UNIVERZITET U TRAVNIKU

FAKULTET ZA TEHNIKE STUDIJE

GRAEVINA






SEDENTARNI NAIN IVOTA I NJEGOVA PREVENCIJA
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA UPII KAKO TI SE ZOVE PREDMET!






Kandidat: Mentor:
Amar iber Mentor ???

Travnik, decembar, 2012.
SADRAJ
UVOD ........................................................................................................................................................3
1.VANOST TJELESNE AKTIVNOSTI ...........................................................................................................4
1.1 Opde preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (2010.) ..........................................................6
2. AEROBNA/ANAEROBNA TJELESNA AKTIVNOST ...................................................................................8
2.1 Kako reducirati sedentarni nain ivota ? ................................................................................... 11
3.ISTRAIVANJA ..................................................................................................................................... 14
ZAKLJUAK ............................................................................................................................................ 15



UVOD

Sigurno ste uli mnogo o zdravom nainu ivota, ali to to stvarno znai?
Opdenito, zdrava osoba ne pui, normalne je tjelesne mase, jede zdravo i fiziki je aktivna.
Zvui jednostavno zar ne? arolija zdravog ivota znai uiniti samo male promjene ... uiniti nekoliko
koraka vie, dodati vode itaricama, uzeti jednu au vode vie nego inae... to je samo nekoliko
primjera kako moete zapoeti ivjeti zdravo bez da uinite drastine promjene.


Sedentarni nain ivota najee se povezuje sa svakodnevnim gledanjem televizije u
slobodno vrijeme te uporaba raunala i informatikih pomagala.
Tjelesna neaktivnost jedan je od glavnih, a slobodno moemo i rei s kineziolokog stajalita i
kljuni imbenik zdravstvenih problema ve od najranije mladosti.


Opstanak i razvoj ovjeka kao stvaratelja pozitivnih vrijednosti i materijalnih dobara
uvjetovan je motorikim aktivnostima i kretanjem. Tjelesna aktivnost, kako pokazuju
istraivanja, ima pozitivan utjecaj na stvaranje zdravog naina ivota. Tjelesno vjebanje
stvara ravnoteu u mnogim fiziolokim, regulacijskim i funkcionalnim mehanizmima











1.VANOST TJELESNE AKTIVNOSTI



Danas je poznato da je odreena razina tjelesne aktivnosti znaajna u prevenciji i korekciji:
gojaznosti, blage arterijske hipertenzije, eerne bolesti neovisne o inzulinu, poviene razine
masnoa u krvi, imbenika opasnosti za razvoj bolesti sranoilnog sustava u podlozi kojih
postoji aterosklerotski proces, prije ostalih za razvoj koronarne bolesti srca. Te su bolesti
meu vodeima u suvremenoj civilizaciji. Dobro je argumentiran i znaaj odgovarajue
tjelesne aktivnosti u sekundarnoj prevenciji koronarne bolesti srca. Tjelesno aktivni nain
ivljenja povezan je s manjom uestalosti razvoja nekih zloudnih bolesti, prije ostalih
karcinoma debelog crijeva i dojke u ena. Potvrena je uloga tjelesne aktivnosti u ouvanju
gustoe kosti tijekom starenja, posebno u ena, te time i u prevenciji razvoja osteoporoze i
njenih tipinih klinikih manifestacija: prijeloma vrata bedrene kosti, podlaktice,
kompresivnih prijeloma kraljeaka. Nadalje u obitelji s aktivnim nainom ivljenja rjee su
bolesti ovisnosti o drogama, kao i puenju. Takav nain ivljenja smatra se znaajnim i u
borbi protiv depresije - sve veeg zdravstvenog problema dananjeg vremena, u rehabilitaciji
niza bolesti te osiguranju neovisnosti u starijoj dobi.
Svijest o tetnosti neaktivnog naina ivljenja sve je prisutnija, a ogleda se posebno u rastuoj
popularnosti tjelesno aktivnog provoenja slobodnog vremena. Suvremeni javnozdravstveni
pristup promicanju tjelesno aktivnog naina ivljenja ukljuuje promicanje umjerene
tjelesne aktivnosti u ukupnom dnevnom trajanju od 30 minuta svakodnevno (napr.30
min hodanja pjeaenja/brzog hodanja/vrtlarenja ili tri puta dnevno po deset minuta).
Umjerenom svakodnevnom aktivnosti postie se poboljanje zdravlja, prevencija niza
kroninih bolesti i poveava kvaliteta ivota. Dodatni zdravstveni uinci postiu se veom
koliinom redovite aktivnosti u osoba kojima to zdravstveno stanje doputa s ukljuivanjem u
organizirane oblike tjelesnog vjebanja.
Model promocije umjerene aktivnosti omoguava da se u aktivnost ukljui na siguran i
uinkovit nain veliki dio odraslog stanovnitva. Pjeaenje primjerice je ciklika aerobna
aktivnost koja ne zahtijeva posebne sposobnosti, mogue ju je uklopiti u dnevni raspored
obaveza (primjerice pjeaenje na posao cijelim putem ili dijelom puta na posao, koritenje
stepenica umjesto dizala u cijelosti ili dijelom ako to zdravstveno stanje ne doputa)
primjenjiva je u velikom dijelu odrasle populacije, brzina hodanja i njegovo trajanje
prilagouje se individualno prema razini sposobnosti i zdravstvenom statusu osobe. Svaka
tjelesna aktivnost treba biti prilagoena zdravstvenom stanju i funkcionalnoj sposobnosti
pojedinca kako bi aktivnost i/ili vjebanje bilo sigurno i uinkovito.
Sedentarni nain ivljenja takoer se nalazi meu deset vodeih uzroka smrtnosti i invaliditeta
prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije. Procjenjuje se da od 60 do 85 posto
odraslih ivi sedentarnim nainom ivota. Sedentarno ponaanje obrnuto je proporcionalno
povezano s loim zdravstvenim ishodima. Uz nedovoljnu tjelesnu aktivnost i prekomjernu
tjelesnu teinu, kao izravan i intermedijaran imbenik znatno utjee na nastanak
civilizacijskih (kroninih) bolesti.
Osnovna poruka kampanje Ministarstva zdravlja za promicanje pravilne prehrane i tjelesne
aktivnosti je "Vjebajte pola sata dnevno!". To znai tjedno najmanje 150 minuta (2 sata i
30 minuta) tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 minuta (1 sat i 15 minuta) aerobne
aktivnosti ustrog intenziteta. To moe smanjiti rizik od nastanka nekih kroninih bolesti.
Aktivnosti se tijekom dana mogu podijeliti u krae segmente od po 10 minuta ili vie.
Umjerena ili ustra aktivnost koja traje najmanje 10 minuta rauna se u dostizanje tjedne
preporuke.

Definirajui program tjelesne aktivnosti, u obzir treba uzeti nekoliko imbenika: zdravstveno
stanje osobe, dob, spol i motivaciju za vjebanjem. Ako ste zdravi, a problem je samo taj to
ste trenutano izvan kondicije, treba samo znati poeti na pravi nain. Ako bolujete od neke
kronine bolesti ili osjetno poveane tjelesne teine (BMI iznad 30), provjerite kod lijenika
koja su vaa ogranienja.
Pritom se moraju zapamtiti vane injenice, a to je da redovita i primjerena razina tjelesne
aktivnosti u odraslih osoba:
smanjuje rizik nastanka hipertenzije, koronarne srane bolesti, modanog udara,
dijabetesa, raka dojke, debelog crijeva, depresije, kao i rizik od padova
poboljava zdravlje kostiju i funkcionalno zdravlje
kljuna je odrednica potronje energije, to je temelj energetske ravnotee i kontrole
tjelesne teine
1.1 Ope preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (2010.)

Preporuke za djecu i mlade u dobnoj skupini od 5 do 17 godina
Za djecu i mlade tjelesna aktivnost ukljuuje igru, sportske aktivnosti, hodanje, tranje,
rekreaciju, tjelesni odgoj, planirane vjebe te sve aktivnosti koje se provode u sklopu obitelji,
kole i zajednice.
Preporuke za tjelesnu aktivnost u toj dobi koja unaprjeuje srano-plunu i miinu
kondiciju, zdravlje kostiju te biomarkere srano-ilnog i metabolikog zdravlja su:
1. Najmanje 60 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog do jaeg intenziteta na dan.
2. Tjelesna aktivnost dulja od 60 minuta na dan osigurava dodatnu korist za zdravlje.
3. Veina dnevne tjelesne aktivnosti treba biti aerobna. Jai intenzitet tjelesne aktivnosti
(jaanje miia i kostiju) treba se provoditi najmanje 3 puta na tjedan.
Koristi tjelesne aktivnosti u ovoj su dobi viestruke, a mogui imbenici rizika mogu se
sprijeiti stupnjevitim poveanjem intenziteta aktivnosti, osobito u djece i mladih koji su
prethodno neaktivni. Kod aktivnosti koje nose rizik od ozljeivanja potrebno je nositi zatitnu
opremu (npr. kacige, titnike, posebnu opremu, itd.).

Preporuke za odrasle u dobnoj skupini od 18 do 64 godina
U odraslih osoba tjelesna aktivnost ukljuuje provoenje aktivnosti tijekom slobodnog
vremena, prijevoz (hodanje ili vonja biciklom), aktivnosti na poslu, obavljanje kuanskih
poslova, igru, sportove, planirano vjebanje te sve aktivnosti koje se provode u sklopu
obitelji, kole i zajednice.
Preporuke za tjelesnu aktivnost u toj dobi, koja unaprjeuje srano-plunu i miinu
kondiciju, zdravlje kostiju te smanjuje rizike pojavljivanja nezaraznih kroninih bolesti i
depresije su:
1. Najmanje 150 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta tijekom tjedna
ili najmanje 75 minuta aerobne tjelesne aktivnosti jaeg intenziteta tijekom tjedna ili
pak ekvivalentna kombinacija tjelesne aktivnosti srednjeg i jaeg intenziteta.
2. Aerobnu tjelesnu aktivnost trebalo bi provoditi u intervalima u trajanju od najmanje 10
minuta.
3. Kako bi ostvarili dodatnu korist za zdravlje, odrasli bi trebali poveati svoju aerobnu
tjelesnu aktivnost umjerenog tjelesnog intenziteta na 300 minuta tjedno, ili obavljati
150 minuta tjedno aerobne tjelesne aktivnosti jaeg intenziteta ili ekvivalentnu
kombinaciju tjelesne aktivnosti umjerenog i jaeg intenziteta.
U aktivnostima za jaanje miia trebalo bi ukljuiti najvee skupine miia dvaput ili vie
puta na tjedan.
Preporuke za osob u dobnoj skupini od 65 godina i starijih
Kod tih osoba tjelesna aktivnost ukljuuje provoenje aktivnosti tijekom slobodnog vremena,
prijevoz (hoda-nje ili vonja biciklom), aktivnosti na poslu, obavljanje kuanskih poslova,
igru, sportove, planirano vjebanje te sve aktivnosti koje se provode u sklopu obitelji i
zajednice.
Preporuke za tjelesnu aktivnost u toj dobi, koja unaprjeuje miinu i srano-ilnu kondiciju,
zdravlje kostiju i funkcionalno zdravlje te smanjuju rizike pojavljivanja nezaraznih kroninih
bolesti, depresije i gubitka kognitivnih sposobnosti su:
1. Starije bi osobe trebale provoditi 150 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog
intenziteta tijekom tjedna ili barem 75 minuta aerobne tjelesne aktivnosti jaeg
intenziteta ili pak ekvivalentnu kombinaciju tjelesne aktivnosti umjerenog i jaeg
intenziteta.
2. Aerobnu tjelesnu aktivnost trebalo bi provoditi u intervalima u trajanju od najmanje 10
minuta.
3. Kako bi ostvarili dodatnu korist za zdravlje, stariji bi trebali poveati svoju aerobnu
tjelesnu aktivnost umjerenog tjelesnog intenziteta na 300 minuta tjedno ili obavljati
150 minuta tjedno aerobne tjelesne aktivnosti jaeg intenziteta ili ekvivalentnu
kombinaciju tjelesne aktivnosti umjerenog i jaeg intenziteta.
4. Slabije pokretne starije osobe trebale bi obavljati tjelesnu aktivnost 3 dana ili vie dana
u tjednu kako bi uspostavile bolju ravnoteu i sprijeile mogue padove.
5. U aktivnostima za jaanje miia trebalo bi ukljuiti najvee skupine miia dvaput ili
vie puta na tjedan.
Kada starije osobe nisu u mogunosti obavljati preporuenu koliinu tjelesne aktivnosti zbog
zdravstvenih razloga, trebale bi biti tjelesno aktivne u skladu sa svojim mogunostima i
zdravstvenim stanjem.




2. AEROBNA/ANAEROBNA TJELESNA AKTIVNOST

Aerobna tjelesna aktivnost
Za ouvanje zdravlja preporuljive su aerobne aktivnosti - na taj nain jaate srca, krvne ile i
plua. Vremenski su dogotrajnije, ali nieg intenziteta i izvrsne su za smanjenje tjelesne
teine, prepourljive su za psihiko oputanje i smanjenje nagomilanog stresa. Odaberite
hodanje, tranje, planinarenje, biciklizam, plivanje...

Anaerobna tjelesna aktivnost
Obiljeja anaerobne aktivnosti su visoki intenzitet, kratko trajanje (minute), a izmeu
aktivnosti ili vjebi potrebno je napraviti kratki odmor. Anaerobne aktivnosti su kraa i bra
tranja u sportovima kao to su nogomet, rukomet, brza tranja do 1500 m, tenis, squuash,
veslanje... Potrebno je napomenuti kako nijedna tjelesna aktivnost nije iskljuivo aerobna ili
anaerobna - ovisno o intenzitetu dominira jedan ili drugi nain dobivanja energije. Ukoliko
hodamo polako i dugo, planinarenje se smatra aerobnom aktivnou. Meutim kada se treba
penjati uz stijenu, pretvara se u anaerobnu aktivnost. Isto tako ukoliko lagano trite npr. na
400 m za vas je to aerobna aktivnost, ali za sportaa - profesionalnog atletiara utrka na 400 m
predstavlja anaerobnu aktivnost.
U poetku bi bilo najprihvatljivije zapoeti s aerobnim aktivnostima, a tek kada ojaaju
srano-ilni sustav i plua moemo zapoeti s anaerobnim aktivnostima. Za veinu nas koji
svakodnevno najvei dio posla provodimo sjedei, najbolji izbor je rekreacijsko hodanje,
lagano tranje, planinarenje, vonja biciklom, tj. sve akti vnosti kojima ponajprije nastojimo
uskladiti lokomotorni i respiratorni sustav, odnosno poveati mobilnost i fleksi bilnost svih
zglobova i miia, poveati kapacitet srca i plua, a sve zajedno poveati kondicijsku
spremnost za vee tjelesne napore.
Kako bismo usvojili pozitivne promjene, potrebna nam je upornost, a ne postavljanje visokih
ciljeva u brojkama (npr. danas u trati ili hodati 5 km) ve samo odluka i kontinuitet tjelesne
aktivnosti koju smo odabrali za poetak. To znai, ne morate trati - u poetku hodajte
minimalno 30 minuta najmanje 3 puta na tjedan i to neka bude pravilo.
Poslije svake tjelesne aktivnosti i tjelesnog napora najprije trebamo ohladiti i odmoriti
organizam uz obveznu konzumaciju tekuine i to najbolje iste vode ili laganog biljnog aja,
jer za svaki dodatni sat aktivnosti potrebna nam je dodatna koliina od 2 do 3 decilitra vode.
Od takve tjelesne aktivnosti moda neete odmah osjetiti korist jer najprije traje vrijeme
prilagodbe, ali sigurno ete odmah osjetiti bolje raspoloenje jer je tjelesna aktivnost najbolja
antistresna terapija.
Tjelesna aktivnost umjerenog intenziteta (prosjeno 3 - 6 MET*)
ustro hodanje
plesanje
rad u vrtu
rad u kuanstvu
lov
aktivna ukljuenost u igre i sportske aktivnosti s djecom,
etanje kunih ljubimaca
graevinski radovi (npr. postavljanje krovova ili bojenje)
noenje/pomicanje umjerenih tereta (<20 kg)

Tjelesna aktivnost jaeg intenziteta (prosjeno >6 MET*)
tranje
hodanje/ustro penjanje
brza vonja biciklom
aerobik
brzo plivanje
natjecateljski sportovi i igre (nogomet, rukomet, koarka,
odbojka, itd.)
teak rad ili kopanje
noenje/pomicanje umjerenih tereta (>20 kg)
Mnoge razvijene, da ne kaemo mone zemlje svijeta, suoavaju se s problemom nekretanja
djece i mladih. Ovakav trend sedentarnog ponaanja djece pokuava se zaustaviti na razne
naine. Jedan od naina na koji se to pokuava postii je i primjena interventnih programa.
Programi imaju za cilj poveati razinu svakodnevnog tjelesnog vjebanja djece tj. stvoriti
naviku svakodnevne primjene kineziolokih sadraja. Ovako pripremljeni programi svoj
najbolji uinak postiu u kolama. kole ao odgojno obrazovne institucije, imaju kontinuiran
doticaj s djecom i svakako mogu lake zadovoljiti ciljeve i zadae tih interventnih programa.
Najbolji uinak postie se na nastavi tjelesne i zdravstvene kulture. Unutar nastave, sustavnim
radom i kvalitetnim provoenjem zadanih programa pod strunim vodstvom kineziologa,
mogu se oekivati primjereni rezultati. kola ima bezbroj mogunosti da kroz integraciju
nastave tjelesne i zdravstvene kulture s ostalim srodnim predmetima educira djecu o vanosti
tjelesnog vjebanja na zdravlje ovjeka uope. Isto tako, kolski sustav moe pomoi mladim
ljudima da prihvate kretanje za zdravlje dajui im priliku i termine da i izvan redovitog
programa nastave tjelesne i zdravstvene kulture imaju osiguran i siguran pristup sportskim
objektima ili prirodnim povrinama uz potporu nastavnika, roditelja ili prijatelja.
Uenici kroz proces kolovanja trebaju stei naviku tjelesnog vjebanja te im zato treba
edukacija u kojoj e prepoznati vrijednosni sustav, da imaju prirodni okoli koji prua
bezbrojne mogunosti afirmacije raznih oblika portskih aktivnosti, od pjeaenja,
planinarenja, igranja drutvenih igara, plivanja, skijanja, sanjkanja do drugih oblika tjelesne
aktivnosti. Za ovaj oblik edukacije nisu dovoljni samo kineziolozi, ve za njegovu afirmaciju
treba vea aktivnost i briga drutvene zajednice, ako se eli zadrati i odrati zdravlje mlae
populacija. Rijetke su ljudske aktivnosti kojima se istodobno moe utjecati na toliko velik
broj ljudskih obiljeja kao to je to mogue struno oblikovanim kineziolokim aktivnostima.
Moe se prihvati injenica da je potreba za kretanjem osnovna biotika potreba te se dijete
dragovoljno i u potpunosti predaje spontanoj igri ili nekom drugom obliku kretne aktivnosti,
namee se zakljuak da je sa stanovita korisnog koritenja slobodnog vremena
kinezioloka aktivnost bez alternative. Mladi ovjek kao individua, sam bira aktivnosti u
kojima e zadovoljiti svoje interese i potrebe. U interakciji s ostalim pojedincima i
skupinama, djeca i mladi doivljavaju rast osobnog samopouzdanja, a samim time i dublje
spoznaju svijet izvan sebe i oko sebe te svoju najuu socijalnu sredinu. Razvoj kulture
provoenja slobodnog vremena, aktivnog sudjelovanja i djelovanja, u poplavi mnogobrojnih
ponuda i poticaja, kljuno je pitanje odgojnog djelovanja. Odgojno djelovanje poinje u
obitelji koja predstavlja proces primarne socijalizacije gdje se dogaaju prvi spontani odgojni
procesi i usvajaju sustavi vrijednosti, a nastavlja u koli kao odgovornoj instituciji odgoja i
obrazovananja.

OVU SLIKU STAVI GDJE ELI



2.1 Kako reducirati sedentarni nain ivota ?
Jedan od najveih problema dananjice je upravo nedostatak fizike aktivnosti. Znamo da je
fizika aktivnost dobra za nae zdravlje ali je ipak izbjegavamo kao pokoru jer smo izabrali
sedentarni nain ivota ili se pak bojimo da e nam oduzeti puno vremena. Istina je, to se
vie kreete zdraviji ete biti. Treba napomenuti da razliite aktivnosti poput sitnih poslova,
bavljenje vrtlarskim poslovima i etnja mogu pridonjeti vaem zdravlju.
Ako samo malo promjenimo ivot na ovakav nain, moemo:
smanjiti rizik za srane bolesti, modani udar i eernu bolest
poboljati stabilnost zgloba
poveati i poboljati opseg kretnji
zadrati fleksibilnost ako ste starije ivotne dobi
zadrati kotanu masu
prevenirati osteoporozu i frakture
poboljati raspoloenje i smanjiti simptome tjeskobe i depresije
poboljati samopotovanje
poboljati pamenje ako ste starije ivotne dobi
smanjiti stres
Dakle, ako ste spremni na male promjene i mali gubitak tjelesne teine, vidjet ete da je
uinak vrlo dobar. Jedna studija je dokazala da gubitak tjelesne mase od samo 10% pomae
pretilim bolesnicima u smanjenu krvnog tlaka, kolesterola i produuje ivot.

Jednostavan nain da pokrenete vae tijelo
Moete zapoeti smanjenje tjelesne mase sada, ako samo malo poveate vau tjelesnu
aktivnost. Ako niste premni za strukturirani program, zaponite polako. Svaki se
maleni korak rauna i pridodaje gubitku kalorija.

Ugasite TV
Jednom tjedno, ugasite TV i uinite neto fiziko sa svojom obitelji. Igrajte igre
,etajte...zapravilo inite bilo to aktivno radije nego da sjedite ipred TV.

etajte vie
Pronaite naina da etate vie.Proetajte psa oko kvarta, izvedite jednom vie nego
inae ili trenirajte 5 min. Prije odlaska na posao.

inite sitne poslove
Oistite snijeg oko kue, radite u vrtu, poistite lie, oistite pod...ovakve aktivnosti
moda nisu snana vjeba ali e vas odrati u pokretu dok sreujete vau kuu.

Hodajte dok priate
Kada telefonirate hodajte uokolo ili neto istite. To je jednostavan nain da budete u
pokretu dok radite neto to volite.

Budite na oprezu
Napiite spisak svih fizikih aktivnosti koje radite svakodnevno. Ako otkrijete da
veinu vremena sjedite, napravite drugi spisak svih naina pomou kojih bi se mogli
vie kretati- ustati svaki sat da bi se protegli i prohodali uz stepenice, do posla ...

Jesti zdravo
Jesti zdrave namirnice je takoer oblik zdravog ivljenja.Ne samo da e vam smanjiti
tjelesnu teinu, nego e vam poboljati zdravlje i kvalitetu ivota kako budete stariji.
Ako traite male promjene moete koristiti ove savjete sa jednostavan nain promjene
naina prehrane.

Jedite vie voa
dodajte ga vaim itaricama, salatama ili pak veeri.

Jedite vie povra
Dodajte povre gdje god moete. Rajicu u sendvi, paprike na pizzu, ili pak extra
povra u vae umake. Uvijek negdje uvajte ve iskidano i pripremljeno povre kao
grickalicu.

Zamjenite va dressing za salatu
Ako jedete punomasni dresing zamjenite ga sa neim laganijim i automatski ete jesti
manje kalorija.

Jedite manje masno ili bezmasno
Promjenom u obrano mlijeko ili bezmasni jogurt je jedan od naina kako jesti manje
kalorija a opet ne raditi velike promjene u prehrani

Napravite neke izmjene
Pogledajte u svoj hladnjak i izaberite 3 namirnice koje jedete svaki dan. Zapiite
njihove hranjive sastojke i slijedei put kada odete u trgovinu kupite zemjenu za
navedene 3 namirnice sa manje kalorija.

Kreiranje zdravog stila ivota ne mora znaiti drastine izmjene u vaem dosadanjem
ivotu jer drastine izmjene uvijek vode ka neuspjehu.

Napraviti male promjene u svakodnevnom ivotu moe znaiti veliku nagradu. Dakle,
odluite to sve moete da bi ve danas bili zdravi.



3.ISTRAIVANJA

Gledanje televizije u mladosti poveava rizik od bolesti u starosti ?
Tim naunika sa Univerziteta u Umei, u saradnji sa kolegama iz Melburna u Australiji, otkrili
su da su gledanje televizije i manjak rekreacije u dobu od 16 godina povezani sa rizikom od
dobijanja metabolikog sindroma u dobu od 43 godine.

Metaboliki sindrom je naziv za poremeaj metabolizma, kombinacije gojaznosti, povienih
lipida u krvi, hipertenzije i smanjene tolerancije na glukozu, koji dovodi do mnogo veeg
rizika od dijabetesa tipa 2, modanog udara i kardiovaskularnih bolesti.

Ve je poznato da nedostatak fizike aktivnosti poveava rizik od metabolikog sindroma,
kao i da je nizak nivo fizike aktivnosti u slobodno vreme (na primjer, vrijeme provedeno u
gledanju televizije) povezan sa rizikom od metabolikog sindroma, nezavisno od vjebanja.
Ovi novi rezultati pokazuju da ovi odnosi pokrivaju veliki dio ivota, naroito od 16.do
43.godine ivota. Studija je objavljena u asopisu Diabetes Care i obuhvatila je 888 uesnika
u sjevernoj vedskoj koji su praeni od 1981, kada su bili u devetom razredu osnovne kole,
do 2008. godine.

ZAKLJUAK

Savremenu civilizaciju karakterizira izrazito smanjenje tjelesne aktivnosti. Teki tjelesni rad u
razvijenim zemljama svijeta iezava pred mehanizacijom i robotikom. Broj osoba iji se
nain ivota moe oznaiti sedentarnim nikada nije bio vei. Za veinu odraslih osoba tjelesna
aktivnost u profesionalnom radu, u dolascima i odlascima na posao kao i u obavljanju
kuanskih poslova izrazito je smanjena. Poveava se vrijeme provedeno sjedei i gledajui
TV i video, igrajui video igre, sjedei u automobilu, surfajui internetom, koji esto
prorjeuje i odlaske u trgovine. Razina uobiajene svakodnevne aktivnosti smanjuje se u kako
u odraslih tako i u kolske djece i omladine. Drastino usmanjenje dnevne aktivnosti opaa se
u djece s polaskom u kolu. Istovremeno se opaa porast pojavnosti pretilosti i rizinih
imbenika za razvoj ateroskleroze. Redovita tjelovjebena aktivnost u djece i omladine
iznimno je vana za rast i razvoj djece, njihovo zdravlje i sposobnost, ranu prevenciju razvoja
imbenika opasnosti za razvoj ateroskleroze, te utjee na njihovo zdravlje u odrasloj dobi. U
mladenakoj dobi usvojena navika redovite tjelesne aktivnosti ostaje i u odrasloj dobi.
Sve vei je broj dobro argumentiranih studija iji rezultati sedentarni nain ivota povezuju s
veom uestalosti mnogih hroninih bolesti i niskom funkcijskom sposobnosti organizma.
Veliki dio smanjenja funkcijskih sposobnosti sranoilnog i dinog sustava kao i
muskuloskeletnog sistema tijekom starenja, pripisuju se njihovom nedostatnom optereenju u
starijoj dobi.














LITERATURA:
http://www.poliklinika-analiza.hr/
http://www.ceprog.me
http://www.stetoskop.info/
http://www.prehrana-kretanje.hr/