4

Integral funkcije kompleksne promjenjive

Ako su x (t) i y (t) realne funkcje neprekidne za a t b, tada je sa

z (t) = x (t) + iy (t) ,

t [a, b]

definisana neprekidna kriva u kompleksnoj ravni koja spaja tacke z (a) = A i

z (b) = B. Ako je a 6= b, a z (a) = z (b) kriva se naziva zatvorena.
Kriva koja samu sebe ne sijece naziva se prosta kriva.
Ako su x (t) i y (t) neprekidno diferencijabilne funkcije za a t b kriva se
naziva glatka kriva. Ako je L glatka kriva, tada je sa
z 0 (t) = x0 (t) + iy 0 (t)
dat pravac tangente na krivu L u tacki z (t) = x (t) + iy (t) .
Kriva koja se sastoji iz konacno mnogo glatkih dijelova naziva se dio po dio
glatka kriva.
Svaku prostu dio po dio glatku zatvorenu krivu nazivamo kontura.

Slika.
Pretpostavimo da je f (z) definisana u svim tackama dio po dio glatke krive
L sa krajevima A i B.
Neka je kriva AB tackama z1 , . . . , zn1 podijeljena na n dijelova i z0 = A i
zn = B. Na luku z\
cku zk i formiramo integralnu sumu:
k1 zk izaberimo ta
Sn =

n
X

k=1

f (zk ) 4zk ,

gdje je 4zk = zk zk1 .

Definicija.
Ako postoji grani
cna vrijednost sume Sn kada n i
max |4zk | 0, koja je nezavisna od na
cina podjele krive L i izbora ta
caka zk ,
onda se ta grani
cna vrijednost naziva integral funkcije f (z) du
z krive L i
obiljezava
Z
Z
f (z) dz
ili
f (z) dz
L

d
AB

32

Neka je f (z) = u (x, y) + iv (x, y) , zk = xk + iyk , zk = xk + iyk , 4xk =

xk xk1 , 4yk = yk yk1 tada je
Sn

=
=

n
X

k=1
n
X
k=1

(u (xk , yk ) + iv (xk , yk )) (4xk + i4yk ) =

(u (xk , yk ) 4xk v (xk , yk ) 4yk ) +
+i

n
X

k=1

(v (xk , yk ) 4xk + u (xk , yk ) 4yk )

Prelaskom na granicnu vrijednost kada max |4zk | 0, tj. max |4xk | 0 i

max |4yk | 0, dobijamo
Z
Z
Z
f (z) dz = udx vdy + i vdx + udy
(7)
L

Ako je L prosta kriva zadata parametarski sa z = z (t) , a t b tada je

Z

f (z) dz =

Zb

f (z (t)) z 0 (t) dt

(8)

Formule (7) i (8) koriste se za racunanje integrala funkcije kompleksne promjenjive.

Iz definicije integrala slijede osobine:
Z
Z
Z
(f (z) g (z)) dz =
f (z) dz f (z) dz
ZL
ZL

L
Z
a f (z) dz = a f (z) dz

f (z) dz =

d
AB

ZL

f (z) dz

BA

Z
Z

f (z) dz |f (z)| dz

L
Z L
Z
Z
f (z) dz + f (z) dz =
L1

L2

f (z) dz

L1 +L2

Vrijedi formula za smjenu promjenjivih

Z
Z
f (z) dz = f (g ()) g 0 () d ,
L

33

gdje je z = g () analiticka funkcija koja uspostavlja uzajamno jednaznacnu

korespodenciju izmeu krivih L i G.
R
Primjer 1. Naci zdz ako je L : z (t) = t2 + it, 0 t 2.
L

I nacin:

Z2
Z2

2
2
zdz =
t + it (2t + i) dt =
t it (2t + i) dt =
0

Z2

Z2

3
8i
2t + t dt i t2 dt = 10
3

II nacin:

Kako je z = x iy, to je u = x, v = y, pa prema (7) je

Z
Z
Z
zdz = xdx + ydy + i ydx + xdy
L

Iz parametarske jednadzbe krive L je x = t2 , y = t, dx = 2tdt, dy = dt.

Z

zdz =

Z2
0

Z2

8i
t 2t + t dt + i
t 2t + t2 dt = 10
3

Primjer 2. Izracunati

C+

dz
zz0 ,

gdje je C + kruznica |z z0 | = R koja se

obilazi u pozitivnom smjeru.

Kruznica C u parametarskom obliku: z () = z0 + R ei , 0 2 pa je
prema (8) :
2
Z
Z
2
dz
R i ei
=
d
=
i

| = 2i .
z z0
R ei
0
C+

Definicija. Nesvojstveni integral I reda funkcije kompleksne promjenjive

f (z) po beskona
cnoj krivoj CR naziva se konvergentnim ako postoji grani
cna
vrijednost niza integrala In = f (z) dz (n = 1, 2, ...) , pri
cemu su Cn dijelovi
Cn

od C takvi da je lim Cn = C, i pri tome grani

cna vrijednoct niza (In ) ne zavisi
n

od izbora niza (Cn ) . Ako samo pri odreenom izboru niza (Cn ) postoji grani
cna
vrijednost niza (In ) tada se nesvojstveni integral naziva konvergentnim u smislu
glavne vrijednosti.
Teorema (Cauchy-Goursatova integralna teorema). Ako je f (z) regularna funkcija u jednostruko povezanoj oblast G, tada je
Z
f (z) dz = 0 ,

34

gdje je proizvoljna zatvorena kontura koja lezi u oblasti G.

Dokaz. Neka je proizvoljna zatvorena kontura koja lezi u G. Tada za
regularnu funkciju f (z) = u (x, y) + iv (x, y) vrijedi
Z
Z
Z
f (z) dz = udx vdy + i vdx + udy ,

gdje je u = u (x, y) i v = v (x, y) . Kako je, po pretpostavci, f (z) regularna (iz

regularnosti funkcije slijedi neprekidnost te funkcije i neprekidnost njenog prvog
izvoda) u jednostruko povezanoj oblasti G, ona je regularna i na i u int, pa
primjenjujuci formulu Green-a imamo:

Z
RR
RR
v
v
u
v
udx vdy =

dxdy =
+
dxdy = 0 ,
x y
x x
D=int
D=int

Z
RR
RR
u v
u u
vdx + udy =

dxdy =

dxdy = 0 ,
y
x
D=int x
D=int x

jer parcijalni izvodi funkcija u (x, y) i v (x, y) zadovoljavaju Cauchy-Riemannove

uvjete.
Z
Dakle, f (z) dz = 0 , to je i trebalo dokazati.

Definicija. Ako je f (z) regularna funkcija u oblasti G i ako je F (z) druga

regularna funkcija u G za koju vrijedi F 0 (z) = f (z) , tada se F (z) naziva
primitivna funkcija funkcije f (z) .
Na osnovu definicije vrijedi
(F (z) + c)0 = f (z) ,

(c proizvoljna konstanta) ,

to znaci da je F (z) + c takoe primitivna funkcija funkcije f (z) .

Posljedica Cauchy-Goursatove teoreme. Neka su ispunjeni uvjeti CauchyGoursatove teoreme i neka su z1 i z2 dvije proizvoljne tacke iz G. Tada je
Z
f (z) dz = F (z2 ) F (z1 ) ,
L

gdje je L proizvoljna linija koja spaja tacke z1 i z2 , tj. posmatrani integral ne

zavisi od puta integriranja.
Granica oblasti G sastoji se jedne (kod jednostruko povezanih oblasti) ili vie
kontura (kod viestruko povezanih oblasti). Reci cemo da se granica oblasti
G obilazi u pozitivnom smjeru, ako pri tome oblast G ostaje slijeva.
35

Primijetimo da pri pozitivnom obilasku granice viestruko povezane oblasti

spoljna kontura se obilazi u pozitivnom smjeru, a unutranje konture u negativnom smjeru.
Teorema (Cauchyeva teorema za viestruko povezane oblasti). Neka
je G viestruko povezana oblast ograni
cena spolja konturom C0 , a iznutra konturama C1 , C2 , . . . , Cn . Neka je f (z) regularna na G i na C0 , C1 , . . . , Cn . Tada
je
Z
f (z) dz = 0 , gdje je C = C0 + C + + Cn .
C

Dokaz. Neka su 1 , 2 , . . . , n krive koje spajaju konture C1 , . . . , Cn sa

vanjskom konturom C0 . Oblast G je sada ogranicena konturom C sastavljenom
od krivih C0 , C1 , . . . , Cn , 1 , 2 , . . . , n pri cemu se svaka od krivih i obilazi
dva puta (iduci od C0 do Ci i vracajuci se od Ci do C0 ) pa je jednostruko
povezana. Zato je
Z
f (z) dz = 0 .
C+

Kako se integrali duz krivih 1 , 2 , . . . , n uzimaju dva puta u suprotnom smjeru, oni se potiru i imamo da je
Z
Z
Z
Z
f (z) dz = f (z) dz + f (z) dz + + f (z) dz = 0.

C1

+
C0

C+

Cn

Posljedica. Pod uvjetima Cauchyeve integralne teoreme za viestruko povezane

oblasti vrijedi
Z
Z
Z
f (z) dz = f (z) dz + + f (z) dz,
+
C0

+
C1

+
Cn

tj. integral funkcije f (z) po vanjskoj granici viestruko povezane oblasti jednak
je zbiru integrala te funkcije po unutranjim granicama.
Primjer 1.
Z
2z 2 + i
Izracunati
dz , gdje je L kruznica |z| = 3.
(z 2) (z + i)
L

2z2+i
je analiticka u cijeloj kompleksnoj ravni izuzev u
Funkcija f (z) = (z2)(z+i)
tackama z = 2 i z = i. Oko tacaka z = 2 i z = i opisacemo kruznice C1 i C2
proizvoljno malog poluprecnika r, pa je funkcija f (z) sada analiticka u trostruko
povezanoj oblasti ogranicenoj svana konturom L, a iznutra konturama C1 i C2 .
C1 : |z 2| = r, z = 2 + reit , dz = rieit dt, 0 t 2
C2 : |z + i| = r, z = i + reit , dz = rieit dt, 0 t 2

36

2z 2 + i
z2+z+i
1
1
=
=
+
(z 2) (z + i)
(z 2) (z + i)
z+i z2
Z
Z
Z
Z
Z
1
1
1
1
f (z) dz =
=
dz +
dz +
dz +
dz
z+i
z2
z+i
z2
L
C1
C1
C2
C2
| {z }
| {z }

f (z) =
I

=0

=0

Na osnovu Cauchy-Goursatove teoreme za jednostruko povezane oblasti integrali

Z
Z
1
1
dz = 0,
dz = 0.
z+i
z2
C1

I=

f (z) dz =

C1

Primjer 2.
Z
Izracunati

dz
,
+9

z2

C2

1
dz +
z2

1
dz =
z+i

2
Z

rieit dt
+
reit

C2

2
Z

rieit dt
= 4i
reit

ako je C : |z 2i| = 3 .

f (z) =

1
z 2 +9

1
(z3i)(z+3i)

A+iB
z3i

C+iD
z+3i

1 = (A + iB) (z + 3i) + (C + iD) (z 3i)

1 = Az + iBz + 3Ai
3B + Cz + iDz 3Ci + 3D
A=0
uz z : 0 = A + C

C=0
uz iz : 0 = B + D
=
B = 16
uz z 0 : 1 = 3B + 3D

0
uz iz : 0 = 3A 3C
D = 16
i 1
i 1
Dakle, funkcija f (z) = 6 z3i + 6 z+3i nije analiticka u tackama z = 3i i
z = 3i. Tacka z = 3i intC, dok tacka z = 3i
/ intC. Zato cemo oko tacke
z = 3i opisati kruznicu C1 : |z + 3i| = r, proizvoljno malog poluprecnika r.
C1 : |z + 3i| = r z 3i = rei , 0 2, dz = riei d
Sada se funkcija f (z) posmatra u dvostruko povezanoj oblasti ogranicenoj
svana konturom C, a iznutra konturom C1 , pa prema Cauchyevoj teoremi za
viestruko povezane oblasti je
I=

dz
i
=
z2 + 9
6

C1

dz
i
+
z 3i 6

dz
i
=
z + 3i
6

2
Z
0

C1

37

r i ei
i

d =
2i = .
r ei
6
3

Zadaci za vje
zbu.
IzracRunati:
dz
1
1)
[rez. i]
z(z 2 1) , ako je C : |z + 1| = 2
C R
dz
[rez. i/2]
2)
z 4 1 , a > 1
|za|=a
R
zez dz
1
, ako a lezi unutar C.
[rez. ea (1 + a/2)]
3) 2i
(za)3

RC ez dz
1
4) 2i
zi unutar sebe krug |z| a.
rez. sina a
z 2 +a2 , ako C sadr
C

4.1

Cauchyeva osnovna integralna formula

Teorema. Neka je f (z) regularna na zatvorenoj dio po dio glatkoj krivoj ,

kao i u oblasti G = int. Tada je
Z
1
f (z)
f (z0 ) =
dz ,
gdje z0 int.
(9)
2i z z0

f (z)
u dvostruko povezanoj oblasti
Dokaz. Posmatrajmo funkciju (z) = zz
0
G koja se dobije kada iz G izdvojimo oblast |z z0 | < . Granicu oblasti G0
cine vanjska kontura i C unutranja kontura, gdje je C : |z z0 | = .
Prema Cauchyevoj integralnoj teoremi za viestruko povezane oblasti je
Z
Z
f ()
f ()
d =
d .
z0
z0
0

Mnozeci ovu jednakost sa

1
2i

+
C

1
2i

dobijamo:

f ()
1
d =
z0
2i

S druge strane, ako jednakost

+
C

+
C

f ()
d
z0

(10)

1
d = 2i, (primjer 2.,str.31) pomnozimo
z0

sa f (z0 ) dobijamo
f (z0 ) =

1
2i

+
C

f (z0 )
d
z0

Formiramo razliku (11) i (10) :

Z
Z
1
f ()
f () f (z0 )
1
d f (z0 ) =
d.
2i z0
2i
z0
+

+
C

38

(11)

Iz posljednje jednakosti imamo

Z
Z
1

1
f ()
|f () f (z0 )|

d
2i z0 d f (z0 ) 2
| z0 |

(12)

+
C

Kako je po pretpostavci f (z) regularna u G, to je ona neprekidna u G pa i u tacki

z0 G. Slijedi da za > 0 = () > 0 takav da je |f () f (z0 )| < /2
cim je | z0 | < .
Tacka intC kada je < , pa imamo:

Z
1
1

f
()

2i z0 d f (z0 ) 2 2 2 = 2 < .

Kako se moze izabrati po volji malo, zakljucujemo da je jendnakost (9) tacna.

Naimo sada izvod funkcije

f (a) =

1
2i

f (z)
dz .
za

Kako je
f (a + h) f (a)
h

1
2i

1
2i

1
(z a)

zah
2

(z a) (z a h)

1
1
1

f (z) dz =
h z (a + h) z a
1
f (z) dz ,
(z a h) (z a)
1
h

(z a) (z a h) (z a)2 (z a h)

dobija se
f (a + h) f (a)
1
=
h
2i

f (z)

h
2 dz + 2i
(z a)

f (z)
2

(z a) (z a h)

dz

Na osnovu Cauchyeve integralne teoreme za viestruko povezane oblasti je

Z
Z
h
h
f (z)
f (z)
dz
=
dz ,
2
2
2i (z a) (z a h)
2i (z a) (z a h)

39

gdje je C : |z a| = kruznica proizvoljno malog poluprecnika opisana oko

tacke a. Izabravi h tako malo da je a + h unutar C i |h| < /2 imamo:
|z a h| |z a| |h| > /2 = /2 .
Kako je f (z) analiticka funkcija, postoji pozitivan broj M takav da je
|f (z)| < M, pa je sada

Z
h
|h| M
2 |h| M
f (z)

2i (z a)2 (z a h) dz 2 /2 2 2 = 2 0, kada h 0

Dakle,

f 0 (a) =

1
2i

f (z)

(z a)

2 dz

Na potpuno isti nacin nalaze se i izvodi vieg reda, pa vrijedi

Teorema. Neka je f (z) regularna funkcija na zatvorenoj dio po dio glatkoj
krivoj , kao i u oblasti G = int. Ako z0 G, tada je
Z
f (z)
n!
(n)
dz .
f (z0 ) =
2i (z z0 )n+1

Posljedica. U proizvoljnoj tacki z G u kojoj je funkcija f (z) regularna,

vrijedi nejednakost:

(n) n!M ()
, (n = 1, 2, ...)
f (z)
n

(13)

gdje je radijus proizvoljne kruznice C sa centrom u tacki z, a koja cijela lezi

u oblasti regularnosti G i M = max |f (z)| .
zC

Nejednakost (13) poznata je pod nazivom Cauchyeva nejednakost.

Teorema. (Morerova) Ako je f (z) neprekidna u jednostruko povezanoj
oblasti G i ako za svaku zatvorenu putanju oblasti G vrijedi
Z
f (z) dz = 0 ,

tada je f (z) regularna u oblasti G.

40