C~(t), 11toku vremena t, za naponsko stanje I i la naponsko stanje II, a preko njih
i odgovarajuce .rednje krivine ICM..(t.) i ICM..(t). mocu Ie izrazi$i u funkciji pcXetne
krivine odgovarajuceg neispnkalogbetonskog elementa.IC,. koeficijenta teteDja be-
tona ~(t, to), slobodne dilataeije skupJjimja betona
e.f',t.) i 6 koefieijenata .~.
k~
I,
k~, 1'1, k! i 1~I, preko kojih Ie uvodi uticaj aimatllle. uticajtecenja i uticaj
skupljanjabetona. '
PocetnG krivina
IC" nei.pr.kGlog hton.~o, elerneRt., illotenog ci.tom .avijanju mo-
mentom M, iznOli
M
IC, =
E,('.)J,'
(116/11)
pri cemu je J, moment inercije poprecnoa preeeJra,a E,(t.) modul elaatUnOiti
betonau pocetnomtrenutku vremenat..
419
POCETN A KRIVIN A
Proracunski model za odrectivanje pocetne kr:ivine ICL(to), armiranobetonskog ele-
menta, izlozenog Cistom savijanju, sa poprecnim presekom proizvo1jnog oblika, za
naponsko stanje I, prikazan je na slici 116/7.
J1
H.!: H
:p
><
x"
~
c-I
0
.::n
~
NEUT~NA
l.INIVA
r"'
tI':
:J)
IVICA f
Slika 116/1 Pror<ioCunski model za odtedivanje pocetne krivine xit(to)
Pocetna krivina ICL(to), elementa izlozenog Cistom savijanju, prema izrazima
(110/35) i (110/30), iznosi
I M
ICM(to)
=
Eb(to)J!'
(116/12)
Proracunski model za odrectivanje pocetne krivine ICM(to), armiranobetonskog ele-
menta, izlozenog cistom savijanju, sa poprecnim presekom proizvoljnog oblika, za
nap.onsko sta:nje II, prikazan je na slici 116/8.
HJI
~
~
[A:. J~ ,E~ (t.o)]
"'.?:
Io4X
:::s>
A1I.
J.'" E~(t.~ HEUT~A1.1'(A
lIN\;:]A
x~
~
..
~~
:n
~
,..
" H.:;
u d
:n ".~
-J.,..!...
15
IVICA1
Slika 116/8 Proraeunski model za odtedivanje pocetne krivine xU (to)
420
Pocetna krivina ICM(to), za naponsko stanje II, izrazena slicn~ kao i za naponsko
stanje I, iznosi
II
M
ICM(to) =
Eb(to)J!I'
Izrazi (116/12) i (116/13), za pocetne krivine 1C~(to)
(116/11), mogu se,napisati u obliku
1C~(to) = k~lCb,
ICM(to) = k~IlCb'
Koeficijenti k~ i
}'
preko kojih se uvodi uticaj armature, iznose
I Jb
ka =
Jf'
.
kII -
Jb
a - JfI"
.
(116/13)
i ICM(to), imajuCi u vidu
(116/14)
(116/15)
(116/16)
(116/17)
Srednja pocetna krivina ICM,,(to), odreduje se, prema izrazima (116/2) i (116/3), iz
ICM,,(to) = 1C~(to), za M $ Mr, (116/18)
,
ICM,,(to)
=
(1- ()IC~(to) + (ICM(to), za M> Mr. (116/19)
U funkciji momenta savijanja M, srednja pocetna krivina ICM,,(to), prikazanaje na
slid 116/9.
M
M r
I
"0'/
~I
1l
/?rf4>
I
I
I
I
I
I
I
I
~ISTO
SAVI JA NJE
~1.4.S(t.)
Slib. 116/9 Srecb\ia poeetna krivina
~M"
(to)
421
.........
KRiVINA U TOKU VREMENA
Kn"i... 1C1,(C), armiranobetonskog element a, izloienog ~i,tom ,."ijlnj., za napon-
ako atanje I, . toh "remen.', odreduje Ie kao sDir po~etne kn"ine 1C1,(t.) i p",mene
in"i., 41C1,(C), u toku vremena t,
ICL(t) = 1e1,(t.) + AIeL(t).
(116/20)
Prorwlu,ki modella odredivanje promeRe kntline AIeL(t), elementa, sa poprecnim
preeekom proilvoljnog oblika, za naponsko stanje I, prikazan je na slid 116/10.
."
Xt
N&UT~~LNA
LINlOA
SHira 116/10 Proral!UD8ki model U odrec1ivanje promene krivlne AICL(t)
PromeR' mtli,,/! AIeL(t), prema izruu (110/55), iznosi
M
*I
I I
( )
.
4IeM(t)= Ie.,,' t, t. -
E:(t)Jtl'
91060~n. intli... .~",(t, tll), prema izruu (110/50), dobija Be is
1C!.,,(t, t.) =
1C1,(t.)~(t, t.).
(116/21)
(116/22)
Fikli"..i mome..t Mt/, u odnosuna telilte idealizovanogpresekaTt/, prema izruu
(110/52), iinOlI
Mtl = M! - N!(flG2-fir!), (116/23)
prl ~mu Ie fliti"..i ,tlCGjiNIl M!, prema (110/47) i (110/48), dobijaju iz
N! = E.A.t'TG",(t, t.), (116/24)
M! = E.J.Ie'",(t,t.). (116/25)
9106od... dil.t.cUI 6donl
e'Ta",(I,
t.), u nivou teliita armature, prema (110/49),
je
"Ta",(I, I.) = (4.(t.) + 1e1,(I.)(flt2- fl02)]~(I, t.) + t, (t, t.),
(116/26)
422
.........---
pri eemu d8lG IG cijo th(I.), u te:liitu betonskogpreseka,elementa izlolenogcilftom
8avijanju, prema (110/36), (110/28) i (110/30), iznoei
eh(I.) =
E.(~)JI
(Y{2- Y.2),
OOn08oo, imajuci u vidu (116/12), iznosi
e~.(I.) = 1C1,(1.)(Y/2 - Yn).
(116/27)
(116/28)
Poele unoienja izraza (116/28) u (116/26), .10604n. di/GltJcij. 6elo". efTo .,(t, t.),
u nivou te'ilta armature, dobija Ie iz
.
efT.",(t, t.) = (Y{2- Y.2)~(t,t.)lCl,(t.) + e,(t, t.), (116/29)
pa Ie jiktivnG normalna ,i/. N!, prema izruu (116/24), dobija is
N! = E.A.(Y{2 - 1I.2)~(t, t.)IC1,(t.) + E.A.,~t, t.).
Fiktivni momenf M!, unoienjem (116/22) u (116/25), iznQli
M! = E.J.~(t,C.)IC1,(t.). (116/31)
Imajuci \t vidu izraze (116/30) i (116/31), jiktivrai moment M,', prema (116/23),
dobija Beil
M,' = E.[J. + A.(1I.2 - 1I{2)(1I.2 - yr')]~(t, t.)ICL(t.) -
-E.A.(Y.2- IIt/)e,(t, t.). (116/32)
PromenG krivine AICi,(t), posle unoienja izraza (116/22) i (116/32) u (116/21),
izn08i
(116/30)
A"i,(t) = {1- ;;, [J. + A.(Y.2 -yI2)(Yo2 - lit!)]} ~(t, t.)"l,(t.) +
*
+
;"
A.(yo2 - Yt/),(t, t.),
pri lemu je, prema (110/43),
n* =
:<t)
= n[1+ X(t, t.)~t, t.)].
(116/33)
(116/34)
Krivina ,,~S<t),armiranobetonskog elementa, illoienog ii.lom ,evijtJnj_, za napon-
8ko8tanje II,
-
ton vremen.
"
odrecluje Be, 8lilno Do i II; oapon8ko 8tanje I, kao
sbir pocetne kl1vine lCiS(t.) i promene krivioe AlCiHt), u toku vremena t,
1C~(t) = 1C~(t.)+ AIC~(t). (116/35)
Prorat_ndi model sa odrectivanje promene krivine A~~('), elementa, la poprecnim
presekom proilvoljnog oblUra,la napon8ko 8tanje II, prikazan je na 8lid 116/11.
423
M~
:J'>
H
d
-
r:
.::
::P
~
$.
C'I
.1:
0
:3')
~
[~.J:,E~
(t.)]
~~
04)(
[A~"t~ I;~'"tt) NE.Ui~LNA.
LINIOA
-d
d
IVICA\
Slib 116/11 Proratunski model za odredivanje promene krivine AIC~(t)
Xb
Promena krivine ~/I:~Ht), za naponsko stanje II, izrazena slieno kao za naponsko
stanje I, iznosi
~/I:~(t)
= {1 -
J;:1
[Ja + Aa(Ya2 - y[i)(Ya2 - YtfI)]} <p(t,to)/I:~(to) +
* .
+ J:IIAa(Ya2
-yff1),(t,to).
.
(116/36)
Izrazi (116/33) i (116/36), za promene krivina ~/l:it(t) i ~/I:~(t), imajuci u vidu
(116/14) i (116/15), mogu se napisatiu obliku
1 1 1
(
1,(t, to)
~/l:M(t) = kak",<Pt, to)/l:6+ k,
d
'
A...II
(t)
-kIIkII
<p(t t
)/1:
+
kII,(t,to)
u'~M -a
""
0 6 ,
d
.
Koeficijenti k~ i k~1, preko kojih se uvodi uticaj tecenja betona, iznose
..
*
k~ = 1- ';1 [Jo + Ao(Yo2 - Y{2)(Yo2 - Ytf)].
.
*
k~1 = 1 -
J:II
[Jo + Aa(Ya2 - y[i)(Ya2 - YtfI)].
.
K oeficijenti k: i k:
1, preko kojih se uvodi uticaj skupljanja betona, iznose
*
k: =
;*1
Aod(Ya2 - yt{),
.
II
-
n*
*II
k, - Jt<IIAad(Ya2-Yi2
).
.
424
(116/37)
(116/38)
(116/39)
(116/40)
(116/41)
(116/42)
Krivine x:it(t) i x:li(t), posle unosenja (116/14) i (116/37) u (116/20), odnosno
(116/16) i (116/38) u (116/35), odreduju se iz izraza
I
()
I
[
I
( )]
IC,(t,to)
X:Mt
= ka 1;+ k",1f'
t, to X:b+ k,
d '
(116/43)
K.II
(
t
)
- eI [
1
+
kIII,,
(
t t
)]
K.
+
kIIC,(t, to)
M - a
",T'
0 b ,
d
.
(116/44)
Srednja krivina K.M,,(t), u toku vremena t, odreduje se, prema izrazima (116/2) i
(116/3), iz
K.M,,(t)
= K.~(t), za M :5 Mr,
(116/45)
K.M,,(t)
= (1- ()x:it(t) + (K.li(t), za M > Mr.
(116/46)
U funkciji momenta savijanja M, srednja krivina K.M,,(t), u toku vremena t, pri-
kazana je bez uticaja skupljanja betona na slid 116/12, a sa uticajem skupljanja
betona na slid 116/13.
M
Mr
CISTO SAVI JANJE
8EZ UTICAJA
SKUPLJANJA SETONA
~M,S
(i)
Slib 116/12 Sredl\ia krivina u toku vremena ICM,.(t), za e.(t, to)
=
0
425
M
I
"po
CISTO SAVIJANJE
$A UTICAJEM
$KUPt.JANJA BETONA
'2~,s (t)
Slilra 116/13 SredDJalaivina u toku Vfemet18"M,,(t). sa c.(t, tC/)~ 0
KOEFJCtJENTI k ZA PRORACUN KRIVINE
Po~e'ne 'nt/ine fC~(t.) i fC~S<to),
.
arrniranobetonlkol elementa izloienol cilltom 11/1-
t/ijanju, kao i krit/ineIC~(;~i "U(t), u tob t/remenat, za naponlko Itanje I i za
naponlko Itanje II, prema prikazanomp08tupkuprora~una, izratene 8UUfunkciji
6 koeftcijenata II.
Za naponlko .tanje I, pror&eunlkog modela preseb be, prslina i la nar:nlko
Itanje
II, prorKuRlkog modela preseh la praJinom, preko heftcijefu"1J k. i i~', datib
iaruima (116/16) i (116/17), uvodi Ie aUc.j ,mao'ure, preko ioeftcijen.', i~ i k~/,
datib iaruima (116/39) i (116/40), uticaj 'eeeni. 6eton4, a preko koeftcijenatlJ It~i
A:~/,datib izruima (116/41) i (116/42), uticaj IIkupljanjo6etono.
KoeJicije,di It mogu Ie, Uprakei, dovoljno tKDo ~it.ti i .a dijagrama, isradenih za
najte.Ce oblike poprei!nog p~k..
426
Za pravougaoni pre,e#:, slib 116/14, tirine b i visine d, momenta inercije betonskog
preseb
J"
bd'
J, =
12'
Ilijagrami koeficijenata k, dati su u Prilogu 3.4. Prirutnika.
(116/47)
"
x,
~
SIDra116/14 Pravouponl praek
Vredn08ti koeficijenata k na dijagramima odredene au prema bruto betonakom pre-
eeku A, odn08no AC', tj. la odgovarajuce idealilovane preseke Af i A{',
Af = A, + nA.,
AI' = At' + nA.,
(116/48)
(116/49)
odn08noAt' i At",
At' = A, + n*A.,
At" = At' + n*A.,
(116/50)
(116/61)
ito je za proratun deformacija u praksi dovoijno tafno.
Na ovim dijagramima, la uobitajene poloiaje donje i gornje arml'ture A.l i A.a,
definisane koeficijentima
1
i 2,
1 =
7'
(116/62)
42
/
2 =
7'
(116 63)
a za koeficijente
k"
i k, i II' uobitl'jenevrednOitiproilvodakoeficijentate~nja
.
Autorl S.MarinllDvi6 i B.Milolavijevi6
427
\
I.p(t,to) i koeficijenta starenja X(t, to), prikazane su vrednosti koeficijenata k, u za-
visnosti od odnosa (Aa2/Aad i odnosa (nAal/bh), pri cemu je h staticka visina
preseka, slika 116/15.
ex'.= af jet
01.2.=a'l/d
[1 (t, to)<f'(t, to)J,~ KCf
i ks
k
(nAa1/bh, )
Slika 116/15 Koeficijenti k za pravougaoni presek
Za jednostruko armirani T presek, slika 116/16, sirine rebra b i visine d, kao i sirine
b2 i visine d2 gornje ploce, dijagrami koeficijenata k dati su u Prilogu 3.5 *Prirucnika.
~b
2
~
::n
b
it
-d~
Xb
Slika 116/16 Jednostruko annirani T presek
*
Autor B.Milosavljevic
428
Vrednosti koeficijenata k na dijagramima odredene su prema bruto betonskom pre-
seku Ab odnosno A'l, tj. za odgovarajuce idealizovane preseke A[ i A[1, odnosno
At1 i A:11, sto je za proracun deformacija u praksi dovoljno tacno.
Vrednosti koeficijenata k, za jednostruko armirani T presek, prikazane su na dija-
gramima, za uobicajene vrednosti koeficijenata 0'1 i 152,u zavisnosti od koeficijenta
{32i odnosa (nAaI/bh), slika 116/17.
.
ci, = a,ja,
o2=az/d
[x (t,"to)'P(t,to)]
I
ZA
K~
;
ks
k
4~~
</6
(
nAG., /
b h,)
Slib 116/17 Koeficijenti k za jednostruko armirani T presek
Ako se sirina b2 i visina d2, gornje ploce T preseka., definisu preko koeficijenata /32
i 152,
b2
/32 = -,
b
d2
152=-,
d
(116/54)
(116/55)
poloiaj teiista betonskog preseka Yb2, u odnosu na gornju ivicu preseka, iznosi
d 1 + (/32 - 1)15~
Yb2 =
2 1 + (/32 - 1)152
.
(116/56)
Moment inercije betonskog preseka Jb dobija se, tada, iz izraza
J =
bd3
[
1+ (/3
- 1
)153
+
3(/32 - 1)152(1 - 62)2
]
b
12
2 2
1+(/32-1)152
.
(116/57)
429
Koeficijent momenta inercije T preseka, dat u srednjoj zagradi izraza (116/57),
predstavlja, ustvari, odn08 momenata inercije T preseka J. i odgovarajuceg pravo-
ugaonog preseka (biP/12), sirine rebra b i iste visine d. Mole Be, dovoljno taCno,
otitati sa dijagrama datog u Prilogu 3.5.85 Prirutnika. Na tom dijagramu, vredn08t
(12J./bd3) prikazana je u zavisn08ti od koeficijenata 62 i 112,slib 116/18.
(-b)
dz~da/d
(!J'I.:= bz / b
SUb 116/18 Moment inercije T preaeka J.
PRORACUN KRIVINE ELEMENTA IZLOZENOG SLOZENOM
SAVIJANJU
Proralun krivine armiranobetonskog elementa, izlolenog .lozenom .avijanju, mole
Beprema Prirutniku CEB /22/, uvodenjem dopunskih pretp08tavki, svesti na pro-
raCun krivine elementa, iltoienog li.tom .avijanj..
Tada Be, krivina elementa izloienog slolenom savijanju, moie izraziti preko istih
6 koeficijenata k, koji su koriiceni za proraCun krivine element a izloienog tistom
savijanju. Za pravougaoni poprecni presek, dijagrami koeficijenata k dati su u
Prilogu 3.4, a za jedn08truko armirani T presek u Prilogu 3.5 Prirutnika.
POCETNA KRIVINA
Za proralun poldne krivine, kao dovoijno tacno za praksu, mogu Be uvesti pret-
poetavke prikazane na slid 116/19.
Pretp08tavlja Be, da je poldna krivina ,,!tH(to), za naponsko stanje I, elementa
izloienog slolenom savijanju momentom M i normalnom silom N, jednaka sa
pocetnom krivinom ,,1,(to), za naponsko stanje I, elementa izloiel1Qgcistom savi-
janju momentom M,
,,1,
H
(to) = "l,(t..). (116/58)
430
/
-/
/
/
/
/
/
~/
df'7
/
1"
/
/
/
/
M
;I'
";t
f
11
SlOZENO
SAVIJANJE
~MN(t.)
sWra 116/19 P~etM kriv1na element a jzloienOl"oten~ IAvijanju ~.vN(to)
PotetnG trivinG"~N(to)' la naponskostanje II, elementa izloienogaloienomsav-
ijanju, pretp08tavlja se da je, la vredn08t momenta M S Mo, jednaka, takode, sa
poeetnorn krivinorn "i,(to), za naponsko stanje I, elementa izloienog cistorn savi-
janju momentorn M, ' '
"~N(to) = "i,(to), za M S Mo,
(116/59)
a da je, la vredn08t momenta M > Mo, jednaka sbiru poutne krivine ''is(to), za
napol18koatanje II, element a izlolenog cistom savijanju mornentom M i poeetne
krivine IcY (to), za naponsko stanje II, elernenta izlolenog cistorn savijanju lPomen-
tom, koji u odnosu na teziite 7jll idealizovanog preseka sa prslinorn daje nprmalna
sila N, koja deluje u teiiitu Ii idealizovanog preseka bez prsline,
,,11N(to) = ,,11(to) +
ICy (to), za M > Mo.
(116/60)
PotetnG trivin/J ICy (to), usled dejstva normalne sile N, odreduje se, prema tome, il
,,11
(
t
)
=-
N(1I!2 - vii)
1:i 0
E.(to)Jf' '
(116/61)
431
odnosno, imajuci u vidu (116/17), iz
"ll (t ) =-
N(Y{2 - y{i)
kll
N 0
Eb(to)Jb
G'
(116/62)
Moment Mo, kao granica vainosti izraza (116/59) i (116/60) za pocetnu krivinu
leUN(to), odreduje se iz uslova, koji se dobija izjednaeavanjem ova dva izraza,
"it.
(to)
= "U.(to) + ,,~(to), za M = Mo.
(116/63)
ImajuCi u vidu (116/12), (116/13) i (116/61), izraz (116/63) svodi se na
Mo Mo N(Y{2 - if)
Eb(to)J!
=
Eb(to)J!l
-
Eb(to)Jf1 '
(116/64)
odakle je
N(Y{2 - y{f)
Mo =
1 - J!l
/
J!
.
I I
Uzimajuci u obzir (116/16) i (116/17), moment Mo, prema izrazu (116/65), odre-
duje se iz
(116/65)
-
N(Y{2- y{f)
Mo-
l-kI
/
kIl '
G G
Pocetna krivina "f.J(to), usled dejstva normalne sile N, posle unosenja (116/66) u
(116/62), odreduje se iz izraza
(116/66)
ll
( ) (
kll e
)
Mo
"N
to = - G - G
Eb(to)Jb'
(116/67)
Srednja pocetna krivina "MN,,(to), elementa izlozenog slozenom savijanju, moze
se, posle translacije koordinatnog poeetka u taeku sa koordinatama [Mo, "o(to)],
odrediti slieno kao za odgovarajuCi element izlozen Cistom savijanju,
"MN,,(to) - "itN(to), za M $ Mr,
."MN,.(to) =
(1 - (o)"itN(to) + (o"i:N(to), za M> Mr.
(116/68)
(116/69)
Koeficijent (0 odreduje se iz izraza
(0 = 1-
(
V7fJJ2Mr - Mo
)
2
11.
M-Mo
Izrazi (116/68) i (116/69), za srednju pocdnu krivinu "MN,.(to), imajuCi u vidu
(116/58), (116/59) i (116/60), svode se na
(116/70)
"MN,.(to) - "it(to), za M $ Mr, (116/71)
"MN,.(to) =
(1- (o)"it(to) + (o["U(to) + ,,~(to)], za M > Mr.(116/72)
432
U funkciji momenta savijanja M i normalne sile N, srednja pocetna krivina
ICMN,.(to) prikazana je na slikama 116/20, 116/21 i 116/22.
tv!
~
I'" :'I
I
~. 1'!:8
""'
.,
I / ~.
I
lIJ ,s..~
I::~
I ~~
r3i
M,.
[-'C~(t..)]
'OCo
(to)
SLOZENO
SAVIJANJE
N>O,PRITISAK
(Vf3.I3,,' M...) ~
Mo
~MN,5
(f..)
Slika 116/20 SredJ\ia pocetna krivina KMN,.(to), za silu pritiska N
>
0 i'( Vf3}{32Mr)
:5 Mo
M
4
ore.(t.)
SLOZENO
SAVIJANJE
N>O,PRITISAK
(l./f3,t\M...) Mo
'cMN
!>(t.)
,
Slika 116/21.sredJ\ia pocetna krivina KMN..(to), za silu pritiska N
>
0 i (Vf3t/hMr)
> Mo
433
M
I /
')1
/
~-o. /
"", ~~/
H f I ~~/
'H'
/
,
/
1/
/
/
/
SLOZENO
/
/ SAVIJANJE
/
/
/
/
reMN(t)
~(i;)
M
~
~
:IE
:a
It\r
,""
"./
"""'"
---
--- (
Vf?Jl?J~
Mr)
SLOZENO
SAVIJANJE
N'"
0, ZATE ZANJE
'reMN,r.(iO)
re.,.
M.
Slib 116/22 Srednja pocetna krivina itM N..(to), za situ zatez~a N <
0
KRIVINA U TOKU VREMENA
Za proracun krivine u toku vremena, kao dovoljno tacno za praksu, mogu se uvesti
slicne pretpostavke kao i za proracun pocetne krivine, stika 116/23.
Slib 116/23 Krivina u toku vremena itM N(t ). element a izloienog sloienom savijanju
434
Pretpostavlja se, da je krivina li:it N(t), u toku vremena t, za naponsko stanje I,
elementa izlozenog slozenom savijanju momentom M i normalnom silom N, jednaka
sa krivinom li:it(t), u toku vremena t, za naponsko stanje I, element a izlozenog
Cistom savijanju moment om M,
li:itN(t) = li:i,(t).
(116/73)
Krivina Ii:MN(t), u toku vremena t, za naponsko stanje II, element a izlozenog sloze-
nom savijanju, pretpostavlja se da je, za vrednost momenta M ~ Mo, jednaka,
takode, sa krivinom li:i,(t), u toku vremena t, za naponsko stanje I, elementa
izlozenog cistom savijanju momentom M,
Ii:~N(t) = Ii:~(t), za M ~ Mo,
(116/74)
a da je, za vrednost momenta M > Mo, jednaka zbiru krivine Ii:M(t), u toku vre-
mena t, za naponsko stallje II, elemeilta izlozenog cistom savijanju momentom M i
krivine Ii:IJ(t), u toku vremena t, za naponsko stanje II, elementa izlozenog Cistom
savijanju momentom, koji u odnosu na teziste idealizovanog preseka sa prslinom
daje normalna sila N, koja deluje u' tezistu idealizovanog preseka bez prsline,
Ii:MN(t) = Ii:M(t) + Ii:IJ (t), za M> Mo.
(116/75)
Pri tome, usvaja se, kao dovoljno taeno, pretpostavka, da vrednost momenta Mo,
odnosno granice vaznosti izraza (116/74) i (116/75) za krivinu Ii:MN(t) u toku vre-
mena t, odredena za pocetnu krivim.i Ii:MN(to) izrazom (116/66), ostaje neprome-
njena u toku vremena t,
M -
N(Y{2 - y[i)
.
0 -
1 -
kI
/
FI
a a
(116/76)
Krivina Ii:IJ(t), u toku vremena t, usled dejstva normalne sile N, imajuCi u vidu
(116/67), (116/43) i (116/44), odreduje se iz
Ii:IJ(t)
=
_{k~I[l
+ k~I<p(t,to)] - k~[l + k~<p(t,to)]}
Eb~:)Jb'
(116/77)
Srednja krivina Ii:MN,,(t), u toku vremena t, elementa izlozenog slozenom savijanju,
moze se, kao i srednja pocetna krivina, posle translacije koordinatnog pocetka u
taeku sa koordinatama [Mo, Ii: 0(t)], odrediti slieno kao z~, odgovarajuCi element
izlozen Cistom savijanju,
Ii:MN,,(t)
= li:itN(t), za M ~ Mr,
Ii:MN,,(t)
=
(1- (o)Ii:~N(t) + (oli:i:N(t), za M > Mr.
(116/78)
(116/79)
Koeficijent
(0'
prema izrazu (116/70), iznosi
(0
=
1 - (~~~
Mo
)
2
~ 1.
(116/80)
435
Izrazi (116/78) i (116/79) za srednju krivinu ~MN..(t), u toku vremena i, imajuci
u vidu (116/73), (116/74) i (116/75), svode se na
~MN,.(t) = ~it(t), za M ~ Mr'
(116/81)
~MN,.(t)
=
(1 - (o)~it(t) + (o[~~(t) + ~# (t)], za M > Mr. (116/82)
U funk~iji momenta savijanja M i normalne sile N, srednja krivina ~MN,. (t), u ioku
vremena t, bez uticaja skupljanja betona, prikazana je na slikama 116/23, 116/24 i
116/25.
M
"'r
Mo
(VI),~Mr)
~
SLOZENO
SAVIJAN J E
N>O,PRITISAK
(Vf3,13t' Mr-)~Mo
c's
(i.to)= a
~NN,5li)
..j. (-re~~~
~
'Cto(i;)
Slib 116/24 Sredl\ia krivina u toku vremena ItMN..(t). ZA silu pritisb N
(y{31fhMr)
:5
Mo, bez uticaja skupljanja betona
t
I
I
I
M
Mr
(Y!3,I3: Mr)
1.\0
20ft.)
> 0 i
~
5 LOZENO
SAVIJANJE
N>O.PRITISAK
(v8.l3t' Mr) >Mo
f.s(t,t.)-O
~MH.S(t)
Slib 116/25 Sredl\ia krivina u toku vremena ItMN..(t). ZA silu pristika N > 0 i
436
(y{31/32Mr)
> Mo. bez utiatJa skupljanja betona
r
f
I
(Vi3,I3~Mr)
M,.
M
",..
,'"
." '"
--'"
---
SLOZENO
SAVIJANJE
N<O.ZATEZANJE
e5
(t,t.)..
a
~MIIIIS(~)
Mo
Slib 116/26 Sredl\ia krivina u toku vremena JtMN..(t}, za silu zatezanja N
<
0, bez uticaja
skupljanja betona
PRORACUN UGIBA
Ugib vet) armiranobetonskog elementa, izlozenog slozenom savijanju, u trenutku
vremena t, moze se, posle sracunavanja srednje krivine K,(t), odrediti integracijom
prema izrazu (116/1).
Radi Be0 numerickoj integraciji proizvoda srednje krivine K,(t) i fiktivnog momenta
savijanja M, po duzini elementa /.
Element po duzini treba podeliti na proizvoljan broj delova. Najjednostavnije je
da ti delovi budu jednaki. Medutim, pri integraciji funkcija koje imaju prelome ili
skokove u pojedinim presecima, tacnije je usvojiti poklapanje podele sa tim presec-
ima.
Na slici 116/26 prikazana je podela elementa na delove i prikazane su funkcije
potrebne za proracun ugiba VM(t), elementa izlozenog Cistom savijanju, primenom
numericke integracije.
Za element izlozen Cistom savijanju, potrebnaje analiza funkcija momenta eavijanja
M, koeficijenta (, krivina elementa KL(t) i ~(t), za stanje I i za stanje II, srednje
krivine K,(t) i fiktivnog momenta savijanja M. .
Za element izlozen slozenom savijanju, pored navedenih funkcija, potrebnaje i anal-
iza funkcija normalne sile N i odgovarajuce krivine KN(t).
Preseci elementa, u kojima je moment savijanja M jednak momentu pojave prslina
Mr, predstavljaju granicu izmedu neisprskalog dela element a, u stanju I, i isprskalog
dela elementa, u stanju II. Prema usvojenoj definiciji koeficijenta (, odnosno srednje
krivine 1C,(t), u tom preseku pojavljuje se skok, pa to treba imati u vidu priIikom
podele elementa na delove.
437
ANJE I
STANJE II STA JE I
j
k
'"
I
Zb
v
~tik
./
Mr
.............
t'---- V
V"
"--
-
,
:5
,-I
---
V
r--.
-
~~(
.........
~I-- ~-
---
re1~(
...........
'-
l.--"
/
- -
~MS
~~e(~
----
I
;t
/,~/.x
,,~cn
V
,,~
~,;:~
~,/
['.....
y
-
--
....
~.;:~~
~M
-!.!.
~---
r---
~---
--
ST
M
t)
t)
(t)
Slib 116/27 ProrKun ugiba tlM(t) element a izloienog fi.tom lavijanju, primenom nu-
meri&e integracije
438
Fiktivni moment savijanja M, usled jedinicne sile, koja po polozaju,pravcu i smeru
odgovara traienom ugibu, u preseku u kome se trazi ugib im~ prelom, pa pri usva-
janju po dele element a na delove i 0 tome treba voditi racuna.
Posle sracunavanja vrednosti navedenih funkcija u presecima, koji odgovaraju iz-
abranoj podeli element a, pristupa se numerickoj integraciji.
Ugib v(t) sracunava se, primenom trapeznog pravila numericke integracije, .iz izraza
"
- - - - Llljle
v(t)
= L...J
[1C"j(2Mj + M Ie)+ 1C"Ie(Mj + 2M Ie)]
6
.
111j.
(116/83)
Talnost proracuna ugiba v(t) numerickom integracijom, prema izrazu (116/83),
zavisi od izabrane podele element a. na delove. Sa povecanjem broja delova, tacnost
proracuna Be povecava, ali Be povecava i obim posla.
Mada Be ugib v(t) moze numerickom integracijom veoma tacno odrediti, takav
proracun nije pogodan za svakodnevnu inzenjersku praksu. Veoma je obiman,
naroCito pri podeli element a na veliki broj delova.
Medutim, ovaj proracun ugiba v(t) moze se lako izraditi primenom racunara.
U Prilogu 3.8 Prirucnika dat je Program CREEp., za proracun stanja prslina i
ugiba armiranobetonskih elemenata u toku vremena. Program je izraden prema
proracunima prikazanim u Prirucniku. Obuhvaceni su elementi razliCitih statickih
sistema i kombinacija razlicitih tipova kratkotrajnih i dugotrajnih opterecenja, sa
proizvoljnim oblikom poprecnog preseka i polozajem aipki armature. Primenjena
je numericka integracija, sa podelom element a na proizvoljno izabran broj delova
i mogucnoScu variranja armature duz elementa. Ugib Be dobija u svim presecima
usvojene podele, ato predstavlja elasticnu liniju elementa.
PRORACUN UGIBA PO BILINEARNOJ METODI
Obimnost posla na numericnoj integraciji, Hi potreba stalne primene racunara pri
proracunu ugiba v(t) armiranobetonskih elemenata, kojije prisutan u svakodnevnoj
inzenjerskoj praksi, inicirali su razvoj drugih, jednostavnijih, ali za praksu dovoljno
tacnih metoda, baziranih na uvodenju odgovarajuCih dopunskih pretpostavki.
Veoma prakticna je bilinearna metoda, prikazana u Prirucniku CEB /22/.
Bilinearna metoda bazira na pretpostavci, da je, ne uzimajuCi u obzir uticaj skup-
ljanja betona, ugib v(t) bilinearnafunkcija momentasavijanja M.
.
Za neisprskali armiranobetonski element, ugib v(t), u trenutku vremena t, identican
je sa ugibom vI (t) za stanje I, sracunatim za proracunski model preseka bez prslina,
v(t) =
VI (t), za M ~ M,..
(116/84)
* Autori M.Tatomirovit i P.Pavlovit
439
Vrednost ugiba v(t) isprskalog armiranobetonskog elementa, nalazi se izmedu naj-
manje moguce vrednosti ugiba VI (t) za stanje I, sracunate za proracunski model
preseka bez prslina i najvece moguce vrednosti ugiba vII (t) za stanje II, sracunate
za proracunski model preseka sa prslinom. Odreduje se iz izraza
v(t) =(1 - (6)vI (t) +
(6vII (t), za M > Mr.
(116/85)
pri cemu se za koeficijent' (, koji duz element a varira, pretpostavlja da ima kon-
stantnu vrednost (6.
Koeficijent (6 odreduje se u zavisnosti od momenta savijanja MD i momenta pojave
prslina MrD 'u kriticnom preseku.
Pod kriticnim presekom podrazumeva se presek, u kome momenti savijanja dostiiu
maksimalnu vrednost i koji se cesto poklapa sa presekom, za koji treba sracunati
maksimalni ugib. Kod sistema proste i kontinualne grede, za kriticni presek usvaja
se sredina polja, a kod konzole oslonac.
Za armiranobetonski element, izlozen cistom savijanju, koeficijent (6 odreduje se iz
lzraza
MrD
(6
= 1 - (31f32
MD '
(116/86)
koji odgovara pretpostavci, da moment savijanja M i moment pojave prslina Mr,
koji duz elementa variraju, imaju konstantnu vrednost, odnosno da je
M = ..jMrDMD,
Mr = MrD'
(116/87)
(116/88)
Ugib VM(t), u trenutku vremena t, armiranobetonskog elementa izlozenog cistom
savijanju, za koji je pretpostavljeno, da je bilinearna fun\cija momenta M, prikazan
je na slici 116/28.
M
I
CISTO
SAVIJAN JE
11M
(-t:)
M o
MrD
(~1t32MI'D)
Slib 116/28 Ugib VM(t), element!!. izloienog cistam s!!.vijAnju
440
Za armiranobetonski element, izlozen s/ozenom savijanju, koeficijent (b, ukoliko u
kriticnom preseku vrednost ((31/32MrD) nije veca od vrednosti momenta MoD, dobija
se lZlzraza
(b =1-
~:'
za ((31(32MrD) $ MoD. (116/89)
Ukoliko je, medutim, vrednost ((31(32MrD) veca od vrednosti momenta MoD, koefi-
cijent (b je isti kao i za element izlozen Cistomsavijanju, dat izrazom (116/86),
MrD
(b
= 1- (31(32-, za ((31(32MrD) > MoD.
MD
Ugib VMN(t), u trenutku vremena t, armiranobetonskog elementa, izlozenog s/o-
zenom savijanju, za koji je pretpostavljeno da je bilinearna funkcija momenta M,
prikazan je na slikama 116/29 i 116/30.
(116/90)
M
5 LOZ E NO
SAVI JANJE
( /3, (32 M rD) ~ M01)
MOD
(13,1;2 Mro)
'lIMN
(4;)
Slika 116/29 Ugib VMN(t), element a izloienog sloienom savijanju, za ({3t{32MrD) $ MoD
Mi
SLOZENO
SAVIJANJE
(13,r'32 M~!)> MOb
Mrp
(f3,I?'1M r,,)
MOD
"MH
(~)
Slika 116/30 Ugib VMN(t), elementa izloienog sloienom savijanju, za ({3t{32MrD)
> MoD
441
Vrednosti ugiba v~(t), za naponsko stanje I i ugiba vJJ
(t), za naponsko stanje II,
element a izlozenog cistom savijanju, u trenutku vremena t, mogu se, kada koliCina
armature duz elementa znatnije ne varira, priblizno odrediti, sarno prema kriticnom
preseku /84/,
Ugib vit(t) moze se odrediti iz izraza
vit(t) =k~[1+ k~<p(t,to)]
1
KbM dZb + k~
c,(~
to)
11MldZb,
(116/91)
a ugib vJJ(t) iz izraza
II II II
1
-
IIC,(t,to)
11
-
1
VM(t) = k(J [1+ kIp<p(t,to)]
I
KbMdzb + k,
d,M
dZb. (116/92)
Time je, ustvari, pretpostavljeno, da koeficijenti k(J, kIp i
k"
koji dui elementa
variraju, imaju konsta;ntnu vrednost, i to vrednost koja odgovara kriticnom preseku.
Vrednosti integrala u izrazima (116/91) i (116/92) iznose
1
KbMdzb =Vb,
11MldZb =
6, I; ,
(116/93)
(116/94)
pri cemu je Vb pocetni ugib odgovarajuceg neisprskalog betonskog elementa, a 6,
koeficijent zavisan od statickog sistema.
Za najcesce staticke sisteme i tipove opterecenja u praksi, ugib Vb i koeficijent 6,
prikazani su u Prilogu 3.6 Prirucnika.
Ugib v1(t), za naponsko stanje I i ugib v~Ht), za naponsko sta.nje II, u trenutku
vremena t, posle unosenja (116/93) i (116/94) u (116/91) i (116//92), odreduju se
lZ lzraza
vit (t)
vi:
(t)
I I I
12
)
=
k(J[1+ kcp<p(t,to)]Vb+ k,6'8dc,(t,to ,
II II' II
12
= k(J [1+k<p <p(t,to)]vb+k, 6'8dc,(t,to).
(116/95)
(116/96)
SUPERPOZICIJA
U proracunu ugibavet), u trenutku vremena t, armiranobetonskog element a, izloie-
nog slozenom savijanju, usled kombinacije razliCitih opterecenja, odnosno dejstava
5, postavlja se pitanje superpozicije.
Srednja krivina K,(t) neisprskalog elementa, kada moment savijanja M nije veci od
momenta pojave prslina Mr, prema izrazu (116/2), linearna je funkcija momenta
M.
442
Me<tutim, srednja krivina /i:,(t) isprskalog elementa, kada je moment savijanja M
yeti od momenta pojave prslina
Mr'
prema izrazima (116/3) i (116/4), nelinearna
je funkcija momenta M, slika 116/4.
PoSto se ugib vet) proracunava u funkciji srednje krivine /i:,(t), izraz (116/1), isto
vaii i za njega.
Dakle, ugib vet) neisprskalog element a linearna je funkcija momenta savijanja M, a
ugib vet) isprskalog elementa nelinearna je funkcija momenta savijanja M.
U praksi, medutim, proracun ugiba redovno je interesantan sarno za isprskale ele-
mente.
Zato, preciznije je konstatovati, da je ugib vet) linearna funkcija momenta savijanja
M, odnosno dejstava 5 koja ga izazivaju, na delu elementa koji je neisprskao, na
kome moment savijanja M nije yeti od momenta pojave prslina Mr.
Na isprskalom delu elementa, na kome je moment savijanja M veti od momenta
pojave prslina Mr, i koji je redovno duii od neisprskalog dela, ugib vet) nelinearna
je funkcija momenta savijanja M, odnosno dejstava S koja ga izazivaju.
Na slici 116/31, kvalitativno je prikazan ugib vet), u trenutku vremena t, u funkciji
dejstava 5, proporcionalnih momentu savijanja M.
5
52
PO~AVA PR61lNA M - M r
~~
5,-
51
17 (t)
171(t)
12l(t)
"(1+2}(i)
SliJe 116/31 Ugib v(t) elementa u Cunkclji dejstava S
443
Jasno se vidi, da superpozicija ne va.:i, odnosno da ugib V(1+2)(t), u trenutku vre.
mena t, od zbira dejstava (81 + 82), nije jednak zbiru ugiba V1(t), od dejstava 81 i
ugiba V2(t), od dejstava 82,
V(1+2)(t) t= V1(t) + V2(t).
(116/97)
Za pocetni ugib v(to), prikazan isprekidanom linijom na slici 116/31, vaii potpuno
isti zakljucak,
V(1+2)(to) t= V1(to) + V2(to). (116/98)
Prema tome, ugib v(t) treba sracunavati za odgova;ajuce kombinacije dejstava, a
ne posebno za pojedina dejstva.
Medutim, postavlja se pitanje kako treba sracunati ugib v(t) za kombinaeije deje-
tava, koje se sastoje od kratkotrajnih i dugotrajnih dejstava, sto je rcdovno sluc!aj
u praksi. Kod kratkotrajnih dejstava uticaj tecenja betona ne uzima se u obzir, a
kod dugotrajnih dejstava on se uzima u obzir.
Preporucuje se /7/, kao dovoljno tacno resenje za praksu, da se za ugib v(t), u
trenutku vremena t, usled ukupnih dejstava Sq merodavne kombinacije, odnosno
usled zbira kratkotrajnih dejstava Sp i dugotrajnih dejstava
8"
8q =8p + S9'
(116/99)
usvoji vrednost v~(t), razliCita od Vq(t).
Za vrednost ugiba v~(t) uzima se zbir pocetnog ugiba Vq(to), usled ukupnih dejstava
Sq i porasta ugiba [Vg(t) - Vg(to)], u toku vremena t, usled dugotrajnih dejstava
S"
V~(t) = Vq(to)+ v9(t) - v,(to)
t=
Vq(t).
Na slici 116/32 ova ideja jasno je prikazana.
(116/100)
5
[~ Ct>-1T,(to)]
1/1
~
POJAVAPRSLlNA, M- M
6j
5..
Slika 116/32 Ugib v(t) usled ukupnih dejatava Sq
444
Vrsta elementa, staticki sistem
ku
Greda
300
Konzola
150
Kranska staza
750
GRANICNI UGIB
117
Granitni ugib vu, kao jedan od parametara za dimenzionisanje elemenata armira-
nobetonske konstrukcije, neophodno je utvrditi pre izrade statickog proracuna.
U Ptavilniku BAB 87, data je samo najveea vrednost granicnog ugiba, koja ne bi
treba.lo da buda prekoraeena.
Medutim, na osnovti zahteva iz projektnog zadatka, ili ma.sinskog, tehnoloskog i dru-
gog projekta objekta, a u zavisnosti od specificnih uslova, moze se konvencionalno
usvojiti i ostriji kriterijum, odnosno manja vrednost granicnog ugiba.
Ullvajanje granicnog ugiba zavisi od zahteva u odnosu na funkcionalnost konstruk-
cije, vodeCi racuna i 0 estetici i nepovoljnim psiholoskim utiscima. Pri tome, treba
imati u vidu da je to i ekonomsko pitanje.
Najveea vrednost granicnog ugiba vu, data Pravilnikom BAB 87, odredena je u
funkciji raspona element a I,
I
Vu =-.
ku
K oeficijent ku zavisi od vrste elementa i od statickog sistema.
nosti, date Pra vilnikom BAB 87, prikazane su u tabeli 117/ L
Tabela 117/1 Koeficijent ku
(117/1)
Orijentacione vred-
Najveea vrednost granicnog ugiba Vu, data izrazom (117/1), prikazana je na slici
117/1. .C~. '\ruJcm]
~
-~~ -j:i-f::;- ++1--"-
-
-
- ~
- > ~~. tt
-
-
-
-
~-
8
rt-t~ ~~
f=
-.
.--
~-
i~= --
~f: i =
7 ...
'"1- -t
.L
-i-
-.- -,
-t-
,
=1--r -,-tz+
t ~t. ~-
H-+-~-~ t: -:v0 -:: ~r:T ~: : '-~r' -
,
t:t -E:f ~1-~
-
*
-
~.~ ~'-~',
5
f-"-h- +- ~o --
.
-
,
- -
~I~ JJ:-~ =- - - ~: ,<::S)'<:-~:'
- ,- ,:
4 - !--:- ..
~
'&-~
~
- -
+ +- .1-'1- .' -
'I-
~
- -
-
-
-.
--
~.-
---
3
1
..
'..C
f' -
+'
- 5",\,)'.:t~~ .:-
~s~G ~-
--I- 'I<
'f':,1>-
~ -, -r--~-
-,-
t-t
::t=
~;.iifE~l- ,ft::Il~~-
:-,-.r
,'Tr
,.
T
n -:=r
~[mI
0 1 '2. 3 4 5 6 7 8 9 10 11 ~2 13 ~ 15 16 11 18 ,~ a:> 21 '22 23 2~ 25
v
-
-
Slika 117/1 Najveea vredn08t granicnog ugiba v..
44fi
0 0
~U>
X&
4~19
1.0
~a,O
~30
PRIMERI
Kao ilustracija proracuna ugiba armiranobetonskih elemenata, prikazano je devet
tipicnih primera.
U primeru 117/1, ugib elementa, izlozenog Cistom savijanju od stalnog opterecenja,
pravougaonog poprecnog preseka, sracunava se bilinearnom metodom.
U primeru 117/2, ugib elementa iz primera 117/1, sracunava se numerickom inte-
gracijom.
U primeru 117/3*, ugib elementa iz primera 117/1, sracunava se po Programu
CREEP.
U primeru 117/4, ugib elementa iz primera 117/1, ali izlozenog Cistom savijanju od
korisnog i stalnog opterecenja, sracunava se bilinearnom metod om.
U primeru 117/5*, ugib 'elementa iz primera 117/4, sracunava se po Programu
CREEP.
.
U primeru 117/6, ugib element a iz primera 117/1, ali izlozenog slozenom savijanju
od stalnog opterecenja, sracunava se bilinearnom metodom.
U primeru 117/7; ugib element a iz primera 117/6, sracunava se po Programu
CREEP.
U primeru 117/8, ugib elementa iz primera 117/1, ali jednostruko armiranog T
preseka, sracunava se bilinearnom metodom.
U primeru 117/9; ugib element a iz primer a 117/8, sracunava se po Programu
CREEP.
Vrednosti ugiba, sracunatih numerickom integracijom i po Programu CREEP, prak-
ticno su identicne.
.
Vrednosti ugiba, sracunatih bilinearnom metodom i po Programu CREEP, razlikuju
se ugranicama prihvatljivim za praksu.
PRIMER 117/1
Kontrolisati ugib u sredini armiranobetonskog elementa izlozenog Cistom savijanju.
Za proracun ugiba primeniti bilinearnu metodu.
Podaci:
g=15kN/m
1= 6,00 m
MB 30
RA 400/500
t.poo==
2,5
Vu = 1/300
9'
r-mD
J
~
.l.
,f-
lJ)
.
Sraeu11ali M.Tatomirovic i P.Pavlovic
446
Staticki utieaji
M =
15 X6,002
= 67
,
50 kNm
8
.
Geometrijske karakteristike
Ab = 30 x 50 = 1.500 em2
50
Yb2 =
"2 =25 em
Jb =
30 X 503
=312.500 em4
12
Ao1 = 4~19=
4)( 2,84 = 11,36 em2
Ao2 - 2~19 =2 x 2,84 =5,68 em2
Ao - 11,36+ 5,68 = 17,04cm2
11,36 x 45 + 5,68 x 5
=31 67
Yo2 -
17,04
'
em
Jo = 11,36(31,67- 45)2
+ 5,68(31,67- 5)2
=6.059 em4
Poeetni ugib
- pocetni ~gib vA,(to), za stanje I
Eb(to) - 31,5 GPa
Eo = 200 GPa
200
n
= - =
6 35
31,5 '
A[
= 1.500+ 6,35 x 17,04 = 1.608 em2
! - 25
(31,67 - 25)6,35 x 17,04
- 25 0 45 - 25 45
Y.2 - +
1.608
- +, -
, em
Jf = 312.500+ 6, 35 x 6.059+ 1.500(31,67- 25)0,45=355.477 em4
I 312.500
ko =
355.477
= 0,8791
(Ukoliko se vrednost koeficijenta k~ ne sracunava, nego se ocitava sa dijagrama u
Prilogu 9.4.2 Prirucnika, za 0'1 = 0'2 = 5/50 =
0,10, (Ao2/Ao1) = 5,68/11,36
=
=0,50 i (nAo1/bh) =
6,35 x 11,36/30 x 45 = 0,0534, dobija se da je k~ =0,879)
5 15X6,004
-3
Vb =
384 31,5 x 106 x 312.500 X 10-8 =2,57 x 10 m =
2,57 mm
vA,(to)
= 0,8791 x 2,57
= 2,26 mm
- pocetni ugib vfJ(to), za stanje II
II 6 J35 x 17,04
[
x = -1+
30
1 +
2 x 30 x 31,67
=11,93 em
6,35 x 17,04
447
30 x 11,93 =358 em2
11, 93
=
5, 96 em
2
JII -
30 x 11,933
=
4.245 em4
6 -
12
y[! =. 11,93 em
Jfl - 4.245 + 6,35 x 6.059 + 358(31,67 - 5,96)(11,93 - 5,96) =
97.669 em4
kl I
=
312.500
=
3 200
a
97.669 '
(Ukoliko se vrednost koeficijenta k~1 ne sracunava, nego se ocitava sa dijagrama u
Prilogu 3.4.6 Prirucnika, za 0'1 = 0'2 =
0,10, (Ao2/Ao1) =
0,50 i (nAodbh) =
= 0,0534, dobija se da je k~1 =
3,20)
vJJ(to) =
3,200 x 2,57
=
8,22 mm
A
Il -
6 -
Y
II
-
62
- moment pojave prslina MrD, u kriticnom preseku
1If1 = 25,45-50=-24,55 em
W
I
.!
l =
355.477
=
14480
3
24,55
. em
Ibzm =
2,4 MPa (sa dijagrama na slici 116/4)
(
/bz.m
)
- 1,08 (sadijagramanaslici116/5)
Ibzm
/bum - 1,08 x 2,4 =
2,59 MPa
MrD - 2,59 X 103 X 14.480 X 10-6 =
37,50 kNm
- pocetni ugib VM(to)
/31 = 1
/32 = 1
(
= 1- 1 1
37,50
= 0 444 6 X
67 50 ' ,
VM(to) - (1-0,444)2,26+0,444 x 8,22=4,9 mm
Ugib u toku vremena
- ugib vL(too), u toku vremena, za stanje I
X(too,to) =
0,8
[x (too, to)<p(too,to)] - 0,8 X 2,5 =
2,0
.
31,5
E;(too) =
1 + 2,0
=
10,5 GPa
n* =
200
=
19 05
10,5 '
448
Afl = 1.500+ 19,05 x 17,04 =
1.825 em2
Y
*l - 2
5
(31,67 - 25)19,05 x 17,04
= 2
5 1 19
=
...
6 19
i2 - +
1.825
+,'&', em
Jtl - 312.500+ 19,05 x 6.059 + 1.500(31,67 - 25)1, 19 = 439.830 em4
1 -
19,05 .
kip - 1- 439.830[6.059+17,04(31,67-25,45)(31,67-26,19)]=0,7124
(Ukoliko se vrednost koeficijenta k~ ne sracunava, nego se oCitava sa dijagrama u
Prilogu 9.4-14 Prirucnika, za 01 = 02 = 0,10, XCP= 2,0, (Aa2/Aad = 0,50 i
(nAaI/bh) = 0,0534, dobija se da je k~ = 0,710)
v~(too) = 0,8791(1 + 0,7124 x 2,5)2,57
=
6,28 mm
- ugib vM(too), u toku vremena, za stanje II
A~1I -
I
Y
*1I -
i2 -
358+ 19,05 x 17,04
= 683 em2
5 96
(31,67-5,96)19,05 x 17,04
=
5 96 1222= 18 18 , +
683 '
+, , em
4.245 + 19,05 x 6.059 + 358(31,67 - 5,96) 12,22 =232.144 em4
19,05
1 -
232.144
[6.059+ 17,04(31,67 - 11,93)(31,67 - 18,18)]
=
0, 1304
J,!<1I
= I
k
ll
-
Ip -
(Ukoliko se vrednost koeficijenta k~l ne sracunava, nego se ocitava sa dijagrama
u Prilogu 9.4.26 Prirucnika, za 01 = 02 =
0,10, XCP= 2,0, (Aa2/Aad = 0,50 i
(nAaI/bh) = 0,0534, dobija se da je k~l =0,130)
vM(too) =
3,200(1 + 0, 1304 x 2,5)2,57 = 10,91 mm
- ugib VM(too), u toku vremena
{31= 1
{32= 0,5
(6
=
1 - 1 0 5
37,50
= 0 722
x ,
67, 50 '
VM(too) =
(1 - 0,722)6,28 + 0,722 x 10,91 = 9,6 mm
- dopusteni ugib
600
Vu= - = 2 em
300
- kontrola ugiba
VM(too)
=
9,6 mm < 20 mm
Ugib je u dopustenim granieama.
449
PRIMER 117/2
Kontrolisati ugib u sredini armiranobetonskog elementa izlozenog Cistom savijanju.
Za proracun ugiba primeniti metodu numericke integraeije.
Svi podaei isti su kao u primeru 117/1.
Staticki utieaji
M =
15 X6,002
=
67,50 kNm
8
Geometrijske karakteristike
Ab = 30 x 50 = 1.500 em2
50
Yb2 = - =25 em
2
30' x 503
4
Jb =
12
=
312.500 em
Aal - 44>19= 4 x 2,84
=
11,36 em2
Aa2 = 24>19= 2 x 2,84
=
5,68 em2
Aa =
11,36 + 5,68
=
17,04 em2
11,36 x 45 + 5, 68 x 5
=
31 67
Ya2 = . 17,04 '
em
Ja = 11,36{31,67-45)2+5,68{31,67-5)2:::6.059 em4
Pocetni ugib
- pocetna krivina lCit{to), za stanje I
Eb{to)
=
31,5 GPa
Ea - 200 GPa
200
n = - = 6,35
31,5
A[ - 1.500+ 6,35 x 17,04
= 1.608 em2
Y'
!
2
= 25
(31,67- 25)6,35x 17,04
= 2
5 0
=
25 5
+
1.608
+ ,45 ,4 ern.
J! = 312.500+ 6,35 x 6.059+ 1.500{31, 67- 25)0,45
= 355.477cm4
kI -
312.500-
a -
355.477
- 0,8791
M
ICb =
31,5x 106 x 312.500 X 10-8 = 1,016X 10-5 M [m-l)
lCit(to) - 0,8791 X 1,016 X 10-5 M = 0,893x lQ-51M [m-l)
450
- pocetna krivina ~iHto), za stanje II
:ell
=
6,35
;017,04
[
-1 + 1+
2 x 30 x 31,67
=11,93 em
6, 35 x 17, 04
A,I = 30 x 11,93
= 358 em2
Y
Il
-
11,93
=5
,
96 em
62
2
J
II
-
30 xlI, 933
=
4 245
4
6 -
12
. em
yg
= 11,93 em
JfI
= 4.245 + 6,35 x 6.059 + 358(31,67 - 5,96)(11,93 - 5,96)
= 97.669 em4
kll -
312.500
=3 200
a -
97.669
'
~M(to) = 3,200 x 1,016 X10-5M = 3,251 X10-5M [m-l]
- moment pojave prslina Mr
1Ifl = 25,45 - 50 = -24,55 em
WI -
355.477
= 14 480
3
i1 -
24,55
. em
/bzm - 2,4 MPa (sa dijagrama na slici 116/4)
(
/bum
)
= 1,08 (sadijagramanaslici116/5)
/bzm
/bum =
1,08 x 2,4
=
2,59 MPa
Mr - 2,59 X 103 X 14.480 X 10-6 =37,50 kNm
- pocetni ugib VM(to)
15
M(Z6)
= '2(6,00 - Z6)Z6[kNm]
/31 = 1
/32-1
(= 1-lX1(~)2 =1-(~)2
(Za odretlivanje vrednosti koeficijenta ( moie Sf primeniti i dijagram na slici H6/3)
~M,.(to) = ~it(to), za M ~ Mr
~M,.(to) = (1 - ()~it(to) + (~M(to), za M > Mr
- Z6
M
= - [m]
2
451
-.-..-
Presek Zb M
,
1Ci,(tO) 1C~(tO)
ICMa'
(to)
1l
[m] [kNm]
[103m-i]
[10 m-l] [10 tn-i]
J i:rt.l
0 0 0 - 0 - 0 0
.".
1 0,50 20,62 - 0,184
....
0,184 0,250
2 1,00 37,50 0,400 0,335 1,219
0,335
0,600
0,689
3 1,50 50,62 0,451 0,452 1,646 0,090 0/t50
4 2,00 60,00 0,609 0,536 1,951 1,398 1,000
5 2,50 65,62 0,673 0,586 2,133 1,628 1,250
6 3,00 67,50 0,691 0,603 2,194 1,102
Ji~OO
VM(to) =
2 x
~,5Q
[0, 184(4 x 0,250 + 0, 500) + 0,335(0,250 + 2
)(
0,500) +
+0,689(2 x 0,500 + 0,750) + 0,990(0,500
+
4 x 0, 't50 +
1,0(0)
+
+1,398(0,750
+
4 x 1,000 + 1,250) + 1,628(1,000 + 4
)C 1,250 +
+1,500) + 1,702(1,250 + 2 x 1,500)]10-3
==5,7 x 10-8tn =
5,7 tnm
Ugib u toku vremena
- krivina 1Ci,(too),u toku vremena, za stanje I
x(too, to) = 0,8
[X(too,to)<p(too,to)]
=
0,8x2,5=2,0
31,5
G Et(too) =
1 + 2,0
=
10,5 Pa
n* =
200
= 19 05
10,5 '
Afl
=
1.500+ 19,05 x 17,04
=
1.825 em2
1;1
= 25
(31,67-25)19,05 x 17,04
=25 119=2619 Ys2 +
1.825
+ , ,em
Jtl
= 312.500+ 19,05 x 6.059+ 1.500(31,67- 25)1,19=
439.830 em4
1 19,05
kip = 1- 439.830[6.059+17,04(31,67-25,45)(31,67-26,19)]=0,7124
1Ci,(too) = 0,8791(1 + 0,7124 x 2,5)1,016 x 10-5M
=
2,484 x 10-5M [m-l]
- krivina ICfJ(too), u toku vremena, za stanje II
Afil - 358 + 19,05 x 17,04 =683 em2
yffI
=
5,96 +
(31,67 - 5,
9~~~9,
05 x 17,04
= 5,96 + 12,22 =
18,18 em
452
J
,
..~
2 3
4
5
-
I
12 ~ 0.50 b.OO
:,
~ g N
~
Ji~
0 ~
~ ~
--.
::
:2
I:i --
I.......
8~
~
~
~ ~
0
~
en
-.g 0
6
@
0
-
""'""",-
\D
~
\11--
--
~
~
~
N -0
0
M
It) \D-
. ~
M
0 d
\II
0
5Z!
\D
N
~
-
'--~
LJ')
('W"I
~
-.-:::
(7) M
C')
~
N
~
--_N
"""'-
0
~ \II ~
... M
0
0
M
..:-.,
dJ CI)
0 en""'"
:;:
N
N
~
"
~ ~
'....
~"""'-
--
0 0
~
g I ~
0
0
It)
0 ~~
III
0 ~ 8'--"":
I I
01 ~I
I
5 7 8 9 10 11 12
"-
~i:6-V
Zb
<-
0
III
r--:
to
C7
M [kNmJ
L,.//
.-'
I
~f-
8
IQ
0
~/
""5
I
--:::::="
(eM(to) [103~IJ
II
ZM
(to) [103~1J
~M.S
(to) ~O3
;,IJ
,
L
"7"
1/1
J?'
,y
----
I
-
~
.". M[m]
I I I
453
Presek Zb M
(
Kk(too) I\:jJ(too),1KM,,(too) M
[m] [kNm]
[103m-1] [103m-1] [103m-1i [m]

0 0 - 0 - 0 0
1 0,50 20,62
- 0,512 -
0,512 0,250
2 1,00 37,50 0,500 0,932 1,617
~'~~~
0,500
3 1,50 50,62 0,726 1,257 2,182 1,928 0,750
4 2,00 60,00 0,805 1,490 2,587 2,374 1,000
5 2,50 65,62 0,837 1,630 2,829 2,634 1,250
6 3,00 67,50 0,846 1,677 2,910' 2,720 1,500
JtII
=
4.245 + 19,05 x 6.059 + 358(31,67 - 5,96)12,22 = 232.144 cm4
II
19,05
[ )( )]
k", = 1-232.1446.059+17,04(31,67-11,9331,67-18,18 =0,1304
1I:~(too)
=
3,200(1 + 0,1304 x 2,5)1,016 x 10-1iM = 4,311X
1O-1i M [m-1]
- ugib VM(too), u toku vremena
131 =
1
132 =
0,5
(
= 1- 1 x 0,5 (~r = 1- 0,5 (~r
(Za odrcdivanje vrednosti koeficijenta ( moie se primeniti i dijagram na slici 116/9)
II:M,,(too). =' Kit(too), za M ~ Mr
I\:M,,(too) = (1 - ()Kit(too) + (K~(too), za M > Mr
1JM(too) =
2 x 0 50
G'
[0, 512(4 x 0,250 + 0,500) + 0,932(0,250
+ 2 x 0,500) +
+1,274(2 x 0,500 + 0, 750) + 1,928(0,500
+
4 x 0,750 + 1,000) +
+2, 3i4(0, 750
+ 4 x 1,000 +
1,250) + 2,634(1,000 + 4 x 1,250 +
+1,500) + 2,720(1,250 + 2 x 1,500)]10-3
= 9,7 x 10-3m = 9,7 mm
- dopusteni ugib
600
Vu =
300
= 2 em
- kontrola ugiba.
v(tQO)
=
g, 7 mm < 20 mm
Ugib je u dopusteJlim granicama.
454
"
N"""""~
~~r--
Ui~
~1Dr-.
. r--
~<.0
0
c' ~~-
.-'1
..
r--
U;
N
CD
r--
...
... cc
~Ln ~
N ."-
..........
N
t7>
r--~
-
"
N"""""i=!~
~Vi ,,~ r--
c :;'~ ::'
~
N
C
..........
N
r--
..........
N
I.....
~-....
~~d
5
~........
-:;
~I
Q:;
jo..",,-'
-
I
I I 1-'
0
...oI:p..
2 3
"
5 6 7
I
12,,0.5 6.00
-
"
N
N""""
cO

cO'
c::iNo
.

;:n
. <D Ln
~. Ln --
::
~ iii
I""
~
cO cO
M ~-

~
Ln

r--r--cO
~ ~o ~
M ....

~~ ~
~
! :::-
,
8 9 10
'1
12
~
Zb
!
i
"7
M[kNmJ
1/
1
"""
I
I
I
I
:s
-
I I
V"7
a>,M(to<~03,Y;ll
-"""""
J
r
- ~~(t~)Ga'm~
,-,,];;7
~,S(tOO)~J ~~
--yV
J "V
M[mJ
455
PRIMER 117/3
Sracunati ugib u sredini armiranobetonskog element a izlozenog Cistom savijanju.
Za proracun ugiba koristiti Program CREEP, datu u Prilogu 3.8 Prirucnika.
Svi podaci isti su kao u primeru 117/1.
Proqram CREEP
Proraeun stanja napona, prslina i deformaeija/uqiba
armiranobetonskih preseka/elemenata u toku vremena.
Autori: M. Tatomirovie i P. Pavlovic; Verzija 1.1(1991)
DEFINISANJE PROCEDURE I ULAZNI PODACI:
Proraeun se vrsi za trenutak vremena t-to i t-t.
Analiziraju se stanja u okviru elementa.
Deluje dugotrajn~ optereeenje.
Element se deli na n- 12 delova sa n+l- 13 preseka.
Sistemna osa je u nivou 1/2 visine preseka.
Duzina elementa L- 6.00 m'
Element je sistema proste grede.
Dugotrajno optereeenje:
Tip optereeenja Intenzitet Rastojanje (m)
-------------------------------------------------------------
Jednakopodeljeno 15.000 0.00 6.00
-------------------------------------------------------------
Statieki utieaji duz elementa:
z(m) IPresek
0.001 1 0.501 2 1.00/ 3 1.501 4 2.001 5
-------------------------------------------------------------
Md (kNm)
Nd (kN)
0.000
0.000
20.625
0.000
37.500
0.000
50.625
0.000
60.000
0.000
-------------------------------------------------------------
z (m) Ipresek 2.501 6 3.001 7 3.50/ 8 4.001 9 4.50/10
-------------------------------------------------------------
Md (kNm)
Nd (kN)
65.625
0.000
67.500
0.000
65.625
0.000
60.000
0.000
50.625
0.000
-------------------------------------------------------------
z(m)Ipresek
5.00/11 5.50/12 6.00/13
-----------------------------------------
Md (kNm)
Nd (kN)
37.500
0.000
20.625
0.000
0.000
0.000
-----------------------------------------
Ne analizira se stanje prslina.
opsti podaei:
Ea - 200.0 GPa Eb(to)~31.50 GPa fbzs(to)- -2.590 MPa
Fi{t,to)- 2.5000 Bi(t,to)- 0.8000 EPSbs(t,to)- 0.000000
Geometrijski podaei betonskog preseka (em'):
I- 1
456
Bl- 30.00
82- 30.00
Bb- 50.00
Armatura je rebrasta (poboljsano prianjanje).
Geometrijski podaei armature:
Tip armiranja 1
zona 1 - pre.eai od
I- 1
I- 2
Aa-
Aa-
5.68 em2
11.36 em2
REZULTATI PRORACUNAI
1 do 13
Ya- 5.00 em'
Ya- 45.00 em'
z(m)/Pr..ek
Xrivine popreenih pre.eka duz element.
-
1/r (1-03/m)1
1.501 4
0.001 1
0.501 2 1. 001 3
2.001 5
------------------------------------------------------------------
1/r.d(o)
1/r.d(t)
0.0000
0.0000
0.1878
0.5199
0.6942
1.2997
1.0262
1.9529
1.4297
2.3969
-------------------------------------------------------.----------
4.50/10
z (m) IPra.ek 2.501 6 3.001 7
3.501 8
4.001 9
~------------------
1.0262
1.9529
1/r.d(o)
,
1/r.d(t)
1.6584
2.6581
1.7330
2.7445
1.6584
2.6581
1.4297
2.3969
~-
z (m) IPrasek 5.00/11 5.50/12
6.00/13
--------------------------------------------
0.0000
0.0000
1/r.d(o)
1/r.d(t)
0.6942
1.2997
0.1878
0.5199
~-
z(m)/Pre.ek
Uqibi duz elementa
- v (mm)1
0.501 2
0.001 1
1.001 3
1.501 4
2.001 5
------------------------------------------------------------------
v.d(o)
v.d(t)
0.00
0.00
1.46
2.53
.
2.86
4.92
4.09
6.98 .
5.06
8.57
z(m)/Pre.ek
------------------------------------------------------------------
4.50/:1.0
2.501 6
3.001 7 3.501 8
4.001 9
~-
v.d(o)
v.d(t)
5.6B
9.57
5.89
9.91
5.68
9.57
5,06
8.57
4.09
6.98
z(m)/Pre.ek
------------------------------------------------------------------
5.00/11 5.50/12
6.00/13
--------------------------------------------
v.d(o)
v.d(t)
2.86
4.92
1.46
2.53
-0.00
0.00
---------------------------------.----------
~
457
Podaci:
p =6 kN/m
PRIMER 117/4
Kontrolisati ugib u sredini armiranobetonskog element a izlozenog cistom savijanju.
Za proracun ugiba primeniti bilinearnu metodu.
9"
p
nn::-i
~
l..
~
l:
~-
Poprecni presek i svi ostali podaci isti su kao u primeru 117/1.
Staticki uticaji
p+g =
M(K +D)
=
6 + 15 =21 kN/m
21 x 6,002
= 94,50 kNm
8
15x 6,002
= 67,50 kNm
8
MD =
Pocetni ugib od ukupnog opterecenja
- pocetni ugib v~K+D)(to), za stanje I
v(K+D) -
5 21 X6,004
-3
6 -
38431,5 x 108X312.500X10-'
=3,60 X 10 m =3,60mm
v~K+D)(to)
= 0,8791 X3,60 = 3,16 mm
- pocctni ugib v;j(K+D)(to), za stanje II
v~(K+D)(to)
= 3,200 x 3,60 = 11,52 mm
- pocctni ugib v~+D)(to)
(31 = 1
(J2 = 1
37,50
<6 = 1-1 X
194,50
= 0,603
v<}f+D)(to)
= (1-O,603)3,16+0,603x 11,52=8,2 mm
Pocetni ugib od stalnog opterecenja
t/f}(to) = 4,9 mm
Ugib u tolru vremena od stalnog opterecenja
tffii(too) =9,6 mm
Ugib u toku vr:1m('na od ukupnog opterecenja
tl~,-D)(too)
= 8,2+ (9,6 - 4,9) =
12,9 mm
4'~!">
h}U
- dopusteni ugib
600
Vu =
300
= 2 em
- kontrola ugiba
v(too) = 12,9 mm < 20 mm
Ugibje u dopustenim granieama.
PRIMER 117/5
Sracunati ugib u sredini armiranobetonskog elementa izlozenog Cistom savijanju.
Za proracun ugiba koristiti Program CREEP, dat u Prilogu 3.8 Prirucnika.
Svi podaci isti su kao u primeru 117/4.
ProqrlUll CREEP
Proracun .tanja napona, p~.lina i detormacija/uqiba
armiranobeton.kih
pre.eka/elemenata u toku vremena.
Autori. M. TatomirQvic i P. Pavlovic, Verzija 1.1 (1991)
DIFINISANJB PROCBDURE I ULAZNI PODACI.
Proracun .e vr.i za trenutak vremena t-to i t-t.
Analiliraju .e .tanja u okviru elementa.
Deluje duqotrajno i kratkotrajno opterecenje.
Ilement .e deli na n- 12 delova.a n+1-,13 pre.eka.
Si.temna o.a je u nivou 1/2 vi.ine pre.eka.
DUlina element.
L- 6.00 m'
Il.ment je .i.tema pro.te qrede.
Duqotrajno opterecenje.
Tip opterecenja
Intenlitet R..tojanje (m)
---------------------------------------------------.-.------..
Jednakopodeljeno
15.000 0.00 6.00
-------------------------------------------------------------
Kratkotrajno opterecenje.
Tip opterecenj.
/
Intenzitet
Rutojanje (m)
Jednakopodeljeno
-------------------------------------------------------------
6.000
0.00
6.00
-------------------------------------------------------------
459
~tatieki utieaj~ duz e18~enta:
l(m)/Presek 0.001 1 0.501 2 1.001 3 1.501 4 2.001 5
.
-----~-----------------------------~-------------------------
Md
(IeNm) 0.000 20.625 ~7.500 50.625 60.000
~4
(1eN)
0.000 0.000 0.000 0.000 0.000
Mk
(IeNm) 0.000 8.250 15.000 20.250 24.000
Nk
(1eN)
0.000 0.000 0.000 0.000 O~OOO
Kdk (IeNm) 0.000 28.875 52.500 70.875 84.000
Ndk
(1eN)
0.000 0.000 0.000 0.000 0.000
z(m) IPnsek
2.501 6 3.001 7 3.501 8 4.001 9 4.50/10
.---------------------------------~------------------------~-
Kd
(IeNm) 65.625 67.500 65.625 60.000 50.625
Nd
(1eN)
0.000 0.000 0.000 0.000 0,000
Mk
(IeNm)
~6.250 27.000 26.250 24.000 20.250
Nk
(1eN)
o.oo~ 0.000 O.QOO 0.000 0.000
Kdk (IeNm) 91.875 94.500 91.875 84.000 70.87!$
Ndk
(1eN) 0.000 0.000 0.000 0.000 0,000
----------~--------------------------------------------~-----
z (m) Ipre.ek 5.00/11 5.50/12 6.00/13
--------------------~--------------------
Kd (IeNm) 37.500 20.625 0.000
Nd
(1eN) 0.000 0.000 0.000
Mk
(IeNm) 15.000 8.250 0.000
Nk
(1eN) 0.000 0.000 0.000
Kdk (IeNm) 52.500 28.875 0.000
Ndk (1eN) 0.000 0.000 0.000
-------------------------------------------------------------
-----------------------------------------
N. analizira a. atanj. pralina.
Opati podaeia
Ea - 200.0 GPa
Fi(t,to)- 2.5000
Eb(to)-31.50 GPa
Bi(t,to)- 0.8000
fb;s(to)- -2.590 MPa
EPSbs(t,to)- 0.000000
Geometrijski podaei betonskoq preseka (em'):
I- 1 81- 30.00 B2- 30.00 Bb- 50.00
Armatura je rebrasta (poboljaano prianjanje).
Geometrijaki podaei armature:
\
Tip armiranja 1
zona 1 - preseei od 1 do 13
I- 1
I- 2
Aa-
Aa-
5.68 em2
11.36 em2
Ya- 5.00 em'
Ya- 45.00 em'
460
z(m)/Presek
0.001
1 0.501
2 1.001 :3 1.501 4 2.001
5
------------------------------------------------------------------
l/r.d(o)
0.0000
0.1878
0.6942
1.0262
1.4297
l/r.d(t)
0.0000
0.5199
1.2997
1.9529
2.3969
l/r.dk(d)
0.0000
0.2629
1.1097
1.8654
2.3634
l/r.dk(t)
0.0000
0.5950
1.1152
2.1922
3.3305
l/r.d(o)
1.6584 1.7330
1.6584
1.4297
1.0262
l/r.d(t)
2.6581
2.7445
2.6581
2.3969
1.9529
l/r.dk(o)
2.6526
2.7478
2.6526
2.3634
1.8654
l/r.dk(t)
3.6522
3.7593
3.6522
3.3305
2.7922
---------~---------------~----------------------------------------
z (m) IPresek
5.00/11
5.50/12
6.00/13
------------------.-------------------------
l/r.d(o) ,
0.6942
0.1878
0.0000
l/r.d(t)
1.2997
0.5199
0.0000
l/r.dk(o)
1.1097
0.2629
0.0000
l/r.dk(t)
1.7152 0.5950
0.0000
v.d(o)
0.00
1.46 2.86
4.09 5.06
v.d(t)
0.00
2.53
4.92
6.98
8.57
v.dk(o)
0.00
2.40
4.70
6.73
8.31
v.dk(t)
0.00
3.47
6.76
9.63
11.82
---------------------------------------~--------------------------
------------------------------------------------------------------
v.d(o)
5.68
5.89
5.68
5.06
4.09
v.d(t)
9.57
9.91 9.57
8.57
6.98
v.dk(o)
9.31
9.65
9.31
8.31
6.73
v.dk(t)
13.19
13.66
13.19
11.82
9.63
..............-
REZULTA'rI PRORACUNAI
~rivihe poprecnih preseka duz elementa
- l/r (E-03/m):
---------------------------------.--------------------------------
i(DI)/Presek
2.501 6
3.001 7
3.501 8
4.001 9
4.50/10
------------------------------------------------------------------
--------------------------------------------
Uqibi duz elementa
- v (mm):
:t(m) JpresElk
0.001 1 0.50/ 2
1.00/ 3
1.50/ 4
2.00/ 5
------------------------------------------------------------------
z(m)/Presek
2.50/ 6
3.00/ 7
3.50/ 8
4.00/ 9
4.50/10
------------------------------------------------------------------
z (m)/Presek
5.00/11
5.50/12
6.00/13
--------------------------------------------
v.d(o)
v.d(t)
v.dk(o)
v.dk(t)
2.86
4.92
4.70
6.76
1.46
2.53
2.40
3.47
-0.00
0.00
-0.00
0.00
--------------------------------------------
461
PRIMER 117/6
Kontrolisati ugib u sredini armiranobetonskog elementa'izlozenog slozenom savi-
janju.
Za proracun ugiba primeniti bilinearnu metodu.
..
Podaei:
N =150 kN
N.~
J
ur
(,
~L
}
Poprecni presek i svi ostali podaei isti su kao u primeru 117/1.
Poeetni ugib
- moment pojave prslina MrD, u kriticnom preseku
Nr =.150 kN
kI -
14.480-
i2 -
1.608
- 9,00 em
MrD =
37,50+150(9,00-25,45+25)10-2=50,32 kNm
- pocetni ugib VMN(to)
MoD =
150(25,45 - 11,93)10-2
=
27 96 kN
1- 0,8791/3,200 '
m
1 x 1 x 50,32 =50,32 kNm> 27,96 kNm
1 - 1 x
150,32
=0 255
67,50 '
(1 - 0,255)2,26 + 0,255 x 8,22
=
3,8 mm
(/3d32MrD) -
(6 -
VMN(to) =
Ugib VMN(too), u toku vremena
1 x 0,5 x 50,32 =
25,16 kNm < 27,96 kNm
1 -
27,96
=
0 586
67,50 '
VMN(too) =
(1-0,586)6,28+0,586 x 10,~1=9,0 mm<20 mm
Ugib je u dopustenim granieama.
(/31/32MrD) =
(6 -
PRIMER 117/7
Sracunati ugib u sredini armiranobetonskog elementa izlozenog slozenom savijanju.
Za proracun ugiba koristiti Program CREEP, dat u Prilogu 3.8 Prirucnika.
Svi podaei isti su kao u primeru 117/6.
462
proqram CREEP
Proraeun stanja napona, prslina i deformaeija/uqiba
armiranobetonskih preseka/elemenata u toku vremena.
Autori: M. Tatomirovie i P. Pavlovie1 Verzija 1.1 (1991)
DEFINISANJE PROCEDURE I ULAZNI PODACI:
Proraeun se vrsi za trenutak vremena t-to i t-t.
Analiziraju se stanja u okvi~ .lementa.
Deluje duqotrajno optereeenje.
Element se deli na n- 12 Belova sa n+1- 13 preseka.
Sistemna osa je u nivou 1/2 vi.ine preseka.
Duzina elementa L- 6.00 m'
Element je sistema proste qrede.
Duqotrajno optereeenje:
Tip optereeenja
Int.nzitet Rastojanje (m)
Jednakopodeljeno
Cvorni utieaji M- 0.000
-------------------------------------------------------------
15.000 0.00 6.00
0.000 N- 150.000 150.000
~~ ~----_._--------------------------------------
Staticki titidaj1 duz .lement..
z(m) Ipresek
0.001 1 0.50/ 2
1.001 3 1.501 4 2.001 5
Md (kNm)
Nd (kN)
0.000
150.000
20.625
1S0.000
~M W_---------------------------------------
60.000
150.000
37.500
150.000
50.625
150.000
-------------------------------------------------------------
z (m) IPresek 2.501 6 3.001 1 3.501 8 4.00/ 9 4.50/10
Md (kNm)
Nd (kN)
67.500
150.000
-------------------------------------------------------------
50.625
150.000
65.625
150.000
65.625
150.000
60.000
150.000
-------------------------------------------------------------
z(m)IPre..k
5.00/11 5.50/12 6.00/13
Md (kNm)
Nd (kN)
20.625
150.000
-----------------------------------------
0.000
150.000
37.500
150.000
-----------------------------------------
Ne analizira se stanje prslina.
Opsti podaci:
Ea
-
200.0 GPa
Fi(t,to)- 2.5000
Eb(to)-31.50 GPa
Bi(t,to)- 0.8000
fbzs(to)- -2.590 MPa
EPSbs(t,to)= O.OOO~OO
r- 1 B2- 30.00
Geometrijski podaci betonskoq preseka (em'):
Bb- 50.00
Bl- 30.00
463
Armatura je rebrasta (poboljsano prianjanje).
Geometrijski podaei armature:
Tip armiranja 1
zona 1
-
preseei od
I- 1
I- 2
Aa-
Aa-
5.68 em2
11.36 em2
REZULTATI PRORACUNA:
1 do 13
Ya-
Ya-
5.00 em'
45.00 em'
z (m) Ipresek 0.00/-1
Krivine popreehih preseka duz elementa
-
1/r (E-03/m):
1.501 4 0.501 2 1. DOl 3
2.001 5
1/r.d(o)
1/r.d(t)
0.0052
0.0455
------------------------------------------------------------------
0.8667
1.9788
0.1930
0.5653
0.3466
0.9907
0.6965
1.5548
------------------------------------------------------------------
z (m) Ipresek 2.501 6 3.001 7 3.501 8 4.001 9 4.50/10
1/r.d(o)
1/r.d(t)
1.0778
2.2328
------------------------------------------------------------------
0.6965
1.5548
1.1485
2.3173
1.0778
2.2328
0.8667
1.9788
------------------------------------------------------------------
z (m) Ipresek 5.00/11 5.50/12 6.00/13
1/r.d(o)
1/r.d(t)
0.3466
0.9907
--------------------------------------------
0.0052
0.0455
0.1930
0.5653
--------------------------------------------
Uqibi duz elementa
-
v (mm):
z (m) Ipresek 0.001 1 0.501 2 1.001 3 1.501 4 2.001 5
v.d(o)
v.d(t)
0.00
0.00
------------------------------------------------------------------
3.23
7.09
0.93
2.10
1.8~
4.06
2.60
5.77
------------------------------------------------------------------
z (m) IPresek 2.501 6 3.001 7 3.501 8 4.001 9 4.50/10
v.d(o)
v.d(t)
3.63
7.93
------------------------------------------------------------------
2.60
5.77
3.77
8.22
3.63
7.93
3.23
7.09
------------------------------------------------------------------
z (m) Ipresek 5.00/11 5.50/12 6.00/13
v.d(o)
v.d(t}
1.81
4.06
--------------------------------------------
0.00
-0.00
0.93
2.10
--------------------------------------------
464
~i
45
t'
A
r ft,
~,(
t
Jt-
a
...........--
PRIMER 117/8
Kontrolisati ugib u sredini armiranobetonskog elementa izlozenog Cistom savijanju.
Za proracun ugiba primeniti bilinearnu metodu.
Podaei:
9 =
15 kN/m
1=6,00 m
MB 30
RA 400/500
l{Joo
=
2,5
vu = 1/300
U)~ 0
~LI>
-f
-4(lj19
lI)
LO
m.
15 15 15
t-
t-..
Staticki utieaji
M =
15 X 6,002
=
67,50 kNm
8
Geometrijske karakteristike
.."
Ab = 15 x 50 + (45 - 15)10 = 1.050 em2
. 45 \
/32 = -=3
15
10
02 =
50
=
0,20
=
50 1 + (3 - 1)0,22
= 19 29 em
Yb2
2 1 + (3 - 1)0,2 '
J -
15 X 503
[
1
(
3 - 1
)
0 23
3(3 - 1)0,2(1 - 0,2)2
]
=
b -
12
+ ,+
1+(3-1)0,2
- 156.250x 1,5646
=
244.469 em4
(Ukoliko se vrednost koeficijenta momenta inercije T preseka (12Jb/bd3) ne sracu-
nava, nego se ocitava sa dijagrama u Prilogu 3.5.85 Prirucnika, za 02 = 0,20 i
/32 =
3, dobija se da je (12Jb/bd3)
= 1,565)
465
Aal - 44>19 =
4 x 2,84 = 11,36 em2
Aa - 11,36 em2
Ya2 - 42,50 em
Pocetni ugib
- pocetni ugib vAt(to), za stanje I
Eb(to) - 31,5 GPa
Ea = 200 GPa
200
n
= -=6,35
31,5
Af =
1.050+ 6,35 x 11,36 = 1.122 em2
!
= 19 29
(42,50 -19,29)6,35 x 11,36
=19 29 1 49 =20 78
Y,2
'+. 1.122 '
+, , em
Jf = 214.469+1.050(42,50-19,29)1,49=280.781 em4
I
244.469
ka =
280.781
=
0,8707
(Ukoliko se vrednost koeficijenta k~ ne sracunava, nego se ocitava sa dijagrama u
Prilogu 3.5.11 Prirucnika, za Ql =7,5/50 =0,15,62 = 0,20, /32= 3 i (nAadbh) =
6,35 x 11,36/15 x 42,50 = 0,1132, dobijase da je k~ = 0,871)
=
~
15X6,004
= 3 29 x 10-3m = 3 29 mm
Vb
384 31,5x106x244.469x1~-8 '
,
vAt(to) =
0,8707
~
3,29
=
2,86 mm
- pocetni ugib vJJ (to) za stanje II
Y
ll -
b2
(45 -15)10+6,35 x 11,36
{
-I
15
+
(45 - 15)15 x 102+ 2 x 15 x 6,35 x 11,36 x 42,50
}
=
10 18 em
+ 1+
[(45-15)1O+6,35x11,36]2
,
15 x 10,18 + (45 - 15)10
=
453 em2
~
=
0 982
10,18 '
10,18 1 + (3 - 1)0,9822
=
5 03 em
2 1+(3-1)0,982 '
15 x 10,183
[
1 (3 - 1)0 9823
3(3 - 1)0,982(1- 0,982)2
]
=
3.816em4
12
+ , +
1+(3-1)0,982
10,18 em
XII
=
All
-
b
.ll
-
U2 -
JtI -
Y
ll
-
;2
466
JlI = 3.816 + 453(42,50 - 5,03)(10,18 - 5,03) =91.232 em4
e
I
=
244.469
=
2 680
a
91.232
'
(Ukoliko se vrednost koeficijenta k~I
ne sracunava, nego se o(itava iz dijagrama u
Prilogu3.5.27 Prirucnika, za
0'1 =
0,15, 02 =
0,20, (32
= 3 i (nAadbh)
=
0,1132,
dobijase da je k~
I
=2,68)
vfJ(to)
= 2,680 X 3,29 =
8,82 mm
- moment pojave prslina MrD, u kriticnom preseku
Y{1 = 20,78 - 50 = -29,22 em
WI -
280.781
- 9 609
3
it -
29, 22
-. em
!bzm = 2,4 MPa (sa dijagrama na slici 116/4)
(
!bZlm
)
= 1,08 (sa dijagrama na s/ici 116/5)
fbzm
fbz,m - 1,08 X 2,4 =
2,59 MPa
MrD
=
2,59 X 103 X 9.609 X 10-6
== 24,89 kNm
- pocetni ugib VM(to)
(31
= 1
(32
= 1 \
24,89
(b
= 1 - 1 X 1 X -
6 5
=0,631
7, 0
VM(to)
= (1- 0,631)2,86+ 0,631 X 8,82 = 6,6 mm
Ugib u toku vremena
- ugib v~(too), u toku vremena, za stanje I
x(too,to)
= 0,8
[X(too, to)<p(too,to)]
= 0,8 X 2,5
=
2,0
~
b( too
)
-
31,5
=105GP
1 + 2,0 '
a
n* =
200
= 19 05
10,5 '
A;I
= 1.050+ 19,05 X 11,36
= 1.266 em2
Y
*I - 19 29
(42,50 -19,29)19,05 X 11,36
= 19 29 3 97 =23 26
i2 ,+
1.266
'
+, ,em
JtI = 244.469+ 1.050(42,50 - 19,29)3,97 =341.220 em4
I 19,05
kcp = 1 -
341.220
[11,36(42,50 - 20,78)(42,50 - 23,26)]
= 0,7350
467
(Ukoliko se vrednost koeficijenta k~ ne sracunava, nego se ocitava sa dijagrama
u Prilogu 3.5.43 Prirucnika, za 0'1 =
0,15, 62 = 0,20, Xi.p= 2,0, /32= 3 i
(nAal/bh) =
0,1132, dobija se da je k~I = 0,735)
vit(too) =
0,8707(1 + 0,7350 x 2,5)3,29
=
8,13 mm
- ugi.b v~(too), u toku vremena, za stanje II
Y
*II -
i2
453 + 19,05 x 11,36
=
669 em2
50 3
(42,50-5,03)19,05 x 11,36
=
5 03
.
1212= 171 5 , +
669 '
+, , em
3.816 + 453(42,50 - 5,03)12,12 =209.540 em4
19,05
1 -
209.540
[11,36(42,50 - 10,18)(42,50 - 17,15)]
=
0,1538
A~II
= .
J"!,II -
.
k
II
-
I{J -
(Ukoliko se vrednost koeficijenta k~I ne sracunava, nego se oCitava sa dijagrama
u Prilogu 3.5.51 Prirucnika, za 0'1 =
0,15, 62 = 0,20, Xi.p
=
2,0, /32 = 3 i
(nAal/bh)
=
0,1132, dobija se da je k~I
=
0,154)
\
v~(too) =
2,680(1 + 0, 1538 x 2,5)3,29
=
12,21 mm
- ugib VM(too), u toku vremena
/31 =
1
/32 =
0,5
24,89
(b
= 1-1xO,567,50=0,816
VM(too) - (1 - 0,816)8,13 + 0,816 x 12,21
=
11,5 mm
- dopusteni ugib
600
Vu =
300
=
2 em
- kontrola ugiba
VM(too) = 11,5mm < 20 mm
Ugib je u dopustenim granieama.
468
PRIMER 117/9
Sracunati ugib u sredini armiranobetonskog elementa izlozeno,s cistom savijanju.
Za proracun ugiba koristiti Program CREEP, dat u Prilogu 3.8 Prirucnika.
Svi podaci isti su kao u primeru 117/8.
.
Program CREEP
Proraeun stanja napona, prslina i deformaeija/ugiba
armiranobetonskih preseka/elemenata u toku vremena.
Autori: M. Tatomirovie i P. Pavlovic; Verzija 1.1 (1991)
DEFINISANJE PROCEDURE I ULAZNI PODACI:
Proraeun se vrsi za trenutak vremena t-to i t-t.
Analiziraju se stanja u okviru elementa.
Deluje dugotrajno optereeenje.
Element ae deli na n- 12 delova sa n+1- 13 preseka.
5istemoa OS& je u nivou tezista betonskog preseka.
Duzina elementa L- 6.00 m'
Element je sistema proste ~rede.
Dugotrajno optereeenje:
Tip optereeenja
Intenzitet Rastojanje (m)
-------------------------------------------------------------
Jednakopodeljeno
15.000 0.00 6.00
-------------------------------------------------------------
5tatieki uticaji duz elementa:
z(m) Ipresek
0.001 1 0.501 2 1.001 3 1.501 4 2.001 5
-------------------------------------------------------------
Md (kNm)
Nd (kN)
0.000
0.000
20.625
0.000
37.500
0.000
50.625
0.000
60.000
0.000
-------------------------------------------------------------
z(m) IPreaek
2.501 6 3.001 7 3.501 8 4.001 9 4.50/10
-------------------------------------------------------------
Md (kNm)
Nd (kN)
65.615
0.000
67.500
0.000
65.625
0.000
60.000
0.000
50.625
0.000
-------------------------------------------------------------
z (m) Ipresek 5.00/11 5.50/12 6.00/13
-----------------------------------------
Md (kNm)
Nd (kN)
37.500
0.000
20.625
0.000
0.000
0.000
-----------------------------------------
Ne analizira ae atanje prslina.
Opsti podaci:
Ea - 200.0 GPa
Fi(t,to)- 2.5000
Eb(to)-31.~0 GPa
Hi(t,to)- 0.8000
fbzs(to)- -2.590 MPa
EPSbs(t,to)- 0.000000
469
Geometrijski podaei betonskog preseka (em'):
I= 1
I" 2
B1.. 45.00
B1" 15.00
B2" 45.00
B2" 15.00
Hb= 10.00
Hb" 40.00
Armatura je rebrasta (poboljsano prianjanje).
Geomet;ijski podaei armature:
Tip armiranja 1
zona 1
-
preseei od
I- 1
I- 2
5.68 em2
5.68 em2
Aa-
Aa-
REZULTATI PRORACUNA:
1 do 13
Ya-
Ya-
\
40.00 em'
45.00 em'
z(m)/Presek 0.001 1
Krivine popreenih preseka duz elementa
.. 1/r (E-03/m):
1.501 4 0.501 2 1.001 3 2.001 5
1/r.d(o)
1/r.d(t)
0.0000
0.0000
------------------------------------------------------------------
1. 8520
2.7939
0.2374
0.6667
0.9362
1.6721
1.4852
2.3314
------------------------------------------------------------------
z(m)/Presek 2.501 6 3.001 7 3.501 8 4.001 9 4.50/10
11r.d(o)
1/r.d(t)
2.0664
3.0695
------------------------------------------------------------------
1.4852
2.3314
2.1371
3.1611
2.0664
3.0695
1.8520
2.7939
------------------------------------------------------------------
z (m) Ipresek
5.00/11 5.50/12 6.00/13
1/r.d(o)
1/r.d(t)
0."9362
1.6721
--------------------------------------------
0.0000
0.0000
0.2374
0.6667
~-----
Ugibi duz elementa
.. v (mm):
z (m) Ipresek
0.001 1 0.501 2 1.001 3 1.501 4 2.001 5
v.d(o)
v.d(t)
0.00
0.00
------------------------------------------------------------------
.
6.55
10.08
1.90
3.00
3.72
5.82
5.32
8.24
------------------------------------------------------------------
z(m)/Presek 2.501 6 3.00"1 7 3.501 8 4.001 9 4.50/10
v.d(o)
,r.d(t)
7.33
11.23
------------------------------------------------------------------
5.32
8.24
7.59
11.62
7.33
11.23
6.55
10.08
------------------------------------------------------------------
z (m) Ipresek
5.00/11 5.50/12 6.00/13
v.d(o)
v.d(t)
3.72
5.82
--------------------------------------------
0.00
-0.00
1.90
3.00
--------------------------------------------
470
irn.rrEWJUM KAnA PRORACUN UGIBA NIJE NEOPHODAN
118
U proracunu armiranobetonskog elementa prema granicnom stanju ugiba, veoma
cest u praksi, dovoljan je samo dokaz, da maksimalni ugib vmax(t) elementa nije
veci od granicne vrednosti vu, a nije neophodno i sracunavanje same vrednosti
ugiba.
U tom slucaju, racionalno je, uvodenjem dopunskih, cak i manje tacnih, pret-
postavki, proracun prema granicnom stanju deformacija svesti na kontrolu ispunja-
vanja relativno jednostavnog kriterijuma /85/. Ukoliko je takav kriterijum ispunjen,
detaljniji proracun ugiba nije neophodan.
Dokaz, da maksimalni ugib vmax(t) nije veti od granicne vrednosti vu, za isprskali
armiranobetonski element, za koj~je kontrola ugiba prakticno jedino potrebna, kada
je element, raspona I, izlozen cistom savijanju, glasi
Vmax(t)
=
[[ [ 12
(1 - (b){ ka [1
+ klp<p(t,to )]Vb+ k. 8.
8l~'
(t, to)} +
+(b{ k~[[1
+
k~[ <p(t, to)]Vb
+ k~
[8.
~:f.
(t, to)}
~ Vu.
\
(118/1)
Ukoliko se zanemari uticaj sadejstva zategnutog betona izmedu prslina, odnosno za
koeficijent (b usvoji maksimalna vrednost 1,
(b,max= 1,
( 118/2)
sto je na strani sigurnosti, kao i ukoliko se zanemari uticaj skupljanja betona, dokaz
(118/1), imajuci u vidu (117/1), svodi se na
II
[
II
(
'
]
I
ka 1 + kip <p t,to) Vb ~
k'
u
(118/3)
Maksimalni pocetni ugib Vbp,max neisprskalog betonskog elementa, od kratkotrajnih
dejslava, moie se u funkciji odgovarajuceg momenta MDp u kriticnom preseku,
prikazati u obliku
-
MDpl2
Vbp,max -
k/pEb(to)Jb'
a maksimalni pocetni ugib Vbg,max neisprskalog betonskog elementa, od dugotrajnih
dejstava, u funkciji momenta MDg u kriticnom preseku, u obliku
(118/4)
MDg[2
Vbg,max
=
k/gEb(to)Jb'
(118/5)
Vrednm;t koeficijenta k/, za najcesce staticke sisteme i tipove opterecenja u praksi,
data jc u Prilogu 3.6 Prirucnika.
,17)
Imajuci u vidu izraze (118/4) i (118/5), dokaz (118/3), moze se svesti na izraz
I
kl/
{
MDP
+
MDg[l+kl/<p(t t )]
}
< ~
E6(to)J6" k,p k,.
""
0
-
ku'
(118/6)
odakle se dobija kriterijum za odnos visine poprecnog preseka d i raspona I element a,
u obliku
d kud 1/
{
MDp MDg
[
kl/
.
(
)]}
I
~
E (t )J
k..
k
+
k
1 +
'"
<pt, to .
6 0 6 Ip /.
Ukoliko se radi

istom tipu kratko\rajnog i dugotrajnog dejstva, odgovarajuCi koefi-


cijenti k,p i k,. medusobno su jednaki,
(118/7)
k,p
= k/. = k/,
(118/8)
pa se kriterijum (118/7) svodi na
d ku 1/ MDqd
[
MDg
II
] I
~ k;k..
E6(to)J6
1 +
MDq
k",
<p(t,to) ,
~
(118/9)
odnosno na
d ku 1/ MDqd
[
9 1/
] I
~ -;;;k..
E6(to)J6
1 + -qk", <p(t,to) , (118/10)
pri cemu je odnos momenata MDg i MDq u kriticnom preseku, od dugotrajnog
dejstva 9 i od ukupnog, kratkotrajnog i dugotrajnog dejstva q, jednak odnosu odgo-
varajuCih dejstava 9 i q,
MDg
-!l.
MDq
-
q'
Kriterijum (118/10) moze se napisati i u obliku
7.~ k~;m
[1 + ~k~I<p(t,to)] .
Ova.j kriterijum veoma. je jednostavan za. primenu u praksi, a posto obuhvata uticaj
viSe parameta.ra, precizniji je od kriterijuma. na.vedenog u Pravilniku BAB 87.
K oeficijent km iznosi
(118/11)
(118/12)
k -
E6(to)J6
m -
k~IMDqd'
odnosno, imajuci u vidu izraze (116/11) i (116/15), iznosi
1
km =
"If
(to)d'
Pocdna krivina "Y(to) elemf'nta., u kriticnom preseku, za. na.ponsko sta.nje II,
prika.za.na. u funkciji odgovara.juce dila.tacije u donjoj zategnutoj a.rmaturi
e~{,D(to) < 0,
(
-
II
)
-
(-(T~LD)
G1,D-
Eo '
(118/13)
(118/14)
(118/15)
472
i u funkciji polozaja tezista donje zategnute armature Yffl < 0, u odnosu na teziste
idealizovanogpreseka TlI, slika 116/7,
.
(
II
)
-
(
II
)
-Yial - -Yil - al,
(118/16)
glasi
Il
(t
)
-
(-C~LD)
-
(-(T~LD)
.
K.D 0 - II - II
(-Yial) Ea( -Yial)
Koeficijent km, posle unosenja (118/17) u (118/14), iznosi
\
II
k -
Ea (-;Yiad.
m -
(
_(TII
)
d
al,D
(118/17)
(118/18)
Ukoliko se uvede pretpostavka, da najveci napon zatezanja u donjoj armaturi
(-(T!LD)' u kriticnorn preseku, za stanje II, elernenta izlozenog cistorn savijanju, u
funkciji granice razvlaeenja celika (Tv,po apsolutnoj vrednosti, priblizno iznosi
(
II
)
(Tv
-(Tal,D max
~
'1,7'
(118/19)
i pretpostavka da staticka visina h priblizno iznosi
h ~ 0,9d, (118/20)
paje
(-Y{!l) =
h(1 -
sII)
~ 0, 9d(1 -
sIl),
koeficijent km moze se odrediti iz
(118/21)
k
Ea
(
II
)
m ~ 1,53- 1 - s .
(Tv
(118/22)
Za vrednost modula elasticnosti celika Ea,
Ea = 200 GPa, (118/23)
i za glatku armaturu GA 240/360, koeficijent km, prerna izrazu (118/22), priblizno
lznOSI
km ~ 1.275(1 -
sIl),
a za rebrastu armaturu RA 400/500, priblizno iznosi
(118/24)
km ~ 765(1 - sIl). (118/25)
Koeficijent km, za element izlozen cistorn savijanju, arrniran sa GA 240/360 Hi
RA 400/500, prema (118/24) i (118/25), u funkciji koeficijenta poloiaja neutralne
linije sIl, prikazan je na slici 118/1.
473
t
,.
t!OO
t
+tt H
goo
800
'100
b
50
400
~a
k~
q.,
0,2 q3 0,,5 0,,4 0)6
5JI
K oeficijent p%iaja neutra/ne /inije sIJ, jednostruko armiranog pravougaonog pre.
seka, element a izlozenog cistom savijanju, slika 118/2, moze se, u funkciji koefici-
jenta armiranja J1.l,
izraziti u obliku
Slika 118/1 Koeficijent km element a izloienog cistom savijanju
Aal
J1.1=
bh '
sIJ
= nltl (-1 + VI +
n~l)
.
Tada, koeficijent km, prema (118/22), priblizno iznosi
km~I,53Ea
[
I-nJ1.1
(
-I+VI+
2
) ]
,
u.v
.11J.l 1
odnosno za g/atku armaturu GA 240/360, je
km ~ 1.275
[1 - nJ1.l (-1 +
VI +
n~J]
,
i za rebrastu armaturu RA 400/500, je
474
km ~ 765
[1 - nJ1.1(-1 + VI +
n~J]
.
\
(118/26)
(118/27)
(118/28)
(118/29)
(118/30)
~
\j~
x&
-d
~
"'"d
Tb
d
b
AlAi
Slika 118/2 Jednostruko armirani pravougaoni presek elementa izloienog Cistom savijanju
Vrednost koeficijenta km, jednostruko armiranog pravougaonog preseka, elementa
izlozenog Cistom savijanju, za odgovarajucu marku betona i vrstu armature, a u
zavisnosti od koeficijenta armiranja J1.1,moze se oeitati i sa dijagrama u Prilogu 3.6
Prirucnika, slika 118/3.
km
(n.Il')
~
PI
[%]
Slika 118/3 Koeficijent km jednostruko armiranog pravougaonog preseka elementa
izloienog cistom savijanju
47.t}
Vrednosti koeficijenta km jednostruko\armiranog pravougaonog preseka, elementa
izlozenog Cistom savijanju, prikazane u tabeli 20 Pravilnika BAB 87, odgovaraju
marci betona MB 30, odnosno modulu elasticnosti betona Eb(to),
/
Eb(to)
= 31,5 GPa,
(118/31)
i moduJu elasticnosti celika Ea,
Ea = 210 GPa.
(118/32)
PRIMERI
Kao ilustracija primene kriterijuma kada proracun ugiba armiranobetonskih eleme-
nata nije neophodan, prikazan je tipican primer.
U primeru 118/1 proverena je neophodnost proracuna ugiba elementa iz primera
117/1.
PRIMER 118/1
Proveriti da Ii je neophodan detaljniji proracun ugiba usredini armiranobetonskog
element a izlozenog Cistom savijanju.
Svi podaci isti su kao u primeru 117/1.
Kriterijum kada proracun ugiba nije neophodan
ku = 300
k,
=
9,6
67,50
-1
ICb.D =
31,50 x 106 x 312.500 X 10-8
= 0,0006857 m
k~1 =. 3,200
ICy (to)
= 3,200 x 0,0006851
= 0,0021942m-l
1
km =
0,0021942 x 50 x 10-2
=
911
9
=
1
q
k/I
'"
d
Y
=
ku
[
9
k
/I
(
~
-
k k
1 + -
'"
<p t, tOIJ =
, m q
0,0833~
=
0, 1304
50 x 10-2
= 0 0833
6,00
'
300
9.6 x 911
(1
+ 1 x 0,1304 x 2,5)
= 0,0455
0,0455
Kriterijum je ispunjen i detaljniji proracun nije neophodan.
476
--
\
3. PRORACUN PRESEKA PREMA
DOPUSTENIM NAPONIMA
119-122, 124-126, 128-129, 131-134
Clanovi vise ne vaze.
Normalni naponi u betonu i armaturi, za eksploataciona opterecenja, u poprecnim
presecima armiranobetonskih elemenata, izlozenih slozenom savijanju, za proracun-
ski model preseka bez prslina, odnosno naponsko stanje I, i za proracunski model
preseka sa prslinom, odnosno naponsko stanje II, mogu se analizirati kao granicno
stanje napona u sklopu granicnih stanja upotrebljivosti. Detaljna analiza pocetnih
normalnih na;pona, u trenutku opterecenja, kao i njihove promene u toku vremena,
prikazani su i komentarisani uz clan 110 Pravilnika BAB 87.
Prestankom vazenja navedenih clanova Pravilnika BAB 87, nastale su, naialost,
odredene neusaglaSenosti sa vazecim Clanovima, kao, na primer, pominjanje, pri
resavanju odredenih problema, glavnih napona zatezanja, odredenih tabelom 21
nevazeceg clana 122.
Principijelno, sve dileme, koje bi mogle nastati prestarikom vaienja navedenih cla-
nova Pravilnika BAB 87, a za koje ne postoje alternativna resenja u vazeCim
Clanovima, do revizije postojeceg ili do donosenja novog Pravilnika BAB, trebalo bi
resavati kao i pre prestanka vazenja navedenih clanova.
NEARMIRANIBETONSKIELEMENTI
123
Preseci nearmiranih betonskih elemenata, proracunavaju se prema dopustenim na-
ponzma.
Proracunom preseka betonskog elementa, prema dopustenim naponima, potrebno je
dokazati da maksima/ni norma/ni naponi u betonu O"b,max, U svim tackama poprec-
nog preseka, usled najnepovoljnije kombinacije dejstava, nisu veCi od dopustenih
napona
0"dop ,
O"b,max ~ 0" dop. (123/1)
Presek proizvoljnog oblika, u glavnim tezisnim koordinatnim osama xbTbYb, kao i
dijagram normalnih napona O"b,betonskog elementa, izlozenog pravom slozenom
savijanju, sa normalnom silom pritiska, prikazani su ITaslici 123/1.
477
cu
N
..0
~
N i
~b2
t-@
..........
:c
~
I
...
..0
~
Xb
~
Slika 123/1 Presek proizvoljnog oblika i dijagrarn normalnih napona, betonskog element a,
izlozenog pravom sloiienom savijanju, sa normalnom silom pritiska
Presek se proracunava za uticaje od normalne sile pritiska N i momenta savijanja
M, odnosno za uticaje od ekscentricne normalne sile pritiska
N"
Ekscentricitet normalne sile pritiska N, u odnosu na teziste betonskog preseka n,
koje se poklapa sa sistemnom linijom elementa, iznosi
M
e--
-
N"
(123/2)
Normalni naponi, u karakteristicnim tackama poprecnog preseka, nearmiranog be-
tonskog elementa, izlozenog pravom slozenom savijanju, sa normal nom silom pri-
tiska, u tezistu preseka CJ'b. i na donjoj i gornjoj ivici preseka CJ'bIi CJ'b2, U funkciji
povrsine poprecnog preseka Ab, momenta inercije Jb i polozaja tezista n u odnosu
na donju i gornju ivicu preseka Ybi < 0 i Yb2,iznose
N
CJ'b.=
-,
Ab
CJ'bl-
N
+
M
Ybi =
N
(
1 -
~
)
,
Ab h Ab k;2
N M~N
(
e
)
CJ'b2-
Ab
+
Jb
Yb2=
Ab
1 +
kbi '
(123/3)
(123/4)
(123/5)
478
pri cemu su polozaji donje i gornje tacke jezgra preseka kbl i kb2, odredeni sa
Jb
AbYb2 '
Jb
Ab( -Ybl)"
kbl =
(123/6)
kb2 =
( 123/7)
Norma/m naponi (1b., u preseku proizvoljnog oblika, nearmiranog betonskog ele-
menta, izlozenog Cistom pritisku, stika 123/2, odreduju se iz izraza 123/3.
Yb
@
~
>.
Xb
.........
=0
>.
I
..........
~
Slika 123/2 P.esek proizvoljnog oblika i dijagram normalnih napona, betonskog elementa,
izlozenog cistom pritisku
Ogranicenje norma/nih napona, dato izrazom (123/1), u preseku nearmiranog be-
tonskog elementa, izlozenog pravom slozenom savijanju, sa normalnom silom pri-
tiska, ukoliko se na donjoj ivici ne pojavljuju naponi zatezanja, svodi se na ograni-
cavanje napona u tezistu (1b. i na gornjoj ivici preseka (1b2,
(1b. $ (1- 0,5[1;;)
(1., za Ai $ 35,
(1b2 $ (1r,
(123/8)
( 123/9)
odnosno, u preseku nearmiranog betonskog element a, izlozenog cistom pritisku,
~odi se sarno na ogranicavanje napona u teiistu (1b.,
(1b. $ (1., za Ai $ 35.
(123/10)
479
Napon MB
10 15 20 30
> 30
sredisni 1,5 2,5 3,5 6 0,2fbk
ivicni 2 3,5 5 8 0,25!bk
--
U izrazima (123/8) i (123/10), veliCina u, je dopusteni sT'edisni napon pritiska, u
nearmiranim betonskim elementima, izlozenim cistom pritisku.
VeliCina Ur, U izrazu (123/9), je dopusteni ivicni napon pritiska, u nearmiranim
betonskim elementima, izloienim slozenom savijanju, sa normal nom silom pritiska.
Izrazi (123/8) i (123/10), za ogranicavanje sredisnih normalnih napona, vaze sarno
za elemente kod kojih se izvijanje ne uvodi u proracun, odnosno kod kojih vitkost
Ai, sracunata za duiinu izvijanja Ii, nije veca od 35,
[.
Ai =
If
' < 35.
l.1..-
Ab
(123/11)
Vitkost elementa Ai od 35., do koje se izvijanje ne uzima u obzir, kao i najveca
dopustena vitkost za nearmirane betonske elemente od 70,
Ai ~ 70, (123/12)
odredene su po nevaiecem Clanu 126 Pravilnika BAB 87. Medutim, oCigledno je,
posto se preseci nearmiranih betonskih elemenata, i posle prestanka vaienja nave-
denih clanova Pravilnika BAB 87, proracunavaju prema dopustenim naponima, da
granice vitkosti iz clana 126, korJscene u izrazima (123/11) i (123/12), i dalje ostaju
u vainosti.
Vrednosti dopustenih sredisnih u, i ivicnih Ur napona pritiska, nearmiranih beton-
skih elemenata, u funkciji marke betona MB, odnosno cvrstoce pri pritisku fbk, date
su u tabeli 123/1 i prikazane na slici 123/3.
Tabela 123/1 Dopusteni sredisni i ivicni naponi pritiska nearmiranih betonskih
elemenata [MPaJ
Dopusteni normalni naponi zatezanja nearmiranih betonskih elemenata, izloienih
sloienom savijanju sa normalnom silom pritiska, iznose 10% vrednosti dopustenih
ivicnih napona pritiska Ur, ali ne smeju ni da budu veti od 20% ivicnili napona
pritiska UbI, koji se istovreme1lO, pri sloienom savijanju, pojavljuju u preseku.
Dopusteni normalni naponi zatezanja u nearmiranim betonskim elementima odnose
se sarno na preseke u kojima nije doSlo do prekida betoniranja.
Prema tome, ogranicenje normalnih napona, dato izrazom (123/1), u preseku near-
miranog betonskog elementa, izloienog pravom slozenom savijanju, sa normal nom
silom pritiska, ukoliko se na donjoj ivici preseka pojavljuju naponi zatezanja, od-
nos no ukoliko je Ubl < 0, pored izraza (123/8) i (123/9), svodi se i na ogranicavanje
480
~s, 6r
(}APa]
10
9
8
7
6
5
4
3
2
1
M B [M Pa]
~10
15 20 25 30 35 40
Slika 123/3 Dopuiiteni sredisni i ivicni naponi pritiska neanniranih betonskih elemenata
(MPaJ
napona zatezanja na donjoj ivici preseka O'bl,
(-q,,)
~
{ ~ }
, ,aq" < 0
(123/13)
127
Dopusteni sredisni norrnalni naponi pritiska O'i, nearrniranih betonskih elernenata
izloienih sloienorn savijanju, sa normalnom silorn pritiska, kodkojih izvijanje treba
uvesti u proracun, odnosno kod kojih je vitkost Ai veca od 35, iz~ose
135- Aj
(
!I\
O'j =
100
1- 0,5V
k;;) 0'"
za 35 < Ai ~ 70. (127/1 )
Odnos dopustenih sredisnih norrnalnih napona pritiska O'j i
0'"
prerna izrazu (127/1),
dat je u tabeli 127/1 i prikazan na slici 127/1.
481
Ai e/ kb2

0,125 0,25 0,5 0,75 1 1,25 1,5


35 1 0,823 0,750 0,646 0,567 0,500 0,441 0,388
70 0,650 0,535 0,488 0,420 0,369 0,325 0,287 0,252
L
~fjj/6s
1
1
...........t'~~o
9
n A-';~
1'
..........
8
0.750
~..........
'-
...........
.D
S 7
n."46
...........
~j'-....,
r--....
0.650
-...0.5
r---..
1\
0.567
n
r--
""""'
''''':::
~n. I;{)fI
~r-...
0.535
5
,
0.488
,~
....
r----
"""- n.LLI
--
--
-.
r--..
0.420
0.388 ,C""'"
--
"
-.. ~~0.369
--
--
-
---
--
r-- 0.325
-.
--
3
-
~0.287
0.252
2
.1
7Lj
~10
20 ~35 40 SO 60 70
Tabela 127/1 Odnos dopustenih sredisnih normalnih napona u;/u.
o.
O.
O.
O.
O.
o.
o.
o.
0
Slib 127/1 Odnos dopuStenih sredisnih nonnalnih napona (J'i/
(J'.
Izraz (123/8), za ogranicavanje normalnih napona u tezistu preseka Ub., near mira-
nog betonskog elementa, izlozenog pravom slozenom savijanju, sa normal nom silom
pritiska, kod koga izvijanje treba uvesti u proracun, svodi se na
135 - Ai
(
C\
Ub. :s
100
1- 0,5Vk;;) U., za 35 < Ai :s 70. (127/2)
Napo'rtski uslovi, za proracun preseka nearmiranih betonskih elemenat&, izlozenih
sloienom savijanju, sa normal nom silom pritiska, posle unoSenja .izraza (123/3) u
(123/8) i (127/2), (123/5) u (123/9) i (123/4) u (123/13), svode Se na
N
{
(
1- 0,5 ~ U.,
<
V
kb~ J
Ab - 135-A;
(
1 -

5 m u
100
,
V
kb~J
.,
N ( e
)
Ab \.1+ku
~ u,.,
[
N
(
e '
]
u
-- 1- -
)
~
2., za Uu < 0.
Ab kb2 10
za Ai < 35
}
za 35 < Ai ~ 70 '
(127/3)
(127/4)
(127/5)
482
Pri tome, uzeto je U obzir da se relativno ogranicenje napona zatezanja, iz izraza
(123/13),
0'02
(-0'01) ~
5'
za 0'01 < 0,
svodi na ogranicenje ekscentriciteta e normalne sile pritiska N,
e 6
-< .
k02
- 5 - k02/ k01
(127/6)
(127/7)
Za simetricne preseke u odnosu na osu Zo, izraza (127/7), svodi se na
e
-
k
~ 1,5.
02
Ukoliko se radi 0 veCim ekscentricitetima normalne sile pritiska, presek treba armi-
ratio
Naponski uslov, za proracun preseka nearmiranih betonskih elemenata, izlozenih
cistom pritisku, dobija se iz izraza (127/3), ako se unese da je ekscentricitet e
jednak nuli,
(127/8)
N
{
CT., za Ai ~ 35
}
-< .
Ao -
135-A'O' za 35
<
Ao
< 70
100 ., ,
-
(127/9)
Za proracun preseka nearmiranih betonskih elemenata, izlozenili sloienom savi-
janju, sa normalnom silom pritiska, uporedenjem tri naponska uslova, data izrazima
(127/3), (127/4) i (127/5), moze se odrediti koji je uslov merodavan.
Primenom dijagrama na slici 127/2, merodavnost jednog od tri naponska uslova,
lako se odreduje.
Na dijagramu na slici 127/2, prikazana je zavisnost bezdimenzionalnih velicina
(O'rAo/N) i (e/k02)' prema sva tri naponska uslova, data izrazima (127/3), (127/4)
i (127/5).
Naponski uslov (127/3), prikazan je familijom krivih linija, u zavisnosti od vitkosti
Ai i marke betona MB, naponski uslov (127/4) snopom pravih linija, u zavisnosti
od odnosa (k02/k01), a naponski uslov (127/5) pravom linijom. ,
PoSto je bezdimenzionalna veliCina (O'rAo/N) proporcionalna potrebnoj povrsini
preseka Ao, merodavan za proracun je naponski uslov, prema kome se, za odgo-
varajuce (e/k02), dobija najveea ordinata.
"-
Sa dijagrama se vidi da je najcesce merodavan uslov (127/3). Uslov (127/5) moze
biti merodavan sarno za ekscentricitete e normalne sile N bliske maksimalnoj vred-
nosti. Uslov (127/4) moze biti merodavan sarno za nesimetricne poprecne preseke
u odnosu na osu Zo, kod kojih je odnos (k02/k01) veci od vrednosti oko 1,5.
Proracun preseka, proizvoljnog oblika, nearmiranog betonskog element a, izlozenor
kosom sloienom savijanju, principijelno je slican proracunu preseka elementa iz!o-
zenog pravom slozenom savijanju, ali su izrazi znatno komplikovaniji /7 f.
483
L
~6rAb/N
I I / J
7/
MB
~i.
- >- -
,-
-
1/ / ./
J'
t-.......
'0~ /
7
"
//
-~
"
-- --
/
/7
10,30
70
'<:)'
/ / /
J'
/
.------'--
~'17 /
'/
/ /
~1- >30
-
~'<:)'I,;
(j /'
/
/ /
J- 20
/
7
.,,-
--
:.-
~'l ",
,,,
l/
-
J, ,,~ 7.& J
10,30 50
1/
~",
,,,
IY
1/
~/
k:
",
-'
/
>30
/
/ ---;"
/
/
/ Ik:
;:;;
~20
/
:.,~ ~~:;..- /
/
./
~~I,...-
~~I.)
~~-:;; ~./ ./
-:;;;.
./
~./
::J
v
l,..-r-
lQdQ
~35
-'
~.....v
rL
i..'
:':; ~V
~::--
./
~V
v
b:=
i,;ii
r-
>30 ./
~~127/3)
v
~I~
J ./
'"
-:?
./ I--"
""::;"
~./
I..J~
1/1/
~--
""'
./ VI,...- r7
V
V-
--:::
~....j::--
~~./ -- J..,.
."."
1/
--
~-
;:;;
!./
1/
~.....
- .".- 1
I]
i.-
~-
'- '-
-
f/ ...J-""'/.~
~;::::::---
L- -
i..--IF
.~~
~~- .....i-- 1
'-
r-r-
;:::;
""
::::;;::
~", -
-I--
i.-
i.-
"""
rT
-
1/2
-
-
i.-
,e:: ~---
J
1/3
1/5 --
1
'.
J
~1
~"-
v
5
0.1 0.2 03 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5
e/kb2
6
,
3
2
Slib 127/2 Dijagram zavisnosti veliCina (UrAb/N) i (e/kb2), prema naponskim uslovima
(127/3), (127/4) i (127/5)
SPIRALNO ARMIRANI ELEMENTI
130
Proracun spira/no armiranih elemenata prikazan je i komentarisan uz clan 84 Pravil-
nika BAB 87, gde on, sustinski, i pripada.
484
V PRA VILA ZA ARMIRANJE
Pravilan izbor i rasporedivanje armature u preseku, kao i ispravno oblikovanje i
vodenje armature duz raspona elemenata i konstrukcija, odnosno, uopste receno,
ispravno konstruisanje armature, od izuzetnog je znacaja, kako za obezbedenje pro-
jektovanih svojstava armiranobetonskih elemenata i konstrukcija u oblasti granicnih
stanja nosivosti i granicnih stanja upotrebljivosti, tako i za obezbedenje njihove
trajnosti.
Prvenstvena uloga armature je da obezbedi nosivost armiranobetonskih elemenata
i konstrukcija prihvatanjem zatezanja u zonama koje se odreduju statickim i di-
namickim analizama za najnepovoljnije kombinacije dejstava u toku eksploatacije
i u stanjima granicne nosivosti. Pravilnim rasporedom i vodenjem armature duz
raspona elemenata i konstrukcija, ispravnim nastavljanjem i sigurnim usidrenjem ar-
mature moraju se, prema tome, pre svega obezbediti sve pretpostavke proracunskih
modela za analizirana naponska i deformacijska stanja. Osim te osnovne uloge, koju
ima u zategnutim zonama, armatura u pritisnutim zonama elemenata i konstrukcija,
u odredenoj meri, isto utice na nosivost, posebno kod stubova. Generalno, u pri-
tisnutim zonama armatura smanjuje uticaj tecenja i skupljanja betona na promene
dilatacija i krivine preseka u toku vremena a time znacajno utice i na deformacije
elemenata i konstrukcija.
Izborom precnika profila i povoljnim rasporedom armature u preseku i duz raspona
moze se u velikoj meri uticati i na raspored i sirinu prslina. Armatura, prema tome,
ima zadatak i da limitira sirinu prslina ali ne moze da ih eliminise, osim, naravno,
pri prethodnom naprezanju. ,
Od ne manjegje znacaja da armatura bude tako konstruisana da se obezbede uslovi
za enkasno ugradivanje i postizanje potrebnog kvaliteta betona. Armatura treba
da bude po obliku jednostavna da bi se lakse izradila i montirala i sigurno i tacno
ugradila u projektovani polozaj. Cesto je povoljnijajednostavna
armatura, cak i ako
je ima nesto vise, od slozene armature. Armatura mini maIne tezine a komplikovana
po obliku i slozena za montazu nije optimalna i ne mora predstavljati ekonomicno
resenje. Opsti princip kojim se treba rukovoditi u izboru i konstruisanju armature
naizgled je toliko jasan da ga ne bi trebalo ni isticati, ali ima duboku i ekonornsku
i konstruktersku logiku: armature u elementu i konstrukciji nikad ne sme da bude
manje nego sto je neophodno za njenu nosivost, funkcionalnost i trojnost ali ne treba
daje bude ni vise nego 8to je to zaista potrebno.
Korektno projektovan i savesno izveden zastitni s/oj betona do armature je osnovna
485
--.00IIII
a testo i jedina dugotrajna ZaStita armature od korozije pa sve mere za obez bedenje
kvaliteta i kompaktnosti zaStitnog sloja betona, ukljuCivo savesnu negu prvih dana
posle ugradivanja, treba smatrati izuzetno znatajnim za trajnost armiranobetonskih
konstrukeija. Danas mnogi istrazivaCi, na osnovu brojnih eksperimentalnih analiza,
smatraju daje nedovoljno kompaktan, permeabilan zaStitni sloj betona neuporedivo
opasniji za razvoj korozije betona i armature od prslina upravnih na armaturu, cak
i kada je njihova sirina veca od onih koje se dopustaju u danaSnjim propisima za
betonske konstrukeije u svetu i u naSem Pravilniku BAB 87.
Pri odredivanju zaStitnog sloja betona do armature treba imati u vidu i da korektno
izveden za~titni sloj poboljsava us love prijanjanja betona i armature i smanjuje
opasnost od izuzetno neprijatnih poduznih prslina u praveu glavne armature. Me-
dutim, ni preterano veliki zastitni sloj betona do armature nije povoljan, jer pove-
cava opasnost od nastanka prslina usled skupljanja betona i temperaturnih varija-
eija, a povecava i ~irinu prslina od momenata savijanja, pri jednakim ostalim
uslovima.
ImajuCi u vidu Rve ove zahteve i zadatke koje treba da ispuni armatura, razumljivo
je sto su u Pravilniku BAB 87 odredbe koje se odnose na konstruisanje armature
-
pod naslovom Prl,&vila za armiranje - znatno prosirene, dopunjene i preeizirane
u odnosu na stari Pravilnik BAB 71. Pritom, istina, treba imati u vidu da su u
Pravilnik BAB 87 inkorporirane i relevantne odredbe ranijih posebnih pravilnika za
pojedine vrste celika Zi;j. armiranje.
1. ZASTITNI SLOJ BETONA DO
ARMATURE
135
U clanu 135 Pravilnika BAB 87 detaljno su izlozeni svi elementi koji konstruktera
treba da opredele pri izboru najmanjeg zaStitnog sloja betona do armature. Pod
zastitnim slojem betona .do armature podrazumeva se naj~anje rastojanje od bilo
koje armature u elementu do r.ajblize povrsine betona. Kod linijskih elemenata
to su, po pravilu, uzengije, a kod povrsinskih elemenata sloj nosece (ili podeone)
armature, blizi povrsini elementa.
U Pravilniku BAB 87 su speeifieirani osnovni parametri koji uticu na usvajanje
debljine zaStitnog sloja: vrsta elementa, odnosno konstrukeije, stepen agresivnosti
sredine u kojoj se element nalazi, marka betona, precnik i vrsta armature i naCin
ugradivanja betona, odnosno izvodenja konstrukeije.
U odnosu na stari Pravilnik, koji je u zasticenim prostorima, u slabo agresivnim
sredinama, za ploce i povrsinske nosace dopustao zaStitni sloj od svega 1,0 em,
sadaje minimalan zastitni sloj za plo~e, ljuske i zidove, kao i za rebraste i olak~ane
meduspratne konstrukeije, povecan na 1,5 em. Minimalan za~titni sloj za grede i
stubove u slabo agresivnim sredinama je 2,0 em. Medutim, uvedene su dopunske,
preciznije odredbe za korekeiju - povecanje minimalnih zdtitnih slojeva, u zavisno-
sti naro~ito od agresivnosti sredine, od marke betona, od uslova izvodenja kao i od
dostupnosti kontroli povr~ina betona posle betoniranja. Za betone marke nize od
MB 25 propisani Ininimalni za~titni slojevi betona se moraju povecati za 0,5 em dok
486
Marka betona
< MB 25
> MB 25
agresivnost
grede
ploce
grede
ploce
sredine
stubovi ljuske
stubovi ljuske
zidovi
zidovi
slaba
2,5
2,0
2,0
1,5
srednja
3,0
2,5
2,5
2,0
jaka
4,0
3,5
3,5 3,0
se za montaZne elemente i konstrukeije, proizvedene u fabrickim uslovima, dopusta
smanjenje od 0,5 em. Sve korekeije se vrse simultano, odnosno kumulativno. Stepen
agresivnosti sredine odreden je u clanu 113 Pravilnika BAB 87.
Primera radi, minimalan zastitni sloj betona do armature, za gredni AB element
od betona marke ~ MB 25, betoniran in situ, u jako agresivnoj sredini, cija
povrsina posle betoniranja nije dostupna kontroli, iznosi ao = 3,5 + 0,5
= 4 em.
U tabeli 135/1 prikazane su mini maine debljine zastitnog sloja betona
ao'
u
zavisnosti od agresivnosti sredine, marke betona i od vrste konstrukcije, za
elemente i konstrukeije betonirane na lieu mesta, cije su povrSine posle betoniranja
dostupne kontroli.
Tabela 135/1 Minimalne debljine zaStitnog sloja betona
ao'
u zavisnosti od agre-
sivnosti sredine, marke betona i od vrste konstrukeije, za elemente
i konstrukeije betonirane na lieu mesta, prema BAB 87
Pra:vilnik BAB 87 preeizira i da zaStitni sloj betona do armature ne sme biti manji od
precnika te armature, 0 cemu naroCito treba voditi racuna pri grupisanju armature
u sveinjeve.
Treba istaci da smo u poslednjoj deeeniji, ili moida i nesto duze, u naSoj zemlji imaIi
neprijatna iskustva sa korozijom betona i armature, bilo da se radilo 0 prodoru
hlorida u betone izloiene dejstvu mora, stetnom d8jstvu soli za odmrzavanje na
putevima, ulieama i saobracajnim objektima'iJi izraienim korozivnim hemijskim
utieajima u speeificnim industrijskim postrojenjima. Ova iskustva ukazuju da pi-
tanju izbora zaStitnog sloja i/iIi posebnim merama zastite povrsine betona treba
posvetiti posebnu painju kao prvorazrednom, pre svega ekonomskom problemu,
odnosno uslovu za obezbedenje trajnosti savremenih betonskih konstrukeija.
Kako slicnih iskustava ima i u drugim zemljama, nije cudo da se u propisima po-
jedinih zemalja utvrduju veCi minimalni zaStitni slojevi od ovih koji su usvojeni
u Pravilniku BAB 87. lako je tesko generalisati, na primer u ACI 318-89 /1/ i
SNIP 84 /111/, dakle u najnovijim propisima zemalja sa dosta rezliCitim osnovnim
materijalima i tehnologijama gradenja u oblasti armiranobetonskih konstrukeija,
propisuju se veci zaStitni slojevi, od kojih se, istina, moie odstupiti, ali sarno u
posebnim okolnostima, u kojima postoji potpuna izvesnost da ce zaStitni sloj beto-
na biti dovoljan za obezbedenje ieljene trajnosti elementa, odnosno konstrukeije. U
novim Svajearskim propisima SIA 162 /109/, na primer, propisuje se zaStitni sloj
od 3,0 em za povrsine elemenata izlivene u oplati a cak 3,5 em za povrsine koje su
pri ugradivanju slobodne, bez opiate, dakle za gornje povrsine pri betoniranju.
487
Kvalitetu zaStitnog sloja za povrsine betona koje ostaju bez naknadne zaStite (natur
beton) treba posvetiti posebnu paZnju.
OdlucujuCi uticaj na otpornost zastitnog sloja betona, odnosno betonske konstruk-
cije u celini na agresivno dejstvo sredine ima odgovarajuca neg~, posebno u prvim
danima iIi, bolje receno, prvog dana po ugradivanju betona. Cesto se zaboravlja
da u prelaznoj fazi od sveze betonske mase do oCvrslog "mladog" betona postoji
kritican period sa vrlo niskom cvrstocom pri zatezanju i izuzetno niskim kapacite-
tom deformabilnosti pri zatezanju, slika 135/1a. (Usled toga, u uslovima nedovoljne
nege, u tom periodu moze doei do pojave ranih prslina, kako je to prikazano na slici
135/1b).
a)
gran~ d.latccije
[OJ..J
tvrstOCa i ncponi usIed
b) spretenlh deformaciJa
tvrstOCa pri
zatezanjU
0'1.
0"2
rana pojalla prsli10 usIed
f--. t
naponi USled
spretenih
deformOcija
a3
0'1
0
2
'6
810h 1 7 28dani
s1arost betona (logantamSka)
vreme 0Cvr~}Q betona
Slika 135/1 Porast l:vrstoce pri zatezanju betona, grarul:nih dilatacija i napona od sprel:enih
deformacija u toku ol:vricavanja betona /62/
, ,
Slobodna kapilarna voda je bitan uslov za postizanje projektovane cvrstoce i kom-
paktnosti betona u toku procesa ocvrscavanja. Medutim, sve do starosti od 10 do
20 casova, generalno, evaporacija vode iz betona odigrava se pod prakticno istim
uslovima kao evaporacija sa vlaZne povrsine. Tek posle tog vremena kretanje vode
u betonu regulisu difuzni procesi, koji su znatno sporiji. Prema tome, izuzetno je
znacajno da se spreci prosusivanje betona u toku prva 24 casa posle ugradivanja.
Naknadna nega, ma kako bila intenzivna i dugotrajna, ne moze da popravi inici-
jalni nedostatak u obezbedenju potrebnih uslova za pravilno ocvrscavanje mladog
betona.
S obzirom na znacaj zaStitnog sloja betona, mora se nastojati da i u nasoj projek-
tantskoj praksi bude prihvaceno shvatanje da se zaStitni sloj betona projektuje i da
u planovima konstrukcijskog dela projekta moraju biti jasno utvrdeni i prikazani
velicina zaStitnog sloja i naCin oblikovanja i ucvrsCivanja armature u toku gradenja
u projektoyanom polozaju, odnosno posebni elementi kojima se zaStitni sloj betona
obezbeduje, slika 135/2.
U standardima pojedinih zemalja se propisuje da u projektu konstrukcije, a narav-
no i u toku izvodenja, treba predvideti, odnosno preduzeti mere za obezbedenje
projektovanog zaStitnog sloja specijalnim podmetaCima, distancerima i nosaCima
armature. Naravno, ti elementi ne smeju biti uzrok kasnijih ostecenja povrsina
betona, niti uzrok nastajanja prslina.
488
1~~
podmet
. h
detalj A
,
.
,
:
,
'
,
:./
v
,
' ;
_
v
,
' ~
J
' '
~
...
:."
'"
~
'" '
.
<,
.'
.'-',
.
' 8.
*
b
L
1
detalj A
Slib 135/2 Primer naCina oznaeavanja i obezbedenja zaititnog sloja betona u projektu
Na slici 135/3 prikazane su razli6te vrste podmetaea od eementnog maltera, od
plastienih materijala i od eelika, prema 131/.
lako betonski, odnosno eementni podmetaei (naravno, proizvedeni industrijski. a
ne na gradili~tu) imaju odredene prednosti nad os(alim vrstama podmetaea koji se
u praksi koriste, u poslednje vreme se sve vi~e koriste speeijalni plastieni podme-
taei najrazlieitijeg oblika. Gotovo da ne treba pominjati da eelieni podmetaei na
eventualnom dodiru sa spolja~njom konturom AB elementa moraju da budu snab-
deveni plastienim za~titnim elementima. Ranije dosta korisceni azbest-eementni
podmetaei vi~e se ne preporueuju.
Generalno, armatura ploea se u obe zone mora prihvatiti odgovarajuCim podmeta-
eima u oba pravea, na svakih 50 preenika armature ali na najvi~e 50 em. Slieno
va:h i za zidove, pri eemu se spolja~nja i unutra~nja armatura treba da razdvoje
vertikalno postavljenim linijskim "stolieama", na razmaku od najvi~ 1 m.
Distaneere do opIate u zidovima treba sa obe strane postaviti na istoj visinL
Ugaona armatura u gredama mora da bude :heom vezana za svaku uzengiju. Na
rastojanjima od najvi~e 1 m polozaj uzengija treba da bude fiksiran u oplati sa
najmanje jednim podmetaeem duz svake strane uzengije, odnosno opIate. Ako je
sirina pravougaonog popreenog preseka grede veca od 25 em, sa donje strane treba
postaviti uzengiju na dva podmetaea a, u prineipu, razmak podmetaea u preseku
ne sme biti veCi od 50 preenika uzengije. Slieno vaZi i za stubove: distaneeri se
fiksiraju za uzengije u donjoj i gornjoj zoni i u polovini spratne vi sine stuba (ali na
najvi~e 100 preenika armature stuba). U svakom od tih preseka postavlja se najma-
nje po 6 distaneera ako je presek stuba pravougaonik ili kvadrat (po 2 na dye nas-
pramne straniee a po 1 na preostale dye), a najmanje 4 za kruzne stubove, pri ee-
mu isto razmak distaneera u preseku ne sme biti veci od 50 preenika uzengije 131/.
U Pravilniku BAB 87 ostalo je otvoreno pitanje mini maIne debljine za~titnog sloja
489
Podmetac; sa automat-
skim pr;cvrsc;vanjem
armature (Clip-on)
Podmetaci za koje se
armatura vezuje z;com
Linijski podmetaci
za armaturu u donjoj
zoni elemenata
Kruzn; d;stanceri
L;nijske; pojedinacne
stol ice za armaturu u
aornjoj zon; ploca
Oistanceri za krajeve
prave armature'
/
./;>;
..:~"';~.:...
fl
~
/
~ft\
~
~
Slika 135/3 Razlicite vrste podmetaca za obezbedenje zaStitnog sloja betona, prema /31/
betona u uslovima poiarnog opterecenja koje se, uostalom, u Pravilniku sarno pomi-
nje. Za orijentaeiju, moie se ukazati da se u propisima veceg broja zemalja smatra
da zaStitni sloj od 3,0 do 3,5 em obezbeduje standardnu 90-minutnu otpornost na
dejstvo poiara, time se, naravno, ne iskljucuje potreba analize dimenzija elementa
i konstrukeija u eelini sa stanoviSta poiarne bezbednosti.
Jos jedno znacajno pitanje je u odredbama naSeg Pravilnika ostalo nedodirnuto.
To je pitanje dopustenih odstupanja dimenzija i, uopste, toleraneije geometrijskih
mera pri izvodenju betonskih konstrukeija, koje ima generalni znacaj. Ovde ~ na
taj problem posebno ukazuje s obzirom da je zaStitni sloj betona veoma osetljiv'na
odstupanja od projektovane debljine. U Modelu propisa CEB-FIP 90, na primer,
predvideno je maksimalno dozvoljeno odstupanje debljine zaStitnog sloja betona od
projektovane za 0,5 em. U buduCim izmenama naSeg Pravilnika pitanje toleraneije
490
.,..
geometrijskih odstupanja pri izvodenju betonskih konstrukeija moralo bi da nade
odgovarajuce mesto.
U svetlu svih ovih razmatranja, generalni zakljucak bi mogao da bude da bi zaStitne
slojeve betona do armature trebalo usvajati nesto vece od minimalno dopustenih
prema Pravilniku BAB 87, pogotovu kada to nije od bitnog utieaja na nosivost ili
neka druga znacajna svojstva armiranobetonskih elemenata i konstrukeija.
136
U Pravilniku BAB 87 zaddana je odredba dosada~njeg Pravilnika BAB 71 da
zaStitni sloj betona, ukoliko prema odredbama prethodnog clana, ili iz nekih drugih
razloga treba da bude veci od 5 em, treba posebno armirati tanjom armaturnom
mrezom. Ta armatura isto mora imati zaStitni sloj betona od najmanje 2 em.
Kakoje vec istaknuto, prvenstvena namena takve armatureje da kontroliSe raspored
i sirinu prslina. U Pravilniku se izricito naglaSava da se takva armatura u zaStitnom
sloju ne uzima u proracun pri dokazivanju granicnih stanja. Poprecni presek te ar-
mature je obicno zanemarljiv u odnosu na glavnu armaturu pa njegovo izostavljanje
iz proracuna eksploataeionih svojstava i nosivosti elemenata ima opravdanja.
..
Ima, medutim, i drugih sluc:ajeva u kojima se, u propisima pojedinih zemalja,
predvida posebno armiranje za~titnog sloja betona. Tako se, u CEB-FIP 90 /26/,
predvida armiranje za~titnog sloja u sluc:ajevima kadaje element armiran profilima
rebraste armature precnika <p > 32 mm, slika 136/1. Takva armatura u zaStitnom
I
sloju ima prvenstven zadatak da obezbedi bolju kontrolu prslina ali se moze uzeti u
obzir i u proracunu za prijem utieaja savijanja i glavnih napona zatezanja, ukoliko je
korektno usidrena. Armatura zatitnog sloja se u preseku postavlja do polozaja neu-
tralne linije u fazi lorna, ali ne duze od 60 em od tezista osnovne armature. Sa sIike
136/1 se vidi da se povrsina preseka koja odgovara zaStitnom sloju dodatno armira
sa proeentom armiranja od 2% u podu~nom i 1% u poprecnom praveu a da razmak
profila dodatne armature u oba pravea treba da bude manji od 10 em. Takva
armatura nije predvidena na~im Pravilnikom ali je svakako treba primeniti u
elementima i konstrukcijama u kojima se za takvom vrstom armirature ukazuje
potreba, vodeci rac:una 0 obezbedenju potrebnog zdtitnog sloja betona.
zastitn;
ff'Oj
betona
l
I
A
-0
poduzna
ct,ext
iii
'
AI - ,0251 e
armatura
~g
~I
,
A5t=O,OI5t,C
-'fl1..VI'
poprecna
armatura
51 ~100mm
-+-J.-5t
~IOOmm
razmak razmak
poduznih profila poprecnih profila
Slika 136/1 Armiranje zaStitnog sloja betona u elementima sa profilima rebraste armature
relativno velikog precnika, prema CEB-FIP 90
Surface
reinforce
povrsinska
mrei a
armature
491
2. RASPOREDIVANJE ARMATURE U
PRESECIMA ELEMENATA
137
Osnovni uslov za ispravan izbor profila i raspored sracunate potrebne armature u
poprecnom preseku je da se obezbede uslovi za efikasno ugradivanje betona i posti-
zanje kompaktnog zaStitnog sloja betona potrebne debljine i dobrih svojstava pri-
anjanja betona i armature, kao preduslova za zaStitu od korozije, odnosno potrebnu
trajnost konstrukcije.
Prema Pravilniku BAB 87, cist horizontalan kao i cist vertikalan razmak izmedu
paralelnih profila armature ne sme biti manji od 3,0 em ali ne srne biti manji ni
od precnika profila (ukoliko su susedni profili armature razliciti, merodavan je
profil veceg precnika), niti manji od 0,8 nominalne velicine najveceg zrna agregata.
Na slici 137/1 prikazani su ovi uslovi za rasporedivanje pojedinacnih profila u pre-
seku.
{
3,Ocm
a,b ~ fi'f naJveCi pre~nik armature
O,8dmax najveee zrno agregata
Slika 137/1l\tfin;m"h,n dopuateni Cist horizontalan i vertikalan razmak izmedu pojedinaCnih
profila armature u preseku, prema BAB 87
Uporedenje sa propisima vise zemalja ukazuje da su slobodna rastojanja,
predvidena u ndem Pravilniku, kada se radi 0 ovome poslednjem uslovu, vezanom
za dimenzije zrna agregata, premala. Obicno se usvaja da horizontalan razmak
mora biti veCi od najveceg precnika zrna agregata. Prema franeuskim propisima
BAEL 83 /14/, to rastojanje mora biti cak 1,5 puta vece od precnika najveceg zrna
agregata. Verovatno bi i u nasoj praksi bilo razumno prihvatiti da Cist horizontalan
razmak ne bude manji od precnika najveceg zrna agregata, posebno za armaturu
rasporedenu u gornjoj zoni elemenata. Naravno da pritom treba imati u vidu
uobicajenu praksu daje raspored armature u redovima donje i gornje zone u istim
vertikalnim ravnima, iako to ne mora uvek biti bezuslovno tako.
Znacajna je odredba u Pravilniku da Cisto horizontalno rastojanje pojedinacnih
profila armature mora da omogucava prolazak pervibratora u sve delove element a
gde je to neophodno radi efikasnijeg ugradivanja betona. Realizacija ovog zahteva
kod linijskih elemenata u praksi se obicno obezbeduje tako da se u gornjoj zoni, na
492..............-
jednom mestu na sirini elementa, ostavlja veCi razmak profila, dovoljan za prolazak
pervibratora standardne dimenzije, ukoliko se beton ne ugraduje drugaCije.
Nova odredba u pogledu rasporedivanja armature u presecima je da se propisano
horizontalno rastojanje izmedu susednih pojedinacnih profila armature mora obezbe-
diti i na mestima nastavljanja armature. U praksi nece biti lako da se taj uslov
ostvari ali on svakako ima poseban znacaj baS za obezbedenje korektnog usidrenja,
odnosno nastavljanja, posebno kada se nastavak armature izvodi preklapanjem.
Ova odredba naseg Pravilnikaje stro~ijaed odgovarajucih odredaba propisajednog
broja zemalja u kojima se, uz preduzimanje adekvatnih mera za nastavljanje
armature preklapanjem, ipak dopusta da na du~ini preklopa slobodan razmak
profila bude manji od propisanog za armaturu van zone nastavljanja.
138
Poseban clan Pravilnika BAB 87 posvecen je problemima grupisanja armature u
sveinjeve.
Za razliku od starog Pravilnika BAB 71, u kojem se, na izvestan naCin, preporuCivalo
grupisanje armature u sveznjeve "radi boljeg ugradivanja betona", Pravilnik BAB
87 dopusta grupisanje armature u sveinjeve ali samo izuzetno, uz obezbedenje svih
zahteva i u~lova za korektno ugradivanje betona.
~
~
A
a
1"1=2
n=2
n=3
n=4
Slika 138/1 DopuSteni naeini grupisanja armature u sveinjeve, prema BAB 87
Pritom se pod pojmom svezanj (cvast), podrazumeva najvise 4 profila armature
grupisane tako da se u istoj ravni ne nalaze vise od dva profila armature jedan uz
drugi bez medusobnog razmaka. Moguci raspored pojedinacnih profila u sve~nju
prikazan je na slici 138/1. Pravilnikom je definisan takozvani zamenjujuci precnik
sveznja
CPn'
koji odgovara fiktivnom profilu armature cija je povrsina preseka
jednaka ukupnoj povrsini svih profila armature u sve~nju. Precnik zamenjujuceg
profila je merodavan za odredivanje zastitnog sloja betona i cistog rastojanja
izmedu sve~njeva, pri cemu se te vrednosti, naravno, odnieravaju od stvarnih
spoljasnjih kontura profila armature u sve~nju, slika 138/2.
Za uobicajene armiranobetonske konstrukcije u svezanj se, prema Pravilniku, mogu
grupisati profili sa najveCim zamenjujuCim precnikom sveznja od <Pn=
44 mm,
pa su najveci precnici pojedinacnih profila: <P32 za svezanj od .dva profila, <P25
za tri profila i <P22 za cetiri profila u sveznju. U elementima masivnih betonskih
konstrukcija, za odredene vrste hidrotehnickih konstrukcija, masivne temeljne ploee
i druge slicne konstrukcije, mogu se koristiti sveznjevi i sa veCim zamenjujuCim
precnicima, uz posebno dokazivanje da su obezbedeni uslovi efikasnog prianjanja i
usidrenja armature.
493
5ZJn max .$ 44m
{
3~O em
a,b > 0n
O~8dmax
Slika 138/2 lIifininuo\ni dopuAteni Cisti horizontaIni i vertika1ni razmaci izmedu sve!njeva
armature, prema BAB 87
Odredbe ovog clana ustvari propisuju da se u istoj zoni nosaca najvise dva reda
armature mogu postaviti jedan iznad drugog bez slobodnog vertikalnog razmaka
izmedu njih. Naravno da takav smestaj moze imati reperkusije na nesto veci zaStitni
sloj betona ili slobodno horizontalno rastojanje izmedu takvih sveznjeva.
U naSoj praksi je odomaceno postavljanje dva reda armature bez medusobnog ver-
tikalnog razmaka. Konstrukter treba da proceni da Ii ce koristiti grupisanje arma-
ture i u vece sveznjeve, imajuCi u vidu odredene prednosti smestanja armature u
sveznjeve ali i znacajne nedostatke. Pritom treba ukazati da se u propisima dosta
zemalja ne preporucuju sveznjevi veCi od dva pojedinacna profila, a eventualno tri,
uz posebne uslove da razmak sveznjeva bude takav da se izmet'lu svaka dva sveinja
moze dospeti sa pervibratorom. Svezanj od cetiri pojedinacna profila se obicno
dopusta sarno za vertikalne elemente.
Naravno, problemi smestaja armature u preseku su veCi ukoliko se koristi glatka
armatura. Jer danas se sve cesce 'pJimenjuju relativno visoke cvrstoce betona, sto za
sobom povlaci vece kolicine armature, ajos znatno vece ukoliko je ona glatka. Stoga
Je vreme da se pocnu da preduzimaju ozbiljnije akcije da i u naSoj zemlji, kao i u
veCini ostalih zemalja sveta, preovlada proizvodnja pa samim tim i primena rebraste
armature nad glatkom. Razlika u ceni ne opravdava zadriavanje proizvodnje glatke
armature u takvoj razmeri u odnosu na rebrastu kako je to danas kod nas joB uvek
slucaj. Razlozi nase nacionalne ekonomije govore bas suprotno.
I odredbu u ovom clanu, da je dopusteno da se po dye uzengije postave blisko jedna
uz drugu, treba shvatiti kao mogucnost, a ne kao pravilo, bar kada se radi 0 dye
iste uzengije - stavljanje obimnih i eventualnih vnutraSnjih uzengija u istu (bliznu)
ravan je, naravno, uobicajeno, jer su takve uzengije sarno na jednom delu spoljaSnjih
kontura nosaca "udvojene" .
Prema svemu sto je dosad receno, izbor precnika armature i broja profila, kao i
rasporedivanje ukupne potrebne povrsine armature u preseke armiranobetonskih
elemenata i konstrukcija, treba zasnivati pre svega na uslovirna koji proisticu iz
494
granicnih stanja prslina, postizanja optimalnih uslova za ugradivanje betona i obez-
bedenja granicnih napona prianjanja. Naponi na spoju armature i betona su utoliko
veci ukoliko je veci precnik armature pa stoga preterano velike precnike, u
principu, treba izbegavati. Orijentaciono, smatra se da precnik armature u elemen-
tu, linijskom Hi povrsinskom, ne hi trebalo da bude veci od 1/10 sirine rebra, od-
nosno debljine povrainskih nosaca. Za profile l/J~ 32 mm obicno se smatra da deblji-
na elementa koji se takvim profilima armira treba da bude veca od (12 do 15) l/J,a
daje pogodan precnik profila u grednim sistemima (1/25 do 1/35) visine nosaca. S
druge strane, isuvise tanki profili armature zahtevaju veliki broj profila u poprec,
nom preseku, narocito kada se koristi glatka armatura, otefavaju korektan smestaj
i obezbedenje uslova ugradivanja betona, a i sami su manje otporni na dejstvo
korozije.
stitnih slojeva betona do armature, i ovde se moze reci da ne bi trebalo usvajati
minimalne dopustene vrednosti za slobodan horizontalan, odnosno vertikalan
razmak izmedu pojedinacnih profila Hi svefnjeva armature, ukoliko izvesno
povecanje tih minimalnih velicina nema bitnijeg uticaja na nosivost Hi
ekonomicnost elemenata i konstrukcija.
3. OBLIKOVANJE ARMATURE
139 - 147
ObliRovanju armature posveceno je cak 9 clanova Pravilnika BAB 87. Data su
detaljna uputstva, mere i skiee za povijanje glatke i rebraste armature, zavarenih
armaturnih mreza i Bi- armature.
Na slikama 139/1 i 139/2 prikazana su, radi ilustraeije, pravila za oblikovanje po-
duine armature i uzengija od glatke i od rebraste armature. U odnosu na stari
Pravilnik, kod glatke armature je sarno nesto produien pravi deo na kraju stan-
dardne polukruzne kuke, za profile manje od 20 mm, a i kod glatke i kod rebraste
armature se insistira na tacnijem odredivanju duzina armature potrebnih za formi-
ranje kuka, kao i na odredi~anju dimenzija i duiina potrebnih za pravilno formiranje
uzengija, sto treba sagledati u sklopu napora da se obezbede stvarni projektovani
zaStitni slojevi betona do armature.
Medutim, uporedenja sa propisima drugih zemalj~ pokazuju da je kod standardne
pravougaone kuke za poduinu rebrastu armaturu sasvim dovoljan pravi deo kuke
ad 5 4J, umesto 8 4Ji ne manje od 8 em, koliko je usvojeno u Pravilniku BAB 87.
Ovako velika kuka moze da stvara probleme pri smestaju armature,pa bi u buduCim
izmenama Pravilnika pravi deo standardne pravougaone kuke za rebrastu armaturu
mogao da se skrati na 5 4J.
Oblikovanjem armature, kako je receno, treba da budu zadovoljeni svi prineipi i
zahtevi koji su istaknuti u uvodnom delu razmatranja ovih Pravila za armiranje.
Treba pritom imati u vidu da zahtevi koje armatura treba da zadovolji mogu da bu-
du i meduso bno oprecni, kako je to cesto slucaj u konstrukterstvu, pa je neophodna
svojevrsna optimizacija. Generalno, armatura treba da bude sto jednostavnija, i za
495
~
'" cf
"'~fb~
~
0u 3
-...
b, = 150 0 =
{
60 za 0 ~ 20
}
2
80 za 0 > 20
,~rsr
'01;
01
0
{
70+ 4,0em za 0
-'
10
}
~lk= 110 za 10E;.0~ 20
130 za 0>20
~I =
{
aJo em
ku
80u
+
I
I
=
{
2au+ 2bu+ 16,Oem-60u
~
u
20u+ 2bu+ 100u
-za-
0u ~ 10
}
za IO~0u~16
za 0u ~ 10
}
za 10~Cbu~ 16
~
au
Slika 139/1 Oblikovanje glatke poduine armature sa standardnim polukruinim kukama i
oblik i dimenzije uzengija od glatke armature sa kosim kukama, prema BAB 87
496
0
D2
100u~Oem
I'
+
t
DI=
15 (2)
D2=
100
I
DI
G
0f
0
~l
=
{
30+8,Ocm
k
110
za 0 ~ 10
}
za 0 ~ 10
D
ld ku=
{
S)Oem+ I~u
-za
0u ~ 8
}
11Cbu za 8~0u~ 12
l -
{
2CU+2 bu+16)0-S0u za Cbu~8
}
u -
2Cu+ 2bu+ 150u za 8~0u~12
Slika 139/2 Oblikovanje rebraste annature sa standardnim pravougaonim kukama i oblik i
dimenzije uzengija od rebraste armature, prema BAB 87
proizvodnju i za montaiu. U tom cilju, danas se vise ne preporucuje povijanje arma-
ture iz jedne u drugu zonu du~ raspona elemenata, osim ako se time ne ostvaruju
neke posebne povoljnosti Hi bolje usidrenje armature.
Na ovom mestu treba istaCi da je, i pored potpunijeg preciziranja naCina oblikovanja
armature, u Pravilniku BAB 87 propustena prilika da se naglasi potreba i postave
osnove za standardizadju uobicajenih oblika armature, cime bi Be omogucila racio-
nalizacija oblikovanja i izrade izvoda armature, a olak~ i sarna izrada i montaZa
armature. Jer, jedan od puteva za ekonomicnije gradenje danas je svakako u stan-
dardizaciji tip ova i oblika armature, i u tom pravcu bi i u naSoj zemlji trebalo ulo~iti
497
zna~ajnije napore. Kao ugled u tom pravcu moze se koristiti Medunarodni standard'
ISO 4066-1977(E) /28/.
Na slici 139/3 za ilustraciju je prikazana jedna takva standardizacija uobicajenih
oblika armature, kakvu koriste pojedina naiia gradevinska preduzeca.
',e
,
.8t .....
A 8 C
0 - 0 'l'C.L.Yl' 0
~.
--~
=.-
"COI
, all(
'Or
A 8 , C
1 'LL- 2~1 ~
'Ie
. . C t'..".., . . CO"
..
8 C
4'~~ 3 .~
A
2
.L..L...Jc
.Icot . . C
I)
I
, .. ,
'.
. CI). .. ~
8..L.. . C
Ac"t.
5
'1.,.,,
a..Y,!ol5
'W ~
!.,
~
~
"'W"
~
..~
A
4
.t j.
"
.
(
I)
I I
~l'~'
i01
I"C "'I
,)
t ..".. S
I'll
I) ..
"
B ,C
'~I 9 'I~~' 8
,.,.
... .~
:'\
.~c
7
. .
( I)I
..e.
~I ~ ~
sa~
C
,-Yi
9 j .r "
.,
g
'0
,:'('1'1 ..,I'
F~-~
0 ~t 0"
E
0
,~
'-'
O
J
'
1.0
E
... C
.' N"
1 .0:
E ". ~~~:
.. s
2 .M:
; ',.'A"
,.,
S
F
.N\H: 0
1
,;>;.
...a.....-
.,
'I
~ .6.
0
'.
3 .cj
.. I'
..,.
'"
.
E .:r~: F ..- (}of)
3
'01 .~fvr.r.
3
-',
(} I
0
..
~ ';"
E '~~.
6 ~.;'-LI.)I 7
'01VV
..
F
..
f.\:fo',
'...
. . ..,...
c"
,
~I 'M'
~ ,lS;
0 E
..~; G
"
r:'
9
L..>.-,
9
"'~~
1 ,!J
.T'~"w-
~r ~
Slika 139/3 Standardizacija uobicajenih oblika armature (GIP GRADIS)
4. SIDRENJE ARMATURE
148 - 159
Da bi armatura mogla da izvr~i svoju funkciju, mora na krajevima da bude sigurno
usidrena. Na duiini sidrenja sila se iz armature postepeno prenosi na beton.
Najjednostavniji postupak sidrenja je produzavanje armature za odredenu duzinu
dalje od preseka u kojem armatura prestaje da bude potrebna 'za prijem uticaja,
Cime se obezbeduje transfer sile iz armature u beton putem napona prianjanja,
u najsirem smislu tog pojma. Pojedinacni profili armature mogu na krajevima
imati kuke ili biti pravi, bez kuka, dok se armatura od zavarenih mreza i Bi-celika
zavrsava bez kuka, osim kada se koristi za uzengije, jer uvek ima zavarenu poprecnu
armaturu (ili precke, kod Bi- celika) koja sadejstvuje u transferu sila. Pravilnik BAB
87 predvida i sidrenje petljama a dopusta i sidrenje armature na druge naCine, s tim
da se mora obezbediti sigurnost usidrenja sa koeficijentom 1,8, sto se mora dokazati
. .. . ,
IspltlvanJem.
.
Stanje napona u betonu i u armaturi i dijagram napona prianj~nja na duzini sidrenja
pravog profila armature, kvalitativno su prikazani na slici 148/1.
Duzina sidrenja zavisi od polozaja profila u elementu pri betoniranju, odnosno od
uslova za postizanje bolje ili slabije adhezije -
spoja betona i armature, od vrste
498
celika, od marke betona i od precnika armature. Osnovni princip za odredivanje
duzine sidrenja, i uopste za analizu efikasnosti tip a usidrenja, je da sigurnost prema
"proklizavanju" , odnosno Iomu spoja betona i armature, treba da bude najmanje
jednaka sigurnost prema kidanju profila armature. Uz pretpostavku da je granicni
napon prianjanja konstantan na duzini sidrenja, slika 148/1, Iako se izvodi obrazac
I -
<jJ(Tv
,
-
4
, Tl"U
koji je dat u clanu 149 Pravilnika BAB 87. Po obliku i polaznim postavkama
isti takav obrazac predstavlja osnovu za odredivanje duzine sidrenja u propisima
velikog b~oja zemaija. Medutim, taj obrazac je u naSem Pravilniku BAB 87, pod
uticajem formulacija u starom Pravilniku BAB 71, ispisan sa dopustenim naponom pri-
anjanja
Tp'
multipliciranim sa koeficijentom sigumosti
'Yu = 1,8,a ne sa grani(!nim
naponom prianjanja Tpu. Tako je dobijena pomalo nejasna formulacija prema kojoj
bi povecanju koeficijenta sigurnosti odgovaralo skracenje duzine sidrenja sto je, na-
rayno, apsurdno. Prema tome, koeficijent sigurnosti u izrazu (148/1), datom u clanu
a)
\
-
~
-
~
"L ~--
",.
-"
~
'\.," ..,' " ~ -
~
)
1:
:'
..
1:
'~ ,'
:r
~ -,
==
.. Fit
"",
-
--~--
'- -
- -. ~
- --~
Fit
b)
i
.0\ I1b~.
j
c)
Tad
i ~ /~--~
umrrI1IIIfi!h:
(148/1 )
Trajektorije glavnih
napona pritiska
Trajektorije glav~ih
napona zatezanja
Dijagram sile
Fst
u armaturi
lb =
duzina sidrcnja
Konstantni (proracunski)
naponi prianjanja za
odredjivanje 1b
Dijagram napona
prianjanja
Slika 148/1 Kvalitativan prikaz trl\iektorija napona u betonu, dijagrama napona u armaturi i
dijagrama napona prianjanja, na dulini sidrenja pravog profila armature
149 BAB 87, ne predstavija koeficijent sigurnosti sidrenja vec sarno odnos izmedu
granicnih i dopustenih napona prianjanja. Dopustene vrednosti napona prianjanja
Tp date su u clanu 149 Pravilnika.
499
Na duzini sidrenja se obicno pretpostavlja da je dijagram sile u armaturi linearan,
prema slici 148/2.
~k2
I .
t
I
L
T
I OUZINA
-~~
SIORENJA
~~~~T~RI
~
:,
" ~~~~T~RI
"'0.3.
A, I,
---,--
;
l=~~f~."F~"
BEZ KUKE SA KUKOM
Slika 148/2 Pretpostavljeni dijagrami sile u armaturi na duiini sidrenja, bez kuke i sa
kukom, prema SIA 162
U Pravilniku BAB 87zaddane su odredbe starog Pravilnika koje se odnose na
uslove ostvarenja dobre Hi loiHje adhezije, u zavisnosti od polofaja armature u
elementu, odnosno, ta~nije re~eno, od polofaja armature u toku betoniranja. N a
slici 148/3 prikazani su polozaji armature pri betoniranju za koje se moze racunati
sa ostvarenjem uslova dobre adhezije (slucajevi oznaceni sa B), prema clanu 149
Pravilnika. Za armaturu koja pri betoniranju zauzima polozaje u. zonama nosaca
ozna~enim sa A, ne mofe se smatrati da ce biti obezbedeni uslovi dobre adhezije
betona i armature.
~~1i<30,m
A
i:-t ///
+
d/2~ 30cm / /
-1
~/
/
l ~
8 I
I
L
Slika 148/3 Uslovi dobre adhezije (B) i slabije adhezije (A), u zavisnosti od poloiaja ar-
mature pri betoniranju
500
,~ s
"'
'' .....
'\.
,
~"
~........
>-..()4
~-
......
.....
~~.
~k
Iio....
~t. I
(/)
6v I
15-
Y
.
1.817p
I I
Mfi
...-
U odnosu na stari Pravilnik, dopusteni naponi prianjanja za rebrastu armaturu su
ostali potpuno isti ali su dopusteni naponi za glatku armaturu smanjeni na 2/3
vrednosti koje su vaiile prema BAB 71, sto je automatski povecalo duzine sidrenja
glatke armature za 50% u odnosu na ranije duzine sidrenja. Treba reCi da u pogledu
sidrenja glatke armature u nas nije bilo incidenata sa manjim du~inama koje su do
sada bile dopustene ali, u nedostatku dovoljnog fonda sopstvenih lstrazivanja, pri-
hvacena ~u iskustva i propisi drugih zemalja, iako i u njima ima velikih medusobnih
~
fPraksa--!aaIja:istrazivanj
an oi treoai_~aapo!,:~li.~a-tl:~\i ,,!~CI:~-9~~~~~yojeii~
(,U, BAB 87 ui~\,~~_noj meri pesimistickejJer, od velikog bi Difo znacaja, i sa ekonom:-
sk6gstanoviSta i sa stanovista lakseg oblikovanja armature, ako bi se duzine sidrenja
mogle smanjiti, uz obezbedenje potrebne sigurnosti. U tom pravcu ohrabruju novija
ispitivanja u naSoj zemlji koja ukazuju, na primer u slucaju mrezaste armature od
glatkih i orebrenih zica, da postoje izvesne rezerve u propisanim duzinama sidrenja.
Isto tako, s obzirom na ostale promene ucinjene u domenu granicne nosivosti u
Pravilniku BAB 87, zadriavanje globalnog koeficijenta sigurnosti u oblasti sidrenja
nema pravog opravdanja.
Na slici 148/4 prikazan je dijagram duzine sidrenja za glatku i za rebrastu armaturu,
za dobre uslove prianjanja, prema BAB 87.
L
IO~
15 20
)Q
tr;
so eo
60!2S
500
40~
30gj
201t
Slika 148/4 Dijagram duZine sidrenja za glatku i za rebrastu armaturu, u zavisnosti od marke
betona i profiJa armature, za dobre uslove prianjanja, prema BAB 87
501
Kako se za uslove losije adhezije dopusteni naponi prianjanja Tp, dati u clanu 149
Pravilnika, umanjuju za jednu trecinu, sledi da je, pri svim ostalim istim uslovima,
za istu vrstu armature i oblik profila koji se sidri, duzina sidrenja za uslove l0i3ije
adhezije za 50% veca od duzine sidrenja za uslove dobre adhezije.
Pravilnik utvrduje da se zategnuta glatka armatura mora sidriti sa kukom nakraju
pravog dela, osim kada se kuka u elementu ne moze da izvede. Zategnuta rebrasta
armatura moze se sidriti sarno pravim delom, Hi pravim delom sa pravougaonom
kukom. Naravno, u slucaju izrade kuka na krajevima zategnutih profila arrtIature,
efektivna duiina sidrenja I, (ef) je, prema clanu 150 Pravilnika, _zajed!l!L!!,~c~I1U
manj a od duzine sidre!lj_(l./~__()~redeneizrazom (148/1) .~-~--_S!~E..f:)!1je- _p.l"_i_t~~~~te.~
/'
\ mature Ilepreporucuju se kuk~. Duzina sidrenja pritisn te armature I, ne moze se
+
smanjiti ako-n;k~~Jevima pritisnute armature postoje kuke, kao sto je to dopusteno
u slucaju zategnute armature.
Na slici 148/5 prikazan~ su duzine sidrenja za zategnute profile od glatke i rebraste
armature, sa i bez kuka na krajevima.
a)
ZATEGNUTA GLATKA ARt.1AIURA bl ZATEGNUTA i REBRASTA ARIo1ATURA
i
2/3 Is
!1
~
l
I
,
~
r~
2/3ls
H
l
1
ls
~
L
I
,
J
Is
j
Slika 148/5 Duiine sidrenja zategnute glatke i rebraste armature, sa i bez kuka na kraje-
virna
Prema clanu 150 Pravilnika, duzina sidrenja se smanjuje srazmerno odnosu stvar-
nog (efektivnog) napona i dopu/!itenog napona u armaturi, koji je odreden u clanu
124. Ta odredba, naravno, ostaje u vaznosti iako se, prema clanu 290, proracun pre-
seka prema dopustenim naponima vise ne primenjuje. OCigledno je i tu "zaostao"
pojam dopustenog napona iako je taj koncept u Pravilniku napusten; u propisima
drugih zemalja obicno se osnovna duzina sidrenja redukuje sa odnosom racunski
potrebne i stvarno postojece (efektivne) povri!iine armature, /!itoje principijelno
ispravnije i u skladu sa usvojenim konceptom granicnih stanja.
Usidrenje uzengija od glatke i rebraste armature, armaturnih mreza ili Bi armature,
kod zatvorenih uzengija obezbeduje se oblikovanjem kraja uzengije prema slikama
u Clanovima 144 do 147 Pravilnika. Potrebna dodatna duzina profila uzengija od
zavarene armature mreze, prema sliei u clanu 146, iznosi .6.lku
= 114>u,pod uslovom
da na tom delu postoji bar jedna zavarena poprecnazica, i da je ona udaljena
najmanje 2 em od kraja uzengije i najmanje 44>od kraja krivine.
502
--
Znacajna novina u konstruisanju usidrenja armature data je u clanu 151 i u posled-
nja dva stava Clana 153 Pravilnika BAB 87. Radi se, nairne, 0 zahtevu da se na
duzini sidrenja, i za zategnutu i za pritisnutu armaturu, mora obezbediti poprecna,
transverzalna armatura da bi se prihvatili naponi zatezanja koji pritom nastaju,
slika 148/1. Ako su profili armature koji se sidre 16 mm ili vt-ci, poprecnom ar-
maturom se mora prihvatiti najmanje 20% sile u poduznoj armaturi koja se sidri. U
tu svrhu moze se koristiti postojeca poprecna armatura (uzengije ili druga poprecna
armatura na duzini sidrenja), ukoliko u toj zoni nije vec iskoriscena.
Zadatak te poprecne armature je, prema tome, da spreCi pojavu poduznih prslina u
betonu u pravcu usidrene armature, usled dejstva poprecnih napona zatezanja u zoni
ankerovanja, ali i da spreCi "izbijanje" i oStecenje betona usled koncentracije pritiska
u zoni kraja pritisnute armature. Popreena armatura se homogeno rasporeduje na
duzini sidrenja zategnute armature, a na duzini. sidrenja +44> izvan duzine sipke u
slucaju pritisnute armature, stirn da bar jedna poprecna sipka (uzengija ili poprecna
armatura) bude postavljena na toj duzini 44>.
Od zahteva za obezbedenje poprecne armature moze se odustati sarno u slucaju
sidrenja zategnute armature, ako u zoni sidrenja deluju znacajni poprecni naponi
pritiska, sto je obicno slucaj u zoni oslonaca elemenata.
'reba reci da se u propisima pojedinih zemalja, na primer u BAEL 83 /14/ i u
CEB-FIP 90 /26/, u cilju prihvatanja sila cepanja zahteva nesto vece "prosivanje"
zone sidrenja poprecnom armaturom, i to bez ogranicenja sarno za profile 4>~ 16
mm, nego sto je to sada prvi put nai3lo mesta u nai3em Pravilniku.
U clanu 153 Pravilnika sarno se napominje da kuke zategnute armature pri si-
drenju ne treba postavljati blizu slobodne povrsine betona. U sustini, radi se isto
0 obezbedenju od dejstva poprecnih napona zatezanja, povecanjem sloja betona do
konture element a u zoni kuke, u pravcu upravno na ravan kuke. CEB-FIP 90 je,
na primer, u tome znatno precizniji i stroziji: redukcija duzine sidrenja za jednu
trecinu za zategnutu armaturu sa kukom na kraju dopusta se sarno ako je rastojanje
od ravni kuke do povrsine betona najmanje 34>usidrene armature.
U nasoj praksi cesto se nedovoljna paZnja poklanja usidrenju pritisnutih sipki. S 0b-
zirom da se usled znacajne preraspodele napona, izazvane tecenjem i skupljanjem
betona, u pritisnutoj armaturi inicijalni naponi pritiska u toku vremena mogu
povecati cak i nekoliko puta, nepravilno oblikovan zavrsetak pritisnute armature
vecih precnika moze izazvati ostecenja elemenata. Zbog toga Pravilnik i utvrduje
da se sidrenje profila pritisnute armature, po pravilu, vrsi bez kuka. Na slici 148/6
ilustrativno su prikazani takvi slucajevi i odgovarajuca konstrukcijska resenja.
....
I usidrenje armature petljama prvi put je uneto u Pravilnik, pri cemu unutrai3nji
precnik petlje mora da zadovolji obrazac koji je datu u clanu 154 Pravilnika, analo-
gan izrazu koji daje DIN 1045 /36f. Medutim, petlja treba: da ima veCi sloj be-
tona do povrsine elementa, ne manji od 34>armature petlje, a isto mora da bude
"prosivena" poprecnom armaturom, u duhu odredaba clana 151 Pravilnika, slika
148/7.
503
rnoautnost
SkoIjkastog lema
I .
'"
''iJ''
<.
,
:
'
1
.
I,
~ ~
,~
"
.~
b) Sidrenje pritisnute armature
sa kuliorri nije plepOl"~ljiYO.
a) Sidrenje pritisnute armature
u drug. oIement u blizini
slobOOne poIIriine.
Fs
!
;
"A.
Fs
t
.~
xx
x
saviJonja
,itI
,
e lip....
<
'
'~
..;..
zo
s~:ura
~'\.'
~VIJOl1JCI pO'llisrute
>\..
.
'.
armature
%
j<
"
c)
Bolje rdenje je sidrenje bez
kulie sa odgoVarajutom
poprefnom armaturom.
Slib 148/6 Pribz mogucih 08tecenja betona zbog lokalnog uticaja pritisnute armature i
odgovarajuca konstrukcijsb reienja /72/
Ostale odredbe starog Pravilnika BAB 71 su u Pravilniku BAB 87 uglavnom de-
taljnije izlozene i precizirane a dodate su im odgovarajuce odredbe za sidrenje
zavarenih armaturnih mreza i Bi-celika.
Analogno slici 148/4, i efektivna duzina sidrenja petlje meri se od spoljaSnje tan-
gentne ravni na petlju, upravne na pravac armature koja je usidrena petljom, slika
148/7.
2/3 1s
~Fs
f/J
~Fs
../~sila
cepanja
t-
'''''r!i!''''.. ~2E
s --,
'.:t;::.:
e
"'----
""
.~----
+-
...'1"
~ tI~ ,~~~.~~ ~
'
72 E
-"" ~
s
eR
~ :--
ao~3f/J>3cm
-{
//// ////////////fi;;. ////////
~
---7 Fs
~
~FS
popretna
armature
."..-
...
"
~2Fs
L--y--.J
2Fs
As pop =
5
r::' .
\!.Isdop
Slib 148/7 Sidrenje petljom - veliCina zaStitnog sloja i poprecna armatura za prihvatanje
ailecepanja /72/
Duzina sidrenja profila grupisanih u sveznjeve povecava se u odnosu na odgo-
varajucu duzinu pojedinacnih profila armature prema clanu 152 Pravilnika.
504
5. NASTA VLJANJE ARMATURE
160 - 166
Upraksi, zbog uslova transport a, montaze i gradenja elemenata, a i zbog organicenih
proizvodnih duzina armature veCih precnika, armatura se mora nastavljati. Nacelno,
kontinuitet armature se obezbeduje ili posredstvom betona - nastavljanjem arma-
ture preklapanjem, ili zavarivanjem i mehanickim nastavcima armature, u kojima
beton prakticno ne ucestvuje u transmisiji sile iz jednog u drugi deo armature.
U tom smislu prvu recenicu clana 160 Pravilnika ne bi trebalo shvatiti tako iskljuCivo
kako je ona zapravo napisana ("Zategnuta armatura se, po pravilu, ne nastavlja
preklapanjem"), jer je danas, ne sarno u naSoj zemlji, jos uvek dominantan naCin
nastavljanja armature baS nastavljanje preklapanjem.
Pri nastavljanju armature preklapanjem Cist razmak izmedu profila armature koji
se nastavljaju treba da bude sto manji a najvise 4<{J,a duzina nastavka je, nacelno,
jednaka duzini sidrenja. Medutim, ova se duzina mora povecati kada se u istom
preseku nastavlja veci broj profila armature. U Clanu 161 date su detaljne odredbe
0 povecanju duZine preklapanja u takvim slu~vima, u zavisnosti od CiBtograzmaka
izmedu nastavaka i Cistog razmaka od nastavka do konture elementa, kao i od procenta
armature koja sa nastavlja u odnosu na ukupnu armaturu u istom presaku.
U poslednjem stavu clana 161 odredeni su najveCi dozvoljeni procenti nastavljanja
zategnute armature preklapanjem u istom preseku. Pritom je od interesa definisati
sta se podrazumeva pod "istim presekom": prema CEB-FIP 90/26/ treba smatrati
da su nastavci preklapanjem u istom preseku ako su sredine nastavaka na rastojanju
manjem od 1,3 duzine preklapanja.
U naSem Pr,avilniku isto nije precizirano da Ii dati dozvoljeni procenti nastavljanja
vaie i kada je armatura u preseku rasporedena u vise redova. CEB-FIP 90 i tu
postavlja stroiije uslove: ukoliko je armatura u preseku smestena u vise od jednog
reda, dozvoljeni procenti nastavljanja se smanjuju za 50%. Medutim, za rebrastu
armaturu smestenu u jednom redu, CEB-FIP '90 dozvoljava nastavljanje 100% ar-
mature, nezavisno od precnika profila, a ne sarno za <{J < 16 mm, kao sto je to u
naSem Pravilniku.
,
Veoma je znaeajno zapaziti da se, slieno odredbama za sidrenje armature, pri na-
stavljanju armature preenika 16 mm i veceg, kao i pri nastavljanju vi~e od polovine
armature u istom preseku, mora predvideti poprecna armatura, sracunata iz uslova
da prihvati 1/3 ukupne sile u armaturi koja se u tom preseku nastavlja. Ta poprecna
armatura se najcesce obezbeduje uzengijama koje, prema Pravilniku, treba da budu
smestene na duiini preklapanja, na medusobnom razmaku koji ne sme da bude veci
od 5<parmature koja se nastavlja preklapanjem. Smatra se da za nastavljanje arma-
ture <p< 16 mm nije potrebna posebna poprecna armaturajer je postojeca poprecna
armatura (uzengije u gredama i podeona armatura u plocama) obicno dovoljna za
prihvatanje poprecnih napona zatezanja u zoni nastavka preklapanjem.
Medutim, realniji proracunski modeli prenosenja sila pri "indirektnom" nastavljanju
{preklapanjem, sa Cistim razmakom profila ~ 4<{J),ukazuju da je potrebna znatno
505
5150
I- mm
veca poprecna armatura od ove koju propisuje na.ii Pravilnik. Zbog toga CEB-FIP
90 /26/, pri nastavljanju preklapanjem pritisnute armature i zategnute armature
~ ~ 16 mm, zahteva da ukupna povrsina poprecne armature ne bude manja od
povrsine armature koja se nastav/ja. Raspored te poprecne armature na duiini
preklapanja prikazan je na slici 160/1.
a) NASTAVLJANJE ZATEGNUTE
ARMATURE PREKLAPANJEM
l:~ l:~
.-L ~
~
hlO}
10
J)~
F-.
.-F
In
~~
1
. 0
I =t'
b) NASTAVLJANJE PRITISNUTE
ARMATURE PREKLAPANJEM
r r~
~ ~
-F
l
DUZ I NA
0
-
PREKLAPANJA
F-
1-JJ~~-wJJ
A -
UKUPNA POVRS I NA
5 t POPRECNE ARMATURE
Stika 160/1 Raspored popreene armature pri nastavljanju zategnute armature </>~
16 rom
i pri nastavljanju pritisnute annature, prema CEB,FIP 90
Pritom, ako je Cist razmak izmedu susednih nastavaka preklapanjem a ~ 10~,
poprecna armatura treba da bude u obliku uzengija a inace maze biti prava. Do
sledece inovacije na.iieg Pravilnika, za odredivanje i raspored poprecne armature za
obezbedenje nastavljanja preklapanjem, trebalo bi se drzati navedenih odredaba
CEB-FIP 90.
Ako je Cist razmak profila armature koja se nastavlja preklapanjem veti od 4~,
duiina preklapanja se povecava za veliCinu razmaka profila a poprecna armatura
treba <;Iase sracuna iz odgovarajuceg modela resetke, prema slici 160/2.
F-.
"EL lIL1 .-F
t
DUZINA
1
'd ef L
1
d ef PREKLOPA .
.
J
'd
= 'd. ef
+ 5
t
POVECANJE DUZ I NE
rJ.
d PREKLOPA ZA 5 >4 ~
Stika 160/2 Duzina preklapanja i poprecna armatura u slucaju kada je cist razmak profila
koji se nastavljaju veti od 4</>(CEB-FIP 90)
506
(6
---[>
II
~D~
I\\.. ...,j
~tpcJ1,T7~
b.
c.
w
Z
:::J
W
c..
Z u
<.f)
:::J <t:
Z
c..
>
>
<.f) <t:
W
::.:::
N
-,
:::J
z~
Z
...J c::
<t:z
<t:<t: <t: c..w
N~
-,
<.f)::!:
- 'z
::.:::w
c::~
c:: w
wl>
0::'::: w c::
a
>w
~cD
~-,
<t:
W
o~
::!:
c::
J~25mm
0
a
a
u
7ds <t:
<t:
>
~<t:
<t:
c::
a
::.:::
:::J
:::J
~c:: <t:
~::!: <t:
c::
::!:
Z
<t:
c::
W
<t:
KLIN
c::
cD
w
~c::
0
Pravilnikom nije obuhvacena, ali nije ni iskJjucena, mogucnost nastavljanja petljama,
koje se danas cesto primenjuju. Prema DIN 1045 /36/, minimalna duiina preklapanja
petljama ne bi trebalo da bude manja od ip = Dp + 74>,gde je Dp unutrailnji precnik
petlje, odreden prema clanu 154 Pravilnika, slika 160/3. Pritom treba imati u vidu da
se zahteva cist zailtitini sloj betona od ravni petlje do spoJ.)ailnjekonture elementa od
najmanje 34>armature koja Be nastavlja petljom.
<}-
<)-
Slib 160/3 Nastavljanje armature petljama
Nastavljanje zavarivanjem je u ovom delu Pravilnika samo pomenuto. Upoglavlju
VII ovog Prirucnika, u komentaru clanova 250-259 Pravilnika, detaljnije. je
prikazana problematika nastavljanja armature zavarivanjem.
Mogucnost nastavljanja armature specijalnim vrstama mehanickih nastauaka, u
ndem Pravilniku se isto sarno spominje u clanu 255. Delom i zbog toga, u ndoj
praksi se takvi savremeni nastavci armaturp. veoma retko Hi se uopste ne koriste.
U svetu se mehanicki nastavci primenjuju svuda gde je nastavljanje preklapanjem
nepovoljno zbog nedostatka prostora u presecimajako armiranih elemenata,i kadaje
takvo nastavljanje u gradilisnim uslovima pogodllije od nastavljanja zavarivanjem.
a.
RUKAVAC
Slib 160/4 Primeri mehanickih nastavaka za armaturu, prema /31/
a) nastavak rukavcem sa klinastim zatvaraeem,
b) rukavac sa metalnom ispunom,
c) rukavac sa ispunom od ekspanzivnog cementa
507
Danas u svetu postoji veoma mnogo komercijalnih tipova mehanickih nastavaka.
Na slici 160/4 za ilustraciju su prikazana tri karakteristicna primera mehanickih
nastavaka za armaturu.
U /31/ su izlozeni osnovni tipovi mehanickih nastavaka za armaturu i postupci
i preporuke za njihovu primenu. Prikazane su i metode za ocenu performansi
ovakvih nastavaka i obezbedenje kvaliteta, sigurnosti i trajnosti nastavaka u ra-
zliCitim uslovima. I pored nedostatka domaCih propisa i odgovarajucih standarda,
trebalo bi i u naSoj zemlji postepeno uvoditi ove savremene elemente i postupke
za nastavljanje armature u specificnim uslovima, kad god se time obezbeduju po-
voljnija svojstva elemenata i konstrukcija.
v
6. VODENJE PODUZNE ARMATURE
167 - 169
Pod ovim naslovom u Pravilniku BAB 87, u <'!lanovima 167-169 obradeni su sarno
problemi vodenja poduine armature dui raspona elemenata opterecenih na savija-
nje, naCin usidrenja i potrebne koliCine armature u kranjim osloncima greda i ploca,
kao i problemi nastavljanja zategnute armature na mestima preloma ose elemenata
i konstrukcijskih sistema.
,
U pogledu vodenja poduine armature u elementima opterecenim na savijanje, u
odnosu na raniji Pravilnik predvidena je sarno nesto veca duiina pomeranja linije
zatefuCih sila za slu<'!ajevekada se ne obezbeduju glavni naponi zatezanja, Hi kada
se obezbeduju, ali samo vertikalnim uzengijama. U takvim slu<'!ajevima je sada
pomeranje linije zatefuCih sila 0,75 visine nosa<'!a, umesto 0,5 koliko je bilo prema
BAB 71.
Na ovom mestu treba podsetiti da svaki prelom ose elementa, svaka varijacija
poprecnog preseka, odnosno, uopste svaka promena pravca unutraSnjih sila (bilo
u pritisnutom betonu bilo u armaturi), izaziva skretne sileo Usled toga, povijen
rz~iil\ti-pTc;fillarm~!u.r~ izaziva pritisak na beton u pravcu centra krivine ali is-
tovremeno izaziva i napone zatezanja upravno na ravan povijanja armature.
Obrnuto, povijena pritisnuta armatura izaziva pritisak na beton u suprotnom pravcu
od centra krivine a isto poprecne napone zatezanja, slika 167/1. Ovi naponi mogu
biti veoma veliki pa se u propisima pojedinih zemalja preporucuje da ravan povijenih
profila armature ne bude bliie bocnoj povrsini elementa od 2,5 do 3<jJ iIi, joB bolje,
da bude u unutraSnjem delu elementa.
SKRETNE
SILE
F,
U' -
r
/'
F,
....-
. .
',.'" ': ',-
::,,-,,,,,,,,,,,,"-.:,,--.'
Slika 167/1 Pritisak na beton u ravni povijanja zategnute armature i poprecne sile za-
tezanja
508
----
Pravilo je da se efekti skretnih sila primaju armaturom, kako se to vidi na slici 167/2,
na kojoj je prikazano osiguranje preloma linijskog nosaca koje Pravilnik BAB 87
predvida kada je ugao preloma manji i kada je yeti od 20.
Slika 167/2 Armiranje preloma linijskog relementa kada je ugao preloD;lA manji i kada je
yeti od 20
F.Leonhardt /72/ preporucuje da se zategnuta armatura prekida na prelomu "u
prazno" cim ugao skretanja prede 15, slika 167/3.
a) Mati ugao skretanja .,l.< 15
.
\
ptesek Q-a
F~~~2 _II
S=2Fs' sin 01.-/2
~S
r Fs2
b) Ve(:i ugao skretanja rI.J~ 15.
i
Is
t-
~
2
-4
0(,
~ 150
Fs1
V.
Slika 167/3 Principi armiranja linijskog elementa u slucaju preloma u zategnutoj zorn eb-
menta /73/
509
Na slici 167/4 prikazan je nosac sa zakrivljenom osom u kojem se uzengije isto
moraju dimenzionisati da prime skretne sileo
~a
a-a
~u..
l-l
~ 10~u..
Slika 167/4 Arrniranje nosaea sa zakrivljenom osom kada se skretne sile prihvataju uzengi-
jama /72/
Ukoliko se zatezanja od skretnih sila prihvataju armaturom, sto je cesto slucaj kod
zatezanja ili pritiska u zakrivljenim povrsinskim nosaCima, onda se mora proveriti
da napon dui potencijalnih "ravni 10ma" zaStitnog sloja betona, za koje se pret-
postavlja da su u nagibu od 30 u odnosu na spoljaSnju konturu elementa, slika
167/5, nije veci od 0,5 MPa /.128/.
.
,
u
f\ffrn
f(.~f:'
~'\. 7~
~~~
~
u
, ,
;' '/.,,"~,
u u
SKRETNE ~
S I LE
U .
-f
F.
U =
...!.
r
Slika 167/5 Skretne sile u elementu sa zakrivljenom osom koje prihvata zaStitni sloj betona,
u slucaju da nisu obezbedene armaturom, prema SIA 162
Pitanje oblikovanja i vodenja armature treba smatrati izuzetno znacajnim za uspe-
anu realizaciju armirano betonskih elemenata i konstrukcija. Pravilnik BAB 87, kao
uostalom i propisi vecine zemalja, u tom smislu daje sarno osnovne principe a ne
daje odgovor na niz problema na koje se u praksi nailazi. U tom praycu interesantne
su analize modeliranja AB nosaca koje se u poslednje vreme razvijaju u Institutu
za masivne konstrukcije Univerziteta u Stutgartu, koje se zasnivaju na diskretizaciji
nosaca i generalizaciji model a resetke za dimenzionisanje i konstruisanje armature
/105/, /106f.
510
Na slikama 167/6 do 167/8 sematski su prikazana resenja oblikovanja i vodenja
armature u uglovima rama, na vezi zida i ploce i na vezi stuba i ploce, prema /72/,
koja mogu korisno da posluze za pravilno resavanje ovakvih problema.
01 noso~ .,l.~go.
:0
:0
C!i
~~
,~o.
b) plo~o ol.:!: 90.
:,1\
.~
'\!:V
Slika 167/6 Principi armiranja ugla rama za razliCiteuglovea, pri dejstvu pozitivnog momenta
savijanja 1721
M
""
,
M
~
M
'"
-t~d
i~L -t-~d-
)M
J~-J-
JM
JM
Slika 167/7 Princip armiranja veze zida i temelja ploce /72/
mogucnosl
poJave pr stine
nepravilno
') (
)
(
pravilno
"-.-I
Slika 167/8 Princip armiranja veze stuba i ploce /72/
U ovom izdanju Prirucnika u Prilogu je dat jedan broj karakteristicnih resenih
problema u kojima je detaljno prikazano oblikovanje i vodenje armature.
"J
511
VI KONSTRUISANJE
ELEMENATA I
KONSTRUKCIJA
POUZDANOST KONSTRUKCIJA
170
}>remasavremenim shvatanjima, armiranobetonske konstrukcije, u toku svoga pos-
tojanja, treba da poseduju dovoljnu pouzdanost.
Drugim reCima, svaka armiranobetonska konstrukcija u celini, kao i svi njeni ele-
menti, u svakom trenutku njenog stvaranja i njene eksploatacije, treba da poseduju
dovoljnu sigurnost, potrebnu upotrebljivost i zahtevanu trajnost.
Eksploatacioni vek, period je vremena u kome konstrukcija, sa dovoljnom sigurnos-
CU,moze da ispuni sve funkcionalne zahteve.
Osnovna postavka pri projektovanju i gradenju armiranobetonske konstrukcije, kao i
pri njenoj eksploataciji i odriavanju, ostvarenje je, prema tome, postavljenog savre-
menog principa pouzdanosti. Usvojena resenja i konkretne mere, koje treba preduz-
imati u toku stvaranja i iivota svake konstrukcije, proisticu iz ostvarenja principa
pouzdanosti.
Pri projektovanju, prema postojecem projektnom zadatku, saglasno funkcionalnim
i estetskim zahtevima iz tehnoloskog i arhitektonsk~g projekta, a zavisno od priku-
pljenih podataka 0 lokaciji, na osnovu rezultata istrainih terenskih radova i labo-
ratorijskih ispitivanja, neophodno je izabrati tehnicki i ekonomski optimalnu dis-
poziciju, sa adekvatnom konstrukcijskom koncepcijom i primenom odgovarajuCih
materijala.
U proracunu konstrukcije, neophodno je, za sva detaljno analizirana dejstva i nji-
hove moguce kombinacije, u fazi gradenja i u fazi eksploatacije, izabrati celishodne
proracunske modele, za sracunavanje statickih i dinamickih uticaja, uz obezbedenje
nezavisnog sistema kontrole.
Elemente armiranobetonske konstrukcije treba dimenzionisati prema svim granic-
nim stanjima nosivosti i upotrebljivosti, uz uvodenje realnih mehanickih karakteris-
tika primenjenih materijala.
Oblikovanju i konstruisanju elemenata, a posebno konstruisanju armature i resava-
nju konstrukcijskih detalja, treba posvetiti punu painju, uz izbegavanje moguCih
koncentracija napona.
513
Pri gradenju, uzimajuci u obzir sve tehnicki i ekonomski relevantne parametre,
neophodno je izabrati adekvatnu metodu gradenja.
Konstrukciju treba izvesti u potpunoj saglasnosti sa projektom, vodeci posebno
racuna 0 preciznosti geometrije njenih elemenata, 0 preciznosti polozaja potrebne
armature, kao i 0 predvidenim granicnim uslovima.
Neophodno je da primenjeni materijali budu predvidenog kvaliteta. Spravljanju,
ugradivanju i negovanju betona treba posvetiti punu paznju, radi dobijanja zahte-
vanog kvaliteta.
Od posebnog znacaja za trajnost armiranobetonske konstrukcije, ostvarivanje je
zastitnih slojeva potrebne kompaktnosti i debljine, kao i korektno izvodenje kon-
strukcijskih detalja i neophodnih nastavaka betoniranja.
Pri eksploataciji, treba obezbediti predvidenu upotrebu konstrukcije.
Treba preduzeti sve potrebne mere da se izbegnu preoptereeenja konstrukcije nepred-
videnim dejstvima.
Izuzetak bi mogle da budu sarno incidentne situacije, koje, iz nekog razloga, nije
bilo moguce predvideti pri projektovanju.
Ipak, ukoliko u toku eksploatacije nastanu okolnosti, da bi do odredenih preoptere-
cenja trebalo da dode, treba detaljno analizirati mogucnost ostvarenja i posledice
ovih preopterecenja. Ukoliko do preopterecenja konstrukcije dode, ono treba da
bude pod strogom kontrolom.
.
Pri odriavanju, treba obezbediti redovno pracenje stanja i ponasanja armiranobe-
tonske konstrukcije.
Redovno i preventivno odrzavanje tehnicki i ekonomski najpovoljnije je resenje.
Nastala osteeenja, najcesce nastala degradacijom konstrukcije u toku vremena,
treba blagovremeno popravljati i sanirati, radi ponovnog osposobljavanja degradi-
rane konstrukcije da, sa dovoljnom sigurnoscu i zeljenom trajnoScu, moze da prih-
vati sva dejstva i da odgovori svim funkcionalnim zahtevima, koji su bili predvideni
osnovnim projektom.
{J,,7,rokenastalih oStecenja konstrukcije, treba detaljno analizirati i hitno otklanjati.
Trajnost armiranobetonskih konstrukcija najefikasnije se ostvaruje preduzimanjem
konstrukcijskih i tehnoloskih mer a u svim fazama njihovog stvaranja i zivota.
Problem uspostavljanja kvantitativne zavisnosti izmedu potrebnog kvaliteta kon-
strukcije i njenog eksploatacionog veka, posebno je otezan cinjenicom, da konstruk-
cija treba da preiivi vise generacija opreme i vozila, koja na nju prenose svoja
dejstva, a imaju daleko kraci eksploatacioni vek, pa ce eventualno biti potrehne
njene adaptacije i oj acanja.
Ojacanja postojece armiranobetonske konstrukcije, koja ne mora biti degradirana,
preduzimaju se radi njenog osposobljavanja da moze da prihvati veca dejstva i da
odgovori vecim funkcionalnim zahtevima od onih, koji su osnovnim projektom bili
.predvideni.
514
Ojacanja armiranobetonskih elemenata /88/, mogu se ostvariti smanjenjem uti-
caja (promene konstrukcijskog sistema, smanjenje raspona, smanjenje opterecenja),
poveeanjem otpomosti (povecanje preseka, dodatak armature, dodatne celicne la-
mele) i promenom stanja napona (prethodno naprezanje).
PRORACUNSKI MODELl
171
lako su sve konstrukcije prostorni sistemi, u statickim proracunima u praksi, retko
se, za sva dejstva, uzimajuCi u obzir i procenu posledica moguCih odstupanja od
stvarnog stanja u toku eksploatacije, za proTacunske modele usvajaju prostorni
staticki sistemi cele konstrukcije.
Odredivanje statickih uticaja na prostornim sistemima, cesto predstavlja veoma
obiman posao, uz primenu mocnih racunara, i predstavlja rad sa masom ulaznih i
izlaznih podataka, od kojih nmogi nisu neophodni, a cija je stalna kontrola oteiana
i mogucnost pojave greske veca.
Medutim, ako se radi 0 komp/ikovanim i nedovo/jno jasnim prostornim sistemima
konstrukcije; ili 0 sistemima, sa kojima projektant nema potrebno iskustvo, primena
prostornih statickih sis'tema, kao proracunskih modela za odredivanje statickih uti-
caja od pojedinih dejstava, predstavlja, svakako, najcelishodnije resenje.
Prostorni sistemi veoma cesto primenjuju se u dinamickim proracunima.
U praksi, kao proracunski mode/i, najcesce se primenjuju ravni staticki sistemi, koji
dovoljilo tacno aproksimiraju stvarno stanje, a koji su daleko jasniji i jednostavniji
za rad i kod kojih je stalna kpntrola laksa i mogucnost pojave greske daleko manja.
Pri izboru raciona/nog proTacunskog mode/a, koji ne mora biti isti za sva dejstva,
projektant, na osnovu iskustva, treba da proceni sadejstvo pojedinih elemenata za
pojedina dejstva, odnosno treba da proceni u kojim ce elementima konstrukcije
pojedina dejstva izazvati uticaje koji se ne smeju zanemariti, au kojim elementima
se ti uticaji mogu zanemariti.
U armiranobetonskim konstrukcijama, za razliku od metalnih i drvenih konstruk-
cija, posebno je izraiena mono/itnost, ponekad sa odredenim dilemama u pogledu
po dele konstrukcije na elemente i u pogledu izbora statickih sistema za pojedina
dejstva.
Ne treba nikako zaboraviti da je kontro/a sracunatih statickih uticaja neophodna.
Indirektna kontro/a, sa drugim pristupom, pri tome je najbolja.
Treba, svakako, iskoristiti sve mogucnosti veoma uproscenog odredivanja reda ve/i-
cine traienih statickih uticaja.
DILATACIONE RAZDELNICE
Armiranobetonska konstrukcija svakog objekta je prostorni sistem, koji se sastoji
od jedne, dye ili vise staticki nezavisnih celina, koje su medusobno odvojene di/at-
acionim Tazdelnicama - fugama, slika 171/1.
515
~
1f'
~~
.........
11
~~4cf
~~
Stika 171/1 Dilatacione razdelnice
Postojanje i polozaj dilatacionih razdelnica u konstrukciji objekta zavisi od pona-
sanja konstrukcije pri" seizmilkim dejstvima, od uticaja izazvanih inicijalnim di-
latacijama usled promene temperature i skupljanja betona i od uticaja izazvanih
inicijalnim pomeranjima usled eventualnog nejednakog sleganja.
Aseizmicke razdelnice u konstrukciji predvidaju se radi sprecavanja vecih ostecenja
pri seizmickim dejstvima.
Potreba za aseizmickim razdelnicama u zgradama, pojavljuje se kod konstrukcija
sa razudenom i izlomljenom osnovom, kao i kod konstrukcija Ciji se pojedini delovi
znatno razlikuju po visini, po krutosti ili po rasporedu masa, odnosno po periodu
sopstvenih oscilacija, slika 171/2.
KONSTRUKCIJE
SA RAZUDJENOM
I IZLOMLJENOM
OSNOVOMffcf
~
KONST~IIKCI.JE
SA OELOVIMA
RAZLICITOG PERIODA
SOPSTVENIH OSCILACIJA
Stika 171 /2 Aseizmicke razdelnice
!
Sirina aseizmicke razdelnice 6 proracunava se tako, da ne bude manja od dvostrukog
zbira maksimalnih pomeranja razdvojenih delova konstrukcije 6, i 6d, kako bi se sa
sigurnoscu spreCilo njihovo sudaranje pri seizmickim dejstvima,
516
6 ~ 2(6,
+ 6d). (171/1)
Minimalna sirina aseizmickih razdelniea je 3 em i povecava se za svaka 3 m preko
5m visine konstrukeije, za po 1 em.
Razdelnice u konstrukciji predvidaju se i radi smanjenja uticaja usled promene tem-
perature i skupljanja betona.
Potreba za termickim razdelnicama pojavljuje se kod staticki neodret1enih konstruk-
cija velike duiine, konstrukcija sa krutim elementima lociranim na krajevima i pri
velikim promenama temperature, slika 171/3.
KONSTRUV.CIJE VELlKF. DUZINE
"ff-O
KONSTRUKCIJE
SA KRUTIM ELH1ENTIMA
NA
KRAJEVIM~cf
I{ONSTRUKCIJE
PR I VELI K 1M PROMENAMA
TEMPERA TIJREO
-.N'- .
Slika 171/3 TernUcke razdelnice
Termicke razdelnice u zgradama, mogu se ostvariti izvodenjem dvostrukih stubova,
koji mogu biti fundirani na istom temelju, ili oslanjanjem meduspratne konstrukcije
sa jedne na drugu stranu razdelnice preko kratkih elemenata, slika 171/4.
if
~-L
.A-
il
~-
Slika 171 /4 TernUcke razdelnice u zgradama
517
Radi premoscavanja razdelnice u podu ili na fasadi zgrada, mogu se predvideti
elementi povezani sa konstrukcijom sa jedne, a nepovezani sa konstrukcijom sa
druge strane razdelnice.
Razdelnice u staticki neodredenoj konstrukciji predvidaju se i radi smanjenja uticaja
usled nejednakog s/eganja pojedinih temelja ill i ild,
ill f- ild. (171/2)
Potreba za razdelnicama zbog nejednakog sleganja pojavljuje se kod konstrukcija
fundiranih na stis/jivom t/u, Ciji su temelji, usled razliCite visine ili tezine pojedinih
delova objekta, razlicito optereceni, ili kod kojih je, zbog odredenih razloga, izabran
me.sovit nacin fundiranja, kao i pri fundiranju na tlu heterogene stis/jivosti, slika
171/5.
KONSTRUKCIJE
SA MESOVITIM
NACINOM FUNDIRANJA
~cf
;6.d
KONSTRU KC JJ E
NA TLU HETEROGENE
STISLJIVOSTI
Slika 171/5 Razdelnice zbog nejednakog sleganja
Razdelnice zbog nejednakog s/eganja u zgradama, mogu se ostvariti izvodenjem
dvostrukih stubova, koji su fundirani na odvojenim temeljima, ili slobodnim oslanja-
njem meduspratne konstrukcije na stub sa jedne i na stub sa druge strane razdelnice
preko kratkih elemenata, odnosno izvodenjem tzv. plivajuce tavanice, slika 171/6.
~-L
J"
L
Ad.
Slika 171/6 Razdelnice zbog nejednakog sleganja u zgradama
518
OBLIKOVANJE I KONSTRUISANJE ELEMENATA
Ob/ikovanje i konstruisanje armiranobetonskih elemenata predstavlja veoma vaznu
fazu projektovanja i treba mu posvetiti punu painju.
Elementi i konstrukcija u celini treba da budu oblikovani i konstruisani tako, da
u potpunosti odgovaraju statickom proracunu, odnosno treba da budu oblikovani i
konstruisani tako, da njihovo ponaSanje u toku gradenja i u toku eksploatacije bude
u skladu sa usvojenim pretpostavkama.
To je kompleksan problem, pa projektant, joB pri izradi statickog proracuna, treba
da vodi racuna 0 realnim mogucnostima oblikovanja i konstruisanja elemenata i
njihovog ponasanja u toku gradenja i u toku eksploatacije.
Armiranobetonske e/emente treba oblikovati i konstruisati tako, da se ostvare usvo-
jeni staticki sistemi po geometrijskim karakteristikama, po rasponima i po granicnim
us/ovima, za sva predvidena opterecenja, odnosno dejstva.
Posebnu paznju treba posvetiti ob/ikovanju poprecnih preseka i detalja, kao i kon-
struisanju os/onaca i spojeva prefabrikovanih elemenata pri montaznom naCinu gra-
denja.
A rmatura elemenata konstruise se i oblikuje prema statickim i prema konstrukci-
jskim zahtevima.
Staticka armatura usvaja se tako, da po vrsti, po povrsini i po polozaju u svakom
preseku elementa, odgovara statickom proracunu.
K onstrukcijska armatura usvaja se na osnovu iskustva, a prema uticajima, koji nisu
u potpunosti mogli biti obuhvaceni statickim proracunom.
Posebnu painju treba posvetiti konstruisanju armature u zonama oslanjanja, u
neposrednoj okolini delovanja vecih koncentrisanih sila, na mestima radnih prekida
betoniranja, u cvorovima i u vezama elemenata, u kojima se cesto sustice veca
koliCina armature razliCitog pravca, koja je predvidena za prijem razliCitih uticaja.
Pri .izboru precnika armature, treba imati u vidu, da je povoljnije, uz poBtovanje
pravila za armiranje, usvajati tanju armaturu. Boljim prozimanjem betona ta-
njom armaturom, koja ima i vise mehanicke karakteristike, ostvaruje se homogenija
konstrukcija i dobija se povo/jnije stanje prs/ina.
Pri konstruisanju armature, treba voditi racuna 0 ispravnom nastav/janju i sidrenju
sipki, kao i 0 usvajanju potrebnog zastitnog s/oja betona i potrebnog meilusobnog
rastojanja pojedinih sipki, imajuCi u vidu i stvaranje uslova za pravilno ugradivanje
betona pervibriranjem.
519
1. TEORIJSKI RASPONI, OSLONCI
I UKLJESTENJA
172
Pri usvajanju statickih sistema za pojedina dejstva, posebnu painju treba obratiti
na geometriju sistemne /inije i na granicne us/ove.
Sistemna /inija najcesce odgovara teiisnoj /iniji betonskog elementa, odnosno pro-
lazi kroz tezista betona pojedinih preseka elementa, stika 172/1.
r: ,
I I
I I
t
I
I :
I I
I
r ,
I I
I I
I I
I I
I I
I I
Slika 172/1 Sistemna linija
Uticaj armature, odnosno tezisna linija idealizovanog elementa, kao i njena promena
u toku vremena, redovno ne uzimaju se u obzir. Takav proracun bio bi komplikovan
bez posebne potrebe.
Pri usvajanju sistemne linije, cesto se njena promena zbog vute zanemaruje.
Granicne us/ove treba usvajati sto rea/nije. Treba dobro proceniti posledice usva-
janja pojedinih idealizacija granicnih uslova pri proracunu granicnih stanja nosivosti
i granicnih stanja upotrebljivosti.
Kontinualne grede i ploce, koje nisu kruto povezane za osloncima, po pravilu,
proracunavaju se, pretpostavljaju6 da se nad osloncima mogu okretati, sto dovodi
do mogucnosti parabolicnog zaobljenja oslonackih momenata.
Redukovani oslonaeki moment Mred, uzima se da je jednak aritmetickoj sredini mo-
menta na ivici oslonca Mill i oslonackog momenta M min, sracunatog bez mogucnosti
okretanja elementa nad osloncem,
M
Mill + Mmin
red =
2
.
(172/1 )
Parabolicno zaobljenje oslonaekog momenta, prikazano je na slici 172/2.
Rasponi pojedinih elemenata u statickom sistemu najcesce odgovaraju duiinama
teiisnih /inija.
Ukoliko rasponi elernenta nisu jasno definisani konstrukcijskim merama, ili ukoliko
\su oslonci siri od 10% fist6g ()t,,=()raelementa, za rasp one / moze se usvojiti vrednost
15% veca octcist6g otvora.7~.-
.--
520
1f
r~t-1
ib
~o
fo~1
Lo
~o
~~~~+-
1,05 ~o
I
1,05 La
L
1, OS Lo
I
I
II
'/
II
'I
IJ
~.
~
I
/~
~
E
~
.~
~
....
::i
Slika 172/2 Parabolicno zaobljenje oslonackog momenta elemenata nepovezanog kruto sa
osioncem
Na osnovu toga, moze se izraditi odgovarajuCi fiktivni staticki sistem, slika 172/3.
Slika 172/3 Fiktivni staticki sistem elementa sa sirokim osloncima
Oslonacki preseci element a mogu se tada dimenzionisati prema redukovanim mo-
mentima savijanja Mred, izraz (172/1), dobijenim parabolicnim zaobljenjem oslo-
nackih momenata, slika 172/4.
521
rl
li
~
i "I .!s
~~~
~
I
1.osL.
.
Slib 172/4 P arabolicno zaobljenje oslonai:kog momenta elementa sa iiirokim oslonoem
173
Grede i ploce, koje su ~ruto pOVeZa]l~sa osloncima, mogu se, u slucaju jednako
podeljenog opterecenja elementa, dimenzionisati nad osloncima prema momentima
savijanja Mil)' na ivici oslonaca, slika 173/1.
!
I !
ilL
b
.~
~
+-
Slib 173/1 Oslonai:ki moment element a kruto povezanog sa osloncem
Strme vute, ili nagle promene preseka pO duiini elementa, imajuCi u vidu stvarne
trajektorije napona, uvode se u proracun sarno do nagiba 1:3, slika 173/2.
522
I~_:(
I
-1-"-
r.t ..t;i
""'.......
11
Slika 173/2 Uvodenje u proraeun stnnih vuta i naglih promena preseka
174
Vrednost pozitivnog momenta u srednjem polju kontinualne grede i ploee, prema
kojoj treba dimenzionisati presek u sredini polja, ne sme da bude manja od vrednosti
momenta u sredini polja odgovarajuceg obostrano ukljeStenog elementa.
U krajnjem polju, pri slobodnom oslanjanju kontinualne grede i ploee na kraju,
vrednost pozitivnog momenta, prema kojoj treba dimenzionisati presek u polju, ne
sme da bude manja od vrednosti momenta odgovarajuceg jednostrano ukljeStenog
elementa.
Ukljestenja na krajnjim osloncima kontinualnih nosaca smeju da se uzmu u obzir
sarno ukoliko su konstrukcijskim merama obez bedena.
175
Kod skeletnih konstrukcija zgrada, ukrucenih vertikalnim platnima, radi uproscava-
nja proracuna, mogu se zanemariti relativno mali momenti savijanja u srednjim stu-
bovima, nastali od vertikalnog opterecenja. U ivicnim stubovima, ramovsko dejstvo
skeletne konstrukcije za vertikalno opterecenje nije malo i ne treba ga zanemarivati,
slika'175/1.
tH H+ Ht
Ht
Ht
Slika 175/1 Ramovsko dejstvo stubova skeletne konstrukdje
l
r
Ht
Ht
Slika 176/1 Optereeenje za proraeun kontinualnih tavanica i medusprat~ konstrukcija
zgrada, kada je /2 :$ I, 5h
\\ 523
iH
Ip Hi Ip
pi iH
Jp
iU
I~
.L::I..
~1
~~....a....
-J, }
~~}
~1
-r
Medutim, ukoliko se rasponi susednih polja razlikuju vise od 50%, kontinualne ta-
vanice i meduspratne konstrukcije zgrada, treba proracunati za kombinacije, u ko-
jima se korisno opterecenje nalazi sarno u nepovoljnim poljima, slika 176/2.
Slika 176/2 Kombinacije opterecenja za proraeun kontinualnih tavanica i meduspratnih
konstrukcija zgrada, kada je /2 > 1,5/1
Reakcije kontinualnih tavanica i meduspratnih konstrukcija, po pravilu, sracunavaju
se, uzimajuci u obzir dejstvo kontinuiteta.
Ukoliko se rasponi susednih polja razlikuju vise od 50%, ili se radi 0 kontinualnom
nosacu sa dva polja, dejstvo kontinuiteta pri proracunu reakcija je obavezno.
Medutim, ukoliko je karakter korisnog opterecenja neravnomeran, a ta neravnomer-
nost uzrok je bitno razliCitih statickih uticaja, navedena uproscenja tretiranja ko-
risnog opterecenja, pri proracunu statickih uticaja, ne treba usvajati.
2. LOKALNA RASPODELA
OPTERECENJA
177
U proracunu ploca, rabrastih tavanica ili tavanica sa supljim telima, koncentrisana
optereeenja mogu se, radi smanjenja statickih uticaja, uvesti u proracun kao lokalno,
jednako podeljeno opterecenje.
Povrsina, u srednjoj ravni ploce, na koju se koncentrisano opterecenje moze ras-
prostreti, dobija se, kada se povrsina, preko koje koncentrisano opterecenje direktno
deluje, prosiri na sve strane pod nagibom 2:1 kroz rastresite, a 1:1 kroz kompaktne
cvrste materijale, slika 177/I.
el
-'11
2:1"&1:1
!
2:1&2:1
I
rastresit materijal
.'
,
I .'
,
I kompaktanmaterijal
~/ -t.",. i V "'-,'
'-'-'>-'-1t-
' .4-plofa
~I
~t
~I
Gtt= E1
A
f
b,
01
L
,
524
Slika 177/1 Rasprostiranje koncentrisanih opterecenja
.L::...
...
.,Q,
1 .1
~~..::...
,Q,
Za pravougaoni oblik povrsine, preko koje koncentrisano opterecenje direktno deluje,
dimenzija el i e2, povrsina na koju se ono rasprostire isto je pravougaona, dimen-
zija bl i b2, koje, u funkciji debljine sloja rastresitog materijala d) i debljine sloja
kompaktnog materijala d2, ukljucujuCi i polovinu debljine ploee d, iznose
bl - el + d1 + 2d2,
b2 - e2 + d1 + 2d2.
(177/1)
(177/2)
Za kruzni oblik povrsine, preko koje koncentrisano opterecenje direktno deluje,
precnika <P,povrsina na koju se ono rasprostire isto je kruzna, precnika <PI, koji
lznOSI
<PI = <P+ d1 + 2d2.
(177/3)
Pravougaoni oblik povrsine, na koju se koncentrisano opterecenje rasprostire, uko-
liko se njegove dimenzije b1 i b2 medusobno ne razlikuju vise od 50%, moze se
zameniti kruznim oblikom iste povrsine, precnika <Pi, koji iznosi
<P~ =2Jb~2 .
(177/4)
3. GREDE I GREDE T PRESEKA
OBLIKOVANJE GREDA
178
Pod gredom podrazumevamo linijski element pretezno izlozen savijanju.
Greda se u betonskim konstrukcijama pojavljuje kao samostalan element, ili je deo
slozenog elementa.
Kao samostalan element, greda, po statickom sistemu, moze biti slobodno oslonje-
na, jednostrano ili obostrano ukljestena, konzolna, sa jednostranim ili obostranim
prepustom ili kontinualna, slika 178/1.
Slika 178/1 Greda kao samostalan element
Tabele za proracun statickih uticaja i deformacija greda jednog raspona, date su u
Prilogu 5.1.) Prirucnika.
Tabele za proracun statickih uticaja kontinualnih nosaca jednakih raspona, date su
u Prilogu 5.2.) Prirucnika, a tabele za proracun oslonackih momenata kontinualnih
nosaca, sa dva i tri polja nejednakih raspona, u Prilogu 5.3.) Prirucnika.
.
Autori N.Ojdrovic i D.Ostojic
525
..-
nl
1
1
1 i 1
1
-
Slika 178/3 Greda kao deo rama
,
Greda moze biti deo rostilja, slika 178/2.
Slika 178/2 Greda kao deo roStilja
Grede u rostilju, najcesce su ortogonalne, ali mogu biti i u drugim pravcima.
Staticki uticaji u rostiljima, najcesce se priblizno proracunavaju, izjednacavanjem
ugiba greda u cvorovima.
U tacnijem proracunu stat;ickih uticaja u rostiljima, u cvorovima se, pored iz-
jednacavanja ugiba, izjednacavaju i odgovarajuci nagibi i torziona i obrtanja greda.
I
Greda moze biti deo jedno-,dvo- ili visebrodnog, odnosno jedno-, dvo- ili visesprat-
nog rama, slika 178/3.
Ramovski konstrukcijski sistemi cesto se primenjuju u industrijskim i drugim ha-
lama. U stambenim i javnim zgradama ramovi su deo skeletnih konstrukcijskih
sistema.
Tabele za proracun statickih uticaja jednobrodnih jednospratnih ramova, date su u
Prilogu 5.4. Prirucnika.
Principijelno, greda kod koje se, konstrukcijskim merama, nad osloncima mogu
ostvariti delimicna ili kruta uk/jestenja, povoljnija je od slobodno oslonjene, jer za
isto opterecenje q, na istom rasponu I, ima manje ekstremne momente savijanja,
slika 178/4, pa moze biti i manjih dimenzija.
Medutim, kod postojanja mogucn~i nejednakog sleganja ili pomeranja oslonaca,
primena staticki neodredenih kon$trukcijskih sistema je ogranicena.
.
Autori N.Ojdrovic i D.Ostojic
526
,
PROSTA GREDA
ttt~
~
~
~
0":
M
-
-_t
KONTINUALNA GREDA
I
ttlH
!
~
-LJ-
Slika 178/4 Momenti savijanja grede
RAMCJ.
tttft
-}
t
Kod montainih konstrukcija, jednostavnije je izvodenje zglobnih nego krutih spo-
jeva prefabrikovanih elemenata, pa bi ostvarivanje ukljeStenja nad osloncima greda
zahtevalo lociranje spojeva u preseke, koji odgovaraju nultim taekama momentne
linije, slika 178/5.
ZGLOBNE VEZE
U NULTIM TAtKAMA
MOMENTNE LlNIJE
CJ-
HUttt
ZGLOBNE VEZE
-}
Slika 178/5 Zglobni spojevi prefabrikovanih elemenata kod montainih konstrukcija
t
-}
~
q,
HHitt
M
~
~
Medutim, jednostavnija proizvodnja, transport i montaza prefabrikovanih linijskih
elemenata sa pravom, nego sa izlomljenom osom, najcesce su odlucujuCi faktor
optimizacije u korist konstrukcijskog sistema sa zglobnim spojevima prefabrikovanih
elemenata lociranim na vezi grede sa stubom. Mogucnost racionalnijeg iskoriscenja
materijala kod prefabrikovanih elemenata, predstavlja odredenu kompenzaciju po-
trebi dimenzionisanja grede kao slobodno oslonjene na stubove.
Grede mogu ima.ti ~a razliCite oblike poprecnog preseka, u zavisnosti od kon-
strukcijskih i funYJOnalnih razloga.
527
Najce~Ci oblici poprecnog preseka su: pravougaoni, kao najjednostavnijij T presek,
r presek i nesimetricni I presek, kao tipicni armiranobetonski preseci; simetricni I
presek, pogodan za prijem alternativnih momenata savijanja, n presek i sanducasti
preseci, pogodni za prijem velikih momenata savijanja i slicno, slika 178/6,.
I T r r
Ir1]UV
Slika 178/6 Tipicni oblici popreenog preseka greda
T i nesimetricni I veoma su -racionalni preseci armiranobetonskih elemenata. Gornja
ploea, koja cesto postoji iz funkcionalnih razloga, ili kao deo grede preko koga se
prihvata opterecenje, predstavlja koncentraciju betona u pritisnutoj zoni, gde je za
prijem normalnih napona pritiska i potreban.
Rebro ovih preseka, u zavisnosti od potrebe za prijem kosih glavnih napona, bira
se minimalne sirine.
U oslonaekoj zoni, radi boljeg prijema kosih glavnih napona i radi ukrucenja po-
precnog preseka, rebro je cesto proaireno, slika 178/7.
t/
Slika 178/7 Tipicno oblikovanje a.nniranobetonske grede
\
\
Na donjoj ivici, rebro moze biti prosireno, zavisno od potrebe smestaja zategnute
armature.
Razudeni oblici poprecnih preseka greda, tipicni su za prefabrikovane elemente
montaznih konstrukcija.
Visina 1 sirina poprecnog preseka grede najcesce su konstantne duz raspona, ali
mogu, za veee raspone, da budu i promenljive, i to cesce visina, a rede sirina preseka.
528
,
Dosta cesto, radi prijema oslonackih, po apsolutnoj vrednosti najveCih momenata
savijanja, predvidaju se vertikalne vute, nagiba do 1:3, a mnogo rede horizontalne
vute, nagiba najcesce do 1:6, slika 178/8.
VE RTiKALNE VUTE
HORIZONTALNE VUTE
I I
I
~.~'I
D
I
I
~F
Slika 178/8 Vertikalne i horizontalne vute
Krivolinijske vertikalne vute, koje su komplikovanije za izvodenje od pravolinijskih,
rede se primenjuju. Pogodne su za grede velikih raspona, posebno mostovske i
one kod kojih, pored tehnickih, i estetski razlozi imaju, pri njihovom oblikovanju,
znatan uticaj.
ARMIRANJE GREDA
Grede se projektuju sa glatkom, rebrastom i Bi armaturom. Sipke se smestaju
samostalno, ili &u grupisane u sveinjeve. Pored opsteg, ranije definisanog, mini-
malnog medusobnog rastojanja sipki, u karakteristicnim preseci~a u polju i nad
osloncima kontinualnih greda, maksimalno medusobno rastojanje sipki, radi posti-
zanja povoljnijeg stanja prslina, iznosi 15 em.
179
Sipke glatke armature, zategnute delimicno ili celom duzinom, treba da budu sidrene
sa kukom, a sipke rebraste armature mogu biti sidrene i bez kuke.
180 .~.
Minimalni koeficijent armimnja preseka grede donjom zategnutom armaturom, u-
vodi se radi sprecavanja pojave krt~ loma u trenutku pojave prslina. Nedovoljna
koliCina zategnute armature, u trenutku pojave prslina, ne moze da prihvati celo-
kupne napone zatezanja u preseku u kome je prslina nastala, ste>dovodi do krtog
loma.
Minimalni koeficijent armiranja Jll,min donjom zategnutom armaturom, u procen-
tima, odreduje se iz izraza
Jllmin=5,1~, ,
D'v
(180/1)
pri cemu se evrstoca betona !hk i granica razvlaeenja celika (Tv, unose u MPa.
529
J.tl,min [%]
MB
15 20 25 30 35 40 45 50 55 60
GA 240/360 0,129 0,157 0,182 0,205 0,227 0,249 0,269 0,288 0,307 0,326
RA 400/500 0,078 0,094 0,109 0,123 0,136 0,149 0,161 0,173 0,184 0,195
BiA 680/800 0,046 0,055 0,064 0,072 0,080 0,088 0,095 0,102 0,108 0,115
Vrednosti minimalnog koeficijenta armiranja J.tl,min, prema izrazu (180/1), za po-
jedine marke betona i vrste armature, date su u tabeli 180/1 i prikazane na slici
180/I.
Tabela 180/1 Minimalni proeent armiranja donjom zategnutom armaturom J.tl,min
~ U1 min,[1-J
I
I)
U Pf?ESECI MAEJ<;;5rRMf\AH
MOMEl\IAiA
11
0)3
q25
q2
0"5
0)1
ops
15 '20 25 '"30 "$ ~O 45 60 55" 60 MB (Mfh.l
Slika 180/1 Minimalni procent armiranja donjom zategnutom.~tl.U"om ILl,min
U karakteristicnim preseeima u polju i nad osloneima kontinualnih greda, u kojima
se pojavljuju ekstremne vrednosti momenata satlijanja, minimalni koefieijent armi-
ranja donjom zategnutom armaturom treba da bude 0,25% za glatku armaturu
GA 240/360, a 0,20% za rebrastu armaturu RA 400/500 i Bi armaturu BiA 680/800.
Na sliei 180/1, isprekidanim linijama prikazane su i ove vrednosti.
Pri armiranju zategnutih zona masivnih betonskih elemenata, ukljuCivo masivnih
ploca, navedenim minimalniin koefieijentima armiranja, odgovarale bi nepotrebno
velike potrebne povrsine armature, pa ih tada ne treba primenjivati.
U seizmicki aktivnim podrucjima, nad osloneima kontinualnih greda i u cvorovima
skeletnih sistema, minimalna kolicina pritisnute armature treba da bude 50% kolici-
ne zategnute armature. Ovi cvorovi treba, do petine raspona grede, da budu prozeti
zatvorenim uzengijama sa preklopom, dvostruko gusCim nego sto je konstrukeijski
neophodno.
Iz konstrukeijskih razloga, na bocnim stranama preseka visih od 50 em, treba na
svakih 30 em predvideti poduznu sipku, precnika najmanje </J8.
530
181
Ivicne sipke donje zategnute armature treba pravo produziti i preko slobodnog
oslonca grede. Kontrolom napona prianjanja treba utvrditi da lije, preko slobodnog
oslonca, pored dye ivicne, potrebno produziti jos neku sipku.
Sipke, koje se produzuju preko slobodnog oslonca grede, treba sidriti sa kukom,
slika 181/1.
Dr+0
2
Slika 181/1 Detalj armature iznad slobodnog oslonca
Ukoliko je prostor ogranicen, pocetak kuke treba da bude najmanje 3 em unutar
ivice oslonea. Tada, precnik kuke Dr treba proracunati, a kraj grede sa cela prozeti
otvorenim U uzengijama.
U slucaju potrebe, mogu se primeniti i speeijalni naCil'li sidrenja armature na slo-
bodnom osloncu grede, pomocu zavarenih celicnih ploca ili poprecnih sipki i drugo.
182
A rmatura za prijem kosih glavnih napona zatezanja, uzengije i kose sipke, treba da
budu rasporedene prema dijagram4 kosih glavnih napona zatezanja.
Prema rezultatima eksperimentalnil1 istrazivanja, najmanja sirina kosih prslina do-
bija se pri poveravanju kosih glavnih napona zatezanja kosim uzengijama, pa ver-
tikalnim uzengijama, a najve~a sirina kosih prslina, pri poveravanju koso povijenim
poduznim sipkama.
Ukoliko su ukupni kosi glavni naponi zatezanja povereni koso povijenoj armaturi,
najvece rastojanje koso povijenih sipki ele, slika 182/1, treba da bude 75% visine
grede, odnosno 50% visine grede ili 30 em, kada je vrednost glavnih napona za-
tezanja veca od graniee Tb. e
Slika 182/1 Armatura za prijem kosih glavnih napona zatezanja
531
Najvece rastojanje uzengija e, na eeloj duzini osiguranja, treba da bude 67% visine
grede ili 30 em, odnosno 33% visine grede ili 20 em, kadaje vrednost glavnih napona
zatezanja veca od graniee T/).
Medutim, vrednosti graniee Tb, odredene su po clanu 121 Pravilnika BAB 87, koji
viSe ne vaiL
Kriterijum, naveden pri definisanju najveCih rastojanja koso povijenih sipki i uzen-
gija, u kome se kosi glavni naponi zatezanja, sracunati za eksploataeione vrednosti
transverzalnih sila, pore de sa granieom T/), treba zameniti sa kriterijumom, u kome
se kosi glavni naponi zatezanja, sracunati za granicne vrednosti transverzalnih sila,
pore de sa granieom 3Tr, pri cemu se vrednosti racunskih cvrstoca pri smieanju Tr,
odreduju po clanu 89 Pravilnika BAB 87.
Pri usvajanju najveceg rastojanja uzengija, na eeloj duzini osiguranja, treba voditi
racuna i 0 clanu 94 Pravilnika BAB 87. Po tom clanu, najvece rastojanje uzengija,
na eeloj duzini osiguranja, treba da bude 50% staticke visine grede ili 25 em. PoSto
je to strozije, nego po clanu 182, u praksi treba to i primenjivati.
Po clanu 94, minimalna povrsina preseka poprecne armature, odnosno uzengija, na
eeloj duzini osiguranja, odreduje se iz minimalnog proeenta armiranja poprecnom
armaturom, cija je vrednost 0,2%.
U dV08truko armiranim zonama grede, najvece medusobno rastojanje uzengija,
precnika najmanje <p6,treba da bude 15<p, slika 182/2, pri cemu je
~ precnik najtanje
pritisnute poduzne sipke.
m in1S0
H
STATICKE ti.1 M ONTAZNE SIPKE
_//
Slika 182/2 Uzengije za prijem k06ih glavnih napona zatezanja
Ukoliko se predvidaju visesecne, uzengije, treba da budu u istom preseku. Visesecne
uzengije pravougaonih preseka, treba ostvariti sa jednom spoljasnjom i potrebnim
brojem unutrasnjih 'uzengija.
Ako ne postoje staticke poduzne sipke u svim uglovima svih uzengija, treba pred-
videti odgovarajuce konstrukeijske poduzne sipke.
Uzengije T i nesimetricnog ili simetricnog I presek~, formiraju se u istom preseku,
posebno za rebro, a posebno za ploeu, slika 182/3.
Uzengije za ploce mogu biti zatvorene ili sidrene u rebru.
Armatura vertikalne vute grede, prikazana je na slici 182/4.
532
Slika 182/3 Uzengije T i nesimetricnog I preseka
0
Slika 182/4 Armatura vertikalne vute grede
Armatura horizontalnih vuta grede, prikazana je na slici 182/5.
~
Slika 182/5 Armatura horizontalnih vuta grede
Na slobodnom kraju grede, poduzna staticka armatura iz gornje zategnute zone, sidri
se u donjoj pritisnutoj zoni, a kraj grede sa cela prozima se otvorenim U uzengijama,
slika 182/6.
Ukoliko su konzolna greda, ili prepust grede, veceg raspona, deo poduzne staticke
armature moze se sidriti i pre slobodnog kraja.
Armaturu cvorova ramova treba konstruisati prema trajektorijama napona zateza-
nJa.
533
r
r
.J
I
~!
.-.-.
I
I
I
1-
Slika 182/6 Statii':ka annatura slobodnog kraja grede
~
Moment savijanja, koji greda iznad srednjeg oslonca predaje stubu (Md - M,), treba
pratiti odgovarajucom statickom armaturom, slika 182/7.
ARMATURA
PRE MA M i
ARMATURA
PRE MA(t"k M.
-1
Slika 182/7 Statii':ka annatura srednjeg oslonca grede na stub rama
Armatura krajnjeg oslonca grede na stub rama, bez vute i sa vutom, prikazana je
na slici 182/8.
Slika 182/8 Armatura krajnjeg oslonca grede na stub rama
534
SADEJSTVUJUCA SIRINA PRITISNUTE PWCE
183
Sadejstvujuca sirina pritisnute ploee armiranobetonskih greda T preseka, koja se
unosi u proracun, moze biti odredena teorijski ili eksperimentalno.
U proracunu prema granicnim stanjima nosivosti, za grede, izlozene podeljenom
opterecenju, sadejstvujuca sirina b pritisnute ploee debljine najmanje 10% visine
grede ili 8 em, kod simetricnog T preseka, slika 183/1, u funkeiji sirine rebra bo,
visine preseka d, rastojanja nultih tacaka momenata 10 i medusobnog rastojanja
rebara e ako ih ima vise, odreduje se iz izraza
~
b
.
{
bo + 20d
}
..J..
=
mm
bo+ 0, 25/0
r e.
(183/1)
i
b
r
.~
~
Slika 183/1 Simetrican T presek
Kod greda nesimetricnog T preseka, slika 183/2, ukoliko je konstrukeijskim merama
spreceno 6ocno pomeranJe I' uVIJanJe, sadeJstvuiuc'a slrlna 61pritisnute ploee odre-
duje se iz izraza '
b'
.
{
b1 + bo + 8d
}
e
=
mm
b1 + bo + 0, 25/0/3
'f
2'
(183/2)
pri cemu je b1 manji bocni prepust pritisnute ploee.
Ukoliko je pritisnuta ploca tanja od 10% visine grede, sadejstvujuca sirina b pritis-
nute ploce, kod simetricnih T preseka, odreduje se iz izraza
b
= bo+ 12d
'f
e, (183/3)
a sadejestvujuca sirin~ b', kod nesimetricnih T preseka, iz izraza
b' = b1 + bo + 5d 'f ~.
(183/4)
535
i
b'
t
.
.-t
/
b1
Slika 183/2 Nesimetrican T presek
U proracunu prema granicnim stanjima deformacija, odnosno prema granicnom
stanju ugiba, kao i pri odredivanju uticaja elemenata staticki neodredenih sistema,
za sadejstvujucu sirinu pritisnute ploce, treba usvajati manju vrednost od vrednosti
koja se unosi u proracun prema granicnim stanjima nosivosti. Preporucuje se, da
se za simetricne T preseke usvoji vrednost
b
= bo + 6d.
(183/5)
Kada se konstrukcijskim merama ne moze spreciti bocno pomeranje i uvijanje, grede
nesimetricnog T preseka, treba proracunati na koso savijanje.
Kod greda T preseka, nesimetricnog ili simetricnog I preseka i n ili sanducastog
preseka, pored rebra, kose glavne napone zatezanja neophodno je kontrolisati u
gornjoj pritisnutoj ploCi, slika 183/3.
II r I I I I I I I I I
KONTROLA
GLAVNIH
NAPONA
ZATEZANJA
U OZNACENIM
PRESECIM A
I I I It I
. .
Slika 183/3 Kontrola glavnih napona zatezanja u gornjoj i donjoj ploci
536
.
Pri postojanju donje zategnute p/oce, kose g/avne napone neophodno je takode kon-
trolisati, ali sarno ukolikoje poduzna donja zategnuta armatura smeStena van rebra.
Primeri proracuna montainog nosaca, sistema proste grede, T preseka i kontinu-
a/nog nosaca preko dva polja, T preseka, sa planovima armature, dati su u Prilozima
6.1") i 6.2*) Prirucnika.
Primer proracuna jednobrodnog jedn6spratnog rama, sa planom armature, dat je
u Prilogu 6.10*) Prirucnika.
.
4. SITNOREBRASTE TAVANICE I
TAVANICE SA SUPLJIM TELIMA
184
Sitnorebraste tavanice i tavanice sa sup/Jim telima razliCitih oblika, veoma se mnogo
primenjuju u zgradarstvu. Geometrijski oblik i dimenzije ovih tavaniea zavise od
statickih i konstrukeijskih zahteva.
SITNOREBRASTA TAVANICA
Sitnorebrasta tavanica, izvedena na lieu mesta, prikazana je na sliei 184/1.
~
"t
C)I~
e
= 40-75
Slib 184/1 Sitnorebrasta tavanica
Visina sitnorebraste tavaniee zavisi od opterecenja i raspona, a najcesce se krece od
20 em do 45 em.
Maksimalno medusobno rastojanje rebara iznosi 75 em, a najmanja debljina gornje
pritisnute ploce iznosi 10% rastojanja rebara ili 4 em.
*) Autori N.Ojdrovit i D.Ostojit
537
Sirina rebara zavisi od mogucnosti smestaja pod~e arlJlature r na donjoj ivici
najcesce iznosi 8 em, a na gornjoj iviei 10 em, radi lakseg uklanjanja opiate.
Kod kontinualnih sitnorebrastih konstrukeija, cesto se na srednjim osloneima, za
prijem oslonackih momenata savijanja i glavnih napona zatezanja, predvidaju hor-
izontalne vute, nagiba do 1:6.
Pritisnuta ploia tretira se kao kontinualni sistem u poprecnom praveu, oslonjen na
poduina rebra.
Ako medusobno rastojanje rebara nije manje od 40 em, treba u poprecnom praveu
predvideti armaturu.
Minimalna koliCina armature u ploCi iznosi 1jJ6/25, sa jednom podeonom sipkom 1jJ6
u sredini polja. Kada se primenjuju zavarene armaturne mreie, minimalna koliCina
armature je 1jJ4/25 em.
185
Uzengije rebra treba da budu istog precnika i istog medusobnog rastojanja kao i
armatura ploce. Krajevi uzengija rebra prepustaju se u plocu, do treCine Cistog
otvora, radi prijema negativnih momenata ploce u poprecnom praveu, slika 185/1
- . -
06
~
. - .
I .
I
I
I
~06125
.
~U06/25
!::! !!:!
Slika 185/1 Annatura sitnorebraste tavanice
Za donju poduinu armaturu, povrsine prema proracunu, usvaja se jedna ili dye sipke
u jednom ili dva reda.
Gornja poduina armatura izn!l-dsrednjih oslonaea kontinualnih sitnorebrastih kon-
strukeija, treba da bude tako rasporedena da ne ometa pravilno ugradivanje betona
u rebro.
PREFABRIKOVANE TAVANICE
U praksi, cesto se primenjuju razni konstrukeijski sistemi tavaniea, koji su prefab-
rikovani ili delimicno prefabrikovani.
Kod takvih sistema, izostaje potreba za skelom. Lokalnu oplatu, za delove tavaniea
betonirane na gradiliStu, kod nekih sistema delimicno prefabrikovanih tavaniea, nije
moguce izostaviti.
538
Tavanice mogu da budu izraden&od cIrmiranobetonskih prefabrikovanih koruba,
manalitizovanih na gradilistu. Tipicni oblici poprecnog preseka koruba su n, TT i
T, slika 185/2.
~
u
~
L
u
5E'
~
~
1f
Slika 185/2 Tipicni oblici popreenog preseka koruba
Cesta se tavanice izraduju sa prefabrikovanim rebrima i plocom betoniranom na
gradiliStu, slika 185/3.
-.r!.I---
-~
~Q
-.f''Lf.-
J.-
HERBST
u//u~
--P+- ~
~
33
}-
Slika 185/3 Tavanice sa prefabrikovanim rebrima i ploeom betoniranom na gradiliiitu
Za betoniranje place kod sistema AVRAMENKO koristi se drvena, a kod sistema
HERBST limena lokalna oplata.
Pored rebara, i ploce izmedu njih mogu biti prefabrikovane, sa monolitizacijom na
gradiliStu, slika 185/4.
539
I
u IJlJ [f
Slib 185/4 Tavanice sa prefabrikovanim rebrima i plocama izmedu njih
Pogodne za izradu tavaniea su i prefabrikovane OMNIA ploce, slika 185/5.
Slib 185/5 Tavanica OMNIA
A~
Preko tankih prefabrikovanih armiranih OMNIA ploca, debljine 4 em, poduprtih za
vreme betoniranja, na gradilistu se izvodi ploca do konacne debljine.
Za izradu tavaniea cesto se primenjuju i olaksane prefabrikovane armiranobetonske
ploce ili pune ploee od lakog betona, siporeksa ili durisola, slika 185/6.
OlAKSANA AS PlO~A
'il
on
AI
0.000000
SIPOREKS
LJ'.
DURISOl
'tJo .era.
~o
.era.
Slib 185/6 Tavanice od olakSanih AS i lakih siporeks i durisol ploca
TAVANICE SA SUPLJIM TELIMA
Tavanice sa sup/Jim telima veoma su razliCitog oblika, koji zavisi od vrste primenje-
nih supljih tela. Najcesce se primenjuju sup/ja tela od opeke, slika 185/7, razliCitih
proi:.\vodaca, koja se na tIu, montazom armature i obradom eementnim malterom,
formiraju kao grediee.
.
540
I
j, 25 j. 25 J,
Slika 185/7 Tavanica sa iiupljim telima od opeke sistema TM
MontaZom ovih grediea, betoniranje rebara i ploce moze se izvesti na lieu mesta,
bez posebne skele i opIate.
Primenjuju se i sistemi kod kojih se suplji sljako-betonski blokovi montiraju na
prethodno montirana prefabrikovana armiranobetonska rebra, slika 185/8.
FERT
Slika 185/8 Tavanica sa prefabrikovanim rebrima sistemima KAT i FERT
Tavaniee sa supljim telima izvode se sa gornjom plocom, ili bez nje. Ploca se moze
izostaviti sarno ukoliko poprecna rebra obezbeduju sadejstvo poduznih rebara.
Pri dimenzionisanju tavaniea sa supljim telima, nezavisno od toga da Ii postoji
armiranobetonska ploca ili ne, sadejstvo supljih tela u prenosenju napona ne uzima
se U obzir. Izuzetno, ukoliko se sadejstvo supljih tela u prenosenju napona pritiska.
dokaze sistematskim ispitivanjima, moze se uvesti u proracun.
POPRECNA REBRA ZA UKRUCENJE
186
Sitnorebraste tavaniee obavezno treba da imaju poprecna rebra za ukrucenje. Za
rasp one sitnorebraste tavaniee od 3 m do 6 m, treba predvideti jedno rebro za
ukrucenje, za raspone 6 m do 9 m dva, a za rasp one od 9 m do 12 m tri rebra
za ukrucenje. Poprecni presek rebara za ukrucenje treba da bude isti kao i presek
poduznih rebara. Armira se sa po jednom sipkom u donjoj i gornjoj zoni, cija je
povrsina jednaka povrsini armature poduznog rebra.
541
I
~-
.
:I T
///
5. STUBOVI I ZIDOVI
OBLIKOVANJE STUBOVA I ZIDOVA
187
Pod stubom podrazumevamo linijski element, a pod zidom povrsinski element, koji
je pretezno izlozen pritisku.
Stub se u betonskim konstrukeijama pojavljuje kao samostalan, ili kao deo slozenih
elemenata, najcesce skeletnih sistema.
Zid se najcesce pojavljuje kao samostalan element, ili kao deo sistema zidova.
Preeiznu granieu podele elernenata na stubove i zidove nije neophodno definisati.
Ukoliko se radi 0 elementu pravougaonog poprecnog preseka, srnatra se, da se radi
0 stubu kada odnos strana poprecnog preseka nije veti od 5, a da se radi 0 zidu kada
je veci od 5.
Stubovi mogu imati veorna razliCite ob/ike poprecnog preseka, u zavisnosti od kon-
strukcijskih i funkeionalnih razloga.
Najcesti obliei poprecnog preseka su: pravougaoni, eventualno sa poduznom sup/ji-
nom za vodenje instalaeija, kvadratni, kruzni i po/igona/ni, kao najjednostavniji i
najpogodniji u pogledu utieaja izvijanja. Kod rnontaZnog naCina gradenja, prefab-
rikovani stubovi cesto irnaju i poprecni presek razudenog oblika, odnosno I presek,
T presek i slicno, slika 187/1.
Slika 187/1 Tipicni oblici popreenog preseka stubova
Minirnalne dirnenzije stubova i zidova zavise od utieaja izvijanja, rnogucnosti pra-
vilnog ugradivanja betona i konstruisanja armature.
Stubovi dirnenzija rnanjih od 20 em, treba da budu projektovani od betona rnini-
maIne marke MB 20.
Spira/no armirani stubovi, koji se mogu prirneniti sarno kao centricno pritisnuti i
za vitkosti najvise do 50, projektuju se kruznog ili poligonalnog poprecnog preseka,
minimalnog precnika 20 em, od betona minimalne rnarke MB 20.
Zidovi, ukoliko su medusobno povezani kontinualnirn rneduspratnirn konstrukei-
jarna, projektuju se rninimalne debljine 10 em pri gradenju na lieu mesta, a 8ern pri
542
4
I
0
C":O}.>l 1
'tV
I'=>
,
5 ~"
:ii'"
.
,.,..~\~
~.
"
0
-
~,6
.......
S
I~ H--;
oj.
,q,~
-n~
+h--~~~
~;..
-.........
-t>
100 110 120
130 140
prefabrikaeiji. Ukoliko kontinuitet meduspratnih konstrukeija nije ostvaren, mini-
maIne debljine zidova povecavaju se za po 2 em.
Zidovi debljine manje od 12 em, treba da budu projektovani od betona minimalne
marke MB 20.
ARMIRANJE STUBOVA I ZIDOVA
188
Minimalni precnik poduine armature stub ova treba da bude 4>12, a zidova 4>8.
Ukoliko se zidovi armiraju zavarenim armaturnim mrezama, minimalni precnik
poduznih sipki treba da bude 4>5.
Minimalni koejicijent armiranja /lmin stubova i zidova poduznom armaturom, defin-
isan je kao linearna funkeija vitkosti Ai, stirn, da, pri iskoriScenju napona pritiska,
ne sme biti manji od 0,6%.
Odreduje se iz izraza
Ai
/lmin[%]=
50
- 0,4 f. 0,6.
(188/1)
. Minimalni koefieijent armiranja stub ova i zidova Pmin, u funkeiji vitkosti Ai, prika-
zan je na sliei 188/1.
~ P.
191'"-
[%]
~)
"
10 20 :!>O 40 50
60 ?O eo 90
~
1,
0
~
Slika 188/1 Minimalni koeficijent armiranja stubova i zidova ILmin
189
Minimalni koejicijent armiranja centricno pritisnutih stubova i zidova poduznom
armaturom, odnosi se na betonski presek elementa, koji je potreban da bi naponi
bili iskorisceni do dopustenih vrednosti, odnosno da bi koefieijenti sigurnosti bili
jednaki minimalnim vrednostima.
Za razliku od eentricno pritisnutih stubova i zidova, kod kojih su naponi iskorisceni
i minimalni koefieijent armiranja poduznom armaturom iznosi 0,6%, kod stubova
i zidova, kod kojih naponi nisu iskorisceni, koefieijent armiranja ne sme biti manji
ad 0,3% u odnosu na stvarni betonski presek.
543
~0
N
-
-
4
f
Os
1
l
Os
~}
-.r
0 0
Maksimalni koeficijent armiranja poduznom armaturom eentricno pritisnutih stu-
bova i zidova iznosi 6%.
190
Radi sprecavanja lokalnog izvijanja pritisnutih poduznih sipki, u stubovima treba
predvideti uzengije na medusobnom rastojanju eu, Cija vrednost nije veca od 15
precnika najtanje poduine sipke t/J,od dimenzije poprecnog preseka stuba b i od
30 em,
eu = min
{
~5t/J
}
,
30em
(190/1 )
~
-[OJ
+-4-
,j, b
f
Slika 190/1 Uzengije stuba
Maksimalni hod spirale t kod spiralno armiranih stubova, koja se predvida od sipki
precnika t/J6 do t/J16,treba da bude jednak 20% precnika betonskog jezgra stuba D.,
ili 8 em,
t
.
{
0,2D.
}
=
mm
8 em
'
(190/2)
slika 190/2 Spirala spiralno armiranog stuba
544
Minimalni hod spirale definisan je opstim pravilima za armiranje.
191
Na delu stuba, na kome se nastavlja poduzna armatura, ili na kome se uvodi
spoljasnja sila pritiska, duzine 50% vece od manje dimenzije poprecnog preseka
stub a, broj uzengija, radi prijema poprecnih zatezucih sila, treba udvostruCiti, tako
da maksimalno medusobno rastojanje uzengija bude 7,5 precnika najtanje poduine
sipke,odnosno 15 em, slika 191/1.
~
~
OJ
Slika 191/1 Udvostrucene uzengije stuba na ddu nastavljanja poduzne armature
Ove uzengije treba da budu zatvorene i preklopljene preko manje strane poprecnog
preseka stuba.
U seizmicki aktivnim podrucjima, poduzna armatura stubova prevodi se preko
cvorova, bez nastavljanja preklapanjem, najmanje za 1 m duzine.
Za razliku od ostalog dela stuba, gde treba predliUdeti uobicajene uzengije na maksi-
malnom medusobnom rastojanju od 15 precnika najtanje poduine sipke ili 20 em, na
ovom delu stub a broj *zengija treba tJdvostrutiti, tako da maksimalno medusobno
rastoja.nje uzengija, koje treba da budu zatvorene i preklopljene prekci manje str.ne
poprecnog preseka stuba, bude 7,5 precnika najtanje poduzne sipke ili 10 em. . .
.
Maksimalno medllsobno rastojanje poduznih sipki stuba treba da bude 40 em, slika
191/2.
K]
ICIJI
10'01
~~"~cm J~"oc'P ~;o cm~~"O(m
Slika 191/2 Maksirnalno rastojanje poduznih sipki stubova i dodatne unutraiinje uzengije
545
Poduine sipke stubova, koje se ne nalaze u uglovima uzengija, dui obima poprecnog
preseka stub a, t,eba, radi sprecavanja njihovog lokalnog izvijanja, u istom preseku
sa obinmim uzengijama, obuhvatiti dodatnim zatvorenim unutraSnjim uzengijama.
192
Uzengije na konkavnim uglovima stuba razudenog poprecnog preseka, zbog opasnosti
od oljuskavanja zaStitnog sloja betona, treba prekinuti.
Konstrukcijski, na konkavnim uglovima stuba, treba, u istom preseku stuba, pred-
videti preklapanje zatvorenih uzengija, ili preklapanje otvorenih uzengija, koje treba
usidriti u betonsku masu stuba na duiini od najmanje 25 precnika uzengije, slika
192/1.
s s
~[t]
q j~
Slib 192/1 Konstruisanje uzengija na konkavnim uglovima stubova
Ukoliko na mestima preklapanja uzengija nije neophodna staticka poduina sipka,
treba predvideti konstrukcijsku poduinu sipku precnika od <1>6 do <1>10.
193
Kod jako armiranih stub ova, potreban veliki broj poduinih sipki, moie se simetricno
grupisati u uglovima stuba.
Predvideni broj poduinih sipki, simetricno grupisanih u uglovima stub a, moie biti
do pet. Ukoliko se predvida grupisanje pet poduinih sipki, one treba da budu
ravnomerno rasporedene simetricno na obe strane stuba, na sirini od po 15 precnika
uzengije, od ugaone poduine si~ke, slika 193/1.
0
(/)
~1S...,0u
Sliki!. 193/1 Grupisanje poduznih sipki u uglovima jako armiranih stubova
Nastavljanje poduinih sipki grupisanih u uglovima stuba, zbog malog medusobnog
rastojanja, treba izvrsiti zavarivanjem.
546
194
Poduine sipke u stubovima treba da budu sirnetricno rasporedene, tako da se teziste
armature poklopi sa tezistem betonskog preseka, za koje je usvojeno da se poklapa
sa sistemnom linijom elementa.
Kad razudenih preseka treba teziti da ovaj zahtev bude bar priblizno ispunjen.
Broj poduznih sipki treba izabrati tako, da u svakom uglu poprecnog preseka stuba
bude predvidena sipka. Izuzetak mogu biti sarno konkavni uglovi razudenih preseka.
Minimalni broj poduznih sipki stuba pravougaonog i kvadratnog preseka je cetiri,
a kruznog sest, slika 194/1.
0
0
00
Slika 194/1 Minimalni broj poduinih sipki stubova
Preenik uzengija stubova sa poduznom armaturom do precnika 4>20, treba da bude
<1>6, a preko precnika <1>20, treba da bude 4>8.
Spiralna armatura zavrsava se punim krugom u ravni poprecnog preseka stuba i
sidrenjem kraja unutar betonske mase jezgra, duzine 30 precnika spirale, bez kuke,
slika 194/2.
KRAJ SPIRALNE
ARM ATURE
NASTAVAK SPIRALNE
ARM ATURE
(/)
0
~~0
Slika 194/2 Sidrenje kraja spiralne armature i njeno nastavljanje
Nastavljanje spiralne armature predvida se preklapanjem spirala izme,du dye poduz-
ne sipke najrnanje na duzini 30 precnika spirale i sidrenjem krajeva spirale unutar
betonske mase jezgra stuba, duzine 20 precnika spirale, bez kuka.
195
Kad zida, sipke poduzne armature medusobno se povezuju sipkama podeone arma-
ture.
547
--.
Pored toga, armature u obe zone zida medusobno se povezuju minimum sa po 4
poprecne veze na m2 zida, slika 195/1.
PODEONA
ARMATURA
PODUZN
ARMATURA
PODEONA
ARMATURA
)
,
I
i
. . . . .
I
.
i
POPRECNA
VEZA
Slika 195/1 Armatura zidova
Ove veze nisu neophodne, ako je poduina armatura najmanje precnika 4>12, ako
je debljina zaStitnog sloja betona najmanje jednaka dvostrukom precniku poduzne
armature, ili ako je poduzna armatura unutar podeone.
Poduinu armaturu na krajevima zidova treba posebno sracunati.
U seizmicki aktivnim podrucjima, minimalni koeficijent armiranja poduinom ar-
maturom iznosi 0,45%, od cega se po trecina ove armature grupise na svakom kraju
zida, rasporedena na 10% sirine zida.
Sipke poduzne armature na krajevima zida treba povezati posebnim uzengijama,
slika 195/2.
PODUZNA
ARMATURA
Slika 195/2 Armatura kraja zida
196
Minimalna povrsina podeone armature zida treba da bude 20% povrsine poduzne
armature, stirn, da u obe zone zida bude po 0,1% povrsine betonskog preseka,
odnosno 0,075%, ukoliko su za armiranje zidova predvidene zavarene armatiune
mreze.
Maksimalno meausobno rastojanje podeone armature zidova treba da bude 30 em,
a minimalni preenik podeone armature freba da bude 25% maksimalnog precnika
poduzne armature.
197
U zgradarstvu, poduzna armatura stubova, najcesce, nastavlja se na svakom spratu.
Nastavak poduine armature stuba izvodi se najcesce preklapanjem, neposredno iznad
meduspratne konstrukeije.
548
Ukoliko je stub konstruisan sa velikim brojem sipki poduzne armature, ili su sipke
poduzne armature precnika veceg od </>20, nast,avak treba izvesti zavarivanjem,
takode neposredno iznad meduspratne konstrukcije.
Radi izvodenja nastavka, treba da budu predvideni ankeri poduzne armature stu-
bova, Cija duzina iznad meduspratne konstrukcije treba da odgovara duzini prekla-
panja, ili potrebnoj duzini za izvodenje zavarivanja.
Konstrukcijski najbolje i najjednostavnije je, da se ne predvidaju posebni ankeri
poduzne armature stuba, nego, da se poduzne sipke, ili potreban broj poduznih sipki
stuba iz susednog nizeg sprat a produzi kroz meduspratnu konstrukciju i prepusti u
visi sprat sa potrebnom duzinom, slika 197/1.
Slika 197/1 Nastavak stubova iznad meduspratne konstrukcije
Medutim, ukoliko je stub na visem spratu manjih dimenzija od stuba na nizem
spratu, propustanje poduzne armature kroz meduspratnu konstrukciju moguce je
sarno uz povijanje sipki. Maksimalni nagib pod kojim se poduzne sipke stuba smeju,
pri prolasku kroz meduspratnu konstrukciju, poviti, je 6: 1.'
Ukoliko bi nagib, zbog vece razlike u dimenzijama stuba dva susedna sprata, trebalo
da bude manji, treba predvideti posebne ankere za poduznu armaturu stuba viSeg
sprata.
Uzengije na duzini 1 m ispod meduspratne konstrukcije, kroz nju i 1 m iznad nje,
treba da budu udvostrucene u odnosu na ostali deo stuba.
U seizmicki aktivnim podrucjima, nastavci poduzne armature stuba prek/apanjem,
obavezno treba da budu bez kuka.
Preklapanje sipki poduzne armature stuba treba predvideti van zone p/asticnih
zg/obova, gde su zatezanja manja, odnosno van zone visine 1 m iznad meduspratne
konstrukcije, u kojoj su predvidene gusce uzengije.
Nastavak prek/apanjem treba predvideti samoza p%vinu poduzne armature stub a,
dok druga polovina treba da bude neprekinuta, ili nastavljena zavarivanjem.
549
198
Minimalna marka betona, za stubove donjih spratova visespratnih konstrukcija
zgrada, jako opterecene stubove jednospratnih konstrukcija, koji nose reakcije kra-
nova, stubove temelja maSina i druge jako opterecene stubove, treba da bude
MB 30.
Primer proracuna centricno pritisnutog stuba, bez uticaja izvijanja, za vitkost
Ai ~
25, sa planom armature, dat je u Prilogu 6.3*) Priruenika.
Primeri proraeuna ekscentricno pritisnutih stubova, sa uticajem izvijanja, za vitkosti
25 > Ai ~ 75, u sistemu sa nepomerljivim i u sistemu sa pomerljivim evorovima,
dati su u Prilozima 6.4**) i 6.5**) Priruenika.
U Prilozima 6.6**) i 6.7**) Priruenika, dati su primeri proracuna ekscentricno pritis-
nutih stubova, sa uticajem izvijanja, za vitkosti Ai > 75, u sistemu sa nepomerljivim
i u sistemu sa pomerljivim evorovima.
ZGLOBOVI
Zglob je deo armiranobetonskog elementa u kome je omoguceno njegovo obrtanje.
Zglob moze da bude izlozen normalnoj i transverzalnoj sili, ali ne i momentima
saVIJanJa.
Primenom zglobova u armiranobetonskoj konstrukciji, smanjuje se njena statieka
neodredenost, slika 198/1.
UKLJE~TEN DVOZGLOBNI
RAM RAM.
nnn
TROZGLOBNI
RAM
Slib 198/1 Primena zglobova
U ramovskim sistemima skeletnih konstrukcija zgrada, pored projektovanja pravih
zglobova, pri usvajanju statiekog sistema, sliean efekat moze se postiCi i izborom
momenta inercije duz elementa, slika 198/2.
DVOZGLOBNI DVOZGLOBNI
RAM RAM
TROZGLOBNI
RAM
Slib 198/2 Ramovi koji se po statickom sistemu mogu tretirati kao dvozglobni i trozglobni
*)Autori N.Ojdrovic i D.Ostojic
u)Autori V.Alendar i A.Pavic
550
Zglobovi u stubovima mogu biti linijski i tackasti, slika 198/3.
~1:L
+--.t-.-+
[]J~
~
-tit-
~
Lt1
~ I~
~._+ +-
.0
0
.Q
$
0~
'Slika 198/3 Linijski i taekasti zglob
Linijski zglob omogucava obrtanje sarno u jednom pravcu, a tackasti u svim prav-
Clma.
Zglobovi u lucnim nosaCima, konstruisu se, principijelno, isto kao u stubovima, a
Ge~berovi zglobovi u gredama konstruisu se kao kratki elementi.
Zglobovi u stubovima oblikuju se naglim suzenjem njihovog poprecnog preseka, slika
198/4.
i
d
t
+-
E
(.)
........
~
---+
--~
~
Slika 198/4 Oblikovanje zgloba
Lokalni naponi pritiska, za usvojenu povrsinu poprecnog presekazgloba, neophodno
je da budu u granicama propisanim clanom 109 Pravilnika BAB 87.
551
Visina poprecnog preseka zgloba do, treba da bude oko 1/3 do 1/4 visine poprecnog
preseka stuba d, ali ne manje od 15 em,
d ~
(
~-:-~
)
d
J
15 em.
0
3' 4
.,... (198/1)
Sirina linijskog zgloba jednaka je sirini stub a b, a sirina tackastog zgloba bo, treba
da bude oko 1/3 do 1/4 sirine stuba b, ali ne manje od 15 em,
b ~
(
~-:-~
)
b
J
15 em.
0
3' 4
.,... (198/2)
Visina grla zgloba t, ne sme da bude veca od 1/5 visine do i sirine bo poprecnog
preseka zgloba, ni od 2 em,
{
do/5
}
't =
min bo/5 .
2em
(198/3)
Orlo zgloba treba da bude zaobljeno, radi smanjenja koneentraeije napona.
Visina zgloba na iviei stub a, treba da bude za 1 em do 2 em veca od visine grla
zgloba t, radi lakseg uklanjanja opIate.
Po naCinu armiranja, razlikuju se dva osnovna tipa zglobova, Freyssinet-ov i Mena-
ger-ov.
Freyssinet-ov zglob, primenjuje se za relativno male vrednosti transverzalne sile,
odnosno kada odnos transverzalne sile T i normalne sile N u zglobu nije veCi od
0,75, sto odgovara uglu unutraSnjeg trenja za beton, od oko 37,
T
N
~ 0,75.
(198/4)
Armatura Freyssinet-ovog linijskog zgloba prikazana je na sliei 198/5.
Poduina armatura stuba vodi se do zgloba, gde se zavrsava sa kukama. Dno stuba,
iznad zgloba, zatvara se sipkama oblika U, koje se preklapaju sa poduznim sipkama
stuba u obe zone i zavrsavaju sa kukama. Na duzini preklapanja, uzengije stuba
dvostruko su gusce.
Povrsina poduzne armature zgloba, treba da iznosi 0,8% do 1% povrsine poprecnog
preseka zgloba. Za poduznu armaturu zgloba usvajaju se tanke sipke, koje se
povezuju spoljaSnjim uzengijama prekloNjenim preko krace strane zgloba.
Za veoma napregnute zglobove, kod kojih su lokalni naponi pritiska bliski granicnim
vrednostima, poduzne sipke zgloba, pored povezivanja spoljaSnjim uzengijama, po-
vezuju se i spiralnom armaturom, radi boljeg utezanja poprecnog preseka zgloba.
Element opterecen, preko zgloba, lokalilim naponima pritiska, treba da bude obez-
beden protiv cepanja, usled poprecnih napona zatezanja.
552
Predvida se zmijasta armatura ili odgovarajuca mreza.
'-'-'
I
I
ZMIJAST~
I ---.-------
L-_ARMA~A
VEOHA
NAPREGNUT
ZGLOB
[ill
~ SPIRALNA
tj
ARMATURA
ZMIJASTA
ARMATURA
Slika 198/5 Armatura Freyssinet-ovog linijskog zgloba
Potrebna povrsina poprecnog preseka Aaz, svih sipki zmijaste armature u jednom
pravcu, prema Clanu 109 Pravilnika BAB 87, iznosi
Nu
(
do
)
Aaz =
0,
3~
1--
d '
(198/5)
pri cemu je Nu granicna vrednost normalne sile N u zglobu,
au"
granica razvlacenja
armature.
Armatura Freyssinet-ovog tackastog zgloba, konstruise se, principijelno, na isti nacin
kao armatura linijskog zgloba.
Prilikom izvodenja, neophodno je voditi racuna da prekid betoniranja ne bude u
zglobu.
Menager-ov zglob primenjuje se kada je odnos transverzalne sile T i normalne sile
N u zglobu veci od 0,75,
T
N
> 0,75.
(198/6)
Pored armature predvidene za Freyssinet-ov zglob, dodaju se ukrstene kose sipke,
sila 198/6, kojima se predaje ukupna transverzalna sila T.
Potrebna povrsina ukrstenih kosih sipki Aak, postavljenih pod uglom a u odnosu
na poduznu osu stuba, sracunava se iz granicne vrednosti transverzaln sile Tu,
Tu
Aak =
.,
2u"
sm a
(198/7)
pri cemu je
u"
granica razvlacenja kose armature.
553
~
I
I
l J
Slib 198/6 Dodatne kose sipke Menager-ovog zgloba
Primer proracuna Freyssinet-ovog linijskog zgloba, sa planom armature, dat je u
Prilogu 6.9*) Prirucnika.
6. KRATKI ELEMENTI
199
Pod kratkim elementom podrazumevamo kratki konzolni nosac, opterecen kon-
centrisanom silom, najcesce velikog intenziteta, kod koga rasp on , odnosno krak
spoljaSnje koncentrisane sile u odnosu na ukljestenje konzole a, nije veti ocl staticke
visine kratkog element a h,
a ~ h,
(199/1)
slika 199/1.
.c.
I :h-t
!
i!-4-
~._.r'
~
._.
Slib 199/1 Kratki element
Podkratkim elementom podrazumevamo i delove grednih nosaca, na kojima dolazi
do znatne promene transverzalne sile na duiini grede a, koja nije veca od njene
staticke visine h.
Takav slucaj nastaje, kada se u neposrednoj okolini oslonca grede uvode velike
poprecne koncentrisane sile od spoljaSnjeg opterecenja.
*) Autori N.Ojdrovic i D.Ostojic
554
Kratki elementi, testo se primenjuju u praksi. Primenjuju se u industrijskim ha-
lama kao oslonci nosata kranskih staza, u montaznom naCinu gradenja kao oslonci
pojedinih prefabrikovanih elemenata, kao oslonci elemenata na dilatacionim razdel-
nicama, pri oblikovanju zglobova Gerber- ovih nosata i drugo, slika 199/2.
OSLONAC NOSACA
KRANSKE STAZE
OSLONAC
PREFABRIKOVANOG
ELEMENTA
DILATACIONA
RAZDELNICA
~---
-- cf
I
~-
GERBEROV
ZGLOB
nc:--:
~W
Slika 199/2 Primena kratkih elemenata
Pri ob/ikovanju kratkog elementa, donja ivica izvodi se zakoSeno ili horizontal no,
slika 199/3.
-'
,
-,
._:J!
NENAPREGNUTI
DEO
Slika 199/3 Oblikovanje kratkih elemenata
Zakosena donja ivica kratkog elementa odgovara toku trajektorija glavnih napona.
555
Kod horizontalne donje ivice, deo donje zone kratkog element a je nenapregnut.
Medutim, ovakav oblik je jednostavniji i cesto estetski prihvatljiviji.
Kratki elementi dimenzionisu se prema ~omentZ:;-a\savijanja i prema~ransverzalnim .
silama.
. n ~,.
.
Armatura za prijem napona zatezanja od dejstva momenta savijanja, sracunava se
i konstruise, priilcipijelno, na isti narin, kao kod ostalih konzola, slika 199/4.
f
-1
'v'
. ,.
\
1.!
.
t
~
/
(~
~
Slika 199/4 Armatura za prijem momenata savijanja
Kosa armatura, za prijem uticaja od transverzalne sile, sracunava se direktno iz
transverzalne sile Tu, usled granicnih dejstava, a ne iz odgovarajuce horizontalne
sile veze Hvu.
Za kratke elemente, sirine b, kod kojih je raspon, odnosno krak spoljaSnje koncen-
trisane sile a, manji od kraka unutraSnjih sila z, horizontalna sila Hvu, manjaje od
transverzalne sile Tu,
Tu a
Hvu = -
b
ba
= Tu- < Tu, za a < z
z z
(199/2)
Potrebna povrsina kose armature Aak kratkog elementa, sracunata iz transverzalne
sile Tu i granice razvlacenja armature (Tv, iznosi
Tu
Aak = /i)
,
y2(Tv cas {3
(199/3)
pri cemu je (3 ugao izmedu pravca ka;e armature i nagiba od 45 prema horizontali.
Pravac ka;e armature, redovno se predvida pod nagibnim uglom od 45 prema
horizontali, pa njena povrsina Aab prema izrazu (199/3), iznosi
Tu
Aak = /i)
.
y2(Tv
(199/4)
Potrebna kosa armatura, prema izrazima (199/3) ili (199/4), za prijem kosih glavnih
napona zatezanja od dejstva transverzalne sile, prema klasicnom Rausch-ovom pro-
556
racunskom modelu, treba da bude predvidena u svakom vertikalnom preseku od
spoljaSnje sile do ukljestenja, jer je odredena iz transverzalne sile, koja duz celog
kratkog element a ima konstantnu vrednost, a nije odredena iz horizontalne sile veze.
Na taj naCin, cesto se dogada, dajp. ukupna koliCina kose armature kratkog elementa
veca od sracunate kose armature potrebne u svakom vertikalnom preseku.
Rezultati kasnijih eksperimentalnih istrazivanja, pokazuju da su koeficijenti sig-
urnosti tako armiranih kratkih elemenata neopravdano veliki, i da je potpuno do-
voljno da ukupna kosa armatura ima povrsinu Aak, odredenu iz izraza (199/3) ili
(199/4).
Prema /100/, kosa armatura, ukupne povrsine Aak,'ravnomerno rasporedena duz
pravca koji spaja napadnu tacku spoljaiinje koncentrisane sile i donju ivicu kratkog
element a u oslonackom preseku, isprekidana linija na slici 199/5, priblizno odgovara
Mehmel-ovom proracunskom modelu.
f
I
'1
r--
\1-...
.~
0_._.
Slika 199/5 Kosa armatura za prijem
transverzalnih sila
Slika 199/6 Annatura za prijem kosih glavnih
napona od transverzalnih sila, kratkih
elemenata kod kojih je a
<
h
U novoj literaturi /26/, navodi se, da kosu armaturu, ukupne povrsine Aak, treba
ravnomern0 11.3porediti po visini kratkog elementa.
Kod kratk:h elemenata, Ciji je rasp on a znatno manji od statiCke visine h, kosi
glavni naponi zatezanja od dejstva transverzalne sile, umesto kosom, mogu se primiti
horizontalnom armaturom, koja je oblika otvorenih uzengija, slika 199/6.
Horizontalna armatura, kao konstrukcijska, sa gusto rasporedenim tankim sipkama,
postoji i kada se kosi glavni naponi zatezanja primaju kosom armaturom.
Kratki elementi, konstrukcijski, treba da budu armirani i gustim tankim vertikalnim
zatvorenim uzengijama, slika 199/6.
Celokupna kosa i horizontalna armatura kratkog element a treba da bude usidrena
duboko u betonsku masu stuba. Potrebna duzina sidrenja treba da se nalazi u
pritisnutoj zoni stuba.
557
Podmetac, preko koga se spoljaSnja koncentrisana sila prenosi na kratki element,
treba da bude dovoljno udaljen od ivice elementa, da bi se spreCilo njeno odvalji-
vanje. Detalj ivice kratkog elementa, prema /72/, prikazan je na slici 199/7.
I
t-.-.-.-.
~0
0
Slib 199/7 Detalj ivice kratkog element a
Po potrebi, ivica kratkog element a moze se od odvaljivanja obezbediti i celicnim
ugaonikom ankerovanim u betonsku masu.
Armaturu del a grednog nosaca, na kome dolazi do znatne promene transverzalne
sile na duzini grede koja nije veca od njene staticke visine, treba konstruisati slicno
arinaturi kratkog elementa, slika 199/8.
Slib 199/8 Armatura dela grednog nosaea koju treba konstruisati slicno armaturi kratkog
elementa
Primer proracuna kmtkog elementa, sa planom armature, dat je u Prilogu 6.8*)
Prirucnika.
0)
Autori N.OjdroviC i D.Ostojic
558
el2
/'
e/2
,
I
fo R/rSv
,(
C
I
i
f
it
-:-'fj
!.c i,
I
f{tCi:
f
(
,'J
I.
.;
,
J
, K
'1'\
r-,
'l,
J( -
v
7. ZIDNI NOSACI
v
.:"i,,',)_/";
I'
'
"- / /
.,r
J
t
"if..'?,
,Y':,.j...)i
- /\
..
I';..
, ~.
l
/
"~l
-j
200
j
Pod zidnim nosaCima podrazumevaju se ravni povrsinski nosaCi optereceni u svojoJ.
srednjoj ravn!, kod kojih pretpostavka o\llnearno} r'asp"odE;![~dila~aci!a._po visini\
presekat!i~~~a!ill Normalni naponi
u" (u" =
(jIb, b - deblJina zida, slib 200/2), vrlo
su znacajni i 0 njima se mora voditi racuna pri proracunu.
Uopste uzevsi, odnold/io =0; 5)predstavlja granieu izmedu zidnih i linijskih nosaca,
gde je d - visina nosaca, a 10 - iastojanje nultih momentnih tacaka. Kod ll.Qs(1.ca- na ,
dva oslonea 10
=
I, a kod kontinualnih nosaca priblizno se moze usvojiti!lo
= 0,811
za krajnja i 10
=
0,61 za unutraSnja polja, gde je 1- rasp on nosaca. Prema-takvoj
podeli, zidnim nosaCima se smatraju nosaCi kod kojih je d/I ~ 0,5 za nosace na
dva oslonea i d/I ~ 0,4 za krajnje i d/I ~ 0,3 za unutraSnja polja kontinualnog
nosaca.1 U konzolne zidne nosaie! spadaju nosaCi kod kojih je
d/I" ~ 1, gde je
I" -
rasp on konzole. Ako prethodni'Jslovi nisu ispunjeni, radi se 0 linijskim nosaCima.
Valja istaci da Pravilnik BAB 87, kontinualnim zidnim nosaCima smatra nosace kod
kojih je zadovoljen uslov djl
~ 0,4. Dakle on ne pravi razliku izmedu krajnjih i
unutraSnjih polja.
Za raspon I zidnog nosaca uzima se osovinski razmak oslonaea ako je'l ~ 1,151:,
slika 200j1a, gde je 10 - svetli otvor izmedu unutraSnjih iviea oslonaea. Medutim,
ako taj uslov nije ispunjen, za raspon se uzima I
=
1,15;;;, slika 200l1b.
I
t
L
'y'
""-::. .-
'>
i
"
I
, ,1
/i
l ;r~
a)
e/2
Cftt
,
~2
fo
t
Slika 200/1 Teorijski rasponi zidnog nosaea
Zidni nosaCi se javljaju u praksi kao zidovi bunkera, silosa, podruma, zatim u
hupnopanelnoj gradnji, kao razne dijafragme i s1. Zidovi iznad otvora relativno
malih raspona (uobicajeni otvori za prozore, vrata i s1.), kao i konzolni nosaCi visine
d ~ 100 em, ne moraju se proracunavati kao zidni nosaCi.
Zavisno do namene objekta, opterecenje moze da deluje po gornjoj iviei, donjoj iviei
ili na bilo kojoj visini zidnog nosaca, slika 200/2. Pri tome opterecenje moze da
bude raspodeljeno ijili koneentrisano, a promenljivo opterecenje moze da zauzima
sve moguce polozaje, koji sa stalnim opterecenjem daju najnepovoljnije utieaje u
uocenim preseeima.
559
Ako opterecenje qll deluje na visini y (0 ~
y
~
d) od donje ivice nosacaj slika
200j2e, armatura se proracunava kao i za zidni nosac na slici 200j2a, sarno sto se
tada vertikalnoj armaturi Av, na visini (d -
y) dodaje jos i armatura za prijem
opterecenja qllv= qll(l- yjd), koje se "vesa" 0 deo nosaca visine (d - y). Pri tome,
ako je d > I, usvojiti d =I. Ako je y
~ I ne treba armatura za "veSanje" , jer je
tada qllv = O.
Kod kontinualnih zidnih nosaca, s obzirom na njihovu relativno veliku krutost na
savijanje, potrebna je velika opreznost u vezi sa nejednakim sleganjem oslonaca. Za
elasticna podrucja i vrlo mala nejednaka slaganja mogu izazvati znacajne promene
naponskog stanja i preraspodelu statickih uticaja. Stoga treba nastojati da se uzroci
nejednakih sleganja oslonaca sto je moguce vise eliminisu.
Poznato je da se i pri relativno malom nivou opterecenja, koje moze biti i manje od
eksploatacionog, a naroCito pri nejednakom sleganju oslonaca, pojavljuju prsline
u zidnim nosaCima, Cime dolazi do preraspodele statickih uticaja, a pri vecim
opterecenjima i do transformacije zidnog nosaca u lucne sisteme sa zategom i dr.
lako se sistem prilagodava nastaloj situaciji, ipak projektant mora imati u vidu,
zavisno od stepena agresivnosti sredine, da prsline mogu znatno umanjiti trajnost
i funkcionalnost konstrukcije.
a)
6y L~I
~1
'
-- r i r-
l
~ II, II
"
.
) :i :I i
~
c)
<l.f
t
~~
~. ~~
_
I_~
~
~
t.
I
.f-
b)
!
I
P :: I
!
n
. ,I
q. :I
.
".
.
I~! e
~'
6y
d)
1
f
t
r- --J1
~
q,
e)
! q,y
! ill
; -; h
i h '.
~it+
j,
r,~
~o
~
i
l' f
Slika 200/2 Primeri primene zidnih nosae& u praksi
560
Eksperimentaln~ istrazivanja su pokazala da prsline pri dugotrajnirp opterecenjima
mogu 2-3 puta da porastu u odnosu na kratkotrajna opterecenja, 'posebno ako se
upotrebi glatki celik. U vezi sa tim odredena opreznost je naophodna i iz razloga
sto joS uvek ne postoje teorijski dovoljno razradeni, ni eksperimentalno provereni,
postupei za proracun prslina u zidnim nosaCima.
Minimalna debljina zidnog nosaca iznosi 10 em. S obzirom na potrebu obezbedenja
pravilnog rasporeda i sidrenja armature, dobro ugradivanje betona, kao i izbeg&vanje
previsokih glavnih napona, (jednaCina 201/12-201/14), najcesce ce biti potrebna i
znatno veca debljina od 10 em.
201 - 203
Odredivanje povrsine preseka glavne poduine armature. Odredivanje unutraSnjih
sila zatezanj a Zu sprovodi se na osnovu ~ig()!Il~!Latas~~~iiJi\ ko' i nastaj u usled
delovanja spoljaSnj~~._~P.t:~~_cenja. U ovome PE~b..li~om_'p~stup ~
rnomenti savi-
jan~a odreduju
se~~_za_finijsl<e-~~~~~ Naprezanja izazvan~ P?j~vo~ d.eformaeij~
(neJednaka sleganJa ostonaca;-temperaturne promene, skuplJanJe I teeenJe betona I
dr.) mogu se odredivati (proeenjivati) pomocu teorije elasticnosti. Pri odredivanju
krutosti. nosaca, moze se u racun uvoditi stanje I, tj. stanje bez prslina.
Sila zatezanja u stanju granicne nosivosti slika 201/1, iznosi:.
7j\ U
oG..,
\
..,.
Z -
~Z
. . -
Mu
-
I:M;rui
u - alua- -
Z Z
(201/1)
gge su lui pareijalni koefieijenti sigurnosti pri dilataeiji izduzenja a ~ 3%0(v. clan
80 PBAB 87), aMi je najveca moguca (apsolutna) vrednost momenta savijanja u
polju odnosno u oslonackom preseku od stalnog (i
=
g), promenljivog (i
==
p) i
eventualno ostalog (i = A) opterecenja.
a)
-.r
t
d;f-
~~z
}. '~~)~ 6(J~ {'CHI
A.J\
,) (1\4l,
t
J{:.
/1
Slib 201/1 Geometrija nosaea i poduzne sile zatezanja Ai'., .' /'.,<
.,1j
i (\liC/V::;'.:!
koja se
b)t-
-
t-L
~Zo~
1
-J eTe}-
~
d
tk
-}
z
Celokupna sila zatezanja Zu poverava se glavnoj poduznoj armaturi Aa,
sracunava na poznat naCin
r']
1
'~"
. ..
\
.i~a~ ~':!~~
~_a'zzd~i nosac na dva osloncG,.$lika 201/1a, krak unutraSnjih sila zp moze se pri-
bHzno odrediti po obraseu:
(201/2)
I zp - 0,3d(3 - d/l) ... pri .:. 0,5 ~ d/I ~ 1,0
\
zp - 0,61 . . . pri . . . d ~ 1
\
(201/3)
(201/4)
rJ - tc. ~
561
I:~
/
'
;,
I
I
I
I
T
I
I
I
X-
~.x
Momenti savijanja Mi u izrazu (201/1) odreduju se ovde kao za linijske nosace
sistema proste grede.
Glavna poduzna zategnuta armatura Aa, sracunata za polje, vodi se pravo po
Citavom rasponu, od oslonea do oslonea, bez smanjenja i povijanja, a u oblasti
oslonaca mora se veoma dobro usidriti, slika 201/2. avo iz razloga ato u stanju
II (stanje sa prslinama), sila zatezanja
Z"
u armaturi Aa ostaje skoro konstantna
duz celog raspona. To znaci da ta armatura pop rima ulogu zatege jer se zidni
nosac transformise u lucni sistem sa zategom /5/, /8/ i /74/. Dakle, ova armatura
mora biti usidrena u oblasti oslonaea onako kako se sidri armatura zatega lucnih,
reaetkastih i dr. nosaca. Pri tome, bolje jf1,usvajati fian3~RfQ:iik,1 da bi sirine prslina
bile manje, a sa time i efikasnije sidrenje 'aye armature. Prema /60/, sidrenje ove
armature na krajevima, u zoni oslonaea, mora biti takvo da na lieu oslonea (na un-
utraSnjoj iviei oslonea) ta ramatura budc u stanju da primi najmanje 80% najvece
zatezuce sile
Z"
koja se moze pojaviti u polju i na osnovu koje je ova armatura
proracunata. Eksperimenta1na istrdivanja /5/, /8/ i /74/ pokazala su da nead-
ekvatno sidrenje ove armature ili njeno povijanje pod uglom, na primer, za prijem
zatezuCih sila od glavnih napona zatezanja, moze, u znatnoj meri, smanjiti granicnu
nosivost zidnog nosltca. Ako se ova armatura sidri pomocu kuka, tada treba izvoditi
'I kuke u horizontalnoj
~
a ne u vertikalnoj ravni, slika 201/2b. Kuke u vertikalnoj ravni
mogu da "seku" beton.
Glavna poduzna armatura u polju rasporeduje se po visini zategnute zone preseka
na visini 0, 15d odnosno 0, 15/ (pri d 2 I), mere no od donje (zategnute) iviee nosaca.
,
-';
cr
a)
\
i'\.
1 .{
--t
-- I
"
~
:'~
'0 'U
'0':":-
Il'IIl'I
?~
b)
vcrlikalna armatura mrd.
horizontalnaarmat. mrd.
gtavna donja armatura
Aa-
::i
t
~
'V
~
l .
A--}
_J'
A
. .
+-
.
A-A
Slika 201/2 Raspored annature ,. zidnom nosaCu, optereCenom po gomjoj ivici (a) i detalj
sidrenja glavne podu:ine armature (b)
l KQd kQntinualnih zidnih nQsaca,! pri ovom pribliznom ali za praksu ipak dovoljno
tacnom proracunu, krak unutra.njih sila uzima se isti i u polju i nad osloncem,
(zp
= Zo =
z), iako je stvarni krak z manji u oslonaekom preseku nego u polju.
Oslonacki momenti savijanja u zidnom nosacu su manji nego kada bi se taj nosac
posmatrao kao linijski nosac. Krak unutraSnjih sila, u krajnjim poljima i u drugom
i pretposlednjem oslonackom preseku (krajnji oslonei sa "negativnim" momentima
savijanja) kontinualnog nosaca sa, vise polja kao i u kontinualnom nosacu na dva
polja iznosi /54/: 1,1"
, i \
562
\1
'c
If'
i
01'
/
Zp
= Zo = Z ==
0, 5d( 1, 9 - d / I) . . . za
; .. 0, 4 ~ d/ I ~ 1, 0
zp
= Zo= Z
=
0,451 .. . za . . . d ~.I
- dok za unutra.snja polja i unutra.snje (srednje) oslonce imamo:,/ .
.1
r
l:
~
d/j
""
/'
F\
.\ Zp
= Zo=z=0,5d(I,8-d/I)...pri...0,3~d/I~I,0:
\ I
; Zp
= Zo= Z=
0,41 . .. pri ... d/I ~ 1,0
Za konzolne zidne nosace
Zo = 0,651k + 0, 10d . .. pri . .. 1 ~ d/lk ~ 2,0
Zo = 0,851k ... pri . . . d/lk ~ 2,0
\v
(
/'2
-1
(201/5)
(201/6)
(201/7)
(201/8)
(201/9)
(201/10)
JednaCina (201/7), prema c1. 200 na.seg Pravilnika, vaii u intervalu 0, 4 ~ d/I ~ 1, O.
Proracun sile zatezanja Zu = Zp i Zu = Zo odnosno armature Aa sprovodi se prema
jednaCini (201/1) odnosno jednaCini (201/2), gde se za Mu, uzimaju ekstremne
vrednosti granicnih momenata savijanja u presecima (u poljima i na osloncima),
sracunatelkao zalinijske kontinualne nosacelprema teoriji elasticnosti.
.-{
,
Sve sto je receno za glavnu poduznu zategnutu armaturu Aa za zidne nos ace na dva
oslonca, vazi i za armaturu u poljima kontinualnog zidnog nosaca. Dakle, i ovde
se ova armatura vodi pravo u nesmanjenom iznosu sve do oslonaca, gde se dobro
ankeruje, a rasporeduje se na visini od 0,15 d odnosno 0,151 (d
> I), racunato od
donje ivice nosaca.
Polovinu oslonaeke (negativne) armature A~ treba produziti preko Citave duzine
prilezuCih raspona, a druga polovina moze biti u susednim poljima prekinuta na
udaljenosti od ivice lezaja za manju od sledece dye vrednosti: 0,4d odnosno 0,41
odgovarajuceg raspona. Osim toga, ovu oslonaeku armaturu treba ravnomerno
rasporediti u svakoj od dye naznacene zone (zone 1 i 2), prema slici 201/3.
U gornjem pojasu visine 0,2d (zona 1) rasporeduje se deo oslonacke (negativne)
armature u iznosu 0,5(I/d - I)A~, au srednjem pojasu (zona 2, od kote 0,2d do
0,8d) rasporeduje se preostala armatura, gde je A~o)
- ukupna oslonacka armatura
iznad posmatranog oslonca kontinualnog nosaca. U zoni 3 ne daje se racunska
oslonaeka (negativna) armatura. Ako je ukupna visina d zidnog nosaca veca od
raspona I, tada deo nosaca iznad v~$ine I, koji teorijski nije napregnut na savijanje,
treba armirati konstruktivnom armaturom (clan 202 Pravilnika BAB 87).
I\I1v(~Za
kontinualne zidne nosace kod kojih je I < d, u prethodni izraz za rasporedivanje
.i oslonaeke armature stavlja se I = d iz cega proizilazi da tada u oslonaekoj zoni 1
.nije potrebna staticka (racunska) poduzna armatura. Medutim, ta zona se tada
mora armirati minimal nom (konstruktivnom) armaturom.
Treba zapaziti da je krak Z unutra.snjih sila Zu i Dbu (slika 201/1), u stanju sa
prslinama, a pogotovu u stanju granicne nosivosti (znatno) veCi nego sto je to uzeto
u ovome proraCimu (jednaCine 201/3-201/10). Time se dobijaju resenja na strani
sigurnosti. Ova obazrivost je za sada opravdana, jer najcesce omogucuje da nosac ,
: I
02. d
,of/
II
,)
(
j
1
\ ,
I /1 I'n
.
J
"
I (c/.) O"oJ
--T
;
C
f)
'"
- l.'
,
'.
563
I
J
j..
11
( ,
J
/'
'I
j
u stanju eksploatacije radi u oblasti dopustenih sirina prslina, naravno ako se ne
usvajaju relativno debeli profili armature i ako se ne radi 0 (jako) agresivnoj okolnoj
sredini.
Eksperimentalna istrazivanja su pokazala da cvrstoca betona pri pritisku usled sa-
vijanjal u granicnom stanju loma preseka, nije ni izdaleka iskoriscena, pa se i ne
proverava, vec se, pri odredivanju potrebne armature, uzima da armatura tece (u a =
Uti odnosno ua= u02,jednacina (21L2). Medu~!ll-,-Q..Qtr~J)Il?jeproveriti ponasanje
nosaca na\prevrtanjej i e"entualn~~~!J<j~T~~~~':~.J>E~i~nute 'zo..~ preseka i po
potrebi povecati deblJinu b zidnog nosaca. rztor minimalne debljine zida proizilazi
i iz uslova pravilnog smestaja armature i dobrog betoniranja.Treba teziti uvek kada
je to mogucno, da se potreb_~~[s!oa~!.!~ost !zidnog. nosa~.~~ezbeqL~()ns!ru_ktivnim
merama, kao sto su ~)cn.icenja:r-osronacKih' preseka zfdnih nosaca pomocu stubova'J
dovoljnog poprecnog preseka ili poprecnim zidovima,zatini ukrucenjem gornje i
donje ivice zidnog nosaca pomocu horizontalnih dijafragmi - ploca, rebara i sl.
Minimaln~ povrsina preseka glavne poduzne armature Aa u polju i"glavne poduzne
armature A~ iznad oslonca iznosi
0"-
.
. J
A A
o
k b d
/bzm
f)it/i'l 7: a = a =
. . . - (201/11)
1\ Uti
gde je /bzm - srednja vrednost cvrstoce betona pri aksijalnom zatezanju (tabela 7,
clan 51, BAB 87).
Koeficijent k ima sledece vrednosti: -V::,I(
;
! oJ n
k = 0,22 . . . za . . . d/l =
0, 4
~t1:"'o
/; ::.
k = 0,20 za . .. d/l =0.5
I
k = 0,15... za ... d/l ~ 1,0
Za odnose d/l izmedu ovih vrednosti, vazi linearna interpolacija.
~s
':2.::>
'IC 'f
~
5 ,Q./ /1
2} ~ 2, G s 2/j
r
t'1\
0 t
\.!; O,20d O,SAa
(
d
-,)
d
@ O,60d [A~-O,5Aoa(J -,
~
@) O,20d
,'.1
Ii)
Slika 201/3 Raspodela oslonaeke glavne poduine armature kod kontinualnih zidnih nosai:a
\j ~.!
.
,\
,
Proracun oslonackih zona,' Da ne bi glavni naponirp~itiska,~ pritisnutim nagnutim
trakama (slika 201/5), posebno u oblasti oslonaekih pres.ka~postali kriticni, mora se
ograniCiti vrednost transverzalne sileo Kod zidnih nosaca, koji su posredno oslonjeni
564
.
'..
po Citavoj visini preko oslonackih ojacanja (stub, poprecni zid i dr. slika 201/4),
zahteva se da najveca transverzalna sila max Tu (pri najnepovoljnijim moguCim
kombinacijama opterecenja) , u stanju granicne nosivosti, na spoju zidnog nosaca sa
oslonackim ojacanjem, ne sme da prede vrednost:
(,-)),',:
'!~ I.GN(\y
f~~~T~-;o-,io~}~d-:-f~\1
sto za jednako podeljeno opterecenje daje ogranicenje:
(201/12)
r--
,_u.- '
.
d
- 1\
\
max qu
=
0,20. b.
t;;
.
IB
J
H J I '-
,
,~ ; C<> \
_.
.\
.
'
-
"
c
<)
,'1,~
' -
'9 i1~1~
'14 \
'1(.)/ c; \ 2c,S 'ie',)
b - debljina zidnog nosaca 1':.;
d - visina zidnog nosaca. U slucaju kada je d >
I, u prethodnom izrazu umesto d
staviti I. Ako se oslonacko pojacanje ne produzava po celoj visini zida, tada
umesto d, uzeti d' gde je
d' - visina do koje se proteze oslonacko pojacanje,
slika 201/4
IB - racunska cvrstoca betona pri pritisku, tabela 15, clan 82 BAB 87
10 - Cisti (svetli) rasp on polja izmedu lica lezajeva, slika 201/1.
(201/12a)
gde je:
,-.,
....
\~~
Transverzalne sile odreduju se na isti naCin kao i za linijske nosace.
Transverzalna sila u stanju granicne nosivosti
G,
eI
Tu = L
luiTi ... (i
=
g,p,~)
(201/12b)
gdeje
lui - koeficijent sigurnosti pri dilataciji izduzenja E:tJ ~
3%'
clan 80, BAB 87
T; - transverzalna sila u eksploataciji (i =
q, p,~)
Pri dejstvu stalnog i promenljivog opterecenja, jednaCina (201/12b) postaje
r;.:u= 1,6Tg + 1,8Tp )
(201/12c)
.
I
Primena izraza (201/12-12c) pretpostavlja veoma kvalitetno izvodenje spnja zidnog
nosaca i oslonack:>g pojacanja. Taj spoj mora predstavljati monolitnu vezu zidnog
nosaca sa oslonackim pojacanjem ( poprecni zid, stub i s1.). Horizontalna armatura,
kako glavna, tako i ona koja se daje sa obe strane (lica) zida, mora biti propisno
ankerovana u elemente oslonackih pojacanja po celoj visini, slika 201/2.
i Ako zidni nosac II oblasti oslonca nije ojacan\ u smeru oslonaca (poprecni zid,
-
stub, rebro), tj, ako se opterecenje sa zidnog nosaca prenosi direktno na oslonce,
slika 201/5, tada granicne vrednosti oslonackih reakcija moraju biti limitirane na
lznose:
-
Au :S0,8.
IB
. b. (c + dp) . .. za krajnjioslonac
Bu:S 1,2.IB .b.(c+2dp)... zasrednjeoslonce i . ~
,(
../"f'
..
(201/13)
(201/14)
565
A
t
d
1
I
CI
C2
~114
~.
A-A
a) b) c)
b
b
I
I
! I
I
.
. I
~W J
t
d'
IOSlO~CKl
--1
POPRECNI
ZID
~
Slika 201/4 Rami oblici oslonackih ojacanja zidnih nosaeA
gde je:
IB - racunska cvrstoca betona pri pritisku (tabela IS PBAB 87)
b - debljina zidnog nosaca
c - sirina posmatranog oslonca, za oslonac A ... c
=
Ca, za oslonac B ... C
=
CB
dp - de,bljina eventualne ploce ili visina rebra koje ukrucuje donji deo zidnog no-
saca. Ako takvi elementi ne postoje, tada se u prethodnim izrazima stavlja
dajedp=O.
VeliCi~u C uzeti u stvarnoj velicini ako je c ~ 1/S1mingde je lmin - manji od prileiecih
raspona, a ako je C > 1/S1min, uzima se c
= 1/S1min. Pri tome su granicne reakcije
sracunate na poznati naCin
Au
= EruiAi, Bu = EruiBi, (i =
q,p,Ll)
(201/1S)
gde se koeficijenti sigurnosti uzimaju za slucaj ~a = ~b ~ 0 (dilatacije skracenja),
clan 80, BAB 87. Tako za slucaj delovanja stalnog i promenljivog opterecenja
imamo:
rH
-
I
Au =
I Bu -
I
\
1,9Ag + 2, lAp Ii
1,9Bg + 2, 1Bp i
J
(201/16)
Na krajnjim osloncima uzeto je umanjenje racunske cvrstoee IB za 20% (umesto IB
uzeto 0, 8IB), jednaCina (201/13),zbog realne mogucnosti smanjenja evrstoee betona
pri pritisku nad ovim osloncima usled pojave napona zatezanja u poprecnom pravcu,
prouzrokovanim ankerovanjem donje glavne poduine armature kao i Cinjenice da
potreban kvalitet betona u zidu geposredno uz ivicne oslonce nije uvek lako ostvariti.
566
d/l 0,3 0,4 0,7
> 1,0
Koeficijent 1,00 1,08 1,13 1,15
uvecanja
Ako se zidni nosac prepusti preko oslonca (slika 201/5) bar za duzinu Ip ~ 1,25cA,
ako se ankerovanje poduzne armature obavi na toj duzini, izvan oslonca, i ako
se preduzmu i druge rigorozne mere za vrlo kvalitetno izvodenje AB radova (u
ovoj oslonaCkoj oblasti zidnog nosaca), tada se za krajnji oslonac moze dopustiti
povecanje naprezanja za 25% u odnosu na vrednosti koje daje jednaCina (201/13).
I
f
{' /i .1
"
c . c{),
r ~
I ','
.
-
~a a-a
~a
Q
it
-7 t---~-t-/--"1
, . , . /
t
Slika 201/5 Zidni nosaC direktno oslonjen na oslonce A i B, bez oslonai:kih ojacanja
,
TaCno sracunati momenti savijanja u kontinualnim zidnim nosaCima razlikuju se
/ od momenata koje daje teorija linijsk~.Il<>s<l:~<\,"_T~ ~~(l~~rostaju. znacajnije sa
porastom visine u o~n.~ll.na raspoIL~~~_)Lk;tg~4~\ OsI~iia.ckimomenti7
s.ra.~un~ti
po teoriji ~tg.njhi nosaca.~JiL~u...~~?~ai;kijm~~enti, dobije~i
~a
~.IIlIJskeinosace. To lma za posledlcu
IsmanJenJ{J.r~.alcIJ~ srednJlh oslonaca zldmh
nosaca u odnosu na reakcije kontinualnih linijskih nosaca. Medutim, dopusta se
aproksimativni postupak, tako da se reakcije kontinualnih zidnih nosaca odrede
poznatim postupcima za linijske kontinualne nosace a zatim se vrednosti ovako
dobijenih reakcija[krajri}ih..<?sronaca-povecavaJ~~nozeCi ih koeficijentom~atim u
sledecoj tabeli, al~e_i).~~ij~__()st~l~~'tslonaca' 'smanje} u odgovarajucoj srazmeri, kako
bi uslovi ravnoteze bili zadovoljem.
(
ljt i ;') ,<; \)
Tabela 201/1
F
..
-:M te:{:I\.)Pf
(
i
{IV(
l;'
(
Oi\/ :.'
,.
,'.:"
LI tv ,J',( c;
Vrednost koeficijenta uvecanja
~ za odnose d/l, koje se ne nalaze u tabeli, odreduje
se linearnom interpolacijom.
.'
.
Armatura po stranama zidnog nosaca./IOva armatura se sastoji iz sistema horizon-
talnih i vertikalnih sipki postavljenih na oba lica zida. Vertikalnu armaturu Cine
uzengije koje obuhvataju glavnu poduznu i horizontalnu armaturu po visini zida.
567
\'\
'
../.
A
),
I).
1::'1tll: l
'I
"
I~~
r
(\
"J..
i
'
; Ako opterecenje deluje po gornjoj ivici flOSaCa,po pravilu, dovoljna je lagana ar-
t
inatu~a mreza, Ciji razmak okca ne trebi da prelazi dvostruku debljinu zida ni vise
od 30 em. U clanu 202 dati su minimalni proeenti armiranja preseka ovom ar-
maturom za razne vrste celika. Najmanja povrsina armature svake mreze i svakog
pravea armiranja za zidne nos ace iznosi 0,125% betonskog preseka za GA 240/360,
Dl C
zatim 0,10% za RA 400/500 i 0,075% betonskog preseka za MA 500/560, Medutim,
:r,~,> DIN 1045 daje min. apsolutne vrednosti armature svake mreie i svakog pravca od
2,5 cm2/m' za GA 240/360 i 1,5 cm2/m' za RA400/500 i MA 500/560.
Kod zidnih nosaca sa opterecenjem poIg(")rnjor:ivl~nzida i neposrednim osloncima,
slika 201/5, tok glavnih napona zatezanja u blizini oslonaca je vrlo poloien, Sa
slike 201/6a vidi se da su, za zidne nosace opterecene po gornjoj ivici, prsline vrlo
strme, pa vertikalna armatura po "obrazima" zida nije efikasna, Stoga je u takvim
slucajevima dovoljna vertikalna konstruktivna (minimalna) armatura. Medutim,
\horizontalna'armatur~ koja se, kakoje._,:~cnagl<'lijeIl(),dajenajc~r.e iz konstruktivnih
razloga u cilju "umirenja" prslina, [~~e~fl bar.za 25-5~.~,.: u odnosu na onu
minimalnu, datu u c~. 202 PBAB 87, u donjem delu nosaca na visini od oko d/3
odnosnoi 113pri d>l, !~ereno od gornje sipke glavne poduzne
zater;.
,
;te
._
a
...
rma
.
ture
polja
Aa'
Pri tome bi trebalo teziti da njeno rastojanje ne prelaz' -20 ~m\ Ovo
pojacanje i proguiICenje horizontalne armature posebno je vazno kadaje zidni nosac
opterecen po donjoj ivici zida (obeseno opterecenje) i/ili kadajeindirektno oslonjen,
slika 201/2 i 203/2.
a)
C\.
b)
q.
Slika 201/6 Karakteristic;na slika prslina za armiranobetonske zidne nosaee pri opterecenju
bliskom lomu
a) optereeenje na gornjoj ivici
.
t A
.!
;';VTC,
b) optereeenje na donjoj ivici
>1
P( (' r I i
(~
/
Pri tome se ovo povecanje, u manje naznacenom iznosu (25%) moze primenitisamo
ako se za ovu i za glavnu poduinu armaturu Aa, usvoje relativno tanki profili arma-
ture. Medutim, povecanje ove arma.ture u prethodno, naznacenoj oblasti nosaca
ni~e ne?phodn~ ~ko racunski potrebna glavna poduina armatura, jedn. (201/2):
HlJe veca od mmlmalne~~nstruktivne armature jedn. (201/11).
iU blizini oslonackih zon~ razmak okca armature ortogonalne mreie treba da le
rnanji nego na ostalim delovima zidnog nosaca. Kod zidnih nosaca sa'direkt~'im \
losl~J1j~roi.i!!jova armatura se ne proracunava nego se preporucuje da se us~oJl d~plo
I
veca od one minimalno propisane'po "obrazima" zidova, c1. 202 PBAB 87 a to se
~-_;_.=>-n--t
,
postize umetanjem novih profila; na-
e/2"
izmedu profila osnovne mreie. Raspored
----
568
(0,20'1
I
I
I
I
;
I
I
I
I
I
~l
I
I I
I
I
;
l
;
I I I
I
I
1
'I
I
I I
i
1
!
I
i I
I
T I i
"
"
I
'
I
I
t :
o,3d
~. k
(it)j'.))) I
1
ove armature u oslonackoj zoni prikazan je na sliei 203/1. Izuzetno ako reakeije Au
odnosno Bu ne prelaze 50% vrednosti datih jedn. (201A3) odnosno (201M), tada
nije potrebno povecanje armature u oslonackim zonama u odnosu na okolne zone
ali ipak razmak sipki armature treba ograniciti na emax =
15 - 20 em u oba pravea:
U slucaju kontinualnih nosaca moie se glavna (poduina) oslonacka armatura A~,
rasporedena prema slici 201/3, smatrati kao deo napred definisane horizontalne
armature po stranama (obrazima) zida.
0 "d
U
ft;(2)0
11
...
k.-
,~,
,(
1/ !'!1
,l(t\JI
,.'
I,
;.-
f'
,::;:/ I ~; {
(~-1
-~'-'f.!.,(f
;f"
,
0\' '.
'.
('
\
-YJ
\)
,
II
fJ
"C
....
IJ) IJ)
c5 0'
0
( Q,3e)
Slika 203/1 Oslol'laeka zona zidnog nosaea,
ojacana proguScenom mreiom
I ,
-
Opterecenje pO donjoj ivici nosac~.\ U slucaju da (raspodeljeno) opterecenje deluje
pO donjoj ivici nosaca moraju se, pored napred opisane vertikalne armature, pred-
videti D~vertikCl.IneiizeDiGe( sposobne da direk'tno prihvate i prenesu to "obeseno"
opterecenje na gornje delove nosaca. Ove uzengije bez prekidanja-nastavljanja,
treba da obuhvataju donju glavnu armaturu i da se produie Citavom visinom zidnog
nosaca kada je d S 1 ili najmanje do visine d' =
1 kada je d > l. U blizini oslonca
ova armatura moze biti i kraca, slika 203/2.
Eksperimentalna istraiivanja /8/, /74/ su pokazala da se, i pri eksploatacionim
opterecenjima, kod zidnih nosaca opterecenih po donjoj ivici, javlja sisteh1 prslina
koje su u sredini nosaca skora horizontalne a prema osloneima su vise nagnute i uli-
vaju se u oslonacke preseke. One formiraju sistem takozvanih "etaiiranih" lukova,
slika 201/6b. Da bi se sirine ovih prslina koliko toliko driale u dopustenim grani-
cama, preporucuje se da\n~gl1-a~oi!)! toku eksploataeije za rebrastu i mreiastu
armaturu ne prekoracuje vrednost (Fa
=
200 MPa, a za meki glatki celik (Fa
= 140
MPa. Takode se preporucuje da ovde rastojanje vertikalnih uzengija, kao i rasto-
janje horizontalne armature (srnestene jznad donje glavne armature na visini ako
1/3d(d < l, ne iznosi vise od 110-15Iem, slika 203/2.
!'Ii,If
;\. II ./ / -
) (j
( ,
J,
j.
569 G';.\
I 1O-1Scm
/
'-I
1d,1
~I
\
"
e
j
.......
-1- '.
(
/f)C
06 r Al'v;
,Ii 1-,,,,-
U
(.
(
,')<-r.
j'
res LII' A
pr
j f((
Ie
'
I',
(,
(''''f
"
.
l/\
t;{-'
-.(.
"
h.r
I! ('
/(rr
)t"\ -
/1 ,-. i
""o,n
1'- I cQ\ ./i
h\lr~
,--
(J ~
(
~
1\ t."
Q..I Q",,)
~
" -0-0
(
--
t r
1.\
t
CXI
",<'-I
.
00
.~.~::
i
c:'
,(/.'c
I
.
.!.. -I- -I- -lq -1-
-!,
~ (f'r' -r1 ~
t
U
".-- -
,."
/
Slib 203/2 Annatura zidnog nosaCalf~~~~:nog po
dOnjOj!~i~iJ
Oslonacke zone zidnih nosaca sa direktnim oslanjanjem i "obesenim" opterecenjem I
I
armiraju se sa duplom minimal nom armatl!rom, slika 203/1, na vec ranije opisan
'
naCin.
i Indirektn(}1~pte;{~~~11l 'Zidn;;i ~os~-c~.AU slucaju da se opterecenje na zidni nosac
prenosi preko Citave njegove visine, na primer, preko poprecnog zida, jakog stuba
i sl., dakle na posredall (indirektan) nacin, tada se mora predvideti armatura za
poduhvatanje (veSanje) toga opterecenja koja ce biti sposobna da uravnotezi mak-
simalnu silu Pu koja se predaje zidnom nosacu preko poprecnog zida ili stuba, slika
203/3. Ova armatura, kod umerenih opterecenja, moze da bude izvedena od ver-
tikalnih uzengija (slika 203/3a), koje obuhvataju donju glavnu poduznu armaturu,
a protezu se (u pun om iznosu) do gornje ivice zidnog nosaca ako je d ~ I, a na-
jmanje do visine jednake rasponu I ako je d > I. Kod vrlo znacajnih indirektnih
opterecenja moze se deo sile Pu (do oko 0,6 Pu) prihvatiti (poduhvatiti) i koso povi-
jenim sipkama. Ostatak sile Pu se tada prihvata vertikalnim uzengijama. U oblasti
unosenja sile treba, po potrebi, sracunati i horizontalnu armaturu s obzirom da se
ovde moze pojaviti sistem nagnutih prslina i efekti "cepanja".
Na slici 203/4 prikazan je prepust (konzola) zidnog nosaca na koji s~, na rasponu I,
indirektnim putem, po celoj visini, sa poprecnog zida I, predaje relativno velika sila
Pu. Pri tome se optimalno resenje postize ako se vertikalne uzengije za poduhvatanje
(veSanje) opterecenja tako dimenzionisu da prime 60% sile Pu, tj.
Z" = 0,6Pu, a
ostatak sile se poveri kC60 polozenoj armaturi Aak, koja se sada odreduje iz sile
Z -
O,4P.
k - sin
0'
.
570
-
"-
-
-.,
-
-
-
-
-
-
~~b
r
ir
7,{
-'-~
i
(f{,",
2
;'
f
c
~,!~,J V
a)
.,!..Pu
b)
Pu
~~}
-+
z -
Pu
k -
2 sincl.
r/..-4fP-SOO
Pu
I Aak=
2 6"
.
c:J.
v'SIn
-:-
~4/;' I"
-'" JV
Slika 203/3 Armatura zidnog nosaea za prihvatanje indirektnog optereeenja koje se prenosi
preko popreenog zida ili stubova a) vertikalne uzengije rasporedene na sirini
3bo; b) koso povijena armatura
[Indjrektn~II~/o~ie3! izidni nosaci.l Ako je zidni nosac po Citavoj svojoj visini (ili
delimicno) oslonjen na poprecniZld, stub ili rebro vecih dimenzija ili pak ako je
oslonjen na neki drugi zidni nosac, govorimo, kako smo vec ranije rekli, 0 indi-
rektnom oslanjanju zidnog nosaca, slika 201/4. Po analogiji resetkastog nosaca,
armatura za prijem smicanja odnosno glavnih napona zatezanja, moze biti data u
obliku ortogonalne mreze/horizontalne i vertikalne sipke i/ili u vidu koso polozene
armature (uzengija), nagnute prema horizon tali od 45-550, slika 203/5.
Oblast nosaca koju treba "pokriti" ovom armaturom iznosi priblizno oko 0, 5d za
d::; I ili 0,51 za d > I, mereno od donje ivice nosaca u pravcu njegove visine, i oko
O,4d(d::; I) odnosno 0,4/(d
> I) u pravcu raspona, mereno od unutraSnje ivice
oslonca.
Ako se primeni ortogonalna mreza za prijem "smicanja", tada se vertikalne sipke
ove mreze dimenzionisu Uodnosu na puni iznos transverzalne sile Tu, paje potrebna
povrsina preseka ove armature:
Tu
Aatl =-
Uti
(201/17)
a horizontalne sipke u odnosu na 0, 8Tu,
pa Je
Aah =
0,8Tu
Uti
(201/18)
Ako se primene samo koso polozene uzengije, tada se njihova povrsina u zoni osig-
uranja odreduje iz ukupne transverzalne sile, I
tj.
Ilnternacionalne preporuke /60/ dopuStaju da kosa armatura Aak primi sarno 80% sile Tu.
571
1
3~
r?A
II I
'"
~I
\.
'\.
:--.
"
2'
"
:--.
'\ \.
IRI
'\
f'\
I
J. '
t\. I
:"
I
IJ
f':rr
l4-
I
I
C1&.k
I
U'I
-
~--..
--
-
U
A-A
-J<-
I
Slika 203/4 Annatura konzolnog dela zidnog nosaea, posredno opterecen preko poprecnog
zida
-
~
IJ)
0"
"1:1
IJ)
~
-{"'O,4
d (0,4 0
~
CD
d
J
b)
~~0,4d(0,4n
~
~
Slika 203/5 Annatura za prijem smicanja kod indirektnog oslanjanja zidnog nosaea a) or-
togonalna mrezaj b) koso polozene uzengije
572
1.0
ci
- --
"U
Ln
a
<
.fO,4d (0,4t)
}
Tu Tu
AaA:= -
cos 0 = /nu"... za 0 = 45
u" v2
(201/19)
U prethodnim izrazima, sila Tu predstavlja najvecu transverzalnu silu pri najnepo-
voljnijim moguCim kombinacijama granicnih opterecenja i uopste dejstava, kojase
sa razmatranog raspona (polja) preno3i na indirektni oslonac. Sila Tu se sracunava
prema izrazu (201/12b) i pri tome ne sme da prekoraei vrednost sile maxTu, date
relacijom (201/12). Pri Tu ~ 0,5maxTu sile zatezanja se, po pravilu, primaju
ortogonalnem mrezom, slika 203/Sa, a pri Tu ~ 0,75maxTu prednost treba dati
kosim uzengijama, slika 203/5b, koje se u oblasti osiguranja dopunjuju i lakom
ortogonalnom mrezom koja vec postoji (kao konstruktivna armatura) na "obraz-
ima" zidnog nosaca. Dobri rezultati se postizu i kombinacijom ortogonalne mreze
i koso polozene armature (uzengija). Mora se voditi racuna da sva arrnatura za
"smicanje" na krajevima bude dobro usidrena, posebno u oslonaeka pojacanja (in-
direktni oslonci). Sipke kose armature (kose uzengije) i vertikalne uzengije treba da
obuhvate donju poduznu glavnu armaturu Aa.
Pri opterecenju zidnog nosaca koncentrisanim silama, za preporuku je da se svaki
slucaj posebno razmotri, naroCito sa aspekta prijema i uvodenja sila u zidni nosac,
prihvatanja sila cepanja i dr. Relativno velike koncentrisane sile najbolje je prih-
vatiti pomocu vertikalnih rebara-stubova, koji se protezu Cita.vom visinom zidnog
nosaca (posredno unosenje sile u zidni nosac).
.
,1
Slucaj delovanja koncentrisanih sila iznad oslonaca zidnog nosaeai'Na slici 203/6
prikazan je zidni nosac opterecen koncentrisanim silama Qu, koje deluju na gornjoj
ivici nosaca u oslonatkoj vertikali /54/. Pretpostavlja se da ne postoji vertikalno
rebro koje bi osiguralo prenos sile Qu na oslonce zidnog nosata.
u
...
~
0,3d 0,3 d
1(0,3
t) KO,3 r)
r
l!J
Qu
I
I
I
I
I
I
!
.r
0,3 d 0,3 d
rlD.3 !I Hco.311 r-
~Qu
I
I
I
I
I
~
~
u
~
~
t
'"
-
Slib 203/6 Zidni nosa.: opterecen koncentrisarUm silama Qu. Pri d
>
I, umesto d, staviti I.
573
Usled dejstva sila Qu, slika 203/6, treba predvideti horizontalnu armaturu ravno-
memo rasporedenu u dye naznacene zone, visine 0,4d, odnosno 0,41 pri d > I, a
svaka od ovih zona mora biti u stanju da preuzme silu zatezanja (cepanja) u iznosu
Qu/4,
pa
potrebna armatura u ovakvoj zoni iznosi
Aae
=
.9 .9
4
.
q.
Transverzalnoj sili Tu, koja je rezultat opterecenja po rasponu zidnog nosaca, opi-
sanog u prethodnim razmatranjima, (jednaCina 201/12b, slika 200/2, 203/3 i dr.),
treba dodati silu ~Tu od koncentrisane sile Qu, a koja je jednaka manjoj od dye
sledece vrednosti:
Qu 1- 2c
~Tu = -.-
2 I
odnosno
~Tu =
Qu. d - 2c
2 d
(201/20)
Medutim, i ovde ukupna sila (Tu + ~Tu) ne sme prekoraCiti granicnu vrednost
maxTu, datu relacijom (201/12), tj.
Tu + ~Tu ~ maxTu (201/21 )
Ako koncentrisana sila Qu deluje na krajnjem (ivicnom) osloncu, tada se sili Tu
dodaje manja vrednost ~Tu, dobijena iz sledeCih izraza:
I-c d-c
~Tu =
Qu
I
odnosno~Tu = Qu
d
(201/22)
.a horizontalna armatura Aae mora biti dobro usidrena na krajnjem osloncu.
Na slici 203/6, radi bolje preglednosti, prikazana je sarno armatura za prijem
zateiuCih sila od sile Qu. 'Donja zona armature data je kontinualno, bez prekida u
polju, jer ce od drugih opterecenja (sopstvena teiina zida, opterecenje q po gornjoj
i/ili donJoJ ivici zida i sl.), biti neophodna horizontalna armatura.
Uslovi (201/13) odnosno (201/14) za krajnje, odnosno srednje' (unutra.snje) oslonce
koje moraju zadovoljiti oslonaeke reakcije vaze i za koncentrisane sile Qu.
Kod zidnih nosaea relativno velike visine koncentrisane sile Qu, u vertikalnim ravn-
ima izazivaju napone pritiska i zatezanja. Napone zatezanja - cepanja cesto beton
nije u stanju da prihvati, pa se mora predvideti horizontalna armatura.
U Prilogu 5.9 Pravilnika - II tom date su tabele za proracun uticaja u zidnim
nosaCima (sa neophodnim skicama) u kojima se definisu veliCine i poloiaji rezultante
sile zatezanja u zidnim nosaCima na dva, tri'i vise oslo'naca, kao i konzolne zidne
nosace, kako za raspodeljena, tako i za koncentrisana opterecenja prema literaturi
/54/. Za delovanje koncentrisanih opterecenja date su i veliCine sila cepanja Ze i
rubne sile zatezanja Zr.
U Prilogu 6.17 Pravilnika - II tom, asist. pripravnik Miodrag Stojakovic, dipl.
gradj. inz.' uradio je, prema napred datim uputstvima, tri primera primene zidnih
nosaca u inienjerskoj praksi.
574
8. PLOCE
OBLIKOVANJE PLOCA
204
Pod plocom podrazumevamo ravan povrsinski element, relativno male debljine,
opterecen upravno na svoju ravan i izlozen savijanju.
Ploce se u armiranobetonskim konstrukcijama primenjuju veoma cesto. Kao i gr~de
i stubovi, i ploce se nalaze medu elementima, koji se najcesce pojavljuju u armira-
nobetonskim konstrukcijama.
Ploce se primenjuju kao meduspratne, tavanske i stepenisne konstrukcije stambenih
i javnih zgrada, primenjuju se u garaZama, magacinima i industrijskim objektima,
u rezervoarima i drugim hidrotehnickim objektima, u sklonistima i podzemnim ob-
jektima, na mostovima, u fundiranju i na m~ogim drugim inzenjerskim objektima.
Najcesca uloga armiranobetonskih ploca, pored pregradivanja ili zatvaranja pros-
tora, direktno je prihvatanje spoljaanjih opterecenja i njihovo prenosenje na druge
elemente, Cijim se posredstvom ona predaju tlu.
Medutim, iako temeljne ploce imaju slicnu ulogu, smer prenosenja sila je obrnut,
odnosno temeljna ploca reakcije drugih elemenata predaje tlu. Zato se temeljne
ploce i nazivaju kontraploce.
Oblici ploca Uosnovi mogu biti veoma razliCiti. NajcesCi oblici plocasu pravougaoni
i kvadratni, kao najjednostavniji, ali ploce mogu -biti i kruznog, prstenastog, polig-
onalnog, trougaonog, trapeznog i drugog, nepravilnog oblika, u zavisnosti od ukla-
panja u konstrukcijsku celinu, slika 204/1.
DOO@
0 ~QLJ
Slib 204/1 Oblici ploe& U osnovi
U plocama industrijskih objekata i stambenih i javnih zgrada, cesto postoje manji
ili veei otvori, potrebni za odvijanje tehnoloSkog procesa i za sprovodenje raznih
instalacija, posebno klimatizacije, slika 204/2.
Zbog moguce pojave koncentracije napona, kruini otvori povoljniji su od pravou-
gaonih.
575
~D
0
0
,/
r:::J
Slika 204/2 Otvori u ploc&IIIA
Uglove pravougaonih otvora, bolje je oblikovati sa vutama.
U armiranobetonskim konstrukcijama, ploee se pojavljuju kao pojedinacne ili kao
kontinualne, slika 204/3.
D
rn
Slika 204/3 Pojedinaene i kontinualne ploce
Armiranobetonske ploce mogu biti oslonjene linijski na zid'ili na gredu, kao i
tackasto na stub, direktno ili preko kapitela, slika 204/4.
DDD8
. .
.
Slika 204/4 Naeini oslanjanja ploCa
Najcesce, ploce su linijski oslonjene dui svih spoljaanjih ivica, ili su konzolne.
Linijski, ploee mogu biti slobodno oslonjene, ili mogu biti potpuno ili delimicno
ukljdtene, slika 204/5.
576
..L::....
I
I
~~I
-CI....
....Q,.
I
~
Slika 204/5 Slobodno 08lonjene i ukljeitene ploee
Za stepenista, primenjuju,se kose ili kolenaste ploce, slika 204/6.
Slika 204/6 Kose i kolenaste ploee stepeniita
Kose i kolenaste ploce stepenista, strogo uzev, nisu opterecene sarno upravno na
svoju ravan. Medutim, proracunavaju Be i konstruisu kao i sve ploee.
SpoljaSnja opterecenja ploea mogu biti povrsinska, linijska i koncentrisana.
Povrsinska opterecenja su najcesca. Ukoliko nisu vec po svojoj prirodi ravnomerna,
cesto se, u praksi, opterecenja, koja nisu izrazitije neravnomerna, aproksimiraju
zamenjujucim jednako podeljenim opterecenjem po celoj povrsini ploce, ito znatno
pojednostavljuje proracun.
Po obliku poprecnog preseka, ploee mogu biti pune, olaksane i rebraste, slika 204/7.
I I I
i!OOO!
i I I
u
Slika 204/7 Oblici popreenog preseka ploea
Pune ploee, najjednostavnije su za izvodenje i najcesce Be primenjuju.
Debljina punih ploca najcesce je konstanina za celu ploeu, Hi je konstantnA. u polju
ploee, sa vutama nad osloncima, slika 204/8.
u
u
--
~~
~
Slika 204/8 Debljina punili ploea
577
.
Konzolne pune pioce mogu biti konstantne, ali riajcesce su linearno prornenljive
debljine.
Visina vute ploce dv, najcesce se krece u graniearna od polovine do eele debljine
ploee d. Suvise male visine vute, od sarno nekoliko em, vise lice na gresku pri
izvodenju, nego na oblikovanu vutu.
Nagib vute ploce na:jcesceiznosi 1:4 ili 1:3.
Kod punih ploea sa vutama, troskovi komplikovanije opiate, kornpenziraju se sa
ustedom u koliCini betona i rnanjorn sopstvenorn teiinorn ploee. U konkretnim
uslovima, uzimajuCi u obzir i funkeionalne, arhitektonske i estetske parametre, bira
se optimalno reSenje.
Kada se, kao resenje, izabere puna ploca sa vutama, one su za eelu plocu istih
dimenzija, i postoje dui svih oslonaea ploce, u jednom ili u oba ortogonalna pravea,
eventualno izuzimajuci sarno krajnje oslonee kontinualnih ploca, slika 204/9.
6d
[Jd]
Slika 204/9 Ploce sa vutama
OlakSane ploce redovno se prefabrikuju i konstantne su debljine.
Rebraste ploce, primenjuju se za velike raspone i opterecenja velikog intenziteta.
Rebra mogu biti u jednom praveu, u dva ortogonalna pravea iIi, rede, u tri pravea,
slika 204/10.
[I]]m
Slika 204/10 Rebrasteploce
Ploce sa rebrima u dva. ili tri pravea, tzv. kasetirane ploce, mogu, u razliCitim
praveima, da imaju rebra iste, ili razliCite visine.
578
STATICKI UTICAJI U PLOCAMA
Staticki uticaji u ploeama, mogu se odrediti prema teoriji elasticnosti, prema teoriji
plasticnosti, ili prema nelinearnoj teoriji.
U praksi, staticki uticaji u ploeama, najcesce se odreduju prema teoriji elasticnosti.
Parcijalna diferencijalna jeclnaCina cetvrtog recla, elasticne povrsi tanke ploce
w(z, y), Ciji je diferencij'alni element prikazan na slici 204/11, za proizvoljno opte-
recenje q(z ,11), g;Iasi
04W 04w 04W q(z,y)
oz4
+ 2oz20y2 +
oy4 = ~.
(204/1)
Slib 204/11 Diferencijalni element ploee
Krutost K, ploce debljine d, redovno se, pri odredivanju statickih uticaja, uzima za
betonski, a ne za idealizovani presek,
K -
Eb{to)d3
-
12(1 - v2)
,
(204/2)
pri cemu je Eb(to) modul elasticnosti betona, a v Poisson-ov iweficijent.
Medutim, opsti integral diferencijalne jednaCine elasticne povrsi ploee, proizvoljnog
oblika, za proizvoljne granicne uslove duz ivica ploee i proizvoljno opterecenje, u
zatvorenom obliku, ne postoji.
Za kruzne ploee, rotaciono simetricnooslonjene i rotaciono simetricno opterecene,
poznata reSenja u zatvorenom obliku, redovno se primenjuju.
579
Medutim, poznata klasicna reSenja za pravougaone ploce, data u obliku redova, nisu
pogodna za svakodnevnu primenu u praksi.
Staticki uticaji u ploeama, najcesce se, u praksi, sracunavaju na racunarima, uz
primenu gotovih programa, izradenih na bazi metode konaenih elemenata, diferencne
metode, Hi neke d~uge priblizne metode.
Za najcesce slucajeve u praksi, u literaturi su date uticajne povm ploca, ili su date
mnogobrojne tabele koeficijeruita za odredivanje statickih uticaja u karakteristicnim
presecima, pri cemu je uticaj Poisson-ovog koeficijenta II uzet u obzir, Hi nije.
Zanemarenje uticaja Poisson-ovog koeficijenta II, najvise utice na tacnost odrediva-
nja momenata savijanja u ploci. Medutim, ovo zanemarenje nema uticaja na odre-
divanje momenata ukljeStenja ploea iznad linijskih oslonaca, jer je krivina elasticne
povrsi duz linijskih oslanaca jednaka nuli.
Zanemarenje uticaja Poisson-ovog koeficljenta nema uticaja ni na odredivanje trans-
verzalnih sila i reakcija linijskih oslonaca sa ukljeStenjem, a ima relativno mali uticaj
na odredivanje reakcija linijskih oslonaca sa slobodnim oslanjanjem i ugiba ploce.
PoSto se, u savremenoj praksi, staticki uticaji u plocama redovno sracunavaju na
racunarima, uz primenu gotovih programa, ili se koriste uticajne povrsi i tabele
koeficijenata, date u literaturi, nema nikak.ve potrebe da se, pri tome, uticaj Poisson-
ovog koeficijenta zanemari.
Pri koriScenju klasicnih tabela koeficijenata za odredivanje momenata savijanja M.,
i
M",
u x i y pravcu, ili eventualno momenata uvijanja M.,,,, u kojima je zanemaren
uticaj Poisson-ovog koeficijenta /.I, lako. se mogu izvrsiti odgovarajuce korekcije,
M.,(v~o) - M.,(v=o) + IIMII(II=O) ,
M"(II~o) - M,,(II=o) + 11M., (II=0) ,
M""(II~o) - (1 - II)M",,(II=o),
(204/3)
(204/4)
(204/5)
Pri proracunu kontinuahiih ploca, moze se izvrsiti ogranicena preraspodela statickih
uticaja.
Momenti savijanja nad osloncima ploce, odredeni po linearnoj elasticnoj teoriji,
mogu se povecati ili smanjiti do 25%, ali sarno uzistovremenu korekciju odge-
varajucih momenata savijanja u polju ploce, u skladu sa uslovima ravnoteze.
Granicne vrednosti statickih uticaja u plocama skloniSta ili drugih zastitnih ob-
jekata, od incidentnih dejstava, izazvanih eksplozijama ili drugim udarima, treba
odrediti prema teoMji plasticnosti.
Primenom kinematicke met ode teorije plasticnosti, odreduje se gornja granica vred-
nosti granicne nosivosti ploca, a primenom staticke met ode, odreduje se donja
granica njene vrednosti.
Granicne vrednosti momenata savijanja u plocama, odredene prema teoriji plastic-
nosti, treba da imaju potrebIie koefieijente sigurnosti u odnosu na momente savi-
janja od merodavnih kombinacija dejstava u eksploataciji.
580
205
Naprezanja, upravno na pravac raspona, nastala usled sprecene slobodne deforma-
cije, u plocama, koje prenose opterecenje sarno u jednom pravcu, treba prihvatiti
poprecnom, odnosno tzv. podeonom armaturom.
206
Pribliian proracun statickih uticaja u plocama, po metodi trnka, sme se primeniti
sarno kada je opterecenje ploca povrsinsko, odnosno podeljeno.
Manji otvori u plocama. mogu se pri proracunu statickih uticaja zanemariti.
Pri postojanju veeih olvora, ili veceg broja manjih, najracionalnije je staticke uticaje
u ploci sracunavati na racunaru.
DIMENZIONISANJE PWCA
207
Potrebna debljina pune ploce bez vuta, odreduje se, principijelno, prema, po apso-
lutnoj vrednosti, najvecem momentu savijanja.
Za odredivanje debljine s/obodno os/onjene pojedinacne pune ploce, merodavan je,
prema tome, najveCi moment savijanja u polju.
Pri odredivanju debljil1e d, pUl1e ploce, treba imati u vidu da jeona orioyona/no
armirana. Sipke u oba ortogonall1a pravca ne mogu se postaviti u .istoj ravni, nego
se postavljaju jedne preko drugih, slika 207/1.
t1.
.~~t~
i
. .
~'I'J
I~ >.
'" . .c v
.
Slib 207/1 Ortogonalno armiranje punih ploca
Prema tome, staticke visine hx i hy, u istom preseku ploce, ali u ortogonalnim
pravcima x i y, nisu iste,
hx :f hy. (207/1).
Treba imati u vidu da, kod ploca, odnos statickih visina hx i hy, i debljine ploce d
treba sto tacnije odredivati. Nairne, kod ploca, posto su one relativno male debljine,
odnos statickih visina i debljine ploce je mali, najcesce primetno manji od odnosa
staticke visine i visine greda. Pri odredivanju potrebne armature u oba ortogonalna
pravca, ne treba zanemarivati razliku izmedu statickih visina u tim pravcima.
U plocama, koje prenose opterecenje sarno u jednom pravcu, sipke armature sa
vecom statickom visinom, postavljaju se u pravcu raspona i proracunavaju se iz
momenata savijanja. To su sipke g/avne, staticke armature. Upravno na njih, sa
manjom statickom visinom, postavljaju se sipke podeone, konstrukcijske armature.
581
Njihovo prisustvo, neophodno je, kada staticka armatura ne postoji u oba ortogo-
rialna pravca.
U ploeama, koje prenose opterecenje u dva ortogonalna pravca, u oba pravca pos-
tavlja se staticka armatura, koja se proracunava prema odgovarajucim momentima
savijanja. Sipke armature sa vecom statickom visinom, postavljaju se u pravcu
najveeeg momenta S'avijanja u ploci.
Za odredivanje debljine ploce, koja prenosi opterecenje u dva ortogonalna pravca,
prema tome, ne mora biti merodavan najveci moment savijanja u ploCi, nego to moze
biti, po vrednosti, manji moment, koji se javlja u istom preseku kao i najveci, ali
u ortogonalnom pravcu. Ukoliko je razlika izmedu ortogonalnih momenata mala,
ili su oni cak jednaki, kao kod kvadratnih ploca, za manji od ovih momenata sa
manjom statickom visinom, moze biti potrebna veca debljina ploce, nego za veti od
ovih momenata sa vecom statickom visinom.
Za odredivanje debljine ukljdtene pojedinacne ili kontinualne pune ploce, bez vuta,
redovno je oslonacki moment savijanja, po apsolutnoj vrednosti najveci, pa je i
merodavan.
Potrebna debljina pune place sa vutama, pojedinacne ili kontinualne, odreduje se
prema najvecem momentu u .polju. Pri tome, sve sto je pomenuto za slobodno
oslonjene pojedinacne ploce, bez vuta, vazi i u ovom slucaju.
Osnovna uloga vuta, kod pojedinacnih ili kontinualnih punih ploea, prihvatanje je,
po apsolutnoj vrednosti vecih, oslonackih momenata savijanja.
Visina vute, koja se usvaja za celu plocu istih dimenzija, odreduje se, principijelno,
prema, po apsolutnoj vrednosti, najvecem oslonaekom momentu savijanja ploee.
Medutim, kod kontinualnih punih ploca, zbog uobicajenog naCina njihovog armi-
ranja, za visinu vute, moze'da bude merodavan i oslonaeki moment savijanja, koji,
po apsolutnoj vrednosti, nije najveci.
Potrebna armatura kontinualnih punih ploca, rasporeduje se tako, da se, po celoj
duzini ploce, zadrzava isti razmak sipki, a po potrebi menja se sarno njihov precnik.
Uobicajeno je, da se svaka druga sipka, armature u polju ploce, iz donje zone
podigne, nad osloncem, u gornju zonu. Time se, nad krajnjim slobodnim osloncem,
u gornjoj zoni, obezbeduje konstrukcijski potrebna armatura za prijem delimicnog,
u proracunu zanemarenog, momenta ukljestenja. Nad srednjim osloncima, nade se,
na taj naCin, u gornjoj zoni, zbir polovine armature iz levog i polovine armature iz
desnog polja.
Dakle, pri uobicajenom naCinu armiranja ploca, ukoliko se nad srednjim osloncima
ne dodaju posebne sipke za prijem negativnog oslonaekog momenta savijanja, jasno
je, da, za odredivanje potrebne visine vute, ne mora biti merodavan, po apsolutnoj
vrednosti, najveci oslonacki moment savijanja ploce.
Ipak, treba imati u vidu, da armature donje i gornje zone ploce mogu biti potpuno
nezavisne, sto je, kada se ploce armiraju zavarenim mrezama, redovno i slucaj.
Pri dimenzionisanju punih ploca, bez vuta ili sa njima, redovno nisu merodavni kosi
glavni naponi zatezanja.
582
Minimalna dopustena debljina punih ploca, cije je opterecenje povrsinsko, a static-
kog je karaktera, iznosi 7 em. Debljina krovnih ploca izuzetno moze biti i 5 em.
Ploce sitnorebrastih i kasetiranih tavaniea, koje su izvedene na gradilistu, mogu
irriati i debljinu od 4 em.
Zbog moguce pojave probijanja i lokalnih prslina, minimalna dopustena debljina
punih ploca, po kojima se krecu putnicka vozila, iznosi 10 em, a po kojima se krecu
teretna vozila, je 12 em. ,
I
Ukoliko se kod punih ploca ne kontroliSe grdnicno stanje ugiba, sto je najcesce i
sllicaj, zbog moguce komplikovanostiovog proracuna, debljina place treba da bude
najmanje 1/35 kraceg raspona slobodno oslonjene ploce, odnosno 1/35 rastojanja
i
!. I
nultih tacaka dijagrama momenata savijanja ukljeStene ili kontinualne ploce..{Jko-
J,.
t,
'
liko rastojanje nultih tacaka dijagrama momenata savijanja nije sracunato,
'.
m~ze
se, za odredivanje minimalne debljine pune ploce, usvojiti da'iznosi 80% r<ispona.
Za pune ploce, po kojima se sarno povremeno hoda, radi Ciscenja i popravki, min- '
imalna debljina ploce iznosi 1/40 kraceg raspona, odnosno 1/40 rastojanja nult'ih
tacaka dijagrama momenata savijanja, ali ne manje od 5 em.
Potrebna armatura pune place, lako se proracunava, u zavisnosti od momenata
. savijanja u karakteristicnim preseeima i ortogonalnim praveima, kao i od usvojene
debljine place.
Potrebna debljina: olakSanih ploca,kao i odgovarajuca armatura, odreduju se isto
kao i debljina i armatura punih ploca, bez vtita.
Medutim, kose glavne napone i ugibe ovih ploca, treba, svakako, kontrolisati.
Potrebna debljina ploca sa rebrima, kao i odgovarajuca armatura, odreduj4 se, isto
tako, kaci ikod punih ~ontinHalnih ploca.
Potrebna visina rebara ovih ploca, i odgovarajuca armatura, ukoliko surebra u
jednom praveu, odreduju se kao i kod grede T preseka.
Za kasetiranu plocu, potrebna visina rebara, i odgovarajuca armatura, odteduju se
prema momeritima savijanja poje-dinih greda, T preseka, u skloPil rostilja. '
ARMIRANJE PLOCA
208
Najvece rastojanje sipki e glavne, odnosno staticke armature, u plocarna, opterece-
nim povrsinski, jednako podeljeno, u preseeima, u kojima su naprezanja najveca,
sme da iznosi dye debljine ploce d, kao i 20 em,
)
' 'Y
.
{
2d
}
/
i 1(:1. e = mm
20 em
.
(208/1 )
U plocama, opterecenim koneentrisano, najvece.rastojanje sipki e, glavne armature,
u preseei.ma u.kojima su naprezanja najveca, sme da iznosi jednu i po debljinu ploee
d, kao i 20 em,
583
.
{
I, 5d
}
e
=
mill
20 em
. (208/2)
U preseeima ploea, u kojima se, zbog smanjenja momenata savijanja, smanjuje i
kolicina armature, rastojanje sipki e armature, ne sme biti vece od 40 em,
emax = 40 em (208/3)
Najmanje Cisto rastojanje sipki armature u plocama, sme da bude 4 em.
U gornjoj zoni ploca, usvojena gustina sipki, treba da bude takva, da pravilno
razastiranje i ugradivanje betona bude obezbedeno.
209
Uobicajen naCin armiranja punih ploea, bez vuta, prikazan je
os nova
.
.+:+
+-
I
---T-t----
r--;
t--r----
---1-.:--- i
I :1--
I
'-'-'-'
---1-. -L +-
- DONJA ZONA
--- GORNJA ZONA
A-
B-
e-
I
-J-
I
I
I
I
--+--
l_.
presek A
h
presek B
1.1
preseke
l.--L
presek C.-varijanta
L~
i
i
./
h
1.1
"
Ll
"
Slika 209/1 Uobicajen naein armiranja punih plocA, bez vuta
Prikazanim naeinom armiranja punih ploca, bez vuta, postize se ravnomeran ras-
pored armature u svim preseeima.
584
Svaka druga sipka, armature u polju ploce, iz donje zone, podize se, nad osloncem,
u gornju zonu.
Time se, nad krajnjim slobodnim osloncima ploce, u gornjoj zoni, obezbeduje kon-
strukcijski potrebna armatura, za prijem delimicl1og, u proraeunu zanemarenog,
momenta ukljestenja.
Prema Pravilniku BAB 87, minimalna potrebna povr~ina armature nad krajnjim
slobodnim osloncem ploce, u gornjoj zoni, iznosi od treCine do polovine glavne
armature u polju.
Nad srednjim osloncima, u gornjoj zoni, zbir podignute polovine armature iz levog
polja i polovine armature iz desnog polja, redovno je nedovoljan za prijem, po
apsolutnoj vrednosti, veceg oslonaekog momenta savijanja.
Izmedu sipki, podignutih iz levog i desnog polja, ubacuju se, zato, u gornjoj zoni,
dodatne sipke.
Sve sipke u ploCi treba da budu sidrene sa standardnim kukama.
Sipke u gornjoj zoni, redovno se sidre sa pravim kukama, oslonjenim na oplatu,
Cime se o.bezbeduje i odrzavanje njihovog polozaja pri betoniranju.
Uobicajeni naCin armiranja punih ploea, prikazan na slici 209/1, moze se, varijantno,
resiti i kombinacijom preseka A i C. Nairne, umesto sto se svaka sipka u polju, iz
donje zone, naizmenieno nad levim i desnim osloncem, podize u gornju zonu, moze,
naizmenieno, jedna sipka da ostane u donjoj zoni, kao prava, a druga da se podigne
nad oba oslonca, slika 209/2.
presek A, - varijanta
h
presek C-var ijanta
1.1
"
j
h
"
/
h
Slika 209/2 Varijanta uobicajenog naeina armiranja punlh ploca, bez vuta, prikazanog na
slid 209/1
Uobieajeni naein armiranja punih ploea, sa vutama, isti je kao i kad vuta nema,
ali, potreba za dodatnim sipkama u gornjoj zoni, nad srednjim osloncima, najeesce
otpada, slika 209/3.
Potpuno je jasno, da se varijanta uobicajenog naeina armiranja, prikazana na slici
209/2, moze i ovde primeniti.
Vutu, kada je ploea opterecena povrsinski, priblizno jednako podeljeno, ne treba
armirati.
585
osnova
A-
'1'-'----
c--+-
I
I
I
--,...--
L-.-.-.-.-.-.-.
-'f'=r-~'f'-'i
I I _I I .
T ,=+--,
I
I I
I
t- t-=9 t- i
I I
I I '
I 1 I I
I
.. "t- - -J.-
L. -1-. -L +
presek A
LL
presek C
LL
I
i /~'7
\
/--::
._.
~
t.~.. 1- C
/
~~
,
._.r
Slika 209/3 Uobicajeni naein anniranja punih ploca, sa vutama
Ukoliko je korisno povrsinsko opterecenje ploce veliko ili neravnomerno, ili ukoliko
je ploca opterecena koncentrisano, pa moie doti do zatezanja donje zone ploce u
blizini oslonaca, vutu treba armirati.
Nacin armiranja vute prikazan je na slici 209/4.
r--~---tl
Slika 209/4 Armatura vute
Armatura pune ploce bez vuta, ili sa njima, moie, u donjoj i u gornjoj zoni, da
bude potpuno nez~visha jedna od druge, slika 209/5.
I._~L
I,
r~L
Slika 209/5 Anniranje punih ploca, nezavisno u donjoj i gornjoj zoni
586
Pri armiranju punih ploca zavarenim mrezama, armatura u donjoj i u gornjoj zoni,
isto tako, potpuno je nezavisna jedna od druge.
Potrebne duzine armiranja gornje zone ploce i mesta povijanja sipki, bez obzira.o
kome se nacinu armiranja radi, odreduju se prema liniji zateiucih sila i potrebnim
duzinama sidrenja sip,ki.
Pri rasporedivanju sipki staticke ili podeone armature u ortogonalnom pravcu, treba
voditi racuna da se, na svim mestima povijanja sipki, predvidi odgovarajuca sipka
u ortogonalnom pravcu.
210
Slobodne, neoslonjene ivice pune ploce, pored staticki potrebne armature, treba, po
duzini, konstrukcijski armirati, bar sa po jednom sipkom u donjoj i gornjoj zoni, na
celu ploce, slika 210/1.
::
~P' ~bJ-
31
Slib210/1 Detalj armiranja slobodne ivice pune ploee
Celo slobodne ivice deblje pune ploce, treba i po visini konstrukcijski armirati
poduznim sipkama.
.
Poprecna armatura slobodne ivice, koja obuhvata njenu poduznu a:rm~turu, moze se
formirati od U uzengija, zatvorenihuzengija ili od postojeCih sipki staticke armature
upravno na slobodnu ivicu.
Principi armiranja ivice otvora u ploCi isti su kao i za armiranje slobodne ivice,
Medutim, radi prijema skretnih sila, oko otvora se dodaje i iwsa armatura, slika
210/2.
+ tt -.t
I
i
I
:
"
II
D
j
.
I !
I
I II.
I
+ t + t
Slib 210/2 Dodatna armatura oko otvora u punoj ploci
587
Ukoliko proracunorn nije preciznije odredeno, potrebno je bar sve otvororn presecene
sipke, nadoknaditi oko otvora dodatnirn sipkarna iste povrsine.
Preporucuje se, da dodatna kosa arrnatura bude iste povrsine kao i dodatna poduzna
i poprecna arrnatura oko otvora.
Kolenaste pune plocE:, arrniraju se potpuno isto, kao i pune ploce u ravni.
Detalji arrniranja konkavnih uglova kolenastih punih ploca, prikazani su nil. slid
210/3.
\b~
~\
Slib 210/3 Detalji anniranja konkavnih uglova kolenastih punih ploca
OlakSane ploce i ploce sa rebrima, arrniraju se po istirn principirna kao i pune
kontinualne ploce.
Kod olakSanih ploca, arrnatura donje i gornje zone rnedusobno je nezavisna.
Rebra se arrniraju po principirna arrniranja greda T preseka.
9. PLOCE KOJE PRENOSE
OPTERECENJE SAMO U
JEDNOM PRA VCU
211
Pod plocama koje prenose opterecenje sarno u jednom pravcu, podrazurnevamo sve
ploee, pravougaonog oblika, koje su linijski slobodno oslonjene Hi ukljeStene sarno
u jednorn pravcu, odnosno upravno na raspon I;r:,ili raspone, ako ih irna viSe, slika
211/1.
Kao ploee, koje prenose opterecenje sarno u jednorn praveu, proracunavaju se i
pravougaone ploee, oslonjene na sve cetiri iviee, ciji je odnos raspona
I"
i
I'll'
u
pravcirna y i z, veti od dva,
!L
I;r:
> 2. (211/1)
Takve ploee, prakticno, celokupno opterecerije, koje sa nalazi ako sredine ploce,
prenose u praveu kraeeg raspona I;r:. Kada bi se proracunavale kao ploce, koje
prenose svoje opterecenje u dva ortogonalna pravea, dobio bi se, priblizno isti rezul~
tat. '
Ploce, koje prenose opterecenje sarno u jednom praveu, proracunavaju se kao linijski
nosati, raspona I;r:.
588
I
I
I
I
--
---
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
---
I
I
I
I
--
1 '
I I
I
I
I I
:
--- 13'
I I
I
I
I I
1 1
-f
~x
~I
~~
lx
~-.r
~X1
{
L)(2
f-f
tx
~
~ .L.:::J... ...c:.... ~6... L:::...
===
UKUESTENJE
-= SLOBODNO OSLANJANJE
Sl,ika 211/1 Ploce koje prenose opterecenje sarno u jednom. pravcu
Prema tako odredenim statickim uticajima, odreduje se potrebna debljina ploee d i
povrsina glavne armature Aaz, u pravcu z.
Minimalni koeficijent armiranja J.lzmin glavnom armaturom ploee, u presecima, u
kojiffia su naprezanja najveca, iznosi 0,15% za glatku' armaturu GA 240/360, 0,10%
za rebrastu armaturu RA 400/500, a 0,075% za zavarene mreze MA 500/560,
{
0,1&%, za GA 240/360
}
J.lz,min=
0,10%, za RA400/500 .
0,075%, za MA'500/560
(211/2)
Upravno na glavnu armaturu, u pravcu y, postavlja se podeona armatura
Aal/'
Cija
povrsina, imajuCi u vidu Poisson-ov koeficijent za beton, treba da bude 20% od
povrsine glavne armature,
Aal/ =
0, 2Aaz. (211/3)
Minimalni koeficijent armiranja J.ll/,min, podeonom armaturom ploee, iznosi 0,10%
za glatku armaturu, 0,085% za rebrastu armaturu, a 0,075% za zavarene mreze,
{
0, 10%, za GA 240/360
}
J.ly,min= 0,085%, za RA 400/500.
0,075%, za MA500/560
(211/4)
Propisani minimalni koeficijent armiranja podeonom armaturom za zavarene mreze
je previsok. Realnija vrednost bi bila 0,05%.
589
212
Najvece rastojanje sipki ep, podeone armature, u plocama, opterecenim povrsinski,
jednako podeljeno, sme da iznosi cetiridebljine ploce d, kao i 30 emu preseeima, u
kojima su naprezanja najveca, odnosno 40 em u ostalim preseeima,
. , .
{
4d'
}
11'/ ep =
mm
30(40)em
.
(212/1)
U plocama, opterecenim koneentrisano, najvece rastojanje sipki ep, podeone ar-
mature sme da iznosi tri debljine ploce d, kao i 30 em u preseeima, u kojima su
naprezanja najveca, odnosno 40 em u ostalim preseeima,
.
{
3d
} "'/'
ep =mm
30(40)cm
.
(212/2)
Pravougaone ploce, oslonjene na sve cetiri iviee, koje su proracunate kao ploce,
koje prenose opterecenje sarno u praveu kraceg raspona Ix, treba nad osloneima u
pravcu duzeg raspona
I!I'
u gornjoj zoni, konstrukeijski armirati. Ta konstrukeijska
armatura, nad krajnjim slobodnim osloneima, trebalo bi da iznosi od 1/3 do 1/2
podeone armature Aa!l u polju, a nad srednjim osloneima, preporucuje se, /72/ da
bude od 60% do 100% glavne armature Aax u polju, u praveu z, slika 212/1.
,., Lx ,., Lx
f
4
f4
t
r.=
:;1
+t)AoY{t:~~ tf~~:J~JOH)Aw
=J
~
Ly
~
ly ~
~
Slika 212/1 Konstrukcijska annatura nad osloncima u pravcu duieg raspona
213
Koncentrisana opterecenja, mogu se, radi smanjenja statickih utieaja, uvesti u pro-
racun kao lokalna ravnomerno podeljena opterecenja.
Pri tome, sirina rasprostiranja b2!1 u praveu pod~()ne armature, prema clanu 177
Pravilnika BAB 87, sme se u funkciji odnosa povrsine podeone armature Aa!l i
glavne armature Aax, kao i raspona lx, povecati na sirinu rasprostiranja
b3!1'
Aa!l
b3y= b2y+ -
A
lx,
ax
(213/1)
590
=m=}Aay
D
.
D{
~Aax
b2Y
L L
~'
b3Y
1
1'-
pri cemu odnos povrsine podeone i glavne armature Aay/Aar, ne sme biti veci od
0,65,
Aay
-
A
~ 0,65.
ar
(213/2)
Sirina b3 rasprostiranja koncentrisane sile, prikazana je na slici 213/1.
r'
Slika 213/1 Rasprostiranje koncentrisanih opterecenja
Kod, konzolnih ploca, rasprostiranje koncentrisanog opterecenja, moze se usvojiti,
kako je prikazano na slici 213/2.
b2y
it
)
b2 + 2l x
Slika 213/2 Rasprostiranje koncentri~anog opterecenja na konzolnoj ploei
Primer proracuna ploce koja prenosi opterecenje sarno u jednom pravcu, sa planom
armature, dat je u Prilogu 6.11
*
Prirucnika.
U Prilogu 6.13* Prirucnika, dat je proracun kolenaste stepenisne ploce, sa planom
armature.
10. PLOCE KOJE PRENOSE
OPTERECENJE U DVA
ORTOGONALNAPRAVCA
214
Pod plocama koje prenose opterecenje u dva ortogonalna pravca, podrazumevamo
sve ploce, pravougaonog oblika, koje su linijski slobodno oslonjene ili ukljestene u
oba ortogonalna pravca x i y, slika 214/1.
* Autori N.Ojdrovic i D.Ostojic
591
.-
---
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I I
I I
I
I
I I
i
O
-l
D
~
' 1
.
-+
Ix
~ -J
Ix
~
r
\ ll
~
~
IX1 }. Ixz
t
4 ~ +--
Ix Ix
UKLJESTENJE
SLOBODNO OSLANJANJE
NEOSLONJENA IVICA
Slika 214/1 Ploce koje prenose opterecenje u dva ortogonalna pravca
Pojedinacne ploce, pravougaonog oblika, najcesce su slobodno oslonjene ili ukljes-
tene dui tri ili dui sve cetiri ivice.
Kontinualne ploce, oslanjaju se na krajnje i na srednje oslonce, pa se mogu definisati
i kao sistem medusobno povezanih pojedinacnih ploca.
Eventualno postojeCi manji prekidi u linijskom oslanjanju na zid sa otvorom, pri
proracunavanju statickih uticaja u ploCi, najcesce se zanemaruju, premoscavanjem
tog otvora gredom ili skrivenom gredom u ploei.
Kao ploce, koje prenose opterecenje u dva ortogonalna pravca, proracunavaju se sve
pravougaone ploce, oslonjene dui tri ili dui sve cetiri ivice, Ciji odnos raspona
I"
i
I"
u pravcima y i x, nije veci od dva,
!L
I"
:::;2.
(214/1)
Ove ploee, posta imaju staticku armaturu u oba ortogonalna pravca, nazivaju se i
krstasto armirane ploce.
Ploce trapeznog ili nepravilnog oblika, koji je blizak pravougaonom, vrlo cesto se,
za proracun statickih uticaja u njima, tretiraju kao pravougaone.
STATItKI UTICAJI U KRSTASTO ARMIRANIM PLOCAMA
Za odredivanje statickih uticaja u pravougaonim krstasto armiranim plocama, koje
se u praksi najcesce primenjuju, u literaturi postoji Citav niz dijagrama i tabela
'
koeficijenata, zavisnih od naCina oslanjanja, raspona i opterecenja ploca.
592
Uticajne povrsi ploca koriste se za odredivanje ekstremnih statickih uticaja od kon-
centrisanih, linijskih ili njima bliskih povrsinskih opterecenja.
Tabele koeficijenata najcesce se koriste za odredivanje statickih uticaja od povrsin-
skih, jednako podeljenih ili linearno promenljivih opterecenja, koja se prostiru po
celoj ploCi.
Koeficijenti za proracun statickih uticaja u pojedinacnim krstasto armiranim pia-
carna, oslonjenim na sve cetiri ivice i opterecenimlIednako podeljeno1 po celoj ploei,
dati su u Prilogu 5.5.) Prirucnika, a opterecenim 'iinearno promenljivo, trouglastim
opterecenjem, u Prilogu 5.7") Prirucnika.
U Prilogu 5.6".) Prirucnika, dati su koeficijenti za proracun statickih uticaja u
pojedinacnim krstasto arrniranim ploeama, oslonjenim na tri ivice i opterecenim
jednako podeljeno po celoj ploei.
Staticke uticaje u krstasto arrniranim ploeama, delimicno oslonjenim, neravnomer-
no opterecenim ili sa otvorima, treba sracunavati na racunarima, uz primenu gotovih
programa. Primene razliCitih aproksimacija u ovim slucajevima, mogu uneti i veee
netacnosti u proracun. Ukoliko je ovaj proracun, uopste, na strani sigurnosti, on
rnoie dovesti do neracionalnih resenja.
Za odredivanje statickih uticaja u pojedinacnim krstasto armiranim ploeama, lin-
ijski slobodno oslonjenim ili ukljestenim na sve cetjri ivice i ~opte~ecenim jednako
~podeljeno po celoj ploCi, u praksi se cesto koristi pribliian Marcus-ov postupak.
I,
Po Marcu~-ovom postupku, staticki uticaji u krstasto armirariim ploeama, mogu se
odrediti, po nacinu oslanjanja, za devet tipova pojedinacnih ploea, slika 214/2.
i
O
TIP
3!
O
TlP'
i
O
TlP_S
J
1
'
I
---
TIP 6 TIP? TlP8 TlP9 J
Ix
~
1
0
i
0 O
J
1
0. H
-
~~~~N"
1 I I OSLANJANJE
I I I
-.t
Ix
~ -.t
Ix
~ -f
Ix
}- -+
Ix
f-
TIP 1
1
0
--
:
I
1
I I
1 1
TIP 2
O!
I
Stika 214/2 Tipovi pojedinaenih ploca po naeinu oslanjanja
') Autori N.Ojdrovic i D.Ostojic
') Autori N.Ojdrovic i D. Ostojic
.)
Autori N.Ojdrovic i D.Ostojic
593
Po tom postupku, ukupno jednako podeljeno opterecenje q, po jedinici povrsine
ploce, deli se na opterecenje qx, koje prenose zamisljene trake ploce, jedinicne sirine,
u z pravcu, i ria opterecenje qy, koje prenose trake u y pravcu. Jasnoje daje
q=qx+qy. (214/2)
Za odredivanje statickih uticaja u ploci, po Marcus-ovom postupku, pretpostavlja
se, da je podela opterecenja q na qx i qy ista za celu plocu, odnosno da su qx i qy
jednako podeljena opterecenja po celoj ploCi.
Opterecenja qx i qy, koja prenose trake u z i y pravcu, odreduju se iz uslova jed-
naka;;ti odgovarajuCih ugiba Wx i Wy, srednjih traka, jedinicne sirine, u oba ortogo-
nalna pravca, u njihovom preseku, u sredini ploce,
Wx =-=
Wy, (214/3)
slika 214/3.
ft
>-
0"
~
I-
N
.........
~t=
>-
. Lx/2
Lx/2
~
~
TXL
-.r
Lx
Tx!>
f-
Slika 214/3 SredI\ie ortogonalne trake ploce, jedinicne sirine
Ugibi Wx i Wy, srednjih traka ploce, u pravcima z i y, mogu se, u funkciji odgo-
varajucih opt~recenja qx i qy, raspona Ix i Iy, modula elasticnosti betona Eb(to)
i momenta inercije betonskog preseka traka ploce, jedinicne sirine Jb, odrediti iz
lzraza
kwx qxli
Wx =
384 Eb(to)Jb'
W -
kwy qyl:
y
-
384 Eb(to )Jb
.
(214/4)
(214/5)
594
NaCin
f'c\'",-
kMft
kT
oslanjanja
kw kM L D L D
trake
q
sl
#.v
1E
5
1/8 - - 1/2 1/2
L
l
~l
I
q
-.J..#
~2 9/128 1/8 - 5/8 3/8
L
l
~-
...
L
I
q
10
.Jt#
1
1/24 1/12 1/12 1/2 1/2
I.
l
I.
'I
..
Vrednosti bezdimenzionalnih koeficijenata kwz: i kwy, u zavisnosti od nacina osla-
njanja srednjih traka ploce, u pravcima x i y, date su u tabeli 214/1.
Tabela 214/1 Koeficijenti za proracun ugiba i statickih uticaja u srednjim
trakama ploce, prema naCinu njihovog oslanjanja u ortogonalnim
pravcima
c!'.;u
Posle unosenja izraza (214/4) i (214/5) u (214/3), dobija se da je
kwz:qz:/;,
=
kwyqy/~.
(214/6)
Opterecenja qz: i qy, u pravcima x i y, iz izraza (214/6), imajuCi u, vidu (214/2),
lznose
qz: =: il:qz:q,
qy
=
kqyq.
(214/7)
(214/8)
Bezdimenzionalni koeficijenti kqz: i kqy, rasp odele opterecenja q, na qz: i qy, koje
prenose trake u x i y pravcu, odreduju se iz }.zraza
kwy /~
kqz:
=
k /4 k /4
' wz: z: + wy y
kwz:/;
kqy
= 4 4
.
kwz:/z: + kwy/y
(214/9)
(214/10)
J asno je, da je
kqz:+ kqy
=
1. (214/11)
Maksima/ni momenti savijanja Mz: i My, u polju ploee, u x i y pravcu, odreduju se
lZ lzraza
[
( )
2
]
20 ~
2
Mz: = 1 -
'3 /y
kMz:kqz: kMz:qz:/z:,
[
2
]
20 /y
2
My =
1 -
'3
Cz:)
kMykqy kMyqy/y.
(2]4/12)
(214/13)
595
-.......
Vrednosti bezdimenzionalnih koeficijenata kMr i kMy, u zavisnosti od naCina osla-
njanja srednjih traka ploce, u pravcima x i y, date su u tabeli 214/l.
Bezdimenzionalni koeficijenti, u srednjoj zagradi izraza (214/12) i (214/13), manji
su od jedinice i predstavljaju odnos maksimalnih momenata savijanja Mr i
M",
u
polju ploce, u x i y' pravcu, i momenata savijanja u slobodnim srednjim trakama
ploce, u odgovarajucem pravcu x i y, posmatranim kao da su potpuno nezavisne od
njima susednih paralelnih traka. Ugibi paralelnih traka, pocev od najvece vrednosti
za srednju traku, opadaju do nule, za ivicnu traku. Zbog toga, nastaju momenti
uvijanja u ploci, Ciji je povoljan uticaj na smanjenje momenata savijanja izrazen
ovim bezdimenzionalnim koeficijentima.
Minimalni momenti savijanja M: i M;, na ukljestenim osloncima, u x i y pravcu,
odreduju se iz izraza
M: = -kMorqrl;,
M; =
-kMoyqyl~.
(214/14)
(214/15)
Vrednosti bezdimenzionalnih koeficijenata kMor i kMoy, u zavisnosti od naCina
oslanjanja srednjih traka ploce, u pravcima x i y, date su u tabeli 214/l.
Reakcije oslonaca ploca, mogu se odrediti po metodi traka i po metodi pripadajuceg
dela ploce.
Po metodi traka, reakcije oslonaca ploce u x i y pravcu, odreduju se kao reakcije
traka Ty i Tr, koje u ortogonalnom pravcu na oslonac prenose opterecenja qy i qr,
Ty
=
kTyqyly, za oslonac u x pravcu,
Tr = kTrqrlr, zaoslonac u y pravcu,
(214/16)
(214/17)
slika 214/4.
)(
I-
>-
tT
qx+qX
,~
~
m
I
Ty
~
I
~
lx
Slib 214/4 Reakcije oslonaca ploce, po metodi traka
596
Po metodi pripadajuceg de/a place, cela ploca se podeli na cetiri dela, pa se pret-
postavlja da se celokupno opterecenje q sa dela ploce, koji pripada svakom od cetiri
oslonca, prenosi na taj oslonac, slika 214/5.
:?:-
Slika 214/5 Reakcije oslonaca ploce, po metodi pripadajuceg dela ploce
Ugao 0', prema kome se odreduju delovi ploce, sa kojih se celokupno opterecenje q
prenosi na pripadajuCi oslonac, zavisi od naCina oslanjanja ploee. Za ugao ploce, u
kome je isti naCin oslanjanja u oba ortogonalna pravca, usvaja se, da ugao 0' iznosi
45, a za ugao ploce u kome je u jednom pravcu slobodno oslanjanje, au drugom
ukljeStenje, usvaja se da ugao
0' iznosi 30 prema slobodnom osloncu, a 60 prema
ukljestenju, slika 214/6.
~
'
450 .
45!
Slika 214/6 Zavisnost pripadajuceg dela ploce od nal:ina oslanjanja
Po apsolutnoj vrednosti najveCi staticki uticaji pojedinacnih krstasto armiranih
ploea, odreduju se za najvece, ukupno opterecenje q, koje se sastoji od stalnog
opterecenja 9 i korisnog opterecenja p,
q
=9 +
p.
'(214/18)
Po apsolutnoj vrednosti najmanji staticki uticaji pojedinacnih ploca, odreduju se
za najmanje, stalno opterecenje g.
597
Podrazumeva se, da su za odredivanje granicnih statickih uticaja, sva eksploataciona
opterecenja prethodno pomnoiena saodgovarajucim koeficijentima sigurnosti.
Kontinualne krstasto armirane ploce, veoma cesto se, u praksi, posebno u zgra-
darstvu, mogu tretirati, kao sistem pojedinacnih krstasto armiranih ploca, linijski
slobodno oslonjenih ili ukljeStenih na sve cetiri ivice, i opterecenih jednako podeljeno
po svakoj ploci u sistemu.
Staticki uticaji, u kontinualnim krstasto armiranim ploeama, mogu se, tada, ukoliko
su rasponi
I",
i
I"
svih pojedinaCnih ploca sistema priblizno jednaki, dovoljno tacno
odrediti, rastavljanjem sistema na pojedinacne ploee, Ciji se staticki uticaji lako
sracunavaju koriScenjem odgovarajucih koeficijenata iz tabela, datih u Prilogu 5.5
Prirucnika, ili postojeCih u literaturi.
K ontinualne krstasto armirane ploce, kod kojih sve pojedinacne ploee u sistemu,
zbog prirode spoljaSnjih dejstava, imaju, u svakom trenutku, medusobno isti inten-
zitet jednako podeljenog opterecenja, mogu se, dovoljno tacno, rastaviti na pojed-
inaCne ploce, zamenom srednjih oslonaca ukljdtenjem, slika 214/7.
rr
:;1 rr-
I
I
I
I I
I
q q
:~:
I I I
~ ~ ~
q q,
11
I
I
I~
I
I
::!l
q
~,- _Jit, ..L
~
-Tx-
~
--t;-
~
~~
J
lx
~ J
lx T
Slika 214/7 Rastavljanje kontinualnih krstasto arrniranih plocA na pojedinacne, ukoliko su
sve pojedinaene ploce isto optereeene
Pri ovakvom rastavljanju, pretpostavljeno je, ustvari, daje tangenta na elasticnu lin-
iju, kontinualne krstasto armirane ploce, nad srednjim osloncem, za isto opterecenje
susednih ploca, horizontalna.
Medutim, moze se dogoditi da momenti savijanja nad srednjim osloncem, kod koga
je doslo do rastavljanja kontinualne ploce, sracunati iz pojedinaCne ploee sa leve,
i pojedinacne ploce sa desne strane oslonca, zbog razliCitog naCina oslanjanja ili
nebitno razliCitih raspona, ne daju istu vrednost.
U tom slucaju, moment savijanja nad srednjim osloncem kontinualne krstasto armi-
rane ploce, moze se odrediti izjednacavanjem momenata, Cross-ovim postupkom duz
odgovarajuce trake ploce.
Ipak, najcesce je, za praksu, dovoljno taCno, da se, za moment savijanja MO, nad
srednjim osloncem kontinualne krstasto armirane ploce, usvoji aritmeticka sredina
598
momenata ukljeStenja ML i M'D, sracuntih za pojedinaene ploee levo i desno od
srednjeg oslonca, kod kogaje izvrseno rastavljanje kontinualne ploce na pojedinacne,
MO
=
ML + M'D
.
2
(214/19)
Tipican primer kontinualnih krstasto armiranih ploca, kod kojih sve pojedinacne
ploee u sistemu, u svakom trenutku, imaju niedusobno isti intenzitet jednako pode-
ljenog opterecenja, je dno rezervoara.
Po apsolutnoj vrednosti najveci staticki uticaji ovakvih kontinualnih krstasto armi-
ranih ploca, odreduju se, isto kao i kod pojedinacnih ploea, za najvece, ukupno,
opterecenje q, a po apsolutnoj vrednosti najmanji staticki uticaji, odreduju se za
najmanje, stalno, opterecenje g.
Podrazumeva se, da su za odredivanje granicnih statickih uticaja, sva eksploataciona
opterecenja prethodno pomnozena sa odgovarajucim koeficijentima sigurnosti.
Kontinualne krstasto armirane ploce, kod kojih sve pojedinaene ploee u sistemu,
zbog pri~ode spoljaSnjih dejstava, nemaju, u svakom trenutku, medusobno isti in-
tenzitetjednako podeljenog opterecenja, mogu se, isto tako, dovoljno tacno, rastaviti
na pojedinaene ploce, ali na drugi naCin, nego kadaje intenzitet jednako podeljenog
opterecenja svih ploca medusobno isti.
Tipican primer kontinualnih krstasto armiranih ploca, kod kojih sve pojedinacne
ploee u sistemu, u svakom trenutku, nemaju medusobno isti intenzitet jednako
poaeljenog opterecenja je pod magacina.
U tom slucaju, serna opterecenja, koja daje najvece vrednosti momenta savijanja u
polju Mmax, kontinualne krstasto armirane ploce, tzv. sahovska serna opterecenja,
prikazana je na slici 214/8.
Slib 214/8 SeInA opterecenja kontinualne krstasto armirane ploce, koja daje najveCu vred-
nost momenta savijanja u oznaeenom polju
Maksimalni moment savijanja Mmax, u oznacenom polju kontinualne krstasto armi-
rane ploee, dobija se, kada se na sve ploce sistema, srafirane na slici 214/8, nanese
najvece, ukupno opterecenjeq,'a na sve nesrafirane ploce, nanese najmanje, stalno
opterecenje g.
Serna opterecenja, prikazana na slici 214/8, moie se rastaviti na simetricno optere-
cenje q. i antimetricno opterecenje qa, pri cemu je
p
q. = 9 +
2'
p
qa =
2'
(214/20)
(214/21)
599
Iz izraza (214/20) i (214/21), ukupno opterecenje q i stalno opterecenje g, iznose
q
=9 +
p
=
q. + qa,
9 = q. - qa.
(214/22)
(214/23)
Prema tome, Serna opter'ecenja, po kojoj je, na sve srafirane ploee, naneto najvece
opterecenje q, a na sve nesrafirane ploce najmanje opterecenje g, ekvivalentna je
Semi opterecenja, po kojoj je na sve ploce naneto simetricno opterecenje q. i an-
timetricno opterecenje qa, Ciji je intenzitet na svim srafiranim plocama (+qa), ana
nesrafiranim (-qa), slika 214/9.
9
~
9
qs
qs + qa)
(-qa)
{}
qs
/
(-qa)
Slika 214/9 Rastavljanje Serne optereeenja na simetricno i antirnetricno opterecenje
Kontinualna krstasto armirana ploea, za simetricno opterecenje q., moze se, do-
voljno tacno, rastaviti na pojedinaene ploce, zamenom srednjih oslonaca ukljeste-
njem, kakoje to prikazano na slici 214/7.
Za antimetricno opterecenje qa, kontinualna krstasto armirana ploca, moze se, do-
voljno tacno, rastaviti na pojedinacne ploce, zamenom srednjih oslonacarslobodnim
oslanjanjem, slika 214/10~t
m~~~~' =t> ~
1If ::lI ~ :!J
(+qa) (+qa)
.!-~-1.-m -+ l.
~
...l
(-qa)
-t
lx
~
lx ,jr.-
f
lx
i"
F:TJ
~ Jl4
y".,.y
(-qa)
"
lx ~
1 ,
Slilra214/10 RastavljlU\ie kontinualnih krstasto armiranih ploca na pojedinaene, ukoliko su
pojedinaene ploce antirnetricno opterecene
Pri ovakvom rastavljanju, pretpostavljeno je, ustvari, da je tangenta na elasticnu
liniju kontinualne krstasto armirane ploee, nad srednjim osloncem, za antimetricno
opterecenje susednih ploea, ista, kao da nad srednjim osloncem postoji zglobna veza.
600
Najveca vrednost momenta savijanja Mmax,,!Up()lju ~ontinualne krstasto armirane
ploce, dobija se superpozicijom momenata savijanja, u polju pojedinacnih ploea,
M, i Ma, od simetricnog i antimetricnog opterecenja q, i qa, pri cemu je naCin
oslanjanja pojedinacnih ploca, usvojen prema navedenim pojednostavljenjima,
\
iA1max=
M, + Ma.
(214/24)
Minimalni moment savijanja Mmin, u oznacenom.1polju kontinualne krstasto armi-
rane ploce, prikazane na slici 214/8, dobija se, kad~se na'sve srafirane ploce sistema,
nanese najmanje, stalno opterecenje g, a na sve nesrafirane ploce nanese najvece,
ukupno opterecenje q. Lako je uoCiti, da se najmanja vrednost momenta savijanja
Mmin, dobija isto kao i najveca Mmax, uz promenu znaka antimetricnog opterecenja
qa, pa Je
Mmin =
M, - Ma.1
!
Za vece vrednosti korisnog opterecenja p, minimalrii moment savijanja u polju ploee
Mmin, moze biti i negativan.
Serna opterecenja, koja daje, pp apsolutnoj vrednosti najveci, minimalni moment
savijanja nad oslonce111j
M::'in'
kontinualne krstasto armirane ploce, prikazana je na
slici 214/11.
.
(214/25)
f-.
'<.
i'
i
'.
,,(I
t
9 9
II .
-c'
'\.
tl
',,-(I
Slika 214/11 Serna optereeenja kontinualne krstasto armirane ploce, koja daje, po apsolutnoj
vrednosti najveei, minimalni moment savijanja nad oznaeenim osloncem
Minimalni moment savijanja
M::'in, nad oznacenim osloncem, kontinualne krstasto
armirane ploce, dobija se, kada se na sve ploee sistema, srafirane na slid 214/11,
nanese najvece, ukupno opterecenje q, ana sve nesrafirane ploce, nanese najmanje,
stalno opterecenje g.
Posle rastavljanja seme opterecenja, prikazane na slid 214/11, na simetricno i an-
timetricno opterecenje q, i qa, kao i rastavljanja kontinualne krstasto armirane ploee
na pojedim.~ne ploce, po istim principima kao i pri odredivanju maksima!nog mo-
menta savija.;:ja u polju Mmax, minimalni moment saviian
J
'a nad osloncem M,
.
U
mID'
odreduje se superpozicijom momenata savijanja nad osloncem odgovarajuce oslo-
~jenih pojedinacn:!? ploca M: i M:, od simetricnog i antimetricnog opterecenja q,
I qa,
J'--'
(
M~in = M: + M~.
(214/26)
Sve vrednosti momenata savijanja u izrazu (214/26) su negativne.
601
Maksimalni moment savijanja
M::'ax, nad osloncem, kontinualne krstasto armirane
ploee, dobija se, na osnovu izlozenog, iz izraza
M
o
' M
o
, max= M. - 4 .
(214/27)
Za vece vrednosti korisnog opterecenja p, maksimalni moment savijanja nad oslon-
cern ploee
M::'ax, moze biti i pozitivan.
Pri odredivanju ekstremnih vrednosti drugih statiekih uticaja, postupa se na sliean
~~n.
I
Serna opterecenja, koja daje maksimalni moment savijanja u J>olju grede!
M~ax'
koja predstavlja srednji oslonac kontinualne krstasto armirane ploce, prikazana je
na slici 214/12.
Slika 214/12 Serna opterecenja za maksimalni moment savijanja u polju, grede, koja pred-
stavlja srednji oslonac kontinualne krstasto armirane ploce
Serna opterecenja, koja daje minimalni moment savijanj~na.d osloncem grede ,M::'Yn,
koja predstavlja srednji oslonac kontinualne krstasto armirane ploee, kao i maksi-
malnu reakciju R~ax te grede na stub ispod istog oslonca, prikazana je na slici
214/13.
9
9
Slika 214/13 Serna opterecenja za minimalni moment savijanja nad oslonoem, grede, koja
predstavlja srednji oslonac kontinualne krstasto armirane ploce, kao i za mak-
simalnu reakciju stuba ispod grede
ARMIRANJE KRSTASTO ARMIRANm PLOCA
Minimalni koeficijenti armirnnja
I-'x,mini I-'y,min,statiekom armaturom, u oba ortog-
onalna pravca ploee, 'U presecima, u kojima su naprezanja najveca, iznosi 0,15% za
glatku armaturu GA 240/360, 0,10% za rebrastu armaturu RA 400/500, a 0,075%
za zavarene mreze MA 500/560,
{
0,15%, za GA 240/360
}
I-'x,min(l-'y,min) = 0,10%, za RA400/500 .
0,075%, za MA500/560
(214/28)
602
215
U uglovima slobodno oslonjenih, krstasto armiranih ploca, kada su ti uglovi, poseb-
nim ankerima ili dodatnim opterecenjem odozgo, osigurani protiv odizanja, nastaju
momenti uvijanja Mxy, odnosno odgovarajuCi naponi zatezanja u donjoj i gornjoj
zoni ugla place, pod uglovima od 1350 i 450 u odnosu na oslonac, koja treba prih-
vatiti dodatnom armaturom, slika 215/1.
NAPONI ZATEZANJA
-4
I
I
I
t
:
25 I obe
~ l~]zone
~kf
DODATNA ARMATURA
-'-i-
I
I
Slika 215/1 Naponi zatezanja i dodatna armatura u ugloyirna slobodno oslonjene krstasto
annirane ploce, osiguranirn protiy odizanja
Ovi naponi zatezanja, redovno se, u praksi, prihvataju mreiorri u obe zone ugla
ploee.
Prema /72/, mreia treba da se prostire do trecine kraceg raspona lx, a odgovara
momentima savijanja M, koji iznose
M -
{
0,0463ql;, za Iy/lx =
1
}
.
-
0,0662ql;, za Iy/lx = 2
(215/1)
Sila R, na koju treba dimenzionisati ankere protiv odizanja ugla ploce, iznosi
R =
{
0,0926q/~, za Iy/lx = 1
}
.
0,1324qlx' za Iy/lx = 2
(215/2)
Nad slobodnim osloncima ploce, u gornjoj zoni, treba obezbediti konstrukcijski
potrebnu armaturu, za ptijem delimicnog, u proracunu zanemarenog, momenta
ukljestenja.
Uobicajenim naCinom, podizanjem iz donje zone, svake druge sipke armature u polju
ploce, nad osloncem, u gornju zonu, to se redovno postiie.
216
Konstruisanje armature krstasto armirane ploce, treba da bude u skladu sa linijom
zateiuCih sila.
603
~t
.... Aaxf2.
.... Aax
>:!+--
......Aax/2
~-+--
+
Lx
f
N
N
-..
........
>-
>-
~a a
<t <t
<t
t t t
0lIl
Za krstasto armirane ploce, opterecene jednako podeljeno po eeloj ploCi, potrebna
povrsina armature u sredini ploce, redovno se smanjuje na polovinu u pojasevima
ploce, udaljenim za cetvrtinu kraceg raspona I., od oslonea, slika 216/1.
H
ff
~
-f
Lx
f-
Slib 216/1 Smanjenje armature krstasto armirane ploce, u pojasevima uz oslonce
Primer proracuna kontinualne krstasto armimne plote, sa planom armature, dat je
u Prilogu 6.12*) Prirucnika
11. KRUZNE PLOCE
"
STATICKI UTICAJI U KRUZNIM PLOCAMA
217
Kruine plote, proracunavaju se prema statickim utieajima u radijalnom i tangen-
eijalnom praveu.
Statitki uticaji za kruzne ploce, rotaeiono simetricno oslonjene i rotaciono simetricno
opterecene, sracunavaju se' iz poznatih resenja u zatvorenom obliku.
Za kruznu plocu, precnika D, slobodno oslonjenu po obimu, i jednako podeljeno
opterecenu sa q, slika 217/1, momenti savijanja Mr i Mcp, u radijalnom i tangenei-
jalnom praveu r i
'P,
kao i ugibi w, u funkeiji bezdimenzionalne tekuce koordinate
p,
2r
p
=
-,-
H
D
(217/1)
*)Autori N.Ojdrovic i D.Ostojic
604
odreduju se iz izraza
qD2
Mr - 6'4[(1 - p2)(3+ v)],
qD2
M'I'
-
6'4[(3 + v) - p2(1
+ 3v)],
qD4
2
(
5 + v
2
)
W = 1024II-p)
l+v
-p ,
(217/2)
(217/3)
(217/4)
pri cemu je v Poisson-ov koeficijent, a I< krutost ploce, koja u funkciji modula
elasticnosti betona Eb(to) i debljine ploce d, iznosi
I< =
Eb(to)d3
.
12(1- v2)
(217/5)
f
q,
-f
D"""('
~
Slika 217/1 Kruzna ploea, slobodno oslol'liena po obimu i jednako podeljeno optentena
Maksirnalne vrednosti momenata savijanja Mr,max i
M'I',max.
U radijalnom i tangen-
cijalnom pravcu r i tp, kao i ugiba wmax, u sredini ploee, iznose
qD2
Mr,max -
M""max= 64"(3 + v),
qD4 5 + v
Wmax=
1024I< 1 +
v.
(217/6)
(217/7)
Minimalna vrednost momenta savijanja
M""min,
u tangencijalnom pravcu tp, iznad
slobodnog osionca, iznosi
qD2
M'I',min= 32"(1-
v). (217/8)
605
Za kruznu plocu, precnika D, ukljeStenu po obimu, i jednako podeljeno opterecenu
sa q, slika 217/2, momenti savijanja Mr i Mrp, u radijalnom i tangencijalnom pravcu
r i <p,kao i ugibi w, odreduju se iz izraza
qD2
Mr -
6"4[1 +
II - (3 +
lI)p2],
qD2
Mrp - 6"4[1 + II - (1 +
311)p2],
qD4
2 2
W
=
1024K
(1 - p ) .
(217/9)
(217/10)
(217/11)
I
+-
q,
ftt
0
Slika 217/2 Kruzna -ploca, ukljestena po obimu i jednako podeljeno opterecena
Maksimalne vrednosti momenata savijanja Mr,max i Mrp,max, U radijalnom i tangen-
cijalnom prav~u r i <p, kao i ugiba Wmax, U sredini ploce, iznose
qD2
Mr,max - Mrp,max = 6"4(1 + II),
qD4
Wmax =
1024K'
(217/12)
(217/13)
Minimalne vrednosti momenata savijanja Mr,min i Mrp,min, u radijalnom i tengen-
cijalnom pravcu r i <p, iznad ukljeStenog oslonca, iznose
qD2
Mr,min -
-32"'
qD2
Mrp,min - -32"11.
(217 /14)
(217/15)
606
--
/'
\
I
I
\
V
'"
V
Staticki uticaji za kruzne ploce, oslonjene po obimu, dati su u Prilogu 5.S*) Priruc-
nika.
Za ploce, oblika pravilnog mnogougla, cesto se u praksi primenjuju resenja za kruznu
plocu.
DIMENZIONISANJE I ARMIRANJE KRUZNIH PLOCA
Debljina kruzne ploce, najcesce je konstantna. Odreduje se prema, po apsolutnoj
vrednosti, najvecim momentima savijanja, koji se pojavljuju u sredini ploce ili iznad
ukljestenja po obimu ploce.
Ukljestene ploce po obimu, mogu imati vute za prijem, po apsolutnoj vrednosti
najvecih, momenata ukljestenja u radijalnom pravcu.
Kruzna ploca, armira se sipkama u radijalnom i tangencijalnom pravcu. Pri tome,
radijalne sipke ne mogu da se vode do centra kruzne ploce, jer bi se sve ukrstale
u jednoj tacki. Pojedine se prekidaju ranije, daleko pre centra ploce, a srednji deo
kruzne ploce armira se ortogonalno, redovno po jednom od naCina prikazanih na
slici 217/3.
"
Slika 217/3 Armiranje kruznih ploca u radijalnom i tangencijalnom pravcu
Uobicajeno je, da se svaka druga sipka armature u polju kruzne ploce, podigne iz
donje zone, nad osloncem po obimu ploce, u gornju zonu. Time se primaju postojeca
delimicna ukljeStenja, po obimu slobodno oslonjenih kruznih ploca.
Kruzne ploce, manjeg raspona, mogu seproracunavati i armirati ortogonalno, kao
kvadratne, slika 217/4.
Slika 217/4 Armiranje kruzne ploce u ortogonalnim pravcima
*) Autori N.Ojdrovit i D.Ostojit
607
Raspon kvadratne ploce lx, prema kome se proracunava kruzna ploca raspona D,
treba da bude
Ix =
0, 9D. (217/16)
Primer proracuna kruzne ploce, sa planom armature, dat je u Prilogu 6.16*)Autori
N.Ojdrovic i D.Ostojic Prirucnika.
12. PECURKASTE PLOCE
218
Kao sto je poznato, pecurkaste ploce su ploce koje su direktno oslonjene na stubove
bez gre.da-podvlaka kao posrednika izmedu ploce i stubova. Ako pri
~
me deo stuba
u blizini ploce (glava.stuba), iduCi ka ploci, postepeno ili skokovit povecava di-
menzije poprecnog preseka, formirajuCi telo (kapitel) slicno pecurk govorimo 0
pecurkastim plocama. Ako izostane ovo pojacanje stuba, pecurkasta ploca se trans-
formise u plocu direktno oslonjenu na stubove, kod koje pitanje potrebne sigurnosti,
u odnosu na proboj stuba, kroz plocu, postaje veoma izrazeno. U prvom slucaju,
kada se, ustvari, radi smanjenja napona smicanja i obezbedanja ploce od proboja,
kao i radi smanjenja uticaja od savijanja, izmedu ploce i stuba, formira kapitel (pa se
uticaji sa ploce na stub i obratno prenose preko kapitela), tada se proracun uticaja
zasniva na krutoj vezi ploca-stub, au drugom slucaju, gde se ploca oslanja direktno
na stub, najcesce se u praksi zadovoljavamo usvajanjem zglobne veze ploca-stub.
Pecurkaste ploce i ploce direktno oslonjene na stubove, kao specijalni slucaj pecur-
kastih ploea, imaju vrlo siroku primenu u gradevinarstvu. Zbog svoje ekonomicnosti
i jednostavne izrade, ove ploce se naroeito primenjuju u skladistima, hladnjacama,
sudovima za vodu (rezervoari i dr.), javnim i stambenim objektima (ploee direktno
oslonjene na stubove), javnim garazama, temeljima, uopste u industrijskim objek-
tima i s1. U odnosu na krstato armirane ploee i uopste na ploce koje se oslanjaju
na linijske nosace (podvlake) imaju niz prednosti. Pre svega, visina (meduspratne)
konstrukcije ovih ploea je znatno manja nego visina konstrukcije ploea oslonjenih
na podvlakt, pa se za visespratne objekte u ukupnoj visini objekta moze postici
znacajna usteda. Osim toga, bolje je iskoriScenje prostora, bolja ventilacija pros-
tora i refleksijaosvetljenja. Jednostavnost izrade opIate, posebno kod ploca direktno
oslonjenih na stubove, Cine ove ploce privlaenim za graditelje i investitore.
Pecurkaste ploce su ravni povrsinski nosaci kod kojih se staticki uticaji javljaju
u dva (upravna) pravca. Dakle, i one se krstato armiraju. Stubovi su najcesce
rasporedeni u dva ortogonalna pravca, ali je moguc i drugaCiji raspored, sto zavisi
od namene objekta i drugih uslova. Kapitel moze imati oblik konusa, piramide,
prizme, kao i kombinaciju prizme
j
piramide i s1. Dakle, u osnovi je kruzan, ili
poligonalan.
Po slobodnoj ivici ploee daju se polukapiteli, au uglovima - cetvrtkapiteli. Kada je
to mogucno, boljeje plocu prepustiti preko krajnjeg reda stubova, Cime se poboljsava
naponsko deformacijsko stanje u ploCi, posebno u okolini stub a, a postize se i efikas-
'J Autori N.Ojdrovic i D.Ostojic
608
nije ukljestenje ploce u kapitel stuba. Projektovanjem ovih prepusta, i na krajnjim
stubovima, formiraju se puni kapiteli.
Zavisno od namene i drugih faktora, mogu se pecurkaste ploce na krajevima (ivi-
cama) da oslanjaju linijski na zidove Hi podvlake, gde su podvlake oslonjene na
krajnje (ivicne) redove stub ova. Obicno Be u proracunu pretpostavlja da su ovi
linijski oslonci vertikalno nepomerljivi, pa je potrebno da podvlake imaju relativno
veliku krutost na savijanje. Treba istaCi da je linijsko oslanjanje ploce po ivici,
u naponsko deformacijskom pogtedu, znatno povoljnije nego lokalno oslanjanje -
na polukapitele i cetvrtkapitele (na uglovima), pa ga treba primenjivati kada je to
mogucno. Ako je pecurkasta ploea. po ivici oslonjena na AB zid, u proracun Bemoze
uvesti i elastic no ukljestenje ploce u zid, time se postize izvesna usteda u betonu
i armaturi ploce. Stubovi se obicno formiraju na pr
~
ugaonom i/ili kvadratnom
rasteru, Cime se formiraju pravougaona odnosno kvad tna polja. Najekonomicnija
su kvadratna polja, a veliCina njihovih raspona (razma a stub ova) retko prelazi 6-8m.
PRORACUN PLOCA U ODNOSU NA SAVIJANJE
219
Odredivanje naponsko deformacijskog stanja pecurkastih ploca, koje Be zasniva na
resenjima u zatvorenom analitickom obliku je vrlo komplikovano i zbog usvajanja
grubih aproksimativnih uslova na konturi, cesto je i nedovpljno tacno. Tako je
joii davno, Lewe dao resenje za srednje polje pretpostavljajuci da se ravnomerno
raspodeljeno opterecenje sa ploce prenosi ravnomerno na oslonaeku povrsinu kapi-
tela i time dobio prevelike pozitivne, a premale negativne momente u ploci.
D poslednje vreme, razvojem kompjuterske tehnike, vrlo uspesno se koriste nu-
mericki postupci zasnovani na primeni konacnih elemenata, zatim na aproksimaciji
ploce rostiljnom kOllstrukcijom i sl. Broj konaenih elemenata odnosno atapova
(rostilja) moze se birati dovoljno velik, time se dobija trazeni step en taenosti uticaja
u ploCi.
Prema Clanu 219 Pravilnika BAB 87, pecurkaste ploee sa 1,pravougaonim rasp ore-
-
dom stuboYaJ,i jednako podeljellim opterecenjem mogu Be p~oracunavati pribliznim
postupkom pomocu metode zamenjujucih kontinualnih T~~vrra.) kada je veza stuba i
ploce\.!crutajili pomocu zamenjujucih kontinualnih 19rednih nosaca (traka) kada je
zglobna'Vezct izmedu ploee i stuba, ako odnos 1~/11lmedusobno upravnih osovinskih
razltlaka: stubova (za svako polje) zadovoljava uslov
l~
0,75 $
f
$ 1,33
11
(219/1)
Pri tome se pretpostavlja da se horizontalne sile (usled dejstva seizmike, vetra i sl.)
u ravni ploce primaju posebnim vertikalnim elementima velike krutosti na savijanje
- zidovima (platnima) i jezgrima. Od vertikalnog opterecenja koje deluje na ploei,
javice se momenti savijanja u stubovima, usled ramovskog dejstva sistema. Na
krajnjim stubovima njihov uticaj se mora uvesti u proracun, dok se na unut.raAnjim
stubovima moze da zanemari.
609
Da Ii ce pecurkasta ploca biti aproksimirana kontinualnim okvirima ili kontinualnim
nosaCima, zavisi, u prvom redu, od veliCine kapitela. Tako, prema BAB 87, ako je
strana (precnik) kapitela na spoju sa plocom veca od 0, 3lmin, gde je lmin - kraci
osovinski razmak stubova i ako je nagib piramide (konusa) upisane u kapitel u
odnosu na ravan ploce veci ili jednak 1:3, proracun statickih uticaja, pri primeni
pribliznog postupka, mora se sprovesti pomocu metode zamenjujucih okvira, videti
sliku u clanu 219 Pravilnika. Takode, u slucaju kada krutost stubova nije mala u
odnos~ ~a krut~st ploce (rigle) ~ri~enice se motod zame~jU~
S
'.ih okvira~ bez. obzira
na vehcmu kapltela. Takav slucaJ se moze ponekad pOJavlt 1 kod ploca duektno
oslonjenih na stubove, ako su stubovi relativno kratki na p vecanom rastojanju,
a ploca je relativno male debljine. Ako prethodno navedeni uslovi nisu ispunjeni,
proracun se moze sprovoditi pomocu metode zamenjujucih kontinualnih nosaca -
traka.
Treba, takode, zapaziti da pri nagibu kapitela prema horizon tali vecem od 1:3 ili
upisanom konusu (piramidi) kod diskontinualnog kapitela nagiba veceg od 1:3, pri
dimenzionisanju ploce u oblasti kapitela prema momentima savijanja moze se u
proracun uvesti sC.moona staticka visina koja odp;ovara nagibu 1:3.
Ma.
I
N
-c ~
x
Q..)
II
...
-,
(0
-t
>.
-
-t
>.
......
-~
d
3
CD JrdY-1t
t-I.+
I, -i
p.tyj'
'1
g.
t1
' "
I
a.CI
1
Slika 219/1 Formiranje sistema zamenjujutih kontinualnih okvira (traka) u dva upravna
pravca
Sustina metode sastoji se u tome da se ploca rastavi na dva sistema nosaca (zglobna
veza) ili zamenjujuCih okvira (kruta veza) koji stoje upravno jedan na drugi. Sirina
traka (nosaca) odnosno rigli okvira jednaka je osovinskom rastojanju stubova iz
odgovarajuceg koordinatnog pravca (Lx ili ly). Sistemi se proracunavaju uvek sa
ukupnim odgovarajuCim opterecenjem za oba ortogonalna pravca po pravilima sta-
610
tike linijskih nosaea, tako sto se pokretan, povremen teret moze uzimati u najnepo-
voljnijem mogucem polozaju ali stirn da, ako deluje, rasporeduje se po eitavom
polju (Ix x Iy).
Na slici 219/2 prikazana je raspodela sila u preseku (momenti Mx i My) kao funkcije
ekstremnih vrednosti Mp i Mo. Sa skice se vidi da traka preko stubova zauzima.
0, 4Ix(0, 4/y), a da sirina trake izmedu stubova iznosi 0,61x odnosno 0, 61y. Vred-
nosti momenata Mp i Mo, kao sto se sa slike vidi, predstavljaju ekstremne vrednosti
momenata savijanja u polju odnosno nad osloncem u odgovarajucem pravcu u za-
menjujucem kontinualnom nosaeu ili zamenjujucem kontinualnom okviru.
Momenti savijanja na slici 219/2 su dati po duznom metru odgovarajuceg raspona.
Oslonaeki (negativni) momenti su najveCi u traci sirine 0, 1Ix odnosno 0, 1Iy mere no
od osovine stub ova i iznose 2, IMo/l~ odnosno 2, 1Mo/ly, a u susednoj traci sirine
0,1Ix odnosno 0, 1Iy smanjuju se za 1/3, dok u traci u polju iznose 0, 5Mo/lx odnosno
0, 5Mo/ly. Pri tome je Mo = Mox oslonaeki moment savijanja za pravac x na sirini
nosaea b = Iy odnosno Mo = Moy - za pravac y na sirini b
= Ix. Na sHean
naCin vrsi se raspodela momenata u polju, sarno se ovde na sirini trake u polju od
0,61x odnosno 0, 61y, dimenzionisanje preseka sprovodi prema momentu savijanja
0,8Mpx/ly za pravac x odnosno 0,84Mpy/lx za pravac y, au traci preko oslonaca
(sirine 2 x 0, 2Ix(y) - prema momentu savijanja velicine 1, 25Mpx/ly odnosno
1, 25Mpy
/ Ix. Pri tome Pravilnik BAB 87 zahteva da se najmanje 50% armature
iz polja vodi pravo, bez povijanja, duz raspona Ix odnosno ly, kako bi se stvorio
kontinuitet u donjoj armaturi izmedu susednih polja.
1
,
\
\,
i
a)
Q
-
Q
2 1
Mo
. T;"
b- b , 25~
-
,
t.
>-
...
raspodela oslonatkog momenta
raspodela momenta u polju
b
I
I I
1.21
Ilyl
I
!Z
I
Iw
Ilf ~ I
I !i! I
I
~ 2 I
I ~
(/)
I
b) I
i
I
I
.
...
I
i
i.?'
. co
I
0'
Q
TRAKA U POLJU
0,75.0,8' Mp/ty= 0,63 Mp-1ty
a
~'-$-.~AKA. PRE~'-$-.-j
~
I
.
STUBOVA , i:-
~
Ix ~.
Slika 219/2 a) Raspodela momenata savijanja
b) SmanjeDje momenata savijanja u ivicnoj traci kod kontinualnog (li.nijskog)
oslanjanja ivice plaCe
Ako se ploea po ivici oslanja linijski na zid ili podvlaku, tada se dimenzionisanje
preseka za traku u krajnjem polju paralelnu oslonaekoj ivici sprovodi u odnosu na
75% momenta u polju, tj. na iznos 0, 63Mpx/ly odnosno 0, 63Mpy/lx, slika 219/2.
611
S obzirom da se proracun preseka sprovodi prema teoriji granicne nosivosti, to se
koeficijenti sigurnosti uzimaju za Co ~ 3%'
clan 80 Pravilnika BAB 87.
Valja naglasiti da naB Pravilnik nije definisao naCin rasp odele oslonaekih momenata
Ma i momenata u polju Mp po sirini noaaca, na trake iznad stubova i trake u polju.
Izlozeni postupak zasniva se na vazeeim nemaekim normama DIN 1045.
U radu /54/, koji je sastavni deo DIN 10~5,dat jei priblizan postupak za odrediva-
nje momenata savijanja
~.
plo~ama direldnooslonjeRimna sf~boveL (bez kapitela)1 ,
koji ee, zbog svoje jednostavnosti u primeni, biti ovde i izlozen. Prema tom pos-
tupku, momenti savijanja u trakama iznad oslonaea i trakama u polju unutraBnjih,
ivicnih i ugaonih polja ploce direktno oslonjene na stubove sa (preovladujuCim)
raspodeljenim optereeenjem i sa pravougaonim rasterom stubova, mogu se odrediti
ako odnos strana svakog polja ploce i odnos susednih raspona u jednom pravcu nisu
manji od 0,67. Vrednosti momenata savijanja su odredene za Poassonov koeficijent
v =
0,2, koristeei teoriju tankih ploca. Provera rezultataje izvrsena modelskim ispi-
tivanjem na kvadratnim plocama. I ovde se za svaki pravae u proracun uvodi ukupno
opter~eenje, a za promenljivo-pokretno optereeenje iznalaze se moguCi merodavni
polozaji.
Na slici 219/3 oznacene su trake iznad oslonaca i u polju, kao i momenti u polju
(presek B-B) i 08lonaeki momenti (presek A-A). Pri tome su zadrzane sve oznake
iz ori~ina1ne publikacije /54/.
.,-
- .--
I
Oslonalki momenti (presek A-A)'
-u oslonaekoj traci\i~nadunut;;njih stubova', sirine 0, 2/:r;,
\
m -
kg . c .
9
. 12
+
loP. C.
P
. 12
II - II
m"
m
(219/2)
- u oslonaekom preseku'ivicnog stub a u praveu upravnom na ivicu ploce,
M,a - M,u
m" =
d,(2,2 + 8d,/1)
(219/3)
- u preseku ugaonog oslonea za oba pravea,
M,a - M,u
m" =
1,5d,
(219/4)
-u preostalom delu osloDaeke trake,
m,y
=
0,
7m"
(219/5)
- traka u polju:
m,F = k:F
.
9
.
I~ + ~F
.
P
.
I~
(219/6)
1
P08tupak lie moie primeniti i za pecurkaste pieCe, ali lie pri dimenzionisanju preseka, prema
ollional:lclm momentima savija.nja u oblasti kapitela, u raeun uvodi lIarno debljina pieCe
612
Raspodela momenata upravno no
po.smotrani noseci provoc x
Oslonocki (presek A-A)
momenti
mss
n,6l.y
Momenti u polju (presek B-BJ
[illlUU1UIJillllili[ Il~r~JI1~f 1l-~;lI!
o.6~Z~y
trake u polju os(onacke trake
r-ly
'I'
.-1--1-.-1
++---i-I-I
'f
I.
I
I
I
I
I
I
1-r J-l-
A-.-$--t i._,_1
+i---t14
8-. I
I
I unutrasnjo I
pOljo
.
-4 1~_1
.-1--1-,-1
r-r---+~-t
ivicno' I I
I
I
poljo
rr t
'
I
t-+---I--
:...~.!..-==.:.=-~-=t
I
ivicni
oslonoc
I
I
~
c
c
C
~
~
.x
...
u
~
::>
I
~ ~
I: I:
S
~ !;:!;:
E: I: E: E:
I
to
"<
-
t::I
E: Ii:
r-
><
'u
~
.0
~
>U
C
C
0
Vi
0
::>
Slika 219/3 Podela pieCe na trake u polju i preko oslonaca. Tok ekstremnih linija momenata
i raspodela momenata upravno na posmatrani noseci pravac x
613
Momentiu polju (presek B-B):
- trake preko oslonaca,
.~ (/
i
mFG = k}G .
9
. 12
+ 1?G
.
P
. 12
(219/7)
- traka u polju,
mFF = k}F
.
9
./2
+ 1?F
.
P
./2
..
U jednaCini (219/2 - 219/7) date oznake predstavljaju:
(219/8)
m - moment savijanja ploce
F, G, S - indeksi cije se znacenje jasno vidi na slici 219/3
k - koeficijent koji se uzima iz tabela 219/1 - 219/3 i tabele 219/5, u zavisnosti
od toga da Ii je u pitanju srednje, ivicno ili polje na uglu ploce
9 - stalno opterecenje
p - promenljivo-pokretnoopterecenje
c - korekcioni faktor koji uzima u obzir uticaj debljine oslonca d. na moment
m..
1m- srednji raspon susednih polja u posmatranom pravcu
1- raspon (rastojanje stub ova) u posmatranom pravcu
d. - duzina strane poprecnog kvadratnog preseka oslonca (stuba). Kod pravouga-
onog i kruznog poprecnog preseka oslonca, d. predstavlja stranu kvadratnog
.
preseka iste povrsine sa zadatim pravougaonim odnosno kruznim presekom
}'1.0, M.u - momenti savijanja u gornjem odnosno donjem delu ivicnih i ugaonih stubova,
odredeni pomocu jednaCina (219/10) i (219/11).
Prema najvecim momentima u polju maxmFG,maxmFF i najveCim oslonackim
momentima (min 1J1ss, min mSF) sprovodi se dimenzionisanje u merodavnim presec-
ima. Anvelope ekstremnih linija momenata dobijaju se pomocu tabela (219/1) -
(219/5), gde je data vrednost koeficijenata k za 9 i p.
Ako ne postoji monolitna veza izmedu ploce i stuba (oslonca), mora se moment
mss odrediti za najmanju u tabeli datu vrednost d./ min I
=
0,05, nezavisno od
veliCine d. za postojeCi stub.
Kod ploce (direktno oslonjene na stubove) koja u posmatranom pravcu ima sarno
dva polja, treba oslonacke momente mSF u traci polja, koji su pomocu koeficijenta
k odredeni (tabela 219/2 odnosno 219/3), povecati za 20%.
Za dimenzionisanje ploca na savijanje dopusta se da se vrednosti momenata izmedu
datih ordinata (oslonci i polja) mogu usvojiti u obliku kvadratne parabole.
614
\.
~
-
MOMENTI SAVIJANJA tU IVICNIM I UGAl'1Il\1 STUBOVIMA
PECURKASTIH PLOCA I PLOCA DIREKTNO SLONJENIH NA
STUBOVE
Momenti savijanja u ivicnim i ugaonim stubovima mogu se, za posmatrani pravac,
odrediti koristeci zamenjujuci okvir. Sadejstvujuca sirina rigle zamenjujuceg okvira
moze se odrediti priblizno na sledeci naCin
bm = A. min /
(219/9)
Koeficijent ,\ zavisi od odnosa d. / min / i moze se odrediti iz dijagrama, prikazanog
na slici 219/4. Pri tome min / predstavlja manji raspon (osno rastojanje stub ova)
susednih polja, upravno na posmatrani pravac.
Momenti savijanja gornjeg (Mso) odnosno donjeg (Ms,,) stuba- oslonca na nivou
rigle rama mogu se odrediti kako sledi:
Mso - ~~.
M(O)
1 + Co+ C"
R
Ms" -
C" M(O)
1 + Co+ c,,' R
(219/10)
(219/11)
gdeje
M~O)
- oslonacki moment obostrano ukljestene rigle rama
(0) t2
MR =1jJ(g+p).bLI2
(219/12)
M.o i
M."
su momenti savijanja koji deluju u pravcu upravnom na ivicu ploce za
ivicni stub i momenti savijanja koji deluju u oba pravca za ugaoni stub.
Ako je ploca prepustena preko ivicnih i ugaonih stubova, tada se moment konzole
dodatno uzima u obzir.
U jednaCini (219/12):
1jJ- korekcioni faktor, koji zavisi od odnosa d. / min /, odreduje se iz dijagrama na
slici 219/4.
/ - osovinski razmak stubova u posmatranom pravcu
bL - sirina uvodenja opterecanja upravno na posmatrani pravac, kojaje kod ivicnih
oslonaca jednaka sredini raspona (tj. osovinskom razmaku stubova) susednih
ivicnih polja, a kod ugaonih oslonaca - polovini raspona ugaonog polja.
Jso
Co = -.-
ho JR
/ Js.
c" = -.-
h"
JR
(219/13)
(219/14)
U izrazima (219/13) i (219/14):
615
r \
I )
I - raspon ivicnog odnosno ugaonog polja u posmatranom pravcu
h - duzina gornjeg (hu), (stub iznad posmatrane rigle) i donjeg stuba rigle (hu),
(stub ispod posmatrane rigle okvira), mereno osovinski (sistemna duzina stu-
ba)
Js - moment inercije gornjeg (J S.) odnosno donjeg stuba okvira
JR - moment inercije rigle okvira sa sadejstvujucom sirinom bm prema jednacini
(219/9)
~,
",
1,6
1,1/
1,2
1,0
//
~- -/'-- ---
OS-t3f11i~
"V'"
I
--
..,.L
,..
- M-
-t1\~O
. O~~\,.
?"--
-,..,""
1\*1>-
-- {iJf
O.
0.8
0,05 0,10 0,75 o,zo 0.25
0,30 ds Iminl
Slib 219/4 Vrednosti koeficijenata ,\ i 1/1u funkciji odnosa d./ min I.
616
I -
raspon ivicnog odnosno ugaonog polja u posmatranom pravcu
h - duzina gornjeg (hu), (stub iznad posmatrane rigle) i donjeg stuba rigle (hu),
(stub ispod posmatrane rigle okvira), mereno osovinski (sistemna duzina stu-
ba)
J 5 - moment inercije gornjeg (J 5.) odnosno donjeg stuba okvira
JR - moment inercije rigle okvira sa sadejstvujucom sirinom bm prema jednaCini
(219/9)
"',V"
1,6
1,11
1,Z
0.8
//
~- -/~ ---
,.OS-t3rf1i~
'tV
.-- L
,.."'"
- ~-
-
O~~rf1itl?'\P--
1v'" 1\~1v
-- (\)f
0,
1,0
0,05
0,10 0.15
o,zo
0.25
0,30 ds Imin~
Slib 219/4 Vrednosti koeficijenata A i 1/1u funkciji odnosa d.1 min I.
616
Tabela 219/1 Vrednosti koeficijenta k za unutra.snje polje
~---.4
moment u polju
oslonacki
moment
-+
~S~~~k~~a~a~-
I traka polja
I
-i--------L
traka u oslonacka Traka u polju
polju
traka (051.traka,
.Slon~cka
t~a. v. tab. 219/5)
posmatrani noseci
pravac
rnFF rnFG rnSF
...
..
E
slueaj opter.
kFF kFG kSF
g
0,042 0,060 - 0,020
0,67 rnax
p
0,091 0,096 0,058
min
p
0,049
- 0,036
0,049
g
0,039
0,057 - 0,020
0,80 max
p
0,084 0,093 0,032
min
p
0,045 0,036 0,045
g
0,041 0,052 - 0,030
1,00 max
p
0,083 0,089 0,020
min
p
- 0,042 0,037
- 0,050
g
0,043 0,049
- 0,040
1,25 max
p
0,083
0,086 0,023
min
p
0,040
0,037 0,063
g
0,044 0,047 - 0,047
1,50 max
p
0,083 0,084 0,024
min
p
- 0,039 0,037 0,071
-
Raspon u posmatranom pravcu no~enja ploce
- Raspon upravan naposmatrani pravac no~enja ploce
617
Pravac nosenja u pravcu slobodne ivice
moment u polju
oslon.
-
moment
.-.--..
j ~~~0:1:..U:1<~
~!
tral<au polju I
j--------I-
spoljna
Tral<a u polju
~~I~~~~~
oslonacl<a tralca u polju
unuL
(osI. traka,
posmatrani
traka
osl.traka
v. tab. 21915)
.
pravac
.
mFG mFF mFG mSF

slu~j opter.
kFG kFF kFG kSF
g
0,088 0,054 0,064 -0,020
0,67 max
p
0,115 0,099 0,097 0,060
min
p
-D,027 -D,045 -D,033 -0,047
g
0,076 0,050 0,061 -0,

25
0,80 max
p
0,107 0,090 0,094 0,032
min
p
-0,

31 -D,040 -D,033 -0,042


g
0,063 0,045 0,055 -D,033
1,00 max
p
0,097 0,086 0,090 0,012
min
p
-D,034 -D,041 -D,035 -0,045
g
0,056 0,045 0,052 -D,042
1,25 max
p
0,094 0,086 0,088 0,019
min
p
-0,038 -0,041 -D,036 -D,061
g
0,053 0,046 0,049
.,-{},048
1,50 max
p
0,091 0,085 0,086 0,023
min
p
-0,038 -0,039 -D,037 -D,071
Tabela 219/2 Vrednosti koeficijenta k za ivicno polje
c -
Raspon u posmatranom pravcu noAenja plote
- Raspon upravan na posmatrani pravac noAenja ploce
618
Pravac noienja u pravcu na slobodnu ivicu
moment u polju
oslona~1cJ
moment
.-~-r
r
,I
',' e
I-I
" ! 0.
'~I
I~ I
.-
Traka u polju
!
J I
D.2, ~' ~,~ traka u oslona~ka traka
(osl. trnka,
Isl j8,'S" ~,X
polju
v. tab. 219/5)
'-:
.
I'
';
&. 8
.'---':1:.' _....J_-- -
mFF mFG mSF

slu~j opter.
kFF
kFG
kSF
g
0,069
0,093
-0,020
0,67
max
p
0,095
0,117
0,059
min
p
-0,026
-0,024
-0,051
g
0,068
0,086
-0,034
0,80 max
p
0,093
0,109
0,020
min
p
-0,

25 -0,

23
-0,050
g
0,069
+0,080
-0,047
1,00
max
P
0,095
0,104
0,011
min
p
-0,026
-0,024
-0,058
g
0,070
0,075
-0,060
1,25
max
p
0,095
0,099
0,011
min
p
-0,025 -0,024 -0,

71
g
0,070
0,073
-0,067
1,50 max
p
0,095 0,097
0,011
mm
p
-0,025
-0,024
-0,078
f: -
Raspon u posmatranom pravcu nosenia plote
- Raspon upravan na posmatrani pravac nosenja plote
619
moment u polju
oslon.
~moment
~.'-'-'-'II-\
I : unulosl.traka:
\
H-------..J--
:
i traka u poljuI
I
spotjna
traka u osJonacka traka Traka u polju
~-----_J_~ oslonacka polju (051.traka,
tA~~.~I:tra~
~:
traka v. tab. 219/5)
-po.matiinT - --
pravac
mFG mFF
mFG
mSF

flu~Jopter.
kFG
kFF kFG kSF
g
0,104 0,072 0,098 -0,030
0,67' max p 0,117 0,093 0,115 0,042
min
p
-0,013 -0,021 -0,

1 7
-0,043
g
0,094 0,069 0,090 -0,030
0,80 max p 0,110 0,090 0,109 0,021
min
p
-0,

16 -0,021 -0,019 -0,043


g
0,085 0,070 0,082 -0,042
1,00 max p 0,105 0,094 0,102 0,007
min
p
-0,020 -0,024 -0,020 -0,049
g
0,078 0,071 0,072 -0,054
1,25 max p 0,100 0,097 0,095 0,009
min
p
-0,022 -0,026 -0,023 -0,063
g
0,074 0,070 -0,072 -0,063
1,50 max p
0,098 0,096 0,094 0,011
min
p
-0,024 -0,026 -0,022 -0,074
Tabela 219/3 Vrednosti koeficijenta k za polje u uglu
I
I
-
Raapon u pOBmatranom pravcu noien) a plo~e
e - Raapon upravan na poBmatrani pravac noienja plo~e
620
ds/min
Q
0,05 0,10 0,15 0,20 0,25 0,30
~0,6
1,77 1,81 1,85 1,90 1,94 1,98
0,7
1,48 1,50 1,52 1,55 1,57 1,59
0,8
1,28 1,29 1,30 1,30 1,31 1,32
0,9
1,13 1,13 1,13 1,14 1,14 1,14
1,0
1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00
1,1
0,96 0,97 0,98 1,00 1,01 1,02
,1,2
0,92
0,94 0,97 0,99 1,02 1,04
1,3
0,89 0,93
0,97 1,00 1,04 1,08
1,4
0,86 0,91
0,96 1,02 1,07 1,12
1,5
0,84 0,90 0,96 1,03 1,09
1,15
Tabela 219/4 Korekcioni faktor koji uzima u obzir uticaj dimenzije oslonca d. i
odnosa raspona na najveci oslonacki moment mss prema tabeli
219/5
---,-
-
Raspon u posmatranom pravcu noAenja plo~e
- Raspon upravan na posmatrani pravac noAenja ploce
/
I
621
CD
@
CD 0
@ @
d5
.!ub)
I
Unu......Iond 1. unutr. 088on.e 1. unutr. OItonac Unutr. uponl Mmi 08k>nd 1. MbJi 08lonac
min
~opte-
u on pm~ pnv8cnakaj. pnYK noI<nJa
08lonae za on pm'8C noIenja pr8Y8C nnJcnj.
retenjl noIenja
tid1elan
bliloJ upnwn na blilu
pnvc:a noIenja ,.rlllel,,, .lobodnoJ
~.':I.n
aIobodnoj
. .
pIoIe
M<upIoIe
Nia'
1'55
k5S kSS kS5 kss kSS
II
-0,224 -0,272 -0,301 -0,301 -0,171 -0,205
0,05 max
p
0,081 0,054 0,033 0,033 0,052 0,030
min
p
-0,305 -0,326 -0,334 -0,334 -0,223 -0,235
II
-0,160 -0,197 -0,218 -0,218 -0,153 -0,183
0,10 max
p
0,061 0,040 0,024 0,024 0,035 0,022
n.in
p
-0,221 -0,237 -0,242 -0,242 -0,188 -0,205
g
-0,123 -0,154 -0,170 -0,170 -0,116 -0,140
0,15 max
p
0,049 0,031 0,019 0,019 0,026 0,016
min
p
-0,172 -0,:
Q~
-0,189 -0,189 -0,142 -0,156
II -0,098 -0,123 -0,136 -0,136 -0,091 -0,111
0,20 max p
0,040 0,025 0,015 0,015 0,020 0,012
min p -0,138 -0,148 -0,151 -0,151 -0,111 -0,123
II -0,078 -0,099 -0,110 -0,110 -0,074 -0,090
0,25 max
p
0,034 0,021 0,012 0,012 0,015 0,009
min p -0,112 -0,120 -0,122 -0,122 -0,089 -0,099
II
'-0,063
-0,081 -0,091 -0,091 -0,060 -0,074
0,30 max
p
0,029 0,016 0,010 0,010 0,012 0,007
min
p
-0,092 -0,097 -0,101 -0,101 -0,072 -0,081
-
Tabela 219/5 Vrednosti koeficijenta k za oslonaeke momente mss (traka preko
oslonca) kod unutraSnjih i ivicnih oslonaca-stubova
I
kI> CD
~
1
unutrainji
I
+ +
oslonac
I @
CD
I
I
KV
@
cp
~
1. Unutc.
.
! +
*@..,.. 0
oslonac
j
Unutc. oslonac ~
'
I
/"
ivi~ni
...c (5)
oslonac
~--_~@___0_____-
ugaoni oslonac .
1. ivi~nloslonac
'I
~
-~
.)
Oslonaeki momenti u preostaloj oslonaekoj traci: mSG =
0, 7mss.
..)
Oslonaeki moment upravan na slobodnu ivicu za ivicne i ugaone oslonce, odreduje se prema
jedn. (219/3) i (219/4).
622
PRORACUN PLOCA U ODNOSU NA PROBIJANJE
'.~
220
U Clanu 220 i 221 Pravilnika odredenje postupak za obezbedenje ploce od probijanja
za slucajeve da se ploca direktno oslanja na stubove i/ili da je opterecena koncen-
trisanim silama. Pri tome naAPravilnik zahteva da se u vertikalnim presecima ploce,
oko stuba odnosno koncentrisanog opterecenja, sracunaju uticaji relevantni za si-
gurnost ploce na probijanje, i po potrebi izvrsi osiguranje (poprecnolTI armaturom)
kriticnih preseka. Medutim, on ne daje elemente za dokaz sigurnosti ploce na probi-
janje kod pecurkastih ploca. S obzirom da se naS Pravilnik pri proracunu uticaja pri
proboju za ploce direktno oslonjene na stubove zasniva na nemackim normama DIN
1045, to cemo se ovde, i za dokaz probijanja pecurkastih ploca, drzati odredbi DIN
1045. Treba istaCi da se problem probijanja i po PBAB 87 i po DIN 1045 zasniva
na dopustenim naponima, a provera se vrsi za eksploataciona opterecenja, tako sto
se maksimalni smicuci napon T uporeduje sa dopustenim naponima smicanja.
Maksimalni racunski smicuci napon usled probijanja treba racunati za presek 1-1,
na slici 220/1, pomocu obrasca
Tmax
T=
Okp .
h.
I
(220/1)
gdeje,
2~ax - najveca transverzalna sila pri eksploatacionom opterecenju, za
ktiticni presek 1-1. Za pravougaoni raster stubova i opterecenje
q
=
g
+
p u srednjem polju . . . Tmax = q(lz: .
I"
- td~p 11');
h. - srednja staticka visina ploee za dva usvojena pravca armature
Okp =
dkp 11'- obim preseka oko stuba ili ojacanja sa precnikom dkp, slika 220/1
dkp = d.
+ h. - gde je d. - precnik kruznog oslonca (stuba).
Ako je presek stuba pravougaonik, onda d. treba sracunati iz obrasca
d.=1,13~ C!liVL
(220/2)
stirn da se u proracun zamenjujuceg precnika d. moze uzeti najvise d
=
1,50. b bez
obzira na stvarni odnos strana pravougaonog stuba (6
< d).
Za obim Okp kriticnog preseka u izrazu (220/1) treba uzimati sledece vrednosti:
- kod srednjih stubova 1,0 ... Okp
- kod krajnjih stubova 0,6 ... Okp
- kod ugaonih stubova 0,3 ... Okp
.',
623
1 !
dkP
L
,.,.
ht.
,so
.jp
i
!
1i
11
ds
'Slika 220/1 Kriticru presek 1-1
Kod pecurkastih ploca, u zavisnosti od geometrije kapitela, mogu nastupiti sledeci
slucajevi:
a) Akoje I, ~ dk onda je
doa=
d, + 2/, + h,
(220/3)
(220/4)
gde je I, - duzina a dk - visina ojacanjastuba (kapitela) slika 220/2. Kada je u
pitanju pravougaoni presek stuba, Cijaje manja duzina strane b, onda poluprecnik
kriticnog preseka iznosi:
doa=
h, + 1, 13J(b + 2/,.,) . (d + 2/,y)
\ 'H/; )( \
gde su I,., i I,y duzine ojacanja stuba u odgovarajucem koordinatnorn pravcu. U
potkorenirn velicinama, veca vrednost izraza u zagradi ne sme biti veca od 1,5 -
struke vrednosti izraza u drugoj zagradi.
(220/5)
Tadaje obim kriticnog preseka 1-1:
Okp
= d'G
.
1r
(220/6)
b) Ako je ojaeanje stuba (kapitel) takvih dirnenzija da zadovoljava uslov
1,5(h,.+ dk) ~
I, > dk (220/7)
tada se ovaj slucaj svodina slucaj pod a), sarno sto se I, uzrne da je jednako dk.
c) Ako je
I,
>
1, 5(h, + dk)
(220/8)
moraju se na probijanje ispitati dva preseka: jedan kroz plocu - presek 1-1 i drugi
u podrucju ojacanja - presek2-2, odnosno2' - 2', slika 220/3.
624
11
o. S d sa
hs
dk
hs/2
0.5d sa
p
ds
I
.-1-
hs
'
dk
Slika 220/2 Peeurkasta ploea dimenzija kapitela I. ~ dk
hs/2
2 0.51hs ...~) i
Is>15lhs ...dkl
d~
O.5di(
2'
5,
~s
0.5(hs...dkl
Is> 1.5(hs +dkl
hs12
Slika 220/3 Peeurkasta ploea sa kapitelom I. > 1, 5(h.
+
dk)
Precnici kriticnih preseka 1-1 odnosno 2-2 iznose:
(220/9)
odnosno
du = d. + 21. + h.
pa su kriticni obimi:
d.c = d. + dk + h.
(220/10)
za presek 1 - 1
za presek 2 - 2 odn. 2' - 2'
Okp
= d.a
. 7r (220/11)
Okp
= d.c '7r (220/12)
Ukupna racunska visina preseka 1-1, kao sto se vidi sa slike 220/3, iznosi h., dok je
visina preseka 2-2 jednaka (h. + dk) (leva strana) i hR < (h. + dk) (desna strana),
medutim, hR se mora sracunavati za svaki konkretan slucaj u zavisnosti od projek-
tovanog nagiba ojacanja.
625
-----
Racunski napon smicanja T za kritiene preseke pecurkaste tavanice za slucajeve pod
a), b) i c) odreduje se po obrascu (220/1), vodeci racuna da se za kriticni obim Okp i
srednju staticku visinu unesu odgovarajuce vrednosti. Tako za slueaj a), slika 220/2,
obim Okp dat je jednaCinom (220/5), a h, je srednja staticka visina za ploeu, dok
je za slueaj c), slika 220/3, kriticni obim 1-1 odnosno 2-2 dat jednaCinom (220/10)
odnosno (220/11), a srednja statieka visina u preseku 2-2 odnosno 2' - 2' je hR
odnosno hR,
Pravilnik dopusta da se uticaj ekscentrienog oslanjanja ploce na velicinu napona
smicanja na mestu ivicnih i ugaonih stub ova (oslonaca) usled dejstva opterecenja
upravno na plocu, ne mora posebno odredivati vecje dovoljno da se napon smicanja,
sracunat prema izrazu (220/1), poveca za 40%.
Nai3Pravilnik zahteva da se pri proracunu napona smicanja T vodi racuna 0 uticaju
otvora u ploci koji se nalaze u blizini oslonaca, ali uopste ne definise na koji naCin
uvesti taj uticaj. Prema DIN 1045, ako se otvor nalazi unutar kriticnog preseka,
tada se pri sracunavanju napona smicanja T iskljucuje deo obima f:10kp, koji se
dobija kada se iz ose stuba povuce tangenta lla otvor u ploCi, slika 220/4.
Slika 220/4 Otvor u ploci unutar kriticnog
preseka, DIN 1045'
Slika 220/5 Otvor u ploci izvan kriticnog
preseka, DIN 1045
Ako se otvor nalazi izvan zone kriticnog preseka, tada se kriticni obim Okp (slucaj
kada nema otvora) umanjuje za vrednost f:10kp =
(b - a/2), slika 220/5.
Prema CEB-FIP 90, uticaj otvora na stanje naprezanja u blizini stuba ili u blizini
opterecene povrsine koncentrisanom silom, uvodi se u proracun ako najkraee rasto-
janje izmedu konture stuba (opterecene povrsine) i konture otvora nije vece od 5h,.
Eurocode 2 /40/ ova rastojanj~ fiksira na 6h,.
626
t
""5f1s
f""b
r"-:---I \
(
6hs )
-
t
t8
:
.
! --
TI
--
I
.
..J-
hs/2.
.
! ACJ
(1,5hs)j . i-1_~
I I --
\
tT-..i
-
.
1
kriticni
presek
za a>b
zameniti
b sa va:b
Slib 220/6 Uticaj otvora na velicinu kriticnog preseb prema CEB-FIP 7.8. U zagradi su
vredn08ti koje daje EUROCODE 2 /40/
221
Raeunski napon smicanja mora da zadovolji uslov
T ~ 7"2
.
Tb
(221/1)
Kada je, medutim,
2
T ~ 3"7"1
.
Ta (221/2)
nije potrebna racunska armatura za prijem sila zatezanja. Beton je u stanju da primi
i prenese transverzalnu silu koja deluje u oblasti oslonca u kriticnim presecima 1-1
(i 2-2).
Ako se naponi T nalaze u granicama
2
3"7"1
.
Ta < T ~ 7"2
.
Tb
(221/3)
mora se za preuzimanje transverzalne sile Tmax predvideti armatura Aak. Povrsinu
armature, medutim, treba sracunati samo za 0,75 Tmax, paje
A -
0,75Tmax
- 1 35
Tmax
ak - -
,
(T1J/1,8 (TIJ
(221/4)
gde je
(TIJ - granica razvlacenja celika.
Za prijem glavnih napona zatezanja treba sracunatu armaturu poloiiti pod 45 ili
strmije, do 90, u odnosu na horizontalu i raspofediti je prema slici 221/1 i slici
221/2.
627
Marka betona (MB)
15 20 30 40 50 60
To (MPa)
0,5 0,6 0,8 1,0 1,1 1,2
Tb (MPa)
1,5 1,8 2,2 2,6 3,.0 3,4
dp
I
de
I
.L.
Q.7hs
Slika 221/1 Poloiaj popreene armature za osigw-anje preseka od proboja kod ploce direktno
oslonjene na stubove
U jednaCinama (221/1), (221/2) i (221/3), pojedine oznake imaju sledece znacenje:
Ta i Tb su vrednosti dopustenih glavnih napona zatezanja, date u tabeli 221/1 a
preuzete iz tabele 21, PBAB 87.
/1 =
1, 3caJj:!
/2 =
0, 45caJj:!
(221/5)
(221/6)
gde je:
ca - koeficijenat koji zavisi od vrste armature koja je upotrebljena. Za glatke celike
(GA) ... ca
=
1,0, za rebrtast celik (RA) ... ca
=
1,3, za mrezastu armaturu (MA)
cal,4.
J1.- srednja vrednost procenta armiranja preseka ploce gornjom (negativnom) ar-
maturom iz dva upravna pravca na sirini oslonacke trake 0,4/., i 0,4/".
Srednja vrednost procenta J1.unosi se (u procentima) u izraze (221/5) i (221/6),
a mora zadovoljiti uslov 0, 5% ~ J1.~~25!6k/(J'1J ~ 1,5%, bez obzira sto njegova.
stvarna vrednost moze biti i iznad ovih granica.
Tabela 221/1 Vrednost dopustenih glavnih napona zatezanja To i Tb U funkciji
marke betona
Za MB 25, 35, 45 i 55, vrednosti Ta i 1"6odreduju se linearnom interpolacijom.
Kako se iz napred date analize vidi, provera proboja ploce zasniva se na teoriji
dopustenih napona. Treba ocekivati da ce se i ova provera, u buducoj inovaciji
naSih propisa, zasnivati na teoriji granicnih stanja.
628
i
C;\Shs
~
11
C",5hR
t i
C.I:;h~
~
O;7h
1 h
Is>dk
I
ds
I
-t -- -
Slika 221/2 Poloiaj popreene armature-uzengija za osiguranje kriticnih preseka od proboja
kod pecurkaste ploce ,- ,
\.
,,-
!
{
I
'-,
,c
CIt, ;
222
U ovome clanu se dopusta da se vrsi prover a i osiguranje armaturofu preseka plaCe
od probijanja izvan kapitela, kada je strana odnosno precnik kapitela na spoju sa
plocom najmanje jednak 40% osovinskog razmaka stubova u posmatran0m praveu.
Ovo je i razumljivo jer je tada precnik kriticnog preseka doa vrlo velik a time je
velika i povrsina kriticnog preseka, sto dovodi da je napon smieanja T relativno
mali pa je, po pravilu, "zadovoljena" jednaCina (221/2). Medutim, zavisno od
oblika i dimenzije kapitela, potrebna je i u ovom slucaju provera napona smieanja
u preseeima ploce unutar gabarita kapitela, na nacin kako je to izneto u Clanu 220
ovog Prirucnika, slika 220/2 i 220/3.
U clanu 222 propisuju se minimalne debljine ploce i minimalne dimenzije pre-
seka stubova, u eilju obezbedenja postizanja dobre veze izmedu ploce i stubova.
Ogranicenje minimalne debljine ploce u funkciji najveceg rastojanja stubova (d
~
1/35) obezbeduje relativno dobru krutost, pa nije potreban dokaz stanja ugiba. U
svakom slucaju debljina ploce ne sme biti manja od 15 em. Treba imati na umu
da je kod tanjih ploca, (koje zadovoljavaju uslov minimalne debljine), vrlo tesko
ostvariti puno dejstvo poprecne armature za prijem glavnih napona zateZ3.nja, jer
se zbog male visine tesko postize njeno dobro ankerovanje.
U takvim slucajevima treba resenje traziti kroz povecanje debljine ploce iJili kroz
povecanje preseka stuba iJili kroz ojacanje glave stuba, tj. izvodenjem kapitela
potrebnih dimenzija.
U Prilozima 6.14 i 6.15 Prirucnika Snezana Marinkovic uradila je dva primera
proracuna ovih ploca sa prikazom karakteristicnih detalja armiranja. Pri tome je
primenjen priblizni postupak proracuna pomocu metode zamenjujuCih kontinualnih
nosaca odnosno zameujujucih kontinualnih okvira.
629
--
13. LJUSKE I POLIEDARSKI POVRSINSKI
NOSACI
223 - 226
Kao sto je poznato, ljuske su povrsinski sistemi nosaca Cija srednja povrs ima
jednostruku ili dvostruku krivinu. Male su debljine, a delovi nosece konstrukcije
prenose opterecenje pretezno unutrai!njim silama, ravnomerno raspodeljenim po
debljini ljuske - membranskim silama. Medutim, uz oslonaeke elemente konstruk-
cij~ (ivicni nosaCi, dijafragme i dr.), usled poremecenog membranskog oslanjanja,
pojavljuju se u ljusci i momenti savijanja. Ovaj slucaj je vrlo cest u praksi, jer
se iz razloga potrebne stabilnosti ljuske, funkcionalnosti i uopste egzistencije ljuske
kao prostorne konstrukcije, kontura IjusKe obicno kruto veze (elasticna ukljestenja
i sl.) sa drugim neophodnim elementima konstrukcije objekta (Iinijskim nosacima,
plocama, susednim ljuskama i dr.). Treba imati u vidu da je za realizovanje mem-
branskog, bezmomentnog naponskog stanja ljuske potrebno ispuniti sledece uslove:
srednja povrs Ijuske treba da ima kontinualnu krivinu, debljina ljuske ne sme da se
skokovito menja, opterecenje mora biti ravnomerno raspodeljeno po povrsini ljuske,
bez suvise neravnomernog toka, a ivicne (oslonacke i dr.) sile moraju da deluju tan-
gencijalno na srednju povrs .Ijuske. Pri tome, oslonacki, odnosno ivicni elementi i
uopste prikljucni elementi Ijuske smeju sarno dot Ie da sprecavaju deformaciju ljuske
dok se time prouzrokuju sarno sile koje deluju tangencijalno na srednju povrs Ijuske.
lako na ovom mestu nece biti izlagan proracun statickih i deformacijskih veliCina
u ljuskama, s obzirom da se ta materija izucava na fakultetima cesto kao zaseban
predmet, vec ce biti ukazano sarno na neke specificnosti vezane za betonske Ijuske,
ipak istaknimo osnovne pretpostavke na kojima se zasniva proracun ljuski, a to su:
- debljina Ijuske je mala u poredenju sa ostalim dimenzijama Ijuske
- taeke koje su pre deformacije lezale na pravoj upravnoj na srednju povrs ljuske,
nalaze se i posle deformacije na pravoj koja stoji upravno na deformisanu srednju
povrs
- normalni naponi koji deluju upravno na srednju povrs ljuske vrlo su mali pa se
mogu zanemariti u odnosu na ostale komponentalne napone
U zavisnosti od znaka Gausove krivine K, =
(rl . r2)-1, gde su rl i r2 poluecnici
glavnih krivina, razlikuju se:
- elipticne povrsi, gde je Gausova krivina pozitivna (oba poluprecnika glavnih
krivina su na istoj strani povrsi, na primer, sferna Ijuska). Ove ljuske spadaju u
grupu krutih Ijuski, jer ne mogu menjati svoj oblik bez istezanja srednje povrsi.
- hiperbolicke povrsi, kod kojih je Gausova krivina negativna (poluprecnici glavnih
krivina se nalaze na suprotnim stranama povrsi Ijuske, npr. hiperbolicki
parabolid; odlikuju se pravolinijskim izvodnicama.
- parabolickepovrsi, kod kojih je Gausova krivina jednaka nuli s obzirom da je
jedan od poluprecnika glavne krivine beskonacno veliki, na primer, cilindricne
Ijuske
630
Poliederski (naborani) povrsinski sistemi, kao sto je poznato, predstavljaju sistem
tankih ravnih ploca, monolitno vezanih pod izvesnim uglom, koje uglavnom rade
kao nosaCi, svaki
~
svojoj ravni. Zavisno od oblika pojedinih ploca, koje mogu
biti pravougaone, trapezne ili trougaone, razlikujemo prizmaticne ili piramidalne
poliederske konstrukeije. I ovde, slicno kao i kod ljuski, spoljaSnje sile se prenose
pretezno silama izduzenja prema oslonackim poprecnim plocama, podnoznim prs-
tenovima isl. Dakle, ploce poliedera su uglavnom napregnute silama koje deluju u
njihovoj srednjoj ravni, ali, zbog toga sto opterecenje (stalno, povremeno) ima kom-
ponentu upravnu na ravan ploce, javlja se i delovanje ploce. Uprosceni proracun
statickih utieaja, koji najcesce zadovoljava praksu, moze se primeniti ako medu-
sobna pomeranja tacaka poliedarskih konstrukeija ostaju srazmerno mala. Ako su
pri tome ugibi pojedinih ploca mali prema apsolutnim pomeranjima tacaka iviea
(bridova, cvorova), poliedarski sistem se, u poduznom praveu, moze proracunavati
kao linijski nosac, slika 223/8a. Taj slucaj se obicno javlja ako su ploce poliederskog
sistema uzane, a medusobno zatvaraju relativno velike uglove i ako postoje poprecna
ukrucenja - dijafragme koje obezbeduju neizmenjenu geometriju poprecnog preseka.
Medutim, ako su, uz relativno mala pomeranja cvorova, i njihova apsolutna pome-
ranja mala prema ugibima ploce koji se pojavljuju izmedu cvorova (bridova), onda
poliedarski sistem (u precnom praveu) radi kao kontinualni nosac, slika 223/8b.
Takav slucaj se se najcesce javlja kod bunkera i silosa Ciji preseei imaju velike mo-
mente inereije. Ako su ugibi pojedinih ploca izmedu bridova i apsolutna i relativna
pomeranja tacaka bridova istog reda veliCine, mora se sprovesti tacniji proracun.
Ovaj slucaj se obicno javlja kod otvorenih poliedarskih sistema (krovna konstruk-
eija), kod kojih ploce medusobno zatvaraju male uglove i kod kojih su dijafragme
postavljene na relativno velikim rastojanjima, slika 223/8e.
Ljuske i poliedarski nosaci imaju znacajnu primenu u gradevinskom konstrukter-
stvu. Izvode se u armiranom i/ili prethodno napregnutom betonu. U prvim deeeni-
jama primene najvise su izvodene monolitno (na lieu mesta) , au poslednje dve-tri
deeenije sve se vise izvode u montaznom betonu, zbog evidentnih preimucstava,
naroCito zbog usteda u skupoj skeli i oplati, ili se kompletno izvode na "zemlji",
pa se nakon izvedenih vertikalnih elemenata (stubovi idr.), podizu - liftuju na
projektovani polozaj. Inace, primenjuju se za pokrivanje objekata velikih dimen-
zija u osnovi, gde se cesto zahteva da se, iz funkeionalnih i drugih razloga, unutar
gabarita osnove ne mogu pojavljivati vertikalni elementi (stubovi, zidovi). Koristc
se kao krovne konstrukcije u sajamskim halama, sportskim dvoranama, proizvod-
riim objektima, hangarima, zeleznickim stanieama i dr. Pri tome primena ljuski
omogucuje bogatstvo formi arhitektonskog oblikovanja prostora uz najraznovrsnije
oblike osnova. Osim toga, u sadaSnjoj energetskoj krizi, izborom odgovarajuceg
oblika ljuske (npr. ljuska oblika hiperbolicnog parabolida) moze se postiCi znatna
usteda u odrzavanju mikroklime (grejanje i dr.), s obzirom dase moze dobiti opti-
malna zaI?remina I?rostora ispod takvog krova.
Qve konstrukeije su relativno lagane, utrosak materijala je manji do oko 40% nego
kod linijskih sistema nosaca (puni, resetkasti, lucni i drugi nosaci), pa su pogodne
u seizmicki aktivnim podrucjima, jer, zbog smanjene rnase, daju manje seizmicke
sile.
631
Posebno polje primene ljuski, kao prostornih konstrukcija, je u hidrotehnici, naroCito
pri uskladistenju i transportu vode, kao sto su rezervoari za vodu, vodotornjevi, cevi
pod pritiskom i dr., gde se koriste rotaciono simetricne ljuske, kao sto su cilindricne
konusne, sferne i dr., i njihove kombinacije. Za uskladistenje rasutog, zrnastog
i drugog materijala bez kohezije, koriste se silosi ciji zidovi celija predstavljaju
zatvorene poliedarske sisteme (u osnovi najcesce sestougaone i osmougaone) iIi, sto
je cesCi slucaj u praksi, kruzne cilindricne ljuske velike visine. Levkovi ovih celija
su piramidalni poliedri, odnosno konusne ljuske. Do slicne primene poliedarskih
i ljuskastih konstrukcija dolazi i kod bunkera, koji kako znamo, obicno sluze za
kratkotrajno uskladiStenje materijala, kao sto su: ruda, ugalj, krec, agregat i dr.
U industriji, posebno/u energetskim postrojenjima, kao sto su termo i nuklearne elek-
trane, grade se takozvani rashladni tornjevi sa plaStom u obliku rotaciono simetricne
ljuske. Ako se hladenje vQde iz postrojenja obavlja prirodnim putem, onda rash-
ladni tornjevi dostizu visinu i do 120 m, a ima ih i preko 150 m visine, i precnika,
u donjem delu, do 80-100'm, pa i vise. PlaSt ljuske u obliku rotacionog hiperbolida
daje najbolje rezultate u hladenju vode postrojenja, pa se danas najvise i koristi, a
mogu se izvoditi u monolitnom i montainom betonu.
Na ovom mestu bice ukazano sarno na neke aspekte projektovanja i izvodenja ljuski
i poliedara, sa kracim osvrtom na krovne cilindricne i sferne ljuske.
Cilindricne krovne Ijuske, kao sto je poznato, mogu biti duge i kratke. Ako je odnos
raspona It i sirine talasa krovne ljuske 12 veci do 1,0 govorimo 0 dugoj, a ako je
Id/2 ~ 1,0 radi se 0 kratkoj cilindricnoj Ijusci, slika 223/1.
Duga cilindricna Ijuska sastoji se od same Ijuske, ivicnog (grednog) element a i di-
jafragme, slika 223/1. Ljuska zajedno sa ivicnim elementom radi uglavnom kao
nosac krivolinijskog preseka sa velikim otpornim momentom Ciji se oslonacki pri-
tisci prenose na krute (u svojoj ravni) dijafragme preko tangencijalnih napona, slika
223/3. Dijafragme mogu biti puni, resetkasti, lucni nosaCi sa zategom, okvirna kon-
strukcija i dr., slika 223/2. Vazno je da dijafragma obezbeduje veliku krutost u
svojoj ravni, a da je "meka" upravno na tu ravan. Inace, ljuske mogu biti jedno-
rasp one i viseraspone (n ./1, gde je n-broj raspona), jednotalasne (pojedinacne),
slika 223/1 ili visetalasne kada se vise paralelno postavljenih Ijuski spajaju ivicnim
(zajednickim), elementima, slika 223/2 i 223/3.
1. LJUSKA
2. DIJAFRAGMA
3.IVICNI NOSAC
Slika 223/1 Elementi duge cilindricne ljuske
632
a)
~/, ~ ~~ t-f,-=ri~f,-=1
h+-~,~ ~
~
Slika 223/2 Razni oblici dijaIragmi srednjih i krajnjih oslonaca cilindricne Ijuske
Duge, krovne eilindricne ljuske su obicno takvog odnosa da im je 11 =
(2 - 3)/2,
a nekad i 12 = 4h. Pretezno se izvode u obliku kruznog eilindra. U armiranom
betonu, rasponi do oko 30 m pruzaju jos ekonomicna resenja, premda su obe ljuske
izvodene u svetu i do 11 =
50 m, ali sajako visokim ivicnim nosacima i/ili prethodno
napregnutom betonu. Sirina ljuske 12 krece se obicno od oko 7,5-15,0 m, a retko
prelazi 20,0 m. Debljina Ijuske je od oko 5-9 em. Montaine orebrene Ijuske mogu
biti tanje i od 5cm. Strela luka, ukljucujuCi i visinu ivicnog elementa, uzima se oko
0,111, ali ne veca od 1/6/2' Pri odnosu 11//2 > 3, srednji talasi cilindricnih ljuski
mogu se uprosceno proracunavati kao linijski (gredni) nosaCi, jer' se krajevi ljuske
(ivicni gredni nosaci) mogu da pomere sarno u vertikalnom praveu, a horizontalna
pomeranja su sprecena prisustvom krajnjih talasa Ijuske. Medutim, krajnji talasi
i pojedinacne Ijuske imaju druge uslove po konturi, jer im se krajevi duz poduzne
slobodne iviee mogu pomerati i u horizontalnom i vertikalnom pravcu, pa se ovde
mora primeniti taeniji proracun ljuske, kako bi se obuhvatili momenti savijanja i u
poprecnom praveu.
r!'Yf,~
Slika 223/3 Optereeenje sa ljuske na dijafragmu se prenosi silama smicanja S.
Ivicni elementi, slika 223/4, u koje se postavlja osnovna poduzna zategnuta ar-
matura, slika 223/5, mogu izborom oblika u znatnoj meri da ukrute Ijusku u
poprecnom praveu, slika 223/4b,d, a i da vrse funkciju olucne grede, slika 223/4a,b.
Ako je ivica krajnjeg talasa ljuske poduprta (stub, zid), tada ivicni element moze
imati oblik kao na slid 223/4d. Kod orebrenih ljuski cesto se daje ivicni element
prikazan na sliei 223/4e.
Detalj armiranja ljuske i ivicnog nosaca prikazan je na sliei 223/5. U ljusci blize
ivicnom nosacu ljuska se, u poprecnom praveu, armira u obe zone preseka zbog
prisustva momenta savijanja MI{)'
633
co:..
~
<::$
:.;:
~
<::J
I
c)
ll-4)d
I
0)
b)
d)
.~~
~0,5i-l,o)a -i.
e)
~
Slika 223/4 Oblici iyicnih elemenata duge cilindricne ljuske
Kratke krovne cilindricne Ijuske imaju obicno rasp on oko 11=5-15 m, a sirinu 12=
15 - 30 m. Strela iznosi oko 1/7/2' a ivicni poduzni element obicno je pravougaonog
preseka, znatno manjih dimenzija nego kod dugih ljuski, krece se od (1/15 -1/10)/1
pa cak i manje. Opasnost od izbocavanja kratkih ljuski je veca nego dugih, zbog
cega se ove ljuske cesto ukrucuju poprecnim rebrima.
35
iT
I
Slika 223/5 Armatura iyicnog nosal:a i Ijuske
Debljina cilindricne, a to vazi najvecim delom i za druge ljuske, po pravilu, ne
odreduje dimenzionisanja preseka prema granicnoj nosivosti, vec proistice iz zahteva
0 prihvatljivim deformacijama, sigurnosti od izboeavanja (zahteva se koeficijent Ii ~
5,0), zatim 0 velicini zaStitnih slojeva betona, predvidenoj tehnologiji izvodenja i
dr. Prelaz od ljuske prema ivicnom elementu, cesto treba izvoditi postepeno u vidu
zadebljanja vute, na duzini oko 10 d, gde je d - debljina ljuske. Ovo se zadebljanje
obicno radi u slucaju relativno tankih ljuski, gde se armatura ljuske, za prijem
momenata savijanja ne moze smestiti sa obe strane ljuske s1'. 223/5. Otvore u Ijusci
treba uvek obezbediti armaturom uz rubove otvora, a ako se otvori nalaze u oblasti
velikih napona pritiska, treba napone "cepanja" dobro pokriti armaturom.
634
.\rlt ~
Slika 223/6 Prirnena cilindricnih ljuski kod sed-krovova
Po/iedarske AB krovne konstrukcije, slicno cilindricnim Ijuskama, mogu dostici
rasp one od 20-30 m, a prethodno napregnute i preko 60 m. Na slici 223/7 prikazani
su razliciti obliei ovih konstrukeija u monolitnom betonu, a na slici 223/10 - u
montaznom betonu. Jednostavnija izrada daje poliedrima prednost u odnosu na
cilindricne ljuske.
a. V>(o.15~:4)1'
~~
i
p:' ''',:'''''q b.~)
(':"')
~ J
r>
(o.15{:o.11/~~
c.
~
,
)
W""J~
:
'
'
/1
-
It -
d.~
Slika 223/7 Razliciti oblici poliedarskih krovnih konstrukcija
ti)
bJ c) 1/11111111111 j
I
~
--
I
-
Slika 223/8 Moguce varijante ugiba poliedarskih konstrukcija
Sirina ploea poliedra obicno ne prelazi 3,0-3,5 m, a debljina od oko 5-9 em. Ukupna
visina poliedra po pravilu ne prelazi (1/20' - 1/10)/1'
635
------
~~C.d'
Slika 223/9 Poliedarski sistemi krovnih konstruk.cija, kombinovani od trougaonih ploca
A
I
~
~
I
I ~
.
([
i
11
~
Slika 223/10 NajceSce koriSceni popreeni preseci montainih elemenata poliedarskih kon-
strukcija
a)
N'fo/1
LJV
H
-.r
D
Q~
H
bl
6
~...
...
"'~l
~
"' '......
donji
prsten
Slika 223/11 Sfeme Ijuske DO krovne konstrukcije na velikom rasponu D
}
Sferne ljuske - kupole rade pretezno membranski, osim u oblasti oslonaekog prstena
gde se javljaju i momenti savijanja, sl. 223/12. Zahvaljujuci prostornom radu imaju
vrlo malu debljinu a mogu da premoscuju raspone i preko 100 m. Kod krovnih
kupola treba teziti da d/r > 1/600, gde je d - debljina ljuske, a r -
poluprecnik
kupole. Po utrosku materijala (betona i armature) spadaju u vrlo ekonomicne
636
konstrukcije; medutim, izrada opIate i skele cesto je skuplja u odnosu na druge
ljuske. Kupole se primenjuju za pokrivanje velikih dvorana (sajamske, sportske i
dr.), zatim.kao elementi konstrukcije rezervoara za vodu i s1.
~
~L ~~~
~
~~~ Ld/
Slib 223/12 Detalj armiranja ljuske, kruto spojene sa prstenom
Krovne kupole mogu biti zatvorene ili otvorene u temenu radi osvetljavanja prostora
unutar kupol~. Tada se osim donjeg zategnutog prstena, uvodi i gornji pritisnuti
prsten, jer se gravitaciono opterecenje Q razlaze na tangencijalnu silu
N"'l
koju
prima ljuska i horizontalnu silu H koju prima prsten. Na donjem prstenu sila
N",
razlaze se na horizontalnu Ho, koju prima prsten, i vertikalnu Vo
. A koju primaju
stubovi. Pri tome se pretpostavlja da razmak stubova A nije velik, pa se moze
uzeti da prsten u vertikalnoj ravni ima relativno veliku krutost na savijanje. Da
bi se knpoli zajedno sa prstenom omoguCilo sto slobodnije da "dise" (usled tem-
peraturnih promen'a, skupljanja i tecenja betona), stubovi ne smeju da sprecavaju
pomeranja prstena u horizontalnoj ravni, u radijalnom pravcu. To se obicno postize
izborom vitkih stubova u ravni upravnoj na poduznu osu prstena ili pokretnim
(npr. neoprenskim) lezistima u radijalnom pravcu. Time se stubovi, u velikoj meri,
rasterecuju prijema horizontalnih sila, koje bi mogle nastati od dela sile H0 i/ili od
sile prethodnog naprezanja prstena, u slucaju da se prsten prethodno napreze.
Uopste, izduzenja donjeg prstena pod silom zatezanja Z
= Ho' D/2 i kracenja gorn-
jeg prstena, pod silom pritiska P =
Hl
.
dl/2 su razlicita od izduzenja (skracenja)
ljuske usled membranskih sila na spoju sa donjim odnosno gornjim prstenom. Me-
dutim, zbog monolitne veze ljuske sa prstenovima deformacije su medusobno jed-
nake, a to prouzrokuje pojavu sila Xl i X2 na spoju ljuske sa prstenom koje remete
membransko stanje, pa se preseci ljuske u meridijalnom pravcu, na kontaktu sa
prstenom dimenzionisu na slozeno savijanje prema
M", iN",. Moment savijanja u
drugom pravcu je najcesce vrlo mali pa se moze zanemariti. Savijanje ljuske od
momenta
M",
je lokalnog karaktera i ono se vrlo brzo gubi pri udaljavanju od ivice
ljuske, slika 223/12. Uravnotezeni sistem sila Xl i X2 daje uticaje u presecima koji
se vrlo brzo prigusuju, udaljavajuci se od ivice ljuske. Stoga se u ivicnom pojasu
(sirine 2: 10d) ljuske daje donja i gornja armatura, au ostalom delu ljuske zavisno
od debljine d, armatura ce biti smestena po sredini debljine ljuske ili obostrano, u
dva sloja, slika 223/13.
637
--
Prsten se dimenzionise kao linijski element, na sloieno savijanje. Za vertikalno
opterecenje prsten se posmatra kao kontinualni nosac. Jednako raspodeljeni mo-
menti torzije Xl
. dp/2 i X2 za gust razmak stubova, kao sto je poznato, izazivaju
(uglavnom) savijanje prstena u vertikalnoj ravni.
Armatura se polaze u meridijalnom i ekvatorijalnom pravcu, koja je na najvecem
delu ljuske, usled membranskog stanja napona, odredena kao za centricno optere-
cene elemente, gde je u pritisnutim zonama najcesce dovoljna minimalna armatura.
Preporucuje se da ona za svaki pravac ne bude manja .od 0,2% za GA 240/360;
0,15% za RA 400/500 i 0,10% za MA 500/560. I u pritisnutim zonama, armatura
povoljno utice na stanje napona, jer smanjuje negativne efekte skupljanja i tecenja
betona, temperaturnih promena i sl.
U opstem slucaju, pri dimenzionisanju ljuski, treba sracunati glavne napone pa u
pravcu trajektorije glavnih napona poloziti armaturu. Medutim, tamo gde trajek-
torije imaju promenljiv pravac armatura se moie tako rasporediti da pokrije klin
napona zatezanja. Preporucuje se da se u zategnutim zonama postavi armatura
manjeg precnika, da bi se ograniCila pojava prslina od napona zatezanja, kojima se
superponiraju i naponi od skupljanja, tecenja i temperaturnih promena.
~~2d~20cm
a)
b)
Slika 223/13 Poloiaj armature u oblasti membranskog stanja, zavisno od debljine ljuske
j.
Slika 223/14 Armatura sferne ljuske
638
~
~ ~
~
t
1
!
'
,
I
,
.1
'"
:
:::::
\
2
.....
i .~
';;>f:I!JJ
~g~ I
i 01
I ~-""
NI
.
N'
I
"
O!
I
!21
I ---'10-
'10'5'10,
,'J ..~..
/ , Ij
I
Slika 223/15 Montaini element sfeme ljuske 1) kuke za montaiu; 2. detalj spojnice
Ljuske u hidrotehnickim konstrukeijama (rezervoari za vodu i sl.) imaju, pO pravilu,
znatno vecu debljinu nego krovne ljuske, koje primaju relativno mala opterecenja
(sopstvena teiina, izolaeija, sneg, vetar,...). Dok se debljina krovnih ljuski krece
od oko 5-9 em, dotle ljuske u hidrotehnickim konstrukeijama mogu imati debljinu
i preko 20 em i uvek su obostrano armirane. Radi boljeg proiimanja betona ar-
maturom ovde bi razmak armature trebafo ograniCiti na max 15 em.
Opte~cenja. Ljuske i poliedri se proracunavaju na dejstvo stalnih, promenljivih
i ostalih opterecenja. Pri tome se, zavisno od znacaja konstrukeije, vodi racuna 0
efektima tecenja i skupljanja betona i 0 dugotrajnim, pa i kratkotrajnim promenama
temperature (nejednako zagrevanje odnosno hladenje vlakana po visini poprecnog
preseka, npr. kod rashladnih tornjeva). Utieaje zemljotresa takode treba uzimati u
obzir, iako su ove konstrukeije relativno male sopstvene teiine pa utieaji od seizmike
cesto nisu merodavni za dimenzionisanje. Medutim, na primer, kod vodotornjeva
(pun rezervoar) 0 tim utieajima se mora voditi racuna.
Opterecenje snegom se, po pravilu, uzima kao jednakopodeljeno po eeloj osnovi, ali
u odredenim slucajevima treba uzimati u obzir i nesimetricno opterecenje snegom a
posebno mogucnost zavejavanjasnegom (poliedarske i eilindricne krovne ljuske'i sl.).
Opterecenje vetrom spada u vrlo znacajna opterecenja ljuski i poliedara, posebno
ako su vece visine i gabarita. Kod konstrukcija veCih dimenzija i sloienije kon-
strukeije, a posebno u zonama vetra velikog intenziteta, treba raspored opterecenja
vet rom kao i njegove pritiskujuce i sisuca intenzitete odrediti na moddima u aero-
dinamickim tunelima. Pri projektovanju treba imati u vidu da orapavljene povrsi
ljuske izazivaju manja sisuce dejstva nego glatke. Tako, kod rashladnih tornjeva,
639
sisuca dejstva mogu biti 2-3 puta veca za glatke povrsi ljuske izlozene vetru, nego
za one koje su orebrene. Zbog toga se tezi uvek izvodenju orebrenih tornjeva, kako
bi se nepovoljni efekti sisuceg dejstva vetra u znatnoj meri smanjili.
Definisanje opterecenja od rastresitog materijala (zito i dr.) na zidove celija silosa
predstavlja osnovni problem kod projektovanja silosa. Ovde su horizontalni pritisei
zavisni, kako od ugla ullutraSnjeg trenja rastresitog materijala, tako i od ugla trenja
izmedu ovog materijala i zidova celije silosa. Osim toga, ovi pritisei zavise i od
brzine kretanja rastresitog materijala uz zidove celije silosa (pri praznjenju silos a) i
od niza drugih faktora 0 kojima projektant mora da vodi racuna, kao sto su oblik
celije i levka, polozaj levka u osnovi celije (eentricno i ekseentricno praznjenje) i dr.
S obzirom da se pri kretanju zita uz zidove celija (pri praznjenju celija) znatno
smanjuje koefieijent trenja zito-zid celije, to horizontalni pritisei uskladistenog ma-
terijala mogu biti znatno veci nego pri punjenju odnosno mirovanju onog materijala
u celiji silosa. Pri tome .treba imati u vidu da se zidovi celija, kroz duzu eksploat-
aeiju, znatno uglacaju, sto dovodi do povecanja horizontalnih pritisaka na zidove
celije u toku vremena. To je jedno od objaSnjenja zaSto dolazi do pueanja nekih
silos a posle duze eksploataeije. I unooenje materijala sa povecanom vlainoscu (npr.
vlainije zito od propisanog) doprinosi smanjenju trenja na zidovima celija, a to
povecava horizontalni pritisak odnosno utieaje u zidovima celije.
Treba ukazati na znacaj i potrebu dokaza koefieijenta sigurnosti na izvijanje (iz-
bocavanje) ljuskastih odnosno poliedarskih konstrukeija. Kod armiranobetonskih i
prethodno napregnutih ljuski i poliedara treba, po pravilu, uvesti u proracun utieaj
tecenja i skupljanja betona, ali i promenu krutosti pri prelasku iz stanja bez prslina
u stanje sa prslinama, zatim utieaj moguce tolerantne netacnosti pri izvodenju
(odstupanja u odnosu na projekat) i dr. Pri tome koefieijent sigurnosti na izvijanje
ljuski odnosno poliedra ne bi trebalo da bude manji od 5. Ako se svi relevantni
faktori koji uticu na izvijanje ne mogu korektno racunom obuhvatiti, preporucuje
se da se ovaj koefieijent, u odgovarajucoj meri, uzme veci od 5.
Armatura. Vec je ranije naglaSeno da se pri dimenzionisanju, rasporedu i polozaju
armature ljuski i poliedara treba oslanjati na glavne napone. Linije jednakih napona
i trajektorije glavnih napona (za membransko stanje) mogu biti dobar putokaz za
dobijanje opste slike naponskog stanja, naroCito kod izrade planova armature. U
oblasti membranskog stanja armatura se polaze simetricno u odnosu na srednju
ravan ljuske odnosno poliedra. Kod tanjih ljuski (d ~ 7 em) preporucuje se da se
armatura polaze po sredini debljine ljuske (poliedra), a kod debljih (d > 7 em), u
dva sloja - obostrano uz donju i gornju povrsinu ljuske (poliedra). Nemacke norme
DIN 1045, traze da se armatura polaze u dva sloja, vec pri d > 6 em, a neki autori
ovu granieu pomeraju na d > 8 em. U prineipu, treba upotrebljavati tanke profile:
<jJ4 (MA), <jJ5, <jJ6, <jJ8, rede <jJ10i <jJ12. I u hidrotehnickim ljuskastim konstrukeijama
teziti tanjim profilima, na manjem rastojanju (e ~ 15 em), ali ovde, zbog povecane
debljine i opterecenja, svakako ce se usvajati i deblji profili nego prethodno navedeni.
Prema cl. 226 Pravilnika BAB 87, pri upotrebi glatkog celika precnika <jJ~ 10 mm,
kuke se ne moraju izvoditi, ako se obezbedi potrebna duiina usidrenja odnosno
preklapanja armature.
040
Sile zatezanja u betonu treba potpuno prihvatiti armaturom. Zone velikih zatezanja
mogu biti i prethodno napregnute. Time se postize da "meka" armatura ostane ista
kao i osnovna armaturna mreza u oblastima obostranog pritiska, a prednaprezanjem
se izbegava pojava prslina u betonu.
Izvoaenje. S obzirom na relativno malu debljinu ljuske odnosno poliedra, posebna
paznja mora biti posvecena njihovom izvodenju, nezi i zastiti betona. Izvodenje
betonskih radova treba sprovoditi prema projektu betona. Granulometrijski sastav
betona se mora prilagoditi ovom tipu konstrukcije, posebno u pogledu maksimalnog
zrna agregata i konsistencije betona. Na nagnutim delovima konstrukcije teziti
betonima kruce konsistencije, kako bi se bar pri blazim nagibima ljuske (poliedra)
izbegla gornja oplata, koja pored ostalog moze znatno i da poskupi konstrukciju.
Zavisno od granice konsistencije betona gornja oplata se moze izbeci i pri nagibu
ljuske (poliedra) od 25 pa i 30 prema horizontali. Obicno se ne upotrebljava
beton marke nize od 30. Medutim, vrlo je vazno da kvalitet betona na celoj ljusci
(poliedru) bude sto ujednaceniji da nema "sacastih" zona, a nezi i zaStiti ugradenog
betona treba posvetiti znatno vecu paznju nego ostalim AB konstrukcijama.
Skela mora biti veoma dobra konstruisana, prakticno bez sleganja, a oplata ne sme
da prapusta vodu iz sveze betonske mase. Oplata mora pod svim uslovima, koji se
mogu ocekivati, da u potpunosti zadrzi svoj projektovani polozaj. Stoga ona mora
biti gusce poduprta nego kod drugih konstrukcija. Podupirace treba postaviti u
zavisnosti od vrste i debljine ljuske i njenog nagiba. Geodetskim putem se mora
pratiti geometrija ljuske odnosno poliedra. Oplata mora biti takva da se moze
brzo ukloniti, bez potresa i bez opasnosti. Za ljuske pravolinijskih izvodnica (npr.
hiperbolicki paraboloid) oplatu polagati u pravcu izvodnica. Za uklanjanje opIate
bez potresa treba koristiti uredaje koji omogucuju njeno ravnomerno spustanje. Za
ovu svrhu mogu se koristiti lonci sa peskom, konstrukcije od klinova, mehanicka
vretena ili hidraulicke prese. Danas se u svetu pored klasicne drvene opIate, koristi
oplata od celika, sinteticke, od pletene zice, tkanina i s1. Medutim, tehnologija
izvodenja mora biti prilagodena svakoj vrsti opIate. Zicana mreza (rabic mreza)
moze se koristiti kao gornja "izgubljena" oplata, ili kao donja oplata ako se ljuska
(poliedar) radi u prskanom (torkret) betonu. Skele mogu biti pokretne, sklapajuce,
kombinovane i dr.
Treba imati u vidu da se, u cilju znatne ustede, monolitne ljuske veCih dimenzija, pa
i montazne ljuske mogu uraditi i na "podu", pa se onda pomocu hidraulicnih presa
podizu na prajektovanu visinu. Osim toga, posebno mesto zasluzuje izrada ljuski
od montaznih elemenata. Pri tome je veoma vaino da se obezbedi da spojcvi ljuski
budu sposobni da prenesu projektovane uticaje, a sto je takode vazno, da budu vrlo
kvalitetno izvedeni, kako ne bi narusili trajnost i funkciju konstrukcije.
641
14.
v
MONTAZNI ARMIRANOBETONSKI
ELEMENTI
MONTAZNE BETONSKE KONSTRUKCIJE
227 - 230
Uvodenje montaznih betonskih konstrukcija i industrijalizovanih metoda gradenja
nuzno je da bi se ublaiili nedostaci monolitnih betonskih konstrukcija, u prvom
redu:
- sezonski rad i betoniranje u neprikladnim vremenskim uslovima,
- skupa skela i oplata, .
- nizak step en industrijalizacije.
Korektno projektovane i izvedene montazne betonske konstrukcije mogu dovesti do
ustede u odnosu na klasicne - monolitne uz povecanje produktivnosti. Montaina
gradnja u odnosu na klasicnu ima niz prednosti sto je uticalo na razvoj niza montaz-
nih sistema u zgradarstvu, mostogradnji, hidrogradnji i drugim oblastima. Njene
prednosti naroCito d"Olaze do izrazaja kada se proizvodnja elemenata organizuje
nedaleko od gradilista, u pov~ljnim proizvodnim uslovima i u velikim serijama.
Primena montaze doprinosi brzem gradenju i produzenju gradevinske sezone skoro
na celu godinu, uz:
- smanjenje fizickog rada,
- ustedu drvene grade za skelu i oplatu, i
- postizanje boljeg i ravnomernog kvaliteta koji utice na povecanje sigurnosti i
trajnosti ojbekata.
nasuprot tome, ovaj naCiri gradenja zahteva:
- vece pocetne investicije u opremu za prefabrikaciju,
- obezbedenje posebno obucene radne snage za ove poslove
- vece troskove transporta elemenata do gradiliSta,
- dizanje i montaiu elemenata.
Uspeh i efikasnost montaznog gradenja u velikoj meri zavise od:
- standardizacije elemenata,
- lak<;>ce proizvodnje,
- jednostavnosti montaie,
- mogucnosti i koStanja transporta, i
- ~rzine gradenja.
642
Montaine konstrukcije su u Pravilniku BAB 87 obradene oskudno u clanovima 227-
230. Nesto sire su tretirane u JUS U.E3.050, od 1981. godine /66f. Prefabrikovani
elementi se izraduju od betona, armiranog i prednapregnutog betona, a montiraju se
posle postizanja cvrstoce betona odredene projektom. Elementi se mogu proizvoditi
u fabrici-pogonu, na poligonu ili na gradiliStu neposredno uz objekat.
Uslovljava se da izvodae radova pre pocetka proizvodnje sastavi:
- projekat element a ili konstrukcije,
- projekat tehnologije proizvodnje, i
- program kontrole kvaliteta.
KONSTRUKCIJSKI SISTEM
Prvi korak u projektovanju montaznih betonskih objekata je izbor pogodnog kon-
strukcijskog sistema. U optimizaciji projektovanja polazi se od izbora ukupnog
sistema, sledi optimizacija podsistema i najzad optimizacija samih elemenata. Na-
suprot tome, redosled standardizacije pocinje od elemenata ka ukupnom sistemu.
Ovde ce naglasak biti dat na izboru konstrukcijiskih sistema zgrada.
Najcesce se konstrukcijski sistemi zgrada dele prema obliku vertikalnih nosecih ele-
menata na:
- skeletne, gde spadaju svi linijski sistemi,
- panelni - povrsinski sistem koji je najcesce primenjivan za stambene ~grade (pa-
neli se izvode, najcesce sirina kao i prostorije koje formira, pa su poznati pod
imenom krupnopanelni),
- blokovski sistem predstavlja prelaz izmedu masivnog zidanja i panelnog sistema,
I
- celijski sistem, gde su elementi formirani u obliku kutija.
Pravac pruzanja nosece konstrukcije, greda i tavanica kod skeleta, a vertikalnih
noseCih panela-zidova - kod krupnopanelnih zgrada, definise podelu na:
- poduznu, sa pruzanjem konstrukcije paralelno poduznoj fasadi, slika 227/1
- poprecnu, pruzanje noseCih elemenata u poprecnom pravcu, a fasadni paneli
nemaju nosecu funkciju, i
- unakrsnu konstrukciju sa pruzanjem noseCih elemenata paralelno i poprecno na
poduznu osu zgrade, slika 227/2. Ovaj sistem se najcesce primenjuje kod raster a
koji je blizak kvadratu i u seizmickim zonama veceg intenziteta radi postizanja
istog stepena otpornosti zgrade za oba pravca.
643
Slika 227/1 Konstrukcija sa poduinirn noseeirn zidovirna
Slika 227/2 Konstrukcija sa unakrsnirn noseeirn zidovirna
644
Konstrukciju u skeletnim objektima, slika 227/3, obrazuju stubovi, grede, medu-
spratne konstrukcije (tavanice) i zidovi za ukrucenje (vertikalne dijafragme). U
ponekom sistemu, konstrukcije obrazuju zidovi sa ili bez otv~ra (vertikalni ~a~eli),
i tavanice - horizontalni paneli. Tavanice pored prenosa vertlkalnog opterecenJa, u
svojoj ravni primaju uticaje vetra i seizmickih sila i p~enose
~~
na ~idove.i temelje.
Zbog toga je neophodno da se obezbedi krutost tavamce u nJlhovoJ ravm.
Slib 227/3 Skeletn.i konstrukcijski sistem
Krupnopanelni sistemi primenjuju se najcesce kod stambenih, a skeletni kod drus-
tvenih i industrijskih zgrada. Panelne zgrade od sitnih i srednjih panela se retko
primenjuju zbog teskoca u obradi vertikalnih spojeva koji su kod njih vidljivi.
Konstrukcijski sistem ne zavisi samo od namene zgrade, vec i od njene spratnosti i
lokalnih uslova. Tako se, najcesce kod zgrada vece spratnosti u seizmickim zonama
viseg intenziteta, u cilju povecanja seizmicke otpornosti i boljeg prijema horizon-
talnih sila, projektuju sistemi zidova sa unakrsnom shemom. Za ovu svrhu kod
645
skeletnih zgrada se koriste prostori oko stepenista i liftova za uvodenje zidova za
ukrucenje.
Pri formiranju ~keleta potrebno je pridrzavati se odredenih pravila koja dovode do
jednostavne i ekonomicne konstrukeije. Preporucuje se da preseei stubova ostanu
jednaki od temelja do vrha. U tom slucaju podvlake u svim spratovima imaju iste
duzine i moguce je ostvariti jedinstveni sistem spajanja. Od ovog pravila se moze
odstupiti sarno ako pri izvodenju radova na gradiliStu, prosirenje stubova u donjim
spratovima omogucuje oslanjanje podvlaka bez konzola.
Pri oblikovanju stubova treba voditi racuna 0 oslanjanju podvlaka, te se oni mogu
izvesti sa ili bez konzolnih ispusta. Kod stambenih zgrada tezi se izostavljanju ovih
ispusta, pa se povezivanje ostvaruje na lieu stuba ili se umesto stubova upotre-
bljavaju kombinovani elementi, pa se nastavak pomera u polje greda. Nastavljanje
stubova se moze izvesti u nivou tavaniea ili neposredno iznad, a cesto se izvode
neprekidno kroz vise spratova, pa se podvlake spajaju sa njima preko konzolnih
ispusta ili skrivenih konzola. Na slici 22714 date su seme povezivanja elemenata
skeletnih zgrada. Iz njih se moze sagledati prineip povezivanja.
Okviri se mogu formirati od elemenata u obliku r, +, H, IT, slika 227/4a,b,e. Pri
tome treba naglasiti. da je proizvodnja, transport i montaza linijskih elemenata -
stubova i greda, cije duzine se poklapaju sa otvorima, znatno jednostavnija, slika
227I4e.
Koriscenje elemenata oblika + i H za formiranje okvira, moze se oeeniti pogod-
nim kod primene u seizmickim zonama, jer raspored zglobova odgovara raspodeli
momenata izazvanih seizmickim silama, a uz to i tesko se izvodi veza sposobna da
prenese moment savijanja. Prikaz cvorova skeletnih zgrada prema 11101 dat je na
sliei 227/5.
KOt kombinaeije okvira i smicucih zidova, jezgra se izvode monolitno, a okvir
mo' r,azno, a u sistem\l IMS i zidovi za ukrucenje se izvode montaino. Vecina
sist~ma svodi se na mesovite, tj. sistemi sa noseCim zidovima i okvirima. Zidovi
posl 'Ipljuju radove na konstrukeiji, ali uticu na smanjenje tezine okvira i armature
un.: 'la. Horizontalno opterecenje se delimicno ili potpuno, preko tavaniee, prenosi
na
,
dove za ukrucenje ili stepenisna/liftovska jezgra. Vertikalna opterecenja se
prenose na:
- poduzne grede fasadnih okvira,
- poprecne okvire, i
- na poduzne i poprecne grede kod tavaniea koje prenose opterecenje u dva pravea
formirajuci pri tome prostorne okvire.
Za stambene zgrade pokazala se kao povoljna primena krupnopanelnih sistema za
spratnosti do 12. U pojedinim zemljama su realizovani objekti i do 20 spratova.
646
a)
W =IT=~
r=JT=~
TIll
c) n=n
n=n
n=n
e)
~ fl ~
n, ~
~
~=ll
~
b) lilf~u
u
H=H
H=H
JLJLLJL
d) ~~~~~~~
~=~=~=~
~=~=~=~
f )
~ c::==J
t:::::=!
==z t=:=:=:!
C=::J c=:::: c::==J
g)
~'=~TI
~)(=~~
j=~=rl
Slika 227/4 Shema povezivanja noseCih elemenata skeletnih zgrada
647
I
...
5 -
6
~
r'v>
6)
1--f~l[[)
(3
,",
LV
:',
]
, ,
~ I
\ 1 I
",'
"'''''''',
,,'
-""
lEJ
B
<.,,--
);
,:
9
-",
OCJ
'
,
"
"'..
"
....
... I
" I I
I I I
I
I :
V
Q
I
r
g
,/ :
(3
-,
~
r I
I
I I
I
l I
-"'"
~, :
" '
"
.
""
..,
I
Slib 227/5 Prikaz najceice primenjivanih elemenata skdetnih zgrMla
Zidovi se rade na otvorima za prozore i vrata i kruto povezuju sa tavanicama. Tavan-
ice i popreeni zidovi obezbeduju boenu krutost u dva upravna pravea, jer formiraju
"kutije". Raeionalnosti ovog sistema gradenja doprinosi viSestruka namena nosecih
zidnih panela koji sluie i za pregradivanje i obezbeduju termo i zvuenu izolaciju,
ali su arhitektonske mogucnosti u ovom sistemu gradenJa ogranieene.
Uporedna analiza statickih Serna skeletnih sistema montainih konstrukcija u odnosu
na Seme monolitnih konstrukcija ukazuje na znacajne razlike. Kod montainih kon-
strukcija dominiraju zglobovi a kod monolitnih krute veze. Sliean slucaj je i kod
hala. Prema tome, montaini sistemi su prilagodljiviji na lokacijamasa slabo nosivim
tlom, jer se utieaj neravnomernih sleganja ne odraiava negativno kao kod monolit-
nih. Ove konstrukcije su manje osetljive na uticaje temperature i visokoelasticnih
deformacija betona.
648
Zgrade u skeletnom "istemu su pogodnije za administrativne i ostale poslovne ob-
jekte gde pregradni zidovi nisu fiksni. Za maSinsku industriju koriste se uglavnom
prizemne hale, a u lakoj industriji i visespratne skeletne zgrade. Da bi tavanice bile
sto lakse, projektuju se tanji elementi koji se oslanjaju na grede postavljene izmedu
stubova. Grede se mogu izostaviti kada se tavanice rade sa ojacanjima u zoni oslan-
janja. Zidovi za ukrucenje se projektuju tako da mogu preuzeti horizontalne sile
od vetra ili usled delovanja zemljotresa. Njihov raspored u osnovi treba da bude
simetrican u odnosu na poduznu i poprecnu osu objekta i da ne remente funkcional-
nost. Ovi zidovi sprecavaju prekomerna horizontalna pomeranja i moguca ostecenja
ispune Cime doprinose povoljnijem ponasanju celog objekta.
Razmestaj elemenata tavanice u osnovi zavisi od raspona podvlab., a pri povezi-
vanju sa stubovima bez podvlaka primenjuje se prednaprezanje. Tavanice sa pri-
blizno kvadratnim rasterom najcesce se izvode tako da nose opaterecenje u dva
upravna pravca, sto treba obezbediti spojevima otpornim na savijanje.
Da bi se smanjio broj spojeva, tezi se da elementi tavanice budu sto siri. Ipak,
primena elemenata napregnutih u jednom pravcu doprinosi da se jasnije sagleda, i
konstrukcijom spoja sledi, put sila.
PoSto tokom montaze u elementima konstrukcije i njihovim spojevima moze doci do
nezelj~nih naponskih stanja, potrebno je pored provere konstrukcije za stanje ek-
sploatacije i granicna stanja uzeti u obzir i stanje montaZe, transporta i uskladistenja
elemenata.
Izuzetnu ulogu u izboru konstrukcije objekta pored elemenata ima i adekvatan
izbor i kvalitet spojeva i veza. Oni treba da obezbede prijem i prenos opterecenja do
temelja, a estetskim i izolacionim svojstvima omoguce kvalitetno koriScenje objekta.
To je naroCito vazno pri projektovanju novih sistema i usavrsavanju postojecih sa
ciljem pospesenja tehnologije montaZe.
Tehnoloski prikladna resenja zahtevaju manji utrosak materijala i sredstava. Kon-
strukcijski aspekt sastoji se u obezbedenju jednostavnosti izrade, unifikaciji i tipiza-
ciji elernenata i njihovih spojeva i veza. Proizvodni aspekt pretpostavlja koriscenje
tipskih postupaka i procesa u cilju smanjenja ulaganja urad i uredaje. Eksploat-
acioni aspekt se odnosi na pogodnost popravki i odrzavanja. Korektnim izborom
konstrukcije obezbeduje se brza i ekonomicna proizvodnja elemenata, njihov trans-
port i montaza, kao i ekonornicna eksploatacija.
Osnovni uslov za postizanje konstrukcijske pogodnosti je unifikacija i tipizacija el-
emenata i njihovih spojeva i veza. U uskoj vezi je kvalitet transporta i montaZe,
tj. smanjenje obima radova na samom objektu. Zbog toga je uz projektovanje
konstrukcije nuzno i tehnoloSko projektovanje u svim fazama rada.
Bitni pokazatelji svakog montaznop; sistema su:
- vrsta i broj primenjenih elemenata,
- koliCina radova na sarnom objektu,
- pogodnost deponovanja, transporta i montaze elemenata, i
- obezbedenje kvaliteta materijala i ostalih pokazatelja u okviru tolerantnih odstu-
panJa.
649
Pri projektovanju konstrukcijskih sistema preporucuje se:
- ukrupnjivanje i ujednacavanje raznih elemenata i njihovo ujednacavanje po te-
zini,
- obez bedenje proizvodnje velikih serija,
- izbor adekvatnog naCina montaze tako da on ne dovodi do prekida radova,
- jednostavan i lak naCin povezivanja elemenata.
ELEMENT I
Montaini elementi treba da omoguce lako uklapanje u arhitektonski projekat i
da istovremeno obezbede dovoljnu standardizaciju, da bi montazna gradnja imala
ekonomskog smisla. Nijta manje nije znacajna ni unifikacija tehnologije gradenja,
koordinacija proizvodnih procesa, utovara, transporta i montaie elemenata.
Pri izboru konstrukcijskih elemenata voditi racuna 0 njihovom skladu sa arhitek-
tonskim projektom uz omogucavanje slobode arhitektonskog izraza. Vaino je da
pri tome bude obezbeden dovoljan broj ponavljanja elemenata. Zbog toga je vee
od prvih faza projektovanja vaina saradnja arhitekte, konstruktera i izvodaea.
Konstrukcijski elementi se mogu proizvoditi kao deo konstrukcije ili iz posebnih
delova koji se povezuju u celinu. Uz projekat se prilaiu:
- radionicki crtezi prefabrikovanih elemenata,
- crtezi spojeva i veza elemenata i veza za ostale delove konstrukcije,
-
projekat tehnologije proizvodnje za fabriku - pogon.
Pored ostalih podataka 0 elementima potrebno je naznaCiti:
- stepen tacnosti dimenzija, i
-cvrstocu betona prilikom vadenja elemenata iz kalupa.
Prema geometrijskom obJiku, elementi se dele na linijske,
prostorne, slika 227/6. Oni mogu biti noseci, samonoseci i
ugradnje proizvode se elementi za:
- temelje,
- vertikalne nosece elemente (Stubovi, zidovi, blokovi),
- fasadne i sekundarne elemeqte,
- stepenista, slika 227/7.
plocaste ili panelne i
noSeni. Prema mestu
Za izradu elemenata se upotrebljavaju obicni i laki armirani beton i prethodno
napregnuti beton. Upotrebom lakog be.tona moze se znacajno smanjiti tezina kon-
strukcije, a primenom prednaprezanj~ se omogucuje savladivanje veCih raspona,
smanjenje tezine elemenata i smanjenje opasnosti od nastajanja prslina. Povecanje
raspona doprinosi vecoj fleksibilnosti arhitektonskog projektovanja.
Proizvodnja elemenata moze se organizovati u pogonima- fabrikama opremljenim
maSinama i uredajima za spravljanje i ugradivanje betona, kao i za transport,
650
b~3v
1~6v
d) e)~
t.;
b ~ J v
I ~ 6v
Slika 227/6 Geometrijske karakteristike konstrukcijskih elemenata
jr
,/
~...,
'~'
II
Slika 227/7 Montaino stepeniste
obelezavanje i skladistenje gotovih elemenata. Pored toga, elementi se mogu proiz-
voditi i na gradiliStu ili na poligonu.
Prema tezini, elementi se dele na lake, mase do 1500 kg, srednje teske do 5000 kg
i teske iznad 5000 kg. Masa i gabariti elemenata biraju se u skladu sa nosivoScu i
gabaritima transportnih sredstava, kao i dizalica.
Izborom elemenata potrebno je obezbediti da oni mogu primiti staticke uticaje
u svim fazama bez posebnih oj acanja. Potrebno je obez bediti krutost elemenata
dovoljnu za obavljanje radnih operacija na montaii, i koriScenje vec montiranih
elemenata kao opiate ili skde za dodatne radove. Ovaj poslednji zahtev naroCito
mora biti ispunjen kod montazno-monolitnih konstrukcija.
651
Elem~nte treba tako formirati da je moguca primena jednostavnih naCina povezi-
vanja bez posebne skele i opIate. Potrebno je oblik prilagoditi zahtevu da se ele-
ment sklopi iz delova, sto je slucaj kod resetkastih nosaca. Osnovne dimenzije treba
da obezbedestabilnost samog elementa u fazama izrade i montaze. Potrebno je
obezbediti laki zahvat elemenata u transportu i montazi.
Ipak, presudan uticaj na formiranje elemenata ima njihova namena. To je ilus-
trovano skupom elemenata, prikazanih na slici 227/8, namenjenih za zgrade, i na
slici 227/9, skupom elemenata namenjenih za hale.
Slika 227/8 Skup elemenata za formiranje konstrukcijskog sistema zgrada
0
0
0
rt:)
UD~
/~
]1 bI]
1-1
~
Slika 227/9 Skup elemenata za formiranje konstrukcijskog sistema hala
652
TOLERANCIJE
Gotovi elementi uvek odstupaju od projektovanih dimenzija. Ova odstupanja mo-
raju biti u dopustenim granicama. Ove granice biraju se tako da odstupanja ne
izazovu komplikacije ili stete u toku gradenja /92/. Netacnosti izrade se javljaju
usled gresaka u proizvodnji, gresaka pri obelezavanju i prenoSenja mera na objektu
i kod montaze.
Za prakticno obuhvatanje tolerancija one se svode na geometrijske veliCine izraiene
duzinama ili uglovima, tj. odstupanja dimenzija i konfiguracije elemenata. Tako je
potrebno da tolerancija konfiguracije bude uklopljena u polje tolerancije linearnih
dimenzija predmetnog elementa.
Tacnost izrade odrazava se na izoblicavanje konfiguracije elementa koja se manifes-
tuje preko kvaliteta, iskoSenosti pravih uglova, vitoperenja, slika 227/10, neparalel-
nosti suprotno postavljenih povrsina i valovitoScu povrsina, slika 227/11.
Slib 227/10 Vitoperenje panela -
podaci za ocenu tolerancija
Duzina
krivljenja
~
~~~~~en'
Max.krivljenje
Odstojanje do
podesenog ugla
Odstojanje do
podesenog ugla
KONVEKSNO
Duzina
krivljenja
~*d
Hax.krivljenje
Stvarna
povrs
<a
on
s::
Q)
on
~
>
1
1-1
..I<:
Izlozena
povrs
Izlozena
I povrs
)N
::I
0
Max.krivljenje
KONKAVNO
Slib 227/11 Izbocavanje tankih panda - podaci za ocenu tolerancija
653
--
Sistem spojeva i veza elemenata ima neposredan utieaj na modularnu koordinaeiju,
sto se ispoljava kroz uvazavanje toleraneija pri modularnom dimenzionisanju eleme-
nata. To nalaie potrebu analize sistema toleraneija i pri odredivanju sirine spojniee
izmedu elemenata.
Da bi se postigla opsta unifikaeija, potrebno je postiCi ujednacavanje oblika eleme-
nata, u skladu sa njihovim polozajem u sklopu, i tehnikom spajanja, sa aspekta pri-
jema i prenosenja opterecenja kod konstrukeijskih spojeva i zaptivanja kod zaStrtnih
spOJeva.
Sem analize koliko tolerantna odstupanja uticu na poremecaj u prenosu sila u cvoru
i na pojedine elemente, znacajno je koliko odstupanja u merama mogu izazvati
poremecaje u smislu same montaze i monolitiziranja. Nepovoljno je ako ona dovedu
do potrebe veCih podupiranja i dodatne opIate tj. naknadne obrade veze.
KONSTRUKCIJSKI DETALJI
Minimalne dozvoljene dimenzije armiranih i prednapregnutih betonskih elemenata
prema JUS-u mogu da budu:
a) za povrsinske elemente (ploce, zidovi i sl.) punog preseka 4 em, a slozenog i
sanducastog preseka 3 em,
b) za linijske elemEmte (grede, stubovi i sl.) za pune pravougaone i druge preseke
6 em, a za slozene preseke 3 em.
Za linijske nos ace izlozene savijanju zahteva se za[fazu"eksploataeijJ armiranje naj-
manje sledecom armaturom:
. 1
a) nosaCi sirine 8 em i duzine do 4,0 m sa jednom sipkom <p6 mm;
b) svi ostali nosaCi najmanje dye sipke <p6 mm.
Kod montaznih elemenata se nominalne vrednosti ZaStitnih slojeva betona mogu
smanjiti za 5 mm, uz uslov da se sprovodi posebna kontrola polozaja armature i
ugradivanja betona.
U zoni oslanjanja elemenata armatura mora biti posebno obradena i osiguran njen
projektovani polozaj.
Montaini elementi moraju biti obezbedeni za vadenje iz kalupa, rukovanje i skladis-
tenje. NaroCito su osetljive pocetne faze rada dok elemenat ne dobije projektovanu
cvrstocu. Skladistenje zahteva primenu jednostavnih podmetaca i jasnih statickih
serna.
Elementi treba da se ispituju za fazu transporta, podizanje i montaie. Postavlja-
nje kuka za hvatanje i podizanje elemenata utice na formiranje statickih shema.
Najcesce to su grede sa prepustima. Za kuke i sidra, ugradene u prefabrikovani
betonski elemenat, radi omogucavanja njegovog transport a, koefieijenat sigurnosti
protiv loma i izvlacenja mora biti najmanje k =
5, O. U nekim slucajevima primen-
juju se privremena pojacanja elemenata za fazu montaie.
Nosiv~t kuka moze se odrediti kao za zakrivljeni nosac opterecen u svojoj ravni ili
se koriste empi-rijski podaei. Detalji kuka prikazani su na sliei 227/12.
654
20'\ 720'
lO"112O'
Slika 227/12 Detalji kuka za hvatarije i dizarije elemenata
Dinamicki vertikalni efekti dizanja i transporta za sopstvenu tezinu uzimaju se sa
faktorom :i: 1,15. Time treba pokriti neravnomernost opterecenja tokom dizanja
i transporta i nizi kvalitet prianjanja. Pored toga sve prolazne faze statickog i
dinamickog karaktera moraju se razmatrati u projektu. Potrebno je identifikovati
vreme njihovog nastajanja i uvesti u proracun stvarna svojstva materijala. Pri tome
se parcijalni koeficijenti sigurnosti mogu redukovati.
Za proces montaie znacajno je sagledati uslove opterecenja u toku gradnje, pa
je potrebno uskladiti redosled montaze i optereCivanja. Ne sme se desiti da se
u toku montaze i spajanja pojavi nepredvideno naprezanje elemenata, paje zato
potrebno u svakom trenutku obezbediti stabilnost vec montiranih del ova konstruk-
cije. NaroCito je opasno ako su ova naprezanja veca od onih koja se ocekuju u ek-
sploataciji. Zbog toga se, pri usvajanju dimenzija elemenata i njihovih veza, mora
0 tome voditi racuna. Ako se jave povremena opterecenja, potrebno je predvideti
posebna podupiranja.
Tezi se da se rade elementi veCih dimenzija, da bi se smanjio broj spojeva i obim
radova na montazi. avo je korisno jer povecaVS\obim radova u fabrici a smanjuje
radove na mestu. Ipak, mora se ograniCiti veliCina elemenata po dimenzijama i
teiini, sto je u tesnoj vezi sa mogucnostima dizanja kranova i uslovima transporta.
Racionalnije je projektovati elemente sa vecim cvrstocama betona i kvalitetnijom
armaturom, a za ispune koristiti lakoagregatne betone.
Svaki elemenat mora biti na vidljiv i trajan naCin obelezen i oznacen tip i njegove
karakteristike.
TEMELJI
Zastupljenost temelja u montaznom naCinu gradenja nije ni izbliza kao kod drugih
elemenata. NajviSe su zastupljeni plitki temelji (samci) sa caicom za ugradivanje
stuba, slika 227/13. Zavisno od veliCine opterecenja, dubine noseCih slojeva i
kvaliteta tla temelji se razliCito oblikuju /13/. Ovi oblici proisticu iz teznje za
smanjenje tezine naroCito kod gradenja na tIu manje nosivosti. Cak i veee profi-
lacije su isplative, slika 227/14.
655
~
f~_~~~
:-
:;,~~~;: Ij
Slib 227/13 Detalji povezivanja stuba i temelja samaca (caiica)
Slib 227/14 Temelj samac sa profilacijom
U montainim temeljima caSica se moze obraditi tako da se ostvari ukljeStenje stub a,
Hi njegova zglavkasta veza. Veza temelja i stuba moze se osvariti i zavrtnjevima,
slika 227/15.
Cesto se primenjuju i montaini trakasti temelji, najcesce od viSe komada, slika
227/16. Delovi temelja mogu biti postavljeni sa medurazmakom.
656
--@
ugaonik
@
zavrtanj
an kt"r
zavrtanj
zavrtanj
----
ugaonik
podesavanjt" nivoa
anker
zavrtanj
Slika 227/15 Veza stuba i temelja zavrtnjevima
Slika 227/16 Trakasti temelji
657
Rasprostranjena je primena gotovih sipova i montaznih temeljnih jastuka (naglavi-
ca). Nesto rede se izvode montazni temelji na bunarima i kesonima.
STUBOVI
Oblikovanje stubova zavisi od niza parametara kao sto su:
- karakter i veliCina opterecenja,
- namena stuba, a na njegov oblik moze uticati i postojanje kratkih elemenata
(konzola) na njima,
- tehnoloSke karakteristike,
- polozaj i izgled stuba.
Oblici poprecnih preseka su slicni onima kod monolitnih konstrukcija: pravougaoni,
T-presek, I-presek sa ili bez supljina, sanducasti i dr., ali sa izrazenijom razudenoscu,
slika 227/17.
KITv~[]Uu~
Slika 227/17 Poprecni preseci stubova
Kod I-preseka srednji deo moie biti perforiran narocito ako su u pitanju hale velikih
visina. Tada se mogu primeniti "stubovi oblika Virendelovog nosaca" ili resetkastog
nosaca, slika 227/18.
0
D
D
~
~
~
~
D
Slika 227/18 Poduzni preseci stubova
Ovi stubovi su osetljivi za fazu montaze.
658
Preporucuje se da odnos sirine (b) ili visine poprecnog preseka (d) i visine stuba
(H) bude:
b/ H ? 1/25
(227/1)
a za stubove sa kranovima da bude:
b/ H ? 1/25 i d/ Hie? 1/14
(227/2)
Kao i za ostale elemente MB se povecava u odnosu na monolitne konstrukcije.
Najcesce je 40-60. Time se smanjuje njihova tezina i cena.
Armiranje ovih elemenata je slicno onom kod monolitnih stubova. Kada se objekti
grade u seizmickim podrucjip"'"t zahtevi za armiranje stub ova su znatno stroziji od
uobicajenih zahteva. Potrebno je takvo armiranje da omoguCi duktilno ponaSanje.
U okvirnim sistemima treba teziti razvoju nelinearnih deformacija na krajevima
rigli, a ne u stubovima. To se postize izborom preseka stubova Cija je nosivost veca
od nosivosti greda.
]\T
"troCitoje vaino poprecno armiranje. Kada su stubovi ukruceni
zidovima veCi dao horizontalne sile se predaje zidovima, a stubovi primaju veti deo
normalnih sila. Lorn je obicno poslediea iserpljenosti nosivosti betona. Poboljsanje
ponasanja se moze postiCi utezanjem betona gusce postavljenim uzengijama ili spi-
ralama. Time se pritisnute sipke stite od izvijanja. Armatura za utezanje mora biti
obez bedena na duzini jednakoj visini preseka stuba, ali ne manjoj od sestine visine
stuba, tj. 45 em.
Elementi se betoniraju oslonjeni na uzu stranu, sto omogucuje lakse odizanje zbog
veceg otpornog momenta. Sa resetkastom ispunom izraduju se kao polozeni ele-
menti.
GREDE
Za sekundarne nos ace primenJuJu se armiranobetonske grede, a za glavne nos ace
i prethodno napregnute. Mogu se izvesti raspona veCi od 30 m. Gredni nosaCi
imaju najcesce razudene preseke T, I, II, U i sanducastog preseka, slika 227/19. Za
glavne nosace, pored toga, primenjuju se resetkasti, slika 227/20 i lucni, slika 227/21
nosaci ili se grede sastavljaju iz pojedinih delova i povezuju naknadnim zatezanjem
kablova.
DDQ][J[O]~~
\L?~J10~~
Slika 227/19 Poprecni preseci greda
659
~~
J
t
} t
1
~lZ0J~~vr
t
~
t
~
t
~
t
- ---
1
r--- ---;
b ~
1
C,
O
t
I B A I
..it
I
6v~ ~n
r -..,
I I
I
I
1
I
-A-
i
.
,
~.
.
.-J
,
"j/-'
\\~
~
'\/
c
~
0'
i
-1
'"
'
"'1/
-- -
Slika 227/20 Resetkasti nosaei i seme spajanja
660
Slika 227/21 Lucni nosai:i
Za sekundarne nosace se uglavnom primenjuju pravougaoni, U i T-preseci. Staticki
sistem je prosta greda, Gerberov ili kontinualni nosac. Najcesce su 'raspona do 12 m.
Kao i glavni nosaCi mogu biti konstantnog preseka ili promenljive visine koja opada
ka krajevima ili ka jednom kraju. Slicno je i sa grednim glavnim nosaCima hala,
slika 227/22. Kada su nosaCi konstantnog poprecnog preseka razlicitom visinom
stubova ohezbeduje se jednostrani pad za odvod vode sa krova, slika 227/23. Za
vece rasp one u rebrima se uvode otvori za olaksanje.
~
~
00 DO
-;:;;
Q
'2.
Slika 227/22 Gredni razudeni nosai:i
661
-------......
..
Slika 227/23 Gredni nosal: postavljen na stubove razlicitih visina
Za okvirne nosace grede su uglavnom pravougaonog ili T-preseka. Armiranje u
seizmickim podrucjimaje uslovljeno zahtevom za obezbedenje duktilnog ponasanja.
Kod prostih grednih nosaea mora se spreCiti torzija usled horizontalnih sila vetra,
nesimetricnosti opterecenja i udara. Kod greda kao i kod stubova i zidova se moraju
uvesti slucajni ekscentriciteti preko torzionih momenata, tj.
Tad < Vad .1/300
(227/3)
gde su:
1 - raspon grede,
Vad - vertikalna reakcija ili smicuca sila;
i na horizontalne siie:
H.d > 0, 2Vad > 30 kN
(227/4)
Bocha nestabilnost usled savijanja i torzije proverava se kroz uvodenje ekscen-
triciteta u sredini raspona:
e > 1/1500
(227/5)
kao dodatniuticaj uz spoljaSnja opterecenja.
Kod okvirnih sistema mogu se formirati kombinovani element i- nosaci oblika H,
+, IT i dr. Ovi elementi rede se koriste zbog teskoea kod njihovog skladistenja i
transporta.
Resetkasti nosaCi izvode se za raspone vece od 30 m. U donji pojas ovih nosaca
i zategnute stapove ispune unose se prednaponi. Najcesce se reSetkasti nosaCi
raSclanjuju na vise delova zbog jednostavnije proizvodnje transporta i montaZe.
Nekoliko primera raSclanjivanja resetkastih nosaca prikazano je na slici 20.
Pored pomenutih elemenata za pokrivanje hala upotrebljavaju se poliedarski sis-
temi i krovovi u obliku ljuski.
TAVANICE
Izboru tavanica kod zgrada treba posvetiti posebnu paznju. Najcesce se rade u ob-
liku standardizovanih punih ploca, osupljenih ploca, rebrastih tavanica ili rostilja,
da bi se smanjila njihova tezina, slika 227/24. Povoljlle efekte daje primena pred-
naprezanja ciji uticaj na smanjenje ugiba i prslina posebno treba imati u vidu. Na-
jmanja debljina ploca proizilazi iz protivpozarnih propisa (SAD i Nemacka). Tanke
ploee se mogu proizvoditi zajedno sa zaStitnim slojem od pozara.
662
!1Q--t--_J.ZQ
t- -
pQn
~t
2~
r
-
t
: - --
m VJL
--
t-
-~-_J2Q---~-
1
-
60
1
m
Slika 227/24 Preseci najcesce primerijivani kod tavanica
Na izbor tavanica bitno utice raspoloiiva visina, u sistemu primenjenom za gradnju,
kao i velitina opterecenja koje treba da preuzme.
U stambenim zgradama gde su prostorije manjih dimenzija mogu se primeniti tavan-
ice punog preseka iz jednog dela ili iz lamela. Kada se rade od .lamela na krajevima
se obraduju tako da susedni delovi formiraju ilebove za ostvarivanje njihove veze.
Time se postiie ujednacavanje ugiba i sadejstvo lamela kod prenosenja opterecenja.
--<---
//
--
--
Slika 227/25 Montazno-monolitnetavanice
Olaksane ploce izvode se sa otvorima u zategnutoj zoni time se postiiu znacajne
ustede. Za pokrivanje hala se najcesce koriste ploce i Tf-nosaCi. Ovi elementi se
proizvode na stazama za prednaprezanje. Uobicajeni rasponi su 6-15 m, a dostiiu
i 20 m.
U cilju obezbedenja izolacionih svojstava rade se paneli sa vise slojeva, npr. troslojni
u kojima je jedan sloj od izolacionog materijala.
Cesto se za tavanice koriste montaino-monolitne tavanice. One koriste prednosti i
montaine i monolitne gradnje, slika 227/25. Montaini elementi su tanke prethodno
napregnute ploce koje zamenjuju skelu i oplatu. Preko njih se betonira monolitni
663
--
deo, a za vezu ovog betona i montaznog elementa koristi se ispustena poprecna
armatura. Ova armatura mora biti dovoljno usidrena na obe strane. Zajednicka
povrsina se mora pazljivo obraditi pa se moze uzeti njihovo puno sadejstvo. Losa
strana ovog naCina formiranja tavaniee je realna opasnost od oStecenja montaznih
delova u toku transporta Hi montaie.
Tavaniee moraju biti sracunate za prihvatanje opterecenja od radnika koji rade na
montazi, tj. na opterecenju od 2 kN na povrsini 20 x 20 em.
ZIDOVI
Zidni paneli mogu biti noseci, samonoseCi i noseni. U unutraSnjosti zgrade zidovi
su najcesce noseCi a istovremeno imaju i funkeiju pregradivanja. U tim slucajevima
rade se kao puni zidovi armirani saglasno zahtevima prenosenja opterecenja.
Tipicni preseci najcesce primenjivanih noseCih zidova prikazani su na slici 227/26.
Minimalni zahtevi su najmanje MB 25 i poduzna armatura najmanje 0,3%. Zid
armiran ispod ovog proeenta i sa MB 20 ili manje smatra se nearmiranim. Zidni
panel sa oba liea zida mora imati armaturu za prijem sila usled skupljanja betona
i termickih efekata, tj. sprecavanje nastajanja prslina.
))
",'1
II
(' .'
.
/)
'r"
'J
I
(0) puni
r
1(;_>(
(b)
rebrasti
(e) sto~eni
Slika 221/26 Preseci najcesce primerliivanih noseeih zidova
(e) o~upljeni
(d)
send"i~
'd.
0
Fasadni zidovi treba da ispune joS i estetske i izolaeione zahteve. Zbog toga se oni
rade u vise slojeva. Za fasadne zidove cesto se koristi laki beton jer ima povoljnija
izolaeiona svojstva. Fasadni paneli su najosetljiviji jer treba da obezbede nepropust-
ljivost za vlagu i ocuvanje termohigrometrijskih karakteristika, a da istovremeno
budu u stanju da prenose opterecenja.
.
Debljina noseceg zid~ r.~ sme biti manjalod 10 em'kod normalnog betona i ne manja
J od i4 em za laki beton.. SmicuCi zidovi dijafragme od normalnog betona mogu biti
debljine najmanje 8 em.' Za spoljaSnje zidove na ove vrednosti se mora dodati 2 em.
Armatura za dizanje treba da bude usidrena na dubini od 0,75 debljine panela.
Montaini zidovi mogu se armirati konstrukeijskom kontinualnom armaturom koja
se na gradilistu povezuje sa susednim elementima i formira noseci sistem.
Sendvic paneli radeni kao spregnuti moraju se verifikovati eksperimentalno. U
oslonaekoj ravni veza se ostvaruje materijalom otpornim na koroziju. Spoljni sloj
panela mora biti slobodan za deformisanje.
664
SPOJEVI I VEZE
PODELA SPOJEVA
Prostor izmedu prefabrikovanih elemenata koji se povezuju naziva se spoj. Ovaj
prostor se ispunjava betonom ili drugim materijalom za povezivanje i zaStitu od
prodora vlage i korozije. Prema nameni spojevi se dele na dilatacione, zaStitne i
konstrukcijske (nosece).
Najznacajniji su noseci spojevi, te se ovde njima i poklanja najveea paZnja. U ovu
grupu spadaju spojevi nosenih elemenata sa noseCim tj. pricvrsCivanje za noseeu
konstrukciju, kao i spojevi kojima se povezuju noseCi elementi medusobno. Oni
treba da su sposobni da prime i prenesu sileo
Spojevi razliCitih konstrukcijskih sistema se znatno razlikuju, te se najcesee posebno
razmatraju spojevi za skeletne i krupnopanelne zgrade. Razlika je izrazena kroz
naCin povezivanja, kod krupnopanelskih zgrada se primenjuju linijski, a kod skelet-
nih "tackasti" spojevi.
Deformacije usled vremensko-temperaturnih promena uslovljavaju projektovanje di-
latacionih'razdelnica kod zgrada. Ove razdelnice omogucuju da se delovi zgrade de-
formisu nezavisno. Rastojanje ovih spojeva zavisi od stepena staticke neodredenosti
konstrukcije, njene krutosti i karaktera povezivanja. Za monta:lne zgrade u odnosu
na monolitne uobicajena rastojanja mogu biti povecana za oko 30%.
Osnovna uloga zastitnih spojeva je postizanje odredene hermetizacije, tj. termoizo-
laciQnih svojstava, za vlagu i vazduh. Uloga ovih spojeva je velika i kod zaiitite
nosecih spojeva-veza od korozije i pozara kao i dobijanja zadovoljavajuCih estetskih
resenja.
Noseci spojevi imaju zadatak da povezu pojedine elemente u celinu i obezbede
jedinstvo konstrukcije za sva opterecenja koja se mogu pojaviti u toku eksploatacije.
Od kvaliteta ovih spojeva uglavnom zavisi konstrukcijska vrednost objekta. Ovi
spojevi moraju ispuniti zahteve trajnosti, zavlsno od znacaja i veka trajanja. Na
konstrukcijsko resenje spoja bitno uticu:
- oblik, polozaj i namena elemenata koji se spajaju,
- tip konstrukcije koji se formira i njen konstrukcijski sistem,
- karakteristicne sile koje spoj treba da prenese,
- osobine materijala koji se primenjuju za povezivanje,
- uslovi montaze,
- primenjeni materijal za povezivanje, i
- nacin povezivanja.
Pri izboru tipa spojeva znacajna je analiza mogucih veliCina pravaca i smerova
delovanja pojedinih sila u spoju, kao i njihovog prijema i prenosa sajednog element a
na drugi.
Prema prirodi sila koje deluju u spojevima oni se mogu podeliti na spojeve izlozene:
pritisku, zatezanju, smicanju, savijanju, torziji i kombinovanom dejstvu.
665
-
Spoljni elementi zgrade, sem dejstvu spoljaSnjih sila, izloieni su promenama vlai-
nosti i temperature, cime postaju osetljiviji za povezivanje nego elementi u un-
utraSnjosti zgrade. Radi toga se prema poloiaju elemenata za povezivanje dele na
spoJeve:
- spoljaSnjih elemenata medusobno,
- spoljaSnjih i unutraSnjih elemenata, i
- unutraSnjih elemenata medusobno.
Prema poloiaju elemenata za povezivanje razlikuju se spojevi:
- horizontalnih elemenata medusobno,
- vertikalnih elemenata medusobno, i
- spojevi horizontalnih i vertikalnih elemenata.
Prema materijalima za povezivanje spojevi se dele na: metalne, armiranobetonske,
prednapregnute i lepljene, a prema naCinu povezivanja na: suve, mokre i polumokre.
IZBOR NOSECIH SPOJEV A
Pri izboru i konstrukciji spojeva teii se da se iskoriste osobine materijala u smislu
prenosenja opterecenja, tako da se pritisak i smicanje prenose betonom a zatezanja
armatmom.
Prema krutosti spojevi se mogu podeliti na: krute, popustljive i zglobne. Kod krutih
spojeva smatramo da izmedu elemenata nema uzajamnog pomeranja. Popustljivi
spojevi imaju konacnu krutost te su dozvoljena manja pomeranja. Zglobne veze se
najcesce izvode putem slobodnog oslanjanja jednog elementa na drugi.
Sile aksijalnog pritiska se mogu preneti preko spojnica od maltera, neposrednim
oslanjanjem posebno armiranih kontaktnih povrsina i preko metalnih ploca i pod-
metaca.
Da bi se izbeglo rusenje veceg dela konstrukcije, usled rusenja njenog jednog dela,
preporucuje se ostvarivanje kontinuiteta u svim pravcima.
Aksijalno zatezanje se u celosti poverava armaturi, a ako je moguca pojava eks-
centriciteta, potrebno ih je uvesti u proracun. Zatezanje se moie preneti putem
preklopa ili nastavka ostvarenog zavarivanjem armature, povezivanjem metalnih
spojki ili primenom naknadnog naprezanja, kojim se moie ponistiti zatezanje. Sile
smicanja se u celosti mogu predati armaturi u obliku klinova, a najefikasnije se
mogu primiti putem nazubljene veze.
Mela/ni spojevi prenose sile i predaju ih preko specijalnih usidrenih elemenata (pro-
fila i ploca) zavarenih za nosecu armaturu ili sidra. Metalni delovi se povezuju
medu sobom zavarivanjem ili zavrtnjima. I pored velikog utroska celika, ovi spo-
jevi se cesto primenjuju jer poseduju veliku cvrstoeu, moguca je dobra kontrola
kvaliteta radova, a na gradiliStu se ne izvodi postupak betoniranja i ne ceka na
ocvrscavanje betona. Dobra strana je i ta sto se radovi mogu izvoditi i pri niskim
temperaturama. Mana ini je sto su podloine dejstvu korozije i poiaru, tj. sman-
jena otpornost na koroziju i poiar. Za povezivanje nosenih elemenata za nosecu
konstrukciju upotrebljavaju se uglavnom metalni spojevi.
666
Kod armiranobetonskih spojeva u prostor spoja se ispusta armatura iz elemenata
koja se povezuje zavarivanjem ili preklopom. Pri tome za njihovu bolju vezu mogu
biti dodate po~ebne sipke - ankeri. Prostor spoja se popunjava - monolitizira - sit-
nozrnim betonom ili malterom. Ispuna stiti celicne delove i armaturu od korozije.
Solidna veza betona i armature jejedan od najvaznijih uslova za dobijanje potrebnog
kvaliteta spoja. Zbog toga je potrebno izvesti dobro nabijanje betona u spoju uz
pazljivu negu tokom ocvrscavanja. Teskoce se javljaju pri radu na niskim temperat-
urama. Cesto su u primeni spojevi sa prednaprezanjem i kasnijim pupunjavanjem
slieeva betona.
Armirani spojevi moraju imati najmanje sirinu od 10 em i u njima najmanje polo v-
ina armature u preseku mora biti nastavljena preklapanjem ili zavarivanjem. Pro-
jektom ovakvih spojeva moraju se definisati detalji spoja, uslovi i naCin izvodenja,
trenutak prednaprezanja, temperatura sredine u momentu spajanja i drugi podaci
od znacaja za nosivost spoja.
Pri armiranju spojeva treba imati u vidu da se duzina armature mora ograniciti, sto
uslovljava ogranicene veliCine sila koje se predaju pojedinim sipkama. One zahtevaju
velike lukove za vodenje i preklop sto utice na povecanje prostora spoja. Ovo moze
usloviti povezivanje armature u zoni spoja zavarivanjem. U prilog takvog resenja
je i mogucnost boljeg popunjavanja i vibriranja prostora spoja, jer se ne pretrpava
dodatnim sipkama. Pri ovom resenju potrebno je poznavati zavadjivost armature
i obezbediti prostor za nesmetan pristup zavarivaca. Ako je odabrana armiranobe-
tonska veza, potrebno je obez bediti nesmetano ugradivanje betona, oplatu i podupi-
ranje koje ne ometa ostale radove.
Spojevi lepljeni epoksi-smolama i drugim sintetickim smolama debljine od 1 do 3
mm mogu primati i utieaje od opterecenja. Za ove spojeve projektom se moraju
definisati:
- zahtevane mehanicke karakteristike sredstava za lepljenje,
- geometrijski oblik i naCin obrade spoljnih povrsina radi efikasnijeg prijema na-
pona smieanja u spoju, kao i eliminaeije koneentraeije napona,
- vrste ispitivanja lepkova pre njihove upotrebe,
- uslove i nacin kontrole izvodenja radova pri lepljenju.
Spojevi ispunjeni malterom na bazi eementnog ili sintetickog veziva, sirine od 1
do 3 em, koji primaju utieaje opterecenja moraju biti trajno izlozeni pritisku od
najmanje 1,5 MPa. Malter ne sme korozivno delovati na armaturu, celik za pred-
naprezanje i delove koji se vezuju.
Projektom ovakvih spojeva moraju se definisati mehanicke i druge osobine maltera,
naCin njihovog ispitivanja, kao i uslovi i naCin kontrole izvodenja spoja.
Prakticnost spajanja se oeenjuje kroz pogodnost postavljanja elemenata u zeljeni
polozaj, brzinu montaze i pristupacnost za kontrolu i eventualne interveneije. 0-
dabrani sistem spojeva i veza ne treba da se negativno odrazi na tempo montaie.
667
.
.
. .
'-,
,-'-'
L...
Izbor metode montaZe zavisi od stepena ukrupnjavanja montaznih jedinica za nji-
hovo dizanje, postupnosti i redosleda formiranja konstrukcije, mesta spajanja, kon-
strukcijskog resenje objekta, itd.
Na izbor konstrukcije spoja imaju uticaja i tolerancije. Spojevi treba da prihvate
netacnosti u merama bez veeih problema pri montaZi i da sprece nepozeljna napon-
ska stanja, tj. da kornpenziraju tolerantne greske izrade i montaze.
Pri oceni pogodnosti sistema spajanja, treba imati u vidu vremenske uslove mon-
taie, mogucnost izvodenja betonskih radova ili zavarivanja radi povezivanja.
OBRADA ELEMENATA U ZONI SPOJEVA
Resenjem spojeva mora se izbegavati koncentracija napona, slika 227/27, koja moze
dovesti do drobljenja betona, oljuskavanja zaStitnog sloja i nastajanja prslina.
a) b)
u
~
(,X
Slika 227/27 Koncentracija napona kod oslanjanja tavanica
Pri projektovanju spojeva potrebno je, u prvom redu, obezbediti dovoljnu duzinu
naleganja i duzine sidrenja za prihvatanje sila, a nazubljenim vezama treba obezbe-
diti dovoljan kapacitet za prenosenje smicanja. To se postize pravilnim izbororn
P1
rl
~L-
'11
.
W
'
.. .
[,j'-"
~
{DJ.
~
. . ~ .
.
0 ':f ~
't-'
~~
j" 0
0'" [J
~
c
m~~_! (
II]
Slika 227/7i3 Obezbedenje krajeva stuba kod njegovog nastavljanja u visini sprata
668
dimenzije spoja i obradom elemenata u zoni spoja. Da bi se predupredila kon-
eentraeija napona, potrebno je krajeve elemenata Hi njihove iviee obloziti celicnim
ploeama ili pojaeano armirati. Ako je dubina oslanjanja mala, moze doti do odla-
manja ugla zida.
Krajevi stub ova i zidova izlozeni pritisku pojaeavaju se ubaeivanjem mrezaste ar-
mature, slika 227/28, u poprecnom praveu da bi mogli primiti lokalne napone, slicno
kao kod prednapregnutih elemenata u zoni unoSenja sila. Stubovi se pojaeavaju,
horizontalnom armaturom, najcesce mrezastom 4>4,5- 8 mm sa okeima od 5 x 5 em.
Rastojanje ovih mreza po osi stuba je 5-8 em, a treba postaviti najmanje 4 mreze.
Duzina na kojoj se ovo pojaeanje izvodi mora biti najmanje 15 4>,gde je 4>precnik
glavne armature. Obimne ziee mreza treba da obuhvataju glavnu armaturu stuba,
a zaStitni sloj mreze do cela elementa mora biti minimum 1,5 em. Kod zavrsetka
zidova i stub ova potrebno je ostvariti paralelnost povrsina.
.
OSLONCI
Prema /98/ neposredno oslanjanje se moze primeniti kada napon kod oslonea ne
prelazi 0,5 MPa, tako da se ne pojavi oljuskavanje i prsline u betonu oslonaekih
povrsina usl,ed nepoklapanja oslonaekih povrsina i da se spreCi obrtanje Hi pomer-
anJe.
Da bi se ostvarilo sigurno oslanjanje potrebno je obezbediti:
- sirinu al iz ogranicenja kontaktnih napona,
- do~atne sirine koja predstavlja zbir zaStitnih slojeva do tezista glavne armature
oslonjenog i oslonackog slementa (a2 + aa) kao na slici 227/29. Dubina oslonea
mora biti a ~ al + a2 + aa. Za zid od opeke ili nearmiranog betona uzima se
a~ =
2,5 em.
ru
aa,
~
Slib 227/29 Sirina oslonca prema CEB-u
Oslonei preko jastuka od hartije i slicnih materijala mogu se koristiti do napona 1
MPa, a lezista sa podmetaCima od azbesta i do 10 MPa. Ovi oslonci ne dozvoljavaju
669
rotaeiju i horizontalno pomeranje. Spojnieama suvog maltera, Cija debljina mora
da bude izmedu 10 i 30 mm, moze se prihvatiti napon od 2,5 MPa. Za gumu i
neoprenska lezista moze se dozvoliti napon od 2-15 MPa i mogu se upotrebiti za
znatne rotaeije i veca horizontalna pomeranja.
Stabilnost oslonjenih greda se ne mora posebno obez bedivati ako reakeija oslonea
i sile trenja zador~ljav~~ uslov stabilnosti. Pri tome se za~:QE;~G~n.tT~e-nl~moze
uzeti vrednost odlJh~:0,351 U suprotnom, oslonjene grede na osloneima treba osigu-
rati u bocnom praveu. To se moze postiCi celicnim ploeama postavljenim sa gornje
i donje strane. Trajno obezbedenje moze se postiCi postavljanjem klina - trna - na
oslonaeku povrsinu, koji ulazi u otvor oslonjenog dela. Otvor u elementu se za-
liva trajno plasticnim materijalom, a oko otvora se postavlja horizontalna armatura
radi prihvatanja poduznih sila. Preporucuje se da se elementi postavljaju posto je
obavljen veci deo deformaeija od skupljanja i tecenja betona.
Potpuno obezbedenje nepomerljivosti moze se postici kada se sipka na gornjem kraju
obradi kao zavrtanj i pritegne matieom, a sa donje strane moze biti ubetonirana u
konzolu.
Kad se primenjuju klinovi treba proveriti lokalne napone na pritisak i smieanje i
obez bediti kontakt elemenata pod dejstvom eventualnih sila zatezanja i savijanja.
Pri primeni kratkih elemenata, zahteva se da delovanje sile ne sme biti blize iviei od
1/3 konzolnog ispusta. fKonz61a-se'iatunanasaviJanfe~smlc~njeI 1~~~~nI~J:!.IsaEi.1a-.
=meSl.u.6sIanjarija; Ako se elementi oslanjaju neposredno preko betonskih povrsina,
na oslonackoj povrsini postavlja se mrezasta armatura sa okeima 4-5 em, da bi
primila lokalne napone i sprecila drobljenje i eepanje betona na gornjoj povrsini.
Za oslonjeni elemenat treba obezbediti mogucnost dilatiranja usled temperature,
skupljanja i tecenja betona.
Povrsine naleganja mogu biti ojaeane Cilicnim ploeama, slika 227/30, koje su usi-
drene u beton sa navarenim sidrima postavljenim blize silama koje treba da prenesu,
za njih je uobicajen naziv spojke.
Q)
b)
P
II
-I
II
II
"
:1
J
- -
::.~--=--==.=8
"
II
II
II
II
I
_JI
~
II
II
II
I-
L.-
,--...
,
II
II
~
II
II
-.=~~-=~-.
I
-'=~ -
Slika 227/'.!J) Ojacanje oslonaekih i oslonjenih povriina metalnim plocama
Kod ravnog oslanjanja na celicnu povrsinu, dozvoljeno opterecenje zavisi od par-
alelnosti i rapavosti nalezuCih povrsina. Sem odgovarajuceg sidrenja u beton, ove
povrsine moraju dobiti stalnu zailtitu od korozije i pozara. Za sve podmetace se
preporucuje da budu udaljeni od iviee slemenata 10-20 mm.
670
Ivice - bridove - konzola i drugih oslonaekih i oslonjenih elemenata u zoni spoja
treba zasecati, slika 227/31, tj. izvesti sa oborenim ivicama, da bi se spreCio njihov
dodir i ost"ecenje' pri ugibanju.
, """ ,............
,',',',",',',','.',',',',',',',',',",
',',',',',',',',',',',',',',',',",',',',',
1;.Bif
Slib 227/31 Zasecanje ivica oslonjenih i oslonackih elemenata u zorn spoja
ZASTITA SPOJEV A
Celicni delovi od korozije stite se premazom sloja (epoxi ili bitumenom). Delovi
koji strce mogu se prekriti cementnim malterom. PoSto postoji opasnost da se
u delu izmedu element a i betona izvedenog na mestu stvori prslina, preporucuje
se da se celik na tim mestima zaStiti antikorozivnim premaZom. Delovi koji se
zavaruju ne smeju biti premazani sredstvima protiv korozije, jer se' od temperature
pri zavarivanju ugore u beton. Ovi delovi se mogu premazati tek posle zatvaranja,
ili se stite oblaganjem materijalom otpornim na pozar, npr. azbestom.
Od posebnog znacaja je sagledati uslove opterecenja u toku gradnje, uskladiti re-
dosled montaze i optereCivanja. Ne sme se desiti da se u toku montaze i spajanja
pojavi nepredvideno naprezanje elemenata, slika 227/32, pa je zato potrebno u
svakom trenutku obezbediti stabilnost vec montiranih delova konstrukcije. NaroCito
je opasno ako su ova naprezanja veca od onih koja se oeekuju u eksploataciji. Zbog
toga se, pri usvajanju dimenzija elemenata i njihovih veza, mora 0 tome voditi
racuna. Ako se jave povremena opterecenja, potrebno je predvideti posebna podupi-
ranJa.
Pre montaze elemenata potrebna je provera pravilnosti njihove geometrijske forme,
predvidenih dimenzija i ocuvanosti. Nakon toga pristupiti montazi po odgovaraju-
cern redosledu, uz tacno utvrdene sheme spajanja i monolitiziranja spojeva i veza.
Sem analize koliko tolerantna odstupanja uticu na poremecaj u prenosu sila u horu
i na pojedine elemente, znacajno je koliko ona mogu izazvati poremecaje u smislu
same montaze i monolitiziranja. Nepovoljno je ako ona dovedu do potrebe veCih
podupiranja i dodatne opIate, tj. naknadne obrade veze.
Odabrani spojevi i veze treba da omoguce nesmetano postavljanje i zatezanje za-
vrtnjeva, zavarivanje, izradu opIate i betoniranje, tj. monolitiziranje. Takode je
potrebno da obezbede mogucnost kontrole kvaliteta izvedenih radova i mogucnost
eventualnih korekcija. Znacajno je ispitati kako ce se u toku montaze kontrolisati
671
MONTAZA
1--------
I
\
\
Slib 227/32 Lorn usled nedostatb annatme za prijem rnornenata u gornjoj zoni
poloiaj elemenata za povezivanje i vrsiti eventualne korekcije. Sredstvaza podupi-
ranje treba da ostanu sve dok spojevi ne budu mogli da prime predvidene sileo
Za sigurno rukovanje, transport i skladistenje potrebno je da svaki el~menat bude
obeleien tako da se lako moie identifikovati.
Provera sigurnosti konstl'ukcije tokom montaie obavlja se u kombinaciji sa uticajima
vetra, stalnog opterecenja i drugih mogucih uticaja.
PRORACUN SPOJEVA I KONSTRUKCIJA
Geometrijske tolerancije i one koje nastaju u montaii treba da budu uzeti u obzir
pri dimenzionisanju spojeva. Za proveru granicnog stanja loma spojeva treba uzeti
u obzir karakteristike spojenih elemenata u spoju i dela betoniranog na mestu
gradenja.
Spojevi treba da prenesu sve uticaje koji se uvode u proracun za pojedine spojene
elemente i konstrukciju u celini. Treba obezbediti:
- da spoj omoguCi relativna pomeranja potrebna za aktiviranje otpornosti spoja,
- da se spoj odupre svim efektima uzetim u analizi konstrukcije kao celine, kao i
za pojedine spojene elemente,
- da krutoScu i deformabiln06cu obezbedi stabilno ponaSanje cele konstrukcije.
Otpornost i krutost spojeva odreduje se na osnovu analitickih izraza ili laboratori-
jskih ogleda. Uticaj nesavrsenosti izrade na mestu gradnje treba uzeti u obzir kao
i razlike koje se javljaju u odnosu na laboratorijske uslove.
672
Prema dominantnim uticajima razlicito se analiziraju pritisnuti, smicuCi i spojevi
izlozeni savijanju.
Pritisnuti spojevi su spojevi izlozeni aksijalnom pritisku ili pritisku sa malim eks-
centricitetom. Cvrstoca maltera ili betona spoja, prema CEB, ne sme biti manja od
70% cvrstoce betona spojenih elemenata, ako materijal ispune nije poprecno uteg-
nut, inaee spoj se mora proracunavati prema stvarnoj evrstoci maltera. Relativno
slab materijal spoja moze izazvati prsline u montaZnim elementima paralelno sa
pravcem opterecenja.
Pri proracunu spojeva treba uvesti ekscentricitete u delovanje sila, jer oni mogu
dovesti do znatnog smanjenja nosivosti. Posebno su osetljivi spojevi krupnopanelnih
zgrada. Kod njih se cesto opterecenje sa gornjih etaza prenosi sa ekscentricitetom
u odnosu na geometrijsko teziste preseka panela. Ekscentricitet poduzne sile je zbir
konstrukcijskog i tehnoloskog ekscentriciteta. Ovaj zadnji nastupa usled nejednake
deformabilnosti materijala i odstupanja polozaja zida od projektovanog, izazvanog
uzajamnim pomeranjem u toku montaze ili neravnomernom popunjenoscu spojnice
malterom. Ekscentricitet od nejednakih deformacija moze se sracunati iz odnosa
poznatih deformacija na pojedinim stranama elemenata, a sarno kod manjih napona
se moze koristiti linearna zavisnost napon-deformacije. Obicno se uvaja vrednost za
30-40% veca od one dobijene laboratorijskim ispitivanjem. Drugi deo ekscentriciteta
potice od neujednacenosti dimenzija, tj. neravnosti povrsina i od odstupanja zida. od
vertikalnog polozaja. Za prvi deo tehnoloSkog ekscentriciteta moze se uzeti vrednost
0,02 d gde je d - debljina zida. Ima predloga da se za tehnoloski ekscentricitet uzme
vrednost 0,048 d. Konstrukcijski ekscentriciteti prikazani su na slici 227/33.
I
r ' i
I
I. e
.~ I
I I
I
I.
r-----
~ef-
Slika 227/33 Konstrokcijski ekscentriciteti
U prvom slucaju ekscentricitet potice usled postavljanja tezista oslonca tavanice, u
odnosu na noseci zid, na odstojanju e. U drugom slucaju potice od nepoklapanjaose
panela sa osom spoja, a u trecem slucaju od nepoklapanja oslonaekih osa tavanica
i gornjeg i donjeg zida.
Slucajni ekscentriciteti koji nastaju usled gresaka u izvodenju i montazi zidnih pan-
ela prikazani su na slici 227/34. U prvom slucaju, uzrok je nehomogenost materijala,
u drugom nejednakost debljine panel a, i u trecem neujednacenost povrsina. Slucajni
673
ekseentrieiteti koji nastaju u toku montaie dovode do otklona panela ili njegovih
hirizontalnih pomeranja van vertikalne ravni.
i
j
-/
e e
r
1
e
-e
Slika 227/34 Slucajni ekscentriciteti panelnih zgrada
Za ekseentrieitet poloiaja usled odstupanja pri montaii uzima se 0,7 em za panele
cija je sirina veca od visine sprata, a 1,0 em za uie panele. U proracun se uvode
vrednosti ei - normalne na ravan zida. Ako se elementi proizvode u drvenoj oplati
ili na gradiliStu, vrednosti ekseentrieiteta se povecavaju za 30%. U SSSR-u se za
ukupan tehnoloski ekseentrieitet uzima vrednost 2,0 em. PoSto tacnost montaie
zavisi od mesta spajanja i njegove vidljivosti, ima preporuka da se pri spajanju na
ucvrscenim mestima dostupnim kontroli uzima 1 em, ako je donji element vidljiv
1,5 em a ako nije vidan pri montaii 2 em.
Za proracun konstrukeijskog ekseentrieiteta, uvodi se normalna sila, izmedu sprata i
konstrukeije, saglasno uslovima oslanjanja. Za slobodno oslanjanje na udaljenosti od
1/3 duiine oslanjanja panela, slika 227/35, kod delimicnog ukljeStenja na 1/6 dubine
ukljestenja mere no od spoljne iviee, a za kontinualne tavaniee kod svakog oslonea
na 1/6 dubine oslanjanja. Ekscentricno opterecenje umanjuje nosivost spojeva sa
porastom ekseentrieiteta.
Kod skeletnih konstrukeija takode se uvodi ekseentricno opterecenje ne sarno za
krajnje, vec i za srednje stubove, kada su grede i tavaniee koje se oslanjaju na njih
izloiene nejednakim opterecenjima.
Kombinaeija normalne sile N i poprecne sile V moie se zanemariti ako je:
\l,d ~ 0, 1Aj .
fed
674
(227/6)
1 """,
I
"-
I "1
I I
r----
I
I
I
-L~=F:
Slika 227/35 Ekscentricitet sile kod oslaI\ianja tavanice na zi4
gde su:
Aj - povrsina poprecnog preseka veza,
fed - cvr~toca na pritisak betona u spoju.
Ako je ~d > 0, lAj .
fed uvodi se redukcija NRd i pri proracunu se koriste interak-
cijski dijagrami.
Kod povezivanja sipki na preklop potrebno je spreCiti pojavu izvijanja sipki.
Nastavak stuba je jedan od najcesce primenjivanih horizontalnih spojeva. Ver-
tikalna sila N se moze preneti direktno kontaktom spojenih elemenata ijili veznom
armaturom.
Spojevi izloie~i smicanju srecu se kod vertikalnih spojeva panela, kod povezivanja zi-
dova za ukrucenje sa sistemom greda ili stub ova, kog segmentnog naCina gradenja pri
prednaprezanju, spoju tavanicnih panela medu sobom kao i u montazno-monolitnim
konstrukcijama u ravni izmedu montaznog element a i debetoniranog sloja. Bitno
se razliCito ponasaju ravni i nazubljeni spojevi.
Preporuke koje se odnose na smicuce spojeve odnose se i na spojeve izlozene savi-
janju koji deluju kao smicuCi spojevi.
Za spojeve u kojima su normalnesile zanemarljivo male preporucuje se primena
nazubljenih spojeva (sa mozdanicima).
Za dokaz granicnog stanja 10ma moze se pretpostaviti da su naponi konstantni duz
spoja. Kod analize otpornosti spojeva koji su nedostupni za kontrolu kvaliteta za-
punjenosti betonom, prema CEB uvode se redukcioni faktori time sto se koeficijenti
"'{RDuzimaju prema sledecem:
675
------
'YRD =
1,3 za otvoreni nazubljeni spoj pritisnutih elemenata;
'YRD = 1,5za zatvoreni nazubljeni spojj
'YRD =
1,6 za rayne spojeve.
Potrebno je uvaiavati i"nterakciju sa zatezuCim silama.
Uproilceni izraz bazira na mehanizmu smicanje - trenje a uvodi se i doprinos moz-
danika. Ovaj izraz izveden je na osnovu rezultata niza eksperimenata. Otpornost
spoja se racuna na osnovu izraza:
.
VRD = (PA,f~d1 + ctgO') . sin 0' + Nd) + 0, lAkfed)/'YRd
VRd < O,3Aj' fed
VRd < ntke~' bke~
.
fed/ sin tpke~
JJ =
0, 5 ~aglatke povrsi, a
fJ =
0,9 za nazubljene povrSi.
(227/7)
A"
f~d, 0' su povrsine poprecnog preseka, proracunski napon pri tecenju i nagib
armature koja prolazi kroz spoj a usidrena je na obe stranej
Nd - proracunska sila pritiska koja deluje u preseku spoja;
Aj - povrsina preseka spoja koja je pritisnutaj
Ak, fed - povilina poprecnog preseka spoja sa mozdanikom koji ucestvuje u noilenju
i proracunska cvrstoca betona razmatranog dela spojaj
Ak =0 - za ravni spoj i kada je Ak/ Aj < 0,2. Geometrijske veliCine prema slici
227/36 su:
Aj =bj ./jj Akey = bkey .Ikey . n
Ij - duzina spoja, tj. visina sprata,
n - broj zubaca na duzini Ii
hke~ ~ 50 mm i tke~ ~ 10 mm
hke~/tkey < 8 tp ~ 30
U slucaju da na spoj deluje sila zatezanja, Nd u izrazu (227/7), dobija negativan
znak.
Najmanja koliCina armature definisana je sa:
A, :
f~d/ Aj . fed ~ 0,01
(227/8)
Uticaji se odreduju uz pretpostavku elasticnog ponailanja konstrukcije. .Za pojedine
delove konstrukcije moguce je odrediti krutost za odgovarajuce stepene opterecenja.
Elasticna krutost na smicanje Cj spoja za linearnu analizu montainih konstrukcija
moZe se odrediti prema:
Cj =5. 103VRd/Aj [MPa/m)
(227/9)
676
:m~
~
tk~
Slika 227/36 Geometrijske karakteristike nazubljenog spoja (sa moidanicima)
gde su:
VRd, Aj - proraeunska otpornost i povrsina popreenog preseka spoja.
Spojevi izlozeni savijanju odnose se na spojeve tavanica sa zidovima i greda sa
stubovima koji mogu preneti momenat savijanja. Vrednost momenta savijanja u
spoju zavisi od krutosti elemenata i samog spoja. Ovi spojevi proraeunavaju se
nagranieno stanje loma uz zanemarenje evrstoce na zatezanje u betonu. Pored
otpornosti na savijanje i/ili aksijalne sile potrebna je provera otpornosti spoja na
smicanje, kako je to napred opisano. Kontinuiranje armature kroz evor se mora
ostvariti. Spajanje treba da je u skladu sa pretpostavkama u analizi konstrukcije.
Armaturu treba tako ankerovati na naein da se njen puni kapacitet moze aktivirati.
Posebno painju treba obratiti da ne dode do ostecenja prijanjanja usled slueajnih
opterecenja.
Kod razmatranja oslonaca moraju se uzeti u obzir moguci uticaji horizontalnih
sila ili savijanja na osloncu, izazvani skupljanjem i teeenjem betona i temper-
aturnim efektima i nepredvidenim ekscentricitetima da bi se sprecilo klizanje ili
rotacija oslonca. Potrebno je razffiotriti i lokalne efekte ankerovanja kablova za
prednaprezanje.
677
Ivicni elementi sa fiksnim polozajem, kao npr. ograde, moraju se proveriti na
opterecenje od 2 kN koje deluje u najnepovoljnijem polozaju.
Krutost metalnih spojeva se odreduje prema momentu inercijc elemenata za povezi-
vanje - spojki : u najslabijem preseku, a delovi za povezivanje se dimenzionisu tako
da ne dovedu do prekoracenja napona u betonu ili popustanja sidara.
Krutost armiranobetonskih spojeva odreduje se kao za klasicne armiranobetonske
konstrukcije uz uvodenje stvarne povrsine armature i cvrstoce betona.
Konstrukcija kao celina uobicajeno se proracunava kao monolitna AB konstruk-
cija. Pri tome se pretpostavlja da su elementi u spojevima kruto ili zglavkasto
vezani. Kako se povezivanje nosecih elemenata i spajanje u stabilnu celinu najcesce
izvodi popunjavanjem prostora spoja betonom ili malterom, zbog razlicite starosti
betona elemcnata i materijala za monolitiziranje, cesto nastaju razlike u stvarnom
statickom sistemu u odnosu na projektovani. Zbog toga je znacajno prouCiti uticaj
popustljivosti spojeva na staticko ponasanje konstrukcije, koje je naroCito izrazeno
kod visespratnih zgrada. Pri tome znacajan uticaj imaju skupljanje i tecenje betona
i temperaturni uticaji.
Popustljivost cvorova, u kojima su spojeni montazni elementi, utice na preraspodelu
napona i smanjenje krutosti cele konstrukcije. Usled popustljivosti skoro redovno
dolazi do povecanja horizontalnih pomeranja cvorova i ranije pojave granicnih mo-
menata koji izazivaju preraspodelu, pa cak i promenu statickog sistema. Navedene
pojave ukazuju na potrebu uvazavanja uticaja popustljivosti spojeva, kako pri pro-
jektovanju spojeva i veza, tako i pri proracunu statickih uticaja u cilju sagledavanja
realnog stanja sigurnosti i postizanja potrebne ekonomicnosti montaznih betonskih
konstrukcija.
Zanemarenje popustljivofiti cvorova za zgrade sa vise od 4 etaze i za nize zgrade
sa vecom popustljiv06cu cvorova dovodi do rezultata koji se znatno razlikuju od
stvarnih, oaroCito pri delovanju velikih horizontalnih sila. Horizontalna pomeranja
se mogu povecati u odnosu na teorijska za 20-40%, a granicno opterecenje 10ma se
moze smanjit: do 30%. Povecanje krutosti zgrade moze se dobrim delom postiCi
smanjenjem popustljiva;ti spojeva u cvorovima i uopste.
NEKI PRIMERI SPOJEVA KOD ZGRADA I HALA
VEZE NOSENIH ELEMENATA SA KONSTRUKCIJOM
Za povezivanje nosenih elemenata i konstrukcije primenjuju se metalne veze. Pri
tome se upotrebljavaju spojke ili celicni profili sa sidrima, slika 227/37. Umesto
spojki sa sidrima koriste se usidreni zavrtnjevi, slika 227/38. Ovi zavrtnjevi mogu
preneti zatezuce sile, savijanje i smicanje po omotacu ako su ispravno usidreni.
Projektovanje metalnih spojeva svodi se na proracun spojki i njihovog ankerovanja
u bdon. Spojke se proracunavaju po pravilima za metalne konstrukcije. Za stalne
veze se najcesce primenjuje zavarivanje, a zavrtnji za privremene - demontaine
konstrukcije.
678
/
t>~/
J
N
~-+
~""
T
~N
-f
Ie
t
0)
Hu
----
~
Hu
c)
b)
~:
ll
~
-
-ot
C'I
Tu
,
-:~L
1-e=:J-
vl
a
.
!
~~-
1<:
1 1
- -1---
L-
a
a-a
1
----
t0M
b
~
I
~~
,
3
Slika 227/37 Melalne spojke i sidra
a
c
"':
~,~~'~'::~~;~~f::~;rl
.':.~,:C=:
.' .:.~:.:~..:':\:.;
'::':';':::::1
:lIllllIlIlU
liunmUI
Slika 227/38 Usidreni zavrtnjevi za povezivanje nenoseeih elemenata i konstrukcije
Celicne spojke su najcesce opterecene silama smicanja i momentima savijanja koji se
mogu primiti armaturom povezanom zavrtnjem, na preklop ili mehanickim vezama,
tj. podvezicama uz zavarivanje ili primenu zavrtnja. Na obe strane se proverava
duzina sidrenja armature ili celicnih delova u elemente i duzine preklopa ili zavara
koji treba da obezbede prenos sila. Pri tome je potrebno obezbediti simetricno
postavljanje armature i ploca da bi se izbegao lokalni ekscentricitet.
Primena epoksi-injekcija omogucuje ubacivanje klinova u vec gotove konstrukcijske
betonske elemente. Ovo je znacajno u slucaju kada su urneci osteceni ili izostavljeni,
pa otvor za ubacivanje klina moze biti izbusen i kasnije.
Prenos opterecenja panela na nosac treba plan irati tako da savijanje panela i torzija
u nosecoj konstrukciji budu sto rnanji. Treba se obezbediti od pocetnih i dugatrajnih
ugiba izazvanih tecenjern u elernentirna noseceg sisterna. Tokom rnontaze mogu se
izvesti privrernene veze umesto podupiranja. Radi ugiba noseCih greda potrebno je
vertikalno podesavanje u vezi nakon postavljanja svih panela u spoju.
679
W
I
rl'akc:ija u
~hOrJz.
Sp<)!U
I
I I
\ IW
II
(
"1,
T: Tkruto
~~~I ~T:O
Spojeve noSenih elemenata i konstrukcija, treba prilagoditi silama koje se mogu
pojaviti na mestu spajanja. Potrebno je da ovi spojevi i veze prime sopstvenu
tezinu noseniq elemenata i opterecenja koja oni primaju od vetra, zemljotresa i
zapreminskih promena, i prenesu ih na konstrukciju. Pri tome je vazo da ne clode
do prekoracenja lokalnih napona u ubetoniranim delovima -
spojkama, koje sluze
za prijem i prenos sila.
Za povezivanje nenoseCih elemenata i konstrukcija primenjuju se veze ostvarene:
naleganjem, pricvrsCivanjem i vesanjem.
SPOJEVI I VEZE KRUPNOPANELNIH ZGRADA
Prostorna krutost krupnopanelnih zgrada postize se adekvatnim projektovanjem
horizontalnih i vertikalnih spojeva i veza, preko kojih se primaju i prenose sile, slika
227/39.
Slika 221/39 Sile u spojevima pod uticajem raznih opterecenja: a) horizontalne sile u
ravni zida, b) horiwntalno optereeenje van ravni zida, c) nejednaka vertikalna
opterecenja
.
Vertikalni spojevi izlozeni su sinicucim silama koje poticu od horizontalnog opte-
recenja zidova, nejednakog opterecenja susednih elemenata ili izvijanjem susednih
zidova. Smicuce sile se mogLi pojaviti i usled neravnomernog sleganja podloge.
Geometrija izvodenja ivica spoja ima najveci uticaj na nosivost. Prema naCinu
formiranja spoja. zavisno od oblika obrade rubova panela, spoj moze biti otvoren,
kako je to prikazano na slici 227/40a, i zatvoren, na slici 227/40b. Cetiri mQguca
nacina izvodenja rubova panela, u vertikalnim spojevima, prikazana su na slici
227/41. Prva kolona predstavlja spojeve u osnovi, a druga u vertikalnom preseku.
680
U prvom redu je glatki spoj, au drugom zlebasti, u trecem valoviti i u cetvrtom
nazubljeni - sa mozdanieima.
at
bt
~ m::m
Slika 227/40 Oblik vertikalnih spojeva; a) otvoren, b) zatvoren
Q,
t=I=1
:-
-
I
-l
I I
I I
L-
_J
c,
I
tIji
r-
I
-l
I I
I I
I I
L- ..J
b,
t=j
r-T
I
T-'
I
I
I I
I
I I
I
I
I
I
I
I
I
L-L L..J
d,
~
r
_
1
-'
I I
I I
I I
I
I
I
L-
_J
Slika 227/41 Oblici obrade panela pri fonnirAl\iu vertikalnih spojeva: a) ravni-glatki, b)
zlebasti, c) valoviti i d) nazubljeni spoj
Betonski spojevi treba da se rade sa najmanjim poprecnim presekom 100 em2, a
za debljinu zida dz < 20 em povrsina mora bitinajmanje 5 x d. Razlog za ovo
je sto kod tanjih spojeva elementi upijaju vodu iz betona spoja i dolazi do pada
cvrstoce betona u njemu. Iz istih razloga nije preporucljiva upotreba maltera, jer
to neminovno dovodi do prslina na kontaktnim povrsinama spoja. Veza bazira
na trenju dye vrste betona, te se preporucuje da bocne povrsine elemenata budu
nazubljene. Uloga armature je da obezbedi vezu izmedu betona elementa i betona
za monolitiziranje spoja i da preuzmu napone zatezanja. Pri tome ispuna preuzima
napone pritiska.
Kod armiranobetonskih Veza iz elemenata se ispusta horizontalna armatura. koja
ulazi u spoj. Dobro je da ova armatura bude preklopljena, a da kroz preklop prolazi
vertikalna sipka kako je to pokazano na slici 227/42a, ili se ispustena horizontalna
armatura zavaruje prema slici 227/42b. Boene povrsine se oblikuju nazubljeno da
bi 'bolje prenosile sile smieanja, a najmanja povrsina armature je 0,2% od povrsine
poprecnog preseka spoja. Vertikalna armatura sluzi za prijem momenata od hori-
zontalnih sila.
NajeesCi slueaj formiranja horizontalnih spojeva je sa obostranim oslanjanjem ta-
vaniea na unutraanje nosece zidove. Jednostrano oslanjanje se primenjuje u slueaju
povezivanja tavaniea spoljnih ili stepenisnih zidova. Oslanjanje tavaniee na uo-
utraanje zidove spada u najvaioije spojeve krupnopanelnih zgrada.
681
I
I
I
I
;'
..l-
I
./ ......
I
........
/'
......
..-
'>IC ',k-,
'/
a
I
I
---j
.-. -+-
I
I
',!
(\-'
~\
Q
--:
j
I
1---
,--
-_J
1
b
n ~
+- -
~ 1 1
-
-, l-
Lk: !:jJ
Slib. 227/42 Ostvarivanje veze armature vertikalnog spoja zidova: a) preklapanjem ar-
matumih petlji ispuitenih iz elemenata, b) zavarivanjem ispuitene armature
Primer metalnih spojeva prikazan je na slici 227/43.
a)
b)
I
I
,
I
1-. /'
":k '
........
"
'-
y
, .
/'
*-
/'
Slib. 227/43 Primer metalne veze zidnih panela
Na slici 227/44 prikazana su tri naeina povezivanja elemenata tavanice i spoj sa
nastavkom zida. Spoj ostvaren povezivanjem armature na preklop predstavljen
je na slici 227/44a, metalnim podvezicama slucaj b, a neposredno oslanjanje bez
kontinuiranja tavanice slucaj c. Za vezu tip a a, gde se tezina rasprostire ravnomerno
na ceo presek zida F, vrednost mo = 0,8. Za spoj gde se deo tezine posebno
682
prenosi i kod elemenata na vise oslonaca ili sa ukljeiitenjem 0,7 (0,8), a kod slobodno
oslonjenih elemenata tavanice 0,5 (0,7). Vrednosti u zagradi odnose se na spojeve
sa dodatnom armaturom u vezi.
Q.
b.
c.
mo=O.Be
mo =0.75
mo=O.~
Slika 227/44 Horizontalni spoj zidova i tavanica sa: a) oslanjanjem tavanica sa zubcima i
povezivanjem armature na preldop iznad oslonaca, b) kontinualno oslarVanje i
povezivanje pomocu podvezica, c) oslanjanje i zapunjavanje spoja
Veze panela iznad oslonaca mogu se ostvariti kao krute putem preklapanja ispuste-
nih sipki iz panel a u obliku kuka preko poduzne armature spoja, kako je to prikazano
na slici 227/45a, putem zavarivanja na preklop ispustene armature ili uz pomoc
ugaonika, slika 227/45b, zavarivanjem celicnih ploca prema slici 227/45c, ili prek-
lopom ispustenih sipki u obliku petlji, slika 227/45d.
a
b
~
'.'.
I.;.
'.. '.:. .,-"

c
'_0_.
d
0_0_.
2
'I'
>~
.~~.
f::
I
,
r
#
.-.-.
Slika 227/45 Povezivanje tavanica iznad oslonca: a) veza preklopom ispuitenih iiipki iz pan-
ela, b) veza zavarivanjem ispuitene armature pomocu ugaonika, c) zaYarivanje
celicnih podvezica ubetoniranih UIpanel, d) veza ostvarena preklopom petlji
683
Uz horizoritalne spojeve se, u nivou tavanice, izvode vezne grede koje sem medu-
sobnih spajanja imaju funkciju raspodele opterecenja i izjednacavanja deformacija.
One treba da prime najmanje sile lorn a za obimne 60 kN/m i za unutraSnje 20
kN/m. Horizontalni spojevi tavanica i njihov proracun prikazani su u /50j.
Spoj spoljaSnjeg zida i temelja prikazan je na slici 227/46. Stub se postavlja na
vezni klin ubetoniran u ploeu. Delovi spoljaSnjeg zida su vezani za pod donjom
ivicom preko izravnjavajuceg sloja.
6
7
20 J.
"
2
4
3
5
.. . . . . . . . . . .. .. .............
tj\tlr~j})]\t(jjff\~jf~<.:.;.;.:.:.:.:.::: :::::.:::::
\\\l,\"j::',:\:j",.:::~~'\,il\',~"\l:,\,::lli\illi\l::\ll:[I\::\:::.:.::,\..:...[l-.::::'
,ii1iillllJ
I
a
Slib 227/46 Spoj spoljaSnjeg zida i temelja: 1. zadnja ivica stuba, 2. deo spoljnjeg zida, 3.
ispuna ispod stuba, 4. ispuna ispod spoljnjeg zida, 5. betonsb ploca temelja,
6. podloga, 7. izolacione ploce, 8. klin za vezu stuba
Uporedni pregled resenja spojeva koji se najcesce primenjuju u nekim evropskim
zemljama dat je na slici 227/47. Prva kolona predstavlja horizontalne preseke spo-
jeva zidova. Vertikalni spojevi tavanica i unutraSnjih noseCih zidova, u obliku ver-
tikalnih preseka, prikazani su u drugoj koloni. U trecoj koloni prikazani su spojevi
fasadnih zidova i tavanica u vidu vertikalnih preseka.
Spojevi 1, 2, 6 i 7 se primenjuju u SR Nemackoj, 3 i 4 u Francuskoj, spoj 5 u
Danskoj, 8 u Svedskoj, 9 u Madarskoj, a spoj 10 u Istocnoj Nemackoj.
Ispod slike upisana su imena pojedinih sistema kao i legenda za pojedine kompo-
nente spojeva fasadnih zidova i tavanica. Fasadni zidovi su po pravilu dvoslojni, a
izmedu slojeva se postavlja ispuna u cilju obezbedenja termicke izolacije. Kada se
kod spojeva gornji zidni pano oslanja na ta.vanicki panel izmedu njih se postavlja
podloga od maltera, a takode i preko donjih zidnih panoa kada se na njih oslanjaju
684
SPOJ TAVANICA I
UNUTRA~NJIH
NOSECIH ZIDOVA
SPOJ ZIDOVA SPOJ FASADNIH ZIDOVA I
TAVANICA
horizontalni preseci
vertikalni preseci
vertikalni preseci
~
C>
--:r
I
00-140
'.~~o-J
~I
;2
[-=~l
~-_::
---~~
- ~ ~
l'
I
ii
1
'200:
---
1
3
4
r
I
r::::~~
60
-
1
2
3
1
I
1..._--..
I I
~ .
50
J
1
2
4
5
105 ,-
.
.,
1
3
[.
5
1
I
L.
D) ~I
U.'n
J.
~I"v
I
I
I
I
I
-
_.1
,
I
. I
~T
I
'
ct)j
,
-- --=:-.t
I
I
~
5
1
2
3
4
685
9
I
3
I
--~
4
1
14
~O
4
- 15-u-l"'O 105
I
I :
'-;".{
.
Slika 227/47 Uporedni pregled reip.nja spojeva u nekim evropskim zemljama: 1. Beton und
Montierbau -
SR Nemaeka, 2. Betonwerk Niedersachsen -
SR Nemacka, 3.
Camus - Francuska, 4. Coignet -
Francuska, 5. Larsen & Nielsen -
Danska, 6.
Lubau
-
SR Nemaeka, 7. Munte
-
SR Nemacka, 8. Skame
-
i:;vedska, 9. Gyor
-
NR Madarska, 10. Wohnungsbausystem 70 -
Nemacka DR
Legenda: 1. termoizolacija-ispuna, 2. posteljica-malter. 3. trn-klin, 4. ispuna spoja betonom,
5.armatura spoja-'vezne grede, 6. zaptivanje spoja
horizontalni preseci vertikalni preseci
I
I
I
686
vertikalni preseci
(5
" 3
I
I
'- -~
I
1
1
2
6
8
2
1
4
tavanice. Na ovaj naCin reSeni su spojevi 3, 4, 5, 6 i 7. Isti princip primenjen je
i kod spojeva tavanica i unutraSnjih zidova. Kod 08talih spojeva gornji zidni pano
se 08lanja na deo betoniran na mestu gradenja, sem kod sistema br. 1, gde se za
naleganje koristi plasticna kapa.
.
Kod vecine sistema za povezivanje se, pored betoniranja pr08tora spoja, koriste
metalni delovi. Klinovi i montaini ankeri koriste se kod sistema 1, 2, 4, 5, 6 i 9,
a za vezu unutraSnjih zidova i tavanica i kod sistema 7. Pored toga, u prostor
spoja se upusta armatura iz tavanica i zidnih panoa (sistemi 1,3,4,6,7 i 10) koja
se povezuje sa armaturom spoja, Cime se formiraju vezne grede. Kod francuskog
sistema Camus se u prostor spoja ugraduje prstenasta armatura.
Za povezivanje zidova se u najveeem broju sistema pored betoniranja spoja ko-
riste preklopi armature u obliku petIji ili drugih vidova metalnih povezivaea. Ovi
povezivaei se iZ08tavljaju sarno kod sistema br. 4, 7 i 8.
Iz ovog uporednog pregleda vidi se da su, ne sarno u naSoj zemlji, vec i u veeini
zemalja Evrope, u primeni armiranobetonski spojevi. U novije vreme se, traieCi
adekvatna reSenja za seizmicka podrucja, doslo do predloga da se spojevi izvedu
kao metalni /47/, Cime se mogu p08tiCi znacajne prednosti, naroCito pri izvodenju
radova na niskim temperaturama.
Najveei broj prikazanih sistema su zatvoreni. Ipak u Francuskoj i skandinavskim
zemljama je radeno na poboljsanju sistema u smislu povecanja montainosti i ste.
pena finalizacije elemenata u procesu proizvodnje. P08lednjih godina je primetna
stagnacija u primeni krupnopanelskih sistema u zemljama zapadne Evrope.
SPOJEVI SKELETNIH SISTEMA
Spojevi skeletnih konstrukcija mogu biti projektovani kao kruti i zglobni. Kod
zglobova su jednostavniji detalji za povezivanje i brza je realizacija. Uglavnom se
koriste armiranobetonski i metatni spojevi i veze, i prednaprezanje. Zglobne veze se
projektuju u zoni spoja sa meduspratnom konstrukcijom radi njihove zaStite. Kruti
spojevi se projektuju na mestima gde su momenti savijanja manji. POieljno je da
na mestu spoja odnos momenta M i normalne sile N bude:
M/Nd ~ 0,2
(227/10)
gde je: d - debljina stuba u pravcu delovanja momenta savijanja.
Nastavak umereno napregnutih pritisnutih stubova pomocu spojnice od maltera ili
betona upotrebljava se zbog toga sto je nemoguce p08tiCi potpunu precizn08t izrade
ceonih povrsina stubova tj. "suvi spoj".
1,)ebljina spojnice treba da je manja od 1/10 h, slika 227/48, (gde je 6 - manja
strana spojenih elemenata). Dovoljno je poprecnu armaturu smestiti oko kontaktnih
povriina u jednom od spojenih elemenata. Za 1/106 < t < 1/56, slika 227/48b,
armaturu moramo smestiti u oba spojena elementa, a za t > 1/56, slika 227/48a,
poprecna armatura se mora smestiti i u spojnicu tj. u beton za monolitizaciju.
687
a.
b c.
d.
~
!1
Q
~
~t
Ir
Ir
.. h I,
1 'I
Slib 227/48 PritislB1ti spoj za nastavak stuba: sa provodenja armature po celoj duiini a),
b) i c) sa prelOdanjem armature d)
Kada veza treba da primi moment savijanja Mt > 0,2.N.d, nastavak armature
na preklop mora biti najinanje kao kod elemenatlt napregnutih na savijanje, slika
227/49. Kod ostvarivanja ovog spoja, radi prikladnijeg rukovanja tokom montaie,
krajevi stub ova su podseceni, a radna armatura je ogoljena. Kraj je obraden u
obliku jezgra, a moze se izvesti sa dodatnim metalnim ploeama usidrenim u beton.
Nastavak armature se moze izvesti zavarivanjem na preklop, a mogu se upotrebiti
dodatni ugaonici ili podvezice. Pri formiranju spoja zavarivanjem armature na
preklop treba teziti da se normalna sila nalazi izmedu osa glavne armature.
lr-~'
0 I I .~..- ..J
A-A
~+-
AOz6y
AQ16y
~.
,I
"
I!
I I
- -1--
Slib 2~7 /49 Spoj sa nastavkom armature stuba zavarivanjem
Smanjenje momenta savijanja u stubovima moze se postiCi izborom polozaja spoja
blize sredini sprata, slika 227/50, gde su momenti savijanja neznatni a uslovi mon-
taie bolji.
Kod spoja grede i stuba grede su najcesce prekinute neposredno uz stubove. One
se mogu oslanjati na armiranobetonske konzole, kako je to pokazano na jednom
primeru na slici 227/51, i preko celicnih naprava - postolja, kao na slici 227/52, koje
se postavljaju za vreme montaze.
688
----
r-
aD 00 co
co co
--- --
----
I
~-
I
<:'::
(.:-..'
I ,;:::~
I
I
.'
I
..
...
I
~/.
-
-- I
I
j~
W
I
~~~-=-=
1--
E
~---
'~'--1
I
I .
1 1
_J
---
,~u nJr
,"~---"""'"
<t
( 1
~
II I
.I~ "'.
,I II
41 1
1
I
'I l l
,
'
I I
I J
'
,...:
1.
Slika 227/00 Nastavak stuba celicnim profilima zavarivanjem
Slika 227/51 Spoj stub-greda oslanjanjem grede na kratki element
----
Slika 227/52 Spoj greda-stub sa oslanjajem grede na celicne profile
689
Ovi spojevi su komplikovani za oblikovanje veza. Oni su, po pravilu, izlozeni mo-
mentima savijanja u kombinaciji sa poprecnim a ponekad i sa normalnim silama.
Ovi spojevi mogu se izvesti primenom prenaprezanja, slika 227/53.
;;;rr=t. I
tI:r_J
I
I
-
;:.:.:-"'" I
- - --
-:-.;;
-;:::. -:::-
II .
.-rli- ~ ~R~~
~ I
IlL..
. II
-i-==~iEIJ
Slika 227/53 Spoj greda-stub ostvaren prednaprezanjem
Spoj glavnih i ..ekundarnih. greda moze se izvesti na razliCite naCine. U tu svrhu
koriste se pomocni celicni elementi ispusteni iz glavnih greda koji sluie za oslanjanje
sekundarnih greda, slika 227/54. slicl10 povezivanju podvlaka i stubova sa celicnim
ploeicama ili koriScenjem zavrtnjeva sa mogucnoscu prednaprezanja.
6.90
--
-
r J t J t J r J r J
_-:::::
::::.= ==
:::::
--
SPOJEVI I VEZE U SEIZMICKIM PODRUCJlMA
Ostecenja montaznih betonskih konstrukcija u zemljotresima javljaju se uglavnom
u vezama izonama spojeva. U mnogim zemljama to je ogranicavajuci faktor sire
, primene montaznih betonskih konstrukcija u seizmickim podrucjima. Ipak, pred-
nosti montazne gradnje i teznja za njihovu sve siru primenu namece potrebu svesba-
nog proucavanja spojeva pod seizmickim opterecenjem, da bi se ostvario neophodan
kvalitet konstrukcije i omoguCila primena u seizmickim podrucjima. Spojevi i veze
treba da ostvare jednostavan i jasan prenos i preuzimanje sila spojenih elemenata
i sila u spoju. Potrebno je obezbediti neophodnu prostornu krutost i monolit-
nost objekta. Zbog toga je za dobijanje dovoljno pouzdanih seizmickih otpornih
krupnopanelnih zgrada naroCito vazno ostvariti visok kvalitet projektnih resenja.
veza i celine konstrukcije.
Po pravilu, konstrukcijski elementi i njihove veze pri delovanju snaznih zemljotresa
ulaze u fazu nelinearnog ponasanja. Zbog toga je za seizmicka podrucja, od poseb-
nog znacaja da veze omoguce deformisanje konstrukcije, nastajanje prslina, klizanja,
pa cak i delimicna rusenja, Cime uticu na gaSenje energije zemljotresa. Pri tome je
znacajno da se konstrukcija obez bedi od krtog loma.
NaSim Pravilnikom za gradenje objekata visokogradnje u seizmickim podrucjima
predvideno je da stabilnost sistema konstrukcije i veza montaznih betonskih kon-
strukcija bude dokazana eksperimentalnom i analitickom studijom. Zahteva se da
sistem veza bude jednostavan sa jasnim prenosom sila i da obezbedi monolitna;t
sistema. Za armaturu koja prima napone zatezanja od savijanja predvideni su nas-
tavci kojima moze da se obezbedi prenos sila u armaturi do granice tecenja. Clanom
68 zahteva se da se meduspratne konstrukcije konstruisu tako da predstavljaju krute
ploce u svojoj ravni (digafragme). Horizontalne spojeve koji povezuju meduspratne
konstrukcije kao i vertikalne nosece elemente, potrebno je izvesti tako da obez bede
monolitnost veza i stabilnost citavog sistema konstrukcije.
U seizmickim podrucjima Istocne Evrope zahteva se da spojevi krupnopanelnih
zgrada obezbede "rad" konstrukcije odgovarajuCi slicnim monolitnim konstrukci-
jama - izvedenim na mestu gradenja. Zbog toga se cesce primenjuju betonski spo-
jevi nego metalni. NajveCi broj zemalja preporucuje montaino-monolitni naCin
------------
---
--~-------
- - - --~
--- ---
J t
= =-1
J
t
J t~ 1
-- ~
- -
~
l
a.)
t t t t
kraca strana
t t t
t f t t
b.) duza 5 trana
f t t
Slika 227/55 Uloga veznih greda na periferiji tavanica pri delovanju seizmickog optereeenja
691
gradenja, tj. sprezanje betona razliCite starosti. Sprezanjem se povecava krutost
tavanice kao horizontalne dij,afragme te se preporucuje izrada tavanica manje de~
bljine, na koje se kasnije nanosi sloj betona armiran mrezastom armaturom. Za
tavanice se prep~rucuje ukruCivanje veznim gredama po celom obimu, sto daje po-
voljnije ponaSanje, slika 227/55.
Za vertikalne spojeve zahteva se ostvarivanje potpunog kontinuiteta u povezivanju
od poda do tavana. Kod horizontalnih spojeva granicni parametar je napon smi-
canja, kao i otpornost veze na pritisak
Ostvarivanje vertikalnog kontinuiteta moze da se obezbedi metalnim povezivaCima,
kako je to prikazano na slici 227/56, naknadnim prednaprezanjem, slika 227/57, ili
pomocu zavarivanja, slika 227/58.
'.. ."
--'-;=:-'.. ~'. '~:.1,,,,,,,".T--
I
:.
.'.' '.' I ~ '.: ~..
,:" -.:".
'
,
:
.
;. ::~~
_
:~)!
--
- --'
:
'A.; ......
c~licni
povrzlvac
SUVI
m alt ~r
~
lezisni
jas lu ci
Slika 227/SO Kombinovaru metalno-betonski spoj za nastavak stuba
Spojevi prikazani na, slikama 227/56, 227/57 i 227/58 predstavljaju kombinovane
spojeve gde se povezivanje ostvaruje metalnim delovima a prostor spoja ispunjava
betonom.
U seizmickim podrucjima se zahteva znatno veci obim radova pri povezivanju nose-
cih elemenata, gde spada i povecani obim betonskih radova na monolitizaciji spo-
jeva. Zbog toga se u novije vreme sve cesce primenjuju metalni - "suvi" spojevi,
kojima moie da se obezbedi solidna povezanost i potrebna duktilnost.
692
/
kanal St zapunl
cern. malterom
?poi oapre-gnutih
sipki
sidre na n avrtka
ze fezu naprezanja
Slika 227/57 Nastavak stuba podnaprez~em
armatura zavarena
ZQ ploce
n
/nast. Slpki
zavare-no
no mestu
t
' J
, , -,.'t..
"
).,
" "
,
"
"
.
'
, ,-
"II
"
"
..
"
"
i i
"
Slika 227/58 Nastavak stuba pomocu zavarivanja
Kod pritisnutih horizontalnih betonskih spojeva sa uiim prostorom za monoli-
tiziranje nosivost spoja zavisi od nosivosti elemenata, a kod sirih prevashodno od
kvaliteta betona ugradenog na lieu mesta.
Za pospesnije duktilnosti istraiivaCi primenjuju razne konstrukeijske interveneije.
Pored prijema seizmickih sila, zahteva se i prihvatanje zapreminskih promena od
skupIjanja i tecenja betona i utieaja temperature. Jedan od takvih spojeva prikazan
je na sliei 227/59. U njemu se energija osipa zahvaljujuci oslabljenom delu sa
prorezima. Za horizontalne spojeve se takode cesto koriste metalni spojevi, slika
227/60.
Vertikalni spojevi se najcesce izvode kao armiranobetonski. Na ponasanje pod
opterecenjem vertikalnih armiranobetonskih spojeva znacajno utice obrada kon-
strukeijskih povrsina spojenih elemenata, oblik i povrsina poprecne armature.
693
u pan~1
-
-
duktilna
ploca sa
poduznim
rupama
Slika 227/59 Metalni spoj plocom sa prorezima za osipanje energije (duktilnom plocom)
Ubetonirana metalna
Sipka za zavarivanje
ugaon1Ka
...
". :'
.
.:', ,:,-,:
-, . ,:' '",.
.:,
.
.4.,
."
4...,b.
.~.:..~'.~.~ :",A,.t.
'.\'.
Slika 227/00 Metalni horizontalni spoj tavanica
Nazubljeni spojevi, u odnosu na glatke, imaJu znatno vecu otpornost na smieanje i
duktilnost izrazenu kapaeitetom pomeranja. Spojevi sa vecom kolicinom poprecne
armature i oni koji su izlozeni velikim silama pritiska ispoljili su veliki kapaeitet
plasticnog deformisanja do iznad 30 mm. Deformabilnost spojeva izlozenih smieanju
znacajno utice na odgovor konsturkeije.
U pocetnoj fazi do pojave prve prsline krutost spoja obezbeduje rad konstrukeije
kao da je monolitna. Za nazubljeni vertikalni spoj mehanizmi nastajanja prslina
prikazani su na sliei 227/61. Prsline u ovim spojevima mogu da nastanu, u prvom
redu, od skupljanja betona ugradenog na lieu mesta, tj. gubitka athezije starog i
novog betona (1), a tek zatim od opterecenja (2) i (3).
Nazubljeni spoj, koji se u praksi najcesce koristi, najpogodniji je za primenu u
seizmickim podrucjima u kategoriji armiranobetonskih spojeva. Na njegovo pona-
694
sanje moze da se utice promenom niza karakteristicnih parametara. Njima moze da
se ostvari monolitnost konstrukcije, kao da se radi 0 objektu izvedenom na mestu
gradenja. Pri izvodenju radova treba voditi racuna da armatura ostavljena iz panela
u obliku petlji bude ispravno preklopljena i da je beton za monolitiziranje kvaliteta
i dobro ugraden. Proracun ovih spojeva prikazan je u /47/.
l'
(.'
-J.JC
c'N"
(
IJA-hJSI :)to.1 \
.
I
~"r
III
)
1. Prsline od skupljanja
betona i gubitak athezije
2. Dijagonalna prslina
3. Prslina usled granicnih
napona smicanja
f
~
..."
d
"'./
Slika 227/61 Oblici oStecenja vertikalnog nazubljenog armiranobetonskog spoja
.
.j
I
-,.;..1
-~.:::..::-- .
Slika 227/62 Montazno-monolitni spoj greda-stub
695
Spoj grede i stuba sa ispustenom armaturom na gornjem kraju grede i sprezanjem
iste novim betonom korisno se moze primeniti u seizmickim podrucjima. Pri tome
se gotovi elementi polazu na betonske konzole stubova, a kod unutrasnjih stubova
izvode se preklapanja armature za deo koji se betonira na mestu i vode se kroz stub,
kako je to prikazano na slici 227/62. Slicno povezivanje ostvaruje se i kod zidova i
tavanica, slila 227/63.
a
"""~'.
..".
-'~ ~::'.
~ .. ",-
.
slika 227/63 Montaino-monolitni spoj tavanica.-zid
ZAVRSNE NAPOMENE
Kvalitetno resenje spojeva otpornih na seizmicke uticaje, pored adekvatnog izbora
,konstrukcijskog reSenja, zahteva visok kvalitet radova na povezivanju elemenata i
monolitizaciji spoja. Zona spoja je, po pravilu, prozeta uzengijama ili mrezastom
armaturom, sto u velikoj meri otezava betoniranje i povecava opasnost od rasloja-
vanja betona. Narusavanje spoja moze da bude izazvano i deformacijama usled sku-
pljanja, nedovoljne prionljivosti starog i novog betona i nemogucnosti ravnomernog
vibriranja po visini. U spojevima sa slabije izvedenim radovima ne moze da se
razvije elastoplasticni rad nuzan za povoljno ponaSanje u seizmickim podrucjima,
vec dolazi do krtog loma.u zoni spoja.
MONTAZNI MOSTOVI
Teznja da se izbegne skupa skela za gradnju mostova dovelaje do razvoja montazne
gradnje mostova. Ona je vise razvijena kod grednih mostova nego kod lucnih.
Siozeni uslovi lokacija su bili jedan od povoda za razvoj sistema montaznog gradenja
mostova. Siru primenu ova gradnja nalazi u slucaju slabog tla za oslanjanje skele,
kod nepovoljnih topografskih uslova i kod prelaza postojeCih saobracajnica. Pored
ranije navedenih prednosti montaznog gradenja, kod mostova su izrazenije ustede
materijala i troskova na fundiranju u odnosu na druge objekte.
Montaini elementi mogu se povezivati poduznim ili poprecnim spojevima. U pr-
yom slucaju elementi premoscuju ceo rasp on, a elementi mogu biti postavljeni jedan
do drugog, slika 227/64 ili su razmaknut.i, slika 227/65, pa se prost.or izmedu njih
naknadno betonira. Cesto se primenjuju sprezanje novog betona i betona eleme-
nata, slika 227/66. U drugom slucaju formiraju se elementi sa poprecnim presekom
kao celinom, najcesce u obliku sanduka. Takvi elementi se upotrebljavaju i kod
696
segmentnog naCina gradenja. Oblik poprecnog preseka ploeastih i grednih mostova
zavisi od raspona. Moze biti u obliku punih ili supljih ploea, T Hi TT pl'eseka,
sanducastih preseka i dr. NosaCi sanducastog poprecnog preseka su naroeito pogodni
zbog njihove torzione krutosti.
n20 "30
mm
I:/~/~/IC~:/:]
Slib 227/64 Poduini spoj montainih elemenata mostova postavljenih jedan do drugog
200~300mm
H
2 ""3,5 m
/
Slib 227/65 Poduzni spoj razmaknutih montaznih nosai:a
" ~
2,5 + 3,l,m
'J.-
Slib 227/66 Montazno-monolitni mostovi (sprezanje)
Uobicajene sirine elemenata su do 2,5 m, a visine i duzine su ogranicene mogucn0s'
tima transport a, te se ne rade duzi od 35,0 m, a visina je ogranicena visinom do
nadvoznjaka na transportnom putu.
Najprikladniji za montazu su mostovi sistema proste grede, kontinualni nOS1A6i
okvirni mostovi. Lucni sistemi" za montazne mostove, se retko primenjuju, vec se
izvode konzolnim nacinom gradenja.
Ako je niveleta neznatno iznad terena na kome je moguce kretanje dizalice pd.
menjuje se postupak montaze odozdo. Elementi se dizu na stubove i naglavice ili
697
privremenu skelu. Kadaje niveleta mosta visoko iznad terena uredaji za prevlacenje
nosaca i montaZu krecu se po vec dovrsenim delovima mosta i navoza.
Ako su segmenti prethodno izradeni spajaju se na gradiliStu lepljenjem i naknadnim
zatezanjem kablova, slika 227/67. Spoj se moze izvesti kao suvi, tj. spajanjem
element a na kontakt. Elementi kod ovih spojeva moraju se precizno izvesti najcesce
u bateriji. Obicno se segmenti rade kao sanducasti ili visestruko sanducastog oblika
duzine oko 2,5 do 3,5 m. Srednja povrsina spoja treba da bude upravna na kablove
za unosenje sila. Nagib manji od 200 je prihvatljiv ako je oblik povrsine takav da
se mogu razviti velike sile trenja.
~~~
-=--
-{-
Slib 227/67 Spoj kod segmentne gradnje mostova
3iroki spojevi se pored betoniranja mogu popunjavati suvim malterom. Materijal
spoja mora imati cvrstocu ne manju od 25 MPa ili od cvrstoce materijala segmenta.
Kod primeile epoksi smola, premazom treba postiCi zaptivanje spojnica i spreCiti
prodor vlage i isticanje mase za injektiranje. Nakon utezanja kablova potrebno je
otvore za njihovo vodenje kvaJitetno zapuniti.
PRIMENA MBK KOD NEKIH DRUGIH OBJEKATA
Za razliku od linijskih nosaca i ravnih povrsihskih nosaca. zakrivljeni povrsinski
nosaCi nisu u velikom stepenu zastupljeni u montaznom nacinu gradenja. Ipak. za
jedan broj konstrukeija primenjuje se ova tehnologija gradenja, to su:
- montazne kupole sa formiranjem elemenata preseeima u praveu meridijana i
sistemom krugova. Mogu se radili od vecih delova koji se spajaju sarno u praveu
meridijana, ili od mil-njih delova. Cesto se montazni nacin gradnje primenjuje
kod rebrastih kupola;
- cilindricne Ijuske kod kojih se mogu primeniti razlicite podele na elemente,
ukljuCivsi i dijafragme. Elementi su po pravilu laki debljine najcesce 4 em;
- montazni silosi i eilindricni rezervoari.
698
Prilagodavanje konstrukcijskih resenja pravougaonih rezervoara i kanala za mon-
tazno gradenje je znatno jednostavnije nego kod konstrukcija silosa Hi okruglih
rezervoara, gde se pojavljuju zakrivljeni povrsinski nosaCi.
Montaini armiranobetonski kanal preseka 2,7 x 2,4 m, prikazan je na slici 227/68.
Na istoj slici su prikazani spojevi zida kanala i pokrivaca (spoj A) i nastavak dna
(spoj B). Konstrukcija montaznog pravougaonog rezervoara prikazana je na slici
227/69. Montazni potporni zidovi se takode u novije vreme sve cesce primenjuju,
slika 227/70.
A
-1
B
~
Slika 227/68 Montaino-armiranobetonski kanal
Slika 227/69 Montaino-armiranobetonski rezervoar
699
Slib 227/70 Montaini potpomi zid
ZAVRSNE NAPOMENE
Sve receno govori da se montazne betonske konstrukcije primenjuju u skoro svim
oblastima gradenja Cime se povecava obim industrijalizacije i ubrzava gradenje,
ujednacuje kvalitet radova., koji uticu na povecanje kako sigurnosti tako i trajnosti
objekata, zbog cega se u velikom broju zemalja primenjuju, a u nekim zemljama
se daje prednost montazno- monolitnim konstrukcijama. U novije vreme segmentni
naCin gradenja se primenjuje i kod zgrada i drugih objekata.
Za uspesnu realizaciju montaznih objekata nuzan je studiozan rad ne sarno na izboru
elemenata i konstrukcijskog sistema vec i sistema spojeva i veza kao i u samoj
realizaciji.
MONTAZNO-DEMONTAZNE KONSTRUKCIJE
Kako q veCini slucajeva trajnost AB elemenata nadmaauje trajanje objekta, to pruza
mogucnost da se konstrukcija demontira, a kasnije montira na neka druga mesta.
Uobicajena je praksa da se ovaj postupak primeni kod postavljanja pregradnih
zidova. Koncept demontaino-montainih konstrukcija moze se primeniti i na os-
tale delove konstrukcija. To dozvoljava korisniku da zgradu prilagodi promenljivim
potrebama i zahtevima. Ukoliko se koncepcijski pride projektovanju spojeva koji
pruzaju mogucnost brze i relativno lake montaze i deUlontaie, moze se obezbediti
prilagodavanje prostora razliCitiin zahtevima.
. .
Projektovanju i gradenju montaino-demontaznih konstrukcija bio je posvecen in-
ternacionalni skup /32/ u Roterdamu. Ocekuje se da razvoj montaznih betonskih
konstrukcija bude usmeren na usavrsavanje spojeva i veza koji bi zadovoljili nave-
dene zahteve.
700
VII IZVODENJE
RADOVA
BETONSKIH
DOKUMENTACIJA, KOJOM SE DOKAZUJE KVALITET
MATERIJALA I IZVODENJE RADOVA
231
a) u fabrici b@tona:
- atesti 0 kvalitetu sastojaka, koji se kontrolisu prema odgovarajuCim naredbama 0
obaveznom atestiranju;
- uverenje 0 proizvodnoj sposobnosti fabrike betona prema JUS U.M1.050, taco 6;
- dokumentacija 0 prethodnim ispitivanjima betona i odredivanja sastava pred-
videnih. vrsti betona, u smislu Cl. 28;
- dokumentacija 0 tekucoj kontroli sastojaka i sveieg betona;
- dokumentacija 0 tekucoj kontroli ocvrslog betona sa izveStajem 0 postignutoj
marki betona, premaJUS U.M1.051;
}-. "if'., ,'" ,,/1
T--
o" i..'
f..,
- ':
- potvrda 0 kvalitetu proizvedenog betona sa stranelregistrovane institucijeJ, koja
verificira kontrolu proizvodaca betona.
.
-- u_- -
~
b) na gradiliStu:
~ -
.
- izvestaji proizvodaca, odnosno potvrde registrovane\strcne institucijet 0 kvalitetu
betona isporucenog iz fabrike betona;
:
-
dokumentacija 0 preuzimanju betona po partijama;
- uverenje 0 ispitivanju i oceni posebnih svojstava betona;
- zavrsna ocena kvaliteta betona u konstrukciji, prema c1. 277.
PROJEKAT BETONA
232
Projekat betona je elaborat tehnoloske pripreme za gradnju svake betonske kon-
strukcije koji sadrii:
- rezime zahteva za kvalitet betona iz projekta konstrukcije,
- konkretne odluke izvodaea radova u vezi sa izborom tehnologije gradenja,
- konkretne podatke za pripremu betonskih mesavina,
- prakticna uputstva za izvodenje betonskih radova na objektu,
- kompletan progrL.ll kontrole kvaliteta, ukljuCivo organizaciju.
701
'-..
Cilj'tog elaborata je:
1. na pravilan i optimalan naCin udovoljiti zahteve projekta konstrukcije,
2. osigurati primenu pravilnih tehnoloskih postupaka kod betoniranja i na taj
naCin izbeci stetne improvizacije pri radu.
Zato nema nikakve potrebe ni~~islau projektu betona ponavljati zahteve ili cak
tekst iz ovog pravilnika ili nekog standarda. Projekat betona naime nije skracena
verzija poglavlja BAB 0 materialima i izvodenju radova. Za tu svrhu neka se izrade
u poduzecu lintern(lupcu!s!.~a,1~oj1l:se m()guonda na odgovarajuc~II1 mestu u pro-
jektu betona hiitko citirati. Projekat betona se t<ikode ne moze primenjivati kao
potsetnik, koji bi trebao osigurati pravilno i potpuno izvodenje nekog tehnoloSkog
postupka. Toj svrsi namenjeni su opisi postupaka i tzv. kontrolne karte. Primer
takve karte dat je u Prilogu 232/1.
I~pi9J~k~t be,ton(l,~. ~~~AJi'~rije pocetka radova na betonskoj konstrukciji izraditi
~oizvodac betona, odnosno izvodac betonskih radova svoj deo. Korisno je, da
u pnpfeml'poJe 1mh deiova sudeluju projektant konstrukcije i tehnolog betona.
Taj elabor~t mora biti usaglaSen sa projektom konst!.1l~~ije i sa \,~zeCim tehnickim
propisima.,' Prije primene, sa njime se moraju saglasiti projektant kOlistrukcije i
investitor. !Njihovim prihvacanjem projekat betona postaje sastavni deo ugovorne i
izvedbene dokumentacije.
-"'
---
Projekat betona nije potreban za individualnu gradnju, prizemne zgrade i slicne
manje objekte.
Sadrzaj projekta betona za objekat (konstrukciju) ovisi 0 tome, da Ii se beton
priprema na gradilistu na kojem se i ugraduje u konstrukciju, ili pak se koristi
transportni beton iz centralne fabrike betona.
U prvom slucaju mora projekat betona sadriati sve ovim clanom propisane de-
love. U drugom slucaju sadrzava delove, koji se odnose na informacije iz projekta
konstrukcije, kontrolu saglasnosti i izvodenje betonskih radova, dok se podaci 0
predvidenim mesavinama mogu svesti na oznake iz proizvodnog programa fabrike
betona. Na osnovu njih se mora nedvosmisleno zakljuCiti, da takva mesavina u
pogledu svojstava po sveinu odgovara zahtevanoj klasi betona.
f"'Pr-oJ~k-t~~b~~~~f~brik~ 'beto~~p~~d~ta~i;~-i d~k~~~je naruCiocu odnosno investi-
I
toru podobnost svoje proizvodnje betona u pogledu asortimana i kvaliteta. Taj
i elaborat mora se redovno inovirati, naroCito ako se menjaju izvor i svojstva sasto-
I
t jaka, sastav mesavine ili slicno. Njegov format mora zato biti Heksibilan po obliku
i po sadrzaju.
.
:
SASTAVNI DELOVI PROJEKTA BETONA\ZX'GRAI::HLiSTE\
a) Informacije iz projekta konstrukcije
.
(1) kratak opis konstrukcije (objekta)
(2) koliCine betona po elementima konstrukcije
(3) klase betona, sa uslovima kvaliteta
b) Sastav mesavina
i
Y
\
702
(4) podaci 0 sastavu (recepturi) mesavina: masa sastojaka, maksimalno zrno
agregata, konzistencija
Alternativno, ako se beton doprema iz centralne fabrike, umesto (4):
(5) vrste betona i njihove oznake (npr. broj recepture) iz proizvodnog programa
fabrike betona, koja ce isporuCivati beton i koje odgovaraju propisanim
klasamabetona iz (3)
(6) dokazi (potvrde) 0 kvalitetu izabranih vrsti betona
c) Programi kontrole kvaliteta
(7) kontrola proizvodnje u fabrici betona, ako se beton mesa na gradiliStu
(8) kontrola izvodenja betonskih radova na gradiliStu
(9) kontrola saglasnosti sa uslovima projekta konstrukcije
d) Izvodenje betonskih radova
(10) plan betoniranja
(11) projekat oplata i skela
(12) plan montaze
SASTAVNI DELOVI PROJEKTA BETONA ;ZA FABRIKU BETONA
a) Informacija 0 pogonu
(1) opsti podaci
(2) proizvodni program
b) Sastav mesavina
(4) podaci 0 mesavinama iz proizvodnog programa fabrike
(6) potvrda 0 kvalitetu onih vrsti betona iz proizvodnog programa fabrike, koje
odgovaraju u (3) predvidenim klasama
c) Program osiguranja i kontrole kvaliteta
(7) kontrola proizvodnje u fabrici betona..
.
UPUTSTVA ZA SADRZAJ NEKIH POZICIJA UjPROJEKTU BETONA
Poz (3) - Klase betona i uslovi kvaliteta:
- marka betonaj
- posebna svojstva, eventualno dopunski parametri mesavine (max v/c;
koliCina cementa i dr.);
- drugi zahtevi za ocvrsli beton (skupljanje, toplina hidratacije i dr.)
- zahtevi za svezi beton: konzistencija, dodacij
- eventualne tehnoloske modifikacije (aeriranje i s1.)
Navedeni uslovi najbolje se mogu prikazati tabelom. Uzorak njenog formata pred-
lozen je u Primeru 232/1 - tacka 2.0.
Poz (7) - Kontrola proizvodnje u fabrici betona:
- organizacija kontrole;
- program kontrole proizvodne sposobnosti fabrike betona prema Clanu 239;
703
- plan (ucestalost) ispitivanja sastojaka, svezeg i ocvrslog betonaj
- uzorak formulara ili dijagrama na kojem ce se pratiti rezultati tekuCih ispiti-
vanja cvrstoce i vrsiti tekuca kontrola marke betona prema JUS U.M1.051,
tacke 9.1 i 9.2j
- uzorak izveStaja 0 kvalitetu proizvedenog betona sa potrebnim komentarom
(npr. naCin verifikaeije i dr.).
Poz (8) - Kontrola izvodenja betonskih radova na gradilistu:
- faze rada koje treba kontrolirati
- postupei za kont,rolu transporta, ugradivanja i negovanja betona
- zaduzenja liea koja ce vrsiti kontrolu
Poz (9) - Kontrola saglasnosti sa uslovima projekta konstrukeije:
- program kontrole marke betona po partijama, u kojem treba odrediti par-
tije, broj ispitivanja i kriterij preuzimanja za svaku predvidenu partijuj
- program ispitivanja i oeenjivanja posebnih svojstava ocvrslog betona.
Program kontrole marke betona po partijama moze se izraditi u vidu tabele pogod-
nog formata, koja sadrzi takode koliCine betona po elementima konstrukeije iz Poz
(2). Uzorak formata prikazan je u Primeru 232/1 - tacka 6.1.
Poz (10) - Plan betoniranja:
- transport: naCini, sredstva, kapaeiteti, rezerve;
- ugradivanje: postupei, sredstva za ubaeivanje i vibriranje (koliCina, rezerve);
- redosled, debljina slojeva, veliCina blokova ili ploca, mesta i naCin izrade
radnih spojniea (ako je potrebno, za pravilno razumevanje treba izraditi
skiee);
- negovanje: naCini, trajanje, sredstvaj
- mere za savladavanje stetnih utieaja nepogodnih vremenskih prilika: gre-
janje ili hladenje sastojaka i betona, zaStita ugradenog betona;
- rokovi za skidanje opIate i uklanjanje skela, zavisno od vremenskih uslova;
- niiI1imalne, odnosno maksimalne temperature betona pri ugradnji i dozvo-
ljene temperature zraka.
Poz (11) - Projekat oplata i skela:
Projekat opIate radi se u slucaju speeijalnih tipova opIate; u njemu se moraJu
prikazati detalji konstrukeije opIate, ukrucenja, spajanja i zaptivanje.
Projekat skela izraduje se po potrebi, a u skladu s pravilima za izradu tehnicke
dokumentaeije.
Poz (12) - Plan montaze:
Treba prikazati odnosno predvideti:
- redosled montiranja pojedinih elemenata;
- naein izrade spojeva na lieu mestaj
- sredstva za montazu;
- mere za bezbednost rada.
704
Klasa MB Posebno v/ c max DC min2) D max3) Drugi Sastav
svojstvOl)
zahtevi
broj4)
A 25 - - 32 252
B 30 - 32 303
C 30 - - 16 301
D 30 V-6 0,60 32 312
E 40 -
-
32 niska to-
plina hi- 402
drataeije
PROJEKAT BETON A
ZA~~~~~I~!~_;~J
PRIMER 232/1-~
1.0 Opis objekta
Stambena zgrada D podeljena je u 4 bloka Dl do D4, koji su medusobno dilatirani.
U zgradi su podrum, prizemlje i 4 etaze. U bloku D3 loeirano je skloniste. Kon-
strukeija sastoji od AB zidova debljine 16 em i ploca debljine 18 em. U sklonistu je
debljina zidova 50 em, a tavanicne ploce 40 em. Parapeti na balk0mma su prefab-
rikovani. Ukupna koliCina betona je blizu 4700 m3. Betonski ra,dovi ce se odvijati
u vremenu od sredine marta do kraja septembra.
L-
.;:
i
2.0 Klase betona i uslovi kvaliteta prema projektu konstrukeije
( kCVrr:OI.llt
r;1/ //'\
1) ili stupanj izlozenosti prema Tabeli 16/1
2) DC min - minimalna koliCina cementa
3) D max - maksimalno zrno u mesavini agregata
4) Broj sastava, pod kojim se mesavina sa zahtevanim svojstvima vodi u fabrici
betona (tacka 4.0).
3.0 KoliCine i klase betona po delovima konstrukcije
Vidi tabelu u tacki 6.1.
4.0 Dokazi 0 kvalitetu predvidenih vrsti betona
Sve koliCine betona isporuCivace fabrika betona, koja je od gradilista udaljena 12
km.
Kontrola proizvodnje, kao i jZXeStaj 0 postignutoj MB i drugim svojstvima ver-
~ec;~:~~
su od
strane~~~~~Y:l ~otvrde 0 kvalitetu nalaze se u arhivu fabrike
Uprava gradilista duzna je pre pocetka radova predloziti fabrici betona spisak svih
predvidenih klasa betona sa detaljnim opredeljenjem trazenih svojstava, a od fabrike
traziti njen projekat betona.
5.0 Kontrola izvodenja betonskih radova na gradilistu
Kontrolu ugradivanja betona u pojedine elemente konstrukcije treba vrsiti prema
kontrolnoj listi datoj u Prilogu 232/1.
Ispitivanje konzistencije dopremljenog betona metodom sleganja treba vrsiti:
- najmanje jedanput u radnoj smeni;
- ako postoji sumnja da je odstupanje od nominaJne vrednosti vece od 20%.
705
Broj
Deo konstrukcije
KoliCina. Klasa. Broj Kriterij
pa.rtije Na.ziv
Blok Eta.za.
m3
uzora.ka.
1-4 Temelji
Dl-D4 365 A 4x3 1
5-6 Podna. ploca. sklonista. D3 130 D 2x3 1
7-10 Zidovi
DI-D4 podru m
120 D 4x3 1
11 Zidovi sklonista. D3 podrum
230 D 10 2
12-13 Ploca. na.d sklonistem D3
160 E 2x3 1
14-16 Ploca. na.d podrumom Dl, D2, D4
200 B 3x3 1
17 Zidovi i ploce
Dl P, I, II, III, IV
800 B 16 3
18 Zidovi i ploce
D2 P, I, II, III, IV
800 B 16 3
19 Zidovi i ploee D3 P, I, II, III, IV
800 B 16 3
20 Zidovi i ploce D4 P, I, II, III, IV
800 B 16 3
21-24 Ra.zni elementi
DI-D4 P, I, II, III, IV
265 B,C 4x3 1
Ukupno : 4670
6.0 Kontrola saglasnosti sa uslovima projekta konstrukcije
6.1 Program kontrole marke betona
Podela konstruk~ije na partije betona i pripadajuCi broj
kojem ce se ocenjivati marka betona.
uzoraka i kriterij prema
6.2 Program kontrole vodonepropustIjivosti klase betona D
Zahtevanu marku vodonepropustIjivosti V-6 treba dokazati na sledeci naCin:
- partije br. 7 do 10: ukupno 3 uzorka, koje treba uzeti na mestu ugradivanja
betona
- partija br. 11: ukupno 3 cilindra izvadena iz konstrukcije.
6.3 Uzimanje, cuvanje i ispitivanje uzoraka
6.3.1 Sve uzorke za dokazivanje marke betona i vodonepropustljivosti treba uzimati
na mestu istovara odnosno ugradivanja betona. Uzimati ih mora za to osposobljeni
radnik u prisustvu pomocnika rukovodioca gradilista, koji je zaduzen za kvalitet
radova, ili poslovode.\ Uzimanje treba vrsiti prema detaljnom planu n.a koji moral
dati saglasnost nadzorni organ.
':
6.3.2 Prva dva dana treba uzorke ostaviti u kalupu, pokrivene dobro nakvaSenim
filcom, na temperaturi 20C. Ncikon toga se uzorci transportiraju u laboratoriju,
gde ce se vrsiti ispitiyanje, ili se stavljaju u vodu sa temperaturom 20C.
6.3.3 Ispitivanje uzoraka vrsice se:
a) u laboratoriji\i~;tit~ta
VJ
- kompletne partije br. 1,5, 7, 12, 14,21;
- po 3 uzorka iz partije br. 11, 17,18, 19,20;
- svi uzorci za dokazivanje vodonepropustljivosti;
b) u laboratoriji\fub;i~b-eton~~\1.
- sve ostale partije odnosrio uzorci iz tih partija.
:,
"
}-
706
6.3.4 Dokumentacija koju treba voditi i imati na gradilistu
(1) Zapisnik 0 uzimanju uzoraka;
Formular priprema uprava gradilista, a mora sadrzati sledeee podatke:
- datum uzimanja;
- redni broj uzorka;
- oznaku za identifikaciju, sa kojom se obelezi opitno telo;
- broj partije;
- klasu sa markom betona;
- predvideni datum ispitivanja.
(2) Kopije svih popratnih listova dopremljenog betona;
(3) Svi dospeli izveStaji 0 svim ispitivanjima;
(4) Svi izvestaji proizvodaca betonaJ1~~p~t~rdominstit~ta-~ postignutoj markt
betona"
1
,
(5) Svi izveStaji 0 kvalitetu prefabrikovanih parapeta za balkone;
(6) Ispunjene kontrolne liste prema tacki 5.0
6.3.5 Vrednovanje rezultata ispitivanja i zavrsna ocena kvaliteta betona u konstruk-
ciji prema clanu 277 BAB
Prvo i drugo poverava
seF~!:~~
U tu svrhu uprava gradiliSta duzna je:
- izraditi pregled svih rezultata ispitivanja betona po partijama;
- omoguCiti prestavniku instituta Y pregled svih delova konstrukcije, i to
prije eventualne obrade ili zatvaranja povrsine tavanice i zidova.
Predstavnik instituta Y ee, na osnovu izvrsenog vrednovanja rezultata ispitivanja,
odrediti eventualna ispitivanja za naknadno dokazivanje marke betona i drugih svo-
jstava.
7.0 Plan betoniranja
Betonski radovi moraju se izvoditi prema Internom uputstvu br. 5: Izvodenje
betonskih radova.
7.1 Transport
7.1.1 Oprema
a) Transport od fabrike betona do gradiliSta:
- udaljenost 12 km;
- vreme transporta 20-30 min;
- potrebni broj automiksera: maksimalno 6 kom. za betoniranje ploce
sklonista (poz 6).
b) Ubacivanje u oplatu:
- autopumpa Schwing 25 m3/ h : 1 kom, i rezerva u stanju pripravnosti;
- autokran sa 3 posude od 0,5 m3.
7.1.2 Posebni uslovi i mere
(1) Nakon pranja bubanj automiksera mora se potpuno isprazniti.
707
(2) NaroCito u uslovima toplog vremena transport treba organizirati tako, da
ne dolazi do cekanja i zastoja kod ubacivanja u oplatu, i da to ne prelazi
90 min.
(3) Na svakom popratnom listu treba prekontrolirati podatke 0 dopremljenom
betonu (klasa, konzisteneija) i upisati vreme dolaska na gradiliste.
7.2 Ugradivanje
7.2.1 Oprema
Zgusnjavanje betona u oplati vrsice se pervibratorima sledecih dimenzija:
- za velike preseke: 100 mm - 3 kom;
- za srednje preseke: 75 mm - 5 kom;
- za male preseke i u slucaju guste armature: 50 mm - 3 kom.
Potrebne rezerve:
- najmanje po 1 kom od svake dimenzije.
7.2.2 Posebni uslovi i mere
(1) Redosled betoniranja vidi se iz elaborata organizacije radova.
(2) Betoniranje zidova:
- betoniranje na plocu treba zapoceti slojem maltera sa D max =
8 mm,
debljine oko 5 em;
- visina slojeva je do 50 em;
.:.obavezno je revibriranje slojeva;
- ubaeivanje na dno zida mora se vrsiti kroz eev pumpe ili kroz posebnu eev
kojoj treba osigurati prolaz kroz armaturu.
(3) Betoniranje ploca:
- radne spojniee treba predvideti na odstojanju L/5 od bliinjeg oslonea;
- ploea nad skloniStem zapremine 160 m3 mora se izbetonirati bez prekidanja.
(4) ZaStitni sloj:
- osigurati projektiranu debljinu dovoljnim brojem podmetaca;
- posebnu painju posvetiti vibriranju.
(5) Toplo vreme:
- maksimalna temperatura betona u vreme ugradivanja: 30C;
- nakon zavrSne obrade treba povrsinu ploca odmah zaStititi od prebrzog
isusivanja finim ~rskanjem vo~e;
- eventualne plastlcne pukotine treba jos na vreme zatvoriti tapkanjem;
- po potrebi zahtevati od fabrike betona dodavanje usporivaca vezivanja;
- hladiti metalnu oplatu vodom, ako bi njena temperatura prelazila 40C.
7.3 Negovanje
(1) Povrsina .temeljnih greda i ploea:
- pokrivanje mokrim filcom, preko kojeg se st<...vi joii PVC folija.
708
(2) Zidovi skloniSta:
- nakon skidanja opIate povrsinu treba poprskati odgovarajuCim sredstvom,
npr. kontrasolom.
(3) Trajanje negovanja:
- u normalnim uslovima: 3 danaj
- pri toplom vremenu: 7 dana.
8.0 Oplata
8.1 Vrsta opIate:
- drvena za temelje;
- celicna oplata tipa NOE za zidove u podrumu;
- drvena oplata na R-nosaCima za plocu nad podrumom;
- celicne opIate tip a OUTINORD za zidove i ploce u etazama.
Detalji zaptivanja predvideni su u nacrtu, koji je sastavni deo elaborata organizacije
radova.
Postavljanje i skidanje opIate tipa OUTINORD mora biti u skladu sa internim
Uputstvom za rukovanje sa oplatom OUTINORD.
. 8.2 Posebni uslovi i mere:
r ----.----.
- n~kon ~kidan~a, trebapovrsin~ celicn~~plate oCistiti.i premazati uljemlOL-MOL; )
- skldanJe verbkalne opIate moze usledlb nakon 48 sab;
,
- skela ploCe nad podrumom sme se definitivno ukloniti nakon sto beton
postigne cvrstocu najmanje 60% MB.
709
Poz. Aktivnost izvrseno
da
Ine
Nekoliko dana prije u.e;radivanja
01 Kvalitet vrste betona u izabranoj fabrici betona odgovara 1) 2)
zahtevima za trazenu klasu betona (postoji certifikat)
02 Kapacitet izabrane fabrike betona zadovoljava predvidenu
dinamiku ugradivanja
03 Projektirani polozaj
armature omogucava nesmetano
ugradivanje i vibriranje
04 Oprema i druge potrebne mere za betoniranje u hlad-
nom/top 10m vremenu jesu/bice pravovremeno spremni
05 Radne
grupe za ugradi vanje betona odgovarajuce
su
obucene
Kontrolu izvrsio (potpis):
I
Datum
Neposredno prije betoniranja
06 Na raspolaganju i u dobrom radnom stanju je oprema za:
061 ubacivanje: pumpa/kran. posude
062 vibriranje: vibratori odgovarajuce dimenzije
063 obradu povrsine (ploca)
064 negovanje: pokrivaci, folija/sredstva i oprema za
prskanje
07 Na raspolaganju stoji rezervna oprema iz tc. 06
08 Odredena je osoba za preuzimanje isporucenog betona
09 Organizirano je:
091 uzimanje uzoraka svezeg betona i izrada opitnih
tela: obuceni radnik, kalupi, vibrator 25mm
092 pravilno cuvanje opitnih tela: temperature, vlage
093 ispitivanje konzistencije kod isporuke betona:
obuceni radnik. oprema
10 Odredena je osoba sa odgovarajucim znanjem i radnim
iskustvom za rukovodenje ugradivanja
11 Pregledana i preuzeta je oplata. intern%d strane nad-
zornog organa
12 Pregledana i preuzeta je skela
13 Pregledana i preuzeta je armatura intern%d strane nad-
zornog organa
14 Drugo
Kontrolu izvrsio Ipotpis):
I
Datum
;
",
f~i \ \~
KONTROLNA LISTA AKTIVNOSTI PRIJE UGRADIVANJA BETON A
Prilog 232/1
Element kOllstrukcije - pozicija:
Datum betoniranja:
Klasa:
1) oznaCiti: ..;
2) oznaCiti: x
710
Sastav MB Posebno Dmax v/ c max
Stupanj Vrsta
broj svojstvo
konzistencijel)
cem.2)
101 10 -
32 1,0 K2 T
155 15 -
32 0,95 K2 T
201
.20
-
16 0,75 K2 T
202 20
-
32 0,73 K2 T
203 20 -
16 0,72 K3 T
204 20 -
32 0,70 K3 T
251 25 -
16 0,65 K2 T
252 25 - 32 0,65 K2 T
253 25 - 16 0,61 K3. T
254 25 - 32 0,61 K3 T
301 30 -
16 0,60 K3 T
302 30 - 32 0,59 K3 T
303 30
..
16 0,62 K4
A2)
-
304 30 - 32 0,62 K4 A
311 30 V-8 16 0,55 K3 A
312 30 V-8 32 0,55 K3 A
315 30 AE-4% 32 0,46 K3 A
351 35
-
16 0,56 K3 A
352 35
-
32 0,57 K3 A
353 35 -
16 0,57 K4 A
354 35 -
32 0,57 K4 A
401 40
-
16 0,52 K3 A
402 40 -
32 0,53 K3 A
451 45 -
16 0,49 K3 A
415 40 AE-4 % 16 0,42 K3 A
452 45 - 32 0,49 K2 A
1) K1 - Kruta; K2 - slabo plasticna; K3 - plasticna; K4 - tecna
1) T - cement PC 30 dz 45 S Trbovlje A - cement PC 15 dz 45 S Anhovo
PROJEKAT BETONA ZAtF;\BRIK~ro;~-l
PRIMER 232/2
"
.
-
---
1.0 Opsti podaci 0 pogonu
Fabrika betona nalazi se u sklopu poduzeca za proizvodnju transportnog betona
i prefabrikata. U njoj je instalirana mesalica tip a L, zapremine 1000 l. Godisnja
proizvodnja iznosi 80.000 m3, od toga se oko 60.000 m3 transportira na gradiliSta
u radijusu do 50 km.
2.0 Proizvodni program
Proizvodni program sadrii sve vrste betona, koje se najcesce ugraduju u objekte
visokogradnje. Sastavi svih mesavina baziraju na prethodnim ispitivanjima, a pro-
jektirani su tako, da je zahtevana MB obez bedena sa 97% pouzdanosti. Svi sastavi
verificirani su od strane instituta Y.
--:-,., ,;
(" : 'I(-! C
'
(.
Tabela 232/1 Proizvodni program
711
Sastav Cement v/e
Dodatak (%)
Agregat (kg) ~i
broj
(kg) plast. aerant
0/4 4/8 8/16
16/32
101 180
0,8
/ /
581 323 387 861
--
,
155
220 0,70
/ /
565 315 375 835 >
201 270
0,68 0,3
/
870 485 580
/
(2:'
202 250
0,65 0,3
/
660 280 300 760 'c,
203 300
0,57 0,4
/
790 595 594
/
,'~.
204 300
0,57 0,4
/
695 356 555 375
12'~
251 310
0,60
/ /
910 500 525
/
nt,
'--
252 290 0,60
/ /
720 300 300 680
('
-.
253 320 0,60 0,3
/
905 500 520
(,
........
254 310 0,60 0,3
/
710 290 300 680
n
301 i 311 360
0,54 0,4
/
885 480 510
/
302 i 312
350
0,54 0,3
/
685 280 280 645
'J,
)
303
390 0,48 0,4
/
675 545 655
/
21;
304 370
0,54 0,4 680 275 275 640 2
315 390
0,52
0,2 650 270 275 615
351 380
0,50 0,3
/
750 470 655
/
I)!
,-I
352 380
0,50 0,3
/
680 300 300 600
,t
354 400 0,48 0,4
/
665 295 295 595
~i
401 450 0,45 0,3
700 350 700
/
J
451 450 0,43 0,4
714 355 715
'2
415 450 0,39
/
1,5 + 0,3 515 185 405 735
452 430 0,43 0,4 585 240 290 695
r"
'.
'
Novi ili specijalni sastavi mogu Be pripremiti u roku, kojeg uslovljava izvodenje
dodatnih prethodnih ispitivanja.
3.0 Podaci 0 meaavinama
U Tabeli 232/2 date su koliCine svih sastojaka u pojedinim mesavinama iz proiz-
vodnog programa.
4.0 Potvrdivanje kvaliteta betona po vrstama
Potvrdu 0 kvalitetu svake vrste betona iz proizvodnog programa u smislu tacke 9.4
JUS U.M1.051 izdaje svaka 3 meseca i,institut Y, na 08novusklopljenog ugovora 0
r"erifikaciji tekuce kontrole koju inaCe ~rirpioiZ"odac betona.. r
I
Sve vaZece potvrde date' su u prilogu ovogdokumenta.
(Napomena: u Prilogu 41/3 prikazan je jedan od moguCih formata te potvrde) if; .
5.0 Program 08iguranja i kontrole kvaliteta
5.1 Organizacija kontrole kvaliteta
Aktivn08ti 08iguranja i kontrole kvaliteta planira i izvodi tehnoloSka sluiba po-
duzeca, koja neposredno odgovara direktoru poduzeca. U sklopu tehnoloske. sluibe
nalazi Be laboratorija za ispitivanje betona.'
/
Tabela 232/2 Kolicine sastojaka u sastavima proizvodnog programa
(
. [
]
'
I
'f
1')J~ "
,f
".
i-'.
I .
~
t:
I ./
("]
4::
/~,'--
71?
Sluzba ima sledece obaveze:
(1) programiranje i organizacija interne i eksterne kontrole proizvodne sposob-
nosti fabrike betona;
(2) programiranje i izvodenje interne kontrole
- materijala za beton,
- svezeg betona,
- ocvrslog betona,
- prefabrikata;
(3) Pracenje i tekuce vrednovanje rezultata ispitivanja u cilju poduzimanja
korekcionih mera;
.
(4) organizacija potvrdivanja kvaliteta betonaod strane instituta Y;
(5) izvodenje prethodnih ispitivanja;
(6) projektiranje novih sastava mesavine i, obzirom na rezultate ispitivanja,
podesavanje postojecih;
(7) cuvanje sve dokumentacije, koja se odnosi na kvalitet betona;
(8) informiranje direktora poduzeca 0 problemima kvaliteta.
Sluzbom rukovodi glavni tehnolog -diplomirani inzenjer gradevinarstva sa 6 godina
radnog staza na ovom radnom mestu. Laboratorijom rukovodi gradevinski tehnicar.
5.2 Kontrola proizvodne sposobnosti fabrike betona prema JUS U.M1.050
Nakon remonta u 1989 g. institut Y je izvrsio .osnovno ispitivanj.e,\ 0 cemu postoji
izveStaj u arhivu sluzbe. Institut Y obavlja redovno svakegodine u mesecu maju
kontrolno ispitivanje.
Tekucu kontrolu rada uredaja za doziranje vrsi rukovodioc laboratorije, i to svaki
mesec: uredaji za cement i dodatke; svaka 3 meseca: uredaji za agregat i vodu.
Dnevnu kontrolu svih uredaja za doziranje duzan je vrsiti majstor na betonari.
5.3 Kontrola materijala za beton
5.3.1 Atesti isporucenih materijala
Agregat, koji isporucuje poduzece za proizvodnju agregata ima atest instituta Y,
saglasno Naredbi 0 obaveznom atestiranju agregata.
Cement isporucuju:
cementara T: PC 30 dz 45 S
cementara A: PC 15 dz 45 S
Kvalitet obe vrste cementa redovno kontrolira il atestira institut Y.
Sve vrste dodataka su proizvodi fabrike K, a atestirani su od strane' instituta Y.
713
Materijal
Ispitivanje JUS Ucest alost
Agregat vlaznost sitnih frakcija
B.B8.035
jednom u tjednu
granulometrijski sastav
B.B8.029
jednom u tjednu
koliCina sitnih cestica
B.B8.036
jednom u tjednu
Cement standardna konzistencija
B.C8.023 od svake isporuke,
pocetak i kraj vezivanja
najvise 250 tona
stalnost zapremine
Dodaci stand. konzistencija paste
U.M1.035 svaka nova sada
vreme vezivanja paste
cvrstoca betona
Ispitivanje Metod Ucest alost
Konzistencija
sleganjem pocetkom radne smene
JUS U.M8.058
na svakih 25 m3
kod izrade opitnih tela
v/c - faktor
susenjem MB ::; 30: svakih 100 ffi3
uzorka MB > 30: svakih 50 m3
KoliCina pora JUS U.M1.031
na svakih 10 m3
Svojstvo
Najmanja ucestalost za svaku vrstu betona
cvrstoca pri - jedan uzorak svaki dan proizvodnje
pritisku
- na svakih 50
m3 ako je MB ::; 30
- na svakih 25 m3 ako je MB > 30
. najmanje 3 uzorka u mesecu proizvodnje
vodonepropust-
- svakih 25 m3
lj ivost
-
.najmanje 3 ispitivanja u mesecu proizvodnje
5.3.2 Plan tekuCih ispitivanja (clan 38 i 39 BAB)
5.4 Kontrola sveze mesavine betona - plan ispitivanja (clan 40 BAB)
5.5 Kontrola ocvrslog betona
5.5.1 Plan ispitivanja
5.5.2 Uzimanje uzoraka
Uzorci svezeg betona za izradu opitnih tela uzimaju se kod utovara u transportno
sredstvo.
5.6 Pracenje rezultata ispitivanja
Rezultati tekucih ispitivanja svezeg i oevrslog betona unose se u formular, format a
kao u Prilogu 232/2.
5.7 Kontrola marke betona
Vrednovanje rezultata ispitivanja cvrstoce pri pritisku i ocenjivanje marke betona
prema JUS U.M1.051 tacka 9, vrsi se prema uputstvima iz Prirucnika za primenu
Pravilnika BAB - Pnmer 41/1, koristeci se formularima u Prilozima 41/1 i 41/3.
714
~
~
~
<
z
0
E-4
~
I:Q
<
.....
~
E-4
Z
0
~
<
'v
;:J
~
~
E-4
9
L.~
, ;- ~ ';;0
::::
:::= -
.....
~ =:::::.
>N
:;J v
~
"'
~=
:;;~
v
,i ~
==
::s
-;:,~
::s
;.J
c3:g'
C"I
-
C"I
M
C"I
0
0
.....
PE
p..
"2'~~
:: =..:.f
~
..
~
-
=
::;;
'r
~
I~
-
:.0
715
6.0 NaruCivanje i isporuka betona
U pism~noj narudzbi za isporuku betona treba jasno definisati sva svojstva, koja se
zahtevaJu prema projektu konstrukcije za trazenu klasu betona.
Isporuka svake koliCine betona utovarene u transportno sredstvo dokumentira se
popratnim listom. Izdaje ga majstor na betonari, najmanje u dva primerka, od kojih
jedan ostaje gradilistu na koje se beton otprema, a drugi, potpisan od zastupnika
gradiliSta, treba vratiti fabrici betona. Na vracenim kopijama treba proveravati od
strane gradiliSta upisano vreme transporta.
1. BETONSKI POGONI
FABRIKA BETONA
233
Prema JUS U.M1.051 fabrika betona je postrojenje za proizvodnju betonskih me-
savina sa kapacitetom od najmanje 15 m3/h, u iznimnom slucaju, ako ispunjava
uslove JUS U.M1.050, i od 10 m3/h. Ovaj standard odreduje uslove za opremu, i
naCin ispitivanja funkcionalne i proizvodne sposobnosti fabrike betona.
SKLADISTENJE I DOZIRANJE SASTOJAKA
234 - 237
Agregat se mora deponirati po frakcijama u silosima ili boksovima. Pojedine frakcije
ne smeju se na deponijama medusobno mesati niti zaprljati i ne sme se izmeniti
njihov granulometrijski sastav. Podloga deponije mora biti izradena u nagibu, da
se omoguCiodvodnjavanje.
-
Cement u rasutom stanju mora se cuvatI u silosima, a ako je pakiran u vrece,
u prostorijama, koje su zaSticene od vlage. tU"lstori1'suosusme se dizafisamc>';
cement iste vrste i iz iste tvornice:'- Cement!. iste vrste ali razliCitih proizvodaca
)
smeju se mesati u istom silosu sarno ako se ispitivanjima dokaze da su medusobno
'
kampatibilni.
\
Dodaci betonu moraju se skladistiti prema uputstvu proizvodaca. Oznaceni moraju
biti prema JUS U.M1.034. Oni dodaci, koji su skloni segregaciji ili sedimentaciji
moraju se pre upo~rebe dobro homogenizovati.
Doziranje pojedinih sastojaka vrsi se prema masi i programiranom redosledu, koji
zavisi od sistema odnosno postrojenja.
Uredaji za doziranje, zajedno sa automatikom i uredajima za otvaranje i zatvaranje
dotoka materijala na vage, moraju ispunjavati sledece uslove JUS U.M1.050,tacka
3 u pogledu tacnosti doziranja pojedinih materijala:
(1) Dozvoljeno odstupanje pri doziranju svake frakcije i ukupne kolicine agre-
gata je =*:3%,racunatood ukupne zahtevane mase agregata u mesavini.
(2) Sadrzaj cementa mora biti u granicama =*:2%od zahtevane mase cementa
u mesavini.
716
(3) Voda se mora dozirati sa tacnoscu :f:2% od zahtevane koliCine.
(4) Svaka vrsta dodatka mora se dozirati sa tacnoscu :f:3% od zahtevane mase.
Vage moraju ispunjavati uslove Pravilnika 0 metrol<>skim uslovima za vagu u gra-
devinske svrhe, izdatog od Saveznog zavoda za mere i dragocene metale, broj
0202-6099 iz 1982. godine. Redosled punjenja sastojaka u mesalicu zavisi od sis-
tema odnosno naCina mesanja. Obicno je propisan od strane tvornice, i nije ga
preporucljivo menjati, izuzev ako to proizilazi iz rezultata ispitivanja proizvodne
sposobnosti fabrike betona, pre svega kontrole homogenosti mesanja i kapaciteta.
MESANJE BETONA
238
U mesalici se moraju komponente betona mesati toliko dugo, da se postigne ho-
mogena mesavina. Proces mesanja mora osigurati:
- ravnomerno raspodeljenost pojedinih komponenti u mesavini;
- izdvajanje vazduha, koji je u mesavinu usao sa agregatom i cementom;
- ovlazenje povrsine zrna cementa;
- obavijenost zrna agregata cementnom pastom (cement+voda).
Ispitivanje i ocenjivanje, homogenost mesavine vrsi se prema standardu JUS U. Ml.
028 ili na drugi provereni naCin.
ISPITIVANJE PROIZVODNE SPOSOBNOSTI FABRIKE BETONA
(JUS U.M1.050 tacke 4 i 5)
OSNOVNO ISPITIVANJE
239
Izvrsiti se mora pre pocetka rada novog postrojenja ili posle veceg remonta, koji
moze uticati na kvalitet proizvedene mesavine. To pocetno utvrdivanje ponaSanja
fabrike betona obuhvaca sledece radnje:
- kontrolu rada uredaja,
- kontrolu stanja opreme i uredaja,
- kontrolu mernih uredaja,
- kontrolu mehanizma za mesanje,
- kontrolu homogenosti mesanja, prema standardu JUS U.Ml.028,
- dokaz teoretskog kapaciteta fabrike betona.
KONTROLNO ISPITIVANJE
Obavlja se na svakih 12 meseci redovnog rada, posle svakog premestaja, i posle
remonta sa kojim nisu bile izvrsene izmene na funkcionalnoj opremi fabrike betona.
Pod uslovom da je bilo izvrseno osnovno ispitivanje, ta kontrola obuhvaea:
- kontrolu rada uredaja,
- kontrolu stanja opreme i uredaja,
- kontrolu vaga za materijale.
717
TEKUCA KONTROLA RADA UREDAJA ZA MESANJE I UPRAVLJANJE
Obavlja se u sledeCim vremenskim intervalima:
- uredaji za dozi'ranje cementa i dodataka: najmanje jednom mesecno;
- uredaji za doziranje agregata i vode: najmanje 3 meseca.
Osnovno i kontrolnoispitivanje moze vrsiti sarno registrovana strucna Iinstitucij a,
koja ima za t~ ispiti~nja odgovarajucu opremu i strucno osoblje. Teku~;:--ko-ntr~Ia
je obaveza proizvodaca betona.
2. ORGANIZACIJA I PROJEKTI ZA
IZVODENJE BETONSKIH RADOV A
240
Sa projektom konstrukcije moraju biti obavezno uskladeni:
- projekti skela i oplata, projekti pomocnih konstrukcija npr. za montazu i
dr"
koji se pripremaju u skladu sa pravilnikom za izradu tehnicke doku-
mentacije;
- detalji konstrukcije, koji se razrade u projektu betona, ako ih ne sadrzi
projekt konstrukcije.;
- zahtevi za kvalitet betona u projektu betona, na osnovu kojih se vrsi pro-
jektiranje betonskih mesavina, odnosno biraju odgovarajuce vrste betona
u fabrici betona;
- program kontrole kvaliteta;
- redosled betoniranja, veliCina blokova (kampade), mesta i naCini izrade rad-
. nih spojnica i sl.
U projektu betona treba predvideti i razraditi takvu organizaciju betoniranja i
tehnoloske postupke, koji su realno izvodljivi obzirom na raspolozivu opremu, is-
kustva i strucni kadar izvodaca betonskih radova. Plan organizacije radova i opreme
mora se odnositi na odredenu konstrukciju ili objekt.
241
Pregled podloge, skela, opiate i armature je obavezni sastavni deo tekuce kontrole
izvodaea radova. Korisno i uobicajeno je, da tu kontrolu vrsi i nadzorna sluzba in-
vestitora iako pravilnik to iz zakonsko-pravnih razloga ne zahteva. Ovom kontrolom
obezbeduje se geometrija, i time sigurnost konstrukcije, kao i bezbednost rada.
3. SKELE I OPLATE
242
Konkretno resenje skele uslovljeno je u prvom redu karakteristikama konstrukcije
koja se izvodi. Ako se, na primer, radi 0 jednostavnim konstrukcijskim elementima
u okviru objekta visokogradnje (podvlake, ploce, stepenista, nadprozorne grede i
sl.), funkciju skele imaju jedllOstavni podupiraCi od drveta ili metala (najcesce od
718
celicnih cevi), pa se ovakvi pomocni elementi najcesce i ne tretiraju kao skele. Oni se
obicno smatraju za de love koji ulaze u sastav opIate, a njihove dimenzije i raspored
najcesce se usvajaju na osnovu iskustva. Medutim, prilikom gradenja znacajnih
objekata (mostovi, veliki industrijski i javni objekti, krovne konstrukcije tipa ljuski
i dr.), skela predstavlja izuzetno znacajnu konstrukciju, tako da se izboru sistema
skele i realizaciji usvojenog tehnickog resenja mora posvetiti velika painja. Stirn u
vezi za slozene konstrukcije i za konstrukcije veCih napona, a posebno za konstrukcije
koje u procesu gradenja zahtevaju da budu prihvacene sistemima podupiraca veCih
visina, obavezno se moraju raditi posebni projekti skela (clan 4 Pravilnika). Ovi
projekti treba da sadrZe sve delove koji predstavljaju sadrzaj investiciono-tehnicke
dokumentacije za objekte koji se grade od usvojenog materijala ili kombinacije
materijala.
Projekat skele za slozene konstrukcije i elemente po pravilu treba da bude u sastavu
investiciono-tehnicke dokumentacije za izgradnju predmetnog objekta, a moze da
bude dat i u sklopu projekta betona. ImajuCi u vidu ovaj stay proizilazi da projekat
skele moze da se radi ili u projektantskim organizacijama, ili u okviru tehnickih
sluzbi izvodaea radova (sluzbe pripreme, konstrukciono-tehnicki biroi).
S obzirom na materijale od kojih se izvode skele mogu da budu:
- drvene (klasicne - od oble i/ili rezane grade ili savremene - od lameliranog
lepljenog drveta), ,
- celicne (obicne c~vne skele slobodnog sastava ili nekih drugih tipova koje se
izvode od cevi 4>48,3 mm, i teske celicne skele sa toranjskim elementirna od
cevi veCih precnika (60-200 mm) i sa resetkastim nosaCima koji se formiraju
sklapanjem odredenih modularnih elemenata),
.
- aluminijumske (pokretne tornjske ili fasadne skele),
- betonske (ovakve skele se primehjuju sarno u specijalnim slucajevima).
Skele, kao i opIate, moraju da budu konstruisane i izvedene tako da budu u stanju
da prihvate sva opterecenja i uticaje koji mogu da se jave tokom izvodenja radova.
Skele treba dimenzionisati na sledeca opterecenja:
- stalno (sopstvena tezina skele i opIate),
- korisno (opterecenje od betona, odnosno od betona i armature - to je pri-
marno opterecenje skele),
,
- pokretno (opterecenje od ljudstva, alata, transportnih sredstava i materijala
koji mogu da se nadu na skeli tokom izvodenja radova),
- slucajno (opterecenje od vetra i eventualno opterecenje od snega).
Kod nas za sada postoji sarno standard JUS U.C9.400 koji definise uslove za iz-
vodenje drvenih skela i oplata. U njemu je, izmedu ostalog, obradeno i pitanje
opterecenja skela. Ova opterecenja se, medutif!l, osim za proracun drvenih skela,
mogu primenjivati i kod proracuna skela od drugih materijala (na primer, od celika).
U svakom slucaju, ako se radi 0 nedrvenim skelama za koje jos zvanicno ne postoje
nikakvi propisi, pri njihovom proracunavanju treba usvajati sto je moguce realnija
opterecenja, a to znaCi da treba voditi racuna 0 stvarnim uslovima eksploatacije
skele, posto usvojena opterecenja, s obzirom na Cinjenicu da su skele uvek privre-
menog karaktera, mogu da budu od velikog znacaja sa ekonomske tacke glediSta.
.
719
Kao pokretno opterecenje za skele armiranobetonskih konstrukcija od Ijudstvapri
radu i alata, na svim prohodnim mestima uzirna se najrnanje 2,00 kN/rn2, bez
dinarnickog koeficijenta.
Ako se uzima sarno ljudstvo pri radu na skeli, uzirna se najrnanje 1,00 kN/m2,
takode bez dinamickog koeficijenta.
Stabilnost svih elemenata skele i opiate (za male raspone) mora se proveriti za
koncentrisanu silu (u najnepovoljnijem polozaju) intenziteta F =
1,00 kN bez di-
namickog koeficijenta.
Mase sredstava za transport rnaterijala uzimaju se prema stvarnom iznosu.
Ako transportna sredstva izazivaju udare i potrese, njihova se masa mnozi sa
stvarnim dinamickim koeficijentom i tako uvecana masa uzima se kao opterecenje
skele. Ako je veliCina'udara nepoznata, kao najmanji dinamicki koeficijent uzima
se 1 + <p= 1,20.
Prilikom proracuna poda opiate i potpatosnica, ukupno opterecenje se mnozi sa
stvarnim dinamickim koeficijentom, kojim se obuhvataju moguCi udari prilikorn
ugradivanja materijala (sveze betonske rnase, na primer).
Ako je dinamicki koeficijent nepoznat, prilikom proracuna opiate i skele koliCina
betonske rnase mora se uvecati, i to:
- za pod opiate odnosno potpatosnice uzeti pored stvarne mase i dinamicki
koeficijent 1 + <p
=
1,2 do 1,3,
- za donje elemente opiate 1 + <p= 1,10 do 1,20,
- za. delove skele 1 + <p=
1,00 do 1,10.
Ako je u skeli moguce kretanje transportnih sredstava (razliCitih vozila), a moguce
su i vibracije skele, mora se sprovesti odgovarajuCi proracun, kojim ce se dokazati
stabilnost skele od vec nanetog opterecenja i od ovih uticaja.
Za mostove i slicne konstrukcije, pored vlastite mase skele i opiate, sveze betonske
mase i armature prema projektu, i pored ostalih uobicajenih opterecenja, u proracun
se uzima, u najnepovoljnijem polozaju, i opterecenje:
- 5,00 kN/m2 na povrsini 3,0 X 3,0 m,
- 0,75 kN/rn2 na preostaloj povrsini,
kao posledica moguceg zastoja prilikom ugradivanja betona (nagomilavanje mater-
ijala).
Delovanje vetra, slucajno opterecenje, koje deluje upravno na ravan skele proracu-
nava se prema formuli:
w ="7. w . A., (242/1)
gde je:
W - opterecenje usled dejstva vetra,
W - osnovno opterecenje od vetra,
"7 - koeficijent oblika = 1,60,
A. - povrsina skele izlozena uticaju vetra.
720
Stvarna povrsina svih elemenata skele (A.) mora biti manja ili jednaka povrsini
obuhvacenoj spoljnim skeletom, odnosno konturom skele.
Osnovno opterecenje (w) usled dejstva vetra je:
- za skele visine do 30 m 1,50 kN/m2,
- za deo skele visine preko 30 m 1,70 kN/m2,
bez obzira na zonu vetra u kojoj se nalazi objekat.
Stabilnost skele i opiate za neopterecenu skelu proracunava se sa osnovnim deIa-
vanjem vetra intenziteta w = 2,50 kN /m2. Pritisak vetra na oplatu izracunava se
prema formuli:
W=c.w.A (242/2)
gde je:
c - koeficijent oblika,
w - osnovno dejstvo vetra,
A - povrsina svih elemenata opIate.
Pri proracunu uticaja vetra na zidove opiate:
- za prvi zid i za sve delove onih zidova koje prvi zid zaklanja c =
1,50;
- za zidove opIate Cije je rastojanje od prethodnog zida vece ad visine zida,
opterecenje vetra proracunava se prema istoj formuli ali sa c =
1,20;
- za zidove Cijeje medusobno rastojanje manje od njihove visine za proracun
uticaja uzimaju se u obzir sarno oni delovi koji prvi zid ne zaklanja, i to sa
koeficijentom c = 1 60;
- za povrsinu A na koju deluje vetar uzima se celokupna povrsina zidova
opIate.
Elementi neopterecene opIate i skele moraju se proveriti i na uticaj vetra odozdo
(odizanje elemenata). Ova provera se mora izvrsiti i za konstrukcije skele odnosno
opIate u celini.
Opterecenje snegom ne uzima se, po pravilu, u proracun. Za posebne i specificne
konstrukcije skela i oplata, ukoliko su ovi uticaji od znacaja, stabilnost skele odnosno
opIate proverava se i na ovo opterecenje. U takvim slucajevima intenzitete optere-
cenja uzimati prema vaZecim propisima za opterecenje snegom.
Ako na skeli ili oplati deluje sarno vertikalno opterecenje, stabilnost skele odnosno
opiate mora se proveriti i za horizontalnu silu intenziteta:
H =
0,01. Q, (242/3)
gde je:
H - horizontalna sila proizvoljnog pravca za koju se mora proveriti stabilnost
skele; sila H obuhvata sve nehoticne ekscentricnosti pri betoniranju i even-
tualne netacnosti i greske pri izvodenju;
.
Q
-
ukupno vertikalno opterecenje od vlastite tezine skele i tezine koju skeia
nosi.
Napadna tacka sile H uzima se u zajednickom tezistu skele i konstrukcije koju skela
nosi.
721
Za sve nosive stubove opterecene aksijalnim silama, u visini donje ivice oplata ili
u visini poda skele, u proracun se mora uvesti, kao osnovno optetecenje, i jedna
horizontalna sila i pratiti njen tok sve do temelja. Za intenzitet ove sile uzima se
0,01 od pripadajuceg vertikalnog opterecenja.
Osim napred navedenih opterecenja,prilikom proracuna i konstruisanja nacelno tre-
ba voditi racuna i 0 drugim uticajima koji mogu da se jave tokom perioda eksploat-
acije skele. U ove uticaje spadaju, na primer, temperaturne promene, skupljanje
betona, popustanje oslonaca i dr. Sve ove uticaje, kao i vec napred pomenuta
opterecenja, skela, a to isto vaii i za oplatu, mora da preuzme bez stetnih sleganja
(popustanja) i deformacija, sto je od izuzetnog znacaja za obezbedenje dimenzion-
alne tacnosti betonske konstrukcije koja se izvodi.
Clan 242 ne predvida eksplicitno da skela, odnosno oplata, mora da osigura i punu
sigurnost ljudi koji se na njoj nalaze. Ovo je iz Pravilnika izostalo stoga sto ova
materija spada u domen propisa iz oblasti higijensko-tehnicke zaStite na radu, pa
sve mere koje ce obezbediti sigurnost rada ljudi moraju biti predvidene i postovane
kroz poseban elaborat (projekat) higijensko-tehnicke zaStite.
S obzirom da opterecenje od mase betona predstavlja primarno opterecenje skela i
oplata, u daljem cemo se nesto duze zadrzati na pitanju vertikalnih i horizontalnih
pritisaka sveze betonske mase. Ovim pritiscima je neposredno izlozena oplata, ali
se oni u opstem slucaju, zavisno od usvojenog sistema, prenose i na skelu.
Mada pritisci svezeg betona na oplatu zavise od velikog broja uticajnih faktora,
ipak se problem moze znatno uprostiti ako se kao osnovni faktori usvoje:
- konzistencija, odnosno reoloska svojstva svezeg betona,
- karakteristike same opIate,
- visina elementa koji se betonira i
- brzina punjenja opIate svezim betonom.
Ako se problemu pritiska svezeg betona pristupi na ovoj osnovi, za elementaran
slucaj opIate sa vertikalnim i horizontalnim stranama pritisci na oplatu - vertikalni
Pv i horizontalni Ph - saglasno slid 242/1, bice definisani izrazima
.Pv= 10 x rb,Iv x hmax (kN /m2),
Ph =
ph(rb,Iv,cp,h,v).
(242/4)
(242/5)
Ovde je
rb,Iv - zapreminska masa svezeg ugradenog betona u t/m3,
cp- ugao unutraSnjeg trenja svezeg betona, a
v(m/h) - brzina betoniranja, odnosno brzina punjenja opIate svezim betonom.
Kao sto se vidi, problem vertikalnog pritiska je u posmatranom slucaju lako resiv,
dok jeproblem horizontalnog. pristika znatno slozeniji i zahteva posmatranje neko-
liko tlticajnih parametara.
722
"O.~.:.~:k:;~j~~
h
'.Q.~':
.0.:
g
~
Slika 242/1 Opsti prikaz pritisaka svezeg betona na oplatu
Ne ulazeCi u razmatranje veceg broja metoda koje se mogu koristiti za proracun pri-
tiska Ph, ovde cemo pomenuti sarno postupak koji predvida standard JUS U.C9.400,
a koji se moze smatrati zajedan od najprihvatljivijih, s obzirom da on uzima Uobzir
prakticno sve relevantne faktore.
Odredbe 11vezi pritiska Ph saddane u standardu JUS U.C9.400 zasnivaju se na stavu
da u okviru betona unetog u odredenu oplatu postoje tri karakteristicne povrsine:
A - gornja povrsina betona, B - povrsina (dubina) do kraja se propagira uticaj sred-
stava za kompaktiranje (na primer, uticaj dubinskog vibratora ako se kompaktiranje
betona vrsi na ovakav naCin) i C - gornja povrsina vezanog'betona, tj. povrsina
betona koji vec ima izvesnu pocetnu cvrstocu. Prilikom definisanja nivoa C mora se
voditi racuna 0 vremenu prelaza betona iz stanja plasticne konzistencije u vezano
stanje (to). Ovo vreme obicno varira u granicama 2-6 casova.
Polazeci od ovakvih postavki problema, a saglasno geometrijskim veliCinama pri-
kazanim na slici 242/2, vrednosti horizontalnih pritisaka na pojedinim dubinama
dobijaju se prema sledeCim izrazima:
Pb =
10.
'Yb,.tI
.
hl (kN/m2),
Pc = Pb + D.p
=
10. 'Yb,.tI
. [hl + (h - hd . d] (kN/m2).
(242/6)
(242/7)
~
k..
.
0
~~.;;i.i:~~~
{.~:~~.
~t-R~ 0
,$
- .
f
.J:;
~
c
Pc
Slika 242/2 Horizontalni pritisci sveieg betona na oplatu
723
{J tp
= 20
tp
= 30
tp
= 50
25
0,42 0,30 0,13
18
0,43 0,30 0,13
16
0,44 0,30 0,13
Kao sto se vidi, do dubine hI (m), koja predstavlja dubinu sloja betona koji se
ugraduje i l\ okviru koga se oseca uticaj vibratora (najeesce se usvaja hI ~ 1,0 m),
pritisak se menja po hidrostatickom zakonu, dok se za vece dubine javlja smanjenje
u odnosu nC}ovaj pritisak. VeliCina d predstavlja tZV. koeficijent pritiska betona na
oplatuj ova veliCina zavisi od veliCine ugla unutraSnjeg trenja u svezem betonu tp i
od ugla trenja izmedu betona i opIate {J.
Koeficijenti pritiska d koji odgovaraju pojedinini uglovima tp i {J prikazani su u
tabeli 242/l.
Tabela 242/1 VeliCine d u funkciji uglova tp i {J
Prilikom proracuna mogu se koristiti sledece vrednosti ugla tp:
- za beton koji se naknadno vibrira (revibrira) tp = 50
- za plastiean beton tp = 30
- za liveni beton koji se ne moze vise zbijati tp = 20
-
za beton u trenutku vibriranja tp
= 0
Ugao trenja izmedu betona i opIate {J, pak, ima sledece vrednosti:
- za grubo rendisanu dasku {J = 25
- za rendisanu dasku i oplatu od furnirskog drveta {J = 20
- za uglaeanu oplatu ili oplatu premazanu slojem sintetieke smole {J =
16 - 18.
Ako se radi 0 oplati koja nije vertikalna vec je ree 0 oplati koja sa horizontalom zak-
lapa ugao a :F 90, ona ce biti izlozena i horizontalnim i vertikalnim pritiscima sveze
betonske m~e. Horizontalni pritisci ce u ovakvim slucajevima opet biti odredeni
napred datim izrazima za Pb i Pc, dok se vertikalni pritisci, saglasno sl. 242/3, sa
dovoljnom t'acnoscu mogu izraeunati koriScenjem sledeCih relacija:
.iA
t
,~
.~,ro'o;o:.1~~'\;
h,1
I
B
::-D.:~O~'!':'~':: ~~
~~
-
~.:. 57:
~.c..'
a
,0..
h-hl
E
.r::
Pc
Pc
Slib 242/3 Pritisci sveieg betona kod oplata sa nagnutim stranama (01
*
90)
7.24
P~ =Ph,
P~ = Pc,
P~=
10 X
'Yh,Iv
X hmax.
(242/8)
(242/9)
(242/10)
Ove velicine se dobijaju na bazi stavova koji vaie za pritiske tecnosti, kao i na bazi
vec izlozenih stavova koji su specificni za svezi beton.
Treba napomenuti da je praksa pokazala da pri uglovima a ~ 1650 sveii be-
ton prakticno ne vrsi nikakav horizontalni pritisak na oplatu, pa stoga u takvim
slucajevima bocne stranice opIate uopste nisu potrebne.
243
U vezi sa ostvarivanjem taenosti mera datih u projektu konstrukcije, it. takode i u
zavisnosti od namene objekta i potrebe osiguranja njegovog estetskog izgleda, skele i
opIate se izvode sa odredenim nadvisenjima. Za specijalne i narocito slozene objekte
nadvisenje skele se odreduje proracunom u okviru koga treba da budu ,obuhvacene
kako deformacije same skele (elasticne, popustanje oslonca, sleganje tla), tako i
deformacije konstrukcije koje ce se dobiti nakon uklanjanja skele i pustanja objekta
u eksploataciju. Ukoliko se radi 0 konstrukcijskim elementima sa rasponom do 6,0
,
m, moze se preporuCiti izrada skela i oplata sa minimalnim nadvisenjima veliCine
(1/500 - 1/300) I.
244
Skele i opIate moraju biti tako konstruisane i izvedene da odgovaraju i tehnoloakim
operacijama predvidenim projektom betona. To znaCi da one moraju d~ odgovaraju
predvidenim fazama betoniranja i naCinima ugradivanja, vibriranja, ,negovanja i
eventualne termicke obrade betona. Medu najznacajnije uticaje kojima su u vezi
sa tim izlozene opIate i skele spadaju svakako udari koji se javljaju pri punjenju
opIate svezim betonom (s obzirom na ovo, a takode i na mogucnost raslojavanja
mesavine, dozvoljena visina slobodnog padanja betona ne sme biti veca od 1,5 m),
kao i vibracije koje se mogu preneti na opIate i skele u fazi kompaktiranja betona.
Skele moraju da budu takve da se po zavrsetku radova mogu na jednostavan naCin
ukloniti, pri cemu iskljuCivanje skele iz funkcije mora da bude sto je moguce rav-
nomernije. Ovo je od velikog znacaja za same konstrukcije od betona i armiranog
betona, posto se pri neodgovarajucem naeinu uklanjanja skele, u konstrukcijama
koje se izvode mogu da jave vrlo nepovoljni uticaji. U vezi sa ovim skele moraju da
budu izvedene sa odgovarajuCim elementima za spustanje, odnosno sa elementima
cijim ce se aktiviranjem izvrsiti ravnomerno odvajanje skele od zavrsene betonske
konstrukcije. Ovi elementi mogu da budu drveni klinovi, oslonci teleskopskog tipa,
lonci sa peskom, razliCiti hidraulicki uredaji i dr.
j
245
Izbor tip a opIate vrsi se u zavisnosti od vrste konstrukcije, odnosno elementa koji se
izvodi i od usvojene tehnologije gradenja, pri cemu se kod odlucivanja kao izuzetno
vaini javljaju i parametri ekonomskog reda. OpIate mogu da budu od di'veta (daske,
sper-ploce, panel-ploce, ploce od lesonita), celika, kombinacije drvo-celik, plasticnih
725
masa (na primer, polivinilhlorida, polietilena, stiropora), gume, impregniranog kar-
tona, betona (elementi u vidu betonskih prefabrikata) itd. Kod oplata u opstem
slucaju treba praviti razliku izmedu tzv. opsivki (delova oplate.koji su u neposred-
nom kontaktu sa betonom i koji odreduju oblik element a i njegve povrsinske karak-
teristike) i delove koji imaju konstruktivnu i nosecu funkciju. Mada u najvecem
broju slucajeva ovakva podela funkcija nije aStro izrazena, ipak je potrebno da se
0 ovome vodi racuna, naroCito ako se radi 0 oplatama kombinovanog tipa (daske
oblozene tankim limom ili nekim materijalima tipa plasticnih masa, opiate u vidu
rostilja celicnih nosaca u okviru kojih vodootporne sper-ploce imaju kako funkciju
noseceg elementa tako i funkdju opsivke, itd.).
Za izvodenje konstrukcijskih elemenata unificiranih oblika i dimenzija (na primer,
zidova, stubova, meduspratnih ploca i dr. u objektima visokogradnje), mogu se
primenjivati i odredeni tipizirani sistemi oplata, kao sto su podeSavajuce stropne
opiate ("rastegljivi" celicni nosaCi preko kojih se postavlja drvena opsivka), zidne-
prenosne opIate (kombinacija sper-ploca-daska-celicni rostilj), prostorne - tunelske
opIate (sluze za istovremeno betoniranje zidova i meduspratnih konstrukcija) , opIate
- stolovi (sluze za betoniranje meduspratnih konstrukcija), univerzalne opIate za
stubove, klizne opiate i dr.
Uticaji koji deluju na jednu oplatu u opstem slucaju su: udari pri punjenju oplata
svezim betonom, vertikalni i horizontalni pritisci sveze betonske rnase, vibracije
koje se javljaju kao rezultat primene odredenog postupka kompaktiranja, eventualno
dejstvo vetra i dr. Oplata mora biti tako proracunata i konstruisana da sa dovoljnom
sigurnoscu prihvati sve navedene uticaje.
Oplata mora da zadovolji i uslove u pogledu hermeticnosti spojeva, tj. mora biti
takva da tokom betoniranja nema gubitaka sastojaka betona. Ovde se u prvom
redu misli na eventualno iscurivanje cementne paste kroz spojnice u okviru opsivke.
U vezi sa-ovim treba obratiti paznju na kvalitetno zaptivanje svih spojeva, pri cemu
se moze primeniti postupak dodatnog opsivanja, postupak zaptivanja putem mekih
(sunderastih) umetaka od odgovarajuCih sintetickih materijala, kao i postupak zap-
tivanja pomocu razliCitih vrsta kitova (na primer, pomocu obicnog stolarskog kita).
246
Pri upotrebi oplata koje u celini ili delimicno ostaju ugradene u beton, treba voditi
racuna da oni delovi oplata koji ostaju unutar mase betona ne proizvedu stet no
delovanje na beton. Ovde se u prvom redu misli na primenu oplata od materijala
koji tokom vremena mogu da se razgrade i da pri tome obrazuju produkte koji ce
biti uzrocnici korozije betona i/ili armature. Isti princip vazi i za opiate i delove
oplata koji ugradeni u beton postaju delovi konstrukcije sa nosecom funkcijom. U
takvim slucajevima je od bitne vaznosti da se proveri i obezbedi trajnost oplata,
posta to moze da ima znacajnog uticaja na sigurnost konstrukcije. Ovakav slucaj,
na primer, moze da se javi kod spregnutih betonskih konstrukcija gde celicni delovi,
na primer limovi, s jedne strane mogu da sluze kao oplata, a s druge strane mogu da
budu i elementi poprecnog preseka. Ovakav slucaj, logicno, podrazumeva efikasnu
zaStitu celika od korozije, paSta se sarno na taj naCin moze obezbediti zahtevana
trajnost celokupne konstrukcije.
726
S obzirom na moguca stetna delovanja na beton i armaturu, veliku paznju treba
obratiti izboru metala za pojedine elemente (detalje) koji ce privremeno ili stalno
biti u kontaktu sa betonom. Ovde se misli na sredstva za ucvrsCivanje oplata koja
prolaze kroz beton, na ankerneelemente koji se ugraduju u beton i dr. U vezi sa
ovim navodi se sledece:
- celik ne deluje stetno na beton, niti je prisutna obrnuta pojava;
- aluminijum i njegove legure korodiraju u betonu i dovode do razaranja betona u
slucajevima kada se uspostavi kontakt armatura-aluminijum, kada je u betonu
prisutan visok sadrzaj hlorida i kada upotrebljeni cement sadrzi vece koliCine
alkalija; najveca opasnost od korozije aluminijuma javlja se u vlainim uslovima,
a posebno za vreme vezivanja betona kada dolazi do razvijanja vodonika, sto
dovodi do povecanja poroznosti betonaj
- olovo vrlo brzo korodira u betonu usled prisustva kalcijumhidroksida, medutim,
ova korozija ne ostecuje sam betonj ako je olovo u kontaktu sa armaturom, proces
korozije se joS vise ubrzava; ,
- bakar i legure bakra u betonu normalno ne korodiraju, ali korodiraju ako su
u betonu prisutni amonijak, nitrati ili hloridij ukoliko se u betonu uspostavi
kontakt izmedu bakra i armature, doCi ce do korozije celika;
- cink ne korodira u normalno suvom betonu, ali ukoliko je u svezem betonu
prisutan znacajan sadriaj alkalija, doCi ce do korozivnog procesa i stvaranja
.
filma kalcijumcinkata koji u veCini slucajeva zaustavlja korozioni proces; smatra
se, dakle, da cink ne korodira u betonu niti de~uje stetno na njega, pa se u beton
mogu ugradivati pocinkovani elementi; medutim, ovi elementi ne smeju da dodu
u kontakt sa armaturom.
Oplata treba da bude tako izvedena da njeno skidanje bude lako i da pri tome ne
dode do oStecenja betona. Ovaj uslov podrazumeva primenu opsivke sa dovoljno
ravnim i gla,tkim povrsinama, a takode i pr,imenu nekih drugih dodatnih mera. Na
primer, spojevi opsivke pod pravim uglom treba po mogucstvu da budu obradeni na
naCin prikazan na slici 246/1, poSta se sarno tako moze obezbediti da prilikom ski-
danja opIate ne dode do otkidanja betona. Pored navedenog, u konstruktivne mere
koje olakSavaju skidanje opIate, a isto tako povecavaju i rok njene upotrebe, spada
i izrada bocnih strana u nagibima 10: 1 do 20: 1 orijentisanim "od betona". Takode
pri konstruisanju betonskih elemenata treba izbegavati oStre uglove, ispupcenja,
"dzepove" i slicne detalje koji mogu da stvore teskoee prilikom demontaie opIate i
da dovedu do ostecenja izbetoniranih elemenata.
drvena oplata metalna oplata
~ ~ ~7mrn
~1anL
Slika 246/1 Nacini obrade uglova kod opIate
727
247
U vezi sa napred iznetom potrebom obezbedenja lakog skidanja opIate, a takode i iz
razloga vezanih za izgled povrsine gotove konstrukcije, unutraSnje povrsine opIate
moraju da budu Ciste i prema potrebi premazane nekim zaStitnim sredstvom. Ova
sredstva se uglavnom primenjuju iz dva razloga: da se smanji prijanjanje (sleplji-
vanje) opIate i betona i da se iskljuCi mogucnost zadriavanja mehurica vazduha na
kontaktu beton-oplata. Ovi mehuriCi po skidanju opIate ostaju na povrsini beton-
skog element a i u slueajevima kada se ne predvida naknadna obrada betona (na
primer, malterisanje), kvare estetski izgled povrsine i mogu negativno da utieu na
trajnost elementa.
U zavisnosti od sastava, mehanizma dejstva i eksploatacionih svojstava, sredstva
za opIate dele se na: vodene suspenzije finodisperznih materijala (hidratisani kree,
gips, betonit), hidrofobne premaze (na bazi mineralnih ulja, soli masnih kiselina i
dr.), premaze - usporivace vezivanja betona (oni deluju na bazi mehanizma uspo-
ravanja vezivanja cementa u tankim povrsinskim zonama betonskih elemenata) i
kombinovana sredstva. Ov,a poslednja sredstva su najefikasnija, jer Beu okviru njih
kombinuje "podmazivanje" - hidrofobizaCija - sa usporavanjem vezivanja cementa
u tankom kontaktnom sloju.
Premazi za opIate 0 kojimaje ree mogu da Be dobiju i od iskoriScenih - razblaienih
maSinskih ulja, od mesavina na bazi tehniekog vazelina, u vidu raznih vrsta organ-
skih emulzija, u vidu suspenzija na bazi praSkastih materijala i dr., sto znaCi da su to
sredstva koja se mogu proizvesti i na "
lieu mesta" , na samim gradiliStima, odnosno
u pogonima za proizvodnju betonskih prefabrikata. Medutim, postiji i mogucnost
nabavke gotovih, industrijski dobijenih sredstava koja se prodaju pod razliCitim
trgovaekim nazivima. U principu treba iCi na upotrebu ovakvih sredstava, posto
ona, saglasno deklaraciji proizvodaea, uvek imaju garanciju svojstava u smislu da
nisu 'stetna za beton, da ne deluju na promenu boje vidnog betona, da ne deluju
na vezu izmedu armature i betona, da ne oteiavaju nanosenje i ne deluju stetno na
materijale koji se naknadno apliciraju na beton (hidroizolacioni sistemi, malteri i
dr.)\
248
Oplata se skida po fazama, bez potresa i udara, u vreme kada se ostvari dovoljna
cvrstoca betona. Ovo vreme se nacelno definise u projektu konstrukcije, kao i
u projektu betona, i ono u opstem slucaju zavisi od usvojenog konstrukcijskog
resenja. Ako, medutim, projektom konstrukcije nije drukCije odredeno, oplata se
moie skinuti kada su ispunjeni sledeCi uslovi u pogledu dostignute evrstoee betona:
- 30% propisane marke betona pri skidanju opIate stubova, zidova i temelja,
~ i pri uklanjanju vertikalnih delova oplata greda,
- 70% propisane marke betona pri uklanjanju oplata ploea i donjih delova
oplata greda.
Ako je betonska konstrukcija za vreme skidanja opIate opterecena, evrstoca betona
mora odgovarati uslovima za marku betona propisanu projektom.
Navedeni uslovi u pogledu rokova skidanja opIate pretpostavljaju izradu posebnih
kontrolnih uzoraka'betona koji ce biti na isti naCin tretirani kao beton konstrukcije
728
(ugradivanje, nega), tj. koji ce biti cuvani u neposrednoj blizini same konstrukeije (u
istim uslovima kao konstrukeija) i na kojima ce se u odredenim rokovima sprovoditi
ispitivanja evrstoce pri pritisku. Sarno na ovaj naein moei ce da se dobiju merodavni
odgovori u vezi ostvarene cvrstoce betona u toku vremena, sto je od znacaja za
donosenje odluke 0 uklanjanju opIate. Potrebni odgovori, osim na opisani naein,
mogu u opstel11 slucaju da se dobiju i koriscenjem nekih nedestruktivnih metoda
ispitivanja cvrstoce betona pri pritisku (metoda sklerometra, metoda ultrazvuka).
Kada tehnologija gradenja zahteva podupiranje konstrukeije i posle skidanja opIate
(na primer, u slucajevima faznog gradenja greda T-preseka, kada rebro nosaca, koje
se betonira kao prvo, u drugoj fazi betoniranja sluzi kao deo "skele" za izvodenje
ploee), raspored i naCin podupiranja mora se predvideti projektom betona.
Speeijalni naCini ugradivanja i specijalni betoni mogu da zahtevaju i neke posebne
uslove za oplatu (podvodni beton, pumpani beton i dr.). Sve ove posebnosti
obavezno moraju biti obradene kroz projekat betona.
Kao vrlo karakteristican primer za speeijalni naCin ugradivanja betona moie se
navesti klizna oplata. Kod primene ove tehnologije ne moze se govoriti 0 skidanju
opIate, posto se radi 0 oplati koja se tokom betoniranja kontinuirano pomera u
vertikalnom praveu. Takode se ovde ne moze govoriti ni 0 ispunjavanju napred
navedenih uslova u odnosu na cvrstocu betona, posta u proeesu 7klizanja" beton
ostaje bez opIate kadajejos vrlo daleko od propisane marke betona. Sve ovo zahteva
da se kroz projekat betona deeidno definisu uslovi sprovodenja ovog postupka i da
se ovi uslovi tokom izvodenja radova vrlo striktno postuju.
249
Pre poeetka ugradivanja betona moraju se proveriti dimenzije skele i opIate, kao
i kvalitet njihove izrade. Ovaj postupak sprovodi nadzorni. organ, pri eemu nave-
dene provere podrazumevaju vizuelni pregled, kontrolu dimenzija na lieu mesta i
njihovo poredenje sa reiienjima datim u projektu konstrukcije i projektu betona,
kao i pregled uverenja 0 kvalitetu pojedinih materijala upotrebljenih za iYovodenje
skele i opIate.
Prilikom provera 0 kojima je ovde ree mora se sprovesti i provera nadviiienja. Stirn
u vezi kod nosivih elemenata kod kojih je slobodna duzina veea ad 6,0 m oplata
se mora izvesti tako da posle njenog opterecenja svezim betonom ostane nadviSenje
veliCine 1/1000 (I - rasp on elementa).
.
4. ARMATURA
250
U armiranobetonskim konstrukeijama mogu da se primenjuju sarno eeliei za koje
postoje dokazi 0 zadovoljavanju uslova propisanih elanovima 68 i 71 Pravilnika.
Ukoliko se ne raspolaie ovim dokazima, a njih treba da pruzi proizvodae armature
u vidu zvanicnog dokumenta koji prati odredenu isporuku, mora se primeniti clan
72 kojim se propisuje vriienje kontrolnih ispitivanja.
729
-----
Svi celici za armiranje moraju se transportovati i skladistiti tako da se u punoj
meri sacuvaju deklarisane karakteristike celika i omoguci da se njihovom upotre-
born dobiju armiranobetonske konstrukcije zahtevanih koeficijenata sigurnosti i tra-
jnosti. To znaci da tokom operacija transporta i skladistenja ne sme da dode do
mehanickih ostecenja, lomova na mestima zavarivanja, prljanja, gubitaka oznaka i
smanjenja preseka zbog korozije. Armatura, dakle, zahteva pazljivu manipulaciju,
po mogucstvu cuvanje u natkrivenim ili potpuno zatvorenim prostorijama (radi
zaStite od vode i vlage) i deponovanje na popatosanim mestima (radi isklucenja
mogucnosti prljanja zemljom, blatom, masnocama i s1.). Isti uslovi vaie i za trans-
port i uskladistenje prefabrikovanih armaturnih sklopova i mreza, za koje jos treba
preduzeti mere da se onemoguCi deformisanje i nedopusteno razmicanje sipki arma-
ture.
Vidno i trajno oznacavanje glatke armature je vrlo znacajno iz razloga sto se profili
celika GA 220/340 i GA 240/360 do precnika <1>12 mm vizuelno uopste ne razlikuju,
tako da u slucaju neprimenjivanja kvalitetno izvedenih oznaka moze da dode do
zamene ovih celika pri izvodenju radova.
251
Postupci oblikovanja armature mogu da budu racuni ili mehanizovani. Mehaizovano
oblikovanje predstavlja savremen postupak; u okviru ovog postupka armatura se
obraduje u posebnim.proizvodnim pogonima, dok se na gradiliStu, odnosno na mestu
primene, po pravilu vrsi sarno njeno kompletiranje i ugradivanje. Bez obzira da Ii
se primenjuje rucni ili mehanizovani postupak, obrada armature se uvek izvodi u
hladnom stanju.
U slucaju proizvodnje prefabrikovanih elemenata, izrada mreznih i prostornih ar-
maturnih sklopova moie se izvrsiti putem zavarivanja sarno u slucaju kada se pri-
menjuju profili od 14 mm ili manji.
Obrada odnosno oblikovanje armature obuhvata ispravlja.nje, secenje (slika 25) /1),
sa.vijanje (slika 251/2), eventualno povezivanje pojedinih delova u vece celine (po-
I
---.
6
1 - kotur armature na vitlu
2 - dobo~ za ispravljanje
3 - merae duzine seeenja
, - rolnice za pokretanje fice.. odnosno sipke
5 - rotacioni nozevi
.
6 - sabirno korito
Slika 251/1 Serna rnaSine za ispravljanje i secenje armature
730
Vrsa celika
Postupak zavarivanja
GA 220/340 - elektroJucno sa oblozenom elektrodom
- MAG - elektrolucno, u zaStiti gasova koji nisu inertni sa
topivom elektrodnom zicom
GA 240/360 - suceono elektrootpornim varnicenjem
- gasno zavarivanje pritiskom
RA 4001500-1 - suceono elektrootporno varnicenje
pod posebnim uslovima
(predgrevanje)
RA 400/500-2 - elektrolucno sa oblozenom eleJetrodom
-
MAG - elektrolucno, u zaStiti gasova koji nisu inertni sa
topivom elektrodnom zicom
- suceono elektrootporno varnicenjem
- gasno zavarivanje pritiskom
-
aluminotermijsko zavarivanje prema standardu JUS C.T3.003
,
1 - bolcn - oporac
2 - rotirajuti disk
3 - ~ica. odnosno sipka
, - bolcn na dis ku
5 - osov ina d iska
5
Slib 251/2 Serna savijanja armature
mocu tanke zice ili zavarivanjem), kao i zavarivanje pojedinih elemenata u cilju
nastavljanja. NaCin nastavljanja i mesta nastavaka moraju biti definisani u projektu
konstrukcije. Sam nastavak, osim postupkom zavarivanja, moze da se izvede i putem
preklapanja profila sa kukama ili bez kuka, primenom zavaren.e poprecne armature
na delu preklopa, primenom spojnica za mehanicko nastavljanje, ili na neki drugi
naCin, s tim da primenjeni nastavak ima propisanu sigurnost.
252
Zavarivanje armature u cilju nastavljanja saglasno standardu JUS C.K6.020 moze
se izvesti primenom razliCitih postupaka u zavisnosti od vrste celika. Opsti pregled
ovih postupaka prikazan je u tabeli 252/1.Kao sto pokazuje ova tabela, a to je i
eksplicitno navedeno u clanu 252 Pravilnika, zavarivanje gorionikom i kovanjem je
zabranjeno.
Tabela 252/1 Postupci zavarivanja betonskog celika
731
Kao sto je poznato, u praksi se najcesce primenjuju elektrolucno zavarivanje i
suceono elektrootporno zavarivanje. Oba navedena postupka potpuno odgovaraju
glatkoj armaturi, dok se kod rebraste armature prilikom izbora postupka zavarivanja
mora voditi racuna 0 vrsti celika; za armaturu RA 400/500-1 moie se primeniti sarno
suceono elektrootporno zavarivanje pod posebnim uslovima, dok se u slucaju arma-
ture RA 400/500-2 moie primeniti kako elektrolucno ,zavarivanje, tako i uobicajeno
elektrootporno zavarivanje varnicenjem. Ovo je logicna posledica razliCitih sadriaja
ugljenika kod ove dye vrste celika.
253
Pre zavarivanja armature, koje se moie izvesti u armiraekom pogonu, pogonu za
proizvodnju betonskih prefabrikata ili na gradiliStu, obavezna je provera i dokazi-
vanje njene zavarivosti. Ispitivanje zavarivosti vrsi se prema standardu JUS C. K6.
020, pri cemu, logicno, predmetna ispitivanja obuhvataju sarno glatke i rebraste
celike, posta ostale vrste armature ne dolaze u obzir za nastavljanje zavarivanjem.
Postupak dokazivanja zavarivosti detaljno je opisan u komentaru uz clan 70.
U slucaju primene zavarivanja izvodenje nastavka armature dozvoljeno je sarno na
pravim delovima sipki; udaljenost zavarenog spoja od pocetka krivine mora iznositi
najmanje 104>(slika 253/1).
.~ DE1ALJ .A./.,.
.
/
"" ~ ~
'
::tp-
;):tO~
,
Slib 253/1 Uslov za locirarije zavarenih nastavaka armature
~:T
A
1
~:
I
SlIb 253/2 Primer zavarivanja armature za celicne limove
732
=4~
celicni lim
I
;
Ako se u okviru odredene konstrukdje armatura zavaruje za neke druge celicne
elemente, proraeun, izvodenje i kontrola takvih spojeva moraju biti u skladu sa
propisima 0 zavarivanju. U takvim slucajevima, logieno, pored dokaza zavarivosti
same armature, mora postojati i dokaz zavarivosti upotrebljenih celicnih eleme-
nata. Kao primer takvog zavarivanja moze da posluzi konstrukcija prikazana na
slici 253/2.
254
Primena elektroQtpornog postupka podrazumeva dobijanje sueeonog spoja dye sipke
kod koga se zbog razmeksavanja metala u zoni zavarivanja, a i zbog priljubljivanja
sipki koje se nastavljaju, formira odredeno zadebljanje prouzrokovano istiskivanjem
metala (slika 254/1). Najmanji profil armature koji se na ovaj naCin moze nastaviti
iznosi 10 m. Primena ovog postupka omogucava i nastavljanje armature razliCitih
preenika, stirn da odnos povrsina profila koji se nastavljaju ne bude veCi od 1,5.
Ovo podrazumeva da odnos nominalnih preenika profila koji se nastavljaju ne bude
veCi od 1,2.
~
-
J=t~
Slika 254/1 Suceoni spoj
Nastavljanje armature na sueeljak moze se ostvariti i primenom elektrolucnog pos-.
tupka. Na slid 254/2 prikazana su dva naCina 1coja se u tom smislu mogu pre-
poruCiti. Treba sarno istaCi da su ovakva reiienja prihvatljivija jedino za slucaj
<I> ~ 20 mm.
i
~! c+~ C?f.
I
~,s"
-+.
15
% l-f ~=
~
~
Slika 254/2 Suceoni spojevi ostvareni elektroluCnim zavarivanjem
Elektrolucno zavarivanje ima najvecu primenu pri izvodenju nastavka armature
preklapanjem, pri eemu se ovakvi nastavci u opstem slucaju izvode sa ili bez pod-
vezica. Pojedini uslovi ~oji se odnose na ovakva resenja prikazani su u tabeli .254/I.
Pri primeni postupaka prikazanih u tabeli 254/1 dimenzije varova treba da odgo-
varaju merama prikazanim na slid 254/3.
733
I
VRSTA NASTAVKA
DETALJI RESENJA
1.
NASTAVAK POMOtu PODVEZICA
@
00 BETONSKOG CELIKA SA
~;::;::::::::':~';:';::O:~::I:::::~:::::I~ A
JEDNOSTRANIM ZAVARIVANJEM
,
~5~
W
5~
~2
NASTAVAK POMOCU POOVEZICA
-4-
~.
.,
~:::::II::\::::)1:: ,:::\~'
:~
00 BETONSKOG CELIKA SA
,
,
DVOSTRANIM ZAYARIVANJEM
-+
51b
-+-
2mm~e~O.5~
3.
NASTAVAK POMoCU PODVEZICE
A-A
A-A
~::::,::;:::::H::::::::::~:~\::II :I::~~'
.j.
+
00 VAUANOG L PROFI LA
4
~1 51b~
4.NASTAVAK PREKLAPANJEM
-L~9- 8$
SA POVIJENIM SIPKAMA.
~..
I JEDNOSTRANIM ZAV.ARIVA-
NJEM
~-
~101b
5.
NASTAVAK PREKLAPANJEM
81:
SA POVIJENIM SIPKAMA I
+- E:::~}--~j-
OIOSTRANIM ZAVARIVANJEM
.
~51b
~6.NASTAVAK PROSTIM
4
81
,
Jut, 1111111111111" 1111111\
PREKLAPANJEM SA
DVOSTRANIM ZAVARIVANJEM
4
~min=5f!
Kod nastavka prikazanog u tabeli 254/1 pod brojem 6. mora se, zbog ekscentricnog
prenosenja sile zatezanja, racunati i sa pojavom bocnih pritisaka na beton i na
mogucnost izbijanja tanjih zaiititnih slojeva, ako ovi pritisci nisu usmereni ka masi
betona. Iz istih razloga treba zonu ovakvog spoja ojaeati proguscenim uzengijama,
.
Cija se povrsina moie sracunati na bazi sile pritiska "u prazno" koja iznosi
3 e
Zv :!!
2
x
~
x z. (254/1)
Tabela 254/1 Detalji nasta.vljanja armature preklapanjem
"
734
Na slici 254/4 prikazani su uticaji koji se javljaju kod nastavka prostim prekla-
panjem i kao lito se vidi, sila Zv zavisi i od veliCine A. Stoga, u zavisnosti od
mogucnosti progulicavanja uzengija, za A treba birati najpovoljniju vrednost, ali
uvek vodeCi racuna da je iz konstruktivnih razloga Amin=
5tjJ.
)(
~
-e.
II
-e.
h =O,2S~~mm
Slika 254/3 Varovi kod nastavka koji se izvodi preldapanjem
NosivaJt zavarenih profila prema reiienjima prikazanim u tabeli 254/1 treba da bude
dokazana racunskim postupcima, a ako se radi 0 suceonim spojevima, ova nosivaJt
se mora dokazati i ispitivanjima na zatezanje prema standardu JUS C.K6.020 (0
ovom ispitivanju je vec bilo reCi u komentaru uz clan 70). Broj uzoraka za ovo
ispitivanje treba uzeti saglasno Clanu 72 Pravilnika.
.
~
I
~
Zv
-4
Slika 254/4 Armiranje zone nastavka prostim preklapanjem
Pri prefabrikaciji armiranobetonskih elemenata proizvodae pre pocetka proizvodnje
mora za svaku vrstu zavarenog spoja da utvrdi kvalitet zavarivanja. U vezi sa ovim
ispitivanja treba izvesti na najmanje 3 uzorka.
Tokom izvodenja radova na zavarivanju, svakodnevno se od svake vrste izvedenih
varova moraju uzimati uzorci za ispitivanje, pri cemu je broj ovih uzoraka sledeCi:
- jedan uzorak vara izlozenog Cistom zatezanju,
- tri uzorka varova izlozenih savijanju ili smicanju.
Ako se dnevno izvodi manje od 40 varova iste vrste, moze se broj uzoraka 0 kome je
napred bilo reCi sriJ.Zmerno smanjiti, ali tako da se predmento ispitivanje sprovede
najmanje jednom nedeljno.
735
255
Sva mesta nastavljanja armature moraju biti oznacena u planovima armature koji
ulaze u sastav projekta konstrukcije. avo vazi kako za mesta nastavljanja zavariva-
njem, tako i za mesta nastavljanja preklapanjem i za mesta nastavljanja putem spo-
jnica za mehanicko nastavljanje. U planovima armature mora biti tacno naznacen
tip nastavka i duzina preklapanja, a takode moraju da budu dati i svi detalji koji
su od uticaja na sigurnost predmetnog resenja.
Nosivost i deformabilnost spojnica za mehanicko nastavljanje mora se proveriti
prethodnim ispitivanjima, za sta treba da postoji uverenje izdato od strane insti-
tucije registrovane za vrsenje ovakvih ispitivanja. Na slici 255/1 prikazan je primer
jedne spojnice za mehanicko nastavljanje armature.
-i ~~~~:= t.
Slib 255/1 Primer jedne spojnice za mehanicko nastavljanje armatW'e
256 - 258
Prilikom postavljanja armature mora se voditi racuna da se osigura projektovan
polozaj, kako u toku ugradivanja betona ne bi doslo do njenog pomeranja. To
znaCi da se sipke armature moraju medusobno povezati tankom zicom, tackastim
zavarivanjem ("punktiranjem" - u slucaju celika koji se mogu zavarivati) ili pri-
menom nekog mehanickog sredstva, a takode se mora primeniti i odgovarajuCi broj
granicnika i podmetaca. Ovi elementi mogu da budu u vidu ploCica (prizmica)
izradenih od cementnog maltera (iz ovih ploeica treba da izlaze parovi tankih zica
neophodnih za povezivanje sa armaturom), ili u vidu distancera izradenih od odgo-
varajuCih plasticnih masa (ovakvi elementi se danas fabricki proizvode i mogu se
nabaviti "!neko trgovacke mreze). Primena distancera je naroCito vazna za ostvari-
vanje projektovanog polozaja najnizih sipki armature (slika 258/1).
i
Slib 258/1 Distanceri od plasticne mase
~ao elementi za fiksira.nje polozaja armature naeelno se mogu primenjivati i ra-
zliciti metalni fiksatori, kao i kratki komadi armature. Medutim, primena ovakvih
reaenja dolazi u obzir sarno kod betonskih elemenata Cije ce povrsine tokom eksploat-
acije biti prekrivene nekim ~rugim materijalima (malterima, ploCicama, raznim
premazima i dr.), posta u protivnom, usled korozije metala, moze da dode do
736
degradaeije povrsinskih slojeva betona. Ovo je potpuno razumljivo, posta su u
ovakvim slucajevima izvesni delovi primenjenih metalnih elemenata direktno izlo-
zeni delovanju spoljaSnje (agresivne) sredine.
Armatura temelja i drugih konstrukeijskih elemenata ne sme se direktno osloniti
na tlo, vec se mora postaviti preko izravnavajuceg sloja betona debljine najmanje
5 em.
Kod konstrukeijskih elemenata u okviru kojih se saglasno projektu ugraduju poein-
kovani celicni elementi, ne sme da dode do kontakta ovih elemenata sa armaturom.
Ovo je povezano sa mogucnoscu korozivnog razaranja armature usled elektrohemi-
jskog proeesa uslovljenog razliCitim normalnim elektrodnim poteneijalima celika i
einka.
259
Pre pocetka betoniranja, u prisustvu nadzornog organa mora se zapisnicki utvrditi
da Ii montirana armatura zadovoljava u pogledu:
- vrste, precnika, broja sipki i geometrijskih oblika predvidenih projektom
konstrukeije,
- medusobne povezanosti sipki, ucvrscenja i obezbedenja zahtevanih zaStitnih
slojeva,
- mehanickih karakteristika -
graniee razvlacenja i graniee kidanja.
Tek kada se konstatuje da su zadovoljeni svi napred navedeni uslovi, moze se pris-
tupiti betoniranju konstrukeije, odnosno elementa.
Davanje odobrenja za betoniranje vezano je i za step en Cistoce armature. Armatura
koja je uprljana betonom, eementnim malterom i 81. obavezno 8e mora pre betoni-
ranja oCistiti.
U sluc&-jevima proizvodnje prefabrikovanih elemenata u industrijskim pogonima,
odobrenja za betoniranje, nakon sprovedenih kontrola, daje za to ovlaSceno lice.
5. UGRADIVANJE BETONA
260
Mjesta prekida i nastavljanja betoniranja (radne reske) predstavljaju uvijek odrede-
no oslabljenje konstrukeije. Zato njihov broj treba biti minimalan. S druge strane
radne reske treba predvidjeti iz Cisto tehnoloskih razloga, dimenzija konstrukeije,
njenih termickih svojstava, konstruiranja opIate, redoslijeda izvodenja itd. U sva- .
kom slucaju, na mjestu radne reSke, prije prekida treba osigurati dobro zbijanje
betona u oplati. Ukoliko to nije postignuto onda say nekvalitetni beton treba uk-
loniti prije nastavka betoniranja. Postupak nastavljanja betoniranja novog na stari
beton moze se podijeliti u nekoliko faza:
- Ciscenje povrsine i nastavka armature, ukljuCivo uklanjanje nekvalitetnijih di-
jelova i prljavstine,
.
-
kondieioniranje povrsine (vlaienje ili susenje ili nanoiienje polimera) zavisno od
stanja ocvrslog betona i vrste eventualno upotrebljenog veznog materijala,
737
- nanijeti vezni sloj ukoliko je potreban,
- betonirati slijedeCi sloj betona uz naroCito pazljivo zbijanje (tanji sloj betona).
Kao vezni sloj moze posluziti cementni mort ili sam svjezi beton ukoliko sadrzi
vecu koliCinu cementa. Od pedesetih godina radi poboljsanja veze upotrebljavaju
se takoder polimerne disperzije ili emulzije ili smole kao dodatak portland cement-
nom mortu ili kao polimerni mort. Opravdanost njihove primjene treba dokazati
prethodnim ispitivanjem.
Osim sto je cvrstoca u zoni spoja - radne reske nesto slabija, on predstavlja i
odredeni diskontinuitet u pogledu fizikalnih procesa (npr. difuzije) u betonu kon-
strukcije i time potencijalnu opasnost za njenu trajnost f124f. Uz vezni sloj moze
nastati zona vece koncentracije vlage i time ostecenja, npr. od smrzavanja.
261
U ekstremnim klimatskim uslovima (zimi odnosno ljeti) temperature zraka mogu
varirati u vrlo sirokim granicama. Medutim, zahvaljujuCi toplinskom kapacitetu,
konstituenti betona zadrzavaju srednju dnevnu temperaturu. Ukoliko je temper-
atura konstituenata tolika, da temperatura mjeSavine betona u trenutku ugradiva-
nja nije niza od +5C niti visa od 30C, nije potrebno poduzeti posebne mjere za
pripremu svjezeg betona.
Medutirn, ako posto]i opasnost da bi temperatura svjezeg betona u fazi ugradivanja
mogla biti niza od +5C ili visa od 30C, potrebno je poduzeti posebne mjere, da
bi poeetna temperatura svjezeg betona ostala u tim granicama.
Naj~esCi razlog, da pocetna temperatura svjezeg betona ne smije biti niza od +5C
jest opasnost, da se u toku transporta ili nakon ugradnje temperatura ne spusti
ispod OC i da ne dode do prestanka hidratacije i smrzavanja. Za cemente s vecom
kplicinom dodataka cementu (vise od 36%), umjesto 5C, pocetna temperatura
svjezeg betona ne smije biti niza od lOOC). U takvim uvjetima zaStita od hladenja
betona ugradenog u konstrukciju treba trajati joB barem tri dana.
Da bi se spreCilo smrzavanje betona u konstrukciji i ubrzala hidratacija cementa
u uvjetima niskih temperatura okoline, koriste se dodaci betonu protiv smrzavanja
i ubrzivaCi vezivanja. Ovi dodaci prije primjene moraju biti atestirani i ispitani
prema Naredbi 0 atestiranju dodataka betonu i JUS U.M1.037.
Poeetna temperatura betona vazna je JOBiz dva razloga: (1) da tokom hidratacije
temperatura u masi betona ne bude previsoka i tako lose usmjeri kemijski pro-
ces formiranja minerala cementa i (2) da srednja temperatura ocvrslog betona ne
bude previsoka, sto prilikom hladenja konstrukcije rezultira dodatnim termickim
naprezanJlma.
Zato, projektom betona, u s{>ecificnimuvjetima nekog projekta, mogu se propisati
i stroze granice ekstremnih temperatura svjezeg betona, ukoliko bi to dovodilo u pi-
tanje trazenu kvalitetu konstrukcije. To vrijedi npr. za masivne konstrukcije ili kada
temperaturni rad konstrukcije moze ugroziti njezinu funkcionalnost (aerodromske
piste, kolovozne konstrukcije, hidrotehnicke konstrukcije). U takvim slucajevima
pocetna temperatura betona treba biti sto bliza srednjoj godisnjoj temperaturi.
738
Pri temperaturama smjese viSim od 25 naglo se poCinje povecavati potreba cementa
za vodom, da bi se odrZala ista konzistencija betona. (Slika 261/1). To se reflektira
na smanjenje evrstoce i trajnost betona.
U hladnim i vruCim klimatskim uvjetima neophodno je kontrolirati i podesavati
temperaturu betona grijanjem odnosno hladenjem komponenata betona. Procjena
temperature betona moze se napraviti prema:
Sa(TaMa + TeMe) + SvTvMv + SaTvaMva - LM,
Tb=
) ( )
Sa(Ma + Me + Sv Mv + Mva
(261/1)
gde je:
T - temperatura
M - masa
S - specificni toplinski kapacitet
(za cement i agregat se moze uzeti 0,84-0,90 J/gOC, a za vodu je 4,20 J/gC)
L = 80 - kvocijent latentne topline topljenja i specificnog toplinskog ka-
paciteta vode.
III
'~6
.. .~
N~5
-.
~i
iI'
~2L
.!. 53
Sit)
2LN2
..
oN
III
2 ~1
~-g
0.>
0
10 20 30 1.0 50 'C
temperatura betooa eF
Slika 261/1 Promjena potrebe za vodom betona iste konzistencije u funkciji temperature
mjesavine
'
Indeksi a, c, va, v, I odnose se redom na agregat, cement, vodu u agregatu, dodatnu
vodu i led.
.
lako je uaio vode u betonu relativno malen, oCito je da se grijanjem odnosno
hladenjem vode, radi 5 puta veceg specificnog toylinskog kapaciteta, relativno jed-
nostavnim postupkom moze podesiti temperatura betona, ako klimatski uvjeti nisu
jako nepovoljni.
Zagrijevanje pojedinih komponenti, kao i redoslijed doziranja treba podesiti tako
da se cement dodaje u smjesu agregata i vode temperature do +40C.
Posebne mjere za ocvrscavanje betona u ekstremnim klimatskim uvjetima, pred-
videne su u 7. poglavlju Pravilnika.
739
262
Kod projektiranja sastava betona mora se voditi racuna 0 sredstvima vanjskog i
gradiliSnog transporta svjezeg betona. Projektirati se mora takva obradivost svjezeg
betona, da u toku transporta ne dode do izdvajanja vode, izdvajanja krupnih zrna
agregata i heterogenosti u sastavu betona. To se postize izborom odgovarajuce
konzisteneije betona, koliCinom cestiea sitnijih od 0,25 mm (clan 30), koje daju
kohezivnost smjesi betona, dodavanjem aeranta ili zgusCivaea ili dodataka velike
speeificne povrsine (nJ?r. pueolani).
Posebnu paznju treba posvetiti transportu betona i dobroj koordinaeiji izmedu tvor-
niee betona i mjesta ugradnje, kako ne bi doslo do nepozeljnih promjena u svo-
jstvima svjezeg betona. U fazi prethodnih ispitivanja treba sastav betona odabrati
tako da konzisteneija i' vrijeme vezivanja svjezeg bet on a u trazenim granieama u
vrijeme dopreme na gradiliste i ubaeivanja u oplatu. Pri tome treba naroCito voditi
racuna 0 temperaturnim uvjetima. Ljeti ce se uslijed visokih temperatura beton
zagrijati, sto slijedi dodatno skruCivanje odnosno smanjenje obradivosti: Povecanje
temperature pospjesuje i trenje u betonu uslijed agitiranja. Zimi, uz vece trans-
portne udaljenosti, moze doCi do pretjeranog hladenja betona uslijed mijesanja sa
zrakom.
Sarno betoni krute i slabo plasticne konzisteneije mogu se transportirati u kamion-
ima, i to na kraCim relaeijama. Betoni tekuce i plasticne konzisteneije moraju se
tokom transporta agitirati (prevoz u automikserima ili silobusima).
Strojevi za unutraSnji transport betona trebaju biti tako dimenzionirani, da se
mogti pravilno formirati slojevi ugradenog betona (clan 265) i u potpunosti zbiti na
propisanu gustocu, prije ubaeivanja iduceg sloja betona.
Z~ svaki betonski element treba prije pocetka betoniranja sastaviti plan betoni-.
ranja koji sadrii plan vanjskog i unutraSnjeg transporta, shemu ubaeivanja betona
u oplatu, shemu zbijanja betona i proracun kapaeiteta strojeva. Pored racunski
potrebnog kapa.citeta potrebno je osigurati i rezervne strojeve za slucaj kvara.
263
Vidi komentar uz clan 24.
..
264
Ako bi visina slobodnog pada betona iz transportnog sredstva do mjesta ugradnje
bila veca od 1,5 m potrebno je uvrstiti dodatne lijevke i eijevi, kojima ce se usmjeriti
beton. U svakom slucaju treba sprijeCiti da beton prilikom siobodnog pada udara
u armaturu ili oplatu i na taj naCin segregira.
265
Nakon ubaeivanja dovoljne koliCine betona u oplatu pristupa se zbijanju betona.
Zbijati se moze sarno beton koji je ukljesten izmedu opIate ili mase betona koja se
ne vibrira. U protivnom dolazi do razastiranja betona i segregiranja. Postupkom
zbijanja treba istjerati suvisan zrak iz betona, da bi se dobila odgovarajuca gustoca i
druga propisana svojstva ocvrslog betona. Da bi se to postiglo debljina sloja ne smije
biti prevelika - najbolje 30 do 50 em, a maksimalno 70 em. Kod vibriranja slijedeceg
740
sloja treba zahvatiti i dio prethodnog sloja (revibriranje) radi postizanja bolje veze
i uklanjanja izdvojene vode iz gornjeg sloja. Sredstva za zbijanje betona treba
odabrati zavisno.od konzistencije betona, dimenzija betonskog elementa i sastava
betona. Postoje razliCite metode zbijanja, ali najcesce se primenjuje vibriranje. Za
beton od agregata srednje krupnoce (maksimalno zrno agregata D =
10do50 mm)
koriste se vibratori frekvencije 3800. . . 9000 o/min, a ako maksimalno zrno agregata
nije vece od 10 mm treba upotrebljavati vibratore vece frekvencije. Efikasnost
ugradivanja betona vibriranjem treba provjeriti eksperimentom, te u konkretnoj
situaciji utvrditi radius djelovanja, potrebno trajanje vibriranja i stupanj zbijanja.
Postupci vakuumiranja, ekstrudiranja, presanja, sokiranja i centrifugiranja prim-
jenjuju se u specijaliziranim pogonima.
6. NEGOV ANJE UGRADENOG BETONA
266 - 267
U praksi se obicno ne posvjecuje dovoljno paZnje njegova.nju betona. P06ljedice
mogu biti vrlo teske i to naroCito u pogledu svojstava trajnosti povrsinskog sloja
betona (zaStitnog sloja armature). Neposredno poslije betoniranja treba ga zastititi
od:
- vjetra i direktne insolacije,
- isusivanja,
- brzih izmjena topline izmedu betona i zraka,
- oborina,
- tekuce vode,
- ekstremnih temperatura,
- pretjeranih potresanja.
Njegovanjem treba u prvom redu odrzati odgovarajuce termohigrometrijske uvjete
za hidrataciju betona sve dok ne postigne 60% predvidene cvrstoce.
Njegovanjem betona treba sprijeCiti, da se iz povrsinskog sloja prena~lo ne izgubi
voda. Posljedica bi bilo skupljanje betona u vrijeme kada jos nije u r-tanju da
preuzme veca naprezanja. Dolazi do pojave plitkih'sirokih pukotina (plasticno
skupljanje) ili tzv. "pregorelog betona". Posljedice nedovoljnog njegovanja bet-
ona ne moraju biti odmah oCigledne. Ukoliko u pocetku hidratacije pore do same
povrsine betona nisu potpuno zasicene vodom, uslijed isparavanja se formira nepo-
voljna struktura, koja ce imati fluidopropusnost i difuzivnost vecu za nekoliko redova
veliCine nego beton u optimalnim uvjetima hidratacije (vidi sliku 31/1). Beton se u
vlaZnom stanju moze odrzavati polijevanjem vodom, pokrivanjem mokrom jutom,
hasurama, folijama i sl. Modernija sredstva za zaStitu betona od isusivanja.su speci-
jalne membrane na bazi parafina ili polimera, koje se nanaSaju prskanjem ili kao
premazi. Djelotvornost i neskodljivost ovakvih premaza treba provjeriti eksperimen-
tom prema nekom stranom standardu (npr. ASTM C-156 i C-171) do donosenja
odgovarajuceg jugoslovenskog standarda.
741
U temperturno nepovoljnim uvjetima treba predvidjeti toplinsku zastitu betona
od prenaglog hladenja. Kod nepovoljnog temperaturnog gradijenta (npr. 25C/25
cm uz povrsinu) dolazi do stvaranje sirokih i dubokih pukotina. Vec sarna drvena
oplata najcesce pruza dovoljnu toplinsku zastitu ukoliko se prerano ne demontira,
ali celicnu oplatu treba u slucaju velikih hladnoca dodatno zaStititi.
Za vrijeme velikih vruCina treba izbjeCi polijevanje hladnom vodom, naroCito u
slucaju betonskih elemenata veCih dimenzija. Radi velike razlike u temper aturi ,
tada bi moglo doCi do temperaturnih sokova i pucanja betona.
7. PROIZVODNJA I UGRADIVANJE
BETONA U POSEBNIM USLOVIMA
268
Proces hidratacije cementa se kod temperature ispod + 15C usporava, a kod nega-
tivnih temperatura prakticno se prekida. Ako dode do smrzavanja mladog betona
moze doci do takvih oStecenja strukture da beton vise nece postiCi potencijalnu
cvrstocu i trajnost.
S druge strane vec kod temperatura iznad +25C naglo se povecava potreba za
vodom uz konstantnu konzistenciju svjezeg betona i vrlo brzo se s vremenom sma-
njuje njegova obradivost.
Zato se oba slucaja, kada su klimatski uvjeti takvi da je temperatura okoline duze
vremena niza od +5C ili visa od +30C, smatraju betoniranjem u posebnim uvje-
tima.
Za betoniranje u posebnim uvjetima treba se na vrijeme osigurati odgovarajuce
zaStitne mjere:
- na postroje~ju za spravljanje betona,
- u transport u,
- kod ugradnje"
- kod njegovanja mladog betona.
U principu mjere zastite trebaju biti takove, da u svakoj fazi obrade betona, termicke
i higrometrijske karakteristike smjese betona budu u rasponu normalnih uslova be-
toniranja. Betoniranje u posebnim uvjetima ne smije se prepustiti slucaju, nego
u tom klimatskom razdoblju treba radove na betoniranju ili prekinuti ili im treba
pristupiti na vrijeme smisljeno i organizirano.
t
269 - 274
Ovi clanovi Pravilnika propisuju neke od prakticnih mjera, koje se moze primjeniti
u slucaju betoniranja pri niskim temperaturama.
Pri ugradnji svjezi beton mora imati odredenu minimalnu temperaturu, koja zavisi
od srednje temperature okoline i debljine presjeka konstrukcije. To je:
742
MB Minimalna cvrstoca betona u konstrukcuji
u trenutku smrzavanja (N/mm2)
10 5,0
15 7,0
20 8,0
30 10,0
40 12,0
50 12,5
za vrlo tanke presjeke +
lOoC
za tanke presjeke
+ 7C
za normalne presjeke +5C
za masivne presjeke +3C
Medutim, ako se radi sa cementima niske topline hidratacije, onda gore navedene
temperature trebaju biti vise za cca 5C.
Prije no sto se beton ohladi na temperaturu smrzavanja mora imati barem mini-
malnu cvrstocu prema slijedecoj tablici
Tablica 269/1 Minimalna cvrstoca betona u konstrukciji u trenutku smtzavanja
U vezi sa odredbama iz Clanova 270 i 273 koje se odnose na svojstva betona u
eksploataciji i otpornosti agregata vrijedi komentar uz clan 19.
U pogledu njegovanja betona pri niskim temperaturama, vaie odredbe iz poglavlja
6. Njegovanje ugradenog betona. Posebnu painju treba posvetiti pravovremenoj
pripremi sredstava za njegovanje betona.
275 - 276
Ovi clanovi Pravilnika propisuju neke od prakticnih mera, koje se moie primjeniti
u slucaju betoniranja pri visokim temperaturama.
UsporivaCi vezivanja i dodaci za povecanje obradivosti mogu na visokim temperat-
urama imati suprotno djelovanje od ocekivanog. Zato u toku prethodnih ispitivanja
treba dokazati njihovo djelovanje na reoloska svojstva svjezeg betona pri najvisim
vjerojatnim temperaturama.
Mjere za smanjenje pocetne temperature betona mogu biti:
- hladenje vode za mijesanje betona,
- zaStita agregata na skladistu od direktne insolacije,
- zastita agregata i svjezeg betona na transportnim sredstvima,
- prskanje agregata vodom radi hladenja utjecajem evaporacije,
- pravilnim izborom sistema njegovanja betona i
- izbegavanjem toplotnih sokova prilikom skidanja opiate.
Pri betoniranju na visokim temperaturama poieljno je, da pocetna temperatura be-
tona bude sto niia. Medutim, postrojenje za hladenje komponenti betona su skupa,
pa odluku 0 mjerama za betoniranje na visokim temperaturama treba donijeti
na osnovu proracuna temperaturnog toka i procjene istezljivosti betona. Takvim
proracunom moze se optimirati tehnologija betoniranja kao i izbor komponenti be-
tona.
743
VIII ZAVRSNA OCENA
KVALITETA BETONA
U KONSTRUKCIJI
277
Zavrsna ocena kvaliteta je dokument za tehnicki prijem objekta, kojim se daje
kompleksna ocena kvaliteta betona u konstrukciji, i kojom se:
- zakljucuje da ugradeni beton ima projektom konstrukcije propisani kvalitet
(cvrstocu, svojstva koja obezbeduju trajnost, izgled povrsine i dr.), ili
- zahteva naknadni dokaz kvaliteta betona i sigurnosti konstrukcije u smislu clana
284-285.
Takva odluka mora bazirati na svestranoj oceni kvaliteta. Zato treba kod preuzi-
manja konstrukcije, pored postignute marke i rezultata ispitivanja posebnih svojs-
.tava betona, uzeti u obzir takode:
- nala7.e vizuelnog pregleda konstrukcije sa opisom pukotina, lose ugradenih mesta
i drugih defekata u betonu, koji mogu imati stetne posledice za njegovu cvrstocu
i trajnost,
- historiat gradenjaj naroCito pojave i uticaje u toku gradnje, koji su mogli stetno
delovati na ocvrsli beton,
- dokumentaciju 0 kontroli proizvodnjej ako su rezuItati te kontrole verificirani
sa stran~ registrovane strucne institucije, mogu se koristiti pri odluCivanju 0
postignutoj marki betona konstrukcije naroCito u slucaju kada rezultati ocena
po partijama nisu dovoljno harmonicni.
Zavrsna ocena kvaliteta betona u konstrukciji dakle obuhvaea:
a) svu dokumentaciju 0 preuzimanju betona po partijama;
b) sve ocene posebnih svojstava betona, u skladu sa uputstvima projekta kon-
strukcije ili projekta betona;
c) eventualne izvestaje naknadnog dokazivanja evrstoce pri pritisku prema
JUS U.M1.048, i drugih svojstava ocvrslog betona prema odgovarajuCim
standardima;
.
d) izveStaj 0 vizuelnom pregledu konstrukcijej
e) zapaianja pri pregledu dokumentacije 0 gradenju objekta;
f) potvrde (izvestaje) 0 kvalitetu betona isporucenog iz fabrike betona.
Vizuelni pregled mora se obaviti pre nanosenja ibuka ili premaza na povrsinu be-
745
001
ton,a. Strucnim licima organizacije kojoj je poverena izrada zavrsne ocene treba
omoguciti pregledavanje u toku izgradnje objekta (npr. po etazama), a obavezno .
pre sanacije eventualnih ostecenja ili gresaka. Nalazi takvih tekucih pregleda mogu
se upisivati npr. u gradevinski dnevnik, gde se mogu dati i uputstva za sanaciju,
ako je potrebno.
.
---
~
- ,,-'--'--"-'---~"- - i
Za davanje zavrSne ocene pristojnaje nadzorna sluzba'investitora, a poveriti se moze \ I,
i strucnoj organizaciji, k~ja~~r~istrovana z~.ispitivanje mat~rijala i konstrukcija. j'
Zavrsna ocena nije potrebna za objekte na kojima je ugraden sarno beton kategorije
.BI.
746
IX PROBNO OPTERECENJE
278
Ispitivanju probnim opterecenjem podlezu prema Pravilniku sve znacajnije armira-
nobetonske konstrukcije u koje se ubrajaju:
- mostovi raspona. preko 15 m,
- kranske staze za kranove nosivosti preko 5 t (50 kN),
- rezervoari, silosi i bazeni,
- tribine na sportskim objektima i tribine u dvoranama,
- krovne konstrukcije sa rasponima veCim od 30 m,
0istemi meduspratnih konstrukcija od prefabrikovanih montaznih elemenata koji
se prvi put primenjuju,
- konstnikcije koje se prvi put izvode novim tehnoloskim postupcima,
- dalekovodni stubovi koji se prvi put primenjuju,
- sve ostale konstrukcije za koje je to predvideno projektom.
S obzirom na navedeno moze se zakljuCiti da se probnim opterecenjem mogu ispiti-
vati kako gotove konstrukcije i konstrukcijski elementi na samim gradevinama (ispi-
tivanja in situ), tako i elementi (modeli) instalirani u laboratorijama za ispitivanje
konstrukcija. ".
Ispitivanje konstrukcija (elemenata) moze se naeelno izvrsiti ili probnim opterece-
njima koja proizvode napone i deformacije primerene (ili skoro primerene) uslovima
normalne eksploatacije, ili probnim opterecenjima koja konstrukcije dovode do sta-
dijuma loma. U prvom slucaju svrha ispitivanjaje utvrdivanje ponasanja konstruk-
... .. .
cIJe I ocenJlvanJe:
- uskladenosti konstrukcije sa projektom (poredenje opstih i lokalnih deformacija,
pracenje pojave i razvoja prslina, registrovanje vremenskih i zaostalih deforma-
cija),
- uskladenosti kvaliteta izvedenih radova sa zahtevima postavljenim u projektu,
- podobnosti konstrukcija za preuzimanje odredenih opterecenja.
- trajnosti konstrukcija koje su u upotrebi (pracenje dugotrajnih procesa, pen-
odicno proveravanje probnim opterecenjem).
U drugom slucaju, pak, definisu se:
- granicno stanje lorna,
- granicno stanje pomeranja i deformacija,
747
- granicno stanje prslina (pukotina),
- granicno stanje s obzirom na pojavu nestabilnosti, popustanja spojeva, gubitka
prionljivosti betona i celika, korozije i dr.
Probnom opterecenju, kao i ispitivanju do lorna, treba da prethodi pripremna faza
koja podrazumeva:
- uvid u projektnu dokumentaciju,
- uvid u dokumentaciju 0 ispitivanju materijala,
- makroskopski pregled konstrukcije,
- izradu programa ispitivanja.
Ovde se posebno istice potreba pribavljanja dokaza 0 kvalitetu materijala ugradenih
u konstrukciju - betona i armature - ali isto tako i dokaza 0 kvalitetu kompo-
nenata betona. Sarno po sebi se razume da svi materijali koji su primenjeni za
izvodenje odredene konstrukcije moraju da odgovaraju uslovima definisanim u pro-
jektu, odnosno uslovima koje propisuje vazeCi jugoslovenski standard.
Program ispitivanja mora da obuhvati sledece:
- odredivanje veliCine i rasporeda opterecenja po fazama,
- proracun ocekivanih ugiba i deformacija za eksploataciona opterecenja,
- proracun veliCina koje definisu granicno stanje konstrukcije, ukoliko se ispitivanja
vrse do lorna,
- raspored mernih mesta,
- organizacionu semu ispitivanja.
279
Probno opterecenje mostova sprovodi se prema standardu JUS U.M1.046. Prema
ovom standardu konstrukcije se normalno ispituju statickim i dinamickim probnim
opterecenjima, pri cemu su ispitivanja obavezna za sve drumske mostove raspona
L ~ 15 m i za sve zeleznicke mostove raspona L ~ 10 m. Medutim, ako se radi 0
posebnim ili izuzetnim probnim opterecenjima, onda se ispitivanja mostovskih kon-
strukcija sprovode nezavisno od raspona, a ponekad i prema specificnim zahtevima.
Odredba standarda JUS U.M1.046 koja se odnosi na napred navedenu obavezu u
vezi ispitivanja drumskih mostova sa rasponima L ~ 15 m i zeleznickih sa rasponima
L ~ 10 m nije uskradena sa vec citiranom odredbom da se ispitivanje probnim
opterecenjem, izmedu ostalog vrsi za "... - mostove raspona veceg od 15 m; ...".
Ne ulazeCi ovom prilikom u razloge zbog kojih je doslo do ove nesaglasnosti, ovde
se istice da je stay koji po ovom pitanju zauzima navedeni standard ispravniji, pa
stoga u praksi treba postupati prema njegovim odredbama.
Prilikom usvajanja intenziteta probnog opterecenja treba voditi racuna 0 parametru
koji se naziva efikasnost probnog opterecenja. To je veliCina koja je definisana
lzrazom
U -
v"tat
-
,
Vn..cP
(279/1)
gde je:
748
\f,tat - teorijska vrednost uticaja u posmatranom preseku usled statickog probnog
tereta,
Vn - teorijska vrednost uticaja u posmatranom preseku usled projektnog pokret-
nog opterecenja, bez dinamickog koeficijenta,
tp - dinamicki koeficijent prema projektu konstrukcije.
S obzirom na kategoriju probnog opterecenja, veliCina probnog tereta treba da bude
takva da se u izvesnom merodavnom preseku konstrukcije ostvare sledeCi uslovi:
- za normalno probno opterecenje 0,5 ~ U ~ 1,0,
- za posebno probno opterecenje 1,

~ U ~ 1, 1,
- za izuzetno probno opterecenje
(za rasp one do 100 m, L u metrima) 1, 1 ~ U ~ (1,3 - lloo)
.
Most se smatra za tehnicki ispravnu konstrukciju ako su zadovoljeni sledeCi uslovi:
- izmereni ugibi su manji ili jednaki teorijskim,
- veliCine trajnih ugiba nakon rasterecenja manje su od 25% maksimalnih
izmerenih ugiba na istom mestu;
- sirine izmerenih prslina (pukotina) su manje od veliCina definisanih u clanu
113 Pravilnika,
- veliCine izmerenih ugiba su takve da ovi ugibi ne uticu na funkcionalnost i
estetski izgled konstrukcije, .
- dinamicko ponasanje konstrukcije se moze oceniti kao zadovoljavajuce (pe-
riodi slobodnih oscilacija i dimanicki koeficijenti odgovaraju racunskim
veliCinama, vibracije ne izazivaju osecaj neugodnosti).
Ukoliko navedeni uslovi nisu zadovoljeni, standard JUS U.Ml.046 predvida po-
navljanje probnog opterecenja, ispunjivanje nekih drugih uslova,kao i eventualno
preduzimanje odgovarajuCih dodatnih mera.
.
0 ispitivanju mosta probnim opterecenjem izdaje se odgovarajuCi izvestaj u kome,
izmedu ostalog, mora da bude navedena i vrsta upotrebljenog probnog opterecenja
(normaJno, posebno ili izuzetno) koja, razumljivo, mora da odgovara zahtevu dobi-
jenom od strane naruCioca ispitivanja.
Ispitivanje konstrukcija u visokogradnji sprovodi se prema standardu JUS U.Ml.047
koji obraduje kako slucaj ispitivanja probnim eksploatacionim opterecenjem, take i
slucaj ispitivanja u cilju utvrdivanja granicnog stanja loma.
Intenzitet i polozaj opterecenja pri statickom probnom ispitivanju usvajaju se tako
da se u karakteristicnim presecima konstrukcije dobijaju unutraSnje sile koje pri-
blizno odgovaraju proracunskim veliCinama. Kod kranova,. pak, probno staticko
opterecenje uzima se u povecanom iznosu u odnosu na dozvoljene nosivosti kranova
i to za:
- kranove do 20 t (200 kN) - 25%
- kranove iznad 20 do 50 t (iznad 200 do 500 kN) - 15%
- kranove iznad 50 t (500 kN) - 10%.
Pri probnom dinamickom opterecenju u presecima konstrukcije moraju se dobiti
najnepovoljniji uticaji ,kojima ce konstrukcija biti izlozena. u eksploataciji. Pri
749
ovome, ukoliko se ispitivanje vrsi primenom pokretnog tereta, brzina kretanja ovog
tereta mora se povecavati postepeno do najvece brzine predvidene projektom.
U postupku ispitivanja probnim opterecenjem konstrukciju treba optereCivati do
predvidenog nivoa tereta u najmanje cetiri priblizno jednaka koraka; ako se radi 0
ispitivanju do lorna, takvih koraka mora biti najmanje 10.
Merenje ostvarenih lokalnih i opstih deformacije vrsi se tek kadaje nakon nanosenja
opterecenja koje odgovara pojedinom koraku doslo do stabilizacije procesa de-
formisanja; kriterijumi ove stabilizacije decidno su definisani u standardu JUS
U.M1.047.
Posto se na konstrukciju nanese predvideno probno opterecenje, ono na njoj treba
da ostane najmanje 16h, nakon cega se prist up a rasterecenju.
Konstrukcija visokogradnje koja je ispitivana probnim opterecenjem smatra se teh-
nicki ispravnom ako su zadovoljeni isti uslovi kao u slucaju ispitivanja mostova.
Ukoliko nije zadovoljen !Jslov velicine zaostalih ugiba, a ovi ugibi iznose do 50% u
odnosu na najvece izmerene vrednosti, probno opterecenje se mora ponoviti. Pri
ovome se moraju zadovoljiti odredeni dodatni uslovi, a u slucaju potrebe predvida
se i mogucnost preduzimanja odgovarajucih dodatnih mera.
Pri ispitivanju do loma izmereni ugibi koji odgovaraju nivou eksploatacionog op-
terecenja takode moraju da budu jednaki ili manji od racunskih ugiba za probno
(kratkotrajno) opterecenje, ali moraju da budu zadovoljeni i uslovi u pogledu gra-
nicnih stanja nosivosti, deformacija (pomeranja) , prslina i stabilnosti. U okviru
ovih uslova bitno je da do loma dode pri opterecenju koje je jednako ili vece od
projektom predvidenog opterecenja loma.
S o.bzirom da u pojedinim slucajevima postoje teskoce oko definisanja stanja lorna,
moze se smatrati da je stanje loma dostignuto ako pri odredenom opterecenju dode
do sledeCihpojava:
-
- loma konstrukcije u celini, loma jednog njenog dela ili loma jednog preseka;
- gubitka stabilnosti konstrukcije, jednog njenog dela ili jednog elementa,
- lokalnog loma koji se propagira bez povecanja opterecenja,
- prirasta deformacija (pomeranja) koji se ne smanjuje pri konstantnom
opterecenju (ovo se utvrduje merenjem tri put a uzastopce u istim vremenskim
intervalima od nekoliko minuta),
- prirasta deformacija (pomeranja) koji je toliki daje jednak ili veCi od zbira defor-
macija (pomeranja) koje se odnose na prethodnih pet jednakih faza opterecenja,
- maksimalnog ugiba koji je veCi ili jednak 1/50 raspona,
- pukotina Ciji je zbir na duzini od 200 mm veCi od 1,5 mm,
- gubitka prionljivosti izmedu armature i betona.
0 probnom opterecenju ili ispitivanju do lorn a daje se izveStaj koji sadrzi sve rel-
evantne podatke 0 ispitivanoj konstrukciji, opis postupka ispitivanja, podatke 0
upotrebljenim instrumentima, proraeune teorijskih veliCina (ugibi, lokalne defor-
macije, momenti lorna i dr.), pregled rezultata merenja, uporedenje teorijskih i
izmerenih velicina i zakljucak. U zakljucku se mora decidno navesti da Ii predmetna
konstrukcija zadovoljava ili ne zadovoljava uslove za tehnicki ispravnu konstrukciju.
750
280
Polozaj i veliCina opterecenja pri probnom opterecenju odreduje se projektom kon-
strukcije, odnosno odreduje se na bazi podataka datih u projektu konstrukcije,
ako projekat nije predvideo postupak ispitivanja. NaCin opterecenja, po pravilu,
treba da odgovara naCinu opterecenja konstrukcije u eksploataciji (staticko i/ili di-
namicko opterecenje), pri cemu sarno ispitivanje mora da bude povereno instituciji
registrovanoj za vrsenje ovakvih poslova.
Pri sprovodenju statickih ispitivanja konstrukcija, mesta merenja opstih i lokalnih
deformacija usvajaju se u zavisnosti od statickog sistema, odgovora koji se traze
u postupku ispitivanja, vrste instrumenata sa kojima se izvode merenja i dr. Pri
razradi seme rasporeda instrumenata prvo se odreduju preseci u kojima ce se vrsiti
merenja, a zatim se usvaja tip i broj mernih instrumenata. Ovi instrumenti se, po
pravilu, postavljaju u onim presecima i tackama konstrukcije u kojima se javljaju
karakteristicne, u najvecem broju slucajeva ekstremne vrednosti opstih i lokalnih
deformacija. Pored ovoga, izborom broja preseka i mernih tacaka treba nasto-
jati da se merenjima. prikupi sto veti broj podataka koji ce omogutiti dobijanje
dovoljno sirokog uvida u ponasanje konstrukcije. Ovo podr~zumeva primenu pos-
tupka "opasivanja" pojedinih karakteristicnih preseka mernim instrumentima radi
obezbedenja mogucnosti kompletnog sagledavanja promene lokalnih deformacija,
odnosno napona po preseku, kao i primenu dovoljnog broja instrumenata za mere-
nje opstih deformacija duz osovine sistema radi stvaranja mogucnosti za definisanje
kompletnih deformacionih linija. Pored ovoga, kod pojedinih ispitivanja doti ce u
obzir i primena mernih instrumenata, tzv. rozeta, za odredivanje lokalnih deforma-
cija za nekoliko pravaca kroz odredene tacke elemenata koji se ispituju.
Za merenje deformacionih veliCina pri statickim ispitivanjima konstrukcija danas na
raspolaganju stoji vrlo sirok asortiman razliCitih vrsta mernih instrumenata i to:
- za merenje opstih deformacija: mehanicki i elektricni (induktivni) ugibomeri i
razne vrste klinometara (instrumenata za merenje uglovnih pomeranja konstruk-
cija);
- za merenje lokalnih deformacija (dilatacija): mehanicki instrumenti tipa ten-
zometara i deformetara, opticki tenzometri, merne trake, instrumenti - de-
formetri koji rade na akustickom principu i dr.
Pored navedenog, pri statickim ispitivanjima konstrukcija, prevashodno na podrucju
merenja opstih deformacija, mogu da se primene i neke metode inzenjerske geodezije,
kao sto su, na primer, precizni nivelman i fotogrametrija.
Na bazi rezultata merenja uvek je moguce, u grafickom obliku, definisati zavisnosti
izmedu opterecenja i izmerenih deformacija. Ovakve krive, osim opsteg uvida u
deformaciono (a i naponsko) stanje odredene konstrukcije, daju i sliku zajednickog
rada, odnosno sliku povezanosti njenih elemenata. Na primer, kriva "1" na slici
280/1 ukazuje na odredenu popustljivost veza elemenata koji formiraju datu kon-
strukciju. Ovakva kriva u stvari najcesce odgovara prvom opterecenju koje prihvata
konstrukcija, tj. slucaju kadajoii nije doslo do potpunog prilagodavanja konstrukcije
novom stanju. Kriva "2", odnosno tacnije receno prikazana prava linija, karakterise
rad konstrukcije u ela,sticnom podrucju. Ovakav karakter funkcije "opterecenje-
751
deformacija" najcesce ukazuje na to da se konstrukcija pre pocetka ispitivanja vec
odredeno vreme nalazila pod uticajem opterecenja, pa stoga u takvim okolnostima
ne dolazi do pojave plasticnih - zaostalih deformacija. Sto se, pak, tice krive "3"
prikazane za slici 280/1, ona pokazuje da se konstrukcija u procesu ispitivanja de-
limicno rasteretila; ovaj fenomen moze da bude rezultat ukljuCivanja urad nekog
drugog elementa sa kojim je element na kome se vrsi merenje povezan.
C
.--.
C
C
'U
C
'-
C
...
C.
0
Slib 280/1 Oblici krivih "opterecenje-defonnACija"
Pri ispitivanju armiranobetonskih konstrukcija vrlo cesto dolazi i do pojave odre-
denih skokova na dijagramima "opterecenje-dilatacija". avo je najcesce posledica
pojave prsline u okviru baze merenja primenjenog mernog instrumenta.
Faktor "vreme" takode treba uzeti u obzir pri ispitivanju betonskih konstrukcija.
Ovaj parametar se najbolje moze obuhvatiti putem troosnog dijagrama prikazanog
na slici 280/2, gde su istovremeno predstavljene zavisnosti "vreme- deformacija"
i "opterecenje-vreme". Kao sto se vidi, u ovakvim slucajevima, a pri odredenom
nivou opterecenja, merenja deformacionih veliCina vrse se do stabilizacije procesa.
..
'i'
'
t
i
0
I. 5 6 7 e
i
g
j
I.'
6'
Yp-
plastlcna
(zaostala)
deformaclja
5'
7
e'
.!t.~e'
752
Slib 280/2 Zavisnost "optereeenje-vreme-defonnacija"
Ako, pak, na nekom stepenu opterecenja ne dolazi do stabilizacije (na slici 280/2
cetvrti nivo opterecenja kome odgovara interval vremena 7-8 i isprekidana linija
deformacije 7' - 8"), to znaCi da pod datim opterecenjem materijal konstrukcije
poCinje da tece Hi da neke veze u posmatranoj konstrukciji, koja predstavlja skup
nekoliko elemenata, nisu nepopustljive, odTlosno da su te veze popustljivije nego sto
se to pretpostavljalo.
Iz napred navedenog razloga pri ispitivanjima deformacija (ugiba) konstrukcija,
uvek treba merna mesta predvideti i na krajevima, kako bi se preko tako dobi-
jenih veliCina iz rezultata merenja mogla izdvojiti popuiitanja (sleganja) oslonaekih
tacaka.
Za dinamicka ispitivanja konstrukcija koriste se razliCiti merni instrumenti preko
kojih se dobijaju dinamicke karakteristike vezane za odredenu tacku konkretnog
sistema, pri cemu se preko tako izmerenih velicina moze definisati i dinamicko
ponasanje konstrukcije u celini. Ovi instrumenti su:
- vibrometri (za merenje linijskih pomeranja),
- torziometri (za merenje uglovnih pomeranja),
-
amplitudometri (za merenje amplituda vibracija),
- brzinometri (za merenje brzina),
- akcelerometri (za merenje ubrzanja),
- frekvencmetri (za merenje frekvencije vibracija),
- instrumenti za merenje lokalnih deformacija pri delovanju dinamickih
opterecenja, koji mogu da rade na principu merenja omskog otpora (merne
trake), indukcije, akustickih veliCina i dr.
Ako su napred navedeni instrumenti u stanju da kao rezultate ispitivanja daju
odgovarajuce graficke zapise, onda se u takvim slucajevima radi 0 vibrografima,
torziografima, amplitudografima, brzinografima, akcelerografima i dr.
Na bazi rezultata merenja, tj. po dobijanju vibrograma, torziograma, ampluto-
dograma, brzinograma, akcelerograma i dr., mogu se definisati osnovne dinamicke
karakteristike koje se odnose na posmatranu tacku, odnosno na sistem u celini
- karakter vibracije (prosta, slozena, impulsna, pulzaciona i dr.), frekvencija os-
cilovanja, perioda oscilovanja, amplituda vibracije, ucestalost sopstvenih oscilacija,
faktor priguSenja (gaiienja) i dr. Sve izmerene veliCine, osim za davanje ocene 0 di-
namickom ponaiianju same konstrukcije, treba uvek da budu i podloga za izvodenje
zakljucka 0 uticaju vibracija na coveCiji organizam. U v~zi sa reiiavanjem ovog
pitanja mogu da budu upotrebljene vrednosti prikazane u tabeli 280/1.
Jedan od osnovnih zadataka koji se raiiavaju pri dinamickim ispitivanjima konstruk-
cijaje i odredivanje tzv. dinamickog koeficijenta. Ovaj problem se najjednostavnije
resava koriscenjem vibrograma dobijenih za odredene slucajeve (rezime) dinamickih
opte"recenja (na primer, za razliCite brzine prelaza pokretnog opterecenja preko kon-
strukcije), tako da se na bazi poznatih deformacija sistema koje se odnose na slucaj
statickog i odgovarajuceg dinamickog opterecenja u posmatranoj taeki (najcesce u
nekom karakteristicnom preseku konstrukcije, na primer u sredini raspona - 'slika
280/3), trazena veliCina 1inamickog koeficijenta moze dobiti putem relacije
Yd
I.p=-.
Y.
753
Frekveneija Amplituda Brzina
oseilovanja (mm)
(em/s)
(l/s)
do 3 0,6
- 0,4
0,12 - 0,76
3-5
0,4 - 0,15 0,76 - 0,46
5-8
0,15 - 0,05 0,46 - 0,25
8 - 15 0,05 - 0,03 0,25 - 0,28
15 - 30 0,03 - 0,009 0,28 - 0,17
30 - 50 0,009 - 0,007 0,17 - 0,22
50 - 75 0,007 - 0,005 0,22 - 0,23
75 - 100 0,005 - 0,003 0,23 - 0,19
Tabela 280/1 Granicne (dozvoljene) vrednosti parametara vibraeija s obzirom na
utieaj na coveciji organizam
~
Y:Yd..
Slib 280/3 Postupak odredivanja dinamickog koeficijenta
Lokalne deformaeije prouzrokovane dinamickim opterecenjima, a nakon toga i odgo-
varajuCi naponi, mogu se najlakse dobiti koriscenjem mernih traka uklopljenih u
posebne merne sisteme za dinamicka ispitivanja. U takvim slucajevima, na primer,
ukupni normalni napon u posmatranoj tacki konstrukeije moie se izracunati putem
lzraza
(T
=
(Tot + (Tdin,
gde je sada (Tot - napon u datoj tacki koji odgovara statickom (stalnom), a (Tdin -
napon koji odgovara dinamickom (pokretnom) opterecenju. Logicno, ako se koristi
ovakav naein izraiavanja napona u konstrukeiji, oeena njene nosivosti preko posma-
trane tacke (najcesce tacke u opasnom preseku sa maksimalnom veliCinom napona
- bilo u celiku ili u armaturi), moie se dati tek uporedenjem napona
(T
~ (Tot
+
O:(Tdin,
sa cvrstocom predmetnog materijala 1m. Nairne, nosivost posmatranog preseka
bice obezbedena sarno ako je napred prikazana veliCina napona dovoljno manja od
nednosti 1m. Velieina 0: 0 kojoj je ovde ree predstavlja koefieijent zamora materijala
koji za armiranobetonske konstrukcije ima vrednost eea 3.
281
..
I
iliQiY~t_P!"efa!>rikoval1ih m()!1.t~~Ilth_e!~men21~ od armiranog beton~ mora se i
eksperimentalno dokazivati ako proizvodac tokom ~dine_proizvede}}OOjiIi vise ele-
menata jednog tipa. Ispitivanje se vrsi tako sto se\trTelementa istog tIpaJ.od prve
754
velike serije od 1500 komada,[i~pit~ju
-
d~ loma.. Pod elementima istog tipa ovde se
podrazumevaju elementi iste funkcije, a slieni po obliku i dimenzijama popreenog
preseka (medjuspratne konstrukcije, krovni nosaCi, nosaCi kranskih staza i dr.).
Ispitivanja se uvek sprovode na onim elementima odredenog tipa koji su izlozeni
najvecim naprezanjima.
!
Obavezno se. iSI>ituj~ prefa~rikovani
.elemeIlt~}~I~~~~ii~~ij_~~i~ velikom ekscen-
tricitetu i izvijanju sa vitkoScu X > 10, dok se elementi izlozeni osta'.im tipovima
naprezanja ne moraju ispitivati do loma ukoliko kontrolna ispitivanja kvaliteta be-
tona, koliCine i polozaja ugradene armature daju pozitivne rezultate i ako na tim
elementima nisu prisutne nedozvoljene prsline.
Pri odredivanju dozvoljene nosivosti prefabrikovanih betonskih elemenata moraju
se uzeti u obzir sledeci minimalni koeficijenti sigurnosti protiv loma:
1,8 - za elemente izlozene savijanju ili velikom ekscentricitetu,
2,2 - za elemente izlozene pritisku ili pritisku u fazi malog ekscentriciteta,
2,4 - za elemente izlozene transverzalnim silama i/ili momentima torzije; sma-
tra se da postoji dovoljna sigurnost prema lomu ovog tip a i u slueaju ako
elemenat ne otkaze pre nego sto otkaze od savijanja koje deluje istovremeno,
2,4 - za elemente izlozene zatezanju.
Pri ispitivanjima do lorna, a za naponska stanja koja odgovaraju uslovima eksploat-
acije elemenata, ugibi (deformacije) i prsline u okviru elemenata moraju biti u
skladu sa odredbama ovog Pravilnika, pri eemu za opterecenja povecana u odnosu
na raeunska, elementi ne smeju da pokazuju prekomerne deforr:nacije ili naprsline.
Ovi stavovi treba da budu zadovoljeni kod sva tri elementa koja se ispituju. U
slueaju, pak, kada ovi uslovi nisu ispunjeni, propisan je ponovni postupak ispiti-
vanja, kao i neki drugi uslovi u pogledu tretmana elemenata.
282
Za konstrukcijske elemente izlozene pretezno savijanju, a koji se izraduju novim
tehnoloskim postupcima ili u serijama veeim od 500 komada, takode je obavezno
ispitivanje do loma. Ova ispitivanja se sprovode na prototipovima ili modelima pre
poeetka serijske proizvodnje. Ovde se, dakle, radi 0 obavezi ispitivanja konstrukcija
koje nisu prefabrikovane, ali koje su nove u smislu postupka izvodenja ili takve da
ce se proizvoditi u velikom broju primeraka. U ovakvim slueajevima maZe se u
potpunosti prihvatiti procedura ispitivanja propisana za prefabrikovane elemente, s
tim da se vodi raeuna i 0 specifienostima vezanim za konkretne tipove konstrukcija
i njihove uslove eksploatacije.
283
Ukoliko su definitivni rezultati ispitivanja probnim opterecenjem negativni (i posle
ponavljanja postupaka ispitivanja i primene svih mera propisanih standardima JUS
U.M1.046, JUS U.M1.047 i JUS U.E3.050), obaveznaje sanacija konstrukcije. Ovo
se, logieno, odnosi i na ispitivanu seriju prefabrikovanih elemenata kod koje su defini-
tivno dobijeni negativni rezultati. Po zavrSetku sanacije obavezno je ponavljanje
probnog opterecenja, odnosno ponavljanje ispitivanja do loma u onim slueajevima
kada je takvo ispitivanje propisano.
755
X NAKNADNO DOKAZIV ANJE
KVALITETA UGRADENOG
BETONA
284 - 285
Kontrola cvrstoce betona provodi se tokom proizvodnje odnosno izvodenja objekata.
U slucaju nedovoljne kontrole ili nezadovoljavajuCih rezultata provodi se naknadno
dokazivanje kvalitete betona u konstrukciji, odredivanjem tlacne cvrstoce razornom
metodom (piljenjem uzoraka iz konstrukcije) ili u kombinaciji s nekom od nerazornih
metoda /77/.
Postoji veliki broj sredstava i postupaka za odredivanje karakteristika betona nera-
zornim metodama:
- ultrazvuk
- sklerometar
- cupanje sidra iz betona (pull-out test)
- urezivanje (identation test)
- utiskivanje (penetration test), itd.
Nerazorne metode ispitivanja manje su pouzdanosti i upotrebljavaju se u kombi-
naciji s ispitivanjem na valjcima ispiljenim iz konstrukcije, a omogucavaju vadenje
manjeg broja valjaka. Zbog ekonomicnosti i jednostavnosti standardom JUS U.
Ml. 048 uvedena je dvostepena kontrola kvaliteta betona kombinacijom razorne i
nerazorne metode. Prema tome se postupku najprije nekom od nerazornih metoda
ispita veliki broj mjesta na povrsini betona i na taj naCin dobije uvid u homogenost
betona konstrukcije. Na osnovu toga odredi se manji broj mjesta na kojima se
ispili valjke iz betona konstrukcije. Nakon ispitivanja tlacne cvrstoce valjaka prema
dobivenim rezultatima za konkretni sastav betona korigira se baidarna krivulja i
rezultati dobiveni nerazornom metodom.
Poznato je da uzorak betona istih geometrijskih karakteristika i iste zrelosti, ispiljen
iz konstrukcije ima manju cvrstocu od cvrstoee st(i.J)d<!-rdpihuzoraka od istog betona
~nto
za 10 do 30% ~17!-.\K~d-d.oka.iivanja mar~e b~to~a treba uzimati ~vrs~oce
\
r
-
posfignute do da~a Isplt..vanJa, tJ. za
do~a~ ~OSI~OStJ lllJe potreb~o r~du.cJratJ na :
28-dnevne cvrstoce. OCJenom rezultata IspltJvanJa treba dokazatJ kOJa Je marka
: betona postignuta.
757
"-'..
.."
" ~,
'''''..-
fltltl
S dokazanom MB racuna se nosivait konstrukcije, a ne s dobivenom karakter-
isticnom vrijedn08cu, analogno kOBcepciji dokazivanja kvaliteta tokom redovne pro-
izvodnje i izvodenja objekata.
Naknadnim proracunom po nekom drugom postupku moze se dokazati zadovolja-
vajuca sigurnost konstrukcije i za nizu postignutu MB od one propisane u projetku.
Ukoliko je potrebno pristupiti sanaciji konstrukcije tada postignutu sigurnost treba
provjeriti eksperimentom.
Kod sanacije konstrukcija cesto se primenjuju novi postupci i novi materijali. U
takvim slucajevima cesto je potrebno zahtijevati i posebne provjere prije pocetka
sanacije konstrukcije.
758
XI ODRZAVANJE OBJEKATA
286 - 287
Nedostatak kontrolnih pregleda i loSe odrzavanje objekata u naSoj zemlji uzrok
su brojnih vecih ostecenja konstrukcije i povecanih troskova sanacionih radova.
Obaveze 0 kontrolnim pregledima i odrzavanju objekata vjerojatno bi trebale hiti
zapisane i u drugim zakonima, koji bi obavezivali vlasnike, korisnike i inspekciju na
savjestan i racionalan odnos prema objektima u koje su najcesce ulozena ogromna
sredstva. U naSoj zemlji su i postupci kontrolnih pregleda i odriavanja slabo razvi-
jeni. Odredbe zapisane u clanovima 286 i 187 Pravilnika treba prije svega shvatiti
kao obavezu vlasnika i projektanta, da za konkretni objekat izrade program kontrol-
nih pregleda i odriavanja. Prije svega potrebno je sacuvati svu .projektnu i izved-
benu dokumentaciju, a zatim podatke i zapazanja 0 svakom pregledu zabiljeziti i
dodati ovoj dokumentaciji.
Osoba zaduzena za odrzavanje objekta treba nekoliko puta tokom godine pregle-
dati objekat i zabiljeziti svoja zapazanja. Kontrolne preglede predvidene clanom
287 Pravilnika trebaju obaviti osobe specijalizirane za svojstva betona i betonskih
konstrukcij a.
Sve podatke 0 eventualnim udesima i popravcima i sanacijama treba takoder zabi-
ljeziti u dokumentaciji 0 odrzavanju objekata.
Za uspjesno odrzavanje objekata i eventualne sanacije ili ojacanja betonske kon-
.strukcije potrebno je detaljno poznavanje prvobitnog stanja i zatim uzroka i veliCine
mogucih ostecenja. Na tom poslu trebaju suradivati investitor, tehnolog procesa
koji se obavlja u gradevini, inzenjer koji je nadzirao gradnju, projektant, izvodac
radova i organizacija koja se bavi utvrdivanjem kvaliteta materijala. Uzroke oste-
cenja betona, ako je ikako moguce, treba ukloniti.
Za ispravno odrzavanje objekata najcesce je potrebno detalj~ije poznavanje svojs-
tava materijala nego sto je to navedeno npr. u propisima i standardima. Potrebno
je uvesti i upoznati nove materijale. Zato je neophodno angaiirati specijaliste.
Odrzavanje i eventualno potrebne sanacije izvode se u uvjetima eksploatacije ob-
jekta ili kratkotrajnih prekida u koristenju. Zato su odlucujuCi faktori za izbor
postupaka pored sigurnosti i ekonomicnosti konstrukcije jos zaStita okoline i rokovi
izvedbe. Svaki zahvat potrebno je detaljno isplanirati i opisati sve faze rada.
759
Sadrzaj ispitivanja Metoda i aparature
Kontrola dimenzija - metar
- mjerenje rezonantne frekvencije brzine
prolaza ultrazvuka, ako su ti nedostupni
ili zatrpani
Armatura: polozaj, profil, zaStitni sloj
-
tragac armature na principu induciranog
elektricnog napona
- gamagrafija
- skidanje zaStitnog sloja
Cvrstoca
-
pilenje valjaka iz konstrukcije pomocu
dijamantskih kruna i ispitivanje cvrstoce
u presi
-
indirektne metode koje dobra koreliraju s
cvrstcom: skelerometar, ultrazvuk, cupanje
Dubina prodiranja klorida
-
kvalitativno odredivanje na povrsini
izvadenog uzorka pomocu indikatora
Vlaznost
-
mjerac vlage na principu mjerenja promjene
elektricnog otpora
-
upijanje vode u odredenom vremenskom
intervalu
Cvrstoca, homogenost i defektna
- mjerenje brzina prolaza ultrazvuka
mjesta u betonu
-
mjerenja rezonantne frekvencije
- rontgen i gama zrake
Pukotine - lupe s ugraviranim mjerilom
Slijeganje i deformacije
- geodetska snimanja nivelirom u odredenim
vremenski razmacima
- staklene ploCice zalijepljene u gipsu
-
probna opterecenja u mjerenje slijeganja
i deformacija
- razni opticki, elektricni i mehanicki mjeraCi
pomaka i deformacija (vidi: Ispitivanje
materijala i konstrukcija)
Kemijska agresivnost vode i tla
-
analiza vode obzirom na pH vrijednost,
oko gradevine miris (H2S), tvrdocu, magnezij, amonijak
sulfate, agresivni ugljicni dioksid, kloride
~
Dok su postupci ispitivanja radi dokazivanja kakvoce betona i celika tokom gradenja
objekta standardizirani, ispitivanja na gotovoj konstrukciji i ocjene ostecenja tek su
djelomicno obradeni /56/, /81/, /55/, /131/, /65/ i /123/. Teskoca je jos u tome
sto se najcesce ne moze uzeti ispitnih tijela u tolikom broju, da bi se proverilo
statisticko vrednovanje kakvoce betona. U takvim slucajevima treba se osloniti na
iskustvo specijalista, koji ce ocijeniti kakvoCu na osnovu niza sarno kvalitativnih i
subjektivnih informacija.
Tablica 286/1 Pregled postupaka ispitivanja na konstrukciji
760
PREGLED
RASPORED OBAVLJANJA PREGLEDA
MOSTOVA
TEKUCI
.... .... .... .... .... ....
GODISNJI
. . .
JEDNOSTAVNI
. .
GLAVNI
. .
POSEBNI PREMA POTREBI
GODINE 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993.
Vrsta pregleda
IzvriUlac
Jednostavni
Tekuti Godilnji
i qlavni
Posebni
Rukovodilac
+
sl. oddavanja
Stalna stru~na
+ +
komisija
Specijalizihna
+ +
institucija
Sarno dio ispitivanja stanja materijala i konstrukcija provedivo je na objektu. Druga
ispitivanja obavljaju se u laboratoriju na uzorcima materijala uzetim na odabranim
mjestima iz konstrukcije. VaZno je, da je broj i polozaj uzoraka betona i arma-
ture takav, da reprezentira stvarno stanje konstrukcije. Osim betona uzimaju se i
uzorci drugih materijala, koji su u dodiru s betonskom konstrukcijom, radi analize
u laboratoriju. To su voda, tlo, zrak, zbuke, premazi itd.
Neka od ispitivanja u laboratorijusu:
- cvrstoca
- otpornost na habanje
- eroziona otpornost
- tekstura
- homogenost
- vlaZnost
- apsorpCIJa
- vodopropustljivost i plinopropustljivost
- struktura cementnog kamena, posebno morfologija pora
- sadriaj veziva i stupanj hidratacije
- koliCina stetnih materijala (npr. sulfati, kloridi)
- dubina prodiranja stetnih materijala
- modul elasticnosti
- dugotrajne deformacije
- stanje armature
- otpornost na smrzavanje-odmrzavanje i soli za odledivanje
- razne usporedbe s neostecenim betonima.
Slika 286/1 Primjeri shema za preglede betonskih konstrukcija /65/
761
Periodicni pregledi i odrzavnje betonskih konstrukcija obavljaju se prema posebno
utvrdenom programu koji obuhvaca sve potrebne aktivnosti. Primjer ucestalosti
pregleda dat je'na slici 286/1 prema /65/.
Prilikom pregleda prikladno je provesti kategorizaciju gresaka i ostecenja na kon-
strukciji. Gdjegod je moguce oni se mjere i izrazavaju kvantitativno, a prema
potrebi opisno. Primjeri kategorizacije mogu se naCi u citiranoj literaturi /56/,
/81/, /55/, /131/, /65/ i /123f.
762
XII PRELAZNE I ZAVRSNE
ODREDBE
288 - 291
Glava sa gornjim naslovom u nekom propisu odnosi se na vaznost novog propisa i
do tada vazeCih propisa u toj oblasti.
Pravilnik 0 tehnickim normativima za beton i armirani beton objavljen je u "Sluz-
benom listu SFRJ", broj 11, 23.02.1987. i stupio je na snagu 3 meseca kasnije,
23.05.1987. gopine.
Primena odredbi Pravilnika BAB 87 nije obavezna joB 6 meseciposle njegovog
stupanja na snagu, tj. sve do 23.11.1987. godine, za objekte koji su projektovani
ili Cija je izgradnja do tada zapocela.
Stupanjem na snagu Pravilnika BAB 87 prestaje da vazi:
- Pravilnik 0 tehnickim uslovima i merama za beton i armirani beton ("Sluzbeni
list SFRJ", br. 51/71),
.
- Pravilnik 0 tehnickim merama za upotrebu Bi-celika u armiranobetonskim kon-
strukcijama ("Sluzbeni list SFRJ", br. 18/69 i 14/70),
- Pravilnik 0 tehnickim merama i uslovima za upotrebu mrezaste armature u
armiranobetonskim konstrukcijama ("Sluzbeni list SFRJ", br. 32/69),
- Pravilnik 0 tehnickim propisima za upotrebu rebrastog celika za armirani beton
("Sluzbeni list SFRJ", br. 39/65 i 16/68). '
Medutim, dijagram Ub/b u obliku kvadratne parabole iz Clana 86 Pravilnika BAB
87 moze se koristiti najduze do 23. maja 1989. godine, tj. joB 2 godine posle
njegovog stupanja na snagu. U navedenom terminu moze se vrsiti proracun prema
dopustenim naponima po clanu 75, stay 2 i Clanovima 119, 120, 121, 122, 124, 125,
126, 129, 131, 132, 133 i 134 Pravilnika BAB 87.
763
BIBLIOGRAFIJA
/1/ ACI Committee 318 - BUILDING CODE REQUIREMENTS FOR REINFORCED CON-
CRETE and COMMENTARY, 318M-89/318RM-89, American Concrete Institute, 1990.
/2/ ACI MANUAL OF CONCRETE PRACTICE, MCP-1 Materials and General Properties of Con-
crete, MCP-2 Construction Practices and Inspection, Pavements, MCP-3 Use of Concrete in Build-
ings
-
Design, Specifications and Related Topics, MCP-4 Bridges, Substructures, Sanitary and Other
Special Structures, Structural Properties, MCP-5 Masonry, Precast Concrete, Special Processes,
American Concrete Institute, Detroit, 1990.
/3/ A~nski, V.: PRAVlLA ZA ARMlRANJE
- DETALJlRANJE ELEMENATA I KONSTRUK-
CUA IZ KONSTRUKCUSKOG BETONA, Seminar 0 Pravilniku BAB, Maribor, Ljubljana, 1987.
/4/ Atit, M., Alendar, V., Ostojit, D., Ojdrovit, N.: ANALIZA FAKTORA KOJI untu NA DUK-
TILITET POPREtNIH PRESEKA ARMlRANOBETONSKIH ELEMENATA, I kongres Dru-
~tva gradevinskih konstruktora Hrvatske, Plitvil!ka jezera, 1984, Izgradnja, 3185.
/5/ Atit, M.: EKSPERIMENTALNO ISTRAZIVANJE PONASANJA ARMlRANOBETONSKIH
ZIDNIH NOSAtA, VI Kongres Jugoslovenskog dru~tva gradevinskih konstruktera, Bled, septem-
bar 1978.
/6/ Atit, M.; Pakvor, A, Peri~it, Z.: PRORACUN BETONSKIH I ARMlRANOBETONSKIH PRE-
SEKA PREMA DOPUSTENIM NAPONlMA -
ZBIRKA RESENIH ZADATAKA, Gradevinski
fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 1980.
!7/ Atit, M., Pakvor, A, Peri~it, Z.: TEORUA ARMlRANOBETONSKIH I PRETHODNO
NAPREGNUTIH KONSTRUKCUA, Gradevinski fakultet Univerziteta u Beogradu i Naul!na
knjiga, Beo-grad, 1986.
/8/ Atit, M.: PRILOG RESENJU PROBLEMA GRANICNIH STANJA ZIDNIH NOSACA OD
ARMIRANOG BETONA, Doktorska disertacija, Gradevinski fakultet Univerziteta u Beogradu,
Beograd, 1978.
.
/9/ Atit, M.: PRORACUN ARMIRANOBETONSKIH PLOCA PREMA TEORUI PLASTICNOSTI,
Izgradnja, 8 i 9, Beograd, 1981.
/10/ Atit, M., Ulitevit, M.: KAPAClTET ROTACUE PLASTICNIH ZGLOBOVA AB KONSTRUK-
CUA, Simpozijum '89 Saveza dru~tava gradevinskih konstruktera Jugoslavije, Dubrovnik, apri11989.
111/ Alendar, V., Pavit, A: NUMERICKI TEST TACNOSn PO STUPKA MODEL-STUB KAO RE-
SENJA GRANICNE NOSIVOSTI VITKIH ARMlRANOBETONSKIH STUBOV A, IX Kongres
Saveza dru~tava gradevinskih konstruktera Jugoslavije, CaVlat, 1991.
/12/ Alendar, V., Peri~it, Z.: KONTROLA GRANICNE NOSIVOSTI VITKIH ARMlRANOBETON-
SKIH STUBOV A POSTUPKOM MODEL-STUB, IX Kongres Saveza d~tava gradevinskih kon-
struktera Jugoslavije, Cavtat, 1991.
/13/ Almesberger, D.: POSSIBILITA DI REALlZARE FONDAZIONI PREFABBRICATE PE~
L'EDILIZIA CIVILE, lTEC/La Prefabbricazione, del Congresso C.T.E., Ferrana, novembre 19~.
/14/ BAEL 83
- REGLES TECHNIQUES DE CONCEPTION ET DE CALCUL DES OUVRAGES
ET CONSTRUCTIONS EN BETON ARME SUIV ANT LA METHODE DES ETATS-LIMlTES,
Eyrolles, Paris, Juillet 1985.
/15/ Bard, R.: TABLES FOR THE ANALYSIS OF PLATES, SLABS AND DIAPHRAGMS BASED
ON THE ELASTIC THEORY, Bauverlag, Wiesbaden und Berlin, 1971.
/16/ Baiant, Z.P.: PREDICTION OF CONCRETE CREEP EFFECfS USING AGE-ADJUSTED EF-
FECTIVE MODULUS METHOD, ACI Journal 4, April 1972.
/17/ Bellander, U., Peterson, N.: QUALITY OF FINISHED CONCRETE STRUCTURES, Swedish
Cement and Concrete Research Institute, Working document 313, Stockholm.
/18/ BETON-KALENDER, Ernst & fohn, Berl)n, 1989, 1990.
/19/ BSI 8110
- STRUCTURAL USE OF CONCRETE, Part 1, 2, British Standard, 1985.
/20/ CEB-APPLICATION MANUAL ON CONCRETE REINFORCEMENT TECHNOLOGY, Ge-
orgi Publishing Company, Saint-Saphorin, Switzerland, 1983.
/21/ CEB/CIB
-
STRUCTURAL ANALYSIS OF JOINTS IN PRECAST WALL STRUCTURES, Task
Group Design of Joints in Precast Structures, Bearing Walls, CIB-W23A, Comite Euro-Interna-
tional du Beton, 1985.
165
/22/ CEB-DESIGN MANUAL ON CRACKING AND DEFORMATIONS, Ecole Polytechnique Fe-
derale de Lausanne, 1985.
123/ CEB-DESIGN MANUAL ON STRUCTURAL EFFECTS OF TIME-DEPENDENT BEHA-
VIOUR OF CONCRETE, Bulletin d'lnformation 142/132, Comite Euro-International du Beton,
Mars 1984.
.
/24/ CEB/FIP
- MANUAL OF BUCKLING AND INSTABILITY, Bulletin d'lnformation 123, 1977.
/25/ a) CEB-FIP-MODEL CODE FOR CONCRETE STRUCTURES, Comite Euro-International du
Beton, Paris, 1978.
b) MODEL PROPISA CEB-FIP ZA ARMlRANOBETONSKE I PRETIiODNO NAPREGNU-
TE KONSTRUKCUE, Jugoslovenski gradevinski centar, Beograd, 1979.
126/ CEB-FIP-MODEL CODE 1990, First Draft, Bulletin d'lnformation 195, 196, 198, Comite Euro-
International du Beton, Mars/Septembre 1990.
/27/ CEB-GUIDE TO DURABLE CONCRETE STRUCTURES (Draft). Bulletin d'lnformation 166,
Lausanne, 198~.
.
128/ CEB-MANUAL ON TECHNOLOGY OF REINFORCEMENT, Bulletin d'lnformation 140, De-
cembre 1981/Septembre 1982.
/29/ CEB-MANUEL DE CALCUL FLEXION-COMPRESSION, Bulletin d'lnformation 135, Paris,
1980.
/30/ CEB-QUALITY ASSURANCE AND QUALITY CONTROL FOR CONCRETE STRUCTU-
RES, Bulletin d'lnformation, 157, Mars 1983.
/31/ CEB-RECOMMENDATIONS FOR MECHANICAL SPLICES OF REINFORCING BARS, Bul-
letin d'lnformation 201, Lausanne, 1990.
/32/ DEMOUNTABLE CONCRETE STRUCTURES, A Challenge for PreC<lStConcrete, Proceedings
of the International Symposium, Rotterdam, May 1985.
/33/ DESIGN AND CONSTRUCTION OF PREFABRICATED REINFORCED CONCRETE
BUILDING SYSTEMS, UNDP/UNIDO, Vienna, 1985.
/34/ Dilger, W.H.: CREEP ANALYSIS OF PRESTRESSED CONCRETE STRUCTURES USING
CREEP-TRANSFORMED SECTION PROPERTIES, PCI Journal, January-February 1982.
/35/ Dilger, W.H., Suri, K.M.: STEEL STRESSES IN PARTIALL Y PRESTRESSED MEMBERS, PCI
Journal, May-June 1986.
/36/ DIN 1045, BETON UND STAHLBETON. BEMESSUNG UND AUSFUEHRUNG. Deutsches
Institut fii~ Normung, 1988.
/37/ Dra!kovit, R: TEORUA KONSTRUKCUA, Gradevinski kalendar, SGITJ, Beograd, 1970.
/38/ Dreux, G.: CALCUL PRATIQUE DU BETON ARME, REGLES BAEL 83, Eyrolles, Paris, 1985.
/39/ Dvornik, J.: PRIRUCNIK ZA DIMENZIONIRANJE, Institut gradevinarstva Hrvatske, Zagreb,
1975.
/40/ Eurocode No.2
- DESIGN OF CONCRETE STRUCTURES, Part 1 General Rules and Rules
for Buildings, Prepared for the Commission of the European Communities, Final Draft, October
1989.
/41/ Ferguson, P.M., Breen, J.E., Jirsa, J.O.: REINFORCED CONCRETE FUNDAMENTALS, John
Wiley & Sons, 1988.
/42/ FIP RECOMMENDATIONS - DESIGN OF MULTI-STOREY PRECAST CONCRETE
STRUCTURES, Thomas Telford, London, 1986.
/43/ FIP RECOMMENDATIONS - PRACTICAL DESIGN OF REINFORCED AND PRE-
STRESSED CONCRETE STRUCTURES, Thomas Telford, London, 1984.
/44/ Folit, R: ANALIZA AKTIVNE SIRINE PLOCE I GRANICNIH STANJA KOD ELEMENATA
OD ARMlRANOG I PRETIiODNO NAPREGNUTOG BETONA, FTN IIG, Posebno izdanje
7, Novi Sad, 1985.
/45/ Folit, R: KLASIFIKACUA OSTECENJA I NJIHOV1H UZROKA KOD MONTAZNIH
BETONSKIH ZGRADA, Industrijalizacija gradenja VI, Posebno izdanje 14, IIG-FTN, Novi Sad,
1989190.
/46/ Folit, R, Pavlovit, P.: SPOJEVI I VEZE NENOSECIH ELEMENATA SA KONSTRUKCUOM,
Tretijugoslovenski nau~ni skup Industrijska izgradnja stanova -
INDIS '83, Novi Sad, februar 1983.
/47/ Folit,
Ri.
Petrovit, B.: SPOJEVI J VEZE MONTAZNIH KRUPNOPANELNIH ZGRADA U
SEIZMlcKIM PODRUCJIMA, Nak gradevinarstvo 2, Beograd, 1987.
766
1481 Folif, R, Petrovif, B., Tatomirovif, M.: EFEKTl DUGOTRAJNIH PROCESA U ARMlRANO-
BETONSKOM PRESEKU S PRSLINOM, Gradevinar 4185, Zagreb, 1985.
1491 Folif, R: PREGLED RESENJA SPOJEV A I VEZA MONTAZNIH BETONSKlH OBJEKATA
U VISOKOGRADNJI,
Savetovanje Sistemi industrijalizovanog gradenja u visokogradnji, ZA VRAJ,
Pula, 1987, ZRG 4187, Beograd, 1987.
1501 Folif, R: SPOJEVI I VEZE MONTAZNIH BETONSKlH ZGRADA, knjiga Monta!ni gradevinski
objekti, Ekonomika, Beograd, 1983.
151/ Folif, R, Tatomirovif, M., Popovif, B.: UTICA] SKUPUANJA I TEtENJA BETONA U PRE-
SEKU S PRSLINOM SPREGNUTIH
ARMlRANOBETONSKlH
NOSAtA, Nak gradevinarstvo
3/88, Beograd, 1988.
1521 Franc, G.: TEORUA
ARMIRANOBETONSKlH
KONSTRUKCUA, Gradevinska knjiga, Beo-
grad, 1979.
1531 Ghali, A., Favre, R: CONCRETE STRUCTURES -
STRESSES AND DEFORMATIONS, Chap-
man and Hall, New York, 1986.
1541 Grasser E., Thielen G.: HlLFSMlTTEL ZUR BERECHNUNG DER SCHNITTGROESSEN
UND VORMAENDERUNGEN
YON
STAHLBETONTRAGWERKEN,
DAISt, Heft 240, 1976.
1551 Halavanja, I., Bjegovif, D., Ani~if, D., Platu!if, D.: UTVRDIVANJE OSTECENJA ARMlRA-
NOBETONSKlH
KONSTRUKCUA,
Nae gradevinarstvo, 10187, Beograd, 1987.
1561 Halavanja, I., Bjegovif, D., Platu!if, D.: DAMAGE
CLASSIFICATION OF RC. STRUCTURES
EXPOSED TO AGGRESSIVE
ENVIRONMENTAL
CONDITIONS, RILEM International Sym-
posium on Long-term Observation of Concrete Structures, Budapest, 1984.
1571 Holden, W., Page, C, Short, M.: THE INFLUENCE OF CHLORIDES AND SULPHATES ON
DURABILITY OF REINFORCED
CONCRETE, IN CORROSION OF REINFORCEMENT
IN CONCRETE
CONSTRUCTION, AP. Crane, Ellis Horwood, Chidester, 1983.
1581 Hsu, C.T.T.: REINFORCED
CONCRETE MEMBERS SUBJECT TO COMBINED BIAXIAL
BENDING AND TENSION, ACI Journal, Vol. 83, No.1, January-February 1986.
1591 INDUSTRUSKA IZGRADNJA STANOVA I, II, III, IV i V, Jugoslovenski nau~ni skup INDIS
'76, '79, '83, '86 i '89, FTN, Novi Sad.
16(J1 INTERNACIONALNE
PREPORUKE ZA PRORAtUN IIZVEDBU
VISOKO-STJENIH NO-
SAtA, Gradevinar 3175, prevod sa francuskog Preporuka CEB-FIP 70, Zagreb, 1975.
1611 Ivkovif, M.: BETONSKE
KONSTRUKCUE II, Gradevinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beo-
grad, 1981.
1621 Ivkovif, M., Periif, Z., Afif, M., Pakvor, A.: SAVREMENI PROBLEMI BETONSKlH KON-
STRUKCUA, 7. Zborovanje gradbenih konstruktorjev Slovenije, Bled, 1985.
1631 Ivkovif, M., Pra~if, Z.: PROBLEMI
STABILNOSTI
ARMIRANOBETONSKIH
KONSTRUK-
CUA, Simpozijum Saveza drutava gradevinskih konstruktera
Jugoslavije, Trogir, 1980.
1641 Ivkovif, M., Radoji~it, T., A6f, M.: GRANItNA STANJA BETONSKIH
KONSTRUKCUA, Gra-
devinski fakultet Beograd i Nau~na knjiga, Beograd, 1986.
1651
JUGOSLOVENSKO SAVETOV ANJE BAB 87 0 PRIMENI NOVOG PRA VILNlKA ZA BE-
TON I ARMlRANI BETON, knjiga 3 Prilozi u~nika, Dubrovnik, april 1988.
1661 JUS U.E3.050 -
PREFABRIKOV ANI BETONSKI
ELEMENTI, Tehni~ki uslovi za izradu i ugrad-
nju, JZS, Beograd, 1981.
1671 Koncz, T.: HANDBUCH DER FERTIGTEIL -
BAUWESEN, I, II, III, Bauverlag, Wisbaden und
Berlin, 1973, 1974.
1681 Kordina, K., Quast, U.: BEMESSUNG YON SCHLANKEN
BAUTEILEN -
KNICKSICHER-
HEITNACHWEIS, Beton-Kalender
1, Ernest und Sohn, 1989.
1691 Lambotte, H., Motteu, H.: CONTROLE DE LA QUALITE DU BETON SUR CHANTIER ET
EN USINE, Note d'Information technique 126, Centre scientifique et technique de la construction,
Bruxelles, Juin 1979.
.
1701 Leonhardt, F., Monnig, E.:VORLESUNGEN
UEBER
MASSIVBAU, 1. Teil Grundlagen zur
Bemessung im Stahlbetonbau,
Springer-Verlag, Berlin, Heidelberg, New York, 1973.
/711 Leonhardt, F., Monnig, E.: VORLESUNGEN UEBER MASSIVBAU, 2. Teil Sonderfiille der
Bemessung im Stahlbetonbau,
Springer-Verlag, Berlin, Heidelberg, New York, 1975.
1721 Leonhardt, F., Monnig, E.: VORLESUNGEN UEBER MASSIVBAU, 3. Teil Grundlagen zum
Bewehren im Stahlbetonbau,
Springer-Verlag, Berlin, Heidelberg, New York, 1977.
767
n31 Leonhardt, F.: VORLESUNGEN UEBER MASSIVBAU, 4. Teil Nachweis der Gebrau-cbs-
fiihigkeit, Springer-Verlag, Berlin, Heidelberg, New York, 1977.
n4/ Leonhardt, F., Walther, R.: WANDARTIGE TRAEGER, DAfSt, H.178, Berlin, 1966.
n5/ Marinkovit, S., Milosavljevit, B.: PRORACUN KRIVINE ARMIRANOBETONSKIH ELEME-
NATA PRA VOUGAONOG PRESEKA PRIMENOM KOREKCIONIH KOEFICDENATA, Sim-
pozijum 89 Saveza dndtava gradevinskih konstruktera Jugoslavije, Dubrovnik, 1989.
n6/ Meyer-Bohe, W.: BETON-FERTIGTEILBAU, ELEMENTE DES BAVENS, Verlagsanstalt Ale-
xander Koch, Stuttgan, 1975.
n7/ Mikuli~, D., Ukrain~ik, V., Balabani~, G.: DVOSTEPENA METODA ZA OCJENU TLACNE
CVRSTOCE BETONA U KONSTRUKCDI, Nde gradevinarstvo 38, Beograd, 1984.
n8/ Miladinovi~ 1.., Ukrain~ik, V., Muravljov, M., Znidari~ J.: OPSTI OSNOVI TEHNOLOGDE BE-
TONA, Gradevinski kalendar 1984, SGITJ, Beograd, 1984.
n9/ Mott, L, LOke, E.: MONTAGEBAU IN STAHLBETON, Band 1,2, YEB Verlag fur Bauwesen,
Berlin-Budapest, 1973.
180/ Muravljov. M., Ukrain~ik, V., Bjegovi~, D., Jevti~, D., Deni~, N.: KOROZDA I mTITA MA-
TERDAlA, Gradevinski kalendar 1989, SGITJ, Beograd, 1989.
/81/ Muller, K.F.: THE POSIBILITY OF EVOLVING A THEORY FOR PREDICTING THE SER-
VICE LIFE OF REINFORCED CONCRETE STRUCTURES, Materials and Structures, Vol. 18,
No. lOB, 1985.
/82/ Najdanovi~, D., Alendar, V., Jdi~, D.: DDAGRAMI ZA DIMENZIONISANJE ARMI-
RANOBETONSKlH PRESEKA PREMA GRANICNOJ NOSIVOSTI, Gradevinska knjiga,
Beograd, 1989.
/83/ Nilson, AH., Winter, G.: DESIGN OF CONCRETE STRUCTURES, McGraw-Hili, 1986.
/84/ Pakvor, A, Baji~, D.: ANALIZA PRIBLlZNIH POSTUPAKA ZA PRORACUN DEFORMA-
CDA ARMlRANOBETONSKlH LlNDSKlH ELEMENATA, XVI Jugoslovenski kongres teorij-
ske i primenjene mehanike, Be~i~i, 1984.
/85/ Pakvor, A, Baji~, D.: KRITERDUMI ZA ANALIZU GRANICNOG STANJA DEFORMACDA
I PRSLINA ARMlRANOBETONSKlH LlNDSKlH ELEMENATA, XVII Kongres Jugosloven-
skog dndtva za ispitivanje i istrafivanje materijala i konstrukcija, Sarajevo, 1982
/86/ Pakvor, A: ODRZA VANJE BETONSKlH KONSTRUKCDA, Stru~ni seminar '90, DGIT Novog
Sada, Novi Sad, 1990.
/87/ Pakvor, A: PRILOG PROUCAVANJU TERMICKlH NAPONA I DEFORMACDA BETON-
SKlH BLOKOV A, Doktorska disenacija, Gradevinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd,
1979.
.
/88/ Pakvor, A: SANACDE I OJACANJA BETONSKiH KONSTRUKCDA, IX Kongres Saveza
dru!tava gradevinskih konstruktera Jugoslavije, Cavtat, 1991.
/89/ Park, R., Paulay, T.: REINFORCED CONCRETE STRUCTURES, New York, London, Sydney,
Toronto, 1975.
190/ Paschen, H.: DAS Bl\UEN MIT BETON-, STAHLBETON- UND SPANNBETONFERTlG-
BAUTEILEN, Beto~lender, Ernst & Sohn, 1982.
/91/ Paschen, H., Wolf, H.: ENTWERFEN UND KONSTRUIEREN MIT BETONFERTIGTEILEN,
Werner Verlag, Diisseldorf, 1975.
192/ PCI Committe on Tolerances - TOLERANCES FOR PRECAST AND PRESTRESSED CON-
CRETE, PCI-Journal, Vol. 30, No I, 1985.
193/ PCI-MANUAL FOR STRUCTURAL DESIGN OF ARCHITECTURAL PRECAS1 CON-
CRETE, Prestressed Concrete Institute, 1977.
/94/ Pemi~, 1..: ANALIZA UTlCAJA TECENJA I SKUPUANJA BETONA U BETONSKIM KON-
STRUKCDAMA SA FRSLINAMA PRIMENOM IDEALIZOV ANOG PRESEKA SA KORIGO-
VANIM EFEKTIVNIM MODULOM BETONA; a) I Kongres Dndtva gradevinskih konstruktora
Hrvatske, Plitvi~ka jezera, 1984, b) Nak gradevinarstvo 10, Beograd 1984.
/95/ Peri!i~, Z.: UTlCAJ ISTORDE OPTERECENJA NA PROMENE STANJA NAPONA I DILA-
TACDA U PRESECIMA ARMIRANOBETONSKlH I PRETHODNO NAPREGNUTIH NO-
SACA PRI PRELASKU IZ STANJA BEZ PRSLINA U STANJE SA PRSLINAMA, Nak gra-
devinarstvo 11, Beograd, 1987.
768
1961 Petrovit, B., Folit, R.: PRORACUN I KONSTRUISANJE MONTAiNrn BETONSKIH ZGRA-
DA - PREOl.ED STANJA I PRAVCI RAZVOJA, Zbomik radova 5, INDIS '89, Peti JNS, Novi
Sad, februar 1989.
191/ PRAVILNIK 0 TEHNICKIM MERAMA I USLOVIMA ZA BETON I ARMIRANI BETON,
Slu!beni list SFRJ 51171.
1981 PRECAST CONCRETE CONNECTION DETAILS, Structural Design Manual, Strupre, Nether-
landa, Beton-Verlag, 1978, Floor Conneetiona, 1981.
/99/ PRIRUCNIK 0 PRIMENI PRAVILNIKA ZA BETON I ARMIRANI BETON, Savez jl1goslo-
veDSkih laboratorija za ispitivanje i istrafivanje materijala i konstrukcija, Beograd, 1975.
1100/ Radosavljevit, Z: ARMlRANI BETON 1, Gradevinska knjiga, Beograd, 1985.
1101/ Radosavljevit, Z: ARMlRANI BETON 2, TEORDA GRANICNlH STANJA, Gra4~ knjiga,
Beograd, 1986.
.. .
1101J Radosavljevit, Z, Bajit, D.: ARMlRANI BETON 3, ELEMENT! ARMlRANOBETONSKrn
KONSTRUKCDA, Gradevinska knjiga, Beograd, 1988.
.
1103/ RECOMMENDATIONS FOR SPACERS, CHAIRS AND TYING OF STEEL REINFORCE-
MENT, EPF Lausanne, Septembre 1990.
1104/ Rile, H.: PROSTORNE KROVNE KONSTRUKCDE, Gradevinska knjiga, Beograd, 1977.
1105/ Schlaich, J., Schafer, K.: KONSTRUIEREN IN STAHLBETONBAU, Beton-Kalender, Teil II,
1989.
1106/ Schlaich, J., Weischede, D.: PRAKTICAN POSTUP AK ZA METODICKO DIMENZIONlRANJE
I KONSTRUIRANJE U ARMlRANOM BETONU, Drultvo gradevinskih konstruktora Hrvatske,
Zagreb, 19~7.
1107/ SEMINAR ON THE DURABILITY OF CONCRETE STRUCTURES UNDER NORMAL
OUTDOOR EXPOSURE, Hannover, March 1984.
.
1108/ SIA 160 E-ACTIONS SUR LES STRUCTURES PORTEUSES, (nam), Societe suisse des in-
genieurs et des architeetes, 1987.
1109/ SIA 162-0UVRAGES EN BETON, Societe suisse des ingenieurs et des architeetes, N 5222-6,
ZOrich, 1989.
1110/ Siegfried, L.: MONTAGEBAU, GRUNDLAGEN -
WISSENSSPEICHER, YEB Verlag fUr Bau-
wescn, Berlin, 1975.
1111/ STROITEUNIE NORMI I PRAVILA SNIP 203.01-84, Gosstroj SSSR, Moskva, 1985.
11121 STRUCTURAL DESIGN OF TALL CONCRETE AND MASONRY BUIlDINGS, JWS, New
York, 1979.
1113/ THIRD INTERNATIONAL CONFERENCE ON THE DURABILITY OF BUIlDING MA-
TERIALS AND COMPONENTS, Tehno Sneek and Anndi Karresalo, Espoo, August 1984.
1114/ Thilrlimann, B., Grob, J., Lucinger, P.: TORSION, BIEGUNG UND SCHUB IN STAHLBETON-
TRAEGERN, Institut filr Baustatik und Konstruktion, ETH, Zilrich, 1975.
1115/ Thilrlimann, B., Marti, P., Parlong, J., Ritz, P., Zimmerli, B.: ANWENDUNG DER PLA-
STiZITAE,TSTHEORIE AUF STAHLBETON, Institut filr Baustatik und Konstruktion, ETH,
ZOrich, 1983:
1116/ Tomi~t, I.: BETONSKE KONSTRUKCDE, Odabrana poglavlja, Drultvo gradevinskih konstruk-
tora Hrvatske, Zagreb, 1990.
1117/ Tomi~it, I.: BETONSKE KONSTRUKCDE, Skolska knjiga, Zagreb, 1984.
11181 Tomi~it, I.: KOSO SAVDANJE SA I BEZ UZDUZNE SILE, XVII Kongres Saveza jugoslovenskih
laboratorija za ispitivanje i istrafivanje materijala i konstrukcija, Sarajevo, 1982.
11191 TomiBt, I.: KOSO SAVDANJE S UZDUZNOM VLACNOM SlLOM, Naie gradevinarstvo 41,
Beograd, 1987.
1120/ Tomi~t, I.: PRIRUCNIK ZA PRORACUN ARMlRANOBETONSKlH KONSTRUKCDA,
Drultvo gradevinskih konstruktora Hrvatske, Zagreb, 1988.
11211 Trost, H.: AUSWIRKUNGEN DES SUPERPosmONSPRINZIPS AUF KRIECH- UND
RELAXATIONS-PROBLEME BEl BETON UND SPANNBETON, Beton und Stahlbetonbau 10,
11, 1967.
1122/ Tucakov, J.: STATIKA GREDE S JEDNIM RASPONOM, Gradevinski kalendar SGITJ, Beograd,
1973.
769
n.23IlJkrain&, v.: BETON, SlRUKTIJRA, SVOJS1V A I TEHNOLOGIJA, Gradevinski institut, Za-
greb,l988.
mAl lJkrain&, v.: BONDING OF FRESH TO OLD CONCRETE, IN ADHESION BETWEEN
POLYMERS AND CONCRETE, General Reports, Chapman and Hall, London, 1988.
n.2S1 1Jkrainat, v.: INOV ACIJA PROPISA ZA aETON, Savjetovanje 0 inovaciji propisa za beton,
Oradcvinati inatitut Zagreb, Opatija, 1985.
n.26I Ulickij, 1.1.: ZELEzoBETONNIE KONSlRUKCII (RASCET I KONSlRUIROV ANIE), izda-
lcIjatvo B~ljnik, Kiev, 1972-
n.271 Vene/!anin, S.: TERMICKA NEKOMPATIBILNOST KOMPONENATA BETONA U ZEMUA-
MA SREDNJEG ISTOKA, Nak gradevinarstvo 3, Beograd, Mart 1983.
n.W Walther, R.: COURS DU BETON ARME ET BETON PRECON1RAlNT, Ecole Polytechnique
FederaIe de Lauaannc, 1986.
n.291 Weber, D.C.: ULTIMATE SlRENGTH DESIGN CHARTS FOR COLUMNS WITH BIAXIAL
BENDING, ACI Journal, Vol. 63, No. 11, November 1966.
n.~1 ZBIRKA JUGOSLOVENSKIH STANDARDA ZA PRIMENU PRAVILNlKA BAB 87 0 TEH-
NICKIM NORMATIVlMA ZA BETON I ARMlRANI BETON, JUDIMK I SDGKJ, Beograd,
1989.
n.311 Znidari~ J., Tertelj, S., Marolt-Perovi(!, J.: ORGANlZACIJA PERIODICNOG NADZlRANJA
MOSTOVA I METODE U1VRDIVANJA S1VARNOG STANJA KONSlRUKCIJE, Nak gra-
devinarstvo 11187, Beograd, 1987.
770

You might also like