05 Mostovi 2 Betonski Sanducasti Mostovi

13-11-2013
1
Graevinski fakultet u Zagrebu Mostovi II Radi, Vlai
GRAEVINSKI FAKULTET
ZAVOD ZA KONSTRUKCIJE
KATEDRA ZA MOSTOVE
Tipinipoprenipresjek
stijenka stupa
masivna glava stupa
donjoj ploci
vuta u
zastor s hidroizolacijom
odbojnik
hrbat
izmeu hrptova
donja ploca
ploca kolnika
leaj
konzolna ploca
ograda
ukupna irina
irina kolnika hodnik hodnik
korisna irina
13-11-2013
2
Pogodni za izvedbu kontinuiranih nosaa jer gornja i donja ploa
preuzimaju podjednako dobro tlane i vlane sile
Kod masivnih mostova najee su izvedbe u prednapetom betonu
U oblikovnom smislu sanduasti presjeci pruaju znatne mogunosti
Ukupna visina sanduka odabire se prema rasponu mosta, ali, za
razliku od ploastih i rebrastih izvedbi, bitno ovisi o postupku graenja
Stoga je bitno ve kod konceptualnog projektiranja predvidjeti
tehnologiju izvedbe mosta i znaajke statikog sustava (gredni ili
okvirni sustav)
Openito
poveana trajnost (manja povrina izloena djelovanju tetnih utjecaja
iz okolia)
mogu se postii velike vitkosti
mogunost ostvarenja znatno veih raspona
prikladni su za promjenjive irine mostova, jer se duljina konzola ploe
moe po volji mijenjati zahvaljujui upetosti u sanduk, a mogue je
poveavati i meusobne razmake hrptova sanduka
teite poprenog presjeka ne lei previe na jednoj strani kao kod
rebrastoga poprenog presjeka
Prednostipredostalimbetonskimpresjecima
velika torzijska krutost poprenog
presjeka korisna je:
za velike konzole kolnike
ploe
za podupiranje sanduka vitkim
stupovima samo u njegovoj osi
(tokasto oslanjanje)
za mostove u zavojima
13-11-2013
3
L<80 m, h=const, L/h=20 25
L>50 m nedovoljni h nad stupom prekoraenje tlanih
naprezanja podebljanje donje ploe na duljini od - L
Za nosa sa slike:
LEAJ: L/h = 16-20 (obino 18)
POLJE: L/h = 22-28 (obino 24)
Uzdunirasporedistatikisustavi
Obino oblik konstrukcije (intradosa) prati momentni dijagram
Funkcije promjene intradosa linearna, parabola, hiperbola,
kruni isjeak, polinom treeg ili vieg reda (najpovoljnija)
Ravnomjerna naponska stanja u presjeku
Utede u materijalu
Smanjivanje poprene sile
Estetski povoljnije rjeenje
Za nosa sa slike:
LEAJ: L/h = 18-22 (obino 20)
POLJE: L/h = 30-60 (obino 45)
13-11-2013
4
DVA GLAVNA STATIKA SUSTAVA
1. Grede (kontinuirani nosai)
optereenje rasponskog sklopa prenosi se preko leaja na
elemente donjeg ustroja
momentni dijagram je kao na bilo kojem kontinuiranom nosau
Izvedba preteno naguravanjem (ako je konstantna visina)
2. Okviri
rasponski sklop je kruto spojen s elementima donjeg ustroja
za vertikalno optereenje (stalno, promet) javljaju se momenti
savijanja u stupovima
upetost sklopa u stupove daje i velike momente od temperature u
njima pa se zato stupovi esto rade vitki sa velikom mogunou
deformacije (mogu biti i dvojni)
karakteristian sustav za sklopove sa promjenjivim visinama
DVA GLAVNA STATIKA SUSTAVA
1. Grede (kontinuirani nosai)
2. Okviri
13-11-2013
5
KRUTA VEZA nije povoljno opteretiti stup velikim utjecajima od momenata
savijanja, jer to znatno poskupljuje i komplicira izvedbu
ZGLOB NAD STUPOM prenosi velike reakcije i eventualno preuzima
pomake rasponskoga sklopa, s gledita trajnosti i odravanja nije povoljno
rjeenje
IZBACIVANJEM ZGLOBA I UPINJANJEM SA STUPOVIMA
uklanja se potreba za dodatnim podupiranjem kod gradnje, te se
poveava krutost cijeloga sklopa,
u statikom pogledu poveava se stupanj statike neodreenosti i utjecaj
preraspodjele optereenja na gotovoj konstrukciji tijekom uporabe,
u svakoj fazi izvedbe se mijenja statiki sustav, sloenost i vea
koliina potrebnih prorauna i dimenzioniranja
KOMPROMIS uvoenje okvirnih sustava s udvojenim gipkim stupovima.
UPETA VEZA STUPA I SKLOPA
STABILNOST pri gradnji konzolnim postupkom
Razmaknuti zidovi stupita daju veu sigurnost protiv
prevrtanja nejednoliko optereenih konzola otpada potreba
za eventualnim dodatnim podupiranjem tijekom gradnje.
poprecni presjek stupa
presjek u polju
presjek nad stupom
550 m
15 130 130 15
1200
75
1
8
0
2193
1200
1200
2
5
0
65
3
0
145 260 145
5
2
0
1
5
0
0
Most Gateway preko
rijeke Brisbane,
Australija, 1986.
razmak stupova=8,5 m
OKVIRNI SUSTAVI S UDVOJENIM GIPKIM STUPOVIMA
13-11-2013
6
GIPKOST ovakvog stupa
vana za preuzimanje pomaka od dugotrajnih i temperaturnih
djelovanja u rasponskom sklopu. Spreavanjem pomaka sile u
sklopu mogu se poveati do iznosa koje je teko preuzeti.
osigurana je samo kod mostova s relativno visokim stupovima
Kod niskih posebno oblikovanje npr. oslanjanje stupova na
elastomerne leajeve
Most Schottwien, Austrija
1991. god, razmak
stupova = 20,5 m
77,75 162,50 250,00 142,25
632,50
U
P
.

0
S
T
U
P

1
S
T
U
P

2
/
1
S
T
U
P

2
/
2
S
T
U
P

3
/
1
S
T
U
P

3
/
2
U
P
.

4
WIEN
SEMMERING
OKVIRNI SUSTAVI S UDVOJENIM GIPKIM STUPOVIMA
SUSTAV S UMETNUTOM GREDOM
ako je potrebno otkloniti utjecaj progiba krajeva prepusta
kada nije mogue tono predvianje progiba uslijed
dugotrajnih deformacija,
kada se oekuju diferencijalna slijeganja stupova
montana greda
13-11-2013
7
Prednosti :
nije osjetljiv na promjene duljine grede od utjecaja temperature, sila
prednapinjanja, skupljanja i puzanja betona, i deformacija temelja,
svaki je upeti stup sa svoje dvije konzole statiki odreen sustav. Momenti
savijanja od vlastite teine ne mijenjaju predznak i ostaju jednaki u
vremenu.
Mane:
progibna linija nije glatka krivulja, ve ima lomove na mjestima zglobova
(smanjena udobnost vonje),
vrijednosti progiba su vee u odnosu na kontinuirani sustav za 80% pri
optereenju od vlastite teine,
mnoge graevine dobile su na tim mjestima progibe koji viestruko
nadmauju predviene, to je uzrokovalo skupe sanacije,
u seizmiki aktivnim podrujima ovakav statiki sustav ima daleko vee
seizmike sile,
vei broj dilatacija pogodna su mjesta za nastanak oteenja.
STATII SUSTAV SA ZGLOBOM U SREDINI RASPONA
Betoni visokih vrstoa i sa lakim agregatom
Razvoj, dobivanje i upotreba kvalitetnoga laganog betona
visokih vrstoa LC60 prostorne teine 1940 kg/m3
Veina mostova rekordnih raspona izvedena je upravo od tog
materijala razreda vrstoe LC60
Raftsundet, 298 m Stolmasundet, 301 m
SUVREMENI SUSTAVI
13-11-2013
8
Ukupna visina sanduka H odabire se:
prema rasponu mosta,
potrebnoj irini
postupku graenja
iz uvjeta prohodnosti kroz sanduk h = min 200 cm (potrebna za vrijeme
radova prednapinjanja kabela u donjoj ploi i izvedbe segmenata)
b b b
b
d
b b b b
b b b
b b b
b
H
d d
1 2 1
10 7 6 10
5
5
4
3
1
5
5
b b b 9 8 9
1 1
dd
d
d
dd
d
2
34
5
6
78
d
8
6
Oblikovanjepoprenogpresjeka
Razmak osi hrptova b
2
uzima se od 0,5 do 0,6 ukupne irine mosta b
Duljina konzole b
5
ne bi smjela biti vea od 350 cm.
Duljina ploe izmeu hrptova b
4
< 700 cm ako ne vie komora.
Debljina hrptova odabire se iz nekoliko uvjeta:
d
1
> H/15; d
1
> 30 cm; d
1
> 20 cm + 2|cijevi; d
1
> 4|cijevi,
potreba smjetaja sidara kabela (spirala sidra)
b b b
b
d
b b b b
b b b
b b b
b
H
d d
1 2 1
10 7 6 10
5
5
4
3
1
5
5
b b b 9 8 9
1 1
dd
d
d
dd
d
2
34
5
6
78
d
8
6
13-11-2013
9
gornja ploa: b
7
0,2 b
4
; b
10
0,2b
5
; b
9
0,2b
4
gornja ploa: d
4
25 cm; d
2
22 cm; d
3
35 cm
d
2
/d
3
= 0,33-0,5
debljina donje ploe moe biti promjenjiva u ovisnosti o tlaku
d
7
H/8; d
7
20 cm, d
7
b
8
/30
b b b
b
d
b b b b
b b b
b b b
b
H
d d
1 2 1
10 7 6 10
5
5
4
3
1
5
5
b b b 9 8 9
1 1
dd
d
d
dd
d
2
34
5
6
78
d
8
6
c)
b)
a)
1800
1300
1860
2
2
0
b<13m
b/h<6
13<b<18m
b/h>6
smanjenje raspona kolnike
ploe
izbjegavanje poprenog
prednapinjanja
PRESJECI SA VIE KOMORA kod mostova veih irina
13-11-2013
10
2550
PRESJECI SA VIE KOMORA
Za mostove s razliitom kombinacijom prometa (cesta i eljeznica na
istome mostu) poeljno je, u sluaju konstantne i dovoljne visine grede,
iskoristiti prostor unutar sanduka
2.5% 2.5% 2.5% 2.5%
30-32 m
reka
PRESJECI SA VIE SANDUKA
Kod mostova na autocestama povoljno je svaki trak voditi na zasebnom
sanduku s jednom komorom
Unutranjost sanduka obino se koristi za provoenje instalacija, no
postoje izvedbe gdje se unutar sanduka odvija promet
13-11-2013
11
estetski su prihvatljiviji od onih s vertikalnim hrptovima
njihova izvedba je sloenija (vibriranje betona u kosom hrptu)
nagnutost hrptova izaziva u gornjoj kolnikoj ploi dodatne vlane
sile u poprenom smjeru
tg o = 1/5 do 1/4.
otvori za prozraivanje
otvori za odvodnju
2.5% 2.5%
16-24
NAGNUTI HRPTOVI
Popreni nosai, dijafragme ili popreni okviri izvode se u pravilu
samo na leajima.
Uloga poprenog nosaa je da:
sprijei izoblienje poprenog presjeka i
preda momente torzije i poprene sile na leaje
Da bi popreni nosa obavio svoju zadau, dovoljno je da ima
razmjerno malu debljinu (30 do 50 cm)
POPRENI NOSAI (OKVIRI) I DJAFRAGME
13-11-2013
12
Prorauniizvedba
Unutarnjesileurasponskomsklopusanduastogpoprenogpresjeka Unutarnjesileurasponskomsklopusanduastogpoprenogpresjeka
tapnimodelzaproraunkonstrukcijeuuzdunomsmjeru
b/h
>6
statiki models
jednim tapom ne
daje ispravne
rezultate
konstrukcija se
ponaa po
teoriji ploa
statikimodelrotilj,
reetka ili sa ploastim
elementima
Proraunsanduastognosaauuzdunomsmjeru
13-11-2013
13
reetkasti model sanduka
nad osloncima tijek
vlanih i tlanih naprezanja
b) srednji leaj
a) prvi leaj
tlak
vlak
b) srednji leaj
a) prvi leaj
tlak
vlak
Raspodjelanaprezanjaisudjelujueirineupoprenompresjeku
b b
b b b b
b
b b b
b b
b b
b b
2 w 1 1 w 2
eff,2 w eff,1
eff,1 w eff,2
eff,3
3 3
eff,3
Zbog nejednolike razdiobe napona po irini poprenog presjeka, posebno
na mjestima oslanjanja, pri proraunu tapnim modelom potrebno je odrediti
sudjelujue irine gornje i donje ploe
o
13-11-2013
14
b
w
irinahrpta,
b
i
stvarnairinapojasnice,
l
0
udaljenostnultoaka
momentnogdijagrama
EN 199211:2004iz pravila
za proraunske irine
pojasnica greda Tili L
poprenog presjeka
Raspodjelanaprezanjaisudjelujueirineupoprenompresjeku
w i eff i eff
b b b + =
, ,
0 0 ,
2 , 0 1 , 0 2 , 0 l l b b
i i eff
s + =
i i eff
b b s
,
b b
b
b b
b
w
1 1 2 2
b b
b
bw
eff
eff,1 eff,2
b b
b
b b
b
w
1 1 2 2
b b
b
bw
eff
eff,1 eff,2
l l 1 2 3
2 3 0 l l 0 1
=0,15( + )
0 1 2
=0,85
l l l
=0,7
0 2
l l =0,15 + l l l
l
( ) ( )
2 2
2
1 2 3
4 4
4
2
T
i
i i
b h b h
A
I
ds s
b h b
t t
t t t

= = =
+ +
}
b
e
t
t
t
Zanemaruje se
P
h
1
2
3
Torzijskakrutostsanduastogpoprenogpresjeka
Pretpostavka da popreni presjek sanduka ostaje nepromjenljiv uslijed
djelovanja torzije ne mijenja bitno svoj oblik
Kod mostova od prednapetog betona ova pretpostavka je ostvarena kad je
sanduk na leajima ukruen poprenim dijafragmama ili dovoljno krutim
okvirom
1
1
2
P e
b h t
t

=

2
2
2
P e
b h t
t

=

3
3
2
P e
b h t
t

=

13-11-2013
15
Kodtankostijenihpoprenihpresjekavelikihsanduastihnosaa
M
T
deformacijepoprenogpresjekadodatnipoprenimomenti
savijanjaokvirasandukazbogmalihvrijednostiobinozanemarivi
Kodsandukasaviekomoraseposminanaprezanjaodtorzijeuunutranjim
rebrimaponitavajuunutarnjarebrazanemarujemopriproraunuI
T
.
M
+
M
T
Torzijskakrutostsanduastogpoprenogpresjeka
Poloajipokretnogoptereenjazaproraunsandukaupoprenomsmjeru.
Proraunupoprenomsmjeru
1
a)
min m
max m
min m
d)
6
ili
3
6
max m
11
b)
e)
min m
4
ili
min m
min m
5
10
max n
5
4 3 2
8
9
6
7
5
10 11
c)
f)
min m
9
max m
max n
min n
5
10
5
13-11-2013
16
Poprenimomentisavijanjau
sanduastomnosaustankom
donjomploom
Poprenimomentisavijanjau
sanduastom nosaupridebeloj
donjojploi
tanka donja ploca
a)
q
y
M
b)
q
debela donja ploca
M
y
q q
tanka donja ploca
a)
q
y
M
b)
q
debela donja ploca
M
y
q q
stupanj upetosti ploe kolnika je kod sanduastih nosaa vei nego kod rebrastih
poprenih presjeka
za odreivanje stupnja upetosti, odnosno za prijenos momenata upetosti preko
rebra u donju plou, sanduasti nosa se promatra kao zatvoreni okvir.
Nagnutarebrapoprenivlaki
poprenitlakugornjemidonjem
pojasusanduastog nosaave
odvlastiteteine.
skretne sile kabela
a)
vlak
tlak
q
b)
vlak
tlak
kabel
c)
kabel
13-11-2013
17
Donjaploa
Savijanje u poprenom smjeru uslijed vlastite teine i korisnog optereenja.
Uslijed momenata savijanja glavnog nosaa i djelovanja poprenih sila, u
donjoj ploi se pojavljuju tlani ili vlani naponi.
Uslijed momenta torzije glavnih nosaa u donjoj ploi pojavljuju se glavni
vlani i tlani naponi koji se kriaju pod kutom od 45-135
o
.
Uslijed voenja kabela u donjoj ploi pojavljuju se skretne sile.
Kod tankih donjih ploa uz debelo rebro, pojavljuju se u ploi znatni dodatni
naponi od promjene temperature i puzanja i skupljanja betona.
Uzduni vlani naponi, koji se pojavljuju u donjoj ploi sanduka, prihvaaju
se prednapinjanjem, a popreni vlanom armaturom.
Optereenja donje ploe:
Donjaploa
U podruju pozitivnih momenata savijanja donja ploa se izvodi to tanja da
se smanji vlastita teina. Minimalna debljina mora biti 20 cm ili L
pl
/30.
Ukoliko su u donju plou poloeni kabeli, debljina treba biti najmanje 3
promjera zatitne cijevi kabela.
Kabele glavnih nosaa u donjoj ploi potrebno je postaviti to blie rebru.
Tanje ploe treba ukrutiti poprenim rebrima.
U podruju negativnih momenata savijanja debljina donje ploe ovisi o
tlanoj sili u ploi. Kod mostova veih raspona i uskih sanduka, debljina
donje ploe esto je vea od 1,0 m.
Optereenja donje ploe:
13-11-2013
18
Kodkontinuiranihnosaasazaobljenimdonjimpojasom,pojavljujuseu
donjojploiskretne sileusmjerenepremagore.Udonjojploiovesile
izazivajupoprenemomentesavijanjasuprotnogsmjeraodmomenata
savijanjaizazvanihvlastitomteinom.
UZDUNI PRESJEK
r
u=
P
r
P
POPRECNI PRESJEK
u
Donjaploa
Hrbat
Glavna je zadaa hrpta da preuzme posmine sile izmeu dvaju pojasa.
U hrptu se pojavljuju glavni naponi koji proizlaze od djelovanja momenata
savijanja i poprenih sila u uzdunome smjeru te popreni momenti
savijanja od upetosti ploa u rebro.
Kako se na donjoj strani hrpta nalazi donja ploa, hrbat je jo dodatno
napregnut na vlak u vertikalnome smjeru. Stoga svi dijelovi konstrukcije koji
lee ispod teine linije hrpta, skupa s optereenjem koje na nju djeluje
moraju biti objeeni za tlani pojas.
Sva etiri navedena sluaja naprezanja hrpta zbrajaju se i zahtijevaju
odvojen proraun i dimenzioniranje.
13-11-2013
19
slobodna konzolna gradnja
graenje betoniranjem odsjeaka na licu mjesta
graenja predgotovljenim (montanim) odsjecima (3 5 m)
uzduno potiskivanje
odsjeci se betoniraju iza upornjaka i sklop se potiskuje preko stupova
izvedba na skeli
Izvedba na fiksnoj skeli, oslonjenoj o tlo,
izvedba na pominoj skeli, oslonjenoj na
vrhove stupova (lansirna skela)
izvedba montaom predgotovljenih
odsjeaka punog raspona ili velike duljine
pomagala velike nosivosti i duljine
(navlana reetka).
Meudjelovanjeizvedbeiprorauna
NAJEI POSTUPCI IZVEDBE:
Most Koranske Mlinice na
buduoj obilaznici Slunja,
predvieno je graditi
kombinacijom dvaju postupaka
sredinji sklop promjenjive
visine preko tri polja izvest e
se konzolnim postupkom,
betoniranjem odsjeaka na
mjestu
rubna polja (most je nie nad
tlom) bit e izvedena na skeli
3000 5700 1100 400 1100 700
U1 S2 S3 S4 S5 U6
150 770 150
275 620 275
1170
45
4
5
4
0
1
82
5
0
2
5
150 770 150 50 50
75 470 75
8
0
2
5
5
5
0
B A
40 45 52,5 100 52,5
A - A B - B
9X500 9X500 9X500 9X500
0 0
1 1 5 5 1 1 5 5
6 6 6 6 9 9 9 9 10 11
12 13
13-11-2013
20
Most Kamanik
kombinacija konzolne
izvedbe i graenja na skeli
uz koritenje privremenih
potpora (stupova)
Dijelovi mosta i oprema za
gradnju nisu smjeli ui u
kanjon zbog uvjeta
ouvanja okolia, to je
bitno odredilo raspored
mosta, ali i nain izvedbe
konzolnim postupkom, bez
pomonih oslonaca unutar
kanjona
237 m (240,5 m)
12,5 70 (71) 125 (127) 6
1305 1305
750
750
3
2
0
23,5 (24)
3
2
5
,
6
3
,
5
9
,
5
13
14
9
6,5
1
2
,
6
uzduni presjek
7
2
0
presjek nad leajem presjek u polju
napomena:
izvan zagrada su su izmjere lijevog,
a u zagradama desnog mosta
Most Kamanik
13-11-2013
21
nain izradbe rasponskoga sklopa mosta redanjem odsjeaka
prednapinjanjem se svaki odsjeak povezuje s prethodnim
svaki od njih preuzima optereenje od sljedeih, uz dodatno optereenje od
teine radne skele i oplate, koja se pri tome ne oslanja na tlo
8 9 7 6 3 5 4 2 1 1 2 3 4 5 6 7 8 9
0
1 2 3 4 5 6 7 8 9
0
b) balansno-konzolni postupak
5 5 5 5 5 5
8 9 7 6
9 5 5 5 5
3 5 4 2 1
5 5 5 5 5 5 5
1 2 3 4 5 6 7 8 9
0
5
5 5 5 5 5 5 5 5 5
1 2 3 4 5 6 7 8 9
a) konzolni postupak
0
18
Konzolna gradnjaiprikladanproraun
Osobito pogodna gradnja:
kada su vodene prepreke duboke ili iroke
kada su vodeni tokovi brzi, s mogunou pojave visoke vode
kada su stupovi osobito visoki, odnosno prepreka naroito
duboka
kada postoji potreba za slobodnim odvijanjem prometa pod
mostom tijekom gradnje
S obzirom na mjesto betoniranja segmenata:
postavljanje gotovih segmenata konstrukcije (montana)
Dugi vijadukti, mali i srednji rasponi, tipski popreni presjeci
izvedba nosaa betoniranjem na mjestu gradnje (monolitna )
Veliki mostovi, neuobiajeni presjeci, vanstandardni rasponi
Konzolna gradnjaiprikladanproraun
13-11-2013
22
Monolitnakonzolna izvedba
Greda se izvodi i betonira na mjestu u pokretnoj radionici (krletki). Faze
izvedbe jednog segmenta za h>3 m:
pomicanje i geodetsko namjetanje krletke i oplate (pola dana),
postavljanje armature donje ploe i hrptova, i zatitnih cijevi kabela (1 dan)
betoniranje donje ploe i pola visine hrpta (1 dan),
postavljanje preostale armature hrpta i gornje ploe te zatitnih cijevi
kabela (1 dan),
betoniranje preostalog dijela presjeka (1 dan),
njega betona (2-3 dana),
prednapinjanje kabela.
za h < 3 m armiranje i
betoniranje odjednom
2
2
2
2
1
1
1
3
ili
ili
S obzirom na duljinu prvog segmenta:
2
9 6 7 8 4 5
1 2 3 1 2 3 4 5 6 7 8 9
1 3 5 7 9 10
4
6 8 12 14
0
16 18 11 13 15 17 19
0
, , , , , , , , ,
2
9 6 7 8 4 5
1 2 3
5 5 5 5 5 5 5 5 5 9 5 5 5 5 5 5 5 5 5
5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5
1 2 3 4 5 6 7 8 9
1 3 5 7 9 10
4
6 8 12 14
0
9 m 2,5 5 5 5 5
b) simetricna izvedba segmenata
a) nesimetricna izvedba segmenata
16 18 11 13 15 17 19
0
, , , , , , , , ,
13-11-2013
23
Montanakonzolna izvedba
PREDNOSTI u odnosu na betoniranje na licu mjesta
Betoniranje se obavlja u radionici
mogua stroa kontrola kakvoe i bolja njega betona.
Odsjeci su u trenutku montae ve dosegli dovoljnu starost
smanjuju se dugotrajne deformacije na mostu
Mogue je montirati vie odsjeaka dnevno ubrzati gradnju
13-11-2013
24
MANE u odnosu na betoniranje na licu mjesta
Radne reke
slaba mjesta u konstrukciji
potrebno je koristiti vrlo kvalitetno polimerno ljepilo i nazubljenja
odsjeci moraju savreno pristajati a to nije lako ostvariti jer je
popreni presjek obino promjenjive visine
kod mostova u zavoju dodatne komplikacije geometrije
nejednolika temperature po visini presjeka mali broj velikih
pukotina smanjenje poprenog presjeka tlane zone
20-30% vie prednapetih kabela
n+1 n
novog segmenta
betoniranje
n+2
oplata
n+1
n
n+1 n
novog segmenta
betoniranje
n+2
oplata
n+1
n
Jednostruko i veestruko nazubljenje odsjeaka:
Izvedba balansnim postupkom s lansirnim nosaem
c)
b)
a)
L
13-11-2013
25
MostRjeina
MostHreljin
13-11-2013
26
Osiguranjestabilnostikodkonzolne gradnje
segmenti ne nastaju simetrino M
ako stup ne moe izdrati razliku momenta savijanja, potrebno
je predvidjeti privremene oslonce
prednosti imaju:
simetrina izvedba jer je M koji se predaje na stup manji
koritenje sustava s dvostrukim stupovima
vjetar
a)
M
b)
Proraunnadvienja rasponskog sklopa
niveleta se korigira i izvodi prema nadvienim tokama koje imaju oblik
neke krivulje
pri proraunu nadvienja potrebno je u dogovoru s izvoaem sastaviti plan
svih radova na mostu
nad uk izv
f f f =
potrebnonadvienjekonstrukcije
Sumasvihpomaka:
vl.te.odsjeka,prednapinjanje,
sk+puz,otputanjeprivr.oslonaca,
slijeganjatla,opt.krletkom,
otputanjepree,skraenja
stupova
pomakodsvihdotadaizvedenih
dijelovakonstrukcije
, nad nad krl x
f f f = +
dobiveni pomak nadvienja
potrebno jepoveati za vrijednost
progiba krletke odsvjeeg betona
togsegmenta
Konanonadvienjeprilikom
geodetskog namjetanja oplate za
izvedbu pojedinog segmenta grede
13-11-2013
27
Dvije faze prednapinjanja:
1. FAZA kablovi za faze izvedbe ugrauju se u gornji pojas kod
slobodne konzolne gradnje
2. FAZA kablovi za dodatno stalno i prometno optereenje (eksploatacija
mosta) ugrauju se u ostavljene cijevi u presjeku ili kao vanjski kablovi
sa unutarnje strane sanduka kada je sanduk ve izveden
Prednapinjanje sanduastih nosaagraenihkonzolnom gradnjom
kablovi za faze gradnje (1. faza) se ugrauju u gornji pojas
na kraju svakoga segmenta - sidriti minimalno 2 kabela minimalan broj kabela
prve faze dva puta vei od broja segmenata
prostor za smjetaj i voenje tih kabela ogranien je veim brojem rupa potrebnih
za sidrenje krletke dio kabela mora se smjestiti u hrptove
zbog svoje vertikalne komponente, koja smanjuje dijagram poprenih sila od
vlastite teine, ovi se kabeli prvi sidre sidrenje je to nie, da vertikalna
komponenta sile prednapinjanja bude to vea i nalazi se otprilike na h/3 od
donjeg ruba poprenog presjeka
tijekom izvedbe najprije se ugrauju samo zatitne cijevi, u koje se postupno
uvlae jedino oni kabeli koji se prednapinju na kraju tog segmenta
h
/
3
h
h
/
3
h
KABLOVI 1. FAZE ZA KONZOLNU GRADNJU SANDUKA:
13-11-2013
28
Dijagram koliina prednapetih kabela prve faze
Izvedba grede konzolno balansnim postupkom
Raspored kabela prve faze
kabeli koji se prednapinju naknadno, kad je most ve zavren, uvlae se u
prethodno ugraene zatitne cijevi i sidre u istakama ploe ili rebra s unutarnje
strane nosaa
13-11-2013
29
VANJSKO PREDNAPINJANJE
nakon spajanja konzola, ovi kabeli preuzimaju pozitivne momente savijanja od
g i p
glavne prednosti:
gubitci sile zbog trenja znatno su manji u odnosu na klasino
prednapinjanje,
betoniranje je znatno olakano jer nema zatitnih cijevi unutar presjeka
injektiranje kabela je olakano i lake se kontrolira
mogunost lake sanacije ovakvih mostova
Glavna mana
bitno vei utroak kabela
predgotovljeni
element mosta
kabel u zatitnoj cijevi skretnik
element mosta
nad stupom
DUBROVAKIMOST:rasporedkabela1.i2.faze
Prednapinjanjesanduastihnosaagraenihkonzolnomgradnjom
13-11-2013
30
DUBROVAKIMOST:rasporedkabela1.i2.faze
Prednapinjanjesanduastihnosaagraenihkonzolnomgradnjom
na ureenom prostoru iza upornjaka, na pripremljenome platou i u
jedinstvenoj oplati, betoniraju se odsjeci grede duljine L/6 do L/2 obino
12 m) koji se tada preama potiskuju u raspon za svoju duljinu
postupak se ponavlja dok krajnji popreni nosa prvog odsjeka ne nalegne
na leaje drugog upornjaka
1
5 6 4 3 1 2
3 1 2
...
1 2
5 6 4 3 1 2
3 1 2
...
1 2
11
5 6 4 3 1 2
3 1 2
...
1 2
Uzdunopotiskivanjeiprikladanproraun
13-11-2013
31
pogodan za raspone do 50 (najvie 60 m) i duljine vee od 150 m
primjenjivo kod mostova u pravcu ili kod mostova gdje je rasponski sklop u
prostornoj krivulji konstantnog radijusa
u smislu projektiranja i razrade detalja bolje je odabrati srednje raspone
jednakih ili skoro jednakih duljina i krajnje raspone do 0,75 duljine standardnog
raspona
1
5 6 4 3 1 2
3 1 2
...
1 2
5 6 4 3 1 2
3 1 2
...
1 2
11
5 6 4 3 1 2
3 1 2
...
1 2
vitkost L/h s 17, uobiajeno L/h = 12 (dulji rasponi) 15 (krai rasponi)
Oplata sanduastoga poprenog presjeka namijenjenog za potiskivanje:
1425
4
0
0
1255
13-11-2013
32
bez skele, nemamo problema s preprekama ispod mosta
Pogon za izvedbu odsjeaka:
oplata, betonara, kran, skladita, oprema za potiskivanje
uvijek je na istome mjestu precizna izvedba, sniava trokove
proizvodnje i transporta.
Radni ciklus se prilagouje proizvodnji jednog segmenta na tjedan
radne reke u nul-toke M dijagrama
na mostu nema dilatacija jer je svaki sljedei odsjeak sljubljen na prethodni.
kako bi se smanjili momenti konzole:
na konstrukciju se prikljuuje lagani kljun
ponekad se koriste pomoni stupovi u rasponu
mogue i koritenje pilona sa zategama na prednjem dijelu koji poveava
statiku visinu rasponskog sklopa (negativni moment konzole se preuzima
zategama-vlak i sklopom-tlak)
13-11-2013
33
duljina kljuna l = 0,6 L (najpovoljniji odnos izmeu smanjenja unutarnjih sila
rasponskog sklopa i neophodnih graevinskih trokova)
kljun je izveden od elika u punostijenoj ili reetkastoj izvedbi, visina mu je
prilagoena proraunskim momentima savijanja
koliina utroenog elika: od 35 t (L = 35 m) do 75 t (L = 55 m)
13301600 1600160016001600 3200 3200 3200 3200 3200 3200
31730
1
5
0
0
3200
1309010
d=15
16001600
HORIZONTALNI PRESJEK
M
S
M
S
H
E

-

A

2
0
0
HE - M 300
1
0
0
1
0
4
4
0
0
6
0
0
Faze prorauna naguravanja svaki presjek prolazi kroz najvee pozitivne
i negativne momente savijanja
13-11-2013
34
VijaduktBajer
MostKuk
13-11-2013
35
MostKuk
kod L > 50 m i velikih vitkosti L/h esto se koristi izvedba privremenih
stupova smanjenje centrinog prednapinjanja ublaavanje inae
potrebnog znaajnog poveanja ugraenog materijala kod velikih raspona
Oblikovanje privremenih stupova:
ovisi o visini (H > 40 m racionalni samo u iznimnim sluajevima,
praktino ih treba izvesti od predgotovljenih elemenata
da li se predviaju za ponovnu upotrebu (elik) ili se unitavaju pri
uklanjanju (AB), mogue kombinacije (spregnuti stupovi - eline cijevi
ispunjene betonom CFST)
13-11-2013
36
ureaj za potiskivanje s hidraulikim
preama za potiskivanje i podizanje
smjeten je pri upornjaku
pree sidrimo i opiremo o upornjak ili
posebne temelje
brzina samog pomaka prema
naprijed je od 3 do 6 m/h, ovisno o
tipu pree i pumpi
najei i najbri postupak - potiskivanje trenjem, dva sustava prea:
horizontalne koje potiskuju konstrukciju (potisne pree) i
vertikalne koje trenjem prenose silu potiskivanja u rasponski sklop (podizne
pree)
A
A
B
B
vertikalne podizne pree
horizontalne potisne pree
Presjek A-A Presjek B-B
1. podiznom preom greda se podigne s
konog bloka
2. potisne pree (hod 250 mm) guraju
podizne pree po kliznoj plohi s malim
koeficijentom trenja
3. na glavu podizne pree prema
rasponskom sklopu privrene su
naborane eline ploe koje
osiguravaju koeficijent trenja od
otprilike 0,75 izmeu ploe i betona
rasponski sklop se pomie naprijed.
4. otputanjem podiznih prea rasponski
sklop se sputa na koni blok i potisne
pree vraaju sustav u poetni poloaj
13-11-2013
37
13-11-2013
38
Za klizanje na stupovima koristi se privremeni klizni leaji ili klizne povrine na
konanim leajima i poprene vodilice klizna povrina je teflonska:
betonski blok pomonog leaja obino je izveden iz betona visoke vrstoe i
prednapete krom-elik-ploe
gornja povrina betonskog bloka mora biti takvog oblika da se klizne ploe
mogu umetnuti bez potekoa
STABILNOST STUPOVA:
stupovi mosta optereeni su horizontalnom silom od trenja u razini leaja u
smjeru potiskivanja
stabilnost stupova mora biti osigurana odgovarajuim oblikovanjem ili
privremenim pridranjem:
kosim zategama (sidre se u temelj prethodnog stupa ili direktno u tlo
geotehnikim sidrima), gdje su rasponi i duljina mosta mali
horizontalnim sidrenjem u upornjak (omoguava smanjenje sila od
potiskivanja na upornjak), svaki vrh stupa mora se posebno pridrati, inae
bi deformacije stupova bile kumulativne i postale bi prevelike
13-11-2013
39
PRORAUN U UZDUNOM SMJERU
priblina anvelopa momenata od vlastite teine
vlana naprezanja se naizmjence javljaju na gornjem i donjem rubu
konstrukcije za vrijeme izvedbe gredu je potrebno centrino
prednapeti
-gL /12
gL /24
-
+
2
2
0,8L
L L
0,8L
1. FAZA TIJEKOM IZGRADNJE CENTRINO PREDNAPINJANJE
kabelima poloenim u gornjoj i donjoj ploi sanduka
preuzimaju se istodobno negativni i pozitivni momenti savijanja
nastavljanje na radnim rekama
tanje donje ploe potrebno je podebljati na mjestima nastavljanja.
Mogue je i vanjsko centrino prednapinjanje kod velikih L ili L/h pomou
kablova u istakama, ti kablovi se uklanjanju za konano stanje
Prednapinjanje sanduastih nosaagraenihuzdunimpotiskivanjem
13-11-2013
40
13-11-2013
41
Poprecni presjek
2. FAZA KONANO STANJE KONTINUITETNO PREDNAPINJANJE
uvlae se u ugraene zatitne cijevi u hrptovima sanduka nakon to je
konstrukcija potisnuta u konani poloaj i prednapinju
mogu se protezati kroz vie polja (3-4)
prednapinjanje i preklapanje (nastavljanje) se vri na istakama u hrptovima
Uzduni presjek
Tlocrt
preklapanje kabela
hrbat
nastavljanje kabela
radna reka
Poprecni presjek
13-11-2013
42
raspodjela kabela preko itave visine rebra sanduastog nosaa
radna reka
radna reka
13-11-2013
43
Armiranjegornjegpojasaikolnikeploe
Uzduna armatura rasporeuje se u gornjoj zoni nosaa na itavoj
sudjelujuoj irini.
Debljinu ipaka prema van od rebra treba postupno smanjivati.
Neposredno iznad i ispod hrpta potrebno je smjestiti vee profile (npr. 5 28) i
voditi ih du cijelog mosta neovisno o koliini potrebne armature.
Prilikom pokrivanja dijagrama vlanih sila profili smjeteni izvan rebara moraju
se na svakom kraju izvesti dulji za Al = ay, jer se prikljuuju na tlane lanke,
nagnute prema hrptu pod kutom od 45
Poprena armatura u gornjoj zoni ploe mora biti na razmacima manjim od 15
cm zbog spreavanja uzdunih pukotina od skretanja tlane sile u blizini
oslonaca (armatura za spoj ploe i rebra).
Kolnike ploe trebalo bi popreno prednapinjati ako je irina mosta vea od
10 m i kod veih razmaka glavnih nosaa
Stupanj prednaprezanja treba odabrati tako da pri optereenju g + 0,3 q u ploi
nema vlanih napona u poprenom smjeru.
13-11-2013
44
Pravila armiranja:
vlana podruja: razmaci 15 cm
irina pukotina 0,2 mm
tlana podruja: razmaci 30 cm (20 cm)
Armiranjegornjegpojasaikolnikeploe
Pravila armiranja:
armatura donje ploe mora se preklapati s vilicama rebara u obliku petlje
u podrujima s velikim uzdunim tlanim naprezanjima gornji i donji red
armature treba povezati s oko 9 vilica/m
2
pri velikim torzijskim naprezanjima treba se ugraditi kosa armatura:
120-130
5
0
-
6
0
Armiranjedonjeploe
13-11-2013
45
Pri odabiru armature hrptova vano je koristiti tanje profile armature
(12 18 mm)
U podruju veih posminih napona povoljnije je koristiti kombinaciju vertikalnih
i kosih vilica
Uzimaju se profili vilica od 16 mm (h<3,0 m) i 20 mm (h<5,0 m) s gornje
strane vrlo esto nisu na raspolaganju dovoljne duljine sidrenja
Armiranjehrptova
Poprecni presjek
x=3 do 4 h
kosa armatura
Uzduni presjek
kosa
vertikalna
h
5
0
-
6
0
o
popreni nosai, dijafragme ili popreni okviri izvode se u pravilu samo na
leajima da:
sprijee uvijanje (krivljenje) poprenog presjeka i
predaju momente torzije i poprene sile na leaje
oslanjanje
direktno na hrptove debljina pop. nosaa 30-50 cm
indirektno preko poprenog nosaa debljina pop. nosaa 50-80cm
debeli elementi:
donja ploa (irina/debljina < 10) dovoljno uz hrptove izvesti dva
rebra koja preuzimaju ulogu poprenog nosaa
hrptovi (visina/debljina < 7) i donja ploe, popreni nosa moe se
potpuno izostaviti (krutost sanduka dovoljna)
Poprenaukruenjaidijafragme
13-11-2013
46
kod indirektnog oslanjanja jedan se dio prijenosa sila preuzima kabelima u
poprenom nosau sidre se s vanjske strane hrptova nosaa u blizini donjeg
pojasa
kako je prostor za sidrenje i smjetaj kabela ogranien i uglavnom nedovoljan
za potpuno prednapinjanje, moe se 40% do 60% leajne reakcije preuzeti
armaturom objeenom o gornji pojas poprenog nosaa
V
V
V
a) model 1 b) model 2
V
vlak
tlak
Reetkasti modeli za lokalne statike proraune:
13-11-2013
47
2P/b
Poprecni presjek
H
Z =0,4*(P+H)
1
P P
1
vlak
tlak
H
P/b2
Uzduni presjek
P
Z
2
=0,2*P
A
za Z s2
2
za Z
A
s1
1
b
b
b
b
1
2
2
1
Velike reakcije na oslonce prihvaanje sila cijepanja:
KAMANIK
DUBROVNIK
ZEEVEDRAGE
13-11-2013
48
Poprenipresjek
Domovinskogmostau
Zagrebu
2,5
%
2
%
375 375
3400
1225 100 750 100 1225
300 100 750
300 375 375
100 50 750 300 25
250 250 375 375 300 25
1
1
0
264 696 1430 696 264 25
1000 550 300 550 1000
340 550 300 550
125 366 366 183 183 366 366 125
1
4
1
2
3
0
0
7
5
2
4
2
5
6
7
5
3
5
5
7
5
1
8
0
1
0
0
40
4
5
1
1
0
1
2
0
0
LJEVANI ASFALT 3 cm
ZALIJEPLJENA I ZAVARENA
JEDNOSLOJNA HIDROIZOLACIJA
AB PLOCA 18-28 cm
ASFALTNI BETON 3 cm
ASFALTNI BETON 4 cm
ZALIJEPLJENA I ZAVARENA JEDNOSLOJNA
HIDROIZOLACIJA
AB PLOCA 24 cm
2,5
%
2
%
PJEACI
BICIKLISTI
2 KOLNICKA TRAKA TRAMVAJ 2 KOLNICKA TRAKA
PJEACI
BICIKLISTI
MB-40
PILOTI | 150 MB-40
RAZINA TLA
4
5
50 25
25 100 200 150 200
100 100
100
25
340
48 + 6x60 + 72 + 120 + 72 + 2x60 + 48

05 Mostovi 2 Betonski Sanducasti Mostovi

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

05 Mostovi 2 Betonski Sanducasti Mostovi

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

13-11-2013

You might also like