INTERNACIONALNI UNIVERZITET

TRAVNIK
EKONOMSKI FAKULTET
Smjer:Marketing I trgovina

Seminarski rad iz predmeta:Komercijalno

poznavanje robe
Tema:Ambalaa-razvrstavanje osnovne
funkcije,elementi kreiranja
ambalae

Mentor:
Student:

Doc.dr Nikola Kuvai

02/10

Azra

Semi

U Travniku,januar 2012.godine

SADRAJ
1.UVOD.
...2,3
2.Podjela ambalae.
..4
2.1.Podjela prema ambalanom materijalu.
..4
2.2.Podjela prema osnovnoj
namjeni5
2.3.Podjela prema
trajnosti..5
3.Funkcija
ambalae
..6
3.1.Zatitna funkcija..
.6
3.1.1.Zatita od mehanikih
naprezanja..6
3.1.2.Zatita od klimatskih
uticaja...7
3.1.2.1.Uticaj vode i elemenata iz
zraka7
3.1.2.2.Korozija metalne
ambalae..8
2

3.1.3.Zatita od elektromagnetskog zraenja.

..8,9
3.1.5.Zatita od
mikroorganizama.9
3.2.Skladino transportna funkcija ambalae..
10
3.3.Prodajna funkcija ambalae..
..10,11
3.4.Upotrebna funkcija
ambalae.11
3.5.Ekoloka funkcija ambalae.
.11
4.Ambalani materijal.
..12
ZAKLJUAK
..13
LITERATURA
...14

UVOD
Ambalaa predstavlja sve proizvode, bez obzira na prirodu materijala od
kojeg su izradjeneni, a upotrebljavaju se za dranje, uvanje, rukovanje,
isporuku i predstavljanje robe (od sirovina do gotovih proizvoda) tijekom
transporta robe od proizvodjaa do korisnika ili potroaa.Posude razliitog
oblika i veliine, nainjene od razliitih materijala, u kojima se roba dri
tijekom prometa, a isto tako i tanji fleksibilni materijali koji su samo
izrezani na odgovarajue dimenzije i eventualno grafiki obraeni a slue
za zamatanje roba, zovu se ambalaa. Posebnim dijelovima ambalae
smatraju se dijelovi za zatvaranje ambalae (zatvarai, epovi, poklopci) i
dijelovi za unutranju zatitu robe (jastuci, pregrade, predloci) Da bi se
roba zatitila i na siguran nain transportirala, skladitila i dostavila
krajnjem korisniku treba je staviti u odgovarajuu posudu, omot ili slino,
odnosno u odgovarajuu ambalau. Ambalaa je sredstvo koje prihvaa
robu i titi je do uporabe. Ambalaa titi robu od mehanikih,
3

klimatolokih, kemijskih i mikrobiolokih utjecaja, ali isto tako titi okolinu

od mogueg tetnog utjecaja robe. Ambalaa aktivno sudjeluje u prodaji
robe. Ona svojim oblikom, teksturom, grafikim rjeenjem i identifikacijom
komunicira s potroaem. Osim toga ona mora omoguiti jednostavnu i
udobnu uporabu a istodobno biti atraktivna i suvremena. Ambalaa mora
biti prilagoena kupovnoj moi potroaa, njihovoj potroakoj kulturi i
navikama i mora biti usklaena sa standardima i propisima. Da bi se mogli
realizirati svi navedeni zahtjevi koji se postavljaju na ambalau potrebno je
dobro poznavati funkcije ambalae. Pri kreiranju ambalae potrebno je
tako odabrati elemente oblikovanja ambalae (ambalani materijal,
prostorni oblik ambalae, elemente grafikog oblikovanja) i medjusobno ih
uskladiti kako bi ambalaa na optimalan nain ispunila svoje funkcije. Rad
na kreiranju ambalae, odnosno realizaciji njenih funkcija vrlo je sloen i
zahtijeva sudjelovanje strunjaka razliitih profila od tehnologa,
ekonomista, psihologa trita, propagandista do likovnih umjetnika
primijenjenih umjetnosti, strunjaka za transport i drugih. Budui da nema
pisanih podataka o poetku uporabe ambalae moe se pretpostaviti da je
ovjek u prapovijesti koristio predmete koje je pronalazio u prirodi (uplje
plodove, koru 2 drveta) za prenoenje dobara namijenjenih razmjeni.
Razvojem ljudskog drutva, potrebom da se razmjenjuje roba na veim
udaljenostima poinje i izrada ambalae od prirodnih materijala dostupnih
u to vrijeme. To su bile koare od prua, drvene kutije i bave, keramike
amfore, pletene vree i ivotinjske mjeine. Kako je ovjek otkrivao
mogunosti prerade prirodnih sirovina za dobivanje novih materijala tako
su se pojavljivali i novi oblici ambalae poput staklenih boca i posuda od
bronce. Napredak u proizvodnji i potronji ambalae zapoinje
industrijskom revolucijom u 19. stoljeu. eljezo i bijeli lim (elini lim
zatien slojem kositra) upotrijebljeni su za izradu bavi i limenki a valoviti
karton za izradu kutija. Industrijalizacija i urbanizacija utjeu na porast
proizvodnje i trgovine te se pojavljuje potreba za velikim koliinama jeftine
ambalae. Najvee promjene u proizvodnji ambalae dogodile su se u 20.
stoljeu zahvaljujui primjeni novih materijala (aluminija i polimernih
materijala) i zamjeni klasine tehnike posluivanja u trgovinama robe
iroke potronje tehnikom samoposluivanja. Ova tehnika zahtijeva da
roba u trgovinu dolazi zapakirana u male prodajne jedinice prilagoene
potrebama kupaca, a sve informacije koje je kupac prije dobivao od
trgovca sada mu mora pruiti ambalaa. Suvremena dostignua na polju
ambalae (novi ambalani materijali i oblici i nove tehnike pakiranja),
promjene u nainu ivota stanovnitva (urbanizacija, razvoj prometa, nove
higijenske i zdravstvene navike itd.) i poveana kupovna mo potroaa
(potranja za kvalitetnijom robom u boljoj, atraktivnijoj i skupljoj ambalai)
razlozi su za sve veom proizvodnjom i potronjom ambalae. Nasuprot
tome, postoje i faktori koji usporavaju potronju ambalae. To je omjer
4

trokova pakiranja i prodajne cijene robe i sve vie razvijena svijest o

potrebi zatite ovjekove okoline od nepotrebnog zagaenja. Odbaena
ambalaa predstavlja veliki ekoloki problem. Zato se danas u razvijenim
zemljama rjeavanju ovog problema posveuje sve vea panja i pronalaze
novi naini zbrinjavanja i oporabe odbaene ambalae.

PODJELA AMBALAE
Ambalaa se moe podijeliti u razliite skupine s obzirom na odabrano
zajedniko svojstvo, a to moe biti ambalani materijal, osnovna namjena
u prometu roba, trajnost, funkcija, vrijednost, fizika svojstva itd.
2.1. Podjela prema ambalanom materijalu

Ambalani materijal je najvaniji element u kreiranju ambalae o kojem

ovisi izbor tehnologije za proizvodnju ambalae, kvaliteta, izgled, oblik,
namjena, nain uporabe i cijena. Prema materijalu od kojeg je izraena
ambalaa moe biti papirna i kartonska, metalna, staklena, drvena,
tekstilna, ambalaa od polimernih materijala i vieslojnih materijala koji se
jo nazivaju i laminati. Od papira i tanjeg kartona izrauju se savitljive
vreice razliitih dimenzija i prostorno neoblikovana ambalaa za
zamatanje roba. Zajedno s drugim materijalima u obliku folija
upotrebljavaju se u izradi vieslojne ambalae. Karton i valovita ljepenka
slue za izradu kutija i aa. Metali koji se koriste za izradu ambalae su
eljezo, aluminij, kositar, cink i olovo koje se upotrebljava samo za
pakiranje radioaktivne robe. Metalna ambalaa izradjuuje se u razliitim
oblicima od kontejnera, cisterni, bavi, kanti, limenki do poklopaca za
staklenke, zatvaraa za boce itd. Premda je staklo jedan od najstarijih
ambalanih materijala i danas je vrlo zastupljeno u ambalanoj industriji
zbog mnogih dobrih svojstava. Od stakla se izrauju boce, staklenke, ae
i ampule. Drvo se upotrebljava za izradu sanduka, baava, koara od
prua, transportnih paleta i kalema, ali se danas sve vie zamjenjuje
drugim materijalima. Tekstilna ambalaa koja se nekad izraivala od
prirodnih vlakana (npr. vree od jute) danas se zamjenjuje tekstilnim
vlaknima i trakama od polimernih materijala. Upotrebljava se za omatanje
bala i izradu vrea i mrea. Polimerni materijali upotrebljavaju se za izradu
ambalae posljednjih 50 godina a zbog svojih dobrih svojstava i niske
cijene zamijenili su neke prirodne materijale, osobito metal, drvo i staklo.
Mogu se proizvoditi u gotovo svim ambalanim oblicima. Zahvaljujui
svojim specifinim svojstvima polimerni materijali omoguili su razvoj
novih metoda 4 pakiranja, npr. pakiranje u modificiranoj atmosferi u
prodajnim jedinicama prilagoenima potrebama kupca i time produljenje
svjeine prehrambenih proizvoda. Kombiniranjem i spajanjem vie vrsta
razliitih materijala u obliku folija dobiju se ambalani materijali eljenih
svojstava i relativno niske cijene a nazivaju se vieslojni materijali ili
laminati. Upotrebljavaju se za pakiranje roba kada klasini materijali ne
zadovoljavaju bilo svojim svojstvom, cijenom ili nisu prilagoeni
suvremenoj opremi za pakiranje.

2.2. Podjela prema osnovnoj namjeni u prometu robe

Prema osnovnoj namjeni u prometu robe ambalaa se dijeli na prodajnu

(primarnu), skupnu (sekundarnu) i transportnu (tercijarnu) ambalau.
Prodajna ili primarna ambalaa slui za pakiranje robe iroke potronje u
koliini koja najbolje odgovara potrebama kupca. Roba upakirana u
prodajnu ambalau predstavlja jedinino pakiranje ili prodajnu jedinicu
robe. Ova ambalaa prezentira robu kupcu, mora sadravati sve potrebne
informacije o sastavu i koliini robe, uvjetima uvanja, roku trajanja i
nainu uporabe. Prodajna ambalaa mora zatititi robu i sva njena
originalna svojstva do trenutka uporabe, odnosno mora jamiti kvalitetu i
kvantitetu robe. Takoer svojim atraktivnim izgledom mora privui panju
kupca i navesti ga da odabere ba taj proizvod. Budui da se roba troi
upravo iz prodajne ambalae ona mora biti funkcionalna, omoguiti lako
otvaranje i zatvaranje ambalae. Ambalana jedinica koja sadri vie
proizvoda u primarnoj ambalai tako da je proizvod pristupaan kupcu u
skupini, a moe se izdvojiti i uzeti pojedinano, naziva se skupna ili
sekundarna ambalaa. Ona racionalizira pakovanje robe u transportnu
ambalau i rukovanje robom u trgovini. Transportna ili tercijarna
ambalaa omoguava prijevoz, pretovar i rukovanje odreenom koliinom
proizvoda pakiranog u prodajnoj i/ili skupnoj ambalai. Transportna
ambalaa zatiuje robu od svih oteenja do kojih moe doi tijekom
transporta, skladitenja i manipulacije robom, osobito od onih koja nastaju
zbog mehanikih optereenja i atmosferskih utjecaja.

2.3. Podjela prema trajnosti

Ambalaa se prema trajnosti dijeli na povratnu i nepovratnu. Povratna
ambalaa je ona ambalaa koja se, nakon to se isprazni, ponovo
upotrebljava u istu svrhu. Budui da je trajnija mora biti izraena od
kvalitetnijeg materijala stoga je i skuplja. Povratna ambalaa se prikuplja,
vraa proizvoau koji je nakon ienja i pranja ponovo upotrebljava za
pakiranje. Uz transportnu ambalaa koja je uglavnom povratna (bave,
cisterne, sanduci...) i neke vrste prodajne ambalae spadaju u ovu
kategoriju (npr. boce za komprimirane plinove, staklene boce).
Nepovratna ambalaa upotrebljava se za pakiranje samo jednom. Najvei
dio prodajne ambalae je nepovratan iz praktinih i ekonomskih razloga.
Nakon to kupac upotrijebi sadraj ona predstavlja otpad. Velike koliine
nepovratne prodajne ambalae postale su ekoloki problem. Stoga se
danas razliitim mjerama potiu proizvoai da proizvode ambalau koju je
mogue ponovo upotrijebiti i/ili reciklirati, odnosno da upotrebljavaju
biorazgradljive ambalane materijale kako bi se nepovoljni utjecaj na
okoli smanjio na najmanju moguu mjeru.
7

FUNKCIJE AMBALAE
Budui da se roba nalazi u ambalai tijekom cijelog transportnog puta od
proizvoaa do potroaa zahtjevi koji se postavljaju na uspjeno
realiziranu ambalau su viestruki. Funkcije ambalae mogu se promatrati
s razliitih gledita. Ovisno o vrsti robe i skladinotransportnim uvjetima
odreene e funkcije biti naglaenije. Osnovne funkcije koje ambalaa
mora zadovoljiti, bez obzira na vrstu robe, su sljedee:
- zatitna,
- skladino-transportna ,
- prodajna ,
- uporabna ,
- ekoloka funkcija.

3.1. Zatitna funkcija ambalae

Ambalaa mora zatititi robu od trenutka pakiranja, tijekom transporta,
skladitenja, prodaje i tijekom uporabe. Na cijelom tom putu ambalaa i
roba izloeni su mehanikim naprezanjima, djelovanju klimatskih
elemenata, mikroorganizama, insekata i glodavaca. Ambalaa s dobro
realiziranom zatitnom funkcijom mora zatititi robu od bilo kojeg vanjskog
utjecaja koji bi mogao uzrokovati fizike, kemijske ili mikrobioloke
promjene robe.

3.1.1. Zatita od mehanikih naprezanja

Ambalaa mora biti dizajnirana tako da svojim mehanikim svojstvima
kompenzira mehanika naprezanja bez oteenja robe i ambalae.
Mehanika naprezanja rezultat su djelovanja mehanikih sila kojima su
roba i ambalaa izloene tijekom transporta, skladitenja i manipulacije.
Mehanike sile koje djeluju na robu i ambalau mogu biti dinamike i
statike. Do naprezanja uslijed dinamikih sila dolazi promjenom brzine i
8

smjera kretanja vozila tijekom prijevoza robe ili padom prilikom

manipulacije robe. Vertikalnim statikom silama optereena je roba
sloena u skladitu ili vozilu. Donji redovi optereeni su teinom robe koja
je na njih sloena. Horizontalnim statikim silama roba je izloena pri
hvatanju i dranju robe nekim manipulativnim ureajem tijekom utovara ili
istovara.

3.1.2. Zatita od klimatskih utjecaja

Klima kao meteoroloki pojam je skup meteorolokih faktora i pojava koje
u odreenom vremenskom periodu ine prosjeno stanje atmosfere nad
nekim dijelom Zemljine povrine. Elementi klime koji se uzimaju u obzir pri
odreivanju klime su insolacija, temperatura, tlak i vlanost zraka, smjer i
brzina vjetra, padaline, naoblaka i snjeni pokriva, a mijenjaju se pod
utjecajem klimatskih faktora (zemljopisna irina, reljef, raspodjela kopna i
mora, morske struje, nadmorska visina, rotacija, revolucija, atmosfera,
udaljenost od mora, jezera, tlo i biljni pokrov te utjecaj ovjeka). Da bi se
roba mogla zatititi od klimatskih utjecaja potrebno je poznavati pravac i
vrijeme transporta, kao i klimatske prilike karakteristine za to podruje.
Glavni uzrok oteenja robe je brzina promjene klimatskih faktora tijekom
prijevoza robe. Na skladitenu robu utjeu promjene lokalne klime. Osim
vanjske klime na robu utjee i klima zatvorenog prostora (skladita ili
tovarnog prostora vozila) koja ovisi o vanjskoj klimi ali uvijek s odreenim
zakanjenjem. Temperatura zatvorenog prostora moe biti vie ili nia od
vanjske a vlanost je obino via. Na klimu zatvorenog prostora utjee i
roba sa svojom temperaturom i vlanou.

3.1.2.1. Utjecaj vode i elemenata iz zraka

Voda moe prodrijeti u ambalau u tekuem ili plinovitom agregatnom
stanju bilo na mjestu spajanja elemenata ambalae ili kroz stijenku
higroskopnog materijala. Kada su u neposrednom dodiru sa zrakom roba i
ambalaa su izloene djelovanju vlage iz zraka. Vlanost zraka se najee
izraava relativnom vlanou. To je broj koji pokazuje omjer koliine
vodene pare koja stvarno postoji u zraku u nekom trenutku i maksimalne
koliine vodene pare koju bi zrak pri toj temperaturi mogao primiti da bi
bio zasien. Neki materijali, poput metala, stakla, minerala, ovlait e se
samo povrinski. Ako se izloe djelovanju zraka niske relativne vlanosti
potpuno e se osuiti. Materijali koji su higroskopni (papir, karton, drvo,
prakasti materijali kao to su cement, itarice, brano itd.) zadrat e
odreenu koliinu vlage koja se naziva ravnotena vlanost, a koja ovisi o
9

relativnoj vlanosti i temperaturi zraka. Ako se temperatura atmosferskog

zraka, odnosno zraka koji se nalazi unutar zatvorene ambalae, snizi ispod
temperature rosita dolazi do kondenzacije vode (pojava rose) na ambalai
i/ili robi. Osim vode koja nastaje kondenzacijom vodene pare iz zraka voda
se unutar ambalae moe pojaviti kao rezultat "znojenja" robe. To se
najee dogaa sa svjeim namirnicama poput voa i povra koje
procesom disanja 8 oslobaa vodu. Voda moe nastajati i u nekim
aerobnim mikrobiolokim procesima i nekim kemijskim procesima. Ako je
ambalaa izraena od higroskopnog materijala u veoj mjeri izloena
djelovanju vode, odnosno vodene pare, moe doi do njenog raspadanja i
gubitka proizvoda. To se osobito dogaa u prekomorskom prometu.
Elementi iz zraka koji mogu uzrokovati kemijska oteenja robe i ambalae
su kisik, ugljikov(IV) oksid, sumporov(IV) i sumporov(VI) oksid, vodena
para, industrijski plinovi i kuhinjska sol, oneienja. Sastojci zraka mogu
djelovati samostalno, ali mogu i stupati u interakcije pojaavajui na
razliite naine tetno djelovanje. primjerice, Ugljikov(IV) oksid i
sumporov(VI) oksid u prisustvu vode daju gljinu, odnosno sumpornu
kiselinu a korozivno djelovanje kisika i kuhinjske soli na metale pojaava se
u prisustvu vlage.

3.1.2.2. Korozija metalne ambalae

Korozija je kemijski ili elektrokemijski proces razaranja povrine metala.
Procesi elektrokemijske korozije metalne ambalae slini su procesima u
galvanskom lanku. Da bi se mogli odvijati potrebna su dva metala
razliitog elektrokemijskog potencijala i elektrolit. Kod metalne ambalae
ovi su uvjeti ispunjeni kada je zatitni sloj kositra na bijelom limu oteen
tako da elektrolit, npr. vlaga, moe doprijeti do eljezne osnove, zatim kod
limova spojenih zakovicama kada su zakovice izraene od drugog metala
ili kod limova spojenih lemljenjem gdje je legura za lemljenje razliitog
sastava od limova. Kada je relativna vlanost zraka niska povrina metala
se oksidira i nastali tanki sloj oksida titi metal od daljnjeg negativnog
utjecaja kisika. To znai da se brzina oksidacije metala u suhom zraku
usporava. Meutim, u vlanom zraku oksidni sloj se ponaa drugaije
budui da je higroskopan. Kada se u njemu nakupi odreena koliina vode
stvaraju se uvjeti za nastajanje galvanskog lanka u kojemu je metal
anoda (A) a oksidni sloj katoda (K). U ovoj vodi ima dovoljno kisika koji se
na katodi reducira, dok se metal oksidira na anodi prema jednadbama:
K: O2 + 2 H2O + 4 e
- 4 OH

10

A: Fe - 2e
- Fe
2+
Utroeni kisik brzo se nadoknauje iz zraka i sloj korozije postaje sve deblji.
Ova vrsta korozije u vlanom zraku naziva se atmosferska korozija i sa
stajalita ambalae je najvanija.

3.1.3. Zatita od elektromagnetskog zraenja

Spektar elektromagnetskog zraenja obuhvaa zrake razliitih valnih
duljina. Energija elektromagnetskog zraenja obrnuto je proporcionalna
valnoj duljini zraenja. Od ukupne energije elektromagnetskog zraenja
koje padne na povrinu ambalane jedinice (E) jedan dio e se reflektirati
(Er), dio e biti proputen (Ep) a dio e se apsorbirati (Ea): E = Er +
Ep+Ea.Koji e dio zraenja ambalani materijal apsorbirati ovisi o
karakteristikama ambalanog materijala i valnoj duljini zraenja. S gledita
utjecaja na ambalau od interesa su samo valne duljine koje obuhvaaju
podruje ultraljubiastog (UV), vidljivog (VIS) i infracrvenog (IR) zraenja.
Za zatitu fotoosjetljive robe upotrebljavaju se ambalani materijali koji ne
proputaju zraenje. Propusnost materijala moe se smanjiti dodatkom UV
apsorbera u ambalani materijal pri preradi, bojenjem u masi, grafikom
obradom povrine, prevlaenjem materijala nepropusnim slojevima ili
kombiniranjem razliitih ambalanih materijala (laminati). Uslijed razlike
temperature robe i okoline dolazi do prijenosa topline kroz stijenku
ambalanog materijala. Prijenos topline se moe odvijati procesom
kondukcije, konvekcije ili zraenjem. U kolikoj e mjeri ambalaa zatititi
robu od utjecaja topline ovisi o toplinskambalanog materijala. Metalna
ambalaa dobro vodi toplinu pa se upotrebljava za pakiranje proizvoda
koje je potrebno sterilizirati. Meutim, takva ambalaa ne moe robu
zatititi od temperaturnih promjena tijekom transporta i skladitenje.
Materijali koji imaju malu toplinsku vodljivost, odnosno dobri su izolatori,
su papir i karton, osobito valoviti karton i ekspandirani polimerni materijali
poput ekspandiranog polistirena (komercijalni naziv - stiropor). Ambalani
materijal ne moe robu zatititi od djelovanja topline due vrijeme. Izloi li
se zapakirana roba povienoj temperaturi nakon odreenog vremena doi
e do izjednaavanja temperature okoline i robe bez obzira na toplinsku
provodnost ambalanog materijala. Stoga se zatita robe od topline mora
realizirati kroz skladino-transportnu funkciju ambalae u skladu s
propisanim uputama za uvanje odreene vrste robe.
11

3.1.5. Zatita od mikroorganizama

Bakterije i gljivice (kvasci i plijesni) najjednostavniji su biljni i ivotinjski
organizmi koji za svoj rast i razmnoavanje koriste gotovu organsku tvar
na kojoj ive. Produkti njihovog metabolizma mogu imati neugodan okus i
miris i biti tetni za zdravlje ljudi. Optimalni uvjeti za razvoj
mikroorganizama su vlana podloga i temperatura izmeu 20 i 40 oC.
Aerobni mikroorganizmi za svoj rast i razmnoavanje trebaju kisik pa se
mogu razviti samo na povrini ambalae, dok anaerobnim oblicima kisik
nije potreban te se mogu razvijati u proizvodu upakiranom u nepropusnu
ambalau. Mikroorganizmi mogu otetiti robu i ambalau na vie naina:
- oteenje zbog same fizike prisutnosti mikroorganizama
- kvarenje zbog razaranja supstance robe
- kvarenje zbog nusproizvoda metabolizma mikroorganizama koji ulaze u
sastav robe.
Robe mogu biti lakopokvarljive ili mikrobioloki stabilne. Ukoliko ambalaa
mora zatititi lakopokvarljivu robu od djelovanja mikroorganizama tada
mora biti izraena od nepropusnog materijala i hermetiki zatvorena
budui da do naknadne kontaminacije dolaziuglavnom zbog propusta pri
zatvaranju. Zatita lakopokvarljivih prehrambenih proizvoda esto se
realizira konzerviranjem upakirane namirnice postupcima pasterizacije i
sterilizacije. Ambalaa u tom sluaju mora biti nepropusna za
mikroorganizme i izraena od materijala koji mogu izdrati uvjete
konzerviranja toplinom bez promjene svojstava (staklo, metal, polimerni i
vieslojni materijali).

3.2. Skladino-transportna funkcija ambalae

Skladitenje i transport sirovina, pomonih materijala, poluproizvoda i
gotove robe vremenski i prostorno povezuje nabavu sirovine i pomonih
materijala s procesom proizvodnje, te pojedinih faza proizvodnje i
proizvodnju s prodajom i potronjom roba. Neke sirovine, pomoni
materijali, poluproizvodi i gotovo sva gotova roba skladite se i
transportiraju u odgovarajuoj ambalai. Ambalaa s dobro rijeenim
skladino-transportnim funkcijama omoguava racionalno koritenje
skladinog i transportnog prostora. Realizacija ovih funkcija ovisi o obliku i
dimenzijama ambalae i njenoj usklaenosti s dimenzijama zapakirane
robe. Ambalaa kvadratnog oblika bolje iskoritava prostor transportne
ambalaevozila ili skladita, u odnosu na ambalau u obliku valjaka ili
12

nekog nepravilnog oblika gdje moe ostati i vie od 20 % neiskoritenog

prostora. Roba se u transportu vrlo esto slae na palete (slika 3-2). Paleta
je drvena podloga izraena od dasaka odreenih normiranih dimenzija. To
je vrsta pomone opreme koja omoguava formiranje kompaktnog i
vrstog paketa, sloenog iz raznih vrsta komadne robe. Da bi se to bolje
iskoristio skladini i transportni prostor dimenzije ambalae trebaju biti
usklaene s dimenzijama palete, stoga je Europska federacija za pakiranje
(European Packing Federation, EPF) izradila tzv. modul-sustav dimenzija
ambalae i slaganja na palete. Preporuka je da bruto masa robe ne prelazi
1 t, a da visina sloene robe na paleti bude oko 1 m.Nova, prazna
ambalaa i povratna ambalaa takoer se skladiti i transportira od
proizvoaa ambalae do proizvoaa robe, odnosno od kupca do
proizvoaa robe. Budui da to predstavlja troak koji ulazi u cijenu robe
potrebno je ambalau oblikovati na nain koji omoguava optimalno
iskoritenje skladinog, odnosno transportnog prostora. Na primjer,
ambalaa konusnog oblika moe se slagati jedna u drugu, kartonske kutije
spojenog oploja oblikuju se neposredno prije punjenja robom. Boce od
polimernih materijala proizvedu se u obliku epruveta, transportiraju i
konano oblikuju neposredno prije punjenja.

3.3. Prodajna funkcija ambalae

Prodajne funkcije ambalae usklauju se sa suvremenim razvojem
trgovine robom iroke potronje, odnosno samoposlunom tehnikom
prodaje. Prodajna ambalaa racionalizira prodaju. To znai da se pakira
ona koliina robe koja odgovara potrebama kupca. Kolika e biti koliina
robe zapakirana u prodajnu jedinicu ambalae ovisi o vrsti robe, nainu
njezine uporabe, trajnosti, kupovnoj moi potroaa itd. Ambalaa koja
ima dobro realiziranu prodajnu funkciju poveava opseg prodaje. Ona
mora privui panju kupca, izazvati njegovu zainteresiranost u vrlo
kratkom vremenu, prenijeti mu poruku te ga potaknuti na kupnju, pridobiti
kupevo povjerenje i stvoriti povoljan opi dojam, tako da je kupac
spreman platiti vie za izgled, uvjerljivost i pouzdanost boljeg pakiranja.
Budui da je upravo prodajna ambalaa zamijenila ulogu trgovca u
suvremenim maloprodajnim trgovinama ona mora sadravati sve
informacije koje je ranije kupac dobivao od prodavaa. Na ambalai se
moraju nalaziti sve potrebne informacije o nazivu proizvoda, proizvoau,
porijeklu, sastavu, roku i nainu uporabe, datumu proizvodnje i nainu
uvanja. Prodajna ambalaa takoer mora jamiti kvalitetu i koliinu
zapakirane robe, odnosno upravo ona koliina robe koja je na ambalai
istaknuta.

13

3.4. Uporabna funkcija ambalae

Ambalaa s dobro realiziranom uporabnom funkcijom treba omoguiti
lako otvaranje, pripremu robe za uporabu, uzimanje potrebne koliine robe
bez rasipanja i ponovno zatvaranje ukoliko se roba ne troi odjednom.
Ambalani materijal i oblik ambalae odreuju nain na koji e se
ambalaa otvarati. Ambalaa od papira, kartona, polimernih i metalnih
folija uglavnom se lako otvara kidanjem, deformacijom poklopca ili bez
deformacije. Metalna i staklena ambalaa tee se otvara i ponekad
otvaranje zahtjeva uporabu specijalnih pomagala koja se u tom sluaju
prilau ambalai ili takav predmet kupac mora imati. Nakon to je roba iz
nje izvaena, ambalaa bi trebala na neki drugi nain korisno posluiti npr.
kao povratna ambalaa, ukras ili za uvanje nekih drugih predmeta.

3.5. Ekoloka funkcija ambalae

Ekoloka funkcija ambalae nametnula se u posljednjih dvadesetak godina
kao posljedica brige za zatitu okolia. S obzirom na rastue koliine
odbaene ambalae Republika Hrvatska u skladu s propisima Europske
Unije donosi sve vei broj propisa vezanih za gospodarenje ambalanim
otpadom (NN 97 8.8.2005 Pravilnik o ambalai i ambalanom otpadu,
Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva RH).
Ekoloka funkcija ambalae moe se realizirati na razliite naine:
pakiranjem u ambalau od recikliranog materijala, uporabom povratne
ambalae, smanjivanjem broja omota oko prodajne jedinice proizvoda,
prodajom veeg broja prodajnih jedinica u skupnoj ambalai, uporabom
biorazgradljivih materijala i jestive ambalae za prehrambene proizvode.

AMBALANI MATERIJALI
Odabir ambalanog materijala osnovni je element kreiranja ambalae o
kojem ovisi realizacija funkcija ambalae i njezina cijena. Za uspjenu
realizaciju zatitne funkcije ambalae materijal mora biti postojan i
nepropustljiv. Mehanika postojanost podrazumijeva otpornost prema
djelovanju vanjskih mehanikih sila. Materijal mora biti i kemijski postojan
prema sastojcima zraka s kojima je neprekidno u kontaktu. Istodobno
14

unutranja strana ambalae u izravnom je dodiru s robom s kojom ne smije

stupati u interakcije. Osobito je vano za pakiranje prehrambenih
proizvoda da ambalani materijal ne utjee na kvalitetu i zdravstvenu
ispravnost namirnice. Ambalani materijal mora biti bioloki postojan
budui da djelovanje mikroorganizama vrlo tetno djeluje na realizaciju
zatitne a takoer i prodajne funkcije ambalae. Mehanika nepropustnost
ambalanog materijala vana je stoga da ne dolazi do gubitka robe ili
njenih sastojaka kroz ambalani materijal, odnosno da ne dolazi do
prodiranja sastojaka zraka u ambalau. Materijal treba biti optiki
nepropustan ukoliko se radi o robi osjetljivoj na djelovanje svjetlosti. U tom
sluaju prodajna funkcija realizira se grafikom obradom ambalae koja
robu prezentira kupcu. Toplinska provodnost ambalanog materijala vana
je za robe koje se toplinski obrauju (sterilizacija i zagrijavanje prije
vaenja robe). Ukoliko je roba osjetljiva na promjenu temperature
ambalani materijal treba biti toplinski izolator. Elektrina provodnost
vana je za realizaciju prodajne funkcije ambalae. Materijali koji ne
provode struju (polimerni materijali), zbog statikog elektriciteta privlae
na sebe prainu, to nepovoljno utjee na izgled robe na polici. Tehnoloka
svojstva ambalanog materijala odreuju izbor postupka proizvodnje
ambalae, konstantnost dimenzija ambalae, brzinu proizvodnje, izbor
oblika ambalae, izbor postupka grafikog oblikovanja i kvalitete obrade,
te trokove prostornog i grafikog oblikovanja. Troak ambalanog
materijala ovisi o masi potrebnog materijala i njegovoj cijeni, a potrebna
koliina materijala ovisi o gustoi materijala, potrebnoj debljini stijenke
ambalae i mehanikim svojstvima materijala.

ZAKLJUAK
15

Da bi se roba mogla isporuiti potroaima odnosno da bi se zatitila i sigurno

transportovala, da bi se njome lako i bez opasnosti rukovalo, mora biti stavljena u
odreeni sud, omot, ram ili materijal, tj. u odreenu ambalau. Ambalaom se roba
zatiuje od mehanikog oteenja, od promena osobina, od gubitaka na koliini i
nedozvoljenih manipulacija, od hemijskih i fizikih delovanja, mikroorganizama i td.
Ambalaom se zatiuje okolina od tetnih uticaja robe, npr. kod zapaljivih, otrovnih i
eksplozivriih supstanci. Ambalaa omoguuje povoljnije uskladitenje i laku upotrebu
robe, a takoe slui i reklami. Za mnoge proizvode iroke potronje ambalaa je
presudan faktor pri plasmanu, pa odatle razumljiv znaaj ambalae za savremenu
privredu. Medutim, ambalaa poveava cenu kotanja robe, zbog utroka materijala,
opreme i radne snage. Udeo ambalae u prodajnoj ceni proizvoda moe da dostigne i
preko 50%, a kod nekih luksuznih proizvoda i do 70%. Pred ambalau se postavljaju
sledei uslovi:

Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da

titi robu;
je to jeftinija;
je to laka (zbog transporta);
olaka rukovanje;
ima standardni oblik i kvalitet;
je privlana;
je otporna na fizike i hemijske uticaje;
bude ili ne bude propusna za vazduh, vlagu, mirie i sl...

LITERATURA
1. I. Vukovi, K. Gali i M. Vere: Ambalaa, Tectus, Zagreb, 2007.
16

2. N. Strievi: Suvremena ambalaa I, kolska knjiga, Zagreb, 1982.

3. N. Strievi: Suvremena ambalaa II, kolska knjiga, Zagreb, 1983.
4. Pravilnik o ambalai i ambalanom otpadu (NN/2005)
5. Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u
neposredni dodir s
hranom (NN/2008)
6. Z. Janovi: Polimerizacije i polimeri, Hrvatsko drutvo kemijskih
inenjera i tehnologa ,
Zagreb, 1997.

17