Professional Documents
Culture Documents
gdje je S ubrzanje programa (kao faktor njegovog osnovnog sekvencijalnog izvođenja), a P dio koji se
paralelizira. Ne može se ostvariti ubrzanje više od 10x, ako sekvencijalni dio programa iznosi 10%
izvođenja, bez obzira koliko procesora dodajemo. Na ovaj način je postavljena gornja granica
korisnosti dodavanja više paralelnih izvršnih jedinica."[10]
Gustafsonov zakon je drugi zakon računalnog inženjeringa, usko vezan za Amdahlov zakon.
Gustafsonov zakon se može formulirati kao:
Grafički prikaz Amdahlova zakona, pretpostavljeno je da zadatak ima dva nezavisna dijela, A i B. B
zauzima otprilike 25% vremena ukupne obrade. Programer naporima može ubrzati taj dio 5 puta, ali to
samo malo smanjuje vrijeme ukupne obrade. Za usporedbu, drugi bi trebao mnogo manje vremena
kako bi ubrzao A-dio dva puta. Obrada će sada biti mnogo brža nego li optimiziranjem B-dijela, iako B
ima veće ubrzanje (5x naprema 2x).
gdje je P - broj procesora, S - ubrzanje, i α - neparalelizirani dijelovi procesa.[11] Amdahlov zakon
pretpostavlja konačnu veličinu problema i ta veličina sekvencijalnog dijela je neovisna o broju
procesora, dok Gustafsonov zakon nema tih pretpostavki
5. Амдалов закон.
6. Густафсонов закон.
7. Перформансе CPU-а.
29. Структура процесног елемента код процесорских поља и технике маскирања процесних
елемената.