.

Marija Magdalena
Prikaz

Student:
Mentor:
Dame Rajkovski
Slobodanka Markovska
Br.indeks

21446/09

Marija Magdalena edna od najpoznati I najsakani li~nosti vo

Evangelieto Noviot zavet, koja go propoveduva zborot na Isus.
Dodeka izvornite dokumenti za nejziniot `ivot se malku, likot
na marija Magdalena kako gre{nica koja taguva I ozoglasena
figura, koja e svedok na Isusovoto raspnuvawe ja inspirirala
hristijanskata umetnost niz vekovite. Marija Magdalena ~ie ime
uka`uva na toa deka verojatno poteknuva od gradot Magdalena,
na zapadniot breg na Galilejskoto more vo dene{en Izrael. Vo
evanegelieto e opi{ana kako sledbenik na Isus I svedok na
negovoto raspnuvawe. Vo tekot na 2000 godini od
hristijanstvoto marija Magdalena e neiscrpna inspiracija.Mnogu
crkvi,u~ili{ta I drugi institucii denes se posveteni na nea.
Pred okolu 30 god. Rimokatoli~kata crkva srame`livo I tivko go
priznala ona {to kriti~arite go tvrdele so stoletija: Slikata
za Marija Magdalena kako reformirana prostitutka nema nikakva
osnova vo bibliskite tekstovi. Na kraj za da se oslobodi od
tie te{ki I ograni~eni navredi, se koristeni site poznati
metodi, no I mo`nosta koja im ostanala na raspolagawe,
nau~nicite I entuzijastite stvorile mnogu novi sliki za
Marija Magdalena. Taka edni denes ja gledaat kako Isusova
sledbeni~ka I za{titni~ka. Drugi ja gledaat kako edna od
apostolite, a treti kako majka na isusovoto dete I negova
mesijeva nasledni~ka. Mnogute mo`nosti I pretpostavki
pokrenale golema belatristi~ka I publicisti~ka lavina, a
Marija Magdalena me|u katolicite teknala status na mo}en
argument vo racete na onie koi se borele protiv ma{kata
dominacija vo Crkovnite redovi. Mnogute veruvaat deka so
otkrivaweto na pravata vistina za Marija Magdalena i nejzinata
uloga vo isusoviot `ivot, bi oblikuvale sosema nova slika za
samiot Isus Hristos.
Vo 1880 god. Zapo~nat e proekt za izdavawe na kniga za
biblijskite `enski likovi prilagodena za detskiot svet,
izdadena e kniga Marija Magdalena: `ena koja ja poka`uvala
svojata blagodarnost , vo koja Magdalena e opi{ana kako `ena
koja ne stanala poznata po golemite zborovi ili dela, nego
kako `ena koja vistinski go sakala Isus so cello svoe srce i
koja ne se sramela da ja poka`e taa svoja qubov, iako kru`ele
kritiki so koi bila opkru`ena.
Edinstven problem za seto toa {to denes e poka`uva deka
voop{to ne bila gre{nica, samo bila prika`uvana kako gre{nica.
Marija Magdalena (nejzinoto ime stoi na gradot Magdalu vo

galileja) prv pat se spomnuva vo evangelieto po Luka, kako

edna od nekulte izma~eni `eni koi Isus gi oslobodil od
demonite od koi bile opsednati, i poradi toa {to im se
pridru`ile nego i na apostolite. Nejzinoto ime ve}e ne se
spomnuva se do Raspe~a, kade taa i drugite `eni prisustvuvale
stoej}i vo podno`jeto na Isusovoto predavawe.