1

KONSTRUKCIJE KONSTRUKCIJE
HIDROTEHNIKO I HIDROTEHNIKO I
GEOTEHNIKO GEOTEHNIKO
USMJERENJE USMJERENJE
Vodotornjevi ,
vodospremnici
i
spremnici
1
tekuina
Princip funkcioniranja vodotornja:
Vodotoranj je konstrukcija za skladitenje vode
Pumpom (1.) se voda dovodi do vodotornja (2.)
Iz vodotornja (2.) se djelovanjem gravitacije voda dovodi do
konanog potroaa (3.) konanog potroaa (3.)
2
2
Princip funkcioniranja vodotornja
- Kod vodovodnih sustava sa vodotornjevima, pumpne
stanice slue samo za punjenje vodotornjeva vodom
- Vodotornjevi se konstantno pune kako bi se odrao tlak u
cjevovodu
3
- Nijedan potroa ne smije biti na veoj nadmorskoj visini od
vodotornja da bi sustav funkcionirao
Konstruktivni oblici vodotornjeva
Pravokutni vodospremnik
- Prvi vodospremnici izvedeni (1830) imali su pravokutni tlocrt sa
ravnim dnom
-Dio sila je preuzet vlanim zategama koje su prolazile kroz vodospremnik
i time bile vrlo podlone koroziji
- Zatege su oteavale ienje
spremnika
4
- Kasnije se poinju izvoditi
spremnici krunog tlocrtnog
oblika
3
Konstruktivni oblici vodotornjeva
Vodospremnik sa ovjeenim dnom
- (1860) pojavljuje se poboljani oblik konstrukcije vodospremnika u
Francuskoj Francuskoj
- Dno spremnika je ljuska koja se spaja na krune zidove
spremnika gdje se formira tlani prsten
-Deformacije tlanog prstena su
uzrokovala oteenja spojne
5
j p j
konstrukcije
Konstruktivni oblici vodotornjeva
Intze-ov vodospremnik
- Otto Intze (1883) rijeio je problem deformacija tlanog prstena pomou
konstrukcije koja se naziva Intze-ov princip.
- Formira se tlani prsten na dnu vodospremnika
- Dno vodospremnika sastoji
se od unutranjeg sfernog dna
i vanjskog dijela dna u obliku
6
krnjeg stoca
- Pritom su sve horizontalne sile
uravnoteene i ne uzrokuju tetna
naprezanja
4
Konstruktivni oblici vodotornjeva
Barkhausen vodospremnik
- Barkhausen vodospremnik ili vodospremnik sa kuglastim dnom je (1898)
godine izumio Georg Barkhausen
-Dno spremnika je polukugla
- Zbog tangencijalnog
prijelaza izmeu zidova i
dna nije potrebno izvoditi
t i t
7
potporni prsten
Konstruktivni oblici vodotornjeva
Klnne-ov vodospremnik
- 1898. godine je August Klnne patentirao kuglasti spremnik sa
potpornjima
- Stupovi su tangencijalno
spojeni na zidove kugle
(kao kod Barkhausen
vodospremnika)
8
5
Gradnja vodospremnika
Prednapeta temeljna
ploa
9
Oplata zidova
vodospremnika
Gradnja vodospremnika
10
Podupirai za izvedbu krovne ploe
6
Gradnja vodospremnika
11
Izvedba prednapete krovne konstrukcije
Gradnja vodospremnika
12
Gotov vodospremnik prije ukapanja
7
Prednapinjanje vodospremnika
13
Poloaj natega Sidrenje vodoravnih
natega u zidovima
Seizmika oteenja vodospremnika
14
Oteenje spremnika tekuine nakon potresa u Turskoj (1999)
8
Seizmika oteenja vodospremnika
15
Oteenje spremnika tekuine nakon potresa u Turskoj (1999)
Seizmika oteenja vodospremnika
16
Oteenje spremnika tekuine nakon potresa u Turskoj (1999)
9
Model za seizmiki proraun spremnika tekuina
17
Seizmiki proraun spremnika tekuina
Pojednostavljeni seizmiki proraun
(Malhotra, Wenk, Wieland: SEI 3/2000)
- Primjenjuje se na cilindrine spremnike oslonjene na tlo Primjenjuje se na cilindrine spremnike oslonjene na tlo
- Postupak uzima u obzir djelovanje impulsa na tekuinu i konvektivno
djelovanje tekuine u fleksibilnim elinim ili betonskim spremnicima
fiksiranim za krute temelje
- Djelovanje impulsa na tekuinu smatra se da je dio mase tekuine
18
kruto vezan sa spremnikom - djeluje kvazistatiko optereenje
- Konvektivno djelovanje (eng. sloshing) poveanje sile na
konstrukciju uslijed valovitog gibanja tekuine u spremniku
10
Seizmiki proraun spremnika tekuina
Pojednostavljeni seizmiki proraun
(Malhotra, Wenk, Wieland: SEI 3/2000)
- Ovaj pojednostavljeni postupak prorauna usvojen je u Eurocode 8 Ovaj pojednostavljeni postupak prorauna usvojen je u Eurocode 8
- Oteenja spremnika uslijed djelovanja potresa:
-a) Pojava slonove noge na dnu spremnika
uslijed izboavanja limova izazvano velikim
vertikalnim tlanim naprezanjima u stijenkama
19
zbog momenata savijanja koji se raunski
odreuju na zamjenskom tapnom modelu
Seizmiki proraun spremnika tekuina
Pojednostavljeni seizmiki proraun
(Malhotra, Wenk, Wieland: SEI 3/2000
- b) Oteenje krova i vrhova zidnih stijenki uslijed valovitog gibanja b) Oteenje krova i vrhova zidnih stijenki uslijed valovitog gibanja
fluida u elinom spremniku
20
11
Seizmiki proraun spremnika tekuina
Pojednostavljeni seizmiki proraun
(Malhotra, Wenk, Wieland: SEI 3/2000
Ispitivanja spremnika sa krutim temeljima pokazala su da se dio tekuine
u spremniku giba valovito sa dugim periodom vibracija, a preostali dio p g g p j , p
tekuine se giba kruto (zajedno) sa zidovima spremnika
-Kruti dio tekuine = impulsna tekuina se giba sa jednakom ubrzanjem
kao tlo
-Ima dominantan utjecaj na base shear silu i moment prevrtanja
spremnika
-Dio tekuine koji se giba valovito odreuje visinu valova u spremniku i
21
j g j p
potrebnu slobodnu visinu zidova spremnika iznad maksimalno dozvoljene
razine tekuine u spremniku
Seizmiki proraun spremnika tekuina
- Ovaj postupak prorauna se primjenjuje na elastinu analizu potpuno
usidrenog spremnika u temelje
- Potres djeluje na sustav sa jednim stupnjem slobode
- Za praktian proraun potrebno je promatrati samo nekoliko prvih
vlastitih oblika vibracija
m
i
impulsni dio mase
22
m
c
konvektivni dio
mase
12
Seizmiki proraun spremnika tekuina
-Za veinu spremnika (0,30 < H/R < 3, gdje je H visina vode u
spremniku, R radijus spremnika) prvi impulsni vlastiti oblik
i prvi konveksni vlastiti oblik zajedno obuhvaaju 86 98 %
ukupne mase tekuine u spremniku
-Preostali dio tekuine vibrira primarno u viim impulsnim
vlastitimoblicima u visokim spremnicima (H/R > 1) i u viim
23
vlastitim oblicima u visokim spremnicima (H/R > 1) i u viim
konvektivnim vlastitim oblicima u irokim spremnicima
(H/R 1).
Seizmiki proraun spremnika tekuina
-Pojednostavljeni proraun se temelji na modificiranoj teoriji
Velestos-a
-Modifikacije u teoriji omoguuju:
a) Modeliranje spremnika samo sa prvim impulsnim i prvim
konvektivnim vlastitim oblikom vibriranja
24
b) Kombinaciju viih vlastitih impulsnih modalnih masa sa
prvim impulsnim vlastitim oblikom vibriranja i viih vlastitih
konvektivnih masa sa prvim konvektivnim oblikom vibriranja
13
Seizmiki proraun spremnika tekuina
c) Odreivanje impulsne i konvektivne visine ime se u obzir
uzimaju vii vlastiti oblici za proraun prevrtanja spremnika
d) Poopenje izraza za impulsni period vibracija kako bi se
izraz mogao primijeniti za spremnike od elike i betona
razliitih debljina stijenki
25
Impulsni i konvektivni odgovor spremnika kombiniraju se
sumiranjem
Seizmiki proraun spremnika tekuina
Impulsni prirodni period vibracija:
Konvektivni period vibracija:
h istovrijedna jednolika debljina stijenke (srednja debljina) h istovrijedna jednolika debljina stijenke (srednja debljina)
E modul elastinosti materijala
gustoa tekuine u spremniku
C
i
, C
c
koeficijenti iz tablice
26
14
Seizmiki proraun spremnika tekuina
27
Impulsni C
i
i konvektivni koeficijenti C
c
Seizmiki proraun spremnika tekuina
28
Impulsna m
i
i konvektivna m
k
masa u
odnosu na ukupnu masu tekuine m
l
15
Seizmiki proraun spremnika tekuina
Ukupan base shear :
m
w
masa zidova spremnika
m
r
masa krova spremnika
S
e
(T
imp
) impulsno spektralno ubrzanje
(dobiveno iz elastinog spektra odgovora sa 2 % priguenja za eline
29
(dobiveno iz elastinog spektra odgovora sa 2 % priguenja za eline
spremnike i spremnike od prednapetog betona, a za AB spremnike
iz elastinog spektra odgovora konstrukcije sa 5 % priguenja)
S
e
(T
con
) konvektivno spektralno ubrzanje
(dobiveno iz elastinog spektra odgovora sa 0,5 % priguenja)
Seizmiki proraun spremnika tekuina
Moment prevrtanja iznad temeljne ploe uzrokuje prema
teoriji greda tlana vertikalna naprezanja u dnu zida:
h
i
visina teita impulsnog dijela tekuine
h
c
visina teita konvektivnog dijela tekuine
h teite zida spremnika
30
h
w
teite zida spremnika
h
r
visina krova spremnika
16
Seizmiki proraun spremnika tekuina
Moment prevrtanja neposredno ispod temeljne ploe ovisi o
hidrodinamikom pritisku na zidove spremnika kao i o
pritisku na temeljnu plou:
h'
i
visina teita impulsnog dijela tekuine iz tablice
h'
c
visina teita konvektivnog dijela tekuine iz tablice
31
Vertikalni pomak tekuine (visina vala):
Seizmiki proraun spremnika tekuina
32
Impulsna i konvektivna visina tekuine
kao funkcija visine tekuine
17
Seizmiki proraun spremnika tekuina
Spremnici na prstenastim temeljima:
Moment M slui za dimenzioniranje zidova, sidrenja u
temelje i temelja
Spremnici na temeljnoj ploi:
33
Spremnici na temeljnoj ploi:
Moment M slui za dimenzioniranje temelja
Moment M slui za dimenzioniranje zidova i sidrenja