Intellectual Property

Rights (IPR) Protection

in Bosnia and Herzegovina
INSTITUT ZA INTELEKTUALNO
VLASNITVO BOSNE I HERCEGOVINE


AUTORSKA PRAVA
U BOSNI I HERCEGOVINI
TA JE
AUTORSKO DJELO?
Autorsko djelo je generalno individualna
tvorevina iz oblasti poput knjievnosti, muzike, flma,
kompjuterskog softvera, arhitekture, nauke i umjetnosti
bez obzira na vrstu, nain i oblik izraavanja.
KO SVE MOE BITI AUTOR?
Autor je fziko lice koje je stvorilo djelo, bez obzira da li se radi o malom djetetu
u vrtiu koje crta sunce, kuu i roditelje, inenjeru arhitekture koji projektuje novu
zgradu pozorita ili samoukom slikaru koji radi na svom slikarskom djelu. Autor
djela ne mora uvijek biti jedna osoba, to moe biti i vie osoba koje zajedniki stvaraju
autorsko djelo.
Pravno lice (privredno drutvo, ustanova, udruenje, itd.) ne moe biti autor. Pravno lice
moe biti samo izvedeni nosilac autorskog prava; to jest, kada se na njega prenese pravo
na iskoritavanje djela.
TA JE AUTORSKO PRAVO?
Autorsko pravo regulie odnose koji nastaju u vezi sa stvaranjem autorskih djela u oblastima
poput umjetnosti, knjievnosti i nauke. Autorsko pravo ohrabruje stvaranje novih kreativnih
izraza, jer autori znaju da na neki nain mogu da zadre kontrolu nad svojim djelima.
ZATO JE VANO TITITI AUTORSKO PRAVO?
Efektivna autorskopravna zatita podstie kreativnost pojedinaca, osigurava
autorima ostvarivanje ekonomske egzistencije, te doprinosi bogatom
kulturnom stvaralatvu i promociji zemlje. Svi uivamo u itanju
novog knjievnog djela, gledanju flma ili predstave, sluanju
muzike, i mnogim drugim vidovima autorskih djela; stoga se
podsticanjem kreativnosti stvaraoca drutvo obogauje
doprinosom djela autora u ovim razliitim
oblastima stvaralatva.
KAKO
STIEM AUTORSKO
PRAVO NA SVOM DJELU?
Autorsko pravo nastaje i pripada autoru na osnovu
samog ina stvaranja autorskog djela i nije uslovljeno
ispunjenjem bilo kakvih formalnosti ili zahtjeva u pogledu
njegovog sadraja, kvaliteta ili svrhe. Dovoljno je da individualna ideja
izae iz duhovne, unutranje, sfere svog stvaraoca i da bude izraena, pa da
shodno tome postane autorsko djelo koje uiva autorskopravnu zatitu.
Djelo ne mora nuno biti preneseno na materijalnu podlogu. Shodnom tome, ak
i govorno ili muziko djelo koje nije snimljeno ili zabiljeeno notama, ili koreografja
koja nije pismeno izraena, mogu predstavljati autorsko djelo. Djelo ak ne mora ni biti
objavljeno da bi uivalo zatitu po osnovu autorskog prava. Princip da se autorsko pravo
stie bez formalnosti vrijedi u veini drava svijeta.
S ciljem ouvanja dokaza ili iz drugih razloga, autor moe deponovati originale ili primjerke
svojih autorskih djela ili predmeta svojih srodnih prava u Institutu za intelektualno vlasnitvo/
svojinu Bosne i Hercegovine. Deponovano djelo upisuje se u knjigu evidencije autorskih djela
koju vodi Institut. Deponovanje nije obaveza autora, niti je uslov za stjecanje autorskopravne
zatite, ve samo mogunost.
KOJA DJELA UIVAJU ZAKONSKU ZATITU?
Djela koja uivaju zatitu, izmeu ostalog su:
audiovizuelna djela (flmska djela i djela stvorena na nain slian
flmskom stvaranju),
djela arhitekture (skice, planovi, nacrti i izgraeni objekti),
djela likovnih umjetnosti (crtei, slike, grafke, kipovi i druga djela
iste prirode),
djela svih grana primijenjenih umjetnosti,
grafkog i industrijskog oblikovanja, dramska,
dramsko-muzika i lutkarska djela,
TA SE NE MOE ZATITITI AUTORSKIM PRAVOM?
Tvorevine koje nisu autorskopravno zatiene su:
Zbog stimulacije kulturnog stvaralatva kroz slobodnu
upotrebu, protok i razmjenu ideja, potrebe slobodnog
informisanja javnosti, ova djela su iskljuena iz
autorskopravne zatite.
audiovizuelna djela (flmska djela i djela
stvorena na nain slian flmskom stvaranju),
djela arhitekture (skice, planovi, nacrti i izgraeni objekti),
fotografska djela i djela proizvedena postupkom
slinim fotografskom, kartografska djela,
govorna djela (govori, predavanja, propovijedi i druga djela
iste prirode),
koreografska i pantomimska djela,
muzika djela s rijeima ili bez rijei,
pisana djela (knjievni tekstovi, studije, prirunici, lanci i
ostali napisi, kao i kompjuterski programi),
prezentacije naune, obrazovne ili tehnike prirode
(tehnike skice, grafkoni, formulari, itd),
prerada autorskog djela u smislu prijevoda,
prilagoavanja, muzikog aranmana i obrade i drugih
prerada izvornih autorskih djela,
zbirke autorskih djela ili druge grae (enciklopedije,
zbornici, antologije, baze podataka i slino),
zapoeto djelo, nezavreno djelo, naslov i drugi sastojci
djela predstavljaju samostalno autorsko djelo i uivaju zatitu
kao takvi, ako su individualne duhovne tvorevine.
Dnevne vijesti ili razne informacije, koje imaju karakter kratke vijesti sadrane
u obavjetenju za tampu.
Ideje, koncepti, postupci, radne metode, matematike operacije, naela ili
otkria.
Politiki govori i govori odrani tokom sudskih rasprava.
Narodne knjievne i umjetnike tvorevine.
Slubeni tekstovi iz oblasti zakonodavstva, uprave i sudstva.
KOJA SVE PRAVA IMA
AUTOR?
Autoru na njegovom djelu pripadaju:
KOLIKO TRAJE AUTORSKO PRAVO?
Autorsko pravo je jedinstveno pravo i traje za ivota autora ukljuujui i razdoblje
od 70 godina nakon njegove smrti. Jedini izuzetak ini pravo pokajanja, koje traje
samo za ivota autora.
Kod kolektivnih djela, rok od 70 godina poinje da tee od dana zakonitog objavljivanja
djela. Ako se radi o djelu anonimnog autora, navedeni rok se rauna na isti nain.
Istekom rokova trajanja autorskog prava, autorsko djelo prestaje da bude autorskopravno
zatieno, to znai da se sa stanovita autorskog prava moe slobodno koristiti.
DA LI MOJE DJELO MORA IMATI POSEBNI UMJETNIKI KARAKTER DA BI GA
AUTORSKO PRAVO TITILO?
Autorsko djelo ne treba imati umjetniki karakter da bi uivalo autorskopravnu zatitu,
budui da je umjetniki karakter jednog stvaralakog djela veoma subjektivna
kategorija. Stvaralako djelo treba da ispunjava uslov originalnosti i da predstavlja
rezultat stvaralakog rada.
AKO SAM KUPIO KNJIGU, UMJETNIKU SLIKU ILI MUZIKI CD,
DA LI SAM STEKAO I AUTORSKA PRAVA?
Autorsko djelo nije stvar. To je nematerijalno dobro na kojem autor ima
autorsko pravo. Knjiga, slika ili CD predstavljaju stvari na kojima
njihovi vlasnici imaju pravo vlasnitva na materijalnom
predmetu, ali ne i vlasnitva na zakonskim pravima
datim autoru koji zadrava autorska prava
na samom djelu.
linopravna ovlatenja (autorska moralna prava),
imovinskopravna ovlatenja (autorska imovinska prava), i
ostala ovlatenja (druga prava autora).
Kupovinom knjige u
knjiari ili slike u umjetnikoj galeriji,
kupac u pravilu stjee samo pravo vlasnitva
na stvarima (papiru, platnu, okviru...). Drugim rijeima,
vlasnik slike ne bi npr. mogao dalje umnoavati djelo likovne
umjetnosti, niti ga mijenjati dodavanjem novih elemenata ili
prizora. Slina situacija je s vlasnikom knjige, koja mu ne daje pravo da
djelo knjievnosti inkorporisano u njoj npr. prevodi na neki strani jezik ili ga
audiovizuelno prilagoava bez dozvole autora.
GDJE SE MOE DEPONOVATI AUTORSKO DJELO?
Autorsko djelo moe se deponovati u Institutu za intelektualno vlasnitvo/svojinu Bosne
i Hercegovine. Vie informacija dostupno je na web strani Instituta www.ipr.gov.ba.
KONTAKT INFORMACIJE
IZRAZI ZAHVALNOSTI:
Ovaj materijal pripremljen je zahvaljujui pomoi amerikog naroda putem Amerike
agencije za meunarodni razvoj (USAID). Podrku u realizaciji i tampanju publikacije
pruio je projekat.
Intellectual Property Rights (IPR) Protection
in Bosnia and Herzegovina
NAPOMENA:
Stanovita iznijeta u ovom materijalu predstavljaju miljenje autora,
a ne nuno i stanovita USAID-a ili Vlade Sjedinjenih
Amerikih Drava.
INSTITUT ZA INTELEKTUALNO
VLASNITVO/SVOJINU
BOSNE I HERCEGOVINE
www.ipr.gov.ba
USAID PROJEKAT ZATITA PRAVA
INTELEKTUALNOG VLASNITVA/SVOJINE
U BOSNI I HERCEGOVINI
www.usaidipr.ba