broj oboljelih od bolesti koja uni tava mentalne sposobnosti u stalnom je porastu

ALZHEIMER Kako ne elimo ostarjeti

Ozbiljno se tom bole u poelo baviti, kako to obino biva, kad je pogodila jednu slavnu
, obo avanu linost bila je to hollywoodska ljepotica Rita Hayworth
pi e drago pleko
Kad je jo
u kod svih
eimer nije
mrtnosti u

1906. gotovo sluajno nabasao na ono to e se zvati po njemu i izazivati jez

koji prijeu 60. godinu starosti, ali i njihovih bli njih, dr. Alois Alzh
ni slutio da e ta, tada izuzetno rijetka pojava, postati etvrti uzrok s
Sjedinjenim Amerikim Dr avama.

Dapae, prva rtva dana nje Alzheimerove bolesti i nije bila starica umrla je u dobi o
d 56 godina, nakon vi e godina progredirajue demencije koja se, meutim, razlikovala
od standardne senilnosti obino izazvane aterosklerozom. Kasnije e se pokazati da o
va bolest pogaa dva puta e e ene nego mu karce. Jo uvijek nikomu nije jasan razlog.
Koliko je slo ena dijagnostika te te ke degenerativne bolesti koja u konanici ovjeka m
entalno svede na razinu biljke, postalo mi je jasno prije dvadesetak godina. Jed
an me poznati neurolog pozvao u zagrebaku bolnicu na padinama Medvednice i pokaza
o mi svojeg pacijenta, 65-godi njeg vrhunskog intelektualca, donedavnog ravnatelja
jednog meunarodnog poduzea.
Odjednom, bez ikakva vidljiva povoda, zapao je u udan oblik depresije. Gotovo je
mazohistiki odbijao sve to mu je moglo pomoi, ak i empatiju svojih bli njih. Tek se du
ljim razgovorom moglo uoiti da ima problema s memorijom, a posve su mu se poremet
ili i moralni kriteriji. Nije mi bilo jasno kako je zavr io na neurologiji; sponta
no mi se javila misao da se radi o Alzheimerovoj bolesti, koja je u to vrijeme b
ila toliko rijetka i egzotina, barem u nas, da je moj prijatelj neurolog izrazio
sumnju da je ba on naletio na takva pacijenta.
Na alost, pacijent je rapidno propadao i sve je ukazivalo na to da sam bio u pravu
, to mi je, nakon mikroskopske analize stanica mozga koje su pokazale karakterist
ine patolo ke promjene, potvrdio i spomenuti neurolog. Radi se o amiloidima, plakov
ima koji se formiraju u mo danim stanicama. Kad danas o tomu razmi ljam, umro je rel
ativno brzo nakon postavljanja dijagnoze, jer je prosjeni vijek, kad se sazna da
je u pitanju Alzheimer, inae od pet do sedam godina.
Valjda se to dosta dugo pre ivljavanje mo e zahvaliti lijekovima koji bolest ne lijee
, ali je usporavaju. Ipak, da u zanosu domoljublja spomenem da je ugledni znanst
venik hrvatskog podrijetla, dr. Dimitri Krainc s Harvarda, u presti nom asopisu Cell
najavio da je vjerojatno na tragu lijeku protiv Alzheimerove bolesti. Dakako, te
orija o tomu kako nastaje Alzheimerova bolest ima mnogo. Tu se moda mijenja, pa je
neko vrijeme okrivljavana previsoka koncentracija aluminija u pitkoj vodi. Ipak
, najjai je adut genetika.
Budui da oboljeli od Downova sindroma (mongoloidnost, op.a.) imaju sline promjene
u stanicama mozga, poku ava se povui neka paralela izmeu tih dviju bolesti. A rije je
o mutacijama na 21. kromosomu. Da bi geni mogli igrati glavnu ulogu kod ove bol
esti, mo e se naslutiti i iz nekih statistika. Naime, anse da od istog oboljenja st
rada potomak onog tko je umro od Alzheimerove bolesti, ak su 10 puta vee nego to je
to sluaj kod prosjene populacije!
Po tomu je ova bolest zapravo zapoela negdje tijekom evolucije, kad je, tko zna u
slijed ega, do lo do mutacije na 21. kromosomu, pa je sve otuda krenulo iz generaci
je u generaciju. Za to je ta jeziva bolest u stalnom porastu i za to na osobito okru
tan nain ubija upravo u na em vremenu silovanja prirodnih zakona, ve je filozofsko p

itanje.
Tu na uloga Zdravke Krstulovi
Dodu e, neki vjeruju da je u pitanju poremeaj acetilholinskog metabolizma, to se tak
oer mo da mo e povezati s genima. Medicina stalno nagla ava da Alzheimerova bolest nije
izljeiva. Mo e je se usporiti, ka u. Ozbiljno se njome netko poeo baviti, kako to obin
o biva, kad je ona pogodila jednu slavnu, obo avanu linost. Bila je to hollywoodska
ljepotica Rita Hayworth, koja je pred svojim prijateljima propadala dok se njez
in um nije sveo na onaj dvogodi njeg djeteta. Umrla je u 69. godini starosti.
Pria je potresla naciju, a kasnije e (bilo ih je i prije, ali su nezamijeeni) jo mno
gi slavni na tragian nain skrenuti pa nju na ono to danas ubija svakog etvrtog Amerika
nca. Meu njima najvi e Papa Ivan Pavao II, Ronald Reagan, glumci Charlton Heston, C
harles Bronson, Mabel Albertson, Dana Andrews, Arlene Francis, Burgess Meredith,
Edmond O Brian, Jack Lord, Arthur O Conell, Molly Picon i Simon Scott, pjevai Perry
Como i Thomas Dorsey, redatelji Otto Preminger i Mervyn Leroy, biv i britanski pre
mijer Harold Wislon, legendarni boksaki ampion Sugar Ray Robinson, istaknuti amerik
i politiari Barry Goldwater i Carroll Campbell, rimokatoliki kardinal i uveni borac
za ljudska prava Raul Silva Henriquez i mnogi drugi.
U nas je tu tu nu ulogu odigrala poznata splitska glumica Zdravka Krstulovi. Mnogi
se okreu prirodnim lijekovima, ako ne za rje enje problema, a onda barem radi preve
ncije ili usporavanja bolesti. Tu, dakako, ima svega i svaega. Moj prvi, za mene
impresivan susret utjecaja prehrane na stopu pojavljivanja Alzheimerove bolesti,
odvijao se podno Himalaja, za vrijeme boravka u ajurvedskoj klinici vaidya Bale
ndu Prakasha u Dehra Dunu.
Nekoliko je manje poznatih asopisa upozoravalo da u jednom uskom pojasu podno Him
alaja od Alzheimerove bolesti obolijeva svega jedan posto stanovnika starijih od
65 godina! Budui da dugotrajne statistike nisu prihvatile svjetski poznate znans
tvene publikacije, uvijek je prema njima izra avana sumnja. Stanovnike ovih krajev
a povezuje samo jedna supstancija u prehrani zain kurkuma. U hrani se uzima svaki
dan, osim na dan kad netko umre u kui.
Ekstrakt kurkume, kurkumin, navodno ne daje tako dobre uinke kao zain. Mnogi autor
i uoavaju da je esta konzumacija ribe faktor kod usporavanja pojave Alzheimera, a
tu se onda odmah spominju i Omega 3, 6 i 9. Drugi vjeruju da je klju u nedostatku
takozvanih minerala u tragovima, dok trei smatraju da su u igri pojaivai biolo ke ak
tivnosti, poput fulvine kiseline. Kad sam nekim ljudima s problemom pamenja dao up
ravo tu supstanciju, rezultati su bili vidljivi, to, naravno, ne znai da je to lij
ek protiv Alzheimera.
Dokazana je injenica da poma e gingko biloba koja pobolj ava mikrocirkulaciju u mozgu
i tako ga du e odr ava mladim. Iako se nerijetko propisuje, ima dosta osporavanja g
ingko bilobe i upozorenja kako se ne smije rabiti istodobno s aspirinom ili neki
m drugim antikoagulantom. U novije vrijeme neki strunjaci u javnosti propovijedaj
u neobinu i problematinu terapiju kao preventivu protiv Alzheimerove bolesti est ali
ca crne kave dnevno. Ima tu i kojekakvih savjeta koji se uglavnom svode na smanj
enje masnoa u krvi ili stimuliranje periferne cirkulacije.
Gomilanje te kih metala
Autori poput dr. Keitha Scotta vjeruju da Alzheimerova bolest u krajnjoj liniji
nastaje uslijed gomilanja te kih metala u stanicama mozga, a to se, kako tvrdi, mo e
rije iti postupkom kelacije uz pomo tvari EDTA koja, za vrijeme infuzije, ubire atom
e metala u tkivu i iznosi ih iz tijela. Ono to mi se ini najperspektivnijim kad je
u pitanju preventiva, ali i usporavanje ve manifestirane bolesti prirodnim tvari
ma, dva su oblika tretmana. Prvi je onaj ve ionako poznati beta glukanom.
Tu je terapiju patentirala tvrtka Cameron International Corporation, ali u novij
e vrijeme istra ivanja skupine slovakih znanstvenika koji rade za vicarsku farmaceut

sku industriju, izgleda da pokazuju da je takozvani tekui visokoaktivni beta gluk

an oblik u kojemu ova tvar djeluje jo jae, kao sna an imunomodulator i potencijalna
preventiva kod raznih oblika demencije. Unos triju aminokiselina uz odgovarajue k
atalizatore u ljudskim stanicama proizvodi jedan do sada najjai poznati endogeni
antioksidans.
S obzirom na to mi je poznato vi e sluajeva u kojima je ova terapija, koja je izuze
tno povoljna i za sporta e, pomogla kod raznih oblika smanjenja ivotnih funkcija, m
eu ostalima i smetnji s memorijom, taj mi se pravac istra ivanja ini u ovom trenutku
najperspektivnijim kad je u pitanju spreavanje ove bolesti, ali i kad elimo biti
aktivni to je dublje u starost mogue.