KAPELANIJA SV.

MIHAELA ARKANELA MUP SJEDITE I RAVNATELJSTVO POLICIJE

blagdan krtenja gospodinova

1 / 2014.
LISTI
POLICIJSKE KAPELANIJE SV.
MIHAELA ARKANELA
MUP SJEDITE I
RAVNATELJSTVO POLICIJE

iz sadraja

Meditacija
Otvorie se nebesa
Sluba Rijei
Odmah nakon krtenja ugleda Isus Duha
Bojega gdje se sputa na nj.
Kateheza
Ljubljeni sin

Razmatranje
Pusti sada!
Godite IX. (2014.)
Broj 1(163)
Nedjelja krtenja Gospodinova
12. sijenja 2014.

Vjeronauk
Sakramenti

Naa tema: Vjera i zdravlje

Duhovnost u prevenciji i lijeenju
depresije
Pria
Stari ateist

10

12

Kontakt:
O. Stjepan Harja

SIJEANJ

policijski kapelan
tel.: 22 712; 84 048;

Ned. 12. KRTENJE GOSPODINOVO,Bernard

e-mail: sharjac@mup.hr

Pon. 13. Hilarije, Veronika, Radovan

Vinko Bakula
pomonik policijskoga kapelana

Uto. 14. Feliks, Sreko, Nina

Sri.

15. Savao Pustinjak, Stoija

Tel.: 88 853; 82 805

et. 16. Marcel, Oton, Mislav

e-mail: vbakula@mup.hr

Pet. 17. Antun Opat, Lavoslav

mihael@vojni-ordinarijat.hr

Sub. 18. Priska, Margareta Ugarska, Biserka

meditacija

blagdan krtenja gospodinova

Otvorie se nebesa

vanelist opisuje kako se nakon Isusova krtenja otvorie nebesa. Ali se

bre-bolje i zatvorie. Nastavljao se svakodnevni ivot. Meutim, kratak
doivljaj toga dana pratio je Isusa narednih godina i davao peat sveukupnom njegovu
djelovanju.
To se dogaa i nama. Trenutak krtenja, prve priesti, krizme, vjenanja,
redovnikih zavjeta, sveenikog reenja ili bilo kojeg drugog doivljaja bio je
kratak; nebo se iznad nas opet zatvorilo, ali nas je svjetlost tog trenutka pratila,
vodila, krijepila i uvijek nam iznova davala snagu da to bolje obavljamo poslove svog
zvanja i izvravamo svoje staleke dunosti.
Kad se nebesa nad Isusom otvorie, zauo se glas: "Ovo je Sin moj, Ljubljeni! U
njemu mi sva milina!". Isus je zaista itavim svojim ivotom bio Oeva milina. Svoje
krtenje shvatio je najozbiljnije.
I u nama e Bogu biti sva milina, ako budemo svoje krtenje shvaali ozbiljno. Kad
vidi da svoje krtenje cijenimo, da smo spremni za njega preuzeti rizik, da smo
spremni ostaviti - bude li potrebno - svoje mree, da smo spremni popeti se s Isusom
na goru, da smo spremni poradi njega iskopati sebi oko ili odsjei ruku, stati pod kri i
tamo ustrajavati, svjedoiti istinu ondje gdje je postojano izigravaju, svjedoiti
pravdu tamo gdje je oigledno kre. I sve to raditi mirno i bez buke, ne svraajui
pozornost na sebe, ne pokazujui svoje patniko lice i ne oekujui druge nagrade
osim svijesti da inimo ono to nam je initi i da smo u pravu.
Ako izmeu nas i onih koji nisu krteni nema nikakve razlike, preostaju nam samo
dvije stvari: ili shvatiti svoje krtenje ozbiljno ili se odrei krtenja. Ne uinimo li ni
jedno ni drugo, dokazali smo da ni sebe ne shvaamo ozbiljno.
Franc Cerar

blagdan krtenja gospodinova

Prvo itanje: Iz 42, 1-4.6-7

itanja
Pripjevni psalam: Ps 29, 1a. 2. 3ac. 4. 3b.
9b-10

Evo sluge mojega, miljenika due

moje!

itanje Knjige proroka Izaije

Gospodin narod svoj mirom

blagoslivlje.

vo Govori Gospodin:
Evo sluge mojega koga podupirem,
mog izabranika, miljenika due

moje.
Na njega sam svoga duha izlio,
on e donijeti pravo narodima.
Vikati nee, nee buiti,
glas mu se nee uti po trgovima.
Trske napuknute prelomiti nee,
stijenja to tinja nee ugasiti.
Po istini on e donijeti pravo,
nee sustati niti smalaksati
dok na zemlji ne uspostavi pravo.
Otoci ude za naukom njegovim.
Ja, Gospodin, u pravdi te pozvah,
vrsto za ruku te uzeh;
oblikovah te i postavih
za savez narodu i svjetlost pucima,
da otvori oi slijepima,
da izvede sunja iz zatvora,
iz tamnice one to ive u tami.

rinesite Gospodinu, sinovi Boji,

prinesite Gospodinu slavu
njegova imena,
poklonite se Gospodinu u svetitu
njegovu!

******
uj! Gospodin nad vodama,
Gospodin nad vodama silnim!
uj! Gospodin u sili,
Gospodin u velianstvu!

******
uj! Bog velianstveni zagrmje,
a u hramu njegovu svi kliknue:
Slava!
Gospodin nad vodama stoluje,
stoluje Gospodin kralj dovijeka!

******

Rije Gospodnja.

itanja

blagdan krtenja gospodinova

Drugo itanje: Dj 10, 34-38

Evanelje: Mt 3, 13-17

Gospodin ga pomaza Duhom Svetim.

Odmah nakon krtenja ugleda Isus

Duha Bojega gdje se sputa na nj.

itanje Djela apostolskih

itanje svetoga Evanelja

po Mateju

one dane:
Petar prozbori i ree:
Sad uistinu shvaam da Bog nije
pristran, nego u svakom je narodu
njemu mio onaj koji ga se boji i ini
pravdu. Rije posla sinovima Izraelovim
navjeujui im evanelje: mir po Isusu
Kristu; on je Gospodar sviju. Vi znate to
se dogaalo po svoj Judeji, poevi od
Galileje, nakon krtenja koje je
propovijedao Ivan: kako Isusa iz Nazareta
Bog pomaza Duhom Svetim i snagom,
njega koji je, jer Bog bijae s njime,
proao zemljom inei dobro i
ozdravljajui sve kojima bijae ovladao
avao.

ono vrijeme:
Doe Isus iz Galileje na
Jordan Ivanu da ga on krsti. Ivan ga
odvraae:
- Ti mene treba da krsti, a ti da k
meni dolazi?
Ali mu Isus odgovori:
- Pusti sada! Ta dolikuje nam da tako
ispunimo svu pravednost!
Tada mu popusti. Odmah nakon
krtenja izae Isus iz vode. I gle! Otvorie
se nebesa i ugleda Duha Bojega gdje
silazi kao golub i sputa se na nj. I eto
glasa s neba:
- Ovo je Sin moj, ljubljeni! U njemu
mi sva milina!

Rije Gospodnja
Rije Gospodnja

blagdan krtenja gospodinova

kateheza

Isus je ljubljeni Sin Boji

luga Jahvin otajstveni je lik koji dolazi

od Boga i posjeduje sve oznake svoga
podrijetla. Sama rije sluga oznaava osobu
koja u potpunosti pripada Bogu i ispunja sva
njegova oekivanja. On je Izabranik to
oznauje njegovu posebnost u odnosu na
ostale Boje sluge poput npr. Mojsija, a naslov
Miljenik izraava svu ljubav Boju koja je u
njemu. Duh koji je na nj izliven oznauje
njegovo mesijansko poslanje, jer je izlijevanje
Duha jedna od karakteristika mesijanskog
doba. Stoga e u to doba Mesija biti i
prepoznat. I to po svojoj rijei i djelovanju.
Sluga Jahvin postavlja se za svjetlost
narodima, a njegovo djelovanje izraeno je u
otvaranju oiju slijepima i oslobaanju
utamnienih.

sred kranskog navjetaja to ga

Petar upuuje satniku Korneliju iz
Cezareje, spominje se Isusovo krtenje sa
svojim dubokim znaenjem. Rije je o tipinom
govoru u kojemu Petar za razliku od navjetaja
idovima, ne govori o ispunjenu Pisama u
Kristu, ve o Isusovoj osobi i njegovu
djelovanju. On govori o dogaajima koji su
poznati sluateljima.
Nastoji se naglasiti univerzalnost spasenja
koje donosi Isus Krist: Bog nije pristran. Bog
ne gleda na razlike u rasi, nacionalnoj
pripadnosti, drutvenom statusu, on je
gospodar sviju, pristupaan svima koji ele u
njega vjerovati. Ili kako to potvruje Petar na
kraju svoga govora: Tko god u nj vjeruje,
prima oprotenje grijeha. Izraz pomazan
Duhom Svetim i snagom odnosi se na sam
trenutak u kojemu na Isusa za vrijeme krtenja
silazi Duh, a glas s neba izgovara izvanrednu
osobnost ovjeka Isusa, odnosno daje on i
Sin Ljubljeni Boji. Dogaaj krtenja
Gospodinova nije samo poetak njegova
javnog djelovanja i objava otajstva njegove
osobe, ve i poetak ivota koji je u potpunosti

posveen da ini dobro i ozdravlja, drugim

rijeima, da oslobaa i spaava. Ova osnovna
Isusova biografija koju Petar navijeta trebala
bi postati scenarij svakog vjernika
posveenog u Duhu Svetomu u trenutku
krtenja i poslanog na putove svijeta da ini
dobro i ozdravlja... jer Bog je s njime.

atej privlai panju reakcijom Ivana

Krstitelja: Ti mene treba da krsti, a ti
da k meni dolazi?. Isusov odgovor temelji se
na dva pojma koja su jako draga prvom
evanelisti: dovriti i pravednost. Oba
pojma izriu ideju boanskog plana kojemu
Isus pristupa s ljubavlju i slobodom. Preko
Isusovog krtenja Bog svijetu objavljuje da se
razdoblje punine ostvaruje u Isusu Kristu,
Sinu Bojemu. Slijedi zatim in krtenja koji je
obiljeen elementima prorokog poziva:
otvorena nebesa, vienje, silazak Duha, glas
Boji. Kristovo poslanje je zapravo svijetu
prenijeti savrenu objavu plana spasenja koju
Bog ima za nas. Otvorie se nebesa, simbol
je boanske objave i pribliavanja Boga
ljudima. I tada, kao golub, silazi Duh novog
stvaranja, Duh koji je u poecima lebdio nad
vodama. Preko ovog ina novog stvaranja,
Isus postaje Sin Ljubljeni koji Ocu omilje
za tono odreeno poslanje. Izraz u njemu mi
sva milina, zapravo u semitskom nainu
izraavanja zvui u kome se ostvaruju moje
elje. Milina (heb. hefes) odgovara volji
Bojoj koja se poinje realizirati u Isusu. Svojim
krtenjem Isus prodire u ljudsku povijest
zapoinjui boansku volju za spasenjem. Nije
rije o nepominoj volji, nego o volji koja djeluje
u punini svoje snage. Preko Isusa, Snage
Boje, raaju se nova nebesa i nova zemlja.
Stvara se novo ovjeanstvo.
Sam in krtenja i izraz izii iz vode
upuuju na jo jednu biblijsku sliku, a to je ona
Izlaska: stari i temeljni in spasenja izabranog
naroda sada u Sinu ljubljenome ima svoje
definitivno ispunjenje, koje Crkvu vodi prema
potpunom i konanom osloboenju.
Sluba rijei

razmatranje

blagdan krtenja gospodinova

Pusti sada!

ok sam davnih dana bio djeak, alio

sam to u Svetome pismu nije
zapisan niti jedan vic. Ako je Biblija knjiga nad
knjigama, onda bi, po mojim tadanjim
razmiljanjima, taj vic bio - vic nad vicevima.
Vjeito smijean. itajui Bibliju nailazio sam
na mnotvo duhovitih stvari, poput zgode
opisane u trinaestom poglavlju Knjige proroka
Daniela.
Kasnije su me mudri ljudi upozorili na
Isusovu rije Jao vama koji se sada smijete i
nauili su me da je u mentalitetu toga vremena
smijanje zapravo bilo izrugivanje i
podcjenjivanje nekoga. Nisu se smijali
neemu, nego nekomu. Zato Stari Savez
pie da se Bog smije grenicima. Smije im se
jer su promaili smisao ivota.
Ivan ga odvraae
Zapoeo sam govorom o duhovitosti i
smijehu jer mi je zgoda opisana u dananjem
evaneoskom odlomku komina. Ozbiljni Ivan
daje sve od sebe da odvrati Isusa od njegove
elje da ga uroni u jordansku vodu. Ivan je
zbunjen odnosima. Komplicira oko prioriteta.

Optereuje se dolinim i nedolinim

ponaanjem. A Isus mu na sve to odgovara
kratko - Pusti sada!
Podsjea me na slinu zgodu kada je
Marta bila sva ustreptala radi pripremanja
obroka. I njenoj zajapurenoj ispravnosti Isus
suprotstavlja promiljanje o vanosti trenutka.
Mi u Crkvi smo preesto optereeni
nevanim stvarima, titulama, ceremonijama i
tradicijama, a gubimo iz vida ono jedino vano.
Ono na to je Isus i Ivana upozorio.
Dolikuje da ispunimo svu pravednost
Treba ivjeti u skladu s Bojom voljom. To
je jedino vano. Brinemo se i uznemirujemo
oko kojeega, a jedno je potrebno. Potrebno je
jednostavno i opredijeljeno ivjeti ljubav prema
Bogu i blinjemu.
Razlika izmeu zrelih i nezrelih ljudi
oituje se, izmeu ostaloga, i u njihovom
odnosu prema obvezama. Zreli ljudi nikada
nee umisliti da su vei od pravila i da zato
pravila za njih ne vrijede. Nezreli ljudi preesto
se uzdiu i smatraju izuzetima.
Mi krani smo pozvani ivjeti u skladu s
pravilima i zakonima prostora i vremena u
kojemu se nalazimo. Dakako, osim ako nas
zakoni, pravila ili obiaji ne potiu na zlo. Tada
ne samo da imamo pravo, nego imamo
dunost ivjeti po vlastitoj savjesti i ne
sudjelovati u onome to je kranstva
nedostojno.
I gle!
Na Bog je nama blizak i stalo mu je do
nas. Bog je prisutan i eli komunicirati s nama.
No, ne prisiljava nas. Poziva nas neprestano
da ga primimo u svoj ivot i da mu se otvorimo.
Kada se otvorimo Bogu dogodit e se ono to
se dogodilo i na Jordanu. ut emo oiti znak
Boje prisutnosti i imat emo pravo biti u Bojoj
blizini. Ako sami petljamo, ostat emo
zapetljani, a ako se predamo Bogu bit emo
zauvijek s njim.
Sluba rijei 274/14

blagdan krtenja gospodinova

godina vjere

Sakramenti

Znaenje rijei
sakrament:
Rije sakrament znai sveti znak.
Govoriti, dakle, o sakramentima znai
govoriti o znakovima, jo tonije, o svetim
znakovima. - Osim toga, upotrebljava se i
rije misterij to bismo mogli prevesti tajna
ili otajstvo. Zato kaemo tajna vjere. No,
rijeju misterij elimo rei da mi u tu tajnu
sve vie i sve dublje ulazimo, sve je vie
shvaamo. Zato kaemo otajstvo (odtajivati = uiniti da neto bude sve manje
tajna).

to su sakramenti?
Sakramenti su vidljivi znakovi
nevidljive Boje ljubavi i prisutnosti.
Sakramenti su mjesto, vrijeme, nain na
koji ovdje i sada na najizvrsniji nain
doivljavamo susret s Isusom Kristom. Oni
nas stavljaju u spasenje. To su vidljivi
znak ovi
nevi dl j i vog
spas e nj sko g
dogaanja. Dakle, u sakramentima je
neto dostupno naem ljudskom iskustvu,
to je ono vidljivo, a neto je
izvaniskustveno, to je ono nevidljivo. A to
nevidljivo jest sam Bog i ono to Bog u
nama ini.

Zato je Isus ustanovio

sakramente?
Moemo se pitati i ovako: zato Boga
susreemo i doivljavamo na razini
znakova, odnosno, zato ga ne moemo
neposredno doivjeti? Tome su dva
razloga: jedan je razlog u Bogu, a drugi u
nama ljudima.
Moramo biti svjesni da mi Boga ne
moemo dokuiti svojim osjetilima. Naa
osjetila (vid, sluh, njuh, okus, opip) su
samo za ovu materijalnu stvarnost,

godina vjere

pomou njih spoznajemo materijalni svijet ali i to samo povrno: u spektru boja mi ne
vidimo sve boje, na sluh je ogranien, mi
ne vidimo materijalni svijet onakvim kakav
on u stvari jest - ne vidimo atome i
molekule, radijaciju ne moemo registrirati
ni jednim osjetilom i td. Prema tome,
svojim osjetilima ne moemo do Boga, jer
Bog je duhovno bie, dakle, sasvim
razliito od materije. Kao to sluhom ne
moemo doivjeti ljepotu boja ili pogledom
ljepotu glazbe. Ali ako pogledom ne
moemo doivjeti ljepotu glazbe, to ne
znai da glazba ne postoji! No, mi smo i
tjelesni, a ne samo duhovni, zato nam
treba neto vidljivo, neto to naa osjetila
mogu registrirati da bismo bili sigurni da je
ta duhovna stvarnost (Bog) prisutna.
Isto tako, u svojim meuljudskim
odnosima i susretima mi se takoer
sluimo znakovima da izrazimo ono to u
sebi osjeamo, nosimo... Npr. ljubav: kad
nekoga volimo i ljubimo - tada mu ne
moemo dati ba ljubav (!), jer ljubav je
duhovna stvarnost a ne materijalna. Zato
se tada posluimo nekim vidljivim znakom
(npr. poljubac, dar...) da izrazimo ono
nevidljivo - ljubav. Mi to ivimo svaki dan i
nama je to sasvim normalno. ak o tome
niti ne razmiljamo. Mi ne moemo bez
znakova. Kad bi znak izostao, tada bismo
zakljuili da te stvarnosti niti nema. Npr.
kad nas netko ne bi pozdravio koji nas
inae svaki puta pozdravi, tada bismo
neprevarljivo zakljuili da neto nije u redu.

blagdan krtenja gospodinova

Iz toga vidimo da naa narav trai

znakove, ne moemo se istinski susretati
bez znakova.
No, isto je to tako i u stvarima vjere - u
naem susretu s Bogom, dakle, u
sakramentima,
Boga susreemo,
doivljavamo, od njega primamo ljubav i
snagu po znakovima koje nam je Krist dao
- po sakramentima.

Isus Krist kao prasakrament

Za nas krane Isus je temeljni
sakrament, temeljni znak Boje prisutnosti
meu nama. to to znai? Ljudi su u Isusu
svojim oima mogli vidjeti i vidjeli su samo
ovjeka Isusa. Oni nisu mogli vidjeti Boga.
Mi ve znamo odakle zakljuujemo da je
Isus Bog. Prema tome, svojom tjelesnou
Isus je znak Boje prisutnosti, on je
sakrament Boga. Susresti Isusa znai
susresti Boga samoga. Isus tono tako i
govori: "Tko je vidio mene, vidio je i
Oca" (v. Iv 14,9). Isus je najjasniji znak
prisutnoga Boga. Upravo nam je on
pokazao koliko i kako nas Bog ljubi i koliko
eli biti s nama i u nama.
fra Ivan Miki

blagdan krtenja gospodinova

vjera i zdravlje

Duhovnost u prevenciji i lijeenju depresije

Uvod
Budunost civilizacije ponajvie ovisi
o tome kakav e odnos uspostaviti dvije
najmonije sile u povijesti: znanost i religija
Alfred North Whitehead

nato sve jasnijoj pozitivnoj

povezanosti duhovnosti i
mentalnog zdravlja, odnosno vanoj ulozi
duhovnih imbenika u lijeenju, u hrvatskoj
je psihijatriji dimenzija duhovnosti jo
uvijek poprilino zanemarena. Duhovnost
se odnosi na traganje za znaenjem,
vrijednostima i smislom ivota, a samim tim
i zdravlja i bolesti. Kranska duhovnost
predstavlja ivot u Kristu, prisutnou i
snagom Duha Svetoga, a duhovni ivot
razvija se kroz razliite etape. Poetna
etapa duhovnog ivota oituje se tenjom
za krepou i oslobaanjem od lanih
vrijednosti, kroz molitvu kao oblik
meditacije, napredna etapa predstavlja
proi enj e
razbora,
sposobnost
konteplativne molitve i obnovljeni ivot, dok
usavrena etapa oznaava proienost
intelektualnih sposobnosti, pamenja i
volje uz pomo vjere, nade i ljubavi to
omoguuju susret s Bogom kroz molitve
sjedinjenja. Vjera je veliki duhovni izvor koji
moe znaajno utjecati na proces
izljeenja, ona otkriva jedan nadnaravni

duhovni svijet koji je izvor ivotne snage.

ovjek je ono u to vjeruje (A. ehov), a
vjera je sila pomou koje ivimo (Lav
Tolstoj). Opepoznata je i izreka: Lijenik
lijei, a Bog ozdravlja. Psihijatrija,
terapeutska teologija i religija imaju
zajedniki cilj, a to je pomoi ljudima da
osmisle i prevladaju svoju patnju, pri emu
depresija predstavlja jednu od najveih
ljudskih patnji, pravi pakao u dui. Odnos
izmeu vjere i depresije vrlo je sloen,
aktualna depresija utjee negativno na
vjeru i duhovni ivot oboljelih, a prava vjera
opet moe mnogo pridonijeti prevenciji i
izljeenju od depresije.

Duhovnost, vjera i
depresija
Stavovi glede odnosa vjere i depresije
vrlo su razliiti i nerijetko posve proturjeni.
Prema nekima dobar vjernik ne bi nikada
trebao patiti od depresije jer se s pravom
vjerom u Boga moemo nositi sa svim
problemima. Depresija je znak
nedostatka prave vjere, moralne slabosti ili
duhovne nezrelosti. Za ateiste pojava
depresije u dobrih vjernika dokaz je da Bog
ne postoji i da ih njihova vjera ne moe
zatiti od bolesti. Mnogi su sumnjiavi
prema duobrinitvu i religiji kao opijumu
za narod tvrdei da se depresija moe
lijeiti samo uz pomo psihijatrije i
psihoterapije. Drugu krajnost predstavljaju
tvrdnje da je depresija primarno duhovni
problem koji se moe izlijeiti samo kroz
pravu vjeru i molitvu.

10

blagdan krtenja gospodinova

vjera i zdravlje

Depresija znatno naruava duhovni

ivot jer se u depresivnih bolesnika gotovo
redovito razvija sumnja u Boga, u njegovo
postojanje, u spasenje po Kristu, prisutan
je osjeaj otuenosti, pa ak i odbaenosti
od Boga. S druge strane, neka istraivanja
pokazuju kako su se vie vjerski orijentirani
ispitanici bre oporavljali od depresije u
usporedbi s depresivnim bolesnicima koji

su se smatrali manje religioznima.

Terapeutska teologija polazi od
postavke da bolest, dakle i depresija, ima
temelje u oteenom odnosu prema Bogu
koji ima za posljedicu gubitak osjeaja
vlastite vrijednosti, osjeaj nesigurnosti,
bespomonosti, pesimizam i beznadnost,
nezahvalnost, nezadovoljstvo i zavist,
gubitak ivotnog smisla.

Petorodimenzionalni model razumijevanja depresivnog

poremeaja
PSIHOLOKA DIMENZIJA
samoomalovaavanje i
osjeaj bezvrijednosti,
negativizam, pesimizam,
patoloka tuga i
nesposobnost radovanja,
potisnuti bijes,
osjeaj krivnje, strah
MORALNA DIMENZIJA
strog, rigidan i kanjavajui
Super-ego

DUHOVNA DIMENZIJA
slika nemilosrdnog Boga
kao strogog vrhovnog suca
ili svemirskog policajca,
osjeaj besmislenosti
svega, otuenost od Boga ili
vie sile

SOCIJALNA DIMENZIJA
nauena bespomonost,
socijalna izolacija
odbaenost, neuspjeh,
gubitak

TJELESNA DIMENZIJA
poremeaj aktivnosti
monoamina, disfunkcija
hipotalo -hifofizno adrenalne
osi,
poremeaj neuroplastinosti
i neurodegeneracija,
somatizacija, poremeaj
sna i apetita, alergija, umor,
gubitak libida
Miro Jakovljevi, Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu
VJERA I ZDRAVLJE, Zbornik radova, Zaklada biskup Josip Lang, Zagreb, 2005.

11

blagdan krtenja gospodinova

pria

Stari ateist

tari ateist, nevjernik, uputio se poznatom sveeniku s nadom da e mu

ovaj rijeiti neke probleme. Nije mogao nikako povjerovati da je Isus iz
Nazareta doista uskrsnuo. Traio je da se tvrdnje o uskrsnuu dokau...
Kad je uao u upnu kuu gdje je sveenik stanovao, tamo je ve netko sjedio
i razgovarao. Sveenik ugleda starca kako stoji u hodniku.
Odmah, nasmijeivi se, potrai stolac i ponudi mu da sjedne. Kad je otpravio
sugovornika, sveenik primi staroga gospodina. Sasluavi problem, strpljivo mu
je tumaio i nakon duga razgovora, starac je napustio svoj ateizam i
povjerovao, poeljevi da se vrati Bojoj rijei, sakramentima i da prihvati
pouzdani zagovor Blaene Djevice Marije.
Sveenik zadovoljan, ali pomalo zauen, upita:

- Dugo smo razgovarali, recite mi, to je u svemu bilo presudno te ste

prihvatili Isusovo uskrsnue i Boje postojanje?
-To to ste mi donijeli stolac da ne ekam stojei u hodniku, odgovori starac.
Danilo Zanella

12