1

1.
Nauka o cvrsto ci
Nauka o cvrsto ci je dio tehni cke mehanike koja prou cava ravnote zu izme
-
du vanj-
skih i unutarnjih sila u materijalu te deformacije materijala koje pri tome mogu nastati.
Nauka o cvrsto ci materijala omogu cuje da u skladu s namjenom, uvjetima i veli ci-
nom optere cenja neke konstrukcije, odredimo najpovoljniji oblik i dimenzije elemenata
konstrukcije.
1.1. Temeljni pojmovi nauke o cvrsto ci, pojam i vrste
optere cenja i naprezanja
1.1.1. Kruta i cvrsta tijela
Kruta tijela su zami sljena tijela koja se ne mogu deformirati pod utjecajemvanjskih
sila. Takvih tijela u prirodi nema, ali su zami sljena radi toga da se lak se odredi ravnote za
vanjskih sila u statici i da se olak sa prou cavanje zakonitosti gibanja u kinematici.
U prirodi postoje cvrsta tijela. To su sva tijela koja se pod utjecajem vanjskih sila
mogu deformirati, tj. promijeniti svoj oblik i dimenzije. Predmet prou cavanja nauke o
cvrsto ci su realna ili cvrsta tijela. Ako smatramo da su cvrsta tijela idealna, tada ona
imaju sljede ca svojstva:
a) neprekidnost ili kontinuiranost to zna ci da su molekule i atomi tijela jed-
noliko i neprekinuto raspore
-
deni po njegovom cvrstom volumenu;
b) homogenost pod time se podrazumijeva da su svojstva tijela u svimto ckama
njegova volumena jednaka;
c) zakonitost izme
-
du naprezanja i deformacija izme
-
du naprezanja i deforma-
cija tijela postoji odre
-
dena zakonitost bez obzira na njegov oblik, dimenzije i
materijal.
2 1. NAUKA O

CVRSTO

CI
Ovdje je potrebno istaknuti da cvrsta tijela prema tome mijenjaju li ili ne elasti cna
ili neka druga svojstva ovisno o pravcu optere cenja, mogu biti:
a) izotropna svojstva cvrstog tijela su u svim pravcima ista;
b) anizotropna svojstva cvrstog tijela se mijenjaju ovisno o pravcu djelovanja
optere cenja (npr. anizotropan materijal je drvo jer ima razli cita svojstva u
pravcu vlakanaca od svojstva optere cenja okomitih na njih).
Nauka o cvrsto ci prou cava izotropna cvrsta tijela. Ukoliko bude primjenjen ani-
zotropan materijal u nekoj konstrukciji, posebno ce biti nagla seno njegovo svojstvo u
promatranom pravcu optere cenja.
1.1.2. Podjela idealnih cvrstih tijela
Prema mehani ckim svojstvima koja su jako va zna za razli cite konstrukcije, idealna
cvrsta tijela su svrstana u tri grupe:
a) elasti cna nakon prestanka djelovanja vanjskih sila ta tijela se u potpunosti
vra caju na po cetni oblik i veli cinu;
b) plasti cna nakon prestanka djelovanja vanjskih sila ta tijela se ne vra caju
na po cetni oblik i veli cinu, ve c nastaju trajne plasti cne deformacije;
c) visokoelasti cna to su ona tijela kod kojih uslijed djelovanja vanjskih sila
(optere cenja) nastaje pojava puzanja ili relaksacije.
Puzanje je pojava gdje pri konstantnom optere cenju nastaju trenutne deformacije
tijela koje s vremenom rastu.
Opadanje unutarnjih sila tijekom vremena pri deformaciji viskoelasti cnih tijela
nazivamo relaksacija (opadanje naprezanja).
1.1.3.

Cvrsto ca, krutost i elasti cna stabilnost konstrukcije
Budu ci da se u Nauci o cvrsto ci obra
-
duje cvrsto ca, krutost i stabilnost konstrukcija
ili njezinih dijelova, navest cemo definicije tih pojmova.
Pod pojmom cvrsto ca konstrukcije
1
ili njenog dijela, podrazumijevamo sposob-
nost preno senja optere cenja bez loma.
Krutost konstrukcije je njezina otpornost na deformiranje. Ako se neka konstruk-
cija pod odre
-
denim optere cenjem manje deformira, njena je krutost ve ca i obrnuto.
Elasti cna stabilnost konstrukcije je njena sposobnost da zadr zi po cetni ravnotezni
oblik.
Iz toga proizlazi da svaka konstrukcija ili njezin dio mora zadovoljavati uvjete
cvrsto ce, krutosti i stabilnosti.
Uvjet cvrsto ce zna ci da najve ca naprezanja u konstrukciji moraju biti manja od
cvrsto ce materijala.
Uvjet krutosti zahtijeva da najve ce deformacije konstrukcije budu u okviru dopu s-
tenih granica.
Uvjet stabilnosti zna ci da konstrukcija bez obzira na naprezanje, poprima uvijek
stabilni oblik ravnote ze.
1
Ovdje treba razlikovati pojmove cvrsto ce konstrukcije i cvrsto ce materijala.
1.1. TEMELJNI POJMOVI NAUKE O

CVRSTO

CI,. . . 3
1.1.4. Pojam optere cenja i naprezanja
Sustav vanjskih sila koje djeluju na neko tijelo, sl. 1.1, nazivamo optere cenjem.
Sl. 1.1.
Djelovanje vanjskih sila se mo ze zamijeniti njihovom rezultantom:

F
R
=

F
1
+

F
2
+

F
3
+

F
4
+ . . . +

F
i
.
Ravnote zu optere cenja

F
R
po zakonu akcije i reakcije cini unutarnja sila

F
u
koja je
po pravcu i modulu jednaka vanjskoj sili, ali je suprotnog smjera:

F
u
=

F
R
,
Ako tijelo na bilo kojem mjestu presje cemo s ravninom okomitom na njegovu os,
dobijemo povr sinu A. Nju razdijelimo na jedini cnu povr sinu ( A = 1 mm
2
). Radi
jednostavnosti pretpostavimo da se unutarnja sila

F
u
jednoliko rasporedila po citavoj
povr sini A, te na svaku jedini cnu povr sinu otpada ista vrijednost p. Vrijednost jedi-
ni cne unutarnje sile p nazivamo naprezanjem ili naprezanje je unutarnja sila koja se
odnosi na jedinicu povr sine presjeka, tj.:
p =

F
u
A
. (1)
Budu ci da je naprezanje p zauzelo op ci polo zaj u odnosu na povr sinu A, ono se
rastavlja na komponente i .
komponenta je okomita na jedini cnu povr sinu A i predstavlja normalno
naprezanje;
komponenta le zi u ravnini povr sine presjeka i predstavlja tangencijalno na-
prezanje. Iz sl. 1.1a) se vidi da ga cine dvije me
-
dusobno okomite komponente

1
i
2
, pa je ukupna vrijednost tangencijalnog naprezanja:
=

2
1
+
2
2
.
4 1. NAUKA O

CVRSTO

CI
Veli cina ukupnog naprezanja se tako
-
der odredi prema Pitagorinom pou cku iz
osjen canog trokuta na sl. 1.1a):
p =

2
+
2
.
1.1.5. Jedinice naprezanja
Jedinica naprezanja proizlazi iz izraza za naprezanje (1). U njega uvrstimo za silu
F
u
, prema ISO sustavu mjernih jedinica, 1 N, a za povr sinu 1 m
2
, pa je:
1
N
m
2
= 1 Pa (paskal).
U strojarstvu se ce s ce rabi jedinica 1 megapaskal 1 MPa :
1 MPa = 1
N
mm
2
.
Elasti cne konstante razli citih materijala izra zavamo u GPa :
1 GPa = 10
3
MPa = 10
3
N
mm
2
.
1.1.6. Zadatak nauke o cvrsto ci
Tri su osnovna zadatka nauke o cvrsto ci:
1. zadatak: Zadano je optere cenje, materijal i oblik konstrukcije. Treba odredi-
ti popre cne dimenzije konstrukcije ili dijelova konstrukcije tako da budu zadovoljeni
uvjeti cvrsto ce, krutosti i stabilnosti.
2. zadatak: Poznate su dimenzije i optere cenje, a treba odrediti raspored naprezanja
i deformacije u konstrukciji.
3. zadatak: Poznata je kostrukcija, njene dimenzije i materijal, a tra zi se analiza
naprezanja, deformacije i dopu steno naprezanje.
Prvi zadatak se naziva dimenzioniranje, vr si se pri izvo
-
denju novih konstrukcija.
U drugom se vr si provjera deformacija za poznato optere cenje, a tre ci zadatak se odnosi
na konstrukciju kojoj zelimo promijeniti namjenu, pa je potrebno provjeriti dopu stena
naprezanja materijala za nova naprezanja.
1.1.7. Vrste optere cenja
Optere cenje izaziva deformaciju tijela. Kako ce se tijelo pona sati prilikom optere-
cenja ovisi o njegovoj vrsti jer neka podnosi lak se, a neka te ze.
Osnovne vrste optere cenja prikazana su na slikama od 1.2 do 1.6, a cine ga:
1. Osno ili aksijalno optere cenje, sl. 1.2
a) vlak ili rastezanje Optere cenje (vanjske sile) djeluje u osi i zeli rastegnuti stap.
b) tlak ili sabijanje Optere cenje tako
-
der djeluje u osi tijela, ali ga nastoji stla citi.
Sl. 1.2.
1.1. TEMELJNI POJMOVI NAUKE O

CVRSTO

CI,. . . 5
2. Smicanje ili odrez, sl. 1.3 Optere cenje djeluje okomito na os tijela i zeli ga
prerezati.
Sl. 1.3.
3. Savijanje ili fleksija, sl. 1.4 Djeluju li u istoj ravnini na tijelo dva momenta
suprotnog smjera, nastaje optere cenje na savijanje ili fleksija.
Sl. 1.4.
4. Uvijanje ili torzija, sl. 1.5 Djeluju li u ravnini okomitoj na os stapa paralelno
razmaknuta dva momenta suprotnih smjerova, nastaje optere cenje na uvijanje ili torzija.
Sl. 1.5.
5. Izvijanje, sl. 1.6 U slu caju sabijanja stapa kojemu je du zina l mnogo ve ca od
povr sine popre cnog presjeka A, on ce se izviti, a ne ce nastupiti tla cno optere cenje.
Sl. 1.6.
6 1. NAUKA O

CVRSTO

CI
Navedene vrste optere cenja tijela mogu se javiti u tri oblika:
a) stati ckom ili mirnom, sl. 1.7;
b) dinami ckom jednosmjernom obliku ili pulsiranju, sl. 1.8;
c) dinami ckom dvosmjernom obliku ili osciliranju, sl. 1.9.
Sl. 1.7.
a) Stati cko ili mirno optere cenje To je optere cenje koje se tijekom vreme-
na ne mijenja. Iz dijagrama
optere cenja se vidi da je si-
la F (optere cenje) tijekom
vremena t , stalna veli cina.
Takvo optere cenje materija-
li najlak se podnose, pa ono
mo ze biti ve ce u odnosu na
dinami cka optere cenja.
Primjer stati ckog optere cenja su razli citi prednaponi, npr. opruga ugra
-
dena u vo-
zilo stalno je optere cena te zinom vozila, tijelo pritegnutog vijka stalno je optere ceno
vla cnim optere cenjem, osovine prikolice stalno su optere cene te zinom prikolice itd.
Stati ckimoptere cenjemmo zemo smatrati i vlastitu te zinu elementa ili konstrukcije.
Ovo optere cenje ozna cavamo sa I (rimski 1).
b) Dinami cko jednosmjerno optere cenje ili pulsiranje Iz dijagrama na sl. 1.8a) i
b), koji opisuju ovo optere cenje, proizlazi da se intenzitet optere cenja tijekom vremena
mijenja. Ta promjena mo ze biti periodi cna i neprekidna. Pulsiranje materijali te ze
podnose, pa dopu steno optere cenje konstrukcije moramo smanjiti.
Tipi can primjer takvog optere cenja je optere cenje na uvijanje vratila u nekom ste-
penastom mjenja cu broja okreta gdje je rotacija u istom smjeru, npr. u ze dizalice, zupci
zup canika, lan canika itd. Oznaka ovog optere cenja je rimski II .
Sl. 1.8. Dinami cko jednosmjerno optere cenje: a) periodi cno pulsiranje optere cenje raste od 0
do F
max
, a potom se intenzitet sile smanjuje do vrijednosti F = 0 , te nakon kratke vremenske
stanke sve se periodi cno ponavlja; b) neprekidno pulsiranje optere cenje neprekidno koleba
izme
-
du maksimalne i minimalne vrijednosti u vremenu t
c) Dinami cko dvosmjerno optere cenje ili osciliranje (titranje) Ovo optere cenje
je opisano dijagramom na sl. 1.9. Iz njega se vidi da optere cenje tijekom vremena mi-
jenja veli cinu i smjer. Ovdje periodi cno optere cenje raste od nulte do neke maksimalne
vrijednosti u pozitivnom smjeru, pa potom opada na nultu vrijednost. Nakon toga, op-
tere cenje ponovo raste do neke maksimalne vrijednosti, ali u suprotnom (negativnom)
smjeru, te nakon toga slijedi pad optere cenja na nultu vrijednost i ponavljanje opisanog
procesa.
1.1. TEMELJNI POJMOVI NAUKE O

CVRSTO

CI,. . . 7
Za strojarsku praksu ovo je najnepovoljnije optere cenje, jer najvi se zamara mate-
rijal. Ozna cavamo ga s rimskim III . Tipi can primjer ovog optere cenja je optere cenje
vratila radnih i pogonskih strojeva u pogonu, kada promatramo njihovo optere cenje na
savijanje te optere cenje opruga.
Sl. 1.9. Dinami cko dvosmjerno optere cenje osciliranje
1.1.8. Vrste naprezanja
Naprezanje je unutarnja sila podijeljena povr sinomna koju djeluje
1
. Ono se mo ze
pojaviti u dva oblika:
a) aksijalno djeluje uzdu z osi predmeta ili okomito na povr sinu popre cnog
presjeka;
b) tangencijalno djeluje okomito na os predmeta ili u ravnini povr sine
presjeka, sl. 1.1.
Ako promatramo naprezanje kao posljedicu optere cenja, tada se aksijalna napre-
zanja javljaju kod osnih ili aksijalnih optere cenja rastezanja i sabijanja, pa se za njih
rabe izrazi naprezanje na vlak i naprezanje na tlak.
Analogno tome, tangencijalno naprezanje ce se javiti kao posljedica optere cenja
na smicanje ili odrez. Budu ci da ovdje naprezanje i optere cenje djeluje okomito na
os predmeta, za ovo naprezanje se rabi izraz naprezanje na odrez ili smik. Kod svih
ostalih optere cenja naprezanje na vlak, naprezanje na tlak i naprezanje na odrez mogu
se javiti istodobno. Primjer za to je optere cenje na savijanje ili fleksija. Zbog toga za
ostala optere cenja treba rabiti terminologiju: naprezanje pri savijanju, naprezanje pri
uvijanju i naprezanje pri izvijanju.
Iz re cenog slijede ove vrste naprezanja:
1. naprezanje na vlak (vla cno naprezanje),
2. naprezanje na tlak (tla cno naprezanje),
3. naprezanje na odrez ili smik (smi cno naprezanje).
U konstrukciji se mogu istovremeno pojaviti razli cita naprezanja, kao npr. savija-
nje i vlak, savijanje i tlak, savijanje i uvijanje itd. Naprezanja koja se pri tome javljaju
nazivamo slo zenim naprezanjima.
1
Definicija preuzeta iz: Alfirevi c, I. Nauka o cvrsto ci, Tehni cka knjiga, Zagreb, str. 11
8 1. NAUKA O

CVRSTO

CI
1.2. Ispitivanje cvrsto ce materijala, dopu steno
naprezanje i koecijent sigurnosti

Cvrsto ca konstrukcije je sposobnost preno senja optere cenja bez pojave loma ili
nedopu stenih deformacija.
Ona ovisi o vrsti naprezanja. Budu ci da naprezanje mo ze biti aksijalno i tangenci-
jalno, toliko ima i vrsta cvrsto ce, pa tako imamo vla cnu, tla cnu i smi cnu cvrsto cu.
Za jasnu sliku o cvrsto ci nekog materijala dovoljno je poznavati njegovu vla cnu
cvrsto cu.
Ispitivanje cvrsto ce spada u mehani cka ispitivanja koja se dijele na:
a) stati cka ispitivanja ispitni materijal se podvrgava djelovanju vrlo laganog
rastu ceg optere cenja;
b) dinami cka optere cenja ispitni materijal se podvrgava optere cenju kojemu
se mijenja veli cina i smjer.
1.2.1. Ispitivanje vla cne cvrsto ce materijala
Za ispitivanje vla cne cvrsto ce slu ze ispitivalice koje nazivamo kidalicama. Svaka
kidalica se sastoji iz:
1. ure
-
daja za nametanje optere cenja,
2. ure
-
daja za mjerenje sile,
3. ure
-
daja za mjerenje deformacije ispitnog materijala,
4. ure
-
daja za ispis dijagrama ispitivanja F l .
Na slici 1.10 a) prikazana je univerzalna kidalica koja mo ze ispitivati i tla cnu cvr-
sto cu te cvrsto cu na odrez i pri savijanju. Na slici 1.10 b) se nalazi detalj s epruvetom
za vla cno ispitivanje, a na slici 1.10 c) prikazana je shema jedne univerzalne kidalice.
Iz nje se vidi da ure
-
daj za nametanje optere cenja ima uljnu sisaljku 5 koja tla ci ulje
vodom 6 ispod klipa 4 koji se nalazi u cilindru 2. Na taj na cin se nametne optere cenje
potrebno za ispitivanje cvrsto ce, koje ce podizati pokretni most 3. Pokretni most 3 i
postolje 1 imaju celjusti za stezanje epruvete 15, koja ce se uslijed podizanja mosta 3
istezati. Ure
-
daj za mjerenje sile se sastoji od cilindra 8 u koji preko voda 6 iz cilindra 2
dolazi ulje i potiskuje klip 9. Klip 9 ce posredno djelovati na gibanje polu zja 10 i 11 te
ce podizati uteg 12. On ce preko njihala pokretati kazaljku 13, pa se na skali 14 mogu
o citati vrijednosti postignute sile istezanja epruvete 15.
U ovoj konstrukciji kidalice je ure
-
daj za mjerenje deformacije u sklopu ure
-
daja za
ispis dijagrama ispitivanja F l (silaapsolutno produljenje). On se sastoji iz valjka
19 na kojemu je namotan papir (obi cno milimetarski). Valjak se okre ce pomo cu uzice
20 koja je namotana na osovinu kazaljke 13. Da bi uzica bila uvijek zategnuta, na
njenom kraju nalazi se uteg 21. Svaki pomak kazaljke 13 izazvat ce isti pomak valjka
19 na kojem ce pisaljka 22 zabilje ziti promjenu vrijednosti sile po ordinati dijagrama.
Promjenu deformacije ce pisaljka 22 bilje ziti po apscisi horizontalnim gibanjem
po vodilici 23, izazvanim uzicom 24. Uzica 24 je vezana za pokretni most 3, te putem
kolotura vodi do pisaljke 22.
Stalnu napetost u uzici vr si uteg 25.
1.2. ISPITIVANJE

CVRS. MATERIJALA, DOP. NAPREZANJE I KOEFICIJENT SIGURNOSTI 9
Sl.1.10. a) univerzalna kidalica; b) detalj s u cvr s cenom epruvetom; c) shema univerzalne
kidalice: 1 postolje sa stupovima; 2 cilindar; 3 pokretni most; 4 stap; 5 hidrauli cna
sisaljka; 6 tla cni vod; 8 cilindar ure
-
daja za mjerenje sile; 9stap; 10 i 11 polu zje ure-
-
daja za mjerenje sile; 12 uteg; 13 kazaljka; 14 skala u kN; 15 epruveta za ispitivanje na
vla cnu cvrsto cu; 17 epruveta za ispitivanje cvrsto ce na savijanje, tlak i odrez; 18 oslonci;
19 valjak s namotanim milimetarskim papirom; 20 uzica valjka; 21 uteg; 22 pisaljka;
23 vodilica; 24 uzica pisaljke; 25 uteg
Deformacija epruvete 15, tj. njezino pove cavanje po cetne du zine l
0
, bilje zi se na
ure
-
daju za ispis dijagrama F l . Naime, gibanjem mosta 3 prema gore, on za sobom
povla ci uzicu 24, a ona pisaljku 22, te ce svaka deformacija epruvete 15 za odre
-
denu
vrijednost sile biti zabilje zena na papiru omotanomoko valjka 19. Deformacija se mo ze
mjeriti izravno kao sto to pokazuje sl. 1.10 b). Uz pokretni most je pri cvr s cena skala
u milimetrima, a na pokretnom mostu je pri cvr s cen nonius koji omogu cuje o citavanje
deformacije to cnosti do 0.01 mm.
Na slici 1.11 prikazani su detalji jedne suvremene kidalice koja podatke o vrijed-
nostima sile i deformacije daje digitalno. Podatke o sili i deformaciji obra
-
duje ra cunalo
10 1. NAUKA O

CVRSTO

CI
koje na monitoru ispisuje sliku dijagrama ispitivanja. Sliku ispitanog dijagrama mo ze-
mo putem pisa ca ispisati na papir.
Sl. 1.11.
Uzorak materijala koji se ispituje obradi se na odre
-
deni oblik i dimenzije propisa-
ne standardima. Tako pripremljene uzorke zovemo epruvetama. Za ispitivanje vla cne
cvrsto ce koristimo epruvete kru znog, kvadratnog i pravokutnog presjeka.
Na slici 1.12 prikazana je jedna standardna epruveta kru znog presjeka.
Sl. 1.12.
Kotirane dimenzije na sl. 1.12 zna ce:
d
0
/ mm/ nazivni promjer epruvete ili promjer prije ispitivanja (standardiziran na
d
0
= 6, 8, 10, 12, 14, 16, 18, 20 i 25 mm);
l
0
/ mm/ mjerna du zina epruvete;
l
p
/ mm/ stvarna du zina.
Iz slike 1.12 se vidi da je mjerna du zina epruvete dobivena tako da se sa svake stra-
ne od stvarne du zine oduzme po pola promjera. Ove epruvete se izra
-
duju kao normalne
i proporcionalne. Normalne mogu biti izra
-
dene kao:
a) kratke: l
0
= 5d
0
/ mm/ ;
b) duge: l
0
= 10d
0
/ mm/ .
Proporcionalne epruvete se koriste kada nema dovoljno materijala za izradu nor-
malnih epruveta. I one se izra
-
duju kao:
a) kratke: l
0
= 5.65

A
0
/ mm/ ;
b) duge: l
0
= 11.3

A
0
/ mm/ , gdje je:
A
0
/ mm
2
/ povr sina popre cnog presjeka epruvete, sl. 1.12, a koja tako
-
der mo ze biti
krug, kvadrat ili pravokutnik.
1.2. ISPITIVANJE

CVRS. MATERIJALA, DOP. NAPREZANJE I KOEFICIJENT SIGURNOSTI 11
Pored standardnih epruveta za ispitivanje vla cne cvrsto ce slu ze i tehni cke epruvete.
To su lanci, celi cna u zad, cijevi, razli citi profili, zica, gotovi strojni dijelovi itd. Te
epruvete se posebno ne obra
-
duju, ve c se ispitivanje vr si u stanju u kojem se ugra
-
duju u
konstrukciju.
Standardne epruvete se izra
-
duju obilnim hla
-
denjem da se struktura materijala ne
promijeni jer ona utje ce na cvrsto cu. Povr sina tijela mora biti fino obra
-
dena bez og-
rebotina i tragova obradbe, a prijelaz s tijela na glavu epruvete mora biti izveden s
propisanim zaobljenjem r .
Prilikom vla cnog ispitivanja poseban ure
-
daj crta dijagam Fl . Njega mo zemo
i sami nacrtati ako u tijeku ispitivanja za odre
-
denu vrijednost sile F o citamo apsolutno
produljenje epruvete l . Na ordinatu se nanese sila F u odre
-
denom mjerilu, a na aps-
cisu odgovaraju ca vrijednost apsolutnog produljenja l , tako
-
der u odre
-
denom mjerilu.
Spajanjem tako dobivenih to ckica nastaje dijagram naprezanja Fl .
Na slici 1.13 prikazan je jedan takav dijagram za meki celik. To je karakteristi cni
dijagram pogodan za analizu naprezanja. Na njemu se mogu uo citi to cke:
Sl. 1.13.
0 po cetak naprezanja;
P granica proporcionalnosti;
E granica elasti cnosti;
T

gornja granica te cenja;

T

donja granica te cenja

1
;
M lomna cvrsto ca ili cvrsto ca
materijala;
K to cka loma.
a) To cka P granica proporcionalnosti: Do te to cke materijal se raste ze pro-
porcionalno optere cenju. Za odre
-
deni porast sile F, proporcionalno ce porasti
produljenje l . Epruveta se raste ze po Hookeovu zakonu
2
ili zakonu proporci-
onalnosti. Sve deformacije materijala u ovom podru cju su elasti cne. Po prestanku
optere cenja epruveta se vra ca na po cetnu du zinu l
0
, a apsolutna produljenja l su
vrlo mala.
Naprezanje u ovoj zoni je:
=
F
P
A
0
/MPa/,
gdje je: F
P
/ N/ vrijednost ordinate to cke P,
A
0
/mm
2
/ povr sina prvobitnog presjeka epruvete.
Iza to cke P vi se ne vrijedi Hookeov zakon jer produljenja vi se nisu propor-
cionalna sili.
1
U literaturi se jo s rabi naziv granica razvla cenja ili popu stanja.
2
Vidi naslov Hookeov zakon.
12 1. NAUKA O

CVRSTO

CI
b) To cka E granica elasti cnosti: Prekora cenjem ove to cke epruveta se vi se ne
vra ca na po cetnu du zinu l
0
ve c ostaje za odre
-
denu vrijednost du za, pa ce epruveta
trajno promjeniti oblik i dimenzije. To cku E je vrlo te sko odrediti, zato se zado-
voljavamo tehni ckom granicom elasti cnosti, a to je naprezanje pri kojemu nastaju
trajne deformacije 0.01% do 0.05% u odnosu na prvobitnu du zinu epruvete l
0
.
Primjer.
l
0
= 80 mm trajna deformacija 0.01%: l
0
0.0001 = 80 0.0001 = 0.008 mm;
trajna deformacija 0.01%: l
0
0.00005=80 0.00005=0.04 mm.
Prema rezultatu ra cuna proizlazi da ako rastere cenjemkidalice zaostanu trajne
deformacije du zine l
0
u granicama od 0.004 do 0.008 mm, da je tada odre
-
dena
to cka E. O citavanjem vrijednosti sile F
e
u to cki E i dijeljenjem s A
0
, dobije se
naprezanje na granici elasti cnosti, tj.:
=
0.01/0.005
=
F
e
A
0
/MPa/.
Granica elasti cnosti je najva znija osobina konstrukcijskih materijala jer je to kraj-
nja granica do koje se smiju opteretiti elementi konstrukcije. Razmak to caka PE
je to manji sto je materijal bolji, a jako je izra zen samo kod mekog celika.
c) To cke T

i T

-r gornja i donja granica te cenja: Iznad granice elasti cnosti

produljenja i dalje rastu, ali vi se nisu proporcionalna sili. Nastaje zona velikih
deformacija koju nazivamo zonom te cenja. Od to cke E do to cke T

dolazi do
znatnog pove canja produljenja l uz vrlo malo pove canje sile F. Kod mekog
celika u zoni te cenja produljenja rastu i uz pad sile. To je zona velikih i trajnih
deformacija. Na materijalu se golim okom mogu zamjetiti kose crte sitne pu-
kotine tzv. Ludersove crte.
Kraj zone te cenja ili popu stanja je u to cki T

, koja je za meki celik jasno

izra zena porastom sile. Za one materijale gdje ta granica nije jasna odre
-
dena,
donja granicu te cenja je odre
-
dena onim naprezanjem pri kojem nastaje trajno
produljenje od 0.2% prvobitne du zine stapa. Ovo naprezanje nosi oznaku
0.2
.
Primjer.
Za l
0
=80 mm trajno produljenje: l
0
0.2%=l
0
0.002=80 0.002=0.16 mm.
Prema rezultatu bi nakon rastere cenja kidalice epruveta trebala imati du zinu
l = 80.16 mm, sto bi odgovaralo naprezanju na donjoj granici te cenja. O cita-
vanjem sile na toj granici i dijeljenjem s A
0
je odre
-
deno naprezanje na granici
te cenja:
R
v
=
0.2
=
F
T

A
0
/MPa/.
d) To cka M lomna cvrsto ca ili cvrsto ca materijala: Iz to cke T

nastaje zona
oja cavanja materijala, tako da je porast sile ponovo evidentan, ali rastezanje raste
mnogo br ze nego do tada. Najzad sila F dosi ze u to cki M svoju najve cu vrijed-
nost. Maksimalna sila dijeljenja s prvobitnom povr sinom presjeka epruvete daje
cvrsto cu materijala koju ozna cavamo sa R
m
, tj.:
R
m
=
F
max
A
0
/MPa/. (1)
1.2. ISPITIVANJE

CVRS. MATERIJALA, DOP. NAPREZANJE I KOEFICIJENT SIGURNOSTI 13
Formalno epruveta jo s nije fizi cki slomljena, ali je su zenje (kontrakcija) njezina
tijela izra zena, te za njezine daljnje deformacije sile opadaju.
e) To cka K lomepruvete: Poslije to cke M dolazi do daljnjeg izdu zenja epruvete
uz pad sile. Ta izdu zenja imaju lokalni karakter i doga
-
daju se samo u zoni su zenja,
gdje je povr sina presjeka najmanja sve dok se materijal kona cno ne razdvoji. Krti
materijali nemaju zonu MK . Kod njih nema pojave su zenja epruvete, a lom se
doga
-
da pri vrlo malim deformacijama.
Dijagram Fl se u tehni ckoj praksi zamijenjuje dijagramom naprezanja i rela-
tivnog produljenja . Tako se za isti materijal, bez obzira na razli cite dimenzije
popre cnog presjeka, dobije uvijek isti dijagram, sto kod dijagrama F l nije slu caj.
Dijagram je sli can dijagramu Fl , sl. 1.14. Na njoj je prikazana krivulja ko-
nvencionalnog T

K i stavrnog naprezanja T

. Naime mjerenjem je utvr

-
deno
da se presjek epruvete tako
-
der su zava za iznos d . Do to cke T

popre cno su zenje je

jednako po citavoj duljini epruvete, a nakon nje na odre
-
denom mjestu nastupa naglo
su zenje koje sve vi se raste dok ne nastupi lom. Sila F dijeljena s trenutnom povr sinom
presjeka A epruvete daje krivulju T

koja predstavlja stvarno naprezanje.

Omjer izme
-
du apsolutnog produljenja l i po cetne duljine stapa l daje relativno
produljenje , koje izra zeno u postocima iznosi:
=
l
l
100% .
Relativno produljenje je bezdimenzionalni broj.
Dijagram ispitivanja vla cne cvrsto ce opisuje svojstva doti cnog materijala, sl. 1.14.
Sl. 1.14.
OE : podru cje elasti cnosti
EM: podru cje plasti cnosti
MK : podru cje klonulosti
Neki materijali imaju malo podru cje plasti cnosti te zbog toga nisu pogodni za
plasti cnu obradbu (kovanje, valjanje, duboko izvla cenje i sl.), sl. 1.15.
Veliko podru cje klonulosti je karakteristi cno za meke materijale, te se oni lako daju
obra
-
divati rezanjem. Tvrdi materijali uglavnom imaju ve ce podru cje elasti cnosti, a ma-
la podru cja plasti cnosti i klonulosti, sl. 1.15. To zna ci da su pogodni kao konstruktivni
materijali, ali nisu pogodni za plasti cnu obradbu i obradbu rezanjem.
Razli citi materijali imaju veliko podru cje klonulosti ili tzv. lomno produljenje koje
je izra zeno formulom:
=
l
1
l
0
l
0
100% ,
14 1. NAUKA O

CVRSTO

CI
gdje je l
1
mjerna du zina prekinute epruvete, a l
0
po cetna mjerna duljina epruvete (prije
ispitivanja).
Sl. 1.15. Dijagrami naprezanja na vlak za razli cite materijale
a SL
b kaljeni celik
c tvrdi celik
d meki celik
e Cu
f Al zareni
Plasti cnost materijala mo ze se odrediti smanjenjem popre cnog presjeka epruve-
te na mjestu loma. To se zove prijelomno su zenje ili kontrakcija , koja se ra cuna
formulom:
=
A
0
A
A
100% ,
gdje je: A
0
povr sina presjeka epruvete prije ispitivanja,
A povr sina presjeka na mjestu loma.
Ako je epruveta bila pravokutnog presjeka, tada se povr sina loma ra cuna uzimaju ci
najmanje dimenzije presjeka, sl. 1.16.
Sl. 1.16.
A = a
1
b
1
/ mm
2
/.
Prilikom ispitivanja vla cne cvrsto ce mate-
rijala, epruveta pored deformacije izdu ze-
nja ima i deformaciju smanjenja popre cnih
dimenzija. Zbog toga je za potpunu infor-
maciju o elasti cnim svojstvima ispitivanog
materijala potrebno poznavati i popre cnu
deformaciju ili relativno popre cno suzenje,
koju ra cunamo prema izrazu:

p
=
d
0
d
d
0
,
gdje je: d
0
promjer epruvete prije ispitivanja,
d promjer epruvete na mjestu loma.
1.2. ISPITIVANJE

CVRS. MATERIJALA, DOP. NAPREZANJE I KOEFICIJENT SIGURNOSTI 15
Kvocijent relativnog popre cnog su zenja
p
i relativnog produljenja , odnos-
no kvocijent izme
-
du relativne popre cne i relativne uzdu zne deformacije je Poissonov
koeficijent
1
:
=

.
Negativan predznak u formuli je zbog toga da bi kona cna apsolutna veli cina koeficijenta
bila pozitivna jer je za vlak:
p
, a + , a za tlak obrnuto: +
p
, .
2
Vrijednosti Poissonovog koeficijenta za razli cite materijale nalaze se u tablici 1.
Materijal Poissonov koef.

Celik 0.24 0.32

Mekani celik 0.30
Nikal celik 0.30
Krom celik 0.30

Celik za opruge 0.30

Sivi lijev 0.25 0.27
Aluminij 0.34
Aluminijske legure 0.32 0.36
Bakar 0.31 0.35
Bronca 0.32 0.35
Olovo 0.42
Mjed 0.32 0.42
Guma 0.47
Kau cuk 0.47
Staklo 0.25
Beton 0.08 0.18
Tablica 1. Poissonovi koeficijenti
Poznavaju ci Poissonov koeficijent i relativno produljenje ili skra cenje , lako
se mo ze odrediti relativno smanjenje ili pro sirenje popre cnih dimenzija epruvete po
izrazu:

p
= 100% .
Iz tab. 1 uo cava se da Poissonov koeficijent ovisi o vrsti materijala i da je manji od 0.5,
tj.:
< 0.5.
Ostala mehani cka ispitivanja cvrsto ce materijala se obra
-
duju u okviru predmeta Tehni c-
ki materijali, te ne ce biti obra
-
dena u ovom ud zbeniku. Za daljnje razumijevanje gradiva
iz Znanosti o cvrsto ci dovoljno je poznavati vla cnu cvrsto cu materijala.
Da bismo shvatili zamor materijala re ci cemo samo ne sto o dinami ckim ispitiva-
njima cvrsto ce.
1
Poisson (Poason) francuski znanstvenik koji je koeficijent u uporabu uveo 1807.g.
2
Vlak: pove ca se l , a smanji d ; tlak: pove ca se d , a smanji l .