Pravilnik o Kakao Proizvodima

Godina XV
Ponedjeqak, 27. juna 2011. godine
Broj/Broj
51
Godina XV
Ponedjeljak, 27. juna/lipnja 2011. godine
ISSN 1512-7508 - srpski jezik

ISSN 1512-7486 - bosanski jezik
ISSN 1512-7494 - hrvatski jezik
SAVJET MINISTARA
BOSNE I HERCEGOVINE
166
Na osnovu ~lana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i
Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/3, 42/03, 81/06,
76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i ~lana 16. Zakona o spre~avawu i
suzbijawu zloupotrebe opojnih droga ("Slu`beni glasnik
BiH", broj 8/06), Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na 150.
sjednici odrànoj 11. maja 2011. godine, donio je
^lan 3.
(Stupawe na snagu)
Ova odluka stupa na snagu danom dono{ewa i objavquje se u
"Slu`benom glasniku BiH".
SM broj 66/11
Predsjedavaju}i
11. maja 2011. godine
Savjeta ministara BiH
Sarajevo
Dr Nikola [piri}, s. r.
2. LISTA PSIHOTROPNIH SUPSTANCI*
Ostala
Internacionalni Ostala
International
neza{ti}eni neza{ti}e- Non-Propri- neza{ti}ena
imena-englena
imena
naziv (INN)
etary Name
ski jezik
(INN)-Engleski jezik
ODLUKU
O DOPUNI LISTE OPOJNIH DROGA,
PSIHOTROPNIH SUPSTANCI, BIQAKA IZ KOJIH
SE MO@E DOBITI OPOJNA DROGA I PREKURSORA
^lan 1.
(Dopuna Liste)
Ovom Odlukom dopuwava se Lista opojnih droga,
psihotropnih supstanci, biqaka iz kojih se moè dobiti
opojna droga i prekursora (u daqwem tekstu: Lista opojnih
droga), koja se nalazi u prilogu Zakona o spre~avawu i
suzbijawu zloupotrebe opojnih droga ("Slu`beni glasnik
BiH", broj 8/06).
^lan 2.
(Dopuna Tabele)
Dopuwava se Tabela I pod nazivom "Zabrawene supstance i
biqke", u drugoj ta~ki Lista psihotropnih supstanci, Liste
opojnih droga, i to sqede}om psihotropnom supstancom
internacionalnog neza{ti}enog naziva:
Mefedron (4-metilmetkatinon, 4-MMC, 4-metilefedron), naziv na engleskom jeziku: 4-methylmethcathinone,
4-MMC, 4-methylephedrone, hemijski sastav: (RS)-2methylamino-1-(4-methylphenyl) propan-1-one, koji se dodaje kao
redni broj 17. u tabelu iza rednog broja 16. pod kojim je zaveden
metkatinon.
Hemijski
sastav
(Hemijsko
ime)
1. BENZYLPIPER
AZIN
Benzylpiperazi
ne
(BZP)
l-benzilpiperaz
in
2. BROLAMFETAM
IN
Brolamfetamine
DOB
()4-bromo-2,
5-dimetoksi-al
fa-metilfenetil
amin
3.
DET
DET,
3-[2-(dietilami
Diethyltriptam no) etil]indol
ine
4.
DMA
DMA,
()2,5-dimetok
Dimethoxy-am si-alfa-metilfen
fetamine
etilamin
5.
DMHP
6.
DMT
DMT,
3-[2-(dimetila
Dimethiltripta
mino)
mine
etil]indol
7.
DOET
DOET,
()
2,5-dimethoxy 4-etil-2,5-dime
-4-ethylamfeta toksi-alfa-meti
lfenetilamin
mine
8. ETICIKLIDIN
DMHP
Eticyclidine
PCE
3-(l,2-dimetilh
eptil)-7,8,9,10tetrahidro-6,6,
9-trimetil-6Hdi
benzo [b,d]
piran-1-ol
N-etil-1-fenilci
kloheksilamin
Broj 51 - Strana 2
SLU@BENI GLASNIK BiH
9. ETRIPTAMIN
10. KATINON
11. KLOROFENILP
IPERAZIN
12. LIZERGID
LSD
Etryptamine
3-(2-aminobuti
l)indol
Cathinone
(-)-(S)-2-amin
opropiofenon
Chlorophenylp
iperazine
1-(3-klorofenil) piperazin
(+)-Lysergide LSD, LSD-25 9,10-didehidro

-N,N-Dietil-6metilergolin-8
-karboksamid
13.
MDE,
N-etil
MDA
14.
MDMA
MDMA
()N,alfa-dime
til-3,4-(metilen
dioksi)
fenetilamin
15.
meskaline
mescaline
3,4,5-trimetok
sifenetilamin
16.
metkatinon
18.
4-metil-am
inoreks
19.
MMDA
(6aR,9R,10aR)
-6a,9,10,
10a-tetrahidro6,6,9-trimetil-3
-pentiI-6H-dib
enzo
[b,d]piran-1ol
(6aR,10aR)-6a
,7,10,
-pentil6H-dibe
nzo
[b,d]piran-1ol
(RS)-2methyl
amino-1-(4-m
ethylphenyl)
propan-1-one
4-methylaminorex
6a,7,8,9-tetrahi
dro-6,6,9-trime
til-3-pentil6Hdibenzo
[b,d]piran-1ol
()
cis-2-amino-4metil-5-fenil-2
-oksazolin
5-methoxy-3,4 5-metoksi-methylendio- alfa-metil

xy-amfetamine 3,4-(metilendi
oksi)
fenetilamin
4-MTA
4-MTA
alfa-metil-4-m
etiltiofenetilam
in
21.
paraheksil
parahexyl
3-heksil-7,8,9,
10-Tetrahidro6,6,9-trimetil-6
H-dibenzo[b,d
]piran-1 -ol
22.
PMA
PMA
p-metoksi-alfa
-metilfenetila
min
23.
psilocin
psilocine,
psilotsin
3-[2-(dimetila
mino)etil]
indol-4-ol
24. PSILOCIBIN
Psilocybine
25. ROLICIKLIDIN
Rolicyclidine
STP, DOM
3-[2-(dimetila
mino)etil]
iIndol-4-ildihi
drogen fosfat
PHP, PCPY l-(l-fenilcikloh
eksil) pirolidin
STP, DOM
2,5-dimetoksialfa,
4-dimetilfeneti
lamin
27. tenamfetamin
Tenamfetamine
MDA
alfa-metil-3,4
(metilendioksi)
fenetilamin
28. tenociklidin
Tenocyiclidine
TCP
l-[l-(2-tienil)ci
kloheksil]
piperidin
Tetrahydro-ca 7,8,9,10-tetrah
nnabinol, the idro-6,6,9-trim
following iso- etil-3-pentil-6
mers and their H-dibenzo
stereochemical
[b,d]
variants:
piran-1-ol
(9R,
10aR)-8,9,l0,
-pentil-6H-dib
enzo [b,d]
piran-1-ol
methcathinone 2-(metilamino)
-l-fenilpropan1-on
20.
26.
Tetrahidro
-kanabinol,
pripadaju}
i izomeri i
njihove
stereohemi
jske
varijacije:
MDE, N-ethyl ()-N-etil-alfaMDA,

metil-3,4-(meti
N-ethyltenamf lendioksi)
etamine
fenetilamin
4-methylmeth
cathinone,
4-MMC,
4-methylephe
drone
17. MEFEDRON
(4-metilmetkatin
on, 4-MMC,
4-metilefedron)
29.
Ponedjeqak, 27. 6. 2011.
(6aR,10aR)-6a
,7,8,9,10,
10a-heksahidr
o-6,6-dimetil-9
-metilen
3-pentil-6H-di
benzo [b,d]
piran-1-ol
30.
TMA
()-3,4,5-trime
TMA
3,4,5-trimetho toksi-a-metilfe
xy-amfetamine netilamin
*Lista psihotropnih supstanci u Tabeli I tako|e ukqu~uje:

1) izomere uvr{tenih supstanci ~ije je postojawe mogu}e
u okviru zadanog hemijskog imena, odnosno hemijske
formule, ukoliko ti izomeri nisu izri~ito
iskqu~eni;
2) estere i etere uvr{tenih supstanci ~ije je postojawe
mogu}e, ukoliko nisu razvrstani u neku drugu Tabelu;
3) soli uvr{tenih supstanci te soli wihovih izomera,
estera i etera, ~ije je postojawe mogu}e;
4) preparate uvr{tenih supstanci, ukoliko nisu izri~ito
iskqu~eni.
Na osnovu ~lana 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i
76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i ~lana 16. Zakona o spre~avanju i
suzbijanju zloupotrebe opojnih droga ("Slu`beni glasnik BiH",
broj8/06), Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na 150. sjednici
odrànoj 11. maja 2011. godine, donijelo je
ODLUKU
12. LIZERGID
O DOPUNI LISTE OPOJNIH DROGA, PSIHOTROPNIH

TVARI, BILJAKA IZ KOJIH SE MO@E DOBITI
OPOJNA DROGA I PREKURSORA
^lan 1.
(Dopuna Liste)
Ovom Odlukom dopunjava se Lista opojnih droga,
psihotropnih tvari, biljaka iz kojih se moè dobiti opojna droga i
prekursora (u daljnjem tekstu: Lista opojnih droga), koja se
nalazi u prilogu Zakona o spre~avanju i suzbijanju zloupotrebe
opojnih droga ("Slu`beni glasnik BiH", broj 8/06).
^lan 2.
(Dopuna Tabele)
Dopunjava se Tabela I pod nazivom "Zabranjene tvari i
biljke", u drugoj ta~ki Popisa psihotropnih tvari, Liste opojnih
droga, i to sljede}om psihotropnom tvari internacionalnog
neza{ti}enog naziva:
Mefedron (4-metilmetkatinon, 4-MMC, 4-metilefedron),
naziv na engleskom jeziku: 4-methylmethcathinone, 4-MMC,
4-methylephedrone, hemijski sastav: (RS)-2methylamino-1(4-methylphenyl) propan-1-one, koji se dodaje kao redni broj 17.
u tabelu iza rednog broja 16. pod kojim je zaveden metkatinon.
^lan 3.
(Stupanje na snagu)
Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavljuje se u
VM 66/11
Predsjedavaju}i
Vije}a ministara BiH
Sarajevo
Dr. Nikola [piri}, s. r.
2. LISTA PSIHOTROPNIH TVARI*
Internacionalni
Ostala
neza{ti}eni
neza{ti}ena
naziv (INN)
imena
International
Ostala
Non-Proprineza{ti}ena
etary Name imena-engleski
(INN)jezik
Engleski jezik
Benzylpiperazine
(BZP)
l-benzilpiperaz
in
2. BROLAMFET
AMIN
Brolamfetamine
DOB
()4-bromo-2,
5-dimetoksi-alf
a-metilfenetila
min
3.
DET
DET,
3-[2-(dietilami
Diethyltriptami no) etil]indol
ne
4.
DMA
DMA,
()2,5-dimetok
fetamine
etilamin
5.
DMHP
MDE, N-etil
MDA
14.
MDMA
MDMA
()N,alfa-dime
til-3,4-(metilen
dioksi)
fenetilamin
15.
meskaline
mescaline
3,4,5-trimetoks
ifenetilamin
16.
metkatinon
17. MEFEDRON
(4-metilmetkati
non, 4-MMC,
4-metilefedron)
-l-fenilpropan1-on
4-methylmethc
athinone,
4-MMC,
4-methylephed
rone
(RS)-2methyla
mino-1-(4-met
hylphenyl)
propan-1-one
4-metil-aminor
eks
19.
MMDA
20.
4-MTA
4-MTA
alfa-metil-4-m
etiltiofenetilam
in
21.
paraheksil
parahexyl
3-heksil-7,8,9,
H-dibenzo[b,d
]piran-1 -ol
22.
PMA
PMA
p-metoksi-alfametilfenetilamin
23.
psilocin
psilocine,
psilotsin
3-[2-(dimetila
mino)etil]
indol-4-ol
3-(l,2-dimetilh
9-trimetil-6Hdi
benzo [b,d]
piran-1-ol
24. PSILOCIBIN
4-methylaminorex
26.
3-(2-aminobuti
l)indol
Cathinone
(-)-(S)-2-amino
propiofenon
Chlorophenylp
iperazine
2,5-dimetoksialfa,
4-dimetilfeneti
lamin
Tenocyiclidine
TCP
l-[l-(2-tienil)ci
kloheksil]
piperidin
29.
Etryptamine
STP, DOM
alfa-metil-3,4(
metilendioksi)
fenetilamin
()
DOET,
-4-ethylamfeta toksi-alfa-metil
mine
fenetilamin
9. ETRIPTAMIN
l-(l-fenilcikloh
eksil) pirolidin
MDA
DOET
N-etil-1-fenilci
kloheksilamin
STP, DOM
PHP, PCPY
Tenamfetamine
7.
Eticyclidine
Rolicyclidine
3-[2-(dimetila
mino)etil]
iIndol-4-ildihi
drogen fosfat
27. tenamfetamin
28. tenociklidin
8. ETICIKLIDIN
()
-oksazolin
5-methoxy-3,4 5-metoksi-methylendiox alfa-metil

y-amfetamine 3,4-(metilendi
oksi)
fenetilamin
Psilocybine
25. ROLICIKLIDIN
DMT,
3-[2-(dimetila
Dimethiltripta
mino)
mine
etil]indol
11. KLOROFENI
LPIPERAZIN

metil-3,4-(meti
etamine
fenetilamin
18.
DMT
10. KATINON

-karboksamid
13.
6.
PCE
LSD
Hemijski
sastav
(Hemijsko
ime)
1. BENZYLPIPE
RAZIN
DMHP
Broj 51 - Strana 3
Tetrahidro-kan
abinol,
pripadaju}i
izomeri i
njihove
stereohemijske
varijacije:
Tetrahydro-can 7,8,9,10-tetrahi
nabinol, the dro-6,6,9-trime
following iso- til-3-pentil-6Hmers and their dibenzo [b,d]
stereochemical piran-1-ol
variants:
(9R,
10aR)-8,9,l0,
-pentil-6H-dib
enzo [b,d]
piran-1-ol
Broj 51 - Strana 4

(6aR,9R,10aR)
-6a,9,10,
-pentiI-6H-dib
enzo
[b,d]piran-1ol
(6aR,10aR)-6a,
7,10,
-pentil6H-dibe
nzo
[b,d]piran-1ol
6a,7,8,9-tetrahi
dro-6,6,9-trime
[b,d]piran-1ol
(6aR,10aR)-6a,
7,8,9,10,
10a-heksahidro
-6,6-dimetil-9metilen
3-pentil-6H-di
benzo [b,d]
piran-1-ol
30.
()-3,4,5-trime
TMA
TMA
*Lista psihotropnih tvari u Tabeli I tako|er uklju~uje:

1) izomere uvr{tenih tvari ~ije je postojanje mogu}e u okviru
zadanog hemijskog imena, odnosno hemijske formule,
ukoliko ti izomeri nisu izri~ito isklju~eni;
2) estere i etere uvr{tenih tvari ~ije je postojanje mogu}e,
ukoliko nisu razvrstani u koju drugu Tabelu;
3) soli uvr{tenih tvari te soli njihovih izomera, estera i etera,
~ije je postojanje mogu}e;
4) preparate uvr{tenih tvari, ukoliko nisu izri~ito isklju~eni.
Na osnovi ~lanka 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i
76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i ~lanka 16. Zakona o spre~avanju i
suzbijanju zlouporabe opojnih droga ("Slu`beni glasnik BiH",
broj 8/06), Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na 150.
sjednici odrànoj 11. svibnja 2011. godine, donijelo je
17. u tablicu iza rednog broja 16. pod kojim je zaveden

metkatinon.
^lanak 3.
(Stupanje na snagu)
VM broj 66/11
Predsjedatelj
11. svibnja 2011. godine
Sarajevo
Dr. Nikola [piri}, v. r.
2. POPIS PSIHOTROPNIH TVARI*
Internacionalni
Ostala
neza{ti}eni
neza{ti}ena
naziv (INN)
imena
Kemijski
sastav
(Kemijsko
ime)
1. BENZYLPIPE
RAZIN
Benzylpiperazine
(BZP)
l-benzilpiperaz
in
2. BROLAMFET
AMIN
Brolamfetamine
DOB
()4-bromo-2,
5-dimetoksi-alf
a-metilfenetila
min
3.
DET
DET,
3-[2-(dietilami
Diethyltriptami no) etil]indol
ne
4.
DMA
DMA,
()2,5-dimetok
fetamine
etilamin
5.
DMHP
6.
DMT
DMT,
3-[2-(dimetila
Dimethiltripta
mino)
mine
etil]indol
7.
DOET
( )
DOET,
-4-ethylamfeta toksi-alfa-metil
mine
fenetilamin
DMHP
Eticyclidine
9. ETRIPTAMIN
Etryptamine
3-(2-aminobuti
l)indol
Cathinone
(-)-(S)-2-amino
propiofenon
Chlorophenylp
iperazine
10. KATINON
11. KLOROFENI
LPIPERAZIN
12. LIZERGID
LSD
PCE
3-(l,2-dimetilh
9-trimetil-6Hdi
benzo [b,d]
piran-1-ol
8. ETICIKLIDIN
ODLUKU
O DOPUNI POPISA OPOJNIH DROGA,
PSIHOTROPNIH TVARI, BILJAKA IZ KOJIH SE MO@E
DOBITI OPOJNA DROGA I PREKURSORA
^lanak 1.
(Dopuna Popisa)
Ovom Odlukom dopunjava se Popis opojnih droga,
psihotropnih tvari, biljaka iz kojih se moè dobiti opojna droga i
prekursora (u daljnjem tekstu: Popis opojnih droga), koja se
nalazi u prilogu Zakona o spre~avanju i suzbijanju zlouporabe
opojnih droga ("Slu`beni glasnik BiH", broj 8/06).
^lanak 2.
(Dopuna Tablice)
Dopunjava se Tablica I pod nazivom "Zabranjene tvari i
biljke", u drugoj to~ki Popisa psihotropnih tvari, Popisa opojnih
droga, i to slijede}om psihotropnom tvari internacionalnog
neza{ti}enog naziva:
Mefedron (4-metilmetkatinon, 4-MMC, 4-metilefedron),
naziv na engleskom jeziku: 4-methylmethcathinone, 4-MMC,
4-methylephedrone, Kemijski sastav: (RS)-2methylamino-1(4-methylphenyl) propan-1-one, koji se dodaje kao redni broj
International
Ostala
Non-Proprineza{ti}ena
etary Name imena-engleski
(INN)jezik
Engleski jezik
N-etil-1-fenilci
kloheksilamin

-karboksamid
metil-3,4-(meti
etamine
fenetilamin
13.
MDE, N-etil
MDA
14.
MDMA
MDMA
()N,alfa-dime
til-3,4-(metilen
dioksi)
fenetilamin
15.
meskaline
mescaline
3,4,5-trimetoks
ifenetilamin
16.
metkatinon
17. MEFEDRON
(4-metilmetka
tinon,
4-MMC,
4-metilefedron)
-l-fenilpropan1-on
4-methylmeth
cathinone,
4-MMC,
4-methylephe
drone
(RS)-2methyl
amino-1-(4-m
ethylphenyl)
propan-1-one

18.
4-metil-aminor
eks
4-methylaminorex
MMDA
()
-oksazolin
5-methoxy-3,4 5-metoksi-methylendiox alfa-metil

y-amfetamine 3,4-(metilendi
oksi)
fenetilamin
19.
20.
4-MTA
4-MTA
alfa-metil-4-m
etiltiofenetilamin
21.
paraheksil
parahexyl
3-heksil-7,8,9,
H-dibenzo[b,d
]piran-1 -ol
22.
PMA
PMA
p-metoksi-alfametilfenetilami
n
23.
psilocin
psilocine,
psilotsin
3-[2-(dimetila
mino)etil]
indol-4-ol
24. PSILOCIBIN
Psilocybine
ROLICIKLIDIN
Rolicyclidine
3-[2-(dimetila
mino)etil]
iIndol-4-ildihi
drogen fosfat
PHP, PCPY
l-(l-fenilcikloh
eksil) pirolidin
STP, DOM
2,5-dimetoksialfa,
4-dimetilfeneti
lamin
MDA
alfa-metil-3,4
(metilendioksi)
fenetilamin
25.
26.
STP, DOM
27. tenamfetamin
Tenamfetamine
28. tenociklidin
29.
Tenocyiclidine
Tetrahidro-kan
abinol,
pripadaju}i
izomeri i
njihove
stereohemijske
varijacije:
TCP
Broj 51 - Strana 5
l-[l-(2-tienil)ci
kloheksil]
piperidin
Tetrahydro-can 7,8,9,10-tetrahi
nabinol, the dro-6,6,9-trime
following iso- til-3-pentil-6Hmers and their dibenzo [b,d]
stereochemical piran-1-ol
variants:
(9R,
10aR)-8,9,l0,
-pentil-6H-dib
enzo [b,d]
piran-1-ol
(6aR,9R,10aR)
-6a,9,10,
-pentiI-6H-dib
enzo
[b,d]piran-1ol
(6aR,10aR)-6a,
7,10,
-pentil6H-dibe
nzo
[b,d]piran-1ol
6a,7,8,9-tetrahi
dro-6,6,9-trime
[b,d]piran-1ol
(6aR,10aR)-6a,
7,8,9,10,
10a-heksahidro
-6,6-dimetil-9metilen
3-pentil-6H-di
benzo [b,d]
piran-1-ol
30.
TMA
TMA
( )-3,4,5-trime
*Popis psihotropnih tvari u Tablici I tako|er uklju~uje:

1) izomere uvr{tenih tvari ~ije je postojanje mogu}e u okviru
zadanog kemijskog imena, odnosno kemijske formule,
ukoliko ti izomeri nisu izri~ito isklju~eni;
2) estere i etere uvr{tenih tvari ~ije je postojanje mogu}e,
ukoliko nisu razvrstani u koju drugu Tablicu;
3) soli uvr{tenih tvari te soli njihovih izomera, estera i etera,
~ije je postojanje mogu}e;
4) pripravke uvr{tenih tvari, ukoliko nisu izri~ito isklju~eni.
167
Na osnovu ~lana 17. i ~lana 22 stav 1. Zakona o Savjetu
ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br.
30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), a u vezi sa ~lanom 9.
alineja sedma Zakona o ministarstvima i drugim organima
uprave Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br.
5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09), Savjet
ministara Bosne i Hercegovine, na 143. sjednici odrànoj 9.
februara 2011. godine, donio je
ODLUKU
O OSNIVAWU FORUMA ZA RAZVOJ I PROMOCIJU
PREDUZETNI[TVA U BOSNI I HERCEGOVINI
^lan 1.
(Predmet)
Ovom Odlukom osniva se Forum za razvoj i promociju
preduzetni{tva u Bosni i Hercegovini (u daqwem tekstu: Forum), kao stru~no tijelo za promociju i koordinaciju razvoja
malih i sredwih preduze}a (u daqwem tekstu: MSP) i
preduzetni{tva, a koje ima i ulogu savjetodavnog tijela
Savjeta ministara Bosne i Hercegovine.
^lan 2.
(Sastav i imenovawe ~lanova Foruma)
(1) Forum ima 14 stalnih ~lanova.
(2) ^lanove Foruma imenuje Savjet ministara Bosne i
Hercegovine (u daqwem tekstu: Savjet ministara), na
prijedlog Savjeta ministara i institucija, kako slijedi:
a) Savjet ministara predlaè jednog predstavnika;
b) Vlade entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine
(u daqwem tekstu: Br~ko Distrikt) predlaù po dva
predstavnika, s tim da, ukoliko na nivou entiteta ili
Br~ko Distrikta postoji agencija za razvoj MSP, po
jedan predstavnik se predlaè iz agencije;
c) Privredne komore entiteta i Br~ko Distrikta
predlaù po jednog predstavnika;
d) Spoqnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine
predlaè jednog predstavnika;
e) Rektorske konferencije entiteta predlaù tri
predstavnika, jednog iz Republike Srpske, dva iz
Federacije Bosne i Hercegovine.
(3) ^lanovi Foruma iz st. (1) i (2) ovog ~lana imenuju se na period od ~etiri godine.
^lan 3.
(Nadle`nost i zadaci)
(1) Forum je nadleàn za davawe mi{qewa, preporuka i
savjeta Savjetu ministara, pri dono{ewu odluka, mjera,
programa i drugih akata zna~ajnih za oblast promocije i
Broj 51 - Strana 6
razvoja preduzetni{tva iz nadle`nosti Ministarstva

spoqne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine
(u daqwem tekstu: Ministarstvo).
(2) Forum ima zadatak da:
a) predlaè izradu razvojne strategije za MSP na nivou
Bosne i Hercegovine i koordinira razvojne strategije
za MSP entiteta i Br~ko Distrikta;
b) adzire sprovo|ewe razvojnih strategija za MSP na
nivou Bosne i Hercegovine i analizira uticaj
strategije na MSP;
c) predlaè Savjetu ministara strate{ke politike, mjere
i programe vezane za promociju i razvoj MSP i
preduzetni{tva na nivou Bosne i Hercegovine;
d) ocjewuje uticaj politika, mjera i programa razvoja i
promocije preduzetni{tva, najmawe jednom godi{we;
e) daje preporuke po pitawu koordinacije teku}ih i
budu}ih mjera i programa za podsticawe razvoja MSP i
preduzetni{tva;
f) analizira i daje preporuke Savjetu ministara koje se
odnose na primjenu najboqe prakse Evropske unije u
implementaciji Evropskog akta o malim preduze}ima.
(3) Preporuke Foruma imaju savjetodavnu snagu za sva tijela
izvr{ne vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, entiteta,
Br~ko Distrikta, kantona i lokalnih zajednica u Bosni i
Hercegovini.
^lan 4.
(Sjednice i Poslovnik o radu Foruma)
(1) Sjednice Foruma se obavezno odràvaju jednom u tri
mjeseca, a po potrebi i ~e{}e.
(2) Forum ima obavezu da u roku od 60 dana od imenovawa
~lanova Foruma donese poslovnik o radu kojim }e
definisati organizaciju i na~in rada Foruma.
(3) Predsjedavaju}eg i zamjenike predsjedavaju}eg biraju
~lanovi Foruma na prvoj konstitutivnoj sjednici.
^lan 5.
(Saradwa)
U ciqu ispuwewa zadataka iz ~lana 3. ove Odluke, Forum je
duàn da sara|uje sa nadle`nim ministarstvima entiteta i
Br~ko Distrikta, te drugim relevantnim ministarstvima i
institucijama.
^lan 6.
(Izvje{tavawe)
Forum je obavezan da Savjetu ministara podnosi godi{we
planove rada i izvje{taje o svom radu, te da postupa u skladu sa
zahtjevima Savjeta ministara i Parlamentarne skup{tine
Bosne i Hercegovine.
^lan 7.
(Tehni~ka podr{ka i naknade)
(1) Administrativno-tehni~ku i organizacionu podr{ku za
rad i funkcionisawe Foruma obezbijedi}e Ministarstvo.
(2) ^lanovi Foruma nemaju pravo na naknadu za rad u Forumu, a
tro{kove dnevnica, putovawa i smje{taja snose organi i
institucije iz kojih su delegirani.
^lan 8.
(Stupawe na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu danom dono{ewa i objavquje se u
SM broj 69/11
Predsjedavaju}i
9. februara 2011. godine
Sarajevo
Na osnovu ~lana 17. i ~lana 22. stav 1. Zakona o Vije}u
30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), a u vezi sa
~lanom 9. alineja sedma Zakona o ministarstvima i drugim
organima uprave Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH",
br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i
103/09), Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na 143. sjednici

odrànoj 9. februara 2011. godine, donijelo je
ODLUKU
O OSNIVANJU FORUMA ZA RAZVOJ I PROMOCIJU
PREDUZETNI[TVA U BOSNI I HERCEGOVINI
^lan 1.
(Predmet)
preduzetni{tva u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Forum),
kao stru~no tijelo za promociju i koordinaciju razvoja malih i
srednjih preduze}a (u daljnjem tekstu: MSP) i preduzetni{tva, a
koje ima i ulogu savjetodavnog tijela Vije}a ministara Bosne i
Hercegovine.
^lan 2.
(Sastav i imenovanje ~lanova Foruma)
(2) ^lanove Foruma imenuje Vije}e ministara Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vije}e ministara), na
prijedlog Vije}a ministara i institucija, kako slijedi:
a) Vije}e ministara predlaè jednog predstavnika;
b) Vlade entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Br~ko Distrikt) predlaù po dva
predstavnika, s tim da, ukoliko na nivou entiteta ili Br~ko
Distrikta postoji agencija za razvoj MSP, po jedan
predstavnik se predlaè iz agencije;
c) Privredne komore entiteta i Br~ko Distrikta predlaù po
jednog predstavnika;
d) Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine
e) Rektorske konferencije entiteta predlaù tri predstavnika,
jednog iz Republike Srpske, dva iz Federacije Bosne i
Hercegovine.
(3) ^lanovi Foruma iz st. (1) i (2) ovog ~lana imenuju se na period od ~etiri godine.
^lan 3.
(Nadle`nost i zadaci)
(1) Forum je nadleàn za davanje mi{ljenja, preporuka i savjeta
Vije}u ministara, pri dono{enju odluka, mjera, programa i
drugih akata zna~ajnih za oblast promocije i razvoja
preduzetni{tva iz nadle`nosti Ministarstva vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
Ministarstvo).
(2) Forum ima zadatak:
a) predlagati izradu razvojne strategije za MSP na nivou
Bosne i Hercegovine i koordinirati razvojne strategije za
MSP entiteta i Br~ko Distrikta;
b) nadzirati provo|enje razvojnih strategija za MSP na nivou
Bosne i Hercegovine i analizirati uticaj strategije na MSP;
c) predlagati Vije}u ministara strate{ke politike, mjere i
programe vezane za promociju i razvoj MSP i
preduzetni{tva na nivou Bosne i Hercegovine;
d) ocjenjivati uticaj politika, mjera i programa razvoja i
promocije preduzetni{tva, najmanje jednom godi{nje;
e) davati preporuke po pitanju koordinacije teku}ih i
budu}ih mjera i programa za podsticanje razvoja MSP i
preduzetni{tva;
f) analizirati i davati preporuke Vije}u ministara koje se
odnose na primjenu najbolje prakse Evropske unije u
implementaciji Evropskog akta o malim preduze}ima.
izvr{ne vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, entiteta, Br~ko
Distrikta, kantona i lokalnih zajednica u Bosni i
Hercegovini.
^lan 4.
(1) Sjednice Foruma se obavezno odràvaju jednom u tri
(2) Forum ima obavezu u roku od 60 dana od imenovanja

~lanova Foruma donijeti poslovnik o radu kojim }e definirati
organizaciju i na~in rada Foruma.
(3) Predsjedavaju}eg i zamjenike predsjedavaju}eg biraju
~lanovi Foruma na prvoj konstitutivnoj sjednici.
^lan 5.
(Saradnja)
U cilju ispunjenja zadataka iz ~lana 3. ove Odluke, Forum je
duàn sara|ivati sa nadle`nim ministarstvima entiteta i Br~ko
Distrikta, te drugim relevantnim ministarstvima i institucijama.
^lan 6.
(Izvje{tavanje)
Forum je obavezan Vije}u ministara podnositi godi{nje
planove rada i izvje{taje o svom radu, te postupati u skladu sa
zahtjevima Vije}a ministara i Parlamentarne skup{tine Bosne i
Hercegovine.
^lan 7.
(1) Administrativno-tehni~ku i organizacijsku podr{ku za rad i
funkcioniranje Foruma osigurat }e Ministarstvo.
(2) ^lanovi Foruma nemaju pravo na naknadu za rad u Forumu,
a tro{kove dnevnica, putovanja i smje{taja snose organi i
^lan 8.
(Stupanje na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavljuje se
u "Slu`benom glasniku BiH".
VM broj 69/11
Predsjedavaju}i
Sarajevo
Na temelju ~lanka 17. i ~lanka 22. stavak 1. Zakona o Vije}u
30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), a u svezi s
~lankom 9. alineja sedma Zakona o ministarstvima i drugim
tijelima uprave Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br.
5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09),
Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na 143. sjednici odrànoj
9. velja~e 2011. godine, donijelo je
ODLUKU
O OSNIVANJU FORUMA ZA RAZVOJ I PROMOCIJU
PODUZETNI[TVA U BOSNI I HERCEGOVINI
^lanak 1.
(Predmet)
poduzetni{tva u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Forum),
kao stru~no tijelo za promociju i koordinaciju razvoja malih i
srednjih poduze}a (u daljnjem tekstu: MSP) i poduzetni{tva, a
koje ima i ulogu savjetodavnog tijela Vije}a ministara Bosne i
Hercegovine.
^lanak 2.
(Sastav i imenovanje ~lanova Foruma)
(2) ^lanove Foruma imenuje Vije}e ministara Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vije}e ministara), na
prijedlog Vije}a ministara i institucija, kako slijedi:
a) Vije}e ministara predlaè jednog predstavnika;
b) Vlade entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Br~ko Distrikt) predlaù po dva
predstavnika, s tim da, ukoliko na razini entiteta ili Br~ko
Distrikta postoji agencija za razvoj MSP, po jedan
predstavnik se predlaè iz agencije;
c) Gospodarske komore entiteta i Br~ko Distrikta predlaù
po jednog predstavnika;
d) Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine
Broj 51 - Strana 7
e)
Rektorske konferencije entiteta predlaù tri predstavnika,

jednog iz Republike Srpske, dva iz Federacije Bosne i
Hercegovine.
(3) ^lanovi Foruma iz st. (1) i (2) ovog ~lana imenuju se na
razdoblje od ~etiri godine.
^lanak 3.
(Mjerodavnost i zadaci)
(1) Forum je mjerodavan za davanje mi{ljenja, preporuka i
savjeta Vije}u ministara, pri dono{enju odluka, mjera,
programa i drugih akata zna~ajnih za oblast promocije i
razvoja poduzetni{tva iz mjerodavnosti Ministarstva vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Ministarstvo).
(2) Forum ima zadatak:
a) predlagati izradu razvojne strategije za MSP na razini
Bosne i Hercegovine i koordinirati razvojne strategije za
MSP entiteta i Br~ko Distrikta;
b) nadzirati provo|enje razvojnih strategija za MSP na razini
Bosne i Hercegovine i analizirati utjecaj strategije na
MSP;
c) predlagati Vije}u ministara strate{ke politike, mjere i
programe u svezi s promocijom i razvojem MSP i
poduzetni{tva na razini Bosne i Hercegovine;
d) ocjenjivati utjecaj politika, mjera i programa razvoja i
promocije poduzetni{tva, najmanje jednom godi{nje;
e) davati preporuke po pitanju koordinacije teku}ih i
budu}ih mjera i programa za poticanje razvoja MSP i
poduzetni{tva;
f) analizirati i davati preporuke Vije}u ministara koje se
odnose na primjenu najbolje prakse Europske unije u
implementaciji Europskog akta o malim poduze}ima.
izvr{ne vlasti na razini Bosne i Hercegovine, entiteta, Br~ko
Distrikta, kantona i lokalnih zajednica u Bosni i
Hercegovini.
^lanak 4.
(1) Sjednice Foruma se obvezno odràvaju jednom u tri
(2) Forum ima obvezu u roku od 60 dana od imenovanja
~lanova Foruma donijeti poslovnik o radu kojim }e definirati
organizaciju i na~in rada Foruma.
(3) Predsjedatelja i zamjenike predsjedatelja biraju ~lanovi
Foruma na prvoj konstitutivnoj sjednici.
^lanak 5.
(Suradnja)
U cilju ispunjenja zadataka iz ~lanka 3. ove Odluke, Forum je
duàn sura|ivati s mjerodavnim ministarstvima entiteta i Br~ko
Distrikta, te drugim relevantnim ministarstvima i institucijama.
^lanak 6.
(Izvje{tavanje)
Forum je obvezan Vije}u ministara podnositi godi{nje
planove rada i izvje{}a o svom radu, te postupati sukladno sa
zahtjevima Vije}a ministara i Parlamentarne skup{tine Bosne i
Hercegovine.
^lanak 7.
(1) Administrativno-tehni~ku i organizacijsku podr{ku za rad i
funkcioniranje Foruma osigurat }e Ministarstvo.
(2) ^lanovi Foruma nemaju pravo na naknadu za rad u Forumu,
a tro{kove dnevnica, putovanja i smje{taja snose tijela i
Broj 51 - Strana 8
^lanak 8.
(Stupanje na snagu)
VM broj 69/11
Predsjedatelj
9. velja~e 2011. godine
Sarajevo
168
Na osnovu ~lana 21. stav 1. Zakona o veterinarstvu u Bosni i
Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj 34/02) i ~lana 17.
Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni
glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08),
Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog
Kancelarije za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, na 148.
sjednici odrànoj 14. aprila 2011. godine, donio je
ODLUKU
O ZABRANI UVOZA U BOSNU I HERCEGOVINU I
PROVOZA PREKO TERITORIJE BOSNE I
HERCEGOVINE PERADI I PROIZVODA OD PERADI
RADI SPREÂVAWA UNOSA INFLUENCE PTICA
^lan 1.
(Predmet Odluke)
Ovom Odlukom se zabrawuje, radi spre~avawa uno{ewa influence ptica, uvoz u Bosnu i Hercegovinu i provoz preko
teritorije Bosne i Hercegovine, sqede}ih po{iqki:
a) ìve peradi, bezgrebenki (kivi, emu, nandu i noj),
uzgojene i divqe pernate divqa~i, ukqu~uju}i ptice u
pratwi wihovih vlasnika (ptice ku}ni qubimci);
b) jednodnevne peradi;
c) rasplodnih i konzumnih jaja;
d) sjemena peradi, bezgrebenki i pernate divqa~i;
e) svjeèg i smrznutog mesa peradi, bezgrebenki i pernate
divqa~i;
f) proizvoda od mesa peradi, bezgrebenki i pernate
divqa~i;
g) proizvoda ìvotiwskog porijekla (od ptica)
namijewenih ishrani ìvotiwa, za industrijsku
upotrebu ili upotrebu u poqoprivredi;
h) netretiranih lova~kih trofeja od bilo kojih ptica i
netretirano perje ili dijelovi perja.
^lan 2.
(Zabrana provoza)
Zabrana iz ~lana 1. ove Odluke odnosi se i na po{iqke
ìve peradi i pernate divqa~i, rasplodnih i konzumnih jaja i
proizvoda od peradi koji poti~u iz drugih zemaqa, ako se
provoze preko teritorija dràva navedenih u Prilogu I. ove
Odluke i dijelova dràva navedenih u Prilogu II. ove Odluke, a
koji su progla{eni za zaraèno odnosno ugroèno podru~je
zbog pojave influence ptica.
^lan 3.
(Posebni uslovi za uvoz po{iqki)
Iz podru~ja dràva navedenih u Prilogu II. ove Odluke, a
koja nisu progla{ena zaraènim ili ugroènim, dozvoqen je
uvoz samo pod uslovom da ovla{teni veterinar zemqe izvoznice na veterinarsko-zdravstvenom certifikatu potvrdi da
po{iqke iz ~lana 1. ove Odluke ne poti~u iz zaraènog ili
ugroènog podru~ja zbog pojave influence ptica.
^lan 4.
(Odstupawa od zabrane)
Zabrana iz ~lana 1. ove Odluke ne odnosi se na po{iqke:
a) hermeti~ki zatvorenih toplinski obra|enih konzervi
od mesa peradi i pernate divqa~i koje su tokom
proizvodwe bile podvrgnute obradi sa Fo vrijednosti 3
i vi{e, odnosno trajne konzerve;
b)
proizvoda od jaja koja su prije ili tokom proizvodwe

podvrgnuta toplinskoj obradi su{ewa u proizvodwi jaja
u prahu, pasterizacije ili sterilizacije;
c) toplinski obra|enih proizvoda gdje je za vrijeme obrade
postignuta temperatura od najmawe 70C u sredi{tu
proizvoda;
d) perja ili dijelova perja za koje se na propratnim
dokumentima potvr|uje da su tretirani vru}om parom
ili nekom drugom metodom koja osigurava da se tom
po{iqkom ne mogu prenijeti patogeni uzro~nici.
^lan 5.
(Izmjene priloga)
Izmjene Priloga I. i II., koji su sastavni dio ove Odluke,
utvr|uje Kancelarija za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, u
skladu sa promjenama epidemiolo{ke situacije, a vezano za status influence ptica u svijetu.
^lan 6.
(Prestanak vaèwa)
Danom stupawa na snagu ove Odluke, prestaje da vaì
Odluka o zabrani uvoza u Bosnu i Hercegovinu i provoza preko
teritorije Bosne i Hercegovine peradi i proizvoda od peradi
radi spre~avawa unosa koko{ije kuge - aviarne influence
("Slu`beni glasnik BiH", broj 46/06).
^lan 7.
(Stupawe na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu danom dono{ewa i objavquje se u
SM broj 76/11
Predsjedavaju}i
14. aprila 2011. godine
Sarajevo
Prilog I.
Afganistan
Banglade{
Benin
Butan
Egipat
Hong Kong
Indija
Indonezija
Irak
Iran
Izrael
Japan
Ju`na Koreja
Kamboxa
Kina
Laos
Mianmar
Mongolija
Nepal
Nigerija
Pakistan
Palestina
Rumunija (podru~je okruga Tulcea)
Ruska Federacija
Saudijska Arabija
Sudan
Tajland
Togo
Ukrajina
Vijetnam
Prilog II
Bugarska
Rumunija (sve osim podru~ja okruga Tulcea)
[panija

Zakona o Vije}u ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni
glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i
24/08), Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog
Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, na 148. sjednici
odrànoj 14. aprila 2011. godine, donijelo je
ODLUKU
PROVOZA PREKO TERITORIJE BOSNE I
RADI SPRJEÂVANJA UNOSA INFLUENCE PTICA
^lan 1.
(Predmet Odluke)
Ovom Odlukom se zabranjuje, radi sprje~avanja uno{enja influence ptica, uvoz u Bosnu i Hercegovinu i provoz preko
teritorije Bosne i Hercegovine, slijede}ih po{iljki:
uzgojene i divlje pernate divlja~i, uklju~uju}i ptice u
pratnji njihovih vlasnika (ptice ku}ni ljubimci);
d) sjemena peradi, bezgrebenki i pernate divlja~i;
divlja~i;
f) proizvoda od mesa peradi, bezgrebenki i pernate divlja~i;
g) proizvoda ìvotinjskog porijekla (od ptica) namijenjenih
ishrani ìvotinja, za industrijsku upotrebu ili upotrebu u
poljoprivredi;
^lan 2.
(Zabrana provoza)
Zabrana iz ~lana 1. ove Odluke odnosi se i na po{iljke ìve
peradi i pernate divlja~i, rasplodnih i konzumnih jaja i proizvoda
od peradi koji poti~u iz drugih zemalja, ako se provoze preko
teritorija dràva navedenih u Prilogu I. ove Odluke i dijelova
dràva navedenih u Prilogu II. ove Odluke, a koji su progla{eni za
zaraèno odnosno ugroèno podru~je zbog pojave influence
ptica.
^lan 3.
(Posebni uslovi za uvoz po{iljki)
Iz podru~ja dràva navedenih u Prilogu II. ove Odluke, a koja
nisu progla{ena zaraènim ili ugroènim, dozvoljen je uvoz samo
pod uslovom da ovla{teni veterinar zemlje izvoznice na
veterinarsko-zdravstvenom certifikatu potvrdi da po{iljke iz
~lana 1. ove Odluke ne poti~u iz zaraènog ili ugroènog
podru~ja zbog pojave influence ptica.
^lan 4.
(Odstupanja od zabrane)
Zabrana iz ~lana 1. ove Odluke ne odnosi se na po{iljke:
a) hermeti~ki zatvorenih toplinski obra|enih konzervi od
mesa peradi i pernate divlja~i koje su tokom proizvodnje
bile podvrgnute obradi sa Fo vrijednosti 3 i vi{e, odnosno
trajne konzerve;
b) proizvoda od jaja koja su prije ili tokom proizvodnje
podvrgnuta toplinskoj obradi su{enja u proizvodnji jaja u
prahu, pasterizacije ili sterilizacije;
postignuta temperatura od najmanje 70C u sredi{tu
proizvoda;
dokumentima potvr|uje da su tretirani vru}om parom ili
nekom drugom metodom koja osigurava da se tom
po{iljkom ne mogu prenijeti patogeni uzro~nici.
Broj 51 - Strana 9
^lan 5.
(Izmjene priloga)
Izmjene Priloga I. i II., koji su sastavni dio ove Odluke,
utvr|uje Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, u skladu s
promjenama epidemiolo{ke situacije, a vezano za status influence ptica u svijetu.
^lan 6.
(Prestanak vaènja)
Danom stupanja na snagu ove Odluke, prestaje vaìti Odluka
o zabrani uvoza u Bosnu i Hercegovinu i provoza preko teritorije
Bosne i Hercegovine peradi i proizvoda od peradi radi
sprje~avanja unosa koko{ije kuge - aviarne influence ("Slu`beni
glasnik BiH", broj 46/06).
^lan 7.
(Stupanje na snagu)
VM broj 76/11
Predsjedavaju}i
14. aprila 2011. godine
Sarajevo
Prilog I.
Afganistan
Banglade{
Benin
Butan
Egipat
Hong Kong
Indija
Indonezija
Irak
Iran
Izrael
Japan
Ju`na Koreja
Kambodà
Kina
Laos
Mianmar
Mongolija
Nepal
Nigerija
Pakistan
Palestina
Rumunija (podru~je okruga Tulcea)
Ruska Federacija
Saudijska Arabija
Sudan
Tajland
Togo
Ukrajina
Vijetnam
Prilog II.
Bugarska
Rumunija (sve osim podru~ja okruga Tulcea)
[panija
Na temelju ~lanka 21. stavak 1. Zakona o veterinarstvu u
Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj 34/02) i
~lanka 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i Hercegovine
("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07,
94/07 i 24/08), Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na
prijedlog Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, na 148.
sjednici odrànoj 14. travnja 2011. godine, donijelo je
Broj 51 - Strana 10
ODLUKU
PROVOZA PREKO TERITORIJA BOSNE I
RADI SPREÂVANJA UNOSA INFLUENCE PTICA
^lanak 1.
(Predmet Odluke)
Ovom se Odlukom zabranjuje, radi spre~avanja uno{enja influence ptica, uvoz u Bosnu i Hercegovinu i provoz preko
teritorija Bosne i Hercegovine, slijede}ih po{iljki:
uzgojene i divlje pernate divlja~i, uklju~uju}i ptice u
pratnji njihovih vlasnika (ptice ku}ni ljubimci);
d) sjemena peradi, bezgrebenki i pernate divlja~i;
divlja~i;
f) proizvoda od mesa peradi, bezgrebenki i pernate divlja~i;
g) proizvoda ìvotinjskog podrijetla (od ptica) namijenjenih
prehrani ìvotinja, za industrijsku uporabu ili uporabu u
poljoprivredi;
^lanak 2.
(Zabrana provoza)
Zabrana iz ~lanka 1. ove Odluke odnosi se i na po{iljke ìve
peradi i pernate divlja~i, rasplodnih i konzumnih jaja i proizvoda
od peradi koji potje~u iz drugih zemalja, ako se provoze preko
teritorija dràva navedenih u Privitku I. ove Odluke i dijelova
dràva navedenih u Privitku II. ove Odluke, a koji su progla{eni
za zaraèno odnosno ugroèno podru~je zbog pojave influence
ptica.
^lanak 3.
(Posebni uvjeti za uvoz po{iljki)
Iz podru~ja dràva navedenih u Privitku II. ove Odluke, a
koja nisu progla{ena zaraènim ili ugroènim, dozvoljen je uvoz
samo pod uvjetom da ovla{teni veterinar zemlje izvoznice na
veterinarsko-zdravstvenom certifikatu potvrdi da po{iljke iz
~lanka 1. ove Odluke ne potje~u iz zaraènog ili ugroènog
podru~ja zbog pojave influence ptica.
^lanak 4.
(Odstupanja od zabrane)
Zabrana iz ~lanka 1. ove Odluke ne odnosi se na po{iljke:
a) hermeti~ki zatvorenih toplinski obra|enih konzervi od
mesa peradi i pernate divlja~i koje su tijekom proizvodnje
bile podvrgnute obradi sa Fo vrijednosti 3 i vi{e, odnosno
trajne konzerve;
b) proizvoda od jaja koja su prije ili tijekom proizvodnje
podvrgnuta toplinskoj obradi su{enja u proizvodnji jaja u
prahu, pasterizacije ili sterilizacije;
postignuta temperatura od najmanje 70C u sredi{tu
proizvoda;
dokumentima potvr|uje da su tretirani vru}om parom ili
nekom drugom metodom koja osigurava da se tom
po{iljkom ne mogu prenijeti patogeni uzro~nici.
^lanak 5.
(Izmjene privitaka)
Izmjene Privitaka I. i II., koji su sastavni dio ove Odluke,
utvr|uje Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, sukladno
promjenama epidemiolo{ke situacije, a u svezi sa statusom influence ptica u svijetu.
^lanak 6.
(Prestanak vaènja)
Danom stupanja na snagu ove Odluke, prestaje vaìti Odluka
o zabrani uvoza u Bosnu i Hercegovinu i provoza preko teritorija
Bosne i Hercegovine peradi i proizvoda od peradi radi
spre~avanja unosa koko{ije kuge - aviarne influence ("Slu`beni
^lanak 7.
(Stupanje na snagu)
VM broj 76/11
Predsjedatelj
14. travnja 2011. godine
Sarajevo
Privitak I.
Afganistan
Banglade{
Benin
Butan
Egipat
Hong Kong
Indija
Indonezija
Irak
Iran
Izrael
Japan
Ju`na Koreja
Kambodà
Kina
Laos
Mianmar
Mongolija
Nepal
Nigerija
Pakistan
Palestina
Rumunjska (podru~je okruga Tulcea)
Ruska Federacija
Saudijska Arabija
Sudan
Tajland
Togo
Ukrajina
Vijetnam
Privitak II.
Bugarska
Rumunjska (sve osim podru~ja okruga Tulcea)
[panjolska
169
76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), a u vezi sa ~lanom 8. stav (2) ta~ka e)
Zakona o finansirawu institucija Bosne i Hercegovine
("Slu`beni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09) i Zakqu~cima
Savjeta ministara Bosne i Hercegovine sa 146. sjednice
odràne 24. marta 2011. godine, Savjet ministara Bosne i
Hercegovine, na 151. sjednici odrànoj 25. maja 2011. godine,
donio je
Broj 51 - Strana 11
ODLUKU
O ODOBRAVAWU "PROJEKTA DIGITALNIH
TAHOGRAFA" KOJI ]E SE UVRSTITI U PROGRAM
VI[EGODI[WIH KAPITALNIH ULAGAWA ZA
PERIOD 2011.-2014. GODINE
^lan 1.
(Predmet)
Ovom Odlukom odobrava se "Projekat digitalnih tahografa" koji }e se uvrstiti u Program vi{egodi{wih kapitalnih
ulagawa za period 2011. - 2014. godine (u daqwem tekstu:
Projekat) u iznosu od 2.829.420,02 KM (dvamilionaosamstotinadvadesetdevethiqada~etiristotinedvadeset i 02/00 KM).
^lan 2.
(Izvor finansirawa i dinamika realizacije)
Projekat se finansira u sqede}im fazama:
a) U 2011. godini iznos od 2.000.000,00 KM, koji }e se
obezbijeti prenosom sredstava iz 2010. godine, a
predstavqa dio akumuliranog vi{ka prihoda
raspore|enog u skladu sa Odlukom o upotrebi dijela
sredstava akumuliranog vi{ka prihoda nad rashodima
Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i
Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 95/10), od
~ega:
1) 1.935.313,38 KM za potrebe realizacije Ugovora o
nabavci sistema za izdavawe digitalnih
tahografa u Bosni i Hercegovini, i
2) 64.686,62 KM za tro{kove adaptacije prostora u
Centru za skladi{tewe, personalizaciju i transport dokumenata Agencije.
b) U 2012. godini iznos od 276.473,34 KM, koji }e se
finansirati iz Buxeta institucija Bosne i
Hercegovine i me|unarodnih obaveza Bosne i
Hercegovine za realizaciju Ugovora o nabavci sistema
za izdavawe kartica za digitalne tahografe u Bosni i
Hercegovini.
c) U 2013. godini iznos od 276.473,34 KM, koji }e se
Hercegovine, i
d) U 2014. godini iznos od 276.473,34 KM, koji }e se
Hercegovine.
^lan 3.
(Aùrirawe Pregleda vi{egodi{wih kapitalnih ulagawa)
Na osnovu ove Odluke Agencija za identifikacione
dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i
Hercegovine }e zajedno sa Ministarstvom finansija i trezora
Bosne i Hercegovine izvr{iti aùrirawe Pregleda
vi{egodi{wih kapitalnih ulagawa u Buxet institucija Bosne
i Hercegovine i me|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za
2011, 2012, 2013. i 2014. godinu.
^lan 4.
(Ovla{}ewe za izvr{ewe)
Za realizaciju ove Odluke zaduùju se Agencija za
identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka
Bosne i Hercegovine i Ministarstvo finansija i trezora
^lan 5.
(Stupawe na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u
SM broj 78/11
Sarajevo
Predsjedavaju}i

76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), a u vezi sa ~lanom 8. stav (2) ta~ka
e) Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine
("Slu`beni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09) i Zaklju~cima Vije}a
ministara Bosne i Hercegovine sa 146. sjednice odràne 24.
marta 2011. godine, Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na
151. sjednici odrànoj 25. maja 2011. godine, donijelo je
ODLUKU
O ODOBRAVANJU "PROJEKTA DIGITALNIH
VI[EGODI[NJIH KAPITALNIH ULAGANJA ZA
PERIOD 2011.-2014. GODINE
^lan l.
(Predmet)
Ovom Odlukom odobrava se "Projekat digitalnih tahografa"
koji }e se uvrstiti u Program vi{egodi{njih kapitalnih ulaganja za
period 2011. - 2014. godine (u daljnjem tekstu: Projekat) u iznosu
od 2.829.420,02 KM (dvamilionaosamstotinadvadesetdevethiljada~etiristotine i 02/00 KM).
^lan 2.
(Izvor finansiranja i dinamika realizacije)
Projekat se finansira u sljede}im fazama:
osigurati prenosom sredstava iz 2010. godine, a
predstavlja dio akumuliranog vi{ka prihoda raspore|enog
u skladu sa Odlukom o upotrebi dijela sredstava
akumuliranog vi{ka prihoda nad rashodima Regulatorne
agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine
("Slu`beni glasnik BiH", broj 95/10), od ~ega:
1) 1.935.313,38 KM za potrebe realizacije Ugovora o
nabavci sistema za izdavanje digitalnih tahografa u
Bosni i Hercegovini, i
Centru za skladi{tenje, personalizaciju i transport
dokumenata Agencije.
finansirati iz Budèta institucija Bosne i Hercegovine i
me|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za
realizaciju Ugovora o nabavci sistema za izdavanje
kartica digitalnih tahografa u Bosni i Hercegovini.
me|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, i
me|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.
^lan 3.
(Aùriranje Pregleda vi{egodi{njih kapitalnih ulaganja)
Na osnovu ove Odluke Agencija za identifikacione
dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i
Hercegovine }e zajedno sa Ministarstvom finansija i trezora
Bosne i Hercegovine izvr{iti aùriranje Pregleda vi{egodi{njih
kapitalnih ulaganja u Budèt institucija Bosne i Hercegovine i
me|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2011, 2012,
2013. i 2014. godinu.
^lan 4.
(Ovla{tenje za izvr{enje)
Za realizaciju ove Odluke zaduùju se Agencija za
identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka
Bosne i Hercegovine i Ministarstvo finansija i trezora Bosne i
Hercegovine.
Broj 51 - Strana 12
^lan 5.
(Stupanje na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH".
VM broj 78/11
Predsjedavaju}i
Sarajevo
Temeljem ~lanka 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i
76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), a u svezi s ~lankom 8. stavak (2)
to~ka e) Zakona o financiranju institucija Bosne i Hercegovine
("Slu`beni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09) i Zaklju~cima Vije}a
ministara Bosne i Hercegovine sa 146. sjednice odràne 24.
oùjka 2011. godine, Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na
151. sjednici odrànoj 25. svibnja 2011. godine, donijelo je
ODLUKU
O ODOBRAVANJU "PROJEKTA DIGITALNIH
VI[EGODI[NJIH KAPITALNIH ULAGANJA ZA
RAZDOBLJE 2011.-2014. GODINE
^lanak 1.
(Predmet)
Ovom Odlukom odobrava se "Projekat digitalnih tahografa"
koji }e se uvrstiti u Program vi{egodi{njih kapitalnih ulaganja za
razdoblje 2011.-2014. godine (u daljnjem tekstu: Projekat) u
iznosu od 2.829.420,02 KM (dvamilijunaosamstotinadvadesetdevettisu}a~etiristotine i 02/00 KM).
^lanak 2.
(Izvor financiranja i dinamika realiziranja)
Projekat se financira u sljede}im fazama:
osigurati prijenosom sredstava iz 2010. godine, a
predstavlja dio akumuliranog vi{ka prihoda raspore|enog
sukladno Odluci o uporabi dijela sredstava akumuliranog
vi{ka prihoda nad rashodima Regulatorne agencije za
komunikacije Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik
BiH", broj 95/10), od ~ega:
1) 1.935.313,38 KM za potrebe realiziranja Ugovora
o nabavi sustava za izdavanje digitalnih tahorgafa u
Bosni i Hercegovini, i
Centru za skladi{tenje, personalizaciju i transport
isprava Agencije.
financirati iz Prora~una institucija Bosne i Hercegovine i
me|unarodnih obveza Bosne i Hercegovine za
realiziranje Ugovora o nabavi sustava za izdavanje kartica
digitalnih tahografa u Bosni i Hercegovini.
me|unarodnih obveza Bosne i Hercegovine, i
me|unarodnih obveza Bosne i Hercegovine.
^lanak 3.
(Aùriranje Pregleda vi{egodi{njih kapitalnih ulaganja)
Temeljem ove Odluke Agencija za identifikacijske isprave,
evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine }e zajedno
sa Ministarstvom financija i trezora Bosne i Hercegovine izvr{iti
aùriranje Pregleda vi{egodi{njih kapitalnih ulaganja u Prora~un
institucija Bosne i Hercegovine i me|unarodnih obveza Bosne i
Hercegovine za 2011, 2012, 2013. i 2014. godinu.
^lanak 4.
(Ovla{tenje za izvr{enje)
Za realiziranje ove Odluke zaduùju se Agencija za
identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i
Hercegovine i Ministarstvo financija i trezora Bosne i

Hercegovine.
^lanak 5.
(Stupanje na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
VM broj 78/11
Predsjedatelj
Sarajevo
170
Na osnovu ~lana 17. Zakona o finansirawu institucija
Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 61/04 i
49/09) i ~lana 3. stav (2) Odluke o privremenom finansirawu
institucija Bosne i Hercegovine i me|unarodnih obaveza
Bosne i Hercegovine za period april - juni 2011. godine
("Slu`beni glasnik. BiH", broj 28/11), predsjedavaju}i Savjeta
ministara Bosne i Hercegovine donio je
ODLUKU
O INTERVENTNOM KORI[TEWU SREDSTAVA
TEKU]E BUXETSKE REZERVE
^lan 1.
(Predmet Odluke)
Odobravaju se sredstva za interventno kori{tewe teku}e
buxetske rezerve Buxeta institucija Bosne i Hercegovine i
me|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, u iznosu od 4.000
KM u svrhu pomo}i GAJI] (MI]E) DRAGICI iz Dowe
Slatine kod [amca (JMBG: 0306962126261) ~iji je sluh trajno
o{te}en, radi kupovine slu{nog aparata.
^lan 2.
(Nadle`nost za realizaciju)
Za realizaciju ove Odluke zaduèno je Ministarstvo
finansija i trezora Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o
finansirawu institucija Bosne i Hercegovine, a uplatu }e
izvr{iti na teku}i ra~un broj 562-011-80745822-08 kod NLB
Razvojne banke.
^lan 3.
(Stupawe na snagu)
Broj 01-50-2-1029-1/11
Predsjedavaju}i
13. juna 2011. godine
Sarajevo
Na osnovu ~lana 17. Zakona o finansiranju institucija Bosne i
Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09) i ~lana
3. stav (2) Odluke o privremenom finansiranju institucija Bosne i
Hercegovine i me|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za
period april - juni 2011. godine ("Slu`beni glasnik BiH", broj
28/11), predsjedavaju}i Vije}a ministara Bosne i Hercegovine
donio je
ODLUKU
O INTERVENTNOM KORI[TENJU SREDSTAVA
TEKU]E BUD@ETSKE REZERVE
^lan 1.
(Predmet Odluke)
Odobravaju se sredstva za interventno kori{tenje teku}e
budètske rezerve Budèta institucija Bosne i Hercegovine i
KM u svrhu pomo}i GAJI] (MI]E) DRAGICI iz Donje Slatine
kod [amca (JMBG: 0306962126261) ~iji je sluh trajno o{te}en,
radi kupovine slu{nog aparata.
^lan 2.
Za realizaciju ove Odluke zaduèno je Ministarstvo finansija
i trezora Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o
finansiranju institucija Bosne i Hercegovine, a uplatu }e izvr{iti
na teku}i ra~un broj 562-011-80745822-08 kod NLB Razvojne
banke.
^lan 3.
(Stupanje na snagu)
Broj 01-50-2-1029-1/11
Predsjedavaju}i
Sarajevo
Temeljem ~lanka 17. Zakona o financiranju institucija Bosne
i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09) i
~lanka 3. stavka (2) Odluke o privremenom financiranju
Hercegovine za razdoblje travanj - lipanj 2011. godine
("Slu`beni glasnik BiH", broj 28/11), predsjedatelj Vije}a
ODLUKU
TEKU]E PRORAÛNSKE PRIÛVE
^lanak 1.
(Predmet Odluke)
prora~unske pri~uve Prora~una institucija Bosne i Hercegovine i
me|unarodnih obveza Bosne i Hercegovine, u iznosu od 4.000
KM u svrhu pomo}i GAJI] (MI]E) DRAGICI iz Donje Slatine
kod [amca (JMBG: 0306962126261) ~iji je sluh trajno o{te}en,
radi kupovine slu{nog aparata.
^lanak 2.
(Mjerodavnost za realizaciju)
Za realizaciju ove Odluke zaduèno je Ministarstvo financija
i trezora Bosne i Hercegovine sukladno Zakonu o financiranju
institucija Bosne i Hercegovine, a uplatu }e izvr{iti na teku}i
ra~un broj 562-011-80745822-08 kod NLB Razvojne banke.
^lanak 3.
(Stupanje na snagu)
Broj 01-50-2-1029-1/11
Predsjedatelj
13. lipnja 2011. godine
Sarajevo
Broj 51 - Strana 13
KM u svrhu pomo}i STEVANDI] MILENI iz Drvara (JMBG:

1307957118242) radi obnove porodi~ne ku}e.
^lan 2.
izvr{iti na teku}i ra~un broj 45268050000 kod Nove
Bawalu~ke banke.
^lan 3.
(Stupawe na snagu)
Broj 01-50-2-1047-1/11
Predsjedavaju}i
Sarajevo
donio je
ODLUKU
^lan 1.
(Predmet Odluke)
1307957118242) radi obnove porodi~ne ku}e.
^lan 2.
na teku}i ra~un broj 45268050000 kod Nove Banjalu~ke banke.
^lan 3.
(Stupanje na snagu)
Broj 01-50-2-1047-1/11
Predsjedavaju}i
Sarajevo
171
("Slu`beni glasnik BiH", broj 28/11), predsjedavaju}i Savjeta

ODLUKU
ODLUKU

^lan 1.
(Predmet Odluke)

^lanak 1.
(Predmet Odluke)
Broj 51 - Strana 14

1307957118242) radi obnove obiteljske ku}e.
^lanak 2.
ra~un broj 45268050000 kod Nove Banjalu~ke banke.
^lanak 3.
(Stupanje na snagu)
Broj 01-50-2-1047-1/11
Predsjedatelj
Sarajevo

KM u svrhu pomo}i MATI] SLAVKU iz Drvara (JMBG:
1809967113244) radi pomo}i u lije~enju.
^lan 2.
na teku}i ra~un broj 45260106000 kod Nove Banjalu~ke banke.
^lan 3.
(Stupanje na snagu)
Broj 01-50-2-1048-1/11
Predsjedavaju}i
Sarajevo
172
("Slu`beni glasnik. BiH", broj 28/11), predsjedavaju}i Savjeta

ODLUKU
ODLUKU

^lan 1.
(Predmet Odluke)
1809967113244) radi pomo}i u lije~ewu.
^lan 2.
izvr{iti na teku}i ra~un broj 45260106000 kod Nove
Bawalu~ke banke.
^lan 3.
(Stupawe na snagu)
Broj 01-50-2-1048-1/11
Predsjedavaju}i
Sarajevo

^lanak 1.
(Predmet Odluke)
1809967113244) radi pomo}i u lije~enju.
^lanak 2.
ra~un broj 45260106000 kod Nove Banjalu~ke banke.
^lanak 3.
(Stupanje na snagu)
Broj 01-50-2-1048-1/11
Predsjedatelj
Sarajevo

donio je
ODLUKU
^lan 1.
(Predmet Odluke)
173
76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), a u vezi sa Izvje{tajem Komisije za
izbor i imenovawe direktora Uprave za indirektno oporezivawe Bosne i Hercegovine od 16.03.2009. godine, Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na 152. sjednici odrànoj 1. juna
2011. godine, donio je
RJE[EWE
O IMENOVAWU VR[IOCA DU@NOSTI DIREKTORA
UPRAVE ZA INDIREKTNO OPOREZIVAWE BOSNE I
HERCEGOVINE
1. MIRO XAKULA, imenuje se ponovno za vr{ioca du`nosti
direktora Uprave za indirektno oporezivawe Bosne i
Hercegovine, na period od 90 dana, po~ev od 25. 05. 2011.
godine.
2. Ovo rje{ewe stupa na snagu danom dono{ewa.

3. Rje{ewe se objavquje u "Slu`benom glasniku BiH".
SM broj 85/11
Sarajevo
Predsjedavaju}i

76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), a u vezi sa Izvje{tajem Komisije za
izbor i imenovanje direktora Uprave za indirektno oporezivanje
Bosne i Hercegovine od 16.03.2009. godine, Vije}e ministara
Bosne i Hercegovine, na 152. sjednici odrànoj 1. juna 2011.
godine, donijelo je
RJE[ENJE
O IMENOVANJU VR[IOCA DU@NOSTI DIREKTORA
UPRAVE ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE BOSNE I
HERCEGOVINE
l.
MIRO D@AKULA, imenuje se ponovno za vr{ioca du`nosti

direktora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i
Hercegovine, na period od 90 dana, po~ev od 25. 05. 2011.
godine.
2. Ovo rje{enje stupa na snagu danom dono{enja.
3. Rje{enje se objavljuje u "Slu`benom glasniku BiH".
VM broj 85/11
Sarajevo
Predsjedavaju}i
Na temelju ~lanka 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i

76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), a u svezi s Izvje{}em Povjerenstva
za izbor i imenovanje direktora Uprave za neizravno
oporezivanje Bosne i Hercegovine od 16. 03. 2009. godine,
Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na 152. sjednici odrànoj
1. lipnja 2011. godine, donijelo je
RJE[ENJE
O IMENOVANJU VR[ITELJA DU@NOSTI DIREKTORA
UPRAVE ZA NEIZRAVNO OPOREZIVANJE BOSNE I
HERCEGOVINE
l.
MIRO D@AKULA, imenuje se ponovno za vr{itelja

du`nosti direktora Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i
Hercegovine, na razdoblje od 90 dana, po~ev od 25.05.2011.
godine.
2. Ovo rje{enje stupa na snagu danom dono{enja.
3. Rje{enje se objavljuje u "Slu`benom glasniku BiH".
VM broj 85/11
Sarajevo
Predsjedatelj
174
Na osnovu ~lana 17. stav 2. i ~lana 72. Zakona o hrani
("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04) i ~lana 17. Zakona o
Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik
BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjet
ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za
bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine, u saradwi sa
nadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i
donio je
Broj 51 - Strana 15
PRAVILNIK
O PROIZVODIMA OD JAJA
DIO PRVI - OP[TE ODREDBE
^lan 1.
(Predmet)
(1) Pravilnikom o proizvodima od jaja (u daqwem tekstu:
Pravilnik) propisuju se osnovni zahtjevi kvaliteta koje
moraju zadovoqavati proizvodi od jaja (u daqwem tekstu:
proizvodi) u proizvodwi i u prometu.
(2) Zahtjevi kvaliteta iz stava (1) ovog ~lana su:
a) proizvo|a~ka specifikacija,
b) nazivi i definicije koje moraju zadovoqavati
proizvodi,
c) organolepti~ka svojstva i sastav,
d) tehnolo{ki postupci koji se primjewuju u proizvodwi,
e) uslovi za stavqawe u promet, pakovawe, deklarisawe,
~uvawe i transport,
f) uskla|enost, slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor.
DIO DRUGI - POSEBNE ODREDBE
^lan 2.
(Proizvo|a~ka specifikacija)
(1) Za proizvode za koje ovim pravilnikom nisu propisani
osnovni zahtjevi kvaliteta vaè uslovi propisani ovim
pravilnikom za grupu srodnih proizvoda.
(2) Za proizvode iz stava (1) ovog ~lana, kao i za proizvode za
koje je to ovim pravilnikom izri~ito propisano,
proizvo|a~ je duàn da prije po~etka proizvodwe donese
proizvo|a~ku
specifikaciju.
Proizvo|a~ka
specifikacija, osim podataka navedenih u deklaraciji,
mora da sadrì kratak opis tehnolo{kog postupka
proizvodwe odnosnog proizvoda, vrstu i koli~inu
kori{}enih sirovina, izraènu u mjernim jedinicama ili
procentima, kao i izvje{taj o obavqenom ispitivawu
fizi~kih i hemijskih karakteristika proizvoda.
(3) U evidenciju o donesenim proizvo|a~kim specifikacijama
za proizvode iz stava (1) ovog ~lana proizvo|a~ unosi:
a) evidencijski broj specifikacije,
b) naziv proizvoda i trgova~ko ime, ako ga proizvod ima,
c) datum dono{ewa proizvo|a~ke specifikacije,
d) datum i nalaz o obavqenom organolepti~kom, fizi~kom
i hemijskom ispitivawu,
e) datum po~etka proizvodwe po odnosnoj specifikaciji,
f) grupu kojoj proizvod pripada.
^lan 3.
(Deklarisawe proizvoda)
Proizvodi koji se stavqaju u promet moraju biti
deklarisani u skladu sa Pravilnikom o op{tem deklarisawu
ili ozna~avawu upakovane hrane ("Slu`beni glasnik BiH",
broj 87/08).
^lan 4.
(Bojewe proizvoda od jaja)
Ako ovim pravilnikom nije druga~ije propisano,
zabraweno je bojewe proizvoda od jaja i dodavawe tim
proizvodima hemijskih sredstava za konzervisawe.
^lan 5.
(Uslovi za stavqawe u promet)
Proizvodi koji se stavqaju u promet moraju se proizvoditi,
pakovati, ~uvati i transportovati na na~in propisan ovim
pravilnikom.
^lan 6.
(Uslovi kvaliteta)
Proizvodi se proizvode samo od jaja koja u pogledu
kvaliteta moraju ispuwavati zahtjeve iz Pravilnika o
standardima za stavqawe jaja na trì{te ("Slu`beni glasnik
BiH", broj 25/10).
Broj 51 - Strana 16
^lan 7.
(O~uvawe kvaliteta proizvoda)
Proizvodi se moraju proizvoditi, pakovati, ~uvati i
transportovati na na~in propisan ovim pravilnikom.
^lan 8.
(Stavqawe u promet)
(1) Proizvodi se proizvode i stavqaju u promet sa naznakom
vrste peradi od koje jaja poti~u.
(2) Odredba iz stava (1) ovog ~lana ne odnosi se na koko{ja jaja.
(3) Proizvodi se proizvode i stavqaju u promet kao:
a) te~ni hla|eni proizvodi od jaja;
b) smrznuti proizvodi od jaja;
c) su{eni proizvodi od jaja;
d) kuvani proizvodi od jaja;
e) termi~ki obra|ena (kuvana) jaja u qusci;
f) ostali proizvodi od jaja.
^lan 9.
(Te~ni hla|eni proizvodi od jaja)
Pod te~nim hla|enim proizvodima u smislu ovog
pravilnika podrazumijevaju se te~ni hla|eni melan`, te~no
hla|eno ùmance i te~no hla|eno bjelance:
a) Te~ni hla|eni melan` je pasterizovan i ohla|en
proizvod koji se sastoji od cijelog jajeta bez quske
(bjelance i ùmance) i koji mora ispuwavati sqede}e
zahtjeve:
1) da je fino homogenizovana te~nost;
2) da je ùte boje;
3) da sadrì najmawe 24% suve materije;
4) da sadrì najmawe 10% masti;
5) da ne sadrì strane materije;
6) da je bez stranih mirisa.
b) Te~no hla|eno ùmance je pasterizovan i ohla|en
proizvod koji sa~iwava izdvojeno cijelo ùmance, a
mora ispuwavati sqede}e zahtjeve:
2) da je izrazito ùte boje;
3) da sadrì najmawe 43% suve materije;
5) da nema stranih materija;
c) Te~no hla|eno bjelance je pasterizovan i ohla|en
proizvod koji se sastoji od cijelog bjelanceta, a mora
ispuwavati sqede}e zahtjeve:
2) da je providan;
3) da sadrì najmawe 10,5% suve materije;
^lan 10.
(Smrznuti proizvodi od jaja)
Pod smrznutim proizvodima u smislu ovog pravilnika
podrazumijevaju se smrznuti melan`, smrznuto ùmance,
smrznuto bjelance i smrznuti nepasterizovani melan`:
a) Smrznuti melan` je proizvod koji se sastoji od cijelog
jajeta bez quske (bjelance i ùmance), koji je prije
postupka smrzavawa homogenizovan, pasterizovan i
ohla|en. Homogenizovan sadràj za smrznuti melan`
mora se zamrzavati na temperaturi niòj od -30C.
Smrznuti melan` mora ispuwavati uslove kvaliteta za
te~ni hla|eni melan` propisane u ~lanu 9. ovog
pravilnika a mora biti ~vrste koezinstencije.
b) Smrznuto ùmance je proizvod koji se sastoji od
izdvojenog cijelog ùmanceta jajeta, koji je prije
postupka smrzavawa homogenizovan, pasterizovan i
ohla|en. Homogenizovan sadràj za smrznuto ùmance
mora se zamrzavati na temperaturi niòj od -30C.
Smrznuto ùmance mora ispuwavati uslove kvaliteta
za te~no hla|eno ùmance propisane u ~lanu 9. ovog

pravilnika, s tim {to mora biti ~vrste koezinstencije.
c) Smrznuto bjelance je proizvod koji se sastoji od cijelog
bjelanceta koji je prije postupka smrzavawa
homogenizovan, pasterizovan i ohla|en. Homogenizovan
sadràj za smrznuto bjelance mora se zamrzavati na
temperaturi niòj od -30C. Smrznuto bjelance mora
ispuwavati uslove kvaliteta za te~no hla|eno bjelance
propisane u ~lanu 9. ovog pravilnika, s tim {to mora
biti ~vrste koezinstencije i neprozirno.
d) Smrznuti nepasterizovani melan` je proizvod koji se
sastoji od cijelog jajetabez quske (bjelance i ùmance).
Sadràj za smrznuti nepasterizovani melan` mora se
zamrzavati na temperaturi niòj od -30C u roku od
~etiri sata od momenta odvajawa sadràja jajeta od
quske. Smrznuti nepasterizovani melan` mora
ispuwavati uslove kvaliteta za te~ni hla|eni melan`
propisane u ~lanu 9. ovog pravilnika, s tim {to mora
biti ~vrste koezinstencije.
^lan 11.
(Su{eni proizvodi od jaja)
Pod su{enim proizvodima, u smislu ovog pravilnika,
podrazumijevaju se: su{eni melan` (jaja u prahu), su{eno
ùmance (ùmance u prahu) i su{eno bjelance (bjelance u
prahu).
a) Su{eni melan` (jaja u prahu) jeste proizvod koji se
sastoji od cijelog jajeta bez quske (bjelance i ùmance),
koje se poslije homogenizacije i pasterizacije
podvrgava postupku su{ewa, a mora ispuwavati sqede}e
uslove:
1) da je u vidu fino usitwenog praha;
2) da je ùte boje;
3) da sadrì najvi{e 5% vode;
5) da sadràj slobodnih masnih kiselina, izraèn
kao oleinska kiselina, iznosi najvi{e 3,5%;
b) Su{eno ùmance (ùmance u prahu) jeste proizvod koji
se sastoji od cijelog ùmanceta koje se poslije
homogenizacije i pasterizacije podvrgava postupku
su{ewa, a mora ispuwavati sqede}e uslove:
4) da ne sadrì vi{e od 5% vode;
5) da je bez stranih mirisa;
7) da sadràj slobodnih masnih kiselina, izraèn
kao oleinska kiselina, iznosi najvi{e 3,5%.
c) Su{eno bjelance (bjelance u prahu) jeste proizvod koji
se sastoji od cijelog bjelanceta, koje se poslije
su{ewa, a mora ispuwavati sqede}e uslove:
2) da je boje slonove kosti;
^lan 12.
( Kuvani proizvodi od jaja)
(1) Pod kuvanim proizvodima u smislu ovog pravilnika
podrazumijevaju se proizvodi dobijeni kuvawem cijelih jaja
(bez quske) u kojima je odnos bjelanaca i ùmanaca kao u
svjeìm jajima.
(2) Kuvani proizvodi oblikuju se kao izduèni vaqak i imaju
naziv: kuvana jaja na metar ili duga~ko jaje.
(3) Kod kuvanih proizvoda ùmance se nalazi u sredi{wem, a

bjelance u spoqa{wem dijelu izduènog vaqka, koji moè
biti razli~ite duìne i dijametra.
(4) Kuvani proizvodi mogu se staviti u omota~ od poliamidnih
crijeva, odnosno drugog materijala koji se skupqa pod
dejstvom toplote.
^lan 13.
(Uslovi za kuvane proizvode)
Kuvani proizvodi (kuvana jaja na metar) moraju ispuwavati
sqede}e uslove:
a) da su ~vrste ili elasti~ne konzistencije;
b) da su spoqa bijele boje, odnosno boje kuvanog bjelanceta;
c) da se u sredi{wem dijelu izduènog vaqka nalazi
kuvani ùti sadràj ùmanceta;
d) da je proizvod ukusa i mirisa karakteristi~nog za
kuvana jaja.
^lan 14.
(Termi~ki obra|ena jaja u qusci)
Termi~ki obra|ena (kuvana) jaja u qusci dobijaju se
kuvawem svjeìh jaja bez o{te}ewa quske, a moraju ispuwavati
sqede}e uslove:
a) da imaju specifi~an miris i ukus svjeè kuvanih jaja;
b) da su bjelance i ùmance pravilno raspore|eni;
c) kad su u pitawu obojena jaja, da boja ne prelazi u ve}oj
mjeri na bjelance;
d) da je quska ~ista i neo{te}ena.
^lan 15.
(Ostali proizvodi od jaja)
Ostali proizvodi mogu se proizvoditi samo po
proizvo|a~koj specifikaciji propisanoj u ~lanu 2. ovog
pravilnika.
^lan 16.
(Pakovawe proizvoda od jaja)
(1) Proizvodi se moraju pakovati iskqu~ivo u suvu i ~istu
ambalaù koja ne uti~e na promjenu organolepti~kih
svojstava proizvoda.
(2) Ambalaà koja se koristi za pakovawe proizvoda mora
imati svojstva kojima se obezbje|uje o~uvawe kvaliteta
proizvoda do momenta otvarawa.
^lan 17.
(ûvawe, skladi{tewe i transport proizvoda)
(1) Te~ni hla|eni proizvodi iz ~lana 9. ovog pravilnika u
skladi{tu, kao i u prometu, moraju se ~uvati u
temperiranim prostorijama, tako da temperatura u
sredi{wem dijelu ohla|enog te~nog proizvoda bude u
granicama od 0C do + 2C.
(2) Smrznuti proizvodi iz ~lana 10. ovog pravilnika u
skladi{tu, kao i u prometu, moraju se ~uvati u
temperiranim prostorijama tako da temperatura u
sredi{wem dijelu smrznutog proizvoda bude nià od -18C.
(3) Su{eni proizvodi (proizvodi od jaja u prahu) iz ~lana 11.
ovog pravilnika u prometu skladi{te se i drè u ~istim i
suvim prostorijama.
(4) Kuvani proizvodi (kuvana jaja na metar) iz ~lana 13. ovog
pravilnika u skladi{tu kao i u prometu, moraju se ~uvati u
temperiranim prostorijama, tako da temperatura u
sredi{wem dijelu kuvanih proizvoda (kuvana jaja na metar)
bude u granicama od 0C do plus 2C.
(5) Kuvana jaja u qusci ~uvaju se i stavqaju u promet na sobnoj
temperaturi.
DIO TRE]I - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 18.
(Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor)
(1) Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor sprovode se u
skladu sa vaè}im propisima u Bosni i Hercegovini.
(2) Za utvr|ivawe uskla|enosti proizvoda sa propisanim
osnovnim zahtjevima kvaliteta u svrhu slu`bene kontrole
i inspekcijskog nadzora koriste se metode propisane
Broj 51 - Strana 17
posebnim propisom, kao i druge validne i me|unarodno

priznate metode.
^lan 19.
(Prestanak vaèwa odredaba)
Danom stupawa na snagu ovog pravilnika prestaju da vaè
odredbe Pravilnika o kvalitetu jaja i proizvoda od jaja
("Slu`beni list SFRJ", broj 55/89), koje se odnose na
proizvode od jaja.
^lan 20.
(Prelazne odredbe)
Proizvodi proizvedeni u skladu sa propisom iz ~lana 19.
ovog pravilnika mogu se nalaziti na trì{tu najduè 12
mjeseci od dana stupawa na snagu ovog pravilnika.
^lan 21.
(Stupawe na snagu)
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana
objavqivawa u "Slu`benom glasniku BiH".
SM broj 72/11
Predsjedavaju}i
Sarajevo
Dr Nikola [piri}, s. r
("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04) i ~lana 17. Zakona o Vije}u
30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e
sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u saradnji s nadle`nim
organima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 151.
sjednici odrànoj 25. maja 2011. godine, donijelo je
PRAVILNIK
DIO PRVI - OP]E ODREDBE
^lan 1.
(Predmet)
(1) Pravilnikom o proizvodima od jaja (u daljnjem tekstu:
Pravilnik) propisuju se osnovni zahtjevi kvaliteta koje
moraju zadovoljavati proizvodi od jaja (u daljnjem tekstu:
proizvodi) u proizvodnji i u prometu.
(2) Zahtjevi kvaliteta iz stava (1) ovog ~lana:
b) nazivi i definicije koje moraju zadovoljavati proizvodi,
d) tehnolo{ki postupci koji se primjenjuju u proizvodnji,
e) uslovi za stavljanje u promet, pakovanje, deklariranje,
~uvanje i transport,
^lan 2.
osnovni zahtjevi kvaliteta vaè uslovi propisani ovim
pravilnikom za grupu srodnih proizvoda.
(2) Za proizvode iz stava (1) ovog ~lana, kao i za proizvode za
koje je to ovim pravilnikom izri~ito propisano, proizvo|a~ je
duàn da prije po~etka proizvodnje donese proizvo|a~ku
specifikaciju. Proizvo|a~ka specifikacija, osim podataka
navedenih u deklaraciji, mora da sadrì kratak opis
tehnolo{kog postupka proizvodnje odnosnog proizvoda,
vrstu i koli~inu upotrijebljenih sirovina, izraènu u mjernim
jedinicama ili procentima, kao i izvje{taj o izvr{enom
ispitivanju fizi~kih i hemijskih karakteristika proizvoda.
(3) U evidenciju o donesenim proizvo|a~kim specifikacijama za
proizvode iz stava (1) ovog ~lana proizvo|a~ unosi:
Broj 51 - Strana 18
b)
c)
d)
naziv proizvoda i trgova~ko ime, ako ga proizvod ima,

datum dono{enja proizvo|a~ke specifikacije,
datum i nalaz o izvr{enom organolepti~kom, fizi~kom i
hemijskom ispitivanju,
e) datum po~etka proizvodnje po odnosnoj specifikaciji,
f) grupu kojoj proizvod pripada.
^lan 3.
(Deklariranje proizvoda)
Proizvodi koji se stavljaju u promet moraju biti deklarirani u
skladu s Pravilnikom o op}em deklariranju ili ozna~avanju
upakovane hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj 87/08).
^lan 4.
(Bojenje proizvoda od jaja)
Ako ovim pravilnikom nije druga~ije propisano, zabranjeno
je bojenje proizvoda od jaja i dodavanje tim proizvodima
hemijskih sredstava za konzerviranje.
^lan 5.
(Uslovi za stavljanje u promet)
Proizvodi koji se stavljaju u promet moraju se proizvoditi,
pakovati, ~uvati i transportirati na na~in propisan ovim
pravilnikom.
^lan 6.
(Uslovi kvaliteta)
Proizvodi se proizvode samo od jaja koja u pogledu kvaliteta
moraju ispunjavati uslove iz Pravilnika o standardima za
stavljanje jaja na trì{te ("Slu`beni glasnik BiH", broj 25/10).
^lan 7.
(O~uvanje kvaliteta proizvoda)
Proizvodi se moraju proizvoditi, pakovati, ~uvati i
transportirati na na~in propisan ovim pravilnikom.
^lan 8.
(Stavljanje u promet)
(1) Proizvodi se proizvode i stavljaju u promet s naznakom vrste
peradi od koje jaja poti~u.
(2) Odredba iz stava (1) ovog ~lana ne odnosi se na koko{ija
jaja.
(3) Proizvodi se proizvode i stavljaju u promet kao:
a) te~ni hla|eni proizvodi od jaja;
d) kuhani proizvodi od jaja;
e) termi~ki obra|ena (kuhana) jaja u ljusci;
^lan 9.
(Te~ni hla|eni proizvodi od jaja)
Pod te~nim hla|enim proizvodima, u smislu ovog pravilnika,
podrazumijevaju se te~ni hla|eni melan`, te~no hla|eno
ùmance i te~no hla|eno bjelance:
a) Te~ni hla|eni melan` je pasteriziran i ohla|en proizvod
koji se sastoji od cijelog jajeta bez ljuske (bjelance i
ùmance) i koji mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:
1) da je fino homogenizirana te~nost;
2) da je ùte boje;
3) da sadrì najmanje 24% suhe materije;
4) da sadrì najmanje 10% masti;
b) Te~no hla|eno ùmance je pasteriziran i ohla|en
proizvod koji sa~injava izdvojeno cijelo ùmance, a mora
ispunjavati sljede}e zahtjeve:
3) da sadrì najmanje 43% suhe materije;
5) da nema stranih materija;
c)
Te~no hla|eno bjelance je pasteriziran i ohla|en proizvod

koji se sastoji od cijelog bjelanceta, a mora ispunjavati
sljede}e zahtjeve:
2) da je providan;
3) da sadrì najmanje 10,5% suhe materije;
^lan 10.
Pod smrznutim proizvodima, u smislu ovog pravilnika,
podrazumijevaju se smrznuti melan`, smrznuto ùmance,
smrznuto bjelance i smrznuti nepasterizirani melan`:
jajeta bez ljuske (bjelance i ùmance), koji je prije
postupka smrzavanja homogeniziran, pasteriziran i
ohla|en. Homogeniziran sadràj za smrznuti melan`
mora se zamrzavati na temperaturi niòj od - 30C.
Smrznuti melan` mora ispunjavati zahtjeve kvaliteta za
te~ni hla|eni melan` propisane u ~lanu 9. ovog pravilnika
a mora biti ~vrste koezinstencije.
b) Smrznuto ùmance je proizvod koji se sastoji od
izdvojenog cijelog ùmanceta jajeta, koji je prije postupka
smrzavanja homogeniziran, pasteriziran i ohla|en.
Homogeniziran sadràj za smrznuto ùmance mora se
zamrzavati na temperaturi niòj od - 30C. Smrznuto
ùmance mora ispunjavati zahtjeve kvaliteta za te~no
hla|eno ùmance propisane u ~lanu 9. ovog pravilnika, s
tim {to mora biti ~vrste koezinstencije.
c) Smrznuto bjelance je proizvod koji se sastoji od cijelog
bjelanceta koji je prije postupka smrzavanja
homogeniziran, pasteriziran i ohla|en. Homogeniziran
sadràj za smrznuto bjelance mora se zamrzavati na
temperaturi niòj od - 30C. Smrznuto bjelance mora
ispunjavati zahtjeve kvaliteta za te~no hla|eno bjelance
propisane u ~lanu 9. ovog pravilnika, s tim {to mora biti
~vrste koezinstencije i neprozirno.
d) Smrznuti nepasterizirani melan` je proizvod koji se
sastoji od cijelog jajeta bez ljuske (bjelance i ùmance).
Sadràj za smrznuti nepasterizirani melan` mora se
zamrzavati na temperaturi niòj od - 30C u roku od ~etiri
sata od momenta odvajanja sadràja jajeta od ljuske.
Smrznuti nepasterizirani melan` mora ispunjavati
zahtjeve kvaliteta za te~ni hla|eni melan` propisane u
~lanu 9. ovog pravilnika, s tim {to mora biti ~vrste
koezinstencije.
^lan 11.
Pod su{enim proizvodima, u smislu ovog pravilnika,
podrazumijevaju se: su{eni melan` (jaja u prahu), su{eno
ùmance (ùmance u prahu) i su{eno bjelance (bjelance u prahu).
a) Su{eni melan` (jaja u prahu) je proizvod koji se sastoji od
cijelog jajeta bez ljuske (bjelance i ùmance), koje se
poslije homogenizacije i pasterizacije podvrgava
postupku su{enja, a mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:
1) da je u vidu fino usitnjenog praha;
2) da je ùte boje;
5) da sadràj slobodnih masnih kiselina, izraèn kao
oleinska kiselina, iznosi najvi{e 3,5%;
b) Su{eno ùmance (ùmance u prahu) jeste proizvod koji se
sastoji od cijelog ùmanceta koje se poslije
su{enja, a mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:

4)
5)
6)
7)
da ne sadrì vi{e od 5% vode;

da je bez stranih mirisa;
da ne sadrì strane materije;
da sadràj slobodnih masnih kiselina, izraèn kao
oleinska kiselina, iznosi najvi{e 3,5%.
c) Su{eno bjelance (bjelance u prahu) jeste proizvod koji se
sastoji od cijelog bjelanceta, koje se poslije
su{enja, a mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:
^lan 12.
(Kuhani proizvodi od jaja)
(1) Pod kuhanim proizvodima u smislu ovog pravilnika
podrazumijevaju se proizvodi dobiveni kuhanjem cijelih jaja
(bez ljuske) u kojima je odnos bjelanaca i ùmanaca kao u
svjeìm jajima.
(2) Kuhani proizvodi oblikuju se kao izduèni valjak i imaju
naziv: kuhana jaja na metar ili duga~ko jaje.
(3) Kod kuhanih proizvoda ùmance se nalazi u sredi{njem, a
bjelance u vanjskom dijelu izduènog valjka, koji moè biti
razli~ite duìne i dijametra.
(4) Kuhani proizvodi mogu se staviti u omota~ od poliamidnih
crijeva, odnosno drugog materijala koji se skuplja pod
djelovanjem toplote.
^lan 13.
(Zahtjevi za kuhane proizvode)
Kuhani proizvodi (kuhana jaja na metar) moraju ispunjavati
sljede}e zahtjeve:
b) da su spolja bijele boje, odnosno boje kuhanog bjelanceta;
c) da se u sredi{njem dijelu izduènog valjka nalazi kuhani
ùti sadràj ùmanceta;
d) da je proizvod ukusa i mirisa karakteristi~nog za kuhana
jaja.
^lan 14.
(Termi~ki obra|ena jaja u ljusci)
Termi~ki obra|ena (kuhana) jaja u ljusci dobivaju se
kuhanjem svjeìh jaja bez o{te}enja ljuske, a moraju ispunjavati
sljede}e zahtjeve:
a) da imaju specifi~an miris i ukus sveè kuhanih jaja;
b) da su bjelance i ùmance pravilno raspore|eni;
c) kad su u pitanju obojena jaja, da boja ne prelazi u ve}oj
meri na bjelance;
d) da je ljuska ~ista i neo{te}ena.
^lan 15.
Ostali proizvodi mogu se proizvoditi samo po proizvo|a~koj
specifikaciji propisanoj u ~lanu 2. ovog pravilnika.
^lan 16.
(Pakovanje proizvoda od jaja)
(1) Proizvodi se moraju pakovati isklju~ivo u suhu i ~istu
ambalaù koja ne uti~e na promjenu organolepti~kih
(2) Ambalaà koja se koristi za pakovanje proizvoda mora imati
svojstva kojima se osigurava o~uvanje kvaliteta proizvoda
do momenta otvaranja.
^lan 17.
(ûvanje, skladi{tenje i transport proizvoda)
(1) Te~ni hla|eni proizvodi iz ~lana 9. ovog pravilnika u
skladi{tu, kao i u prometu, moraju se ~uvati u temperiranim
prostorijama, tako da temperatura u sredi{njem dijelu
ohla|enog te~nog proizvoda bude u granicama od 0C do +
2C.
Broj 51 - Strana 19
(2) Smrznuti proizvodi iz ~lana 10. ovog pravilnika u skladi{tu,

kao i u prometu, moraju se ~uvati u temperiranim
prostorijama tako da temperatura u sredi{njem dijelu
smrznutog proizvoda bude nià od - 18C.
(3) Su{eni proizvodi (proizvodi od jaja u prahu) iz ~lana 11.
ovog pravilnika u prometu skladi{te se i drè u ~istim i
suhim prostorijama.
(4) Kuhani proizvodi (kuhana jaja na metar) iz ~lana 13. ovog
pravilnika u skladi{tu kao i u prometu, moraju se ~uvati u
temperiranim prostorijama, tako da temperatura u sredi{njem
dijelu kuhanih proizvoda (kuhana jaja na metar) bude u
granicama od 0C do plus 2C.
(5) Kuhana jaja u ljusci ~uvaju se i stavljaju u promet na sobnoj
temperaturi.
DIO TRE]I - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 18.
(1) Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor provode se na na~in
propisan vaè}im zakonskim propisima u Bosni i
Hercegovini.
(2) Za utvr|ivanje uskla|enosti proizvoda s propisanim
osnovnim zahtjevima kvaliteta u svrhu slu`bene kontrole i
inspekcijskog nadzora koriste se metode propisane posebnim
propisom, kao i druge validne i me|unarodno priznate
metode.
^lan 19.
(Prestanak vaènja odredbi)
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju vaìti
odredbe Pravilnika o kvalitetu jaja i proizvoda od jaja ("Slu`beni
list SFRJ", broj 55/89), koje se odnose na proizvode od jaja.
^lan 20.
(Prijelazne odredbe)
Proizvodi proizvedeni u skladu s propisom iz ~lana 19. ovog
pravilnika mogu se nalaziti na trì{tu najduè 12 mjeseci od dana
stupanja na snagu ovog pravilnika.
^lan 21.
(Stupanje na snagu)
VM broj 72/11
Predsjedavaju}i
Sarajevo
Temeljem ~lanka 17. stavak 2. i ~lanka 72. Zakona o hrani
("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04) i ~lanka 17. Zakona o
Vije}u ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH",
br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e
sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u suradnji s nadle`nim
tijelima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 151.
PRAVILNIK
PRVI DIO - OP]E ODREDBE
^lanak 1.
(Predmet)
(1) Pravilnikom o proizvodima od jaja (u daljnjem tekstu:
Pravilnik) propisuju se temeljni zahtjevi kakvo}e koje
moraju ispunjavati proizvodi od jaja (u daljnjem tekstu:
proizvodi) u proizvodnji i u prometu.
(2) Zahtjevi kakvo}e iz stavka (1) ovoga ~lanka su:
b) nazivi i definicije kojima moraju odgovarati proizvodi,
Broj 51 - Strana 20
d)
e)
f)
tehnolo{ki postupci koji se primjenjuju u proizvodnji,

uvjeti za stavljanje u promet, pakiranje, deklariranje,
~uvanje i transport,
uskla|enost, slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor.
DRUGI DIO - POSEBNE ODREDBE

^lanak 2.
temeljni zahtjevi kakvo}e vrijede uvjeti propisani ovim
pravilnikom za skupinu srodnih proizvoda.
(2) Za proizvode iz stavka (1) ovoga ~lanka, kao i za proizvode
za koje je to ovim pravilnikom izri~ito propisano, proizvo|a~
je duàn prije po~etka proizvodnje donijeti proizvo|a~ku
specifikaciju. Proizvo|a~ka specifikacija, osim podataka
navedenih u deklaraciji, mora sadràvati kratak opis
tehnolo{kog postupka proizvodnje odnosnog proizvoda,
vrstu i koli~inu uporabljenih sirovina, izraènu u mjernim
jedinicama ili postotcima, kao i izvje{}e o obavljenom
ispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstava proizvoda.
(3) U evidenciju o donesenim proizvo|a~kim specifikacijama za
proizvode iz stavka (1) ovoga ~lanka proizvo|a~ unosi:
b) naziv proizvoda i trgova~ko ime, ako ga proizvod ima,
c) datum dono{enja proizvo|a~ke specifikacije,
d) datum i nalaz o obavljenom organolepti~kom, fizikalnom
i kemijskom ispitivanju,
e) datum po~etka proizvodnje prema odnosnoj specifikaciji,
f) skupinu kojoj proizvod pripada.
^lanak 3.
Proizvodi koji se stavljaju u promet moraju biti deklarirani
sukladno Pravilniku o op}em deklariranju ili ozna~avanju
upakirane hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj 87/08).
^lanak 4.
(Bojanje proizvoda od jaja)
Ako ovim pravilnikom nije druk~ije propisano, zabranjeno je
bojati proizvode od jaja i dodavati tim proizvodima kemijska
sredstva za konzerviranje.
^lanak 5.
(Uvjeti za stavljanje u promet)
Proizvodi koji se stavljaju u promet moraju se proizvoditi,
pakirati, ~uvati i prevoziti na na~in propisan ovim pravilnikom.
^lanak 6.
(Uvjeti kakvo}e)
Proizvodi se proizvode samo od jaja koja u pogledu kakvo}e
moraju ispunjavati uvjete iz Pravilnika o standardima za
stavljanje jaja na trì{te ("Slu`beni glasnik BiH", broj 25/10).
^lanak 7.
(O~uvanje kakvo}e proizvoda)
Proizvodi se moraju proizvoditi, pakirati, ~uvati i prevoziti
na na~in propisan ovim pravilnikom.
^lanak 8.
(1) Proizvodi se proizvode i stavljaju u promet s naznakom vrste
peradi od koje jaja potje~u.
(2) Odredba stavka (1) ovoga ~lanka ne odnosi se na koko{ja
jaja.
(3) Proizvodi se proizvode i stavljaju u promet kao:
a) teku}i hla|eni proizvodi od jaja;
d) kuhani proizvodi od jaja;
e) toplinski obra|ena (kuhana) jaja u ljusci;
^lanak 9.
(Teku}i hla|eni proizvodi od jaja)
Pod teku}im hla|enim proizvodima, u smislu ovoga
pravilnika, podrazumijevaju se teku}i hla|eni melan`, teku}i
hla|eni ùmanjak i teku}i hla|eni bjelanjak:
a) Teku}i hla|eni melan` je pasteriziran i ohla|en proizvod
koji se sastoji od cijelog jajeta bez ljuske (bjelanjak i
ùmanjak) i koji mora ispunjavati sljede}e uvjete:
1) da je fino homogenizirana teku}ina;
2) da je ùte boje;
3) da sadrì najmanje 24% suhe tvari;
5) da ne sadrì strane tvari;
b) Teku}i hla|eni ùmanjak je pasteriziran i ohla|en
proizvod koji sa~injava izdvojeni cijeli ùmanjak, a mora
ispunjavati sljede}e uvjete:
3) da sadrì najmanje 43% suhe tvari;
c) Teku}i hla|eni bjelanjak je pasteriziran i ohla|en
proizvod koji se sastoji od cijelog bjelanjka, a mora
2) da je proziran;
3) da sadrì najmanje 10,5% suhe tvari;
^lanak 10.
Pod smrznutim proizvodima, u smislu ovoga pravilnika,
podrazumijevaju se smrznuti melan`, smrznuti ùmanjak,
smrznuti bjelanjak i smrznuti nepasterizirani melan`:
jajeta bez ljuske (bjelanjak i ùmanjak), koji je prije
postupka smrzavanja homogeniziran, pasteriziran i
ohla|en. Homogeniziran sadràj za smrznuti melan`
mora se zamrzavati na temperaturi niòj od - 30C.
Smrznuti melan` mora ispunjavati uvjete kakvo}e za
teku}i hla|eni melan` propisane u ~lanku 9. ovoga
pravilnika, a mora biti ~vrste koezinstencije.
b) Smrznuti ùmanjak je proizvod koji se sastoji od
izdvojenog cijelog ùmanjka jajeta, koji je prije postupka
smrzavanja homogeniziran, pasteriziran i ohla|en.
Homogeniziran sadràj za smrznuti ùmanjak mora se
zamrzavati na temperaturi niòj od - 30C. Smrznuti
ùmanjak mora ispunjavati uvjete kakvo}e za teku}i
hla|eni ùmanjak propisane u ~lanku 9. ovoga pravilnika,
s tim {to mora biti ~vrste koezinstencije.
c) Smrznuti bjelanjak je proizvod koji se sastoji od cijelog
bjelanjka koji je prije postupka smrzavanja homogeniziran, pasteriziran i ohla|en. Homogeniziran sadràj za
smrznuti bjelanjak mora se zamrzavati na temperaturi
niòj od - 30C. Smrznuti bjelanjak mora ispunjavati
uvjete kakvo}e za teku}i hla|eni bjelanjak propisane u
~lanku 9. ovoga Pravilnika, s tim {to mora biti ~vrste
koezinstencije i neproziran.
d) Smrznuti nepasterizirani melan` je proizvod koji se
sastoji od cijelog jajeta bez ljuske (bjelanjak i ùmanjak).
Sadràj za smrznuti nepasterizirani melan` mora se
zamrzavati na temperaturi niòj od - 30C u roku od ~etiri
sata od trenutka odvajanja sadràja jajeta od ljuske.
Smrznuti nepasterizirani melan` mora ispunjavati uvjete
kakvo}e za teku}i hla|eni melan` propisane u ~lanku 9.
ovoga pravilnika, s tim {to mora biti ~vrste koezinstencije.
^lanak 11.
Pod su{enim proizvodima, u smislu ovoga pravilnika,
podrazumijevaju se: su{eni melan` (jaja u prahu), su{eni
ùmanjak (ùmanjak u prahu) i su{eni bjelanjak (bjelanjak u
prahu).
a) Su{eni melan` (jaja u prahu) jest proizvod koji se sastoji
od cijelog jajeta bez ljuske (bjelanjak i ùmanjak), koji se
poslije homogenizacije i pasterizacije podvrgava
postupku su{enja, a mora ispunjavati sljede}e uvjete:
1) da je u obliku fino usitnjenog praha;
2) da je ùte boje;
oleinska kiselina, iznosi najvi{e 3,5%;
b) Su{eni ùmanjak (ùmanjak u prahu) jest proizvod koji se
sastoji od cijelog ùmanjka, koji se poslije
su{enja, a mora ispunjavati sljede}e uvjete:
5) da je bez stranih mirisa;
oleinska kiselina, iznosi najvi{e 3,5%.
c) Su{eni bjelanjak (bjelanjak u prahu) jest proizvod koji se
sastoji od cijelog bjelanjka, koji se poslije homogenizacije
i pasterizacije podvrgava postupku su{enja, a mora
^lanak 12.
(Kuhani proizvodi od jaja)
(1) Pod kuhanim proizvodima, u smislu ovoga pravilnika,
podrazumijevaju se proizvodi dobiveni kuhanjem cijelih jaja
(bez ljuske) u kojima je omjer bjelanjka i ùmanjka kao u
svjeìm jajima.
(2) Kuhani proizvodi oblikuju se kao izduèni valjak i imaju
naziv: kuhana jaja na metar ili duga~ko jaje.
(3) Kod kuhanih proizvoda ùmanjak se nalazi u sredi{njem, a
bjelanjak u vanjskom dijelu izduènog valjka, koji moè biti
razli~ite duljine i dijametra.
(4) Kuhani proizvodi mogu se staviti u omota~ od poliamidnih
crijeva, odnosno drugog materijala koji se skuplja pod
djelovanjem topline.
^lanak 13.
(Uvjeti za kuhane proizvode)
Kuhani proizvodi (kuhana jaja na metar) moraju ispunjavati
sljede}e uvjete:
b) da su izvana bijele boje odnosno boje kuhanog bjelanjka;
c) da se u sredi{njem dijelu izduènog valjka nalazi kuhani
ùti sadràj ùmanjka;
d) da je proizvod okusa i mirisa karakteristi~nog za kuhana
jaja.
^lanak 14.
(Toplinski obra|ena jaja u ljusci)
Toplinski obra|ena (kuhana) jaja u ljusci dobivaju se
kuhanjem svjeìh jaja bez o{te}enja ljuske, a moraju ispunjavati
sljede}e uvjete:
a) da imaju specifi~an miris i okus svjeè kuhanih jaja;
Broj 51 - Strana 21
b)
c)
da su bjelanjak i ùmanjak pravilno raspore|eni;

u slu~aju obojanih jaja, da boja u ve}oj meri ne prelazi na
bjelanjak;
d) da je ljuska ~ista i neo{te}ena.
^lanak 15.
Ostali proizvodi mogu se proizvoditi samo po proizvo|a~koj
specifikaciji propisanoj u ~lanku 2. ovoga pravilnika.
^lanak 16.
(Pakiranje proizvoda od jaja)
(1) Proizvodi se moraju pakirati isklju~ivo u suhu i ~istu
ambalaù koja ne utje~e na promjenu organolepti~kih
(2) Ambalaà koja se rabi za pakiranje proizvoda mora imati
svojstva kojima se osigurava o~uvanje kakvo}e proizvoda do
trenutka otvaranja.
^lanak 17.
(ûvanje, skladi{tenje i transport proizvoda)
(1) Teku}i hla|eni proizvodi iz ~lanka 9. ovoga pravilnika u
ohla|enog teku}eg proizvoda bude u granicama od 0C do +
2C.
(2) Smrznuti proizvodi iz ~lanka 10. ovoga pravilnika u
smrznutog proizvoda bude nià od - 18C.
(3) Su{eni proizvodi (proizvodi od jaja u prahu) iz ~lanka 11.
ovoga pravilnika u prometu skladi{te se i drè u ~istim i
suhim prostorijama.
(4) Kuhani proizvodi (kuhana jaja na metar) iz ~lanka 13. ovoga
pravilnika u skladi{tu, kao i u prometu, moraju se ~uvati u
temperiranim prostorijama tako da temperatura u sredi{njem
dijelu kuhanih proizvoda (kuhana jaja na metar) bude u
granicama od 0C do + 2C.
(5) Kuhana jaja u ljusci ~uvaju se i stavljaju u promet na sobnoj
temperaturi.
TRE]I DIO - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lanak 18.
propisan vaè}im zakonskim propisima u Bosni i
Hercegovini.
(2) Za utvr|ivanje sukladnosti proizvoda s propisanim
temeljnim zahtjevima kakvo}e u svrhu slu`bene kontrole i
inspekcijskog nadzora koriste se metode propisane posebnim
propisom te druge validne i me|unarodno priznate metode.
^lanak 19.
(Prestanak vaènja odredaba)
Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaju vaìti
odredbe Pravilnika o kvaliteti jaja i proizvoda od jaja ("Slu`beni
list SFRJ", broj 55/89) koje se odnose na proizvode od jaja.
^lanak 20.
Proizvodi proizvedeni sukladno propisu iz ~lanka 19. ovoga
pravilnika mogu se nalaziti na trì{tu najdulje 12 mjeseci od dana
stupanja na snagu ovoga pravilnika.
^lanak 21.
(Stupanje na snagu)
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u
VM broj 72/11
Predsjedatelj
Sarajevo
Broj 51 - Strana 22
175
BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjet
donio je
PRAVILNIK
O KEKSIMA I PROIZVODIMA SRODNIM KEKSIMA
^lan 1.
(Predmet)
(1) Pravilnikom o keksima i proizvodima srodnim keksima (u
daqwem tekstu: Pravilnik) propisuju se osnovni zahtjevi
kvaliteta koje moraju zadovoqavati keksi i proizvodi
srodni keksima u proizvodwi i prometu.
(2) Zahtjevi se odnose na:
a) definicije i nazive za kekse i proizvode srodne
keksima,
b) organolepti~ka svojstva,
c) deklarisawe ili ozna~avawe proizvoda,
d) upotrebu aditiva i {e}era,
e) ~uvawe i transport,
(3) Nazivi, definicije i osnovni zahtjevi u pogledu kvaliteta
keksa i proizvoda srodnih keksima propisani su u Aneksu
koji je sastavni dio ovog pravilnika.
^lan 2.
(Definicija za kekse i proizvode srodne keksima)
(1) Keksi i proizvodi srodni keksima su proizvodi odre|enih
prehrambenih i organolepti~kih svojstava, dobijeni od
osnovne sirovine bra{na, masno}a, {e}era, skroba i drugih
sirovina i aditiva, tehnolo{kim postupcima mije{awa,
gwe~ewa, tu~ewa, oblikovawa, pe~ewa i drugim
postupcima.
(2) Keksi i proizvodi srodni keksima mogu biti sa dodacima,
mogu se puniti, prelivati, djelimi~no prelivati,
ukra{avati, posipati i drugo.
^lan 3.
(Nazivi i stavqawe u promet)
Keksi i proizvodi srodni keksima na trì{te se stavqaju
pod nazivom:
a) keks;
b) kreker;
c) trajno slano pecivo;
d) ~ajno pecivo;
e) vafl list;
f) vafl proizvod;
g) medewak;
h) paprewak;
i) makronen;
j) biskvit;
k) pi{kota;
l) mekani biskvit;
m) kola~;
n) trajni kola~.
^lan 4.
(Organolepti~ka svojstva)
Organolepti~ka svojstva keksa i proizvoda srodnih
keksima moraju biti specifi~na za svaku vrstu keksa i
proizvoda srodnih keksima.
^lan 5.
(Deklarisawe)
Na deklarisawe ili ozna~avawe keksa i proizvoda srodnih
keksima iz Aneksa ovog pravilnika primjewuju se odredbe
Pravilnika o op{tem deklarisawu ili ozna~avawu upakovane
hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj 87/08) i Pravilnika o
ozna~avawu hrawivih vrijednosti upakovane hrane
("Slu`beni glasnik BiH', broj 85/08).
^lan 6.
(Upotreba aditiva)
Pri proizvodwi keksa i proizvoda srodnih keksima mogu se
dodati aditivi koji su u skladu sa odredbama Pravilnika o
uslovima upotrebe prehrambenih aditiva u hrani namijewenoj
za ishranu qudi ("Slu`beni glasnik BiH", broj 83/08).
^lan 7.
(Upotreba {e}era)
Keksi i proizvodi srodni keksima mogu sadràvati i druge
{e}ere koji su propisani odredbama Pravilnika o {e}erima
^lan 8.
(ûvawe i transport)
(1) Keksi i proizvodi srodni keksima mogu se transportovati
i skladi{titi ako su obezbije|eni uslovi za o~uvawe
wihovog kvaliteta i higijenske ispravnosti.
(2) Keksi i proizvodi srodni keksima moraju se ~uvati na
suvom, tamnom i hladnom mjestu, udaqeni od robe ~ije
mirise mogu poprimiti.
^lan 9.
(1) Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor sprovode se u
skladu sa vaè}im zakonskim propisima u Bosni i
Hercegovini.
(2) Za utvr|ivawe uskla|enosti propisanih op{tih zahtjeva o
keksu i proizvodima srodnim keksima sa odredbama ovog
pravilnika koriste se vaè}e propisane metode kao i
druge validne i me|unarodno priznate metode.
^lan 10.
Danom stupawa na snagu ovog pravilnika prestaje da vaì
Pravilnik o kvalitetu keksa i proizvoda srodnih keksu
("Slu`beni list SFRJ', br. 68/78 i 63/79).
^lan 11.
(Prelazne odredbe)
Keksi i proizvodi srodni keksima koji su ozna~eni prema
odredbama Pravilnika iz ~lana 10. ovog pravilnika mogu biti
na trì{tu najduè 12 mjeseci od dana stupawa na snagu ovog
pravilnika.
^lan 12.
(Stupawe na snagu)
SM broj 74/11
Predsjedavaju}i
Sarajevo
ANEKS
IMENA PROIZVODA, DEFINICIJE I OP[TI
ZAHTJEVI U POGLEDU KVALITETA PROIZVODA
1. Keks je proizvod dobijen pe~ewem oblikovanog tvrdog
tijesta, a sadrì najmawe 6% masno}e, ra~unato na gotov
proizvod sa najvi{e 5% vode.
2. Kreker je proizvod dobijen pe~ewem tijesta,
karakteristi~ne lisnate/hrskave strukture, a sadrì
najmawe 10% masno}e, ra~unato na gotov proizvod sa
najvi{e 5% vode.
3. Trajno slano pecivo je hrskavi proizvod dobijen pe~ewem u

obliku {tapi}a, pereca, pruti}a ili u drugim oblicima,
gdje se povr{ina tijesta prije pe~ewa moè obraditi
vodenim rastvorom natrijum-hidroksida.
4. âjno pecivo je proizvod dobijen pe~ewem oblikovanog
masnog mekanog tijesta, a sadrì najmawe 10% masno}e,
ra~unato na gotov proizvod sa najvi{e 5% vode.
5. Vafl list je proizvod dobijen pe~ewem te~nog tijesta.
Prema strukturi, vafl list moè biti hrskav ili mekan, a
po obliku moè biti ravan, reqefni, cjevasti (holipe) ili
drugih oblika. Mekani vafl list sadrì najmawe 10% vode
u gotovom proizvodu.
6. Vafl proizvod je proizvod koji se sastoji od vafl listova i
puwewa, a po obliku moè biti ravan, reqefni, cjevasti
(holipe) ili drugih oblika.
7. Medewak je proizvod dobijen od mlinskih proizvoda i/ili
skroba, {e}era, meda, skrobnog sirupa, masno}a, za~ina i
aditiva.
8. Paprewak je proizvod dobijen od mlinskih proizvoda,
{e}era, skrobnog sirupa i/ili meda, masno}e, jaja, bibera,
za~ina i aditiva, sa sadràjem od najmawe 10% masti,
ra~unato na gotov proizvod s najvi{e 5% vode.
9. Makronen je proizvod dobijen od bjelanaca jajeta (uz mogu}i
dodatak ùmanceta) i {e}era, sa ili bez dodataka
lupinastog vo}a ili drugih sjemenki bogatih
bjelan~evinama ili odgovaraju}ih sirovih masa persipana
ili marcipana. Pri izradi makronena dozvoqeno je
dodavawe do 3% mlinskih proizvoda i/ili skroba ra~unato
na gotov proizvod sa najvi{e 5% vode.
10. Biskvit je proizvod dobijen od jaja, ùmanaca i/ili
bjelanaca, ili odgovaraju}e koli~ine proizvoda od jaja,
{e}era, mlinskih proizvoda i/ili skroba i aditiva, bez
dodavawa masno}e.
11. Pi{kota je proizvod dobijen kao i biskvit
karakteristi~nog oblika.
12. Mekani biskvit je proizvod dobijen kao i biskvit uz
dodatak masno}e.
13. Kola~ je proizvod sa rokom upotrebe do 30 dana.
14. Trajni kola~ je proizvod originalno zapakovan sa rokom
upotrebe preko 30 dana.
30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e
sjednici odrànoj 25. maja 2011. godine, donijelo je
PRAVILNIK
O KEKSIMA I PROIZVODIMA SRODNIM KEKSIMA
^lan 1.
(Predmet)
1. Pravilnikom o keksima i proizvodima srodnim keksima (u
daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuju se osnovni zahtjevi
kvaliteta koje moraju ispunjavati keksi i proizvodi srodni
keksima u proizvodnji i prometu.
2. Zahtjevi se odnose na:
a) definicije i nazive za kekse i proizvode srodne keksima,
b) organolepti~ka svojstva,
c) deklariranje ili ozna~avanje proizvoda,
d) upotrebu aditiva i {e}era,
e) ~uvanje i transport,
Broj 51 - Strana 23
(3) Nazivi, definicije i osnovni zahtjevi kvaliteta keksa i

proizvoda srodnih keksima propisani su u Aneksu koji je
sastavni dio ovog pravilnika.
^lan 2.
(Definicija za kekse i proizvode srodne keksima)
(1) Keksi i proizvodi srodni keksima su proizvodi odre|enih
prehrambenih i organolepti~kih svojstava, dobiveni od
osnovne sirovine bra{na, masno}a, {e}era, {kroba i drugih
sirovina i aditiva, tehnolo{kim postupcima mije{anja,
gnje~enja, tu~enja, oblikovanja, pe~enja i drugim
postupcima.
(2) Keksi i keksima srodni proizvodi mogu biti s dodacima,
mogu se puniti, prelijevati, djelimi~no prelijevati, ukra{avati,
posipati i drugo.
^lan 3.
(Nazivi i stavljanje u promet)
Keksi i proizvodi srodni keksima na trì{te se stavljaju pod
nazivom:
a) keks;
b) kreker;
d) ~ajno pecivo;
e) vafel list;
f) vafel proizvod;
g) medenjak;
h) paprenjak;
i) makronen;
j) biskvit;
k) pi{kota;
l) mekani biskvit;
m) kola~;
n) trajni kola~.
^lan 4.
(Organolepti~ka svojstva)
Organolepti~ka svojstva keksa i proizvoda srodnih keksima
moraju biti specifi~na za svaku vrstu keksa i proizvoda srodnih
keksima.
^lan 5.
(Deklariranje)
Na deklariranje ili ozna~avanje keksa i proizvoda srodnih
keksima iz Aneksa ovog pravilnika primjenjuju se odredbe
Pravilnika o op}em deklariranju ili ozna~avanju upakovane
hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj 87/08) i Pravilnika o
ozna~avanju hranjivih vrijednosti upakovane hrane ("Slu`beni
^lan 6.
(Upotreba aditiva )
Pri proizvodnji keksa i keksima srodnih proizvoda mogu se
dodati aditivi koji su u skladu s odredbama Pravilnika o uslovima
upotrebe prehrambenih aditiva u hrani namijenjenoj za ishranu
ljudi ("Slu`beni glasnik BiH", broj 83/08).
^lan 7.
(Upotreba {e}era)
Keksi i proizvodi srodni keksima mogu sadràvati i druge
^lan 8.
(ûvanje i transport)
(1) Keksi i proizvodi srodni keksima mogu se transportirati i
skladi{titi ako su osigurani uslovi za o~uvanje njihovog
kvaliteta i higijenske ispravnosti.
(2) Keksi i proizvodi srodni keksima moraju se ~uvati na suhom,
tamnom i hladnom mjestu, udaljeni od robe ~ije mirise mogu
poprimiti.
Broj 51 - Strana 24

^lan 9.
kako je to propisano vaè}im zakonskim propisima u Bosni i
Hercegovini.
(2) Za utvr|ivanje uskla|enosti propisanih op}ih zahtjeva o
keksu i proizvodima srodnim keksima s odredbama ovog
pravilnika koriste se vaè}e propisane metode kao i druge
validne i me|unarodno priznate metode.
^lan 10.
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da vaì
Pravilnik o kvalitetu keksa i proizvoda srodnih keksu ("Slu`beni
list SFRJ", br. 68/78 i 63/79).
^lan 11.
Keksi i proizvodi srodni keksima koji su ozna~eni prema
odredbama Pravilnika iz ~lana 10. ovog pravilnika mogu biti na
trì{tu najduè 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog
pravilnika.
^lan 12.
(Stupanje na snagu)
VM broj 74/11
Predsjedavaju}i
Sarajevo
ANEKS
IMENA PROIZVODA, DEFINICIJE I OP]I ZAHTJEVI
KVALITETA PROIZVODA
1. Keks je proizvod dobiven pe~enjem oblikovanog tvrdog
tijesta, a sadrì najmanje 6% masno}e, ra~unato na gotov
proizvod s najvi{e 5% vode.
2. Kreker je proizvod dobiven pe~enjem tijesta, karakteristi~ne
lisnate/hrskave strukture, a sadrì najmanje 10% masno}e,
3. Trajno slano pecivo je hrskavi proizvod dobiven pe~enjem
u obliku {tapi}a, pereca, pruti}a ili u drugim oblicima, gdje
se povr{ina tijesta prije pe~enja moè obraditi vodenim
rastvorom natrijevog hidroksida.
4. âjno pecivo je proizvod dobiven pe~enjem oblikovanog
masnog mekog tijesta, a sadrì najmanje 10% masno}e,
5. Vafel list je proizvod dobiven pe~enjem teku}eg tijesta.
Prema strukturi, vafel list moè biti hrskav ili mekan, a po
obliku moè biti ravan, reljefni, cjevasti (holipe) ili drugih
oblika. Mekan vafel list sadrì najmanje 10% vode u
gotovom proizvodu.
6. Vafel proizvod je proizvod koji se sastoji od vafel listova i
punjenja, a po obliku moè biti ravan, reljefni, cjevasti
7. Medenjak je proizvod dobiven od mlinskih proizvoda i/ili
{kroba, {e}era, meda, {krobnog sirupa, masno}a, za~ina i
aditiva.
8. Paprenjak je proizvod dobiven od mlinskih proizvoda,
{e}era, {krobnog sirupa i/ili meda, masno}e, jaja, bibera,
za~ina i aditiva, sa sadràjem od najmanje 10% masti,
9. Makronen je proizvod dobiven od bjelanaca jajeta (uz
mogu}i dodatak ùmanaca) i {e}era, sa ili bez dodataka
lupinastog vo}a ili drugih sjemenki bogatih bjelan~evinama
ili odgovaraju}ih sirovih masa persipana ili marcipana. Pri
izradi makronena dozvoljeno je dodavanje do 3% mlinskih
proizvoda i/ili {kroba ra~unato na gotov proizvod s najvi{e
5% vode.
10. Biskvit je proizvod dobiven od jaja, ùmanaca i/ili

bjelanaca, ili odgovaraju}e koli~ine proizvoda od jaja,
{e}era, mlinskih proizvoda i/ili {kroba i aditiva, bez
dodavanja masno}e.
11. Pi{kota je proizvod dobiven kao i biskvit karakteristi~na
oblika.
12. Mekani biskvit je proizvod dobiven kao i biskvit uz dodatak
masno}e.
13. Kola~ je proizvod s rokom valjanosti do 30 dana.
14. Trajni kola~ je proizvod originalno zapakiran s rokom
valjanosti preko 30 dana.
Temeljem ~lanka 17. stavak 2. i ~lanka 72. Zakona o hrani
br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e
PRAVILNIK
O KEKSIMA I KEKSIMA SRODNIM PROIZVODIMA
^lanak 1.
(Predmet)
(1) Pravilnikom o keksima i keksima srodnim proizvodima (u
daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuju se temeljni zahtjevi
kakvo}e koje moraju ispunjavati keksi i keksima srodni
proizvodi u proizvodnji i prometu.
a) definicije i nazive keksa i keksima srodnih proizvoda,
b) senzorska svojstva,
c) deklariranje ili ozna~avanje proizvoda,
d) uporabu aditiva i {e}era,
e) ~uvanje i transport,
f) sukladnost, slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor.
(3) Nazivi, definicije i temeljni zahtjevi kakvo}e keksa i
keksima srodnih proizvoda propisani su u Aneksu koji je
sastavni dio ovoga pravilnika.
^lanak 2.
(Definicija keksa i keksima srodnih proizvoda)
(1) Keksi i keksima srodni proizvodi su proizvodi odre|enih
prehrambenih i senzorskih svojstava, dobiveni od osnovne
sirovine bra{na, masno}a, {e}era, {kroba i drugih sirovina i
aditiva tehnolo{kim postupcima mije{anja, gnje~enja,
tu~enja, oblikovanja, pe~enja i drugim postupcima.
(2) Keksi i keksima srodni proizvodi mogu biti s dodacima,
mogu se puniti, prelijevati, djelomi~no prelijevati,
ukra{avati, posipavati i drugo.
^lanak 3.
(Nazivi i stavljanje u promet)
Keksi i keksima srodni proizvodi stavljaju se na trì{te pod
nazivom:
a) keks;
b) kreker;
d) ~ajno pecivo;
e) vafel list;
f) vafel proizvod;
g) medenjak;
h) paprenjak;
i) makronen;
j) biskvit;
k) pi{kota;
l) mekani biskvit;
m) kola~;
n) trajni kola~.
^lanak 4.
(Senzorska svojstva)
Senzorska svojstva keksa i keksima srodnih proizvoda
moraju biti specifi~na za svaku vrstu keksa i keksima srodnih
proizvoda.
^lanak 5.
(Deklariranje)
Na deklariranje ili ozna~avanje keksa i keksima srodnih
proizvoda iz Aneksa ovoga pravilnika primjenjuju se odredbe
Pravilnika o op}em deklariranju ili ozna~avanju upakirane hrane
("Slu`beni glasnik BiH", broj 87/08) i Pravilnika o ozna~avanju
hranjivih vrijednosti upakirane hrane ("Slu`beni glasnik BiH",
broj 85/08).
^lanak 6.
(Uporaba aditiva)
U proizvodnji keksa i keksima srodnih proizvoda mogu se
dodati aditivi koji su u skladu s odredbama Pravilnika o uvjetima
uporabe prehrambenih aditiva u hrani namijenjenoj prehrani
ljudi ("Slu`beni glasnik BiH", broj 83/08).
^lanak 7.
(Uporaba {e}era)
Keksi i keksima srodni proizvodi mogu sadràvati i druge
^lanak 8.
(ûvanje i transport)
(1) Keksi i keksima srodni proizvodi mogu se prevozititi i
skladi{titi ako su osigurani uvjeti za o~uvanje njihove
kakvo}e i higijenske ispravnosti.
(2) Keksi i keksima srodni proizvodi moraju se ~uvati na suhom,
tamnom i hladnom mjestu, udaljeni od robe ~ije mirise mogu
poprimiti.
^lanak 9.
kako je to propisano vaè}im zakonskim propisima u Bosni i
Hercegovini.
(2) Za utvr|ivanje sukladnosti propisanih op}ih zahtjeva za
kekse i keksima srodne proizvode s odredbama ovoga
pravilnika koriste se valjane propisane metode te druge
validne i me|unarodno priznate metode.
^lanak 10.
Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaje vaìti
Pravilnik o kvaliteti keksa i proizvoda srodnih keksu ("Slu`beni
list SFRJ", br. 68/78 i 63/79).
^lanak 11.
Keksi i keksima srodni proizvodi koji su ozna~eni prema
odredbama Pravilnika iz ~lanka 10. ovoga pravilnika mogu biti
na trì{tu najdulje 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga
pravilnika.
^lanak 12.
(Stupanje na snagu)
VM broj 74/11
Predsjedavaju}i
Sarajevo
Broj 51 - Strana 25
ANEKS
NAZIVI PROIZVODA, DEFINICIJE I OP]I ZAHTJEVI
KAKVO]E PROIZVODA
1. Keks je proizvod dobiven pe~enjem oblikovanog tvrdog
tijesta, a sadrì najmanje 6% masno}e, ra~unato na gotovi
proizvod s najvi{e 5% vode.
2. Kreker je proizvod dobiven pe~enjem tijesta, karakteristi~ne
lisnate/hrskave strukture, a sadrì najmanje 10% masno}e,
ra~unato na gotovi proizvod s najvi{e 5% vode.
3. Trajno slano pecivo je hrskavi proizvod dobiven pe~enjem
u obliku {tapi}a, pereca, pruti}a ili u drugim oblicima, gdje
se povr{ina tijesta prije pe~enja moè obraditi vodenom
otopinom natrijevog hidroksida.
4. âjno pecivo je proizvod dobiven pe~enjem oblikovanog
masnog mekog tijesta, a sadrì najmanje 10% masno}e,
5. Vafel list je proizvod dobiven pe~enjem teku}eg tijesta.
Prema strukturi vafel list moè biti hrskav ili mekan, a po
obliku moè biti ravan, reljefni, cjevasti (holipe) ili drugih
oblika. Mekani vafel list sadrì najmanje 10% vode u
gotovome proizvodu.
6. Vafel proizvod je proizvod koji se sastoji od vafel listova i
punjenja, a po obliku moè biti ravan, reljefni, cjevasti
7. Medenjak je proizvod dobiven od mlinskih proizvoda i/ili
{kroba, {e}era, meda, {krobnog sirupa, masno}a, za~ina i
aditiva.
8. Paprenjak je proizvod dobiven od mlinskih proizvoda,
{e}era, {krobnog sirupa i/ili meda, masno}e, jaja, papra,
za~ina i aditiva, sa sadràjem od najmanje 10% masti,
9. Makronen je proizvod dobiven od bjelanjaka jajeta (uz
mogu}i dodatak ùmanjka) i {e}era, s ili bez dodataka
lupinastog vo}a ili drugih sjemenki bogatih bjelan~evinama
ili odgovaraju}ih sirovih masa persipana ili marcipana. Pri
izradi makronena dopu{teno je dodati do 3% mlinskih
proizvoda i/ili {kroba, ra~unato na gotovi proizvod s najvi{e
5% vode.
10. Biskvit je proizvod dobiven od jaja, ùmanjaka i/ili
bjelanjaka, ili odgovaraju}e koli~ine proizvoda od jaja,
{e}era, mlinskih proizvoda i/ili {kroba i aditiva, bez
dodavanja masno}e.
11. Pi{kota je proizvod dobiven kao i biskvit karakteristi~na je
oblika.
12. Mekani biskvit je proizvod dobiven kao i biskvit uz dodatak
masno}e.
13. Kola~ je proizvod s rokom valjanosti do 30 dana.
14. Trajni kola~ je proizvod originalno zapakiran s rokom
valjanosti preko 30 dana.
176
BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjet
Hercegovine, na 144. sjednici odrànoj 24. februara 2011.
godine, donio je
PRAVILNIK
O KAKAU I ÔKOLADNIM PROIZVODIMA
^lan 1.
(Predmet propisa)
Pravilnikom o kakau i ~okoladnim proizvodima (u
daqwem tekstu: Pravilnik) propisuju se op{ti zahtjevi za
Broj 51 - Strana 26
kvalitet kakaa i ~okoladnih proizvoda (u daqwem tekstu:

proizvodi) koji moraju biti ispuweni u proizvodwi i prometu,
a odnose se na nazive, definicije i osobine proizvoda, sastav,
vrstu, koli~inu sirovina i drugih materija koje se koriste u
proizvodwi i preradi, na~in ozna~avawa, reklamirawa ili
prezentovawa i proizvo|a~ku specifikaciju.
^lan 2.
(Sadràj Aneksa)
(1) Nazivi, definicije i osobine proizvoda propisani su
Aneksom I.
(2) Biqne masti razli~ite od kakao-maslaca koje se mogu
dodavati ~okoladnim proizvodima propisane su Aneksom
II.
(3) Aneksi I i II sastavni su dio ovog pravilnika.
^lan 3.
(1) Proizvo|a~ je duàn da sa~ini proizvo|a~ku
specifikaciju za proizvode.
(2) Proizvo|a~ka specifikacija sadrì sqede}e podatke:
a) evidencijski broj proizvo|a~ke specifikacije;
b) datum po~etka proizvodwe prema proizvo|a~koj
specifikaciji;
c) naziv proizvoda i trì{ni naziv ako ga proizvod ima;
d) podatke o senzorskim svojstvima proizvoda;
e) kratak opis tehnolo{kog postupka proizvodwe za
odre|eni proizvod;
f) osnovne zahtjeve za o~uvawe kvaliteta proizvoda;
g) izvje{taj sa datumom o obavqenoj laboratorijskoj
analizi proizvoda o zahtjevu zdravstvene ispravnosti
(kvalitet, fizi~ko-hemijske osobine, mikrobiolo{ke
i druge osobine) u ovla{}enoj ispitnoj laboratoriji.
^lan 4.
(Ozna~avawe)
Na proizvode iz Aneksa I ovog pravilnika primjewuju se
odredbe Pravilnika o op{tem deklarisawu ili ozna~avawu
zapakovane hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj 87/08), kao i
posebne odredbe ovog pravilnika koje se odnose na ozna~avawe
ili deklarisawe proizvoda.
^lan 5.
(Upotreba aditiva i drugih dozvoqenih sredstava)
Na proizvode iz ~lana 1. ovog pravilnika primjewuju se
odredbe Pravilnika o uslovima upotrebe prehrambenih
aditiva u hrani namijewenoj za ishranu qudi ("Slu`beni
^lan 6.
(Biqne masti)
(1) Biqne masti razli~ite od kakao-maslaca, kako je
definisano u Aneksu II ovog pravilnika, dozvoqeno je
dodavati ~okoladnim proizvodima iz dijela A. pod ta~. 3, 4,
5, 6, 8. i 9. Aneksa I ovog pravilnika.
(2) Koli~ina dodatih biqnih masti ne smije pre}i 5% gotovog
proizvoda, nakon oduzimawa ukupne mase bilo koje druge
jestive supstance kori{}ene u skladu sa dijelom B. Aneksa
I ovog pravilnika bez smawivawa minimalne koli~ine
kakao-maslaca ili ukupne suve materije kakao-dijelova.
(3) Oznaka ~okoladnih proizvoda iz st. (1) i (2) ovog ~lana,
kojima je dodata biqna mast razli~ita od kakao-maslaca
mora sadràvati navod "sadrì biqne masti uz
kakao-maslac".
(4) Navod iz stava (3) ovog ~lana mora se nalaziti u istom
vidnom poqu sa spiskom sastojaka i biti jasno odvojen od
tog spiska, napisan slovima koja su iste veli~ine i
podebqana kao {to je naziv proizvoda koji se nalazi u
blizini. Osim ovog uslova, naziv proizvoda tako|e moè
biti naveden i na drugom mjestu na proizvodu.
^lan 7.
(Nazivi proizvoda)
Ozna~avawe, reklamirawe ili prezentovawe proizvoda
mora zadovoqavati sqede}e zahtjeve:
a) nazivi proizvoda iz Aneksa I ovog pravilnika mogu se
koristiti samo za ozna~avawe proizvoda koji ispuwavaju
zahtjeve propisane za taj proizvod i moraju na trì{tu
biti ozna~eni tim nazivom, osim kada se koriste za
dodatno ozna~avawe drugih vrsta proizvoda koji se ne mogu
zamijeniti sa proizvodima iz Aneksa I ovog pravilnika;
b) kada se proizvodi navedeni u dijelu A. pod ta~. 3, 4, 5, 6, 7.
i 10. Aneksa I ovog pravilnika prodaju u mje{avini,
nazivi proizvoda mogu se zamijeniti oznakama
"mje{avine ~okolada" ili "mje{avine puwenih
~okolada" ili "mje{avine ~okoladnih deserta" ili
sli~nim nazivima. U tom slu~aju moè biti naveden
samo jedan spisak sastojaka za sve proizvode;
c) ozna~avawe kakaa i ~okoladnih proizvoda iz dijela A.
pod ta~. 2c) i 2d), 3, 4, 5, 8. i 9. Aneksa I ovog pravilnika
mora sadràvati navod "dijelovi kakaa". % min." koji
ozna~ava ukupnu suvu materiju kakao-dijelova;
d) za proizvode navedene u dijelu A. pod ta~kom 2b) i
proizvode koji sadrè kakao smawene masti iz ta~ke 2d)
Aneksa I ovog pravilnika, ozna~avawem se mora navesti
koli~ina kakao-maslaca;
e) nazivi proizvoda "~okolada", "mlije~na ~okolada" i
"~okoladni preliv" koji su definisani Aneksom I mogu
se dopuniti podacima i opisima koji se odnose na
kriterijum kvaliteta pod uslovom da proizvodi sadrè:
1) kod ~okolade najmawe 43% ukupne suve materije
kakao-dijelova, ukqu~uju}i najmawe 26%
kakao-maslaca;
2) kod mlije~ne ~okolade najmawe 30% ukupne suve
materije kakao-dijelova i najmawe 18% suve
materije mlijeka dobijene djelimi~nom ili
potpunom dehidracijom punomasnog mlijeka,
djelimi~no ili potpuno obranog mlijeka, pavlake
ili djelimi~no ili potpuno dehidrirane pavlake,
maslaca ili mlije~ne masti, ukqu~uju}i i najmawe
4,5% mlije~ne masti;
3) kod ~okoladnog preliva najmawe 16% bezmasne
suve materije kakao-dijelova.
^lan 8.
(Skladi{tewe, transportovawe i ~uvawe)
Kakao i ~okoladni proizvodi moraju se u proizvodwi i
prometu skladi{titi, transportovati i ~uvati pod uslovima
kojima se obezbje|uje o~uvawe wihovog kvaliteta, utvr|enim
posebnim propisima o higijeni hrane.
^lan 9.
(1) Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor nad primjenom
ovog pravilnika sprovodi}e se u skladu sa vaè}im
zakonskim i podzakonskim propisima.
(2) Za utvr|ivawe uskla|enosti kvaliteta kakao i ~okoladnih
proizvoda sa odredbama ovog pravilnika, koriste se vaè}e
propisane metode kao i druge validirane i me|unarodno
priznate metode.
^lan 10.
(1) Danom stupawa na snagu ovog pravilnika prestaju da vaè
odredbe Pravilnika o kvalitetu kakao-proizvoda,
proizvoda sli~nih ~okoladi, krem-proizvoda i bombonskih
proizvoda ("Slu`beni list SFRJ", br. 23/88, 63/88, 36/89 i
21/90), koje se odnose na kakao i ~okoladne proizvode.
(2) Pravilnik iz stava (1) ovog ~lana, u dijelu koji se ne
odnosi na kakao i ~okoladne proizvode, primjewiva}e se u
pogledu tih drugih proizvoda do dono{ewa novih propisa.
^lan 11.
(Prelazne odredbe)
Proizvodi koji su ozna~eni prema odredbama pravilnika
iz ~lana 10. ovog pravilnika, koje se odnose na kakao i
~okoladne proizvode, mogu biti na trì{tu najduè 24 mjeseca
od dana stupawa na snagu ovog pravilnika.
^lan 12.
(Stupawe na snagu)
SM broj 75/11
Predsjedavaju}i
Sarajevo
ANEKS I
NAZIVI, DEFINICIJE I OSOBINE PROIZVODA
A. NAZIVI I DEFINICIJE
1. Kakao-maslac je mast dobijena iz zrna ili dijelova
kakao-zrna sa sqede}im karakteristikama:
koli~ina slobodnih masnih kiselina (izraènih kao
oleinska kiselina) najvi{e do 1,75%
neosapuwive materije (odre|ene kori{}ewem
petrol-etera) najvi{e do 0,5% osim u slu~aju
presovanog kakao- maslaca, gdje je dozvoqeno najvi{e
do 0,35%.
2.
a) kakao-prah (kakao) jeste proizvod dobijen pretvarawem
u prah o~i{}enih, oguqenih i pe~enih kakao-zrna, koji
sadrì najmawe 20% kakao-maslaca ra~unato na suvu
materiju i najvi{e 9% vode;
b) kakao smawene masti, kakao-prah smawene masti je
kakao-prah koji sadrì mawe od 20% kakao-maslaca
ra~unato na suvu materiju;
c) ~okoladni prah, ~okolada u prahu je proizvod koji se
sastoji od mje{avine kakao-praha i {e}era, koji sadrì
najmawe 32% kakao-praha;
d) ~okolada za pi}e, zasla|eni kakao, zasla|eni
kakao-prah je proizvod koji se sastoji od mje{avine
kakao-praha i {e}era, koji sadrì najmawe 25% kakaopraha. Ovi nazivi su pra}eni izrazom "smawene masti" u
slu~aju kada je proizvodu smawena mast kako je to
definisano ta~kom 2.b).
3. ôkolada
a) ôkolada je proizvod dobijen od proizvoda kakaa i
{e}era, koji sadrì najmawe 35% ukupne suve materije
kakao-dijelova, ukqu~uju}i najmawe 18% kakao-maslaca
i najmawe 14% bezmasne suve materije kakao-dijelova,
osim proizvoda iz ta~ke 3b) ovog aneksa ~iji se
minimalni uslovi kvaliteta u pogledu sastava
razlikuju od minimalnih uslova kvaliteta proizvoda iz
ta~ke 3.a).
b) Kada se naziv dopuwuje rije~ima "mrvice" ili
"pahuqice", proizvod je u obliku granula ili pahuqica
te mora sadràvati najmawe 32% ukupne suve materije
i najmawe 14% bezmasne suve materije kakao-dijelova.
c) Kada se naziv dopuwuje rije~ju "preliv", proizvod mora
sadràvati najmawe 35% ukupne suve materije
i najmawe 2,5% bezmasne suve materije kakao-dijelova.
d) Kada se naziv dopuwuje rije~ima "|anduja" ~okolada od
qe{nika" ili jednom od izvedenica rije~i "|anduja",
proizvod mora biti dobijen prvenstveno od ~okolade
koja sadrì najmawe 32% ukupne suve materije
kakao-dijelova, ukqu~uju}i najmawe 8% bezmasne suve
materije kakao-dijelova, i od fino mqevenih qe{nika,
Broj 51 - Strana 27
tako da 100 g proizvoda sadrì najmawe 20 g, odnosno

najvi{e 40 g qe{nika. Moè se dodati i sqede}e:
- mlijeko i/ili suvo mlijeko u prahu dobijeno
isparavawem, u takvom odnosu da gotov proizvod ne
sadrì vi{e od 5% suve materije mlijeka,
- bademi, qe{nici i druge vrste lupinastog vo}a,
cijelog ili usitwenog, tako da zajedno sa
mqevenim qe{nicima ne prelaze 60% ukupne mase
proizvoda.
4. Mlije~na ~okolada
a) Mlije~na ~okolada je proizvod dobijen od proizvoda
kakaa, {e}era i mlijeka ili mlije~nih proizvoda koji
sadrì najmawe:
- 25% ukupne suve materije kakao-dijelova;
- 14% suve materije mlijeka dobijene djelimi~nom
ili potpunom dehidracijom punomasnog mlijeka,
djelimi~no ili potpuno obranog mlijeka, pavlake
ili od djelimi~no ili u potpunosti dehidrirane
pavlake, maslaca ili mlije~ne masti;
- 2,5% bezmasne suve materije kakao-dijelova;
- 3,5% mlije~ne masti;
- 25% ukupne masti (kakao-maslac i mlije~na mast),
osim proizvoda iz ta~ke 4. b) ovog aneksa ~iji se
minimalni uslovi za kvalitet u pogledu sastava
razlikuju od minimalnih uslova za kvalitet
proizvoda iz ta~ke 4. a).
b) Kada se ime dopuwava rije~ima "mrvice" ili
"pahuqice", proizvod je u obliku granula ili pahuqica
te mora sadràvati najmawe 20% ukupne suve materije
kakao-dijelova, najmawe 12% suve materije mlijeka
dobijene djelimi~nom ili potpunom dehidracijom
punomasnog mlijeka, djelimi~no ili potpuno obranog
mlijeka, pavlake, ili djelimi~no ili potpuno
dehidrirane pavlake, maslaca ili mlije~ne masti, i
najmawe 12% ukupne masti (kakao-maslac i mlije~na
mast).
c) Kada se ime dopuwuje rije~ju "preliv", proizvod mora
sadràvati najmawe 31% ukupne masti (kakao-maslac i
mlije~na mast);
d) Kada se naziv dopuwuje rije~ima "|anduja" mlije~na
~okolada od qe{nika" ili jednom od izvedenica rije~i
"|anduja", proizvod mora biti dobijen prvenstveno od
mlije~ne ~okolade koja sadrì najmawe 10% suve
materije mlijeka dobijene djelimi~nom ili potpunom
dehidracijom punomasnog mlijeka, djelimi~no ili
potpuno obranog mlijeka, pavlake ili djelimi~no ili
potpuno dehidrirane pavlake, maslaca ili mlije~ne
masti i od fino mqevenih qeniaka tako da 100 g
proizvoda sadrì najmawe 15 g, odnosno najvi{e 40 g
qe{nika. Bademi, qe{nici i druge vrste lupinastog
vo}a tako|e se mogu dodati, cijeli ili usitweni, tako da
zajedno sa mqevenim qe{nicima ne prelaze 60% ukupne
mase proizvoda.
e) Gdje je u nazivu rije~ "mlije~na" zamijewena rije~ju:
- ".... s pavlakom", proizvod mora sadràvati
najmawe 5,5% mlije~ne masti;
- ".... s obranim mlijekom", proizvod mora
sadràvati najvi{e 1% mlije~ne masti.
5. Porodi~na mlije~na ~okolada
Porodi~na mlije~na ~okolada je proizvod dobijen od
proizvoda kakaa, {e}era i mlijeka ili mlije~nih proizvoda i
sadrì najmawe:
20% ukupne suve materije kakao-dijelova;
20% suve materije mlijeka dobijene od djelimi~no ili
potpuno dehidriranog punomasnog mlijeka, djelimi~no
ili potpuno obranog mlijeka, pavlake ili od
djelimi~no ili potpuno dehidrirane pavlake, maslaca
ili mlije~ne masti;
2,5% bezmasne suve materije kakao-dijelova;
5% mlije~ne masti;
Broj 51 - Strana 28
25% ukupne masti (kakao-maslac i mlije~na mast).

6. Bijela ~okolada
Bijela ~okolada je proizvod dobijen od kakao-maslaca,
mlijeka ili mlije~nih proizvoda i {e}era koji sadrì
najmawe 20% kakao-maslaca i najmawe 14% suve materije
mlijeka dobijene od djelimi~no ili potpuno dehidriranog
punomasnog mlijeka, djelimi~no ili potpuno obranog mlijeka,
pavlake ili djelimi~no ili potpuno dehidrirane pavlake,
maslaca ili mlije~ne masti, od ~ega je najmawe 3,5% mlije~na
mast.
7. Puwena ~okolada, ~okolada sa .... puwewem, ~okolada sa ....
sredinom
Puwena ~okolada, ~okolada sa .... puwewem, ~okolada sa ....
sredinom je puweni proizvod ~iji se spoqni dio sastoji od
jednog od proizvoda definisanih ta~. 3, 4, 5. i 6. ovog aneksa.
Ovaj naziv se ne primjewuje na proizvode ~ija se unutra{wost
sastoji od pekarskih proizvoda, keksa, biskvita ili sladoleda.
Spoqa{ni ~okoladni dio proizvoda koji nosi jedan od ovih
naziva ~ini najmawe 25% ukupne mase proizvoda.
8. ôkolada "a la taza"
ôkolada "a la taza" je proizvod dobijen od proizvoda
kakaa, {e}era i bra{na ili skroba od p{enice, riè ili
kukuruza, koji sadrì najmawe 35% ukupne suve materije
kakao-dijelova, ukqu~uju}i najmawe 18% kakao-maslaca i
najmawe 14% bezmasne suve materije kakao-dijelova te najvi{e
8% bra{na ili skroba.
9. Porodi~na ~okolada "a la taza"
Porodi~na ~okolada "a la taza" je proizvod dobijen od
proizvoda kakaa, {e}era i bra{na ili skroba od p{enice,
riè ili kukuruza, koji sadrì najmawe 30% ukupne suve
materije kakao-dijelova, ukqu~uju}i najmawe 18%
kakao-maslaca i najmawe 12% bezmasne suve materije
kakao-dijelova te najvi{e 18% bra{na ili skroba.
10. ôkoladni desert ili praline
ôkoladni desert ili praline je proizvod veli~ine jednog
zalogaja, a sastoji se od:
puwene ~okolade ili
jedne ~okolade ili kombinacije ili mje{avine
~okolada definisanih ta~. 3, 4, 5. i 6. ovog aneksa i
drugih jestivih supstanci, pod uslovom da ~okolada ~ini
najmawe 25% ukupne mase proizvoda.
B. NEOBAVEZUJU]I DOZVOQENI SASTOJCI
Dodavawe jestivih supstanci
1. ôkoladnim proizvodima iz dijela A. pod ta~. 3, 4, 5, 6, 8. i
9. ovog aneksa dozvoqeno je dodavati i druge jestive
materije.
Dodavawe:
ìvotiwskih masti i wihovih prera|evina zabraweno
je ako se ne dobijaju iskqu~ivo iz mlijeka,
bra{na, granuliranog ili pra{kastog skroba
dozvoqeno je samo proizvodima iz dijela A. pod ta~. 8. i
9. ovog aneksa u skladu sa propisanim zahtjevima za te
proizvode.
Koli~ina dodatih jestivih materije ne smije pre}i 40%
ukupne mase gotovog proizvoda.
2. ôkoladnim proizvodima iz dijela A. pod ta~. 2, 3, 4, 5, 6, 8.
i 9. dozvoqeno je dodavati samo arome koje ne opona{aju
ukus ~okolade ili mlije~ne masti.
C. IZRAÛNAVAWE PROCENTA
1. Minimalna koli~ina sastojaka proizvoda navedenih u
dijelu A. ovog aneksa pod ta~. 3, 4, 5, 6, 8. i 9. izra~unava se
nakon oduzimawa mase sastojaka upotrijebqenih u skladu sa
dijelom B. ovog aneksa.
2. U slu~aju proizvoda iz dijela A. ovog aneksa pod ta~. 7. i 10,
minimalna koli~ina sastojaka izra~unava se nakon
oduzimawa mase sastojaka upotrijebqenih u skladu sa
dijelom B. ovog aneksa, kao i mase puwewa.
3. Koli~ina ~okolade u proizvodima iz dijela A. ovog aneksa

pod ta~. 7. i 10. izra~unava se u odnosu na ukupnu masu
gotovog proizvoda, ukqu~uju}i i wegovo puwewe.
D. [E]ERI
U proizvodwi proizvoda iz ~lana 1. ovog pravilnika
dozvoqena je upotreba {e}era propisanih Pravilnikom o
{e}erima ("Slu`beni glasnik BiH", broj 25/10).
ANEKS II
BIQNE MASTI RAZLIÎTE OD KAKAO-MASLACA
KOJE SE MOGU DODAVATI ÔKOLADNIM
PROIZVODIMA
Biqne masti koje se u skladu ~lana 6. ovog pravilnika
dodaju pojedina~no ili u smjesi kao zamjena kakao-maslacu
moraju zadovoqavati sqede}e zahtjeve:
(a) da su nelaurinske biqne masti, bogate simetri~nim
mononezasi}enim trigliceridima tipa POP, POSt i
StOSt(1);
(b) da se mogu mije{ati u bilo kojem odnosu sa
kakao-maslacem i da su im svojstva u skladu sa wegovim
fizi~kim svojstvima (ta~ka topqewa i temperatura
kristalizacije, brzina topqewa potrebna za
temperirawe);
(c) da su dobijene iskqu~ivo procesom rafinacije i/ili
frakcionisawa koji iskqu~uje enzimsku modifikaciju
strukture triglicerida.
U skladu sa navedenim zahtjevima, mogu se koristiti biqne
masti dobijene iz biqaka navedenih u tabeli:
Red. Uobi~ajeni naziv biqne masti
br.
Stru~ni naziv biqaka od kojih se

mogu dobiti biqne masti
Illipe, Borneo mast ili Tengkawang Shorea spp.
Palmino uqe
Elaeis guineensis, Elaeis olifera
So
Shorea robusta
Shea
Butyrospermum parkii
Kokum gurgi
Garcinia indica
Ko{tice manga
Mangifera indica
Izuzetno od navedenog moè se dodavati kokosovo uqe u

~okoladu koja se koristi za proizvodwu sladoleda i sli~nih
smrznutih proizvoda.
(1) P - palmitinska kiselina, O - oleinska kiselina, St stearinska kiselina.
30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e
sjednici odrànoj 24. februara 2011. godine, donijelo je
PRAVILNIK
DIO PRVI-OP]E ODREDBE
^lan 1.
(Predmet propisa)
Pravilnikom o kakau i ~okoladnim proizvodima (u daljnjem
tekstu: Pravilnik) propisuju se op}i zahtjevi za kvalitet kakaa i
~okoladnih proizvoda (u daljnjem tekstu: proizvodi), koji moraju
biti ispunjeni u proizvodnji i prometu, a odnose se na nazive,
definicije i osobine proizvoda, sastav, vrstu, koli~inu sirovina i
drugih materija koje se koriste u proizvodnji i preradi, na~in
ozna~avanja, reklamiranja ili prezentiranja i proizvo|a~ku

specifikaciju.
^lan 2.
(Sadràj Aneksa)
(1) Nazivi, definicije i osobine proizvoda propisani su Aneksom
I.
(2) Biljne masti razli~ite od kakao maslaca koje se mogu
dodavati ~okoladnim proizvodima propisane su Aneksom II.
(3) Aneksi I i II sastavni su dio ovog pravilnika.
^lan 3.
(1) Proizvo|a~ je duàn sa~initi proizvo|a~ku specifikaciju za
proizvode.
(2) Proizvo|a~ka specifikacija sadrì sljede}e podatke:
b) datum po~etka proizvodnje prema proizvo|a~koj
specifikaciji;
d) podatke o organolepti~kim svojstvima proizvoda;
e) kratak opis tehnolo{kog postupka proizvodnje za
odre|eni proizvod;
f) osnovne zahtjeve za o~uvanje kvaliteta proizvoda;
g) izvje{taj s datumom o obavljenoj laboratorijskoj analizi
proizvoda o zahtjevu zdravstvene ispravnosti (kvalitet,
fizi~ko-hemijske, mikrobiolo{ke i druge osobine) u
ovla{tenom ispitnom laboratoriju.
^lan 4.
(Ozna~avanje)
Na proizvode iz Aneksa I. ovog pravilnika primjenjuju se
odredbe Pravilnika o op}em deklariranju ili ozna~avanju
upakovane hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj 87/08), kao i
posebne odredbe ovog pravilnika koje se odnose na ozna~avanje
ili deklariranje proizvoda.
^lan 5.
(Upotreba aditiva i drugih dozvoljenih sredstava)
Na proizvode iz ~lana 1. ovog pravilnika primjenjuju se
odredbe Pravilnika o uslovima upotrebe prehrambenih aditiva u
hrani namijenjenoj za ishranu ljudi ("Slu`beni glasnik BiH", broj
83/08).
^lan 6.
(Biljne masti)
(1) Biljne masti razli~ite od kakao maslaca, kako je definirano
Aneksom II. ovog pravilnika, dozvoljeno je dodavati
~okoladnim proizvodima iz dijela A. pod ta~. 3., 4., 5., 6., 8.
i 9. Aneksa I. ovog pravilnika.
(2) Koli~ina dodatih biljnih masti ne smije pre}i 5% gotovog
proizvoda, nakon oduzimanja ukupne mase bilo koje druge
jestive supstance kori{tene u skladu s dijelom B. Aneksa I.
ovog pravilnika bez smanjivanja minimalne koli~ine kakao
maslaca ili ukupne suhe materije kakaovih dijelova.
(3) Oznaka ~okoladnih proizvoda iz st. (1) i (2) ovog ~lana,
kojima je dodata biljna mast razli~ita od kakao maslaca,
mora sadràvati navod "sadrì biljne masno}e uz kakao
maslac".
(4) Navod iz stava (3) ovog ~lana mora se nalaziti u istom
vidnom polju s listom sastojaka i biti jasno odvojen od nje,
napisan slovima koja su iste veli~ine i podebljana kao {to je
naziv proizvoda koji se nalazi u blizini. Osim ovog uslova,
naziv proizvoda tako|er moè biti naveden i na drugom
mjestu na proizvodu.
^lan 7.
(Nazivi proizvoda)
Ozna~avanje, reklamiranje ili prezentiranje proizvoda mora
a) nazivi proizvoda iz Aneksa I. ovog pravilnika mogu se
koristiti samo za ozna~avanje proizvoda koji ispunjavaju
Broj 51 - Strana 29
zahtjeve propisane za taj proizvod i moraju na trì{tu biti

ozna~eni tim nazivom, osim kada se koriste za dodatno
ozna~avanje drugih vrsta proizvoda koji se ne mogu
zamijeniti s proizvodima iz Aneksa I. ovog pravilnika;
b) kada se proizvodi navedeni u dijelu A. pod ta~. 3., 4., 5.,
6., 7. i 10. Aneksa I. ovog pravilnika prodaju u mje{avini,
"mje{avine ~okolada" ili "mje{avine punjenih ~okolada"
ili "mje{avine ~okoladnih deserta" ili sli~nim nazivima. U
tom slu~aju moè biti navedena samo jedna lista sastojaka
za sve proizvode;
c) ozna~avanje kakaa i ~okoladnih proizvoda iz dijela A.
pod ta~. 2.c) i 2.d)., 3., 4., 5., 8. i 9. Aneksa I. ovog
pravilnika mora sadràvati navod "kakaovi dijelovi. %
min." koji ozna~ava ukupnu suhu materiju kakaovih
dijelova;
d) za proizvode navedene u dijelu A. pod ta~kom 2.b) i
proizvode koji sadrè kakao smanjene masti iz ta~ke 2.d),
Aneksa I. ovog pravilnika, ozna~avanjem se mora navesti
koli~ina kakao maslaca;
e) nazivi proizvoda "~okolada", "mlije~na ~okolada" i
"~okoladni preljev" koji su definirani Aneksom I. mogu se
dopuniti podacima i opisima koji se odnose na kriterij
kvaliteta pod uslovom da proizvodi sadrè:
1) kod ~okolade najmanje 43% ukupne suhe materije
kakaovih dijelova, uklju~uju}i najmanje 26%
kakao maslaca;
2) kod mlije~ne ~okolade najmanje 30% ukupne suhe
materije kakaovih dijelova i najmanje 18% suhe
materije mlijeka dobivene djelimi~nom ili
potpunom dehidracijom punomasnog mlijeka,
djelimi~no ili potpuno obranog mlijeka, vrhnja ili
djelimi~no ili potpuno dehidriranog vrhnja,
maslaca ili mlije~ne masti, uklju~uju}i i najmanje
3) kod ~okoladnog preljeva najmanje 16% bezmasne
suhe materije kakaovih dijelova.
^lan 8.
(Skladi{tenje, transportiranje i ~uvanje)
Kakao i ~okoladni proizvodi moraju se u proizvodnji i
prometu skladi{titi, transportirati i ~uvati pod uslovima kojima se
osigurava o~uvanje njihovog kvaliteta, utvr|enim posebnim
propisima o higijeni hrane.
^lan 9.
(1) Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor nad primjenom ovog
pravilnika provodit }e se kako je to propisano vaè}im
zakonskim i podzakonskim propisima.
(2) Za utvr|ivanje uskla|enosti kvaliteta kakaa i ~okoladnih
proizvoda s odredbama ovog pravilnika koriste se vaè}e
priznate metode.
^lan 10.
(1) Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju vaìti
odredbe Pravilnika o kvalitetu kakao-proizvoda, proizvoda
sli~nih ~okoladi, krem-proizvoda i bombonskih proizvoda
("Slu`beni list SFRJ", br. 23/88, 63/88, 36/89 i 21/90), koje
se odnose na kakao i ~okoladne proizvode.
(2) Pravilnik iz stava (1) ovog ~lana, u dijelu koji se ne odnosi
na kakao i ~okoladne proizvode, primjenjivat }e se u
pogledu tih drugih proizvoda do dono{enja novih propisa.
^lan 11.
Proizvodi koji su ozna~eni prema odredbama Pravilnika iz
~lana 10. ovog pravilnika, koje se odnose na kakao i ~okoladne
proizvode, mogu biti na trì{tu najduè 24 mjeseca od dana
Broj 51 - Strana 30
^lan 12.
(Stupanje na snagu)
VM broj 75/11
Predsjedavaju}i
Sarajevo
ANEKS I.
NAZIVI, DEFINICIJE I OSOBINE PROIZVODA
A. NAZIVI I DEFINICIJE
1. Kakao maslac je mast dobivena iz zrna ili dijelova zrna
kakaa sa sljede}im osobinama:
koli~ina slobodnih masnih kiselina (izraènih kao
oleinska kiselina) najvi{e do 1,75%
neosapunjive materije najvi{e do 0,5%, osim u (odre|ene
kori{tenjem petrol etera) slu~aju presovanog kakao
maslaca, najvi{e do 0,35%.
2.
a)
b)
c)
d)
kakao prah, kakao je proizvod dobiven pretvaranjem u

prah o~i{}enih, oguljenih i pe~enih kakaovih zrna, koji
sadrì najmanje 20% kakao maslaca, ra~unato na suhu
materiju i najvi{e 9% vode;
Kakao smanjene masti, kakao prah smanjene masti je
kakao prah koji sadrì manje od 20% kakao maslaca,
ra~unato na suhu materiju;
ôkoladni prah, ~okolada u prahu je proizvod koji se
sastoji od mje{avine kakao praha i {e}era, koji sadrì
najmanje 32% kakao praha;
ôkolada za pi}e, zasla|eni kakao, zasla|eni kakao
prah je proizvod koji se sastoji od mje{avine kakao praha
i {e}era, koji sadrì najmanje 25% kakao praha. Ovi nazivi
pra}eni su izrazom "smanjene masti" u slu~aju kada je
proizvodu smanjena mast kako je to definirano ta~kom 2.
b).
3. ôkolada
a) ôkolada je proizvod dobiven od proizvoda kakaa i
{e}era koji sadrì najmanje 35% ukupne suhe materije
kakao dijelova, uklju~uju}i najmanje 18% kakao maslaca
i najmanje 14% bezmasne suhe materije kakao dijelova,
minimalni uslovi kvaliteta u pogledu sastava razlikuju od
minimalnih uslova kvaliteta proizvoda iz ta~ke 3. a).
b) Kada se naziv dopunjuje rije~ima "mrvice" ili "pahuljice",
proizvod je u obliku granula ili pahuljica te mora
sadràvati najmanje 32% ukupne suhe materije kakao
dijelova, uklju~uju}i najmanje 12% kakao maslaca i
najmanje 14% bezmasne suhe materije kakao dijelova.
c) Kada se naziv dopunjuje rije~ju "preljev", proizvod mora
dijelova, uklju~uju}i najmanje 31% kakao maslaca i
najmanje 2,5% bezmasne suhe materije kakao dijelova.
d) Kada se naziv dopunjuje rije~ima "|anduja - ~okolada od
lje{njaka" ili jednom od izvedenica rije~i "|anduja",
proizvod mora biti dobiven prvenstveno od ~okolade koja
sadrì najmanje 32% ukupne suhe materije kakao
dijelova, uklju~uju}i najmanje 8% bezmasne suhe
materije kakao dijelova, i od fino mljevenih lje{nika, tako
da 100 g proizvoda sadrì najmanje 20 g, odnosno najvi{e
40 g lje{nika. Moè se dodati i sljede}e:
mlijeko i/ili suho mlijeko u prahu dobiveno
isparavanjem, u takvom odnosu da gotov proizvod
ne sadrì vi{e od 5% suhe materije mlijeka,
bademi, lje{nici i druge vrste lupinastog vo}a, cijeli
ili usitnjeni, tako da zajedno s mljevenim lje{nicima
ne prelaze 60% ukupne mase proizvoda.
a) Mlije~na ~okolada je proizvod dobiven od proizvoda
kakaa, {e}era i mlijeka ili mlije~nih proizvoda koji sadrì
najmanje:
25% ukupne suhe materije kakao dijelova;
14% suhe materije mlijeka dobivene djelimi~nom
ili potpunom dehidracijom punomasnog mlijeka,
djelimi~no ili potpuno obranog mlijeka, vrhnja ili
od djelimi~no ili u potpunosti dehidriranog vrhnja,
maslaca ili mlije~ne masti;
2,5% bezmasne suhe materije kakao dijelova;
25% ukupne masti (kakao maslac i mlije~na mast),
minimalni uslovi za kvalitet u pogledu sastava
razlikuju od minimalnih uslova za kvalitet
proizvoda iz ta~ke 4. a).
b) Kada se ime dopunjuje rije~ima "mrvice" ili "pahuljice",
dijelova, najmanje 12% suhe materije mlijeka dobivene
djelimi~nim ili potpunim dehidriranjem punomasnog
mlijeka, djelimi~no ili potpuno obranog mlijeka, vrhnja,
ili djelimi~no ili potpuno dehidriranog vrhnja, maslaca ili
mlije~ne masti, i najmanje 12% ukupne masti (kakao
maslac i mlije~na mast).
c) Kada se ime dopunjuje rije~ju "preljev", proizvod mora
sadràvati najmanje 31% ukupne masti (kakao maslac i
mlije~na mast);
d) Kada se naziv dopunjuje rije~ima "|anduja - mlije~na
~okolada od lje{njaka" ili jednom od izvedenica rije~i
"|anduja", proizvod mora biti dobiven prvenstveno od
mlije~ne ~okolade koja sadrì najmanje 10% suhe
materije mlijeka dobivene djelimi~nom ili potpunom
dehidracijom punomasnog mlijeka, djelimi~no ili
potpuno obranog mlijeka, vrhnja ili djelimi~no ili
potpuno dehidriranog vrhnja, maslaca ili mlije~ne masti i
od fino mljevenih lje{nika tako da 100 g proizvoda sadrì
najmanje 15 g, odnosno najvi{e 40 g lje{nika. Bademi,
lje{nici i druge vrste lupinastog vo}a tako|er se mogu
dodati, cijeli ili usitnjeni, tako da zajedno s mljevenim
lje{nicima ne prelaze 60% ukupne mase proizvoda.
e) Gdje je u nazivu rije~ "mlije~na" zamijenjena rije~ju:
".... s vrhnjem", proizvod mora imati sadràj
mlije~ne masti najmanje 5,5%;
".... s obranim mlijekom", proizvod mora imati
sadràj mlije~ne masti najvi{e 1%.
5. Porodi~na mlije~na ~okolada
Porodi~na mlije~na ~okolada je proizvod dobiven od
proizvoda kakaa, {e}era i mlijeka ili mlije~nih proizvoda i sadrì
najmanje:
20% ukupne suhe materije kakao dijelova;
20% suhe materije mlijeka dobivene od djelimi~no ili
potpuno dehidriranog punomasnog mlijeka, djelimi~no ili
potpuno obranog mlijeka, vrhnja ili od djelimi~no ili
potpuno dehidriranog vrhnja, maslaca ili mlije~ne masti;
2,5% bezmasne suhe materije kakao dijelova;
5% mlije~ne masti;
25% ukupne masti (kakao maslac i mlije~na mast).
6. Bijela ~okolada
Bijela ~okolada je proizvod dobiven od kakao maslaca,
mlijeka ili mlije~nih proizvoda i {e}era koji sadrì najmanje 20%
kakao maslaca i najmanje 14% suhe materije mlijeka dobivene
od djelimi~no ili potpuno dehidriranog punomasnog mlijeka,
djelimi~no ili potpuno obranog mlijeka, vrhnja ili djelimi~no ili
potpuno dehidriranog vrhnja, maslaca ili mlije~ne masti, od ~ega
je najmanje 3,5% mlije~na mast.
7. Punjena ~okolada, ~okolada sa .... punjenjem, ~okolada

sa .... sredinom
Punjena ~okolada, ~okolada sa .... punjenjem, ~okolada sa
.... sredinom je punjeni proizvod ~iji se vanjski dio sastoji od
jednog od proizvoda definiranih ta~. 3., 4., 5. i 6. ovog aneksa.
Ovaj naziv ne primjenjuje se na proizvode ~ija se unutra{njost
sastoji od pekarskih proizvoda, keksa, biskvita ili sladoleda.
Vanjski ~okoladni dio proizvoda koji nosi jedan od ovih
naziva ~ini najmanje 25% ukupne mase proizvoda.
ôkolada "a la taza" je proizvod dobiven od proizvoda
kakaa, {e}era i bra{na ili skroba od p{enice, riè ili kukuruza, koji
sadrì najmanje 35% ukupne suhe materije kakao dijelova,
uklju~uju}i najmanje 18% kakao maslaca i najmanje 14%
bezmasne suhe materije kakao dijelova te najvi{e 8% bra{na ili
skroba.
9. Porodi~na ~okolada "a la taza"
Porodi~na ~okolada "a la taza" je proizvod dobiven od
proizvoda kakaa, {e}era i bra{na ili skroba od p{enice, riè ili
kukuruza, koji sadrì najmanje 30% ukupne suhe materije kakao
dijelova, uklju~uju}i najmanje 18% kakao maslaca i najmanje
12% bezmasne suhe materije kakao dijelova te najvi{e 18%
bra{na ili skroba.
10. ôkoladni desert ili pralin
ôkoladni desert ili pralin je proizvod veli~ine jednog
punjene ~okolade ili
jedne ~okolade ili kombinacije ili mje{avine ~okolada
definiranih ta~. 3., 4., 5. i 6. ovog aneksa i drugih jestivih
supstanci, pod uslovom da ~okolada ~ini najmanje 25%
ukupne mase proizvoda.
B. NEOBAVEZUJU]I DOZVOLJENI SASTOJCI
Dodavanje jestivih supstanci
1. ôkoladnim proizvodima iz dijela A. pod ta~. 3., 4., 5., 6., 8.
i 9. ovog aneksa dozvoljeno je dodavati i druge jestive
materije.
Dodavanje:
ìvotinjskih masti i njihovih prera|evina je zabranjeno
ako se ne dobivaju isklju~ivo iz mlijeka,
bra{na, granuliranog ili pra{kastog skroba dozvoljeno je
samo proizvodima iz dijela A. pod ta~. 8. i 9. ovog aneksa
u skladu s propisanim zahtjevima za te proizvode.
Koli~ina dodanih jestivih materije ne smije pre}i 40%
ukupne mase gotovog proizvoda.
2. ôkoladnim proizvodima iz dijela A. pod ta~. 2., 3., 4., 5.,
6., 8. i 9. dozvoljeno je dodavati samo arome koje ne
opona{aju ukus ~okolade ili mlije~ne masti.
C. IZRAÛNAVANJE PROCENTA
1. Minimalna koli~ina sastojaka proizvoda navedenih u dijelu
A. ovog aneksa pod ta~. 3., 4., 5., 6., 8. i 9. izra~unava se
nakon oduzimanja mase sastojaka upotrijebljenih u skladu s
dijelom B. ovog aneksa.
2. U slu~aju proizvoda iz dijela A. ovog aneksa pod ta~. 7. i
10., minimalna koli~ina sastojaka izra~unava se nakon
oduzimanja mase sastojaka upotrijebljenih u skladu s
dijelom B. ovog aneksa, kao i mase punjenja.
3. Koli~ina ~okolade u proizvodima iz dijela A. ovog aneksa
pod ta~. 7. i 10. izra~unava se u odnosu na ukupnu masu
gotovog proizvoda, uklju~uju}i i njegovo punjenje.
D. [E]ERI
U proizvodnji proizvoda iz ~lana 1. ovog pravilnika
dozvoljena je upotreba {e}era propisanih Pravilnikom o {e}erima
Broj 51 - Strana 31
ANEKS II.
BILJNE MASTI RAZLIÎTE OD KAKAO MASLACA
KOJE SE MOGU DODAVATI ÔKOLADNIM
PROIZVODIMA
Biljne masti koje se u skladu ~lana 6. ovog pravilnika dodaju
pojedina~no ili u smjesi kao zamjena kakao maslacu moraju
zadovoljavati sljede}im zahtjevima:
(a) da su nelaurinske biljne masti, bogate simetri~nim
mononezasi}enim trigliceridima tipova POP, POSt i
StOSt(1);
(b) da se mogu mije{ati u bilo kojem odnosu s kakao
maslacem i da su im osobine u skladu s njegovim fizi~kim
osobinama (ta~ka topljenja i temperatura kristalizacije,
brzina topljenja, potreba za temperiranje);
(c) da su dobivene isklju~ivo procesom rafinacije i/ili
frakcioniranja koji isklju~uje enzimsku modifikaciju
U skladu s navedenim zahtjevima mogu se koristiti biljne
masti dobivene iz biljaka, navedenih u tabeli:
Red. Uobi~ajeni naziv biljne masti
br.
Stru~ni naziv biljaka od kojih se

mogu dobiti biljne masti
Illipe, bornejska mast ili TengkawangShorea spp.
Palmino ulje
So
Shorea robusta
Shea
Kokum gurgi
Garcinia indica
Ko{tice manga
Mangifera indica
Izuzetno od navedenog moè se dodavati kokosovo ulje u

~okoladu koja se koristi za proizvodnju sladoleda i sli~nih
(1) P - palmitinska kiselina, O - oleinska kiselina, St - stearinska
kiselina.
Na temelju ~lanka 17. stavak 2. i ~lanka 72. Zakona o hrani
br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e
sjednici odrànoj 24. velja~e 2011. godine, donijelo je
PRAVILNIK
^lanak 1.
(Predmet propisa)
Pravilnikom o kakau i ~okoladnim proizvodima (u daljnjem
tekstu: Pravilnik) propisuju se op}i zahtjevi kakvo}e kakaa i
~okoladnih proizvoda (u daljnjem tekstu: proizvodi) koji moraju
biti ispunjeni u proizvodnji i prometu, a odnose se na nazive,
definicije i svojstva proizvoda, sastav, vrstu, koli~inu sirovina i
drugih tvari koje se koriste u proizvodnji i preradi, na~in
ozna~avanja, reklamiranja ili prezentiranja i proizvo|a~ku
specifikaciju.
^lanak 2.
(Sadràj Aneksa)
(1) Nazivi, definicije i svojstva proizvoda propisani su Aneksom
I.
(2) Biljne masno}e razli~ite od kakaovog maslaca koje se mogu
dodavati ~okoladnim proizvodima propisane su Aneksom II.
(3) Aneksi I. i II. sastavni su dio ovoga pravilnika.
^lanak 3.
(1) Proizvo|a~ je duàn sastaviti proizvo|a~ku specifikaciju za
proizvode.
Broj 51 - Strana 32
(2) Proizvo|a~ka specifikacija sadrì sljede}e podatke:

b) datum po~etka proizvodnje prema proizvo|a~koj
specifikaciji;
d) podatke o senzorskim svojstvima proizvoda;
e) kratak opis tehnolo{kog postupka proizvodnje za
odre|eni proizvod;
f) temeljne zahtjeve za o~uvanje kakvo}e proizvoda;
g) izvje{}e s datumom o obavljenoj laboratorijskoj analizi
proizvoda o zahtjevu zdravstvene ispravnosti (kakvo}a,
fizikalno-kemijska svojstva, mikrobiolo{ka i druga
svojstva) u ovla{tenom ispitnom laboratoriju.
^lanak 4.
(Ozna~avanje)
Na proizvode iz Aneksa I. ovoga pravilnika primjenjuju se
odredbe Pravilnika o op}em deklariranju ili ozna~avanju
upakirane hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj 87/08), kao i
posebne odredbe ovoga pravilnika koje se odnose na
ozna~avanje ili deklariranje proizvoda.
^lanak 5.
(Uporaba aditiva i drugih dopu{tenih sredstava)
Na proizvode iz ~lanka 1. ovoga pravilnika primjenjuju se
odredbe Pravilnika o uvjetima uporabe prehrambenih aditiva u
hrani namijenjenoj prehrani ljudi ("Slu`beni glasnik BiH", broj
83/08).
^lanak 6.
(Biljne masno}e)
(1) Biljne masno}e razli~ite od kakaovog maslaca, kako je
odre|eno u Aneksu II. ovog pravilnika, dopu{teno je
dodavati ~okoladnim proizvodima iz dijela A. pod to~. 3., 4.,
5., 6., 8. i 9. Aneksa I. ovoga pravilnika.
(2) Koli~ina dodanih biljnih masno}a ne smije prije}i 5%
gotovog proizvoda, nakon oduzimanja ukupne mase bilo
koje druge jestive tvari kori{tene sukladno dijelu B. Aneksa
I. ovoga pravilnika, bez smanjivanja minimalne koli~ine
kakaovog maslaca ili ukupne suhe tvari kakaovih dijelova.
(3) Oznaka ~okoladnih proizvoda iz st. (1) i (2) ovoga ~lanka
kojima je dodana biljna masno}a razli~ita od kakaovog
maslaca mora sadràvati navod: "sadrì biljne masno}e uz
kakaov maslac".
(4) Navod iz stavka (3) ovoga ~lanka mora se nalaziti u istom
vidnom polju s popisom sastojaka i jasno odvojen od tog
popisa, napisan slovima koja su jednake veli~ine i
podebljana kao i naziv proizvoda koji se nalazi u blizini.
Osim ovog uvjeta, naziv proizvoda tako|er se moè staviti i
drugdje na proizvodu.
^lanak 7.
(Nazivi proizvoda)
Ozna~avanje, reklamiranje ili prezentiranje proizvoda mora
a) nazivi proizvoda iz Aneksa I. ovoga pravilnika mogu se
koristiti samo za ozna~avanje proizvoda koji ispunjavaju
zahtjeve propisane za taj proizvod i moraju na trì{tu biti
ozna~eni tim nazivom, osim kada se koriste za dodatno
ozna~avanje drugih vrsta proizvoda koji se ne mogu
zamijeniti proizvodima iz Aneksa I. ovoga pravilnika;
b) kada se proizvodi navedeni u dijelu A. pod to~. 3., 4., 5.,
6., 7. i 10. Aneksa I. ovoga pravilnika prodaju u mje{avini,
"mje{avine ~okolada" ili "mje{avine punjenih ~okolada"
ili "mje{avine ~okoladnih deserta" ili sli~nim nazivima. U
tom slu~aju moè biti naveden samo jedan popis sastojaka
za sve proizvode;
c) ozna~avanje kakaa i ~okoladnih proizvoda iz dijela A.
pod to~. 2.c), 2.d)., 3., 4., 5., 8. i 9. Aneksa I. ovoga
d)
e)
pravilnika mora sadràvati navod: "kakaovi dijelovi. %

min." koji ozna~ava ukupnu suhu tvar kakaovih dijelova;
za proizvode navedene u dijelu A. pod to~kom 2.b) i
proizvode koji sadrè kakao smanjene masno}e iz to~ke
2.d) Aneksa I. ovoga pravilnika ozna~avanjem se mora
navesti koli~ina kakaovog maslaca;
nazivi proizvoda "~okolada", "mlije~na ~okolada" i
"~okoladni preljev" koji su odre|eni Aneksom I. ovoga
pravilnika mogu se dopuniti podacima i opisima koji se
odnose na kriterij kakvo}e, pod uvjetom da proizvodi
sadrè:
1) u slu~aju ~okolade najmanje 43% ukupne suhe tvari
kakaovih dijelova, uklju~uju}i najmanje 26%
kakaovog maslaca;
2) u slu~aju mlije~ne ~okolade najmanje 30% ukupne
suhe tvari kakaovih dijelova i najmanje 18% suhe
tvari mlijeka dobivene djelomi~nom ili potpunom
dehidracijom punomasnog mlijeka, od djelomi~no
ili potpuno obranog mlijeka, vrhnja ili djelomi~no
ili potpuno dehidriranog vrhnja, maslaca ili
mlije~ne masti, uklju~uju}i i najmanje 4,5%
mlije~ne masti;
3) u slu~aju ~okoladnog preljeva najmanje 16%
bezmasne suhe tvari kakaovih dijelova.
^lanak 8.
(Skladi{tenje, transport i ~uvanje)
Kakao i ~okoladni proizvodi moraju se u proizvodnji i
prometu skladi{titi, prevoziti i ~uvati pod uvjetima kojima se
osigurava o~uvanje njihove kakvo}e, propisanima posebnim
propisima o higijeni hrane.
^lanak 9.
(1) Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor nad primjenom
ovoga pravilnika provodit }e se kako je to propisano
vaè}im zakonskim i podzakonskim propisima.
(2) Za utvr|ivanje sukladnosti kakvo}e kakaa i ~okoladnih
proizvoda s odredbama ovoga pravilnika koriste se valjane
priznate metode.
^lanak 10.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaju vaìti
odredbe Pravilnika o kvalitetu kakao proizvoda, proizvoda
sli~nih ~okoladi, krem-proizvoda i bombonskih proizvoda
("Slu`beni list SFRJ", br. 23/88, 63/88, 36/89 i 21/90) koje
se odnose na kakao i ~okoladne proizvode.
(2) Pravilnik iz stavka (1) ovoga ~lanka, u dijelu koji se ne
odnosi na kakao i ~okoladne proizvode, primjenjivat }e se
glede tih drugih proizvoda do dono{enja novih propisa.
^lanak 11.
Proizvodi ozna~eni prema odredbama Pravilnika iz ~lanka
10. ovoga pravilnika koje se odnose na kakao i ~okoladne
proizvode mogu biti na trì{tu najdulje 24 mjeseca od dana
^lanak 12.
(Stupanje na snagu)
VM broj 75/11
Sarajevo
Predsjedatelj
ANEKS I.
NAZIVI, DEFINICIJE I SVOJSTVA PROIZVODA
D. NAZIVI I DEFINICIJE
1. Kakaov maslac je mast dobivena iz kakovih zrna ili
dijelova kakaovog zrna, sljede}ih svojstava:
koli~ina slobodnih masnih kiselina
(izraènih kao oleinska kiselina) najvi{e do 1,75%
neosapunjive tvari najvi{e do 0,5%, osim u (odre|ene
kori{tenjem petrol etera) slu~aju pre{anog kakaovog
maslaca najvi{e do 0,35%.
b)
2.
a)
b)
c)
d)
Kakaov prah, kakao je proizvod dobiven pretvaranjem

u prah o~i{}enih, oguljenih i pe~enih kakaovih zrna koji
sadrì najmanje 20% kakaovog maslaca, ra~unato na suhu
tvar, i najvi{e 9% vode;
Kakao smanjene masti, kakaov prah smanjene masti
je kakaov prah koji sadrì manje od 20% kakaovog
maslaca, ra~unato na suhu tvar;
ôkoladni prah, ~okolada u prahu je proizvod koji se
sastoji od mje{avine kakaovog praha i {e}era, a sadrì
najmanje 32% kakaovog praha;
ôkoladni napitak, zasla|eni kakao, zasla|eni
kakaov prah je proizvod koji se sastoji od mje{avine
kakaovog praha i {e}era, a sadrì najmanje 25% kakaovog
praha. Ovi su nazivi pra}eni izrazom "smanjene masti" u
slu~aju kada je proizvodu smanjena mast kako je to
odre|eno to~kom 2.b).
3. ôkolada
a) ôkolada je proizvod dobiven od kakaovog proizvoda i
{e}era koji sadrì najmanje 35% ukupne suhe tvari
kakaovih dijelova, uklju~uju}i najmanje 18% kakaovog
maslaca i najmanje 14% bezmasne suhe tvari kakaovih
dijelova, osim proizvoda iz to~ke 3.b) ovoga Aneksa ~iji
se minimalni uvjeti kakvo}e u pogledu sastava razlikuju
od minimalnih uvjeta kakvo}e proizvoda iz to~ke 3.a).
b) Kada se naziv dopunjuje rije~ima "mrvice" ili "pahuljice",
sadràvati najmanje 32% ukupne suhe tvari kakaovih
dijelova, uklju~uju}i najmanje 12% kakaovog maslaca i
najmanje 14% bezmasne suhe tvari kakaovih dijelova.
c) Kada se naziv dopunjuje rije~ju "preljev", proizvod mora
dijelova, uklju~uju}i najmanje 31% kakaovog maslaca i
najmanje 2,5% bezmasne suhe tvari kakaovih dijelova.
d) Kada se naziv dopunjuje rije~ima: "Gianduja - ~okolada
od lje{njaka" ili jednom od izvedenica rije~i "gianduja",
proizvod mora biti dobiven prvenstveno od ~okolade koja
sadrì najmanje 32% ukupne suhe tvari kakaovih
dijelova, uklju~uju}i najmanje 8% bezmasne suhe tvari
kakaovih dijelova, te od fino mljevenih lje{njaka u
takvom omjeru da 100 g proizvoda sadrì najmanje 20 g
odnosno najvi{e 40 g lje{njaka. Moè se dodati i sljede}e:
mlijeko i/ili suha tvar mlijeka dobiveni isparavanjem u
takvom omjeru da gotov proizvod ne sadrì vi{e od 5%
suhe tvari mlijeka,
bademi, lje{njaci i druge vrste lupinastog vo}a, cijeli ili
usitnjeni, u takvom omjeru da zajedno s mljevenim
lje{njacima ne prelaze 60% ukupne mase proizvoda.
a) Mlije~na ~okolada je proizvod dobiven od kakaovih
proizvoda, {e}era i mlijeka ili mlije~nih proizvoda koji
sadrì najmanje:
25% ukupne suhe tvari kakaovih dijelova;
14% suhe tvari mlijeka dobivene djelomi~nom ili
potpunom dehidracijom punomasnog mlijeka, od
djelomi~no ili potpuno obranog mlijeka, vrhnja ili
c)
d)
e)
Broj 51 - Strana 33
od djelomi~no ili u potpunosti dehidriranog vrhnja,

maslaca ili mlije~ne masti;
2,5% bezmasne suhe tvari kakaovih dijelova;
25% ukupne masti (kakaov maslac i mlije~na mast),
osim proizvoda iz to~ke 4.b) ovoga Aneksa ~iji se
minimalni uvjeti kakvo}e u pogledu sastava
razlikuju od minimalnih uvjeta kakvo}e proizvoda
iz to~ke 4.a).
Kada se naziv dopunjuje rije~ima "mrvice" ili "pahuljice",
dijelova, najmanje 12% suhe tvari mlijeka dobivene
djelomi~nim ili potpunim dehidriranjem punomasnog
mlijeka, od djelomi~no ili potpuno obranog mlijeka,
vrhnja ili od djelomi~no ili potpuno dehidriranog vrhnja,
maslaca ili mlije~ne masti, te najmanje 12% ukupne masti
(kakaov maslac i mlije~na mast).
Kada se naziv dopunjuje rije~ju "preljev", proizvod mora
sadràvati najmanje 31% ukupne masti (kakaov maslac i
mlije~na mast);
Kada se naziv dopunjuje rije~ima: "Gianduja - mlije~na
~okolada od lje{njaka" ili jednom od izvedenica rije~i
"gianduja", proizvod mora biti dobiven prvenstveno od
mlije~ne ~okolade koja sadrì najmanje 10% suhe tvari
mlijeka dobivene djelomi~nom ili potpunom
dehidracijom punomasnog mlijeka, od djelomi~no ili
potpuno obranog mlijeka, vrhnja ili od djelomi~no ili
potpuno dehidriranog vrhnja, maslaca ili mlije~ne masti i
od fino mljevenih lje{njaka u takvom omjeru da 100 g
proizvoda sadrì najmanje 15 g odnosno najvi{e 40 g
lje{njaka. Bademi, lje{njaci i druge vrste lupinastog vo}a
tako|er se mogu dodati, cijeli ili usitnjeni, u takvom
omjeru da zajedno s mljevenim lje{njacima ne prelaze
60% ukupne mase proizvoda.
Kada je u nazivu rije~ "mlije~na" zamijenjena rije~ima:
".... s vrhnjem", proizvod mora imati sadràj
mlije~ne masti najmanje 5,5%;
".... s obranim mlijekom", proizvod mora imati
sadràj mlije~ne masti najvi{e 1%.
5. Obiteljska mlije~na ~okolada

Obiteljska mlije~na ~okolada je proizvod dobiven od
kakaovih proizvoda, {e}era i mlijeka ili mlije~nih proizvoda i
sadrì najmanje:
20% ukupne suhe tvari kakaovih dijelova;
20% suhe tvari mlijeka dobivene od djelomi~no ili
potpuno dehidriranog punomasnog mlijeka, od
djelomi~no ili potpuno obranog mlijeka, vrhnja ili od
djelomi~no ili potpuno dehidriranog vrhnja, maslaca ili
mlije~ne masti;
2,5% bezmasne suhe tvari kakaovih dijelova;
5% mlije~ne masti;
25% ukupne masti (kakaov maslac i mlije~na mast).
6. Bijela ~okolada
Bijela ~okolada je proizvod dobiven od kakaovog maslaca,
mlijeka ili mlije~nih proizvoda i {e}era koji sadrì najmanje 20%
kakao maslaca i najmanje 14% suhe tvari mlijeka dobivene od
djelomi~no ili potpuno dehidriranog punomasnog mlijeka,
djelomi~no ili potpuno obranog mlijeka, vrhnja ili od djelomi~no
ili potpuno dehidriranog vrhnja, maslaca ili mlije~ne masti, od
~ega je najmanje 3,5% mlije~na mast.
7. Punjena ~okolada, ~okolada s .... punjenjem, ~okolada
sa .... sredinom
Punjena ~okolada, ~okolada s .... punjenjem, ~okolada sa
.... sredinom je punjeni proizvod ~iji se vanjski dio sastoji od
jednog od proizvoda definiranih u to~. 3., 4., 5. i 6. ovoga
Aneksa. Ovaj se naziv ne primjenjuje na proizvode ~ija se
Broj 51 - Strana 34
(a) da su nelaurinske biljne masno}e, bogate simetri~nim

mononezasi}enim trigliceridima tipova POP, POSt i
StOSt(1);
unutra{njost sastoji od pekarskih proizvoda, keksa, biskvita ili

sladoleda.
Vanjski ~okoladni dio proizvoda koji nosi jedan od ovih
naziva ~ini najmanje 25% ukupne mase proizvoda.
ôkolada "a la taza" je proizvod dobiven od kakaovih
proizvoda, {e}era i bra{na ili {kroba od p{enice, riè ili kukuruza,
a koji sadrì najmanje 35% ukupne suhe tvari kakaovih dijelova,
uklju~uju}i najmanje 18% kakaovog maslaca i najmanje 14%
bezmasne suhe tvari kakaovih dijelova te najvi{e 8% bra{na ili
{kroba.
9. Obiteljska ~okolada "a la taza"
Obiteljska ~okolada "a la taza" je proizvod dobiven od
kakaovih proizvoda, {e}era i bra{na ili {kroba od p{enice, riè ili
kukuruza, a koji sadrì najmanje 30% ukupne suhe tvari
kakaovih dijelova, uklju~uju}i najmanje 18% kakaovog maslaca
i najmanje 12% bezmasne suhe tvari kakaovih dijelova te najvi{e
18% bra{na ili {kroba.
10. ôkoladni desert ili pralin
ôkoladni desert ili pralin je proizvod veli~ine jednog
punjene ~okolade ili
jedne ~okolade ili kombinacije ili mje{avine ~okolada
definiranih u to~. 3., 4., 5. i 6. ovoga Aneksa te drugih
jestivih tvari, pod uvjetom da ~okolada ~ini najmanje 25%
ukupne mase proizvoda.
B. NEOBVEZUJU]I DOPU[TENI SASTOJCI
Dodavanje jestivih tvari
1. ôkoladnim proizvodima iz dijela A. pod to~. 3., 4., 5., 6., 8.
i 9. ovoga Aneksa dopu{teno je dodavati i druge jestive tvari.
Dodavanje:
ìvotinjskih masti i njihovih prera|evina zabranjeno je
ako se ne dobivaju isklju~ivo iz mlijeka,
bra{na, granuliranog ili pra{kastog {kroba dopu{teno je
samo proizvodima iz dijela A. pod to~. 8. i 9. ovoga
Aneksa sukladno propisanim zahtjevima za te proizvode.
Koli~ina dodanih jestivih tvari ne smije pre}i 40% ukupne
mase gotovog proizvoda.
2. ôkoladnim proizvodima iz dijela A. pod to~. 2., 3., 4., 5.,
6., 8. i 9. dopu{teno je dodavati samo arome koje ne
opona{aju okus ~okolade ili mlije~ne masti.
C. IZRAÛN POSTOTKA
1. Minimalna koli~ina sastojaka proizvoda navedenih u dijelu
A. ovoga Aneksa pod to~. 3., 4., 5., 6., 8. i 9. izra~unava se
nakon oduzimanja mase sastojaka kori{tenih sukladno dijelu
B. ovoga Aneksa.
2. U slu~aju proizvoda iz dijela A. ovoga Aneksa pod to~. 7. i
10., minimalna koli~ina sastojaka izra~unava se nakon
oduzimanja mase sastojaka kori{tenih sukladno dijelu B.
ovoga Aneksa, kao i mase punjenja.
3. Koli~ina ~okolade u proizvodima iz dijela A. ovoga Aneksa
pod to~. 7. i 10. izra~unava se u odnosu na ukupnu masu
gotovog proizvoda, uklju~uju}i i njegovo punjenje.
D. [E]ERI
U proizvodnji proizvoda iz ~lanka 1. ovoga Pravilnika
dopu{tena je uporaba {e}era propisanih Pravilnikom o {e}erima
ANEKS II.
BILJNE MASNO]E RAZLIÎTE OD KAKAOVOG
MASLACA KOJE SE MOGU DODAVATI
ÔKOLADNIM PROIZVODIMA
Biljne masno}e koje se, sukladno ~lanku 6. ovoga Pravilnika,
dodaju pojedina~no ili u smjesi kao zamjena kakaovom maslacu
moraju ispunjavati sljede}e zahtjeve:
(b) da se mogu mije{ati u bilo kojem omjeru s kakaovim

maslacem i da su im svojstva sukladna s njegovim
fizikalnim svojstvima (to~ka topljenja i temperatura
kristalizacije, brzina topljenja, potreba za temperiranjem);
(c) da su dobivene isklju~ivo procesom rafinacije i/ili
frakcioniranja koji isklju~uje enzimsku modifikaciju
U skladu s navedenim zahtjevima mogu se koristiti biljne
masno}e dobivene iz biljaka navedenih u tablici:
Red. Uobi~ajeni naziv biljne masno}e
br.
Stru~ni naziv biljaka iz kojih se

mogu dobiti biljne masno}e
1.
Illipe, bornejska mast ili Tengkawang Shorea spp.
2.
Palmino ulje
3.
Sal
Shorea robusta
4.
Shea
5.
Kokum gurgi
Garcinia indica
6.
Mangove ko{tice
Mangifera indica
Iznimno od navedenog, moè se dodavati kokosovo ulje u

~okoladu koja se koristi za proizvodnju sladoleda i sli~nih
(1) P - palmitinska kiselina, O - oleinska kiselina, St - stearinska
kiselina.
177
Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni
glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08),
Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog
Kancelarije za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, na 151.
sjednici odrànoj 25. maja 2011. godine, donio je
PRAVILNIK
O IZMJENI PRAVILNIKA O MJERAMA ZA
OTKRIVAWE, SUZBIJAWE I ISKORJEWIVAWE
KLASI^NE SVIWSKE KUGE
^lan 1.
U Pravilniku o mjerama za otkrivawe, suzbijawe i
iskorjewivawe klasi~ne sviwske kuge ("Slu`beni glasnik
BiH", broj 38/10) u ~lanu 27. u stavu (2) rije~i: " 1. januar 2011.
godine", zamjewuju se rije~ima: "1. jula 2011. godine."
^lan 2.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom dono{ewa i objavquje
se u "Slu`benom glasniku BiH".
SM broj 77/11
Sarajevo
Predsjedavaju}i

Zakona o Vije}u ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni
glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i
24/08), Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog
Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, na 151. sjednici,
odrànoj 25. maja 2011. godine, donijelo je
PRAVILNIK
OTKRIVANJE, SUZBIJANJE I ISKORJENJIVANJE
KLASI^NE SVINJSKE KUGE
^lan l.
U Pravilniku o mjerama za otkrivanje, suzbijanje i
iskorjenjivanje klasi~ne svinjske kuge ("Slu`beni glasnik BiH",
broj 38/10) u ~lanu 27. u stavu (2) rije~i: "1. januar 2011. godine",
zamjenjuju se rije~ima: "1. jula 2011. godine."
^lan 2.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom dono{enja i objavljuje
VM broj 77/11
Predsjedavaju}i
Sarajevo
Na temelju ~lanka 15. stavak 2. Zakona o veterinarstvu u
Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj 34/02) i
~lanka 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i Hercegovine
("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07,
94/07 i 24/08), Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na
prijedlog Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, na 151.
sjednici, odrànoj 25. svibnja 2011. godine, donijelo je
PRAVILNIK
OTKRIVANJE, SUZBIJANJE I ISKORJENJIVANJE
KLASI^NE SVINJSKE KUGE
^lanak l.
U Pravilniku o mjerama za otkrivanje, suzbijanje i
iskorjenjivanje klasi~ne svinjske kuge ("Slu`beni glasnik BiH",
broj 38/10) u ~lanku 27. u stavku (2) rije~i: "1. sije~anj 2011.
godine", zamjenjuju se rije~ima: "1. srpnja 2011. godine."
^lanak 2.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom dono{enja i objavljuje
VM broj 77/11
Predsjedatelj
Sarajevo
178
Na osnovu ~lana 16. i 17. stav 2. i ~lana 72. Zakona o hrani
BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjet
nadle`nim tijelima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i
Hercegovine, na 144. sjednici odrànoj 24. februara 2011
.godine, donio je
PRAVILNIK
O BRZO SMRZNUTOJ HRANI ZA ISHRANU QUDI
^lan 1.
(Predmet)
(1) Pravilnikom o brzo smrznutoj hrani za ishranu qudi (u
daqwem tekstu:Pravilnik) propisuju se uslovi koje mora
ispuwavati brzo smrznuta hrana tokom postupka
zamrzavawa, skladi{tewa, prevoza, ~uvawa u rashladnim
vitrinama
u
maloprodaji,
namijewena
krajwim
potro{a~ima, restoranima, bolnicama i drugim objektima
javne ishrane ukqu~uju}i i hranu koja }e biti daqe
prera|ena i upotrijebqena za pripremu gotovih jela.
Broj 51 - Strana 35
(2) Pravilnikom se propisuju i uslovi za sprovo|ewe

samokontrole i slu`bene kontrole temperature u
prevoznim sredstvima i prostorima za kratkotrajno i
dugotrajno skladi{tewe brzo smrznute hrane, na~in
uzorkovawa i metode mjerewa temperature brzo smrznute
hrane koje se koriste u svrhu slu`bene kontrole u
proizvodwi i prometu brzo smrznute hrane.
^lan 2.
(Svrha brzog zamrzavawa)
(1) Svrha brzog zamrzavawa jeste da se sa~uvaju va`na svojstva
hrane duì period.
(2) U svim ta~kama proizvoda neophodno je posti}i u {to
kra}em vremenskom roku temperaturu od -18C ili niù.
(3) Mikrobiolo{ka aktivnost i hemijske promjene koje bi
mogle uticati na bezbjednost hrane smawuju se na najmawu
mjeru na -18C.
^lan 3.
(Definicija)
(1) Brzo smrznuta hrana namijewena za ishranu qudi (u daqwem
tekstu: brzo smrznuta hrana) jeste hrana koja je bila
podvrgnuta odgovaraju}em postupku brzog zamrzavawa, s
najkra}im vremenom kristalizacije u kojem je u cijelom
proizvodu postignuta i odràvana temperatura od -18C i
nià.
(2) Za potrebe ovog pravilnika "brzo smrznuti prehrambeni
proizvodi" podrazumijevaju prehrambene proizvode kojima
se trguje na na~in koji upu}uje da imaju takve
karakteristike.
(3) Sladoled i wemu sli~ni smrznuti deserti ne smatraju se
brzo smrznutom hranom u smislu ovog pravilnika.
(4) Samo proizvodi koji zadovoqavaju odredbe st. (1) i (2) ovog
~lana mogu se ozna~avati u skladu sa ~lanom 9. i Aneksom I.
ovog pravilnika.
^lan 4.
(Kvalitet sirovina)
(1) Sirovine koje se koriste u proizvodwi brzo smrznute hrane
moraju biti prirodnog porijekla, imati potreban nivo
svjeìne, te moraju odgovarati propisima kojima se ure|uje
zdravstvena ispravnost, higijena i trì{ni kvalitet.
(2) Priprema i postupak brzog zamrzavawa proizvoda mora se
obaviti brzo, uz upotrebu prikladne tehni~ke opreme kako
bi se promjena hemijskih, biohemijskih i mikrobiolo{kih
svojstava svela na minimum.
^lan 5.
(Sredstva zamrzavawa)
Za brzo zamrzavawe hrane u neposrednom dodiru sa hranom,
uz izuzetak svih ostalih, mogu se koristiti:
a) vazduh
b) azot i
c) ugqen-dioksid.
^lan 6.
(Temperatura brzo smrznute hrane)
(1) Temperatura brzo smrznute hrane mora biti stabilna i
odràvana u svim ta~kama proizvoda na -18C ili niè s
mogu}im kratkim odstupawima, uglavnom tokom prevoza i u
rashladnim vitrinama u maloprodaji.
(2) Odstupawa ne smiju biti vi{a od 3C pri ~emu je
potrebno po{tovati principe dobre prakse skladi{tewa i
prometa.
(3) U vitrinama u maloprodaji odstupawa mogu biti do 6C
ali se rok upotrebe smawuje u skladu sa temperaturom
~uvawa.
^lan 7.
(Oprema za brzo zamrzavawe)
(1) Oprema koja se koristi za brzo zamrzavawe hrane,
skladi{tewe, prevoz, distribuciju i maloprodaju brzo
smrznute hrane mora biti izvedena na na~in koji
Broj 51 - Strana 36
obezbje|uje postizawe i odràvawe temperature brzo

smrznute hrane.
(2) Ispuwavawe uslova iz stava (1) ovog ~lana redovno se
provjerava propisanim samokontrolama i slu`benim
kontrolama.
(3) Subjekti u poslovawu sa hranom obavezni su da vode
evidenciju o mjerewu temperatura i predo~e je prilikom
slu`bene kontrole.
^lan 8.
(Na~in pakovawa)
Brzo smrznutu hranu namijewenu krajwem potro{a~u
proizvo|a~ mora zapakovati ili prepakovati tako da je
za{ti}ena od fizikalnih, hemijskih i mikrobiolo{kih
opasnosti.
^lan 9.
(Deklarisawe)
(1) Brzo smrznuta hrana ozna~ava se u skladu sa Pravilnikom o
op{tem deklarisawu ili ozna~avawu upakovane hrane
("Slu`beni glasnik BiH", broj 87/08), a hrana koja je
namijewena krajwem korisniku, restoranima, bolnicama i
drugim objektima javne ishrane mora na deklaraciji
sadràvati i sqede}e podatke:
a) pri ozna~avawu minimalne trajnosti, mora biti
naveden period u kojem brzo smrznuti prehrambeni
proizvodi mogu biti pohraweni kod nabavqa~a i
temperatura skladi{tewa i/ili tip opreme potrebne za
skladi{tewe;
b) tekst: "jednom odmrznuti proizvod ne smije se vi{e
zamrzavati",
c) brzo smrznuto.
(2) Hrana koja je uvezena iz zemaqa Evropske unije na
originalnoj deklaraciji mora nositi jednu ili vi{e oznaka
navedenih u Aneksu I., koji je sastavni dio ovog pravilnika.
(3) Oznaka brzo smrznutih prehrambenih proizvoda koji nisu
namijeweni za prodaju krajwem potro{a~u ili bolnicama,
restoranima, kantinama i drugim sli~nim masovnim
ugostiteqskim objektima treba obavezno sadràvati samo
sqede}e podatke:
a) naziv proizvoda dopuwen u skladu sa Aneksom I. ovog
pravilnika;
b) neto koli~inu izraènu u jedinici mase;
c) referencu koja omogu}ava identifikaciju serije
proizvoda;
d) ime ili naziv firme i adresu proizvo|a~a ili pakera
ili prodava~a koji je osnovan unutar dràve.
Podaci navedeni u stavu (3) ovog ~lana treba da budu na
ambalaì, spremniku ili pakovawu ili na oznaci
pri~vr{}enoj na to.
(4) Mjerne odredbe mogu biti detaqnije i sveobuhvatnije.
(5) Ne moè se, zbog razloga koji se odnose na tehni~ke uslove
za proizvodwu, prezentaciju ili ozna~avawe, mjerama za
upotrebu zabraniti ili ograni~iti trgovawe brzo
smrznutim prehrambenim proizvodom, koji je u skladu sa
ovim pravilnikom.
^lan 10.
(Uzorkovawe i metode mjerewa temperature)
(1) Pri obavqawu slu`bene kontrole postupak uzorkovawa i
metode mjerewa temperature brzo smrznute hrane obavqaju
se u skladu sa aneksima II. i III., koji su sastavni dio ovog
pravilnika.
(2) Metode analize opisane u Aneksu III. ovog pravilnika mogu
se koristiti samo u slu~aju kada inspekcija ostavi razumnu
sumwu u nivo temperatura koje se odnose na brzo smrznutu
hranu namijewenu za qudsku ishranu.
^lan 11.
(Slu`bena kontrola)
(1) Za slu`benu kontrolu brzo smrznute hrane mogu se
koristiti i drugi nau~no vaqani postupci ako ne
ograni~avaju slobodni promet brzo smrznute hrane.
(2) U slu~aju razli~itih rezultata dobijenih mjerewem temperature primjenom postupaka iz stava (1) ovog ~lana,
rezultati dobijeni primjenom postupaka navedenih u
aneksima II. i III. ovog pravilnika vaqani su.
^lan 12.
(Mjerna oprema)
Prevozna sredstva, prostori za kratkotrajno i dugotrajno
skladi{tewe brzo smrznute hrane, moraju biti opremqeni
odgovaraju}om mjernom opremom, koja redovno u jednakim
vremenskim razmacima biqeì temperaturu zraka kojoj je
podvrgnuta brzo smrznuta hrana.
^lan 13.
(Samokontrola temperature)
(1) Mjerna oprema iz ~lana 12. ovog pravilnika koja se koristi
za samokontrolu temperature brzo smrznute hrane mora
biti umjerena i u skladu sa normama BAS EN ISO 12830,
BAS EN ISO 13485 i BAS EN ISO 13486.
(2) Subjekti u poslovawu sa hranom obavezni su da vode
dokumentaciju koja omogu}ava provjeru uskla|enosti mjerne
opreme u skladu sa stavom (1) ovog ~lana.
(3) Subjekti u poslovawu sa hranom obavezni su da ~uvaju
dokumentaciju o samokontroli temperature najmawe godinu
dana ili duè zavisno od roka trajawa brzo smrznute hrane.
^lan 14.
(Samokontrola temperature u distribuciji, rashladnim
vitrinama i rashladnim komorama mawim od 10m3 )
(1) Iznimno, odredbe ~l. 12. i 13. ovog pravilnika ne primjewuju se na prevozna sredstva u distribuciji, te za rashladne
vitrine u maloprodaji i rashladne komore mawe od 10 m3.
Samokontrola temperature u rashladnim vitrinama u
maloprodaji i rashladnim komorama mawim od 10 m3 obavqa
se pomo}u barem jednog vidqivog termometra. Temperatura
se biqeì najmawe dva puta dnevno. Zapisi se ~uvaju
najmawe godinu dana ili duè zavisno od roka upotrebe
brzo smrznute hrane.
(2) Kada se u maloprodaji koriste otvorene rashladne vitrine,
popuwenost hranom mora biti jasno ozna~ena i termometar
mora pokazivati temperaturu na strani povrata zraka u
visini takve oznake.
^lan 15.
(Prelazne i zavr{ne odredbe)
(1) Pravna i fizi~ka lica koja obavqaju proizvodwu i promet
brzo smrznute hrane obavezna su da usklade svoje poslovawe
sa odredbama ovog pravilnika u roku 18 mjeseci od dana
wegovog stupawa na snagu.
(2) Subjekti u poslovawu sa hranom ~ija mjerna oprema nije u
skladu sa odredbama ~l. 13. i 14. ovog pravilnika, a
postavqena je prije dana wegovog stupawa na snagu,
obavezni su da je usklade u roku od 24 mjeseca od dana
stupawa na snagu ovog pravilnika.
^lan 16.
(Stupawe na snagu)
SM broj 79/11
Predsjedavaju}i
Sarajevo
ANEKS I.
Oznake koje mora sadràvati originalna deklaracija brzo
smrznute hrane koja se uvozi u Bosnu i Hercegovinu na stranim
jezicima su:
engleski: "quick-frozen"
danski: "dybfrossen"
francuski: "surgl"
gr~ki: "vaqeias kaapszxis tacheias zperkatepszgena"
italijanski: "surgelat"
wema~ki: "tiefgefroren" ili "Tiefkuehlkosf'ili "tiefgekuehtl"
ili "gefrostet"
holandski: "diepvries"
portugalski: "ultracongelado"
{panski; "ultracongelado" ili "congelado rapidamente"
finski: "pakastettu"
{vedski: "djupfryst"
~e{ki: "hluboce zmrazen nebo hluboce zmrazen nebo
hluboce zmrazeny"
estonski: "sgavklmutatud or klmutatud"
latvijski: "tri sasaldts"
litvanski: "greitai u`{aldvti"
ma|arski: "gyorsfagyasztott"
malte{ki: "iffriàt"
poqski: "produkt gleboko mroòny"
slovenski: "hitro zamrznjen"
slova~ki: "hlbokozmrazene"
bugarski: "bqrzo zamrazena"
rumunski: "congelare rapid"
ANEKS II.
POSTUPAK UZIMAWA UZORAKA BRZO SMRZNUTE
HRANE NAMIJEWENE ZA QUDSKU ISHRANU
Izbor ambala`nih jedinica ili pakovawa za slu`benu
kontrolu
Vrsta i koli~ina izabranih paketa mora biti takva da
wihova temperatura zastupa najtoplije ta~ke pregledane
po{iqke.
1.1. Hladwa~e
Uzorke treba uzeti na nekoliko kriti~nih ta~aka u
hladwa~i, npr. oko vrata (gorwi i dowi nivo), oko sredine
hladwa~e (gorweg i doweg nivoa) i oko mjesta gdje se zrak
vra}a iz rashladne jedinice. Potrebno je uzeti u obzir
vrijeme ~uvawa svakog proizvoda zbog stabilizacije temperature.
1.2. Prevoz
a) Uzorkovawe tokom transporta.
Uzorke je potrebno uzeti sa vrha i sa dna po{iqke pored
ivice svakih vrata, ili para vrata.
b) Uzorkovawe tokom istovara.
Odabrati ~etiri uzorka iz sqede}ih kriti~nih ta~aka:
- vrha i dna po{iqke uz rub, na mjestu gdje se
otvaraju vrata,
- vrha zadweg ugla (kraja) po{iqke (na ta~ki koja je
najudaqenija od rashladne jedinice),
- sredine po{iqke,
- sredine predwe povr{ine po{iqke ({to bliè
rashladnoj jedinici),
- gorwih i dowih uglova predwe povr{ine po{iqke
({to je mogu}e bliè mjestu povratka vazduha iz
rashladne jedinice).
1.3. Maloprodajne vitrine
Uzorak za testirawe treba da bude izabran iz svake od tri
lokacije koje predstavqaju najtoplije ta~ke unutar
maloprodajne vitrine.
ANEKS III.
METODE MJEREWA TEMPERATURE BRZO SMRZNUTE
HRANE NAMIJEWENE ZA QUDSKU ISHRANU
1. Op{ti uslovi
1.1. Temperatura u smislu ovog pravilnika zna~i temperaturu
izmjerenu na odre|enom mjestu sa dijelom mjernog
instrumenta ili ure|aja osjetqivog na temperaturu. U
skladu sa ovim pravilnikom potrebno je temperaturu,
nakon toplotne stabilizacije u cijelom proizvodu sve
Broj 51 - Strana 37
vrijeme odràvati na -18C ili hladnije, sa mogu}im

kratkim otklonima prema toplijem.
Mjerewe temperature brzo smrznute hrane predstavqa
precizno zapisivawe temperature izabranog uzorka, uzetog
u skladu s Aneksom II. ovog pravilnika pomo}u odgovaraju}e
mjerne opreme.
1.2. Ure|aji koji se koriste za mjerewe.
a) Termometar,
b) Instrumenti koji prodiru u proizvod su: o{tri metalni
instrumenti kao bu{ilica za led, ru~no bu{ilica ili
svrdlo koji se lako ~iste.
1.3. Op{ta specifikacija instrumenata za mjerewe temperature.
Instrumenti za mjerewe temperatura treba da imaju
sqede}e specifikacije:
a) odzivno vrijeme mora u tri minute dosti}i 90% razlike
izme|u po~etnog i kona~nog o~itawa,
b) preciznost instrumenata mora biti 0,5C u rasponu
mjerewa najmawe -20C do +30C,
c) odstupawe u mjerewima ne smije biti ve}a od 0,3C za
vrijeme rada pri temperaturi prostora od -20C do
+30C,
d) skala instrumenta mora biti podijeqena na raspone od
0,1C,
e) preciznost instrumenta treba provjeravati u jednakim
intervalima s obzirom na tehni~ke osobine mjernog
instrumenta i na~ina wegove upotrebe,
f) instrument mora biti ba`daren {to se potvr|uje
certifikatom,
g) temperaturna sonda treba da bude jednostavna za
~i{}ewe,
h) temperaturno osjetqivi dijelovi mjernog ure|aja
moraju biti oblikovani tako da omogu}avaju dobar
termi~ki dodir sa proizvodom,
i) za{tita od neèqenog uticaja od mogu}e kondenzacije
vlage.
2. Postupak mjerewa
2.1. Prethodno hla|ewe instrumenta
Sonda za mjerewe temperature i instrument za prodirawe u
smrznuti proizvod moraju biti ohla|eni prije mjerewa temperature proizvoda.
Primjenom metode za prethodno hla|ewe mora se
obezbijediti da oba instrumenta (sonda i instrument) budu
izjedna~ena sa temperaturom proizvoda koliko god je
mogu}e.
2.2. Priprema uzoraka za mjerewe temperature
Ako sonda za mjerewe temperature nije namijewena za
prodirawe u brzo smrznuti proizvod, potrebno je pomo}u
prethodno ohla|enog instrumenta za prodirawe napraviti
otvor u koji se stavi sonda. Promjer otvora mora tijesno
prijawati uz promjer sonde, a dubina zavisi od vrste
proizvoda.
2.3. Mjerewe temperature proizvoda
Pripremu uzorka i mjerewe wegove temperature treba
obaviti dok je uzorak u odabranom hladnom prostoru.
Mjerewe se obavqa na sqede}i na~in:
a) gdje to dozvoqavaju dimenzije proizvoda, stavi se
unaprijed ohla|ena sonda u dubinu od 2,5 mm od povr{ine
proizvoda,
b) ako mjerewe po prethodnoj ta~ki nije mogu}e, sondu
treba staviti minimalno na dubinu koja iznosi 3 do 4
puta promjera sonde ra~unaju}i od povr{ine proizvoda,
c) odre|ene uzorke hrane zbog wene veli~ine ili sastava
(npr. zeleni gra{ak) nije mogu}e bu{iti da bi se
utvrdila unutra{wa temperatura. U takvim
slu~ajevima potrebno je odrediti unutra{wu
temperaturu ambala`ne jedinice tako da se u stavi
primjereno {iqata unaprijed ohla|ena sonda u sredinu
Broj 51 - Strana 38
d)
ambala`ne jedinice i izmjeri temperatura u dodiru sa

hranom.
temperatura se o~ita kad dosegne stalnu vrijednost.
Na osnovu ~lana 16. i 17. stav 2. i ~lana 72. Zakona o hrani

30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e
sjednici odrànoj 24. februara 2011 .godine, donijelo je
PRAVILNIK
O BRZO SMRZNUTOJ HRANI ZA ISHRANU LJUDI
^lan l.
(Predmet)
(1) Pravilnikom o brzo smrznutoj hrani za ishranu ljudi (u
daljnjem tekstu:Pravilnik) propisuju se uslovi koje mora
ispunjavati brzo smrznuta hrana tokom postupka
zamrzavanja, skladi{tenja, prijevoza, ~uvanja u rashladnim
vitrinama u maloprodaji, namijenjena krajnjim potro{a~ima,
restoranima, bolnicama i drugim objektima javne ishrane
uklju~uju}i i hranu koja }e biti dalje prera|ena i
upotrijebljena za pripremu gotovih jela.
(2) Pravilnikom se propisuju i uslovi za provo|enje
samokontrole i slu`bene kontrole temperature u prijevoznim
sredstvima i prostorima za kratkotrajno i dugotrajno
skladi{tenje brzo smrznute hrane, na~in uzorkovanja i
metode mjerenja temperature brzo smrznute hrane koje se
koriste u svrhu slu`bene kontrole u proizvodnji i prometu
^lan 2.
(Svrha brzog zamrzavanja)
(1) Svrha brzog zamrzavanja jeste da se sa~uvaju va`na svojstva
hrane duì period.
(2) U svim ta~kama proizvoda neophodno je posti}i u {to
kra}em vremenskom roku temperaturu od -18C ili niù.
(3) Mikrobiolo{ka aktivnost i hemijske promjene koje bi mogle
uticati na sigurnost hrane smanjuju se na najmanju mjeru na
-18C.
^lan 3.
(Definicija)
(1) Brzo smrznuta hrana namijenjena za ishranu ljudi (u
daljnjem tekstu: brzo smrznuta hrana) jeste hrana koja je bila
podvrgnuta odgovaraju}em postupku brzog zamrzavanja, s
nià.
(2) Za potrebe ovog pravilnika "brzo smrznuti prehrambeni
se trguje na na~in koji upu}uje da imaju takve karakteristike.
(3) Sladoled i njemu sli~ni smrznuti deserti ne smatraju se brzo
smrznutom hranom u smislu ovog pravilnika.
(4) Samo proizvodi koji zadovoljavaju odredbe st. (1) i (2) ovog
~lana mogu se ozna~avati u skladu s ~lanom 9. i Aneksom I.
ovog pravilnika.
^lan 4.
(Kvalitet sirovina)
(1) Sirovine koje se koriste u proizvodnji brzo smrznute hrane
moraju biti prirodnog porijekla, imati potreban nivo svjeìne,
te moraju odgovarati propisima kojima se ureduje
zdravstvena ispravnost, higijena i trì{ni kvalitet.
(2) Priprema i postupak brzog zamrzavanja proizvoda mora se

obaviti brzo, uz upotrebu prikladne tehni~ke opreme kako bi
se promjena hemijskih, biohemijskih i mikrobiolo{kih
^lan 5.
(Sredstva zamrzavanja)
Za brzo zamrzavanje hrane u neposrednom dodiru s hranom,
uz izuzetak svih ostalih, mogu se koristiti:
a) zrak,
b) du{ik i
c) ugljendioksid.
^lan 6.
(1) Temperatura brzo smrznute hrane mora biti stabilna i
odràvana u svim ta~kama proizvoda na -18C ili niè s
mogu}im kratkim odstupanjima, uglavnom tokom prijevoza
i u rashladnim vitrinama u maloprodaji.
(2) Odstupanja ne smiju biti ve}a od 3C pri ~emu je potrebno
po{tivati na~ela dobre prakse skladi{tenja i prometa.
(3) U vitrinama u maloprodaji odstupanja mogu biti do 6C ali
se rok upotrebe skra}uje u skladu s temperaturom ~uvanja.
^lan 7.
(Oprema za brzo smrzavanje)
(1) Oprema koja se koristi za brzo zamrzavanje hrane,
skladi{tenje, prijevoz, distribuciju i maloprodaju brzo
smrznute hrane mora biti izvedena na na~in koji osigurava
postizanje i odràvanje temperature brzo smrznute hrane.
(2) Ispunjavanje uslova iz stava (1) ovog ~lana redovno se
kontrolama.
(3) Subjekti u poslovanju s hranom obavezni su da vode
evidenciju o mjerenju temperatura te da je predo~e pri
slu`benoj kontroli.
^lan 8.
(Na~in pakovanja)
Brzo smrznutu hranu namijenjenu krajnjem potro{a~u
proizvo|a~ mora zapakovati ili prepakovati tako da je za{ti}ena
od fizikalnih, hemijskih i mikrobiolo{kih opasnosti.
^lan 9.
(Deklariranje)
(1) Brzo smrznuta hrana ozna~ava se u skladu s Pravilnikom o
op}em deklariranju ili ozna~avanju upakovane hrane
namijenjena krajnjem korisniku, restoranima, bolnicama i
drugim objektima javne ishrane mora na deklaraciji
sadràvati i sljede}e podatke:
a) pri ozna~avanju minimalne trajnosti, mora biti naveden
period u kojem brzo smrznuti prehrambeni proizvodi
mogu biti pohranjeni kod nabavlja~a i temperatura
skladi{tenja i/ili tip opreme potrebne za skladi{tenje;
b) tekst: "jednom odmrznuti proizvod ne smije se vi{e
zamrzavati",
c) brzo smrznuto.
(2) Hrana koja je uvezena iz zemalja Evropske unije na
navedenih u Aneksu I., koji je sastavni dio ovog pravilnika.
namijenjeni za prodaju krajnjem potro{a~u ili bolnicama,
ugostiteljskim objektima treba obavezno sadràvati samo
sljede}e podatke:
a) naziv proizvoda dopunjen u skladu s Aneksom I. ovog
pravilnika;
b) neto koli~inu izraènu u jedinici mase;
c) referencu koja omogu}ava identifikaciju serije proizvoda;
d) ime ili naziv firme i adresu proizvo|a~a ili pakera ili
prodava~a koji je osnovan unutar dràve.
Podaci navedeni u stavu (3) treba da budu na ambalaì,

spremniku ili pakovanju ili na oznaci pri~vr{}enoj na to.
(4) Mjerne odredbe mogu biti detaljnije i sveobuhvatnije.
(5) Ne moè se, zbog razloga koji se odnose na tehni~ke uslove
za proizvodnju, prezentaciju ili ozna~avanje, mjerama za
upotrebu zabraniti ili ograni~iti trgovanje brzo smrznutim
prehrambenim proizvodom, koji je u skladu s ovim
pravilnikom.
^lan 10.
(Uzorkovanje i metode mjerenja temperature)
(1) Pri obavljanju slu`bene kontrole postupak uzorkovanja i
metode mjerenja temperature brzo smrznute hrane obavljaju
se u skladu s aneksima II. i III., koji su sastavni dio ovog
pravilnika.
(2) Metode analize opisane u Aneksu III. ovog pravilnika mogu
se koristiti samo u slu~aju kada inspekcija ostavi razumnu
sumnju u nivo temperatura koje se odnose na brzo smrznutu
hranu namijenjenu za ljudsku ishranu.
^lan 11.
(Slu`bena kontrola)
(1) Za slu`benu kontrolu brzo smrznute hrane mogu se koristiti i
drugi nau~no valjani postupci ako ne ograni~avaju slobodni
promet brzo smrznute hrane.
(2) U slu~aju razli~itih rezultata dobivenih mjerenjem temperature primjenom postupaka iz stava (1) ovog ~lana, rezultati
dobiveni upotrebom postupaka navedenih u aneksima II. i
III. ovog pravilnika valjani su.
^lan 12.
(Mjerna oprema)
Prijevozna sredstva, prostori za kratkotrajno i dugotrajno
skladi{tenje brzo smrznute hrane, moraju biti opremljeni
odgovaraju}om mjernom opremom, koja redovno u jednakim
vremenskim razmacima biljeì temperaturu zraka kojoj je
^lan 13.
(1) Mjerna oprema iz ~lana 12. ovog pravilnika koja se koristi
za samokontrolu temperature brzo smrznute hrane mora biti
umjerena i uskla|ena s normama BAS EN ISO 12830, BAS
EN ISO 13485 i BAS EN ISO 13486.
(2) Subjekti u poslovanju s hranom obavezni su voditi
dokumentaciju koja omogu}ava provjeru uskla|enosti
mjerne opreme u skladu sa stavom (1) ovog ~lana.
(3) Subjekti u poslovanju s hranom obavezni su ~uvati
dokumentaciju o samokontroli temperature najmanje godinu
dana ili duè zavisno od roka trajanja brzo smrznute hrane.
^lan 14.
(Samokontrola temperature u distribuciji, rashladnim vitrinama
i rashladnim komorama manjim od l0m )
(1) Izuzetno, odredbe ~l. 12. i 13. ovog pravilnika ne
primjenjuju se na prijevozna sredstva u distribuciji, te za
rashladne vitrine u maloprodaji i rashladne komore manje od
10 m3. Samokontrola temperature u rashladnim vitrinama u
maloprodaji i rashladnim komorama manjim od 10 m3
obavlja se pomo}u barem jednog vidljivog termometra.
Temperatura se biljeì najmanje dva puta dnevno. Zapisi se
~uvaju najmanje godinu dana ili duè zavisno od roka
upotrebe brzo smrznute hrane.
popunjenost hranom mora biti jasno ozna~ena i termometar
mora pokazivati temperaturu na strani povrata zraka u visini
takve oznake.
^lan 15.
(Prijelazne i zavr{ne odredbe)
(1) Pravna i fizi~ka lica koja obavljaju proizvodnju i promet
brzo smrznute hrane obavezne su uskladiti svoje poslovanje
Broj 51 - Strana 39
s odredbama ovog pravilnika u roku 18 mjeseci od dana

(2) Subjekti u poslovanju s hranom ~ija mjerna oprema nije u
skladu s odredbama ~l. 13. i 14. ovog pravilnika, a
postavljena je prije dana stupanja na snagu ovog pravilnika,
obavezni su je uskladiti u roku od 24 mjeseca od dana
^lan 16.
(Stupanje na snagu)
VM broj 79/11
Predsjedavaju}i
Sarajevo
ANEKS I.
jezicima su:
danski: "dybfrossen"
francuski: "surgl"
italijanski: "surgelat"
njema~ki: "tiefgefroren" ili "Tiefkuehlkosf'ili "tiefgekuehtl"
ili "gefrostet"
holandski: "diepvries"
{panski; "ultracongelado" ili "congelado rapidamente"
{vedski: "djupfryst"
hluboce zmrazen "
litvanski: "greitai u`{aldvti"
poljski: "produkt glboko mroòny"
bugarski: "bqrzo zamrazena"
rumunski: "congelare rapid"
ANEKS II.
POSTUPAK UZIMANJA UZORAKA BRZO SMRZNUTE
HRANE NAMIJENJENE ZA LJUDSKU ISHRANU
Izbor ambala`nih jedinica ili pakovanja za slu`benu
kontrolu
Vrsta i koli~ina izabranih paketa mora biti takva da njihova
temperatura zastupa najtoplije ta~ke pregledane po{iljke.
1.1.Hladnja~e
Uzorke treba uzeti na nekoliko kriti~nih ta~aka u hladnja~i,
npr. oko vrata (gornji i donji nivo), oko sredine hladnja~e
(gornjeg i donjeg nivoa) i oko mjesta gdje se zrak vra}a iz
rashladne jedinice. Potrebno je uzeti u obzir vrijeme ~uvanja
svakog proizvoda zbog stabilizacije temperature.
1.2.Prijevoz
a) Uzorkovanje tokom transporta.
Uzorke je potrebno uzeti s vrha i s dna po{iljke pored ruba
svakih vrata, ili para vrata.
b) Uzorkovanje tokom istovara.
Odabrati ~etiri uzorka iz sljede}ih kriti~nih ta~aka:
vrha i dna po{iljke uz rub, na mjestu gdje se otvaraju
vrata,
vrha zadnjeg ugla (kraja) po{iljke (na ta~ki koja je
najudaljenija od rashladne jedinice),
sredine po{iljke,
Broj 51 - Strana 40
-
sredine prednje povr{ine po{iljke ({to bliè

gornjih i donjih uglova prednje povr{ine po{iljke
({to je bliè mogu}e mjestu povratka zraka iz
rashladne jedinice).
1.3.Maloprodajne vitrine
Uzorak za testiranje treba biti izabran iz svake od tri lokacije
koje predstavljaju najtoplije ta~ke unutar maloprodajne
vitrine.
ANEKS III.
METODE MJERENJA TEMPERATURE BRZO SMRZNUTE
HRANE NAMIJENJENE ZA LJUDSKU ISHRANU
1. Op}i uslovi
1.1.Temperatura u smislu ovog pravilnika zna~i temperaturu
izmjerenu na odre|enom mjestu s dijelom mjernog
instrumenta ili ure|aja osjetljivog na temperaturu. U skladu s
ovim pravilnikom potrebno je temperaturu, nakon toplotne
stabilizacije u cijelom proizvodu sve vrijeme odràvati na
-18C ili hladnije, s mogu}im kratkim otklonima prema
toplijem.
Mjerenje temperature brzo smrznute hrane predstavlja
precizno zapisivanje temperature izabranog uzorka, uzetog u
skladu s Aneksom II. ovog pravilnika pomo}u odgovaraju}e
mjerne opreme.
1.2.Ure|aji koji se koriste za mjerenje.
a) Termometar,
b) Instrumenti koji prodiru u proizvod su: o{tri metalni
instrumenti kao bu{ilica za led, ru~no bu{ilica ili svrdlo
koji se lako ~iste.
1.3.Op}a specifikacija instrumenata za mjerenje temperature.
Instrumenti za mjerenje temperatura treba da imaju sljede}e
specifikacije:
izme|u po~etnog i kona~nog o~itovanja,
mjerenja najmanje -20C do +30C,
c) odstupanje u mjerenjima ne smije biti ve}a od 0,3C za
vrijeme rada pri temperaturi prostora od -20C do +30C,
d) skala instrumenta mora biti podijeljena na raspone od
0,1C,
e) preciznost instrumenta treba provjeravati u jednakim
intervalima s obzirom na tehni~ke osobine mjernog
instrumenta i na~ina njegove upotrebe,
f) instrument mora biti ba`daren {to se potvr|uje
certifikatom,
g) temperaturna sonda treba biti j ednostavna za ~i{}enj e,
h) temperaturno osjetljivi dijelovi mjernog ure|aja moraju
biti oblikovani tako da omogu}avaju dobar termi~ki dodir
s proizvodom,
i) za{tita od neèljenog uticaja od mogu}e kondenzacije
vlage.
2. Postupak mjerenja
2.1.Prethodno hla|enje instrumenta
Sonda za mjerenje temperature i instrument za prodiranje u
smrznuti proizvod moraju biti ohla|eni prije mjerenja temperature proizvoda.
Primjenom metode za prethodno hla|enje mora se osigurati
da oba instrumenta (sonda i instrument) budu izjedna~ena s
temperaturom proizvoda koliko god je mogu}e.
2.2.Priprema uzoraka za mjerenje temperature
Ako sonda za mjerenje temperature nije namijenjena za
prodiranje u brzo smrznuti proizvod, potrebno je pomo}u
prethodno ohla|enog instrumenta za prodiranje napraviti
prilijegati uz promjer sonde, a dubina zavisi od vrste
proizvoda.
2.3.Mjerenje temperature proizvoda
Pripremu uzorka i mjerenje njegove temperature treba
obaviti dok je uzorak u odabranom hladnom prostoru.
Mjerenje se obavlja na sljede}i na~in:

a) gdje to dozvoljavaju dimenzije proizvoda, stavi se
unaprijed ohla|ena sonda u dubinu od 2,5 mm od
povr{ine proizvoda,
b) ako mjerenje po prethodnoj ta~ki nije mogu}e, sondu
treba staviti minimalno na dubinu koja iznosi 3 do 4 puta
promjera sonde ra~unaju}i od povr{ine proizvoda,
c) odre|ene uzorke hrane zbog njene veli~ine ili sastava
(npr. zeleni gra{ak) nije mogu}e bu{iti da bi se utvrdila
unutra{nja temperatura. U takvim slu~ajevima potrebno je
odrediti unutra{nju temperaturu ambala`ne jedinice tako
da se u nju stavi primjereno {iljata unaprijed ohla|ena
sonda u sredinu ambala`ne jedinice i izmjeri temperatura
u dodiru s hranom.
d) temperatura se o~ita kad dosegne stalnu vrijednost.
Na temelju ~l. 16. i 17. stavak 2. i ~lanka 72. Zakona o hrani
br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e
PRAVILNIK
O BRZO SMRZNUTOJ HRANI ZA PREHRANU LJUDI
^lanak 1.
(Predmet)
(1) Pravilnikom o brzo smrznutoj hrani za prehranu ljudi (u
daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuju se uvjeti koje mora
ispunjavati brzo smrznuta hrana tijekom postupka
zamrzavanja, skladi{tenja, prijevoza, ~uvanja u rashladnim
vitrinama u maloprodaji, namijenjena krajnjim potro{a~ima,
restoranima, bolnicama i drugim objektima javne prehrane,
uklju~uju}i i hranu koja }e biti dalje prera|ena i uporabljena
za pripremu gotovih jela.
(2) Pravilnikom se propisuju i uvjeti za provo|enje
samokontrole i slu`bene kontrole temperature u prijevoznim
sredstvima i prostorima za kratkotrajno i dugotrajno
skladi{tenje brzo smrznute hrane, na~in uzorkovanja i
metode mjerenja temperature brzo smrznute hrane koje se
koriste u svrhu slu`bene kontrole u proizvodnji i prometu
^lanak 2.
(Svrha brzog zamrzavanja)
(1) Svrha brzog zamrzavanja jest sa~uvati bitna svojstva hrane
dulje razdoblje.
(2) U svim to~kama proizvoda nu`no je posti}i, u {to kra}em
vremenskom roku, temperaturu od-18C ili niù.
(3) Mikrobiolo{ka aktivnost i kemijske promjene koje bi mogle
utjecati na sigurnost hrane smanjuju se na najmanju mjeru na
-18C.
^lanak 3.
(Definicija)
(1) Brzo smrznuta hrana namijenjena za prehranu ljudi (u
daljnjem tekstu: brzo smrznuta hrana) jest hrana koja je bila
podvrgnuta odgovaraju}em postupku brzog zamrzavanja, s
niè.
(2) Za potrebe ovoga pravilnika, "brzo smrznuti prehrambeni
se trguje na na~in koji upu}uje da imaju takva svojstva.
(3) Sladoled i njemu sli~ni smrznuti deserti ne smatraju se brzo
smrznutom hranom u smislu ovoga pravilnika.
(4) Samo proizvodi koji odgovaraju odredbama st. (1) i (2)

ovoga ~lanka mogu se ozna~avati u skladu s ~lankom 9. i
Aneksom I. ovoga pravilnika.
^lanak 4.
(Kakvo}a sirovina)
(1) Sirovine koje se rabe u proizvodnji brzo smrznute hrane
moraju biti prirodnog podrijetla, imati potrebnu razinu
svjeìne, te moraju odgovarati propisima kojima se ure|uju
zdravstvena ispravnost, higijena i trì{na kvaliteta.
(2) Priprema i postupak brzog zamrzavanja proizvoda mora se
obaviti ùrno, uz uporabu prikladne tehni~ke opreme kako bi
se promjena kemijskih, biokemijskih i mikrobiolo{kih
^lanak 5.
(Sredstva zamrzavanja)
Za brzo zamrzavanje hrane u neposrednom dodiru s hranom,
uz iznimku svih ostalih, mogu se rabiti:
a) zrak,
b) du{ik i
c) uglji~ni dioksid.
^lanak 6.
(1) Temperatura brzo smrznute hrane mora biti postojana i
odràvana u svim to~kama proizvoda na -18C ili niè, s
mogu}im kratkim odstupanjima uglavnom tijekom prijevoza
i u rashladnim vitrinama u maloprodaji.
(2) Odstupanja ne smiju biti vi{a od 3C, pri ~emu je potrebno
po{tivati na~ela dobre prakse skladi{tenja i prometa.
(3) U vitrinama u maloprodaji odstupanja mogu biti do 6C, ali
se rok uporabe smanjuje sukladno temperaturi ~uvanja.
^lanak 7.
(Oprema za brzo zamrzavanje)
(1) Oprema koja se koristi za brzo zamrzavanje hrane,
skladi{tenje, prijevoz, distribuciju i maloprodaju brzo
smrznute hrane mora biti izvedena na na~in koji osigurava
postizanje i odràvanje temperature brzo smrznute hrane.
(2) Ispunjavanje uvjeta iz stavka (1) ovoga ~lanka redovito se
kontrolama.
(3) Subjekti u poslovanju s hranom obvezni su voditi evidenciju
o mjerenju temperatura i predo~iti je pri slu`benoj kontroli.
^lanak 8
(Na~in pakiranja)
Brzo smrznutu hranu namijenjenu krajnjem potro{a~u
proizvo|a~ mora zapakirati ili prepakirati tako da je za{ti}ena od
fizikalnih, kemijskih i mikrobiolo{kih opasnosti.
^lanak 9.
(Deklariranje)
(1) Brzo smrznuta hrana ozna~ava se sukladno Pravilniku o
op}em deklariranju ili ozna~avanju upakirane hrane
namijenjena krajnjem korisniku, restoranima, bolnicama i
drugim objektima javne prehrane mora na deklaraciji
sadràvati i sljede}e podatke:
a) pri ozna~avanju minimalnog roka uporabe mora biti
navedeno razdoblje u kojemu brzo smrznuti prehrambeni
proizvodi mogu biti pohranjeni kod nabavlja~a i
temperatura skladi{tenja i/ili tip opreme potrebne za
skladi{tenje;
b) tekst: "Jednom odmrznuti proizvod ne smije se vi{e
zamrzavati",
c) brzo smrznuto.
(2) Hrana koja je uvezena iz zemalja Europske unije na
navedenih u Aneksu I. koji je sastavni dio ovoga pravilnika.
Broj 51 - Strana 41

namijenjeni prodaji krajnjem potro{a~u ili bolnicama,
ugostiteljskim objektima obvezno treba sadràvati samo
sljede}e podatke:
a) naziv proizvoda dopunjen sukladno Aneksu I. ovoga
pravilnika;
b) neto koli~inu izraènu u jedinici za masu;
c) referenciju koja omogu}ava identifikaciju serije
proizvoda;
d) ime ili naziv tvrtke i adresu proizvo|a~a ili pakera ili
prodavatelja osnovanog unutar dràve.
Podaci iz stavka (3) trebaju biti na ambalaì, spremniku ili
pakiranju ili na oznaci koja je za njih pri~vr{}ena.
(4) Odredbe o mjerenjima mogu biti detaljnije i sveobuhvatnije.
(5) Ne moè se zabraniti ili ograni~iti promet brzo smrznutim
prehrambenim proizvodom koji je sukladan ovome
pravilniku, mjerama za njegovu uporabu iz razloga koji se
odnose na tehni~ke uvjete za proizvodnju, prezentaciju ili
ozna~avanje.
^lanak 10.
(Uzorkovanje i metode mjerenja temperature)
(1) Prilikom
obavljanja
slu`bene
kontrole,
postupak
uzorkovanja i metode mjerenja temperature brzo smrznute
hrane provode se sukladno aneksima II. i III. koji su sastavni
dio ovoga pravilnika.
(2) Metode analize opisane u Aneksu III. ovoga pravilnika
mogu se koristiti samo u slu~aju kada inspekcija izrazi
razumnu sumnju na razinu temperatura koje se odnose na
brzo smrznutu hranu namijenjenu za prehranu ljudi.
^lanak 11.
(Slu`bena kontrola)
(1) Za slu`benu kontrolu brzo smrznute hrane mogu se
primijeniti i drugi znanstveno valjani postupci ako oni ne
ograni~avaju slobodni promet brzo smrznute hrane.
(2) U slu~aju razli~itih rezultata dobivenih mjerenjem temperature primjenom postupaka iz stavka (1) ovoga ~lanka,
rezultati dobiveni primjenom postupaka navedenih u
aneksima II. i III. ovoga pravilnika valjani su.
^lanak 12.
(Mjerna oprema)
Prijevozna sredstva, prostori za kratkotrajno i dugotrajno
skladi{tenje brzo smrznute hrane moraju biti opremljeni
odgovaraju}om mjernom opremom, koja redovito, u jednakim
vremenskim razmacima, biljeì temperaturu zraka kojoj je
^lanak 13.
(1) Mjerna oprema iz ~lanka 12. ovoga pravilnika koja se rabi za
samokontrolu temperature brzo smrznute hrane mora biti
umjerena i sukladna normama BAS EN ISO 12830, BAS
EN ISO 13485 i BAS EN ISO 13486.
(2) Subjekti u poslovanju s hranom obvezni su voditi
dokumentaciju koja omogu}ava provjeru sukladnosti mjerne
opreme, sukladno stavku (1) ovoga ~lanka.
(3) Subjekti u poslovanju s hranom obvezni su ~uvati
dokumentaciju o samokontroli temperature najmanje godinu
dana ili dulje, ovisno o roku uporabe brzo smrznute hrane.
^lanak 14.
(Samokontrola temperature u distribuciji, rashladnim vitrinama
i rashladnim komorama manjim od 10m3)
(1) Iznimno, odredbe ~l. 12. i 13. ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na prijevozna sredstva u distribuciji te na rashladne
vitrine u maloprodaji i rashladne komore manje od 10 m.
Samokontrola temperature u rashladnim vitrinama u
maloprodaji i rashladnim komorama manjim od 10 m3
obavlja se pomo}u barem jednog vidljivog termometra.
Temperatura se biljeì najmanje dva puta dnevno. Zapisi se
Broj 51 - Strana 42
~uvaju najmanje godinu dana ili dulje, ovisno o roku

uporabe brzo smrznute hrane.
popunjenost hranom mora biti jasno ozna~ena i termometar
mora pokazivati temperaturu na strani na kojoj se zrak vra}a,
u visini takve oznake.
^lanak 15.
(Prijelazne i zavr{ne odredbe)
(1) Pravne i fizi~ke osobe koje obavljaju proizvodnju i promet
brzo smrznute hrane obvezne su uskladiti svoje poslovanje s
odredbama ovoga Pravilnika u roku od 18 mjeseci od dana
(2) Subjekti u poslovanju s hranom ~ija mjerna oprema nije
sukladna s odredbama ~l.. 13. i 14. ovoga pravilnika, a
postavljena je prije dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika,
obvezni su tu opremu uskladiti u roku od 24 mjeseca od
dana stupanja na snagu ovoga pravilnika.
^lanak 16.
(Stupanje na snagu)
VM broj 79/11
Predsjedatelj
Sarajevo
ANEKS I.
jezicima su:
danski: "dybfrossen" i
francuski: "surgl"
talijanski: "surgelat"
njema~ki: "tiefgefroren" ili "Tiefkuehlkosf'ili "tiefgekuehtl"
ili "gefrostet"
nizozemski: "diepvries"
{panjolski; "ultracongelado" ili "congelado rapidamente"
{vedski: "djupfrvst"
hluboce zmrazen "
litavski: "greitai u`{aldyti"
poljski: "produkt glboko mroòny"
bugarski: "" bqrzo zamrazena"
rumunjski: "congelare rapid"
ANEKS II.
POSTUPAK UZIMANJA UZORAKA BRZO SMRZNUTE
HRANE NAMIJENJENE ZA PREHRANU LJUDI
Izbor ambala`nih jedinica ili pakiranja za slu`benu
kontrolu
Vrsta i koli~ina izabranih paketa mora biti takva da njihova
temperatura zastupa najtoplije to~ke pregledane po{iljke.
1.1.Hladnja~e
Uzorke je potrebno uzeti na nekoliko kriti~nih to~aka u
hladnja~i, npr. u blizini vrata (gornja i donja razina), u blizini
sredine hladnja~e (s gornje i donje razine) i u blizini mjesta
gdje se zrak vra}a iz rashladne jedinice. Potrebno je uzeti u
obzir vrijeme ~uvanja svakog proizvoda zbog stabilizacije

temperature.
1.2.Prijevoz
a) Uzorkovanje tijekom prijevoza.
Uzorke je potrebno uzeti s vrha i s dna po{iljke pokraj ruba
svakih vrata ili para vrata.
b) Uzorkovanje tijekom istovara.
Odabrati ~etiri uzorka iz sljede}ih kriti~nih to~aka:
s vrha i dna po{iljke uz rub, na mjestu gdje se
otvaraju vrata,
s vrha zadnjeg kuta (kraja) po{iljke (na to~ki koja je
najudaljenija od rashladne jedinice),
iz sredine po{iljke,
iz sredine prednje povr{ine po{iljke ({to bliè
iz gornjih i donjih kutova prednje povr{ine po{iljke
({to je bliè mogu}e mjestu protoka povratnog
zraka iz rashladne jedinice).
1.3.Maloprodajne vitrine
Uzorak za testiranje potrebno je uzeti iz svake od tri lokacije
koje predstavljaju najtoplije to~ke u maloprodajnoj vitrini.
ANEKS III.
METODE MJERENJA TEMPERATURE BRZO SMRZNUTE
HRANE NAMIJENJENE ZA PREHRANU LJUDI
1. Op}i uvjeti
1.1.Temperatura, u smislu ovoga Pravilnika, jest temperatura
izmjerena na odre|enom mjestu s dijelom mjernoga
instrumenta ili ure|aja osjetljivog na temperaturu. Sukladno
ovome Pravilniku, temperaturu je, nakon toplinske
stabilizacije u cijelom proizvodu, potrebno sve vrijeme
odràvati na -18C ili hladnije, s mogu}im kratkim
otklonima prema toplijem.
Mjerenje temperature brzo smrznute hrane predstavlja
precizno zapisivanje temperature izabranog uzorka, uzetog
sukladno Aneksu II. ovoga Pravilnika s pomo}u
odgovaraju}e mjerne opreme.
1.2.Ure|aji koji se koriste za mjerenje:
a) termometar,
b) instrumenti koji prodiru u proizvod, a to su: o{tri metalni
instrumenti poput bu{ilice ~eki}a za led, ru~nog svrdla ili
svrdla koji se lako ~iste.
1.3.Op}a specifikacija instrumenata za mjerenje temperature.
Instrumenti za mjerenje temperature trebaju imati sljede}e
specifikacije:
izme|u po~etnog i kona~nog o~itovanja;
mjerenja najmanje od -20C do +30C;
c) odstupanje u mjerenjima ne smije biti ve}e od 0,3C za
vrijeme rada pri temperaturi prostora od -20C do +30C;
d) skala instrumenta mora biti podijeljena na raspone od
0,1C;
e) preciznost instrumenta potrebno je provjeravati u
jednakim razmacima s obzirom na tehni~ke osobine
mjernog instrumenta i na~in njegove uporabe;
f) instrument mora biti ba`daren, {to se potvr|uje
certifikatom;
g) temperaturna sonda treba biti jednostavna za ~i{}enje;
h) dijelovi mjernog ure|aja osjetljivi na temperaturu moraju
biti oblikovani tako da omogu}avaju dobar termi~ki dodir
s proizvodom;
i) za{tita od neèljenog utjecaja mogu}e kondenzacije
vlage.
2. Postupak mjerenja
2.1.Prethodno hla|enje instrumenta
Sonda za mjerenje temperature i instrument za prodiranje u
smrznuti proizvod moraju biti ohla|eni prije mjerenja temperature proizvoda.
Metoda za prethodno hla|enje mora osigurati da su oba

instrumenta (sonda i instrument) izjedna~ena s temperaturom
proizvoda koliko god je mogu}e.
2.2.Priprema uzoraka za mjerenje temperature
Ako sonda za mjerenje temperature nije namijenjena za
prodiranje u brzo smrznuti proizvod, potrebno je s pomo}u
prethodno ohla|enog instrumenta za prodiranje na~initi
prilijegati uz promjer sonde, a dubina ovisi o vrsti proizvoda.
2.3.Mjerenje temperature proizvoda
Pripremu uzorka i mjerenje njegove temperature treba
obaviti dok je uzorak u odabranom hla|enom prostoru.
Mjerenje se obavlja na sljede}i na~in:
a) gdje to dopu{taju dimenzije proizvoda, stavi se unaprijed
ohla|ena sonda u dubinu od 2,5 mm od povr{ine
proizvoda;
b) ako mjerenje prema to~ki a) nije mogu}e, sondu treba
staviti minimalno na dubinu koja iznosi od 3 do 4 puta
promjera sonde ra~unaju}i od povr{ine proizvoda;
c) odre|ene uzorke hrane zbog njene veli~ine ili sastava
(npr. zeleni gra{ak) nije mogu}e bu{iti da bi se utvrdila
unutarnja temperatura. U takvim slu~ajevima potrebno je
odrediti unutarnju temperaturu ambala`ne jedinice tako
da se u sredinu ambala`ne jedinice stavi primjereno {iljata
unaprijed ohla|ena sonda i izmjeri temperatura u dodiru s
hranom;
d) temperatura se o~ita kada dosegne stalnu vrijednost.
179
Na osnovu ~lana 5. stav 3. i ~lana 6. stav 5. Zakona o
fitofarmaceutskim sredstvima Bosne i Hercegovine
BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjet
ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Uprave Bosne i
Hercegovine za za{titu zdravqa biqa, na 151. sjednici
odrànoj 25. maja 2011. godine, donio je
PRAVILNIK
O USLOVIMA KOJE MORAJU DA ISPUWAVAJU
PRAVNA I FIZI^KA LICA ZA PROMET
FITOFARMACEUTSKIM SREDSTVIMA
^lan 1.
(Predmet propisa)
Ovim Pravilnikom propisuju se:
a) uslovi u pogledu prostorija, opreme i kadrova, koje
moraju da ispuwavaju pravna i fizi~ka lica, koja
obavqaju promet fitofarmaceutskim sredstvima (u
daqwem tekstu: FFS),
b) postupak upisa pravnih i fizi~kih lica, koja se bave
prometom FFS, u Registar pravnih i fizi~kih lica za
promet FFS (u daqwem tekstu: Registar pravnih i
fizi~kih lica) kao i postupak brisawa iz Registra
pravnih i fizi~kih lica,
c) uslovi u pogledu stru~nog usavr{avawa kadrova,
d) sadràj i na~in vo|ewa evidencije i dostavqawa
podataka o prometu FFS.
^lan 2.
(Zna~ewe izraza)
U smislu ovog Pravilnika pojedine definicije imaju
sqede}e zna~ewe:
a) "Pravno lice" je privredni subjekat organizovan kao
privredno dru{tvo ili javno preduze}e, koje je kod
nadle`nih organa entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i
Hercegovine (u daqwem tekstu: Br~ko Distrikt)
registrovano za obavqawe djelatnosti prometa FFS;
Broj 51 - Strana 43
b)
"Fizi~ko lice" je lice koje je pod svojim imenom

registrovano kod nadle`nih organa entiteta i Br~ko
Distrikta za obavqawe preduzetni~ke djelatnosti u
oblasti prometa FFS;
c) "Obuka odgovornih lica" predstavqa osnovno i
napredno stru~no usavr{avawe iz oblasti za{tite
biqa za odgovorna lica za promet FFS;
d) "Odgovorno lice" je zaposlenik, koji je odgovoran za
promet FFS kod pravnih ili fizi~kih lica koja se bave
prometom FFS;
e) "Vr{ioci obuke" su ustanove koje su ovla{}ene za
vr{ewe obuke odgovornih lica;
f) "Komisija za pregled ispuwenosti posebnih uslova" (u
daqwem tekstu: Komisija), je komisija imenovana od
strane nadle`nih organa entiteta i Br~ko Distrikta za
obavqawe pregleda ispuwenosti posebnih uslova u
svrhu upisa u Registar pravnih i fizi~kih lica;
g) "Stru~na komisija za izbor vr{ioca obuke iz podru~ja
za{tite biqa" (u daqwem tekstu: Stru~na komisija), je
komisija imenovana od strane nadle`nih organa
entiteta i Br~ko Distrikta za izbor vr{ioca obuke.
^lan 3.
(Uslovi za promet)
Prometom FFS mogu da se bave pravna ili fizi~ka lica sa
sjedi{tem u Bosni i Hercegovini, koja, pored uslova
propisanih drugim pravnim aktima, ispuwavaju i posebne
uslove u pogledu prostorija, opreme, kadrova i koja su upisana u
Registar pravnih i fizi~kih lica.
DIO DRUGI - POSEBNI USLOVI U POGLEDU
PROSTORA, OPREME I KADROVA
GLAVA I - PROSTORIJE I OPREMA
^lan 4.
(Objekti)
(1) Objekti moraju da budu izgra|eni od tvrdih, hemijsko i
fizi~ki otpornih i inertnih materijala, koji ne upijaju
FFS.
(2) Unutra{we povr{ine prostorija moraju da budu
napravqene tako, da omogu}avaju bezbjedan rad i brzo i
jednostavno ~i{}ewe.
(3) Objekti, koji su namijeweni za promet FFS na veliko,
moraju da imaju odgovaraju}i prostor za skladi{tewe FFS,
prostor za privremeno skladi{tewe otpada FFS i
fizi~ki odvojen radni prostor za odgovorno stru~no lice
za promet FFS (u daqwem tekstu: odgovorno lice).
(4) Objekti za promet i skladi{tewe FFS koji su namijeweni
za promet FFS na malo (u daqem tekstu: poqoprivredna
apoteka), moraju da imaju odgovaraju}i skladi{ni prostor
za ~uvawe FFS, prostor za privremeno skladi{tewe
otpada FFS, prodajni prostor i radni prostor za
odgovorno lice. Ukupna korisna povr{ina poqoprivredne
apoteke mora biti najmawe 50 m2 zatvorenog prostora.
(5) Prostor za privremeno skladi{tewe otpada FFS moè da
se nalazi i u sklopu skladi{nog prostora namijewenog za
~uvawe FFS.
(6) U prostoru za prodaju FFS, sredstva za za{titu biqa
moraju biti izloèna samo u staklenoj vitrini koja mora
biti zakqu~ana.
(7) Skladi{ne i prodajne prostorije iz ovoga ~lana moraju
biti za{ti}ene tako da je neovla{}enim licima
onemogu}en pristup FFS.
^lan 5.
(Sanitarno-tehni~ki uslovi unutar objekata)
(1) Skladi{ne i prodajne prostorije FFS moraju da
ispuwavaju sanitarno-tehni~ke i druge uslove kojima se
obezbje|uje pravilno i bezbjedno rukovawe FFS, u skladu
sa propisima koji reguli{u za{titu na radu i propisima
koji reguli{u za{titu okoline.
(2) U prostorijama u kojima se FFS skladi{te ili prodaju,
mora biti omogu}eno prirodno ili vje{ta~ko
Broj 51 - Strana 44
(3)
(4)
(5)
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
(6)
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
prozra~ivawe, koje osigurava da koncentracija gasova, para

i aerosola u radnoj okolini ne prelazi vrijednosti
dopu{tene koncentracije.
U prostorijama gdje se FFS skladi{te ili prodaju,
temperatura, vlaga i svjetlost moraju da ispuwavaju uslove,
koji su navedeni u uputstvu proizvo|a~a FFS. U ovim
prostorijama mora biti obezbije|eno vje{ta~ko
osvjetqewe.
Objekti u kojima se nalaze FFS moraju imati garderobne
prostore, sanitarije i prostore za prawe, sa teku}om
hladnom i toplom vodom, te~nim sapunom i su{ilicom za
ruke ili brisa~ima za jednokratnu upotrebu.
Prostori, u kojima se nalaze FFS, moraju da budu bez
slobodnih odvoda ili neposrednog prikqu~ka na javnu
kanalizaciju te projektovani i izgra|eni tako, da
zadràvaju prolivena ili rasuta FFS.
^lan 6.
(Skladi{tewe FFS)
FFS moraju da budu skladi{tena u skladu sa uslovima, koje
navode wihovi proizvo|a~i. FFS moraju da budu
zapakovana u originalnoj ambalaì, sigurno i pregledno
sloèna i ure|ena po grupama otrovnosti i vrstama
upotrebe tako, da je u svakom trenutku mogu} pristup do
wih. Potrebno je obavqati redovne kontrole stawa FFS i
wihove ambalaè. U skladi{tu, na vidnom mjestu, mora
biti {ema rasporeda FFS.
FFS razvrstana u prvu kategoriju otrovnosti moraju da
budu skladi{tena fizi~ki odvojeno od ostalih FFS i
dodatno za{ti}ena.
FFS koja su razvrstana u prvu kategoriju otrovnosti ne
smiju se dràti i prodavati u poqoprivrednoj apoteci.
Pri raspore|ivawu FFS u skladi{tu potrebno je
po{tivati pravila o nespojivosti pojedinih FFS, odnosno
grupa: eksplozivno (E), oksidativno (O), zapaqivo (F) i
korozivno (C). Te~ne formulacije FFS se na policama
odlaù ispod pra{kastih formulacija.
Ako pravno ili fizi~ko lice obavqa promet sa sjemenom i
sadnim materijalom, mineralnim |ubrivima i sto~nom
hranom, a iste ~uva u skladi{tu, mora biti smje{ten u
posebnom, fizi~ki odvojenom dijelu prodajnog odnosno
skladi{nog prostora tako, da je onemogu}en kontakt sa
FFS ili bilo kakav uticaj FFS na sjeme i sadni
materijal.
FFS kojima je istekao rok upotrebe moraju biti smje{tena
u skladi{nom dijelu, na jednom mjestu, odvojeno od ostalih
sredstava i vidno obiqeèna da nisu namijewena za promet.
Ova FFS se mogu nalaziti na navedenom mjestu najduè
{est mjeseci od isteka roka upotrebe.
^lan 7.
(Oprema)
Pravno ili fizi~ko lice, koje skladi{ti ili stavqa u
promet FFS, mora zaposlenim licima, koja rukuju FFS da
obezbijedi odgovaraju}u za{titnu opremu u skladu sa
propisima o za{titi zdravqa pri radu.
U objektima, u kojima se obavqa promet i skladi{tewe
FFS, mora se nalaziti spremnik sa najmawe 25 kg gline,
perlita ili pijeska za apsorpciju prolivenih FFS i
pribor za skupqawe rasutih odnosno prolivenih FFS.
U objektima za promet i skladi{tewe FFS moraju biti
obezbije|ena odgovaraju}a li~na za{titna sredstva
(za{titna odje}a i obu}a, za{titna maska, aparat za
disawe).
Police, ormari, vitrine, radne povr{ine i druga oprema
moraju biti od otpornih i inertnih materijala, koji ne
upijaju FFS i omogu}avaju bezbjedan rad i brzo te
jednostavno ~i{}ewe.
U prostoru za rad odgovornih lica, smje{tena je osnovna
oprema i priru~nici za determinaciju {tetnih
organizama. U prostoru za rad odgovornih lica ne smiju se
dràti FFS.
(6) U prostorijama gdje se skladi{te odnosno prodaju FFS,

mora biti ormari} sa prvom pomo}i.
GLAVA II - STRU^NI KADAR
^lan 8.
(Odgovorno lice)
(1) Pravna i fizi~ka lica iz ~lana 3. ovog Pravilnika, koja se
bave skladi{tewem ili prometom FFS na veliko i na
malo, odnosno nastupaju u ime proizvo|a~a FFS, koji ima
sjedi{te u Bosni i Hercegovini, moraju da imaju odgovorno
lice u svakom prodajnom objektu. Odgovorno lice mora biti
u redovnom radnom odnosu zaposleno na neodre|eno vrijeme
u punom radnom vremenu.
(2) Odgovorno lice mora da ima:
a) zavr{en poqoprivredni fakultet VII stepen - smjer
za{tita biqa, ratarski, vo}arsko-vinogradarski, drugi
smjer biqne proizvodwe ili op{ti smjer, ili
b) zavr{en poqoprivredni fakultet prvog ciklusa
studija u trajawu od tri ili ~etiri studijske godine smjer za{tita biqa, ratarski, vo}arsko-vinogradarski,
drugi smjer biqne proizvodwe ili op{ti smjer, ili
c) zavr{en poqoprivredni fakultet drugog ciklusa
studija u trajawu jedne ili dvije studijske godine - smjer
za{tita biqa, ratarski, vo}arsko-vinogradarski, drugi
smjer biqne proizvodwe ili op{ti smjer.
(3) Odgovorno lice iz stava (1) ovog ~lana du`no je da poha|a
obuku za odgovorna lica i da posjeduje certifikat o
poloènom stru~nom ispitu za odgovorna lica.
^lan 9.
(Zadaci odgovornog lica)
(1) Odgovorno lice se brine i odgovorno je za nabavku,
prihvatawe, skladi{tewe, ~uvawe i izdavawe FFS,
pravilno privremeno skladi{tewe FFS, vo|ewe
evidencije i saop{tavawe podataka po ovom Pravilniku.
Odgovorno lice se brine tako|e za skupqawe otpada FFS i
otpadne ambalaè u skladu sa propisima, koji ure|uju
opasni otpad.
(2) Odgovorno lice mora biti prisutno u trenutku prodaje
FFS kako bi kupcima pruìlo adekvatne informacije u
pogledu pravilne upotrebe FFS, riziku koje FFS
predstavqa za zdravqe qudi i za okolinu te o
instrukcijama za kontrolisawe tih rizika. Odgovorna lica
tako|e moraju da pruàju informacije kupcima FFS o
mogu}im, mawe rizi~nim alternativnim rje{ewima.
(3) Odgovorno lice pravnog ili fizi~kog lica, koje nastupa u
ime proizvo|a~a FFS, brine za ure|ewe dokumentacije u
skladu sa propisima, savjetovawe, stru~na obrazloèwa i
stru~nu pomo} u pogledu upotrebe FFS.
(4) Prodaju FFS moè da vr{i i poqoprivredni tehni~ar ali
iskqu~ivo uz prisustvo odgovornog lica.
DIO TRE]I - REGISTAR PRAVNIH I FIZI^KIH
LICA ZA PROMET FFS
^lan 10.
(Vo|ewe Registra pravnih i fizi~kih lica)
(1) Registar pravnih i fizi~kih lica vode nadle`ni organi
entiteta i Br~ko Distrikta svako unutar svog
administrativnog podru~ja nadle`nosti.
(2) Uprava Bosne i Hercegovine za za{titu zdravqa biqa (u
daqwem tekstu: Uprava) vodi Jedinstven Registar pravnih
i fizi~kih lica za Bosnu i Hercegovinu.
(3) Registar pravnih i fizi~kih lica se vodi u pisanom i u
elektronskom obliku.
^lan 11.
(Sadràj Registra pravnih i fizi~kih lica)
Registar pravnih i fizi~kih lica obavezno sadrì:
a) redni broj upisa u Registar pravnih i fizi~kih lica,
b) broj rje{ewa sudskog registra,
c) navo|ewe djelatnosti (zastupni{tvo, veleprodaja,
maloprodaja)

d)
naziv pravnog ili fizi~kog lica koje se bavi prometom

FFS,
e) JIB (ID) - za pravna lica, JMBG za fizi~ka lica,
f) adresa sjedi{ta pravnog, odnosno fizi~kog lica i
kontakt podaci,
g) ime i prezime odgovornog lica u pravnom licu, odnosno
fizi~ka lica,
h) objekte i prodajna mjesta,
i) ime i prezime i JMBG odgovornog lica,
j) kod zastupni{tva naziv i sjedi{te stranog
proizvo|a~a.
^lan 12.
(Zahtjev za upis u Registar pravnih i fizi~kih lica)
(1) Upis u Registar pravnih i fizi~kih lica vr{i se na osnovu
zahtjeva koji se podnosi nadle`nom organu entiteta ili
Br~ko Distrikta. Zahtjev se podnosi na obrascu koji se
nalazi u Prilogu I ovog Pravilnika i ~ini wegov sastavni
dio.
(2) Uz zahtjev mora biti priloèna sqede}a dokumentacija:
a) ovjerene kopije isprava kojima se dokazuju podaci o
djelatnosti:
1) veleprodaja (proizvodwa, odnosno prodaja na
veliko),
2) maloprodaja (prodaja na malo),
3) zastupni{tvo za prodaju FFS (uvoz, odnosno
veleprodaja),
b) ovjerene kopije isprava kojima se dokazuju podaci o
ispuwenosti uslova u pogledu kadrova:
1) li~na iskaznica odgovornog lica koje izdaje FFS,
2) ugovor o radu na neodre|eno vrijeme sa punim
radnim vremenom odgovornog lica,
3) diploma i certifikat o poloènom ispitu
odgovornog lica,
c) dokaz o ispuwavawu posebnih uslova u pogledu
prostorija:
1) zapisnik o pregledu prostora Komisije;
d) upotrebna dozvola;
e) rje{ewe o upisu u sudski registar; dokaz o uplati
administrativne takse u skladu sa propisima kojima se
ure|uje oblast administrativnih taksi nadle`nih
organa entiteta i Br~ko Distrikta.
(3) Izuzetno od odredbe iz stava (2) ta~ke b) alineje 3) ovog
~lana u Registar pravnih i fizi~kih lica moè se upisati
pravno ili fizi~ko lice, koje ne priloì certifikat o
ste~enom znawu iz za{tite biqa za odgovorna lica (u
daqwem tekstu: Certifikat o ste~enom znawu).
(4) Pravno ili fizi~ko lice iz stava (3) ovog ~lana
Certfikat o ste~enom znawu je obavezno da dostavi u roku
od 90 dana od organizovawa obuke za odgovorna lica.
(5) Komisiju iz stava (2) ta~ka c) alineja 1) ovog ~lana imenuje
nadle`ni organ entiteta i Br~ko Distrikta.
^lan 13.
(Izdavawe rje{ewa o upisu u Registar pravnih i fizi~kih
lica)
(1) Nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta rje{avaju
zahtjev po Zakonu o upravnom postupku.
(2) Nadle`ni organi iz stava (1) du`ni su da dostave Upravi
podatke iz Registra pravnih i fizi~kih lica u roku od 15
dana od dana upisa u Registar pravnih i fizi~kih lica koji
vode.
^lan 14.
(Promjena podataka upisanih u Registar pravnih i fizi~kih
lica)
(1) Pravna ili fizi~ka lica su du`na da, svaku promjenu
podataka koji su upisani u Registar pravnih i fizi~kih
lica, prijave nadle`nom organu entiteta ili Br~ko
Distrikta u roku od 30 dana od dana nastale promjene.
(2) Prestankom ispuwenosti uslova u pogledu stru~nog kadra
pravna ili fizi~ka lica moraju odmah obustaviti promet
Broj 51 - Strana 45
FFS sve dok nadle`ni organi entiteta ili Br~ko

Distrikta ne utvrde da je taj uslov ispuwen.
(3) U slu~aju promjene odgovornog lica, podnosilac zahtjeva
mora da dostavi nadle`nom organu iz stava (1) ovog ~lana
diplomu i Certifikat o ste~enom znawu novozaposlenog
odgovornog lica.
^lan 15.
(Brisawe iz Registra pravnih i fizi~kih lica)
(1) Brisawe iz Registra pravnih i fizi~kih lica vr{i se u
sqede}im slu~ajevima:
a) Na osnovu li~nog zahtjeva pravnog ili fizi~kog lica.
Pravno ili fizi~ko lice mora u roku od 8 dana od
prestanka obavqawa djelatnosti prometa FFS o tome
pismeno da obavijesti nadle`ni organ entiteta ili
Br~ko Distrikta, koji bri{u podnosioca iz Registra
pravnih i fizi~kih lica.
b) Nadle`ni organ entiteta i Br~ko Distrikta moè
pravno ili fizi~ko lice da bri{e iz Registra pravnih
i fizi~kih lica po slu`benoj du`nosti, ukoliko isto
prestane da ispuwava uslove propisane ovim
Pravilnikom.
c) Nadle`ni organ entiteta i Br~ko Distrikta bri{e iz
Registra pravnih i fizi~kih lica pravno ili fizi~ko
lice koje u propisanom periodu ne priloì
Certifikat o ste~enom znawu u skladu sa ~lanom 12.
stav (4) ovog Pravilnika.
(2) O brisawu iz Registra pravnih i fizi~kih lica nadle`ni
organi entiteta i Br~ko Distrikta donose rje{ewe u
skladu sa Zakonom o upravnom postupku.
DIO ÊTVRTI - NAÎN I POSTUPAK OBUKE
ODGOVORNIH LICA
^lan 16.
(Vr{ioci obuke)
(1) Obuku odgovornih lica sprovode ustanove koje su
ovla{}ene za vr{ewe obuke odgovornih lica (u daqem
tekstu: vr{ioci obuke), koje zadovoqavaju sqede}e uslove:
a) da imaju ili mogu da obezbijede najmawe tri predava~a,
koji ispuwavaju uslove iz stava (2) ovog ~lana,
b) da su registrovani za djelatnost visokog obrazovawa u
oblasti za{tite biqa,
c) da mogu da obezbijede odgovaraju}a tehni~ka i nastavna
sredstva za teorijske i prakti~ne obuke,
d) da mogu da obezbijede odgovaraju}e prostorije i opremu
za sprovo|ewe teorijske i prakti~ne obuke,
e) da mogu da obezbijede {tampane materijale za u~esnike,
f) da mogu da obezbijede popis ispitnih pitawa za provjeru
znawa iz sadràja obuke,
g) da mogu da organizuju obuku najmawe dva puta godi{we sa
ispitnim rokom,
h) da mogu da obezbijede odgovaraju}u opremu i vo|ewe
evidencije obuke, poloènih stru~nih ispita za
odgovorna lica i provjera znawa te izdatih
certifikata o ste~enom znawu.
(2) Predava~i moraju biti stru~waci iz oblasti za{tite biqa
i trebaju da ispuwavaju sqede}e uslove:
a) da imaju najmawe VIII stepen obrazovawa iz oblasti
odgovaraju}eg univerzitetskog programa,
b) da imaju preporuke ili izvje{taj o sprovo|ewu sli~nih
obuka,
c) da imaju objavqene stru~ne radove u posqedwih pet
godina iz oblasti za{titte biqa.
(3) Izuzetno od odredbe iz stava (2) ovog ~lana, za sadràj
obuke o zakonodavstvu iz ove oblasti, predava~i mogu biti
i dràvni slu`benici iz Uprave ili nadle`nih organa
entiteta i Br~ko Distrikta, koji rade na poslovima
za{tite biqa.
Broj 51 - Strana 46
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
(6)
(1)
^lan 17.
(Ovla{}ewe vr{ioca obuke)
Vr{ilac obuke se, na osnovu javnog poziva, kod nadle`nog
organa entiteta i Br~ko Distrikta prijavquje za vr{ewe
obuke, pri ~emu mora da priloì dokaz o ispuwavawu
uslova iz ~lana 16. ovog Pravilnika.
Stru~na komisija, koju imenuju nadle`ni organi entiteta
ili Br~ko Distrikta, utvr|uje da li su ispuweni uslovi iz
~lana 16. ovog Pravilnika.
Stru~na komisija iz stava (2) ovog ~lana sastavqena je od
predstavnika Uprave, nadle`nih organa entiteta i Br~ko
Distrikta te od stru~waka iz oblasti koja se odnosi na:
za{titu biqa, poqoprivrednu mehanizaciju, okolinu,
zdravqe, hemikalije i drugih podru~ja relevantnih za
sadràj i svrhu obuke.
Stru~waci iz stava (3) ovog ~lana moraju da imaju najmawe
pet godina radnog iskustva u podru~ju obuke ili
obrazovawa i ne smiju da budu ~lanovi upravnih tijela
vr{ilaca obuke niti da budu predava~i.
Nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta, na
prijedlog Stru~ne komisije rje{ewem ovla{}uju ustanovu
za sprovo|ewe programa obuke.
^lan 18.
(Obuka odgovornih lica)
Odgovorna lica koja nemaju zavr{en poqoprivredni
fakultet - smjer za{tita biqa, obavezna su da poha|aju program osnovne obuke odgovornih lica.
Odgovorna lica koja imaju zavr{en poqoprivredni
fakultet - smjer za{tita biqa kao i lica iz stava (1) ovog
~lana kojima je istekla va`nost Certifikata o ste~enom
znawu, obavezena su da poha|aju program napredne obuke
odgovornih lica.
Osnovna obuka odgovornih lica sastoji se od kursa i
usmenog stru~nog ispita za odgovorna lica. Kurs traje
najmawe 30 {kolskih ~asova, odnosno 20 {kolskih ~asova za
naprednu obuku.
Uprava u saradwi sa nadle`nim organima entiteta i Br~ko
Distrikta }e odrediti uniformno program za obuku
odgovornih lica.
Vr{ilac obuke mora da obavijesti zainteresovanu javnost
o organizovawu obuke, najmawe 30 dana prije po~etka obuke.
Distrikta }e da odredi maksimalno dozvoqene cijene po
u~esniku i cijenu obnove obuke.
^lan 19.
(Sadràj obuke)
Sadràj osnovne obuke obuhva}a:
a) Relevantni propisi iz oblasti FFS ukqu~uju}i i
wihovu upotrebu,
b) Rizici od ilegalnih i krivotvorenih FFS i metode za
prepoznavawe takvih proizvoda,
c) Opasnosti i rizici povezani sa pesticidima, te kako ih
prepoznati i kontrolisati, a naro~ito:
1) rizici za qude (operatere, stanovnike, pasivne
posmatra~e, qude koji ulaze u tretirana podru~ja
i oni koji rukuju ili se hrane tretiranim
proizvodima) i kako faktori kao {to je pu{ewe
pogor{avaju ove rizike;
2) simptomi trovawa pesticidima i mjere prve
pomo}i;
3) rizici za ne-ciqane biqke, korisne insekte,
biqni i ìvotiwski svijet, biodiverzitet i
okolina;
d) Pojmovi o strategijama i tehnikama integralne
za{tite biqa, strategijama i tehnikama sistema
odrìvog uzgoja, principima organske proizvodwe,
metodama biolo{ke kontrole {teto~ina, informacije
o op{tim na~elima i specifi~nim smjernicama za
integralnu za{titu biqa,
e)
(2)
(1)
(2)
(3)
(4)
(1)
(2)
Uvod u uporednu ocjenu razli~itih sredstava za

korisnike s ciqem usmjeravawa profesionalnih
korisnika za izbor najprikladnijeg pesticida sa
najmawe nuspojava na qudsko zdravqe, ne-ciqane
organizme i okolina izme|u svih registrovanih
proizvoda za odre|enu {teto~inu u datoj situaciji,
f) Mjere za smawewe rizika za qude, ne-ciqane organizme
i okolinu; sigurna radna praksa za skladi{tewe,
rukovawe i mije{awe pesticida, zbriwavawa otpadne
ambalaè, drugih kontaminiranih materijala i vi{ka
FFS (ukqu~uju}i i mje{avinu u spremniku), bez obzira
da li su u koncentrisanom ili razrije|enom obliku,
preporu~eni na~in za kontrolu izloènosti operatera
(li~na za{titna oprema),
g) Osnovni pristupi na procjeni rizika koji uzimaju u
obzir lokalne varijabile ekstrakcije vode, kao {to su
klima, tlo i vrste usjeva, h) Procedure za pripremu za
rad opreme za aplikaciju pesticida, ukqu~uju}i i
wihovu kalibraciju, i procedure za wihov rad sa
minimalnim rizicima za korisnika i druge qude,
ne-ciqane biqne i ìvotiwske vrste, biodiverzitet,
okolina, ukqu~uju}i i izvore voda,
i) Kori{tewe opreme za aplikaciju pesticida i wihovo
odràvawe, te specifi~ne tehnike prskawa (npr.
prskawe sa smawenom potro{wom vode, mlaznice sa
smawenim zano{ewem), kao i ciqevi tehni~kog
pregleda prskalice u upotrebi i na~ine poboq{awa
kvaliteta prskawa. Specifi~ni rizici vezani za
opremu za ru~nu upotrebu pesticida ili le|ne
prskalice i relevantne mjere upravqawa rizikom,
j) Hitni postupci za za{titu zdravqa qudi, okoline
ukqu~uju}i i vodne resurse, ako se dogodi slu~ajno
ispu{tawe i kontaminacija kao i u slu~aju ekstremnih
vremenskih prilika koje mogu rezultovati rizikom od
ispirawa pesticida,
k) Posebna pa`wa u zonama za{ti}enim posebnim
propisima o vodama,
l) Pra}ewe zdravstvenog stawa i pristup ustanovama za
izvje{tavawe o bilo kakvom postojawu incidenta ili
sumwi na incident sa pesticidima,
m) Vo|ewe evidencije o svakom kori{tewu pesticida, u
skladu sa vaè}im propisima.
Sadràj napredne obuke obuhva}a:
a) inovacije i stru~no znawe u oblasti zdravqa biqa,
pesticida, za{tite na radu, zakona i drugih podru~ja
relevantnih za u~esnike obuke;
b) obnovu znawa iz osnovne obuke.
^lan 20.
(Prijava za obuku)
Odgovorna lica moraju se prijaviti na obuku i polagawe
stru~nog ispita za odgovorna lica iz za{tite biqa
najkasnije u roku godinu dana od zasnivawa radnog odnosa na
poslovima odgovornog lica.
Kandidati se za obuku iz za{tite biqa kao i provjere
znawa prijavquju kod ovla{}enih vr{ilaca obuke najmawe
15 dana prije po~etka obuke ili provjere znawa.
Kandidat se za obuku prijavquje prijavom, koju podnosi
vr{itequ obuke.
Tro{kove kursa, stru~nog ispita za odgovorna lica i
izdavawa Certifikata o ste~enom znawu snosi pravno ili
fizi~ko lice koje je uputilo zaposlenika na obuku.
^lan 21.
(Stru~ni ispit za odgovorna lica)
Stru~ni ispit za odgovorna lica se polaè usmeno iz
nastavnih sadràja navedenih u programu obuke, najkasnije
u roku od 60 dana od zavr{etka obuke.
Vr{ilac obuke, koji organizuje stru~ni ispit za odgovorna
lica, imenuje ispitnu komisiju.
(3) ^lanovi ispitne komisije se imenuju za svaki ispitni rok

posebno od predava~a koji su vodili kurs. Ispitna komisija
je sastavqena od predsjednika i dva ~lana.
(4) Pri polagawu stru~nih ispita za odgovorna lica ispitna
komisija mora da vodi zapisnik.
(5) Op{ti uspjeh kandidata na stru~nom ispitu odgovornog
lica ocjewuje se komisijski ocjenom: "poloìo" ili "nije
poloìo".
^lan 22.
(Certifikat o ste~enom znawu)
(1) Odgovorna lica primaju Certifikat o ste~enom znawu,
~ime sti~u dopu{tewe za rad na poslovima odgovornog
lica.
(2) Certifikat o ste~enom znawu iz stava (1) ovog ~lana ima
oblik iskaznice na dvodjelnom obrascu na formatu papira
A5, navedeno u Prilogu I, koji je sastavni dio ovog
Pravilnika. Rubovi iskaznice u obrascu su perforirani,
da se nakon {tampawa lako mogu otrgnuti od obrasca.
U~esnik obuke prima certifikat, vr{ilac obuke zadràva
i arhivira gorwi dio obrasca.
(3) Certifikat o ste~enom znawu vaì tri godine od datuma
izdavawa, nakon ~ega kandidat mora da poha|a naprednu
obuku u skra}enom obliku, s teì{tem na najnovija saznawa
u oblasti za{tite biqa i da pro}e provjeru znawa.
(4) Kandidat kojem je istekla va`nost Certifikata o
ste~enom znawu iz stava (1) ovog ~lana, duàn je da vr{iocu
obuke najmawe tri mjeseca prije dana isteka va`nosti,
podnese zahtjev za poha|awe obuke iz stava (3) ovog ~lana,
nakon ~ega }e mu se izdati novi certifikat.
^lan 23.
(Vo|ewe evidencije o poloènim stru~nim ispitima za
odgovorna lica)
(1) Evidenciju o poloènim stru~nim ispitima za odgovorna
lica i izdatim certifikatima vodi vr{ilac obuke.
(2) Vr{ioci obuke moraju najkasnije do 31. marta teku}e
godine za prethodnu godinu da dostave Upravi i nadle`nim
organima entiteta i Br~ko Distrikta godi{wi izvje{taj o
sprovo|ewu osposobqavawa za odgovorna lica i
predvi|eni plan obuke za teku}u godinu.
(3) Uprava }e uspostaviti centralnu evidenciju podataka iz
stava (2) ovog ~lana.
DIO PETI - EVIDENCIJA I SAOP[TAVAWE O
PROMETU FFS
^lan 24.
(Na~in vo|ewa evidencije)
(1) Pravna i fizi~ka lica iz ~lana 3. ovog Pravilnika, moraju
da vode evidenciju o koli~ini nabavqenih FFS u
inostranstvu i u Bosni i Hercegovini, o koli~ini
prodatih FFS, koli~ini skladi{tenih FFS i koli~ini
FFS, koja su bila izuzeta iz prometa. Evidencija se vodi
odvojeno za prodaju na veliko i na malo, po pojedina~nim
prodajnim mjestima.
(2) Evidencija mora da sadràva najmawe sqede}e podatke:
a)
Broj 51 - Strana 47
naziv i sjedi{te pravnog ili fizi~kog lica iz ~lana 3.

ovog Pravilnika te sjedi{te prodajnog mjesta,
b) godina, za koju se vodi evidencija,
c) trgova~ko ime FFS,
d) mjerna jednica (kg, l, kd),
e) nabavqena koli~ina: uvoz, kupqeno na doma}em
trì{tu,
f) prodata koli~ina: prodato na doma}em trì{tu, izvoz,
g) zalihe u protekloj godini i zalihe u teku}oj godini,
h) koli~ina, izuzeta iz prometa.
^lan 25.
(Evidencija za FFS razvrstana u prvu kategoriju otrovnosti)
Pravna i fizi~ka lica iz ~lana 3. ovog Pravilnika, koja se
bave prometom FFS, koja su u pogledu opasnosti razvrstana u
prvu kategoriju otrovnosti FFS, moraju pored evidencije iz
~lana 24. ovog Pravilnika, da vode posebno evidenciju, u skladu
sa propisima, koji ure|uju posebne uslove za promet sa opasnim
hemikalijama.
^lan 26.
(Rok i na~in dostavqawa podataka iz evidencije)
podatke iz ~lana 24. ovog Pravilnika, za proteklu godinu,
da dostave nadle`nim organima entiteta i Br~ko
Distrikta najkasnije do 31. marta teku}e godine.
(2) Nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta du`ni su
Upravi da dostave podatke iz ~lana 24. ovog Pravilnika
najkasnije do 30. juna teku}e godine.
(3) Evidenciju iz ~lana 24. ovog Pravilnika se {aqe u
elektronskom obliku u ra~unarskom programu, koji odredi
Distrikta.
(4) Podatke iz evidencije pravnog i fizi~kog lica iz stava (1)
ovog ~lana moraju da ~uvaju najmawe pet godina i na zahtjev
nadle`nog organa dati ih na uvid.
DIO [ESTI - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 27.
(Prelazne odredbe)
(1) Pravna ili fizi~ka lica koja se bave prometom FFS
du`na su se upisati u Registar pravnih i fizi~kih lica
najkasnije godinu dana nakon stupawa na snagu ovog
Pravilnika.
(2) Pravno ili fizi~ko lice iz stava (1) ovog ~lana je
obavezno da dostavi Certifikat o ste~enom znawu u roku
od 90 dana od dana organizovawa obuke za odgovorna lica.
^lan 28.
(Stupawe na snagu)
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana
SM broj 80/11
Predsjedavaju}i
Sarajevo
Broj 51 - Strana 48
Broj 51 - Strana 49
Broj 51 - Strana 50
Broj 51 - Strana 51
Broj 51 - Strana 52
Na osnovu ~lana 5. stav 3. i ~lana 6. stav 5. Zakona o

fitofarmaceutskim sredstvima Bosne i Hercegovine ("Slu`beni
glasnik BiH", broj 49/04) i ~lana 17. Zakona o Vije}u ministara
Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03,
81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e ministara Bosne i
Hercegovine, na prijedlog Uprave Bosne i Hercegovine za
za{titu zdravlja bilja, na 151. sjednici, odrànoj 25. maja 2011.
godine, donijelo je
PRAVILNIK
O USLOVIMA KOJE MORAJU ISPUNJAVATI PRAVNA
I FIZI^KA LICA ZA PROMET
^lan 1.
(Predmet propisa)
Ovim Pravilnikom propisuju se:
a) uslovi u pogledu prostorija, opreme i kadrova, koje
moraju ispunjavati pravna i fizi~ka lica, koja obavljaju
promet fitofarmaceutskim sredstvima (u daljnjem tekstu:
FFS),
b) postupak upisa pravnih i fizi~kih lica, koja se bave
prometom FFS, u Registar pravnih i fizi~kih lica za
promet FFS (u daljnjem tekstu: Registar pravnih i fizi~kih
lica) kao i postupak brisanja iz Registra pravnih i fizi~kih
lica,
c) uslovi u pogledu stru~nog usavr{avanja kadrova,
d) sadràj i na~in vo|enja evidencije i dostave podataka o
prometu FFS.
^lan 2.
(Zna~enje izraza)
U smislu ovog Pravilnika pojedine definicije imaju slijede}e
zna~enje:
a) "Pravno lice" je privredni subjekt organiziran kao
privredno dru{tvo ili javno preduze}e, koje je kod
nadle`nih organa entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: Br~ko Distrikt)
registrirano za obavljanje djelatnosti prometa FFS;
b) "Fizi~ko lice" je lice koje je pod svojim imenom
registrirano kod nadle`nih organa entiteta i Br~ko
Distrikta za obavljanje preduzetni~ke djelatnosti u oblasti
prometa FFS;
c) "Obuka odgovornih lica" predstavlja osnovno i
napredno stru~no usavr{avanje iz oblasti za{tite bilja za
odgovorna lica za promet FFS;
d) "Odgovorno lice" je zaposlenik, koji je odgovoran za
promet FFS kod pravnih ili fizi~kih lica koji se bave
prometom FFS;
e) "Vr{itelji obuke" su ustanove koje su ovla{tene za
vr{enje obuke odgovornih lica;
f) "Komisija za pregled ispunjenosti posebnih uslova" (u
daljnjem tekstu: Komisija), je komisija imenovana od
strane nadle`nih organa entiteta i Br~ko Distrikta za
obavljanje pregleda ispunjenosti posebnih uslova u svrhu
upisa u Registar pravnih i fizi~kih lica;
g) "Stru~na komisija za izbor vr{itelja obuke iz podru~ja
za{tite bilja" (u daljnjem tekstu: Stru~na komisija), je
komisija imenovana od strane nadle`nih organa entiteta i
Br~ko Distrikta za izbor vr{itelja obuke.
^lan 3.
(Uslovi za promet)
Prometom FFS mogu se baviti pravna ili fizi~ka lica sa
sjedi{tem u Bosni i Hercegovini, koja, pored uslova propisanih
drugim pravnim aktima, ispunjavaju i posebne uslove u pogledu
prostorija, opreme, kadrova i koja su upisana u Registar pravnih i
fizi~kih lica.
DIO DRUGI - POSEBNI USLOVI U POGLEDU

PROSTORA, OPREME I KADROVA
POGLAVLJE I. PROSTORIJE I OPREMA
^lan 4.
(Objekti)
(1) Objekti moraju biti izgra|eni od tvrdih, hemijsko i fizi~ki
otpornih i inertnih materijala, koji ne upijaju FFS.
(2) Unutra{nje povr{ine prostorija moraju biti napravljene tako,
da omogu}uju siguran rad i brzo i jednostavno ~i{}enje.
(3) Objekti, koji su namijenjeni za promet FFS na veliko,
moraju imati odgovaraju}i prostor za skladi{tenje FFS,
prostor za privremeno skladi{tenje otpada FFS i fizi~ki
odvojen radni prostor za odgovorno stru~no lice za promet
FFS (u daljnjem tekstu: odgovorno lice).
(4) Objekti za promet i skladi{tenje FFS koji su namijenjeni za
promet FFS na malo (u daljnjem tekstu: poljoprivredna
apoteka), moraju imati odgovaraju}i skladi{ni prostor za
~uvanje FFS, prostor za privremeno skladi{tenje otpada FFS,
prodajni prostor i radni prostor za odgovorno lice. Ukupna
korisna povr{ina poljoprivredne apoteke mora biti najmanje
50 m2 zatvorenog prostora.
(5) Prostor za privremeno skladi{tenje otpada FFS moè se
nalaziti i u sklopu skladi{nog prostora namijenjenog za
~uvanje FFS.
(6) U prostoru za prodaju FFS, sredstva za za{titu bilja moraju
biti izloèna samo u staklenoj vitrini koja mora biti
zaklju~ana.
(7) Skladi{ne i prodajne prostorije iz ovoga ~lana moraju biti
za{ti}ene tako da je neovla{tenim licima onemogu}en pristup
FFS.
^lan 5.
(Sanitarno-tehni~ki uslovi unutar objekata)
(1) Skladi{ne i prodajne prostorije FFS moraju ispunjavati
sanitarno-tehni~ke i druge uslove kojima se osigurava
pravilno i sigurno rukovanje FFS, u skladu s propisima koji
reguliraju za{titu na radu i propisima koji reguliraju za{titu
okoli{a.
(2) U prostorijama u kojima se FFS skladi{te ili prodaju, mora
biti omogu}eno prirodno ili vje{ta~ko prozra~ivanje, koje
osigurava da koncentracija plinova, para i aerosola u radnoj
okolini ne prelazi vrijednosti dopu{tene koncentracije.
(3) U prostorijama gdje se FFS skladi{te ili prodaju,
temperatura, vlaga i svjetlost moraju ispunjavati uslove, koji
su navedeni u uputi proizvo|a~a FFS. U ovim prostorijama
mora biti osigurano umjetno osvjetljenje.
(4) Objekti u kojima se nalaze FFS moraju imati garderobne
prostore, sanitarije i prostore za pranje, s teku}om hladnom i
toplom vodom, teku}im sapunom i su{ilicom za ruke ili
brisa~ima za jednokratnu upotrebu.
(5) Prostori, u kojima se nalaze FFS, moraju biti bez slobodnih
odvoda ili neposrednog priklju~ka na javnu kanalizaciju te
projektirani i izgra|eni tako, da zadràvaju prolivena ili
rasuta FFS.
^lan 6.
(Skladi{tenje FFS)
(1) FFS moraju biti skladi{tena u skladu s uslovima, koje
navode njihovi proizvo|a~i. FFS moraju biti zapakirana u
originalnoj ambalaì, sigurno i pregledno sloèna i ure|ena
po grupama otrovnosti i vrstama upotrebe tako, da je u
svakom trenutku mogu} pristup do njih. Potrebno je
obavljati redovne kontrole stanja FFS i njihove ambalaè. U
skladi{tu, na vidnom mjestu, mora biti {ema rasporeda FFS.
(2) FFS razvrstana u prvu kategoriju otrovnosti moraju biti
skladi{tena fizi~ki odvojeno od ostalih FFS i dodatno
za{ti}ena.
(3) FFS koja su razvrstana u prvu kategoriju otrovnosti ne smiju
se dràti i prodavati u poljoprivrednoj apoteci.
(4) Pri raspore|ivanju FFS u skladi{tu potrebno je po{tivati

pravila o nespojivosti pojedinih FFS, odnosno grupa:
eksplozivno (E), oksidativno (O), zapaljivo (F) i korozivno
(C). Teku}e formulacije FFS se na policama odlaù ispod
pra{kastih formulacija.
(5) Ako pravno ili fizi~ko lice obavlja promet sa sjemenom i
sadnim materijalom, mineralnim |ubrivima i sto~nom
posebnom, fizi~ki odvojenom dijelu prodajnoga odnosno
skladi{noga prostora tako, da je onemogu}en kontakt s FFS
ili bilo kakav uticaj FFS na sjeme i sadni materijal.
(6) FFS kojima je istekao rok upotrebe moraju biti smje{tena u
skladi{nom dijelu, na jednom mjestu, odvojeno od ostalih
sredstava i vidno obiljeèna da nisu namijenjena za promet.
Ova FFS se mogu nalaziti na navedenom mjestu najduè {est
mjeseci od isteka roka upotrebe.
^lan 7.
(Oprema)
(1) Pravno ili fizi~ko lice, koje skladi{ti ili stavlja u promet FFS,
mora zaposlenim licima, koja rukuju FFS osigurati
odgovaraju}u za{titnu opremu u skladu s propisima o za{titi
zdravlja pri radu.
(2) U objektima, u kojima se obavlja promet i skladi{tenje FFS,
mora se nalaziti spremnik s najmanje 25 kg gline, perlita ili
pijeska za apsorpciju prolivenih FFS i pribor za skupljanje
rasutih odnosno prolivenih FFS.
(3) U objektima za promet i skladi{tenje FFS moraju biti
osigurana odgovaraju}a li~na za{titna sredstva (za{titna
odje}a i obu}a, za{titna maska, di{ni aparat).
(4) Police, ormari, vitrine, radne povr{ine i druga oprema
moraju biti od otpornih i inertnih materijala, koji ne upijaju
FFS i omogu}avaju siguran rad i brzo te jednostavno
~i{}enje.
(5) U prostoru za rad odgovornih lica, smje{tena je osnovna
oprema i priru~nici za determinaciju {tetnih organizama. U
prostoru za rad odgovornih lica ne smiju se dràti FFS.
(6) U prostorijama gdje se skladi{te odnosno prodaju FFS, mora
biti ormari} s prvom pomo}i.
POGLAVLJE II. STRU^NI KADAR
^lan 8.
(Odgovorno lice)
(1) Pravna i fizi~ka lica iz ~lana 3. ovog Pravilnika, koja se bave
skladi{tenjem ili prometom FFS na veliko i na malo,
odnosno nastupaju u ime proizvo|a~a FFS, koji ima sjedi{te
u Bosni i Hercegovini, moraju imati odgovorno lice u
svakom prodajnom objektu. Odgovorno lice mora biti u
redovnom radnom odnosu zaposleno na neodre|eno vrijeme
(2) Odgovorno lice mora imati:
a) zavr{en poljoprivredni fakultet VII stepen - smjer za{tita
bilja, ratarski, vo}arsko-vinogradarski, drugi smjer biljne
proizvodnje ili op}i smjer, ili
b) zavr{en poljoprivredni fakultet prvog ciklusa studija u
trajanju od tri ili ~etiri studijske godine - smjer za{tita
c) zavr{en poljoprivredni fakultet drugog ciklusa studija u
trajanju jedne ili dvije studijske godine - smjer za{tita
proizvodnje ili op}i smjer.
(3) Odgovorno lice iz stava (1) ovog ~lana du`no je poha|ati
obuku za odgovorna lica i posjedovati certifikat o
poloènom stru~nom ispitu za odgovorna lica.
^lan 9.
(Zadaci odgovornog lica)
(1) Odgovorno lice se brine i odgovorno je za nabavu,
prihvatanje, skladi{tenje, ~uvanje i izdavanje FFS, pravilno
privremeno skladi{tenje FFS, vo|enje evidencije i
Broj 51 - Strana 53
saop}avanje podataka po ovom Pravilniku. Odgovorno lice

se brine tako|er za skupljanje otpada FFS i otpadne
ambalaè u skladu s propisima, koji ure|uju opasni otpad.
(2) Odgovorno lice mora biti prisutno u trenutku prodaje FFS
kako bi kupcima pruìlo adekvatne informacije u pogledu
pravilne upotrebe FFS, riziku koje FFS predstavlja za
zdravlje ljudi i za okoli{ te o instrukcijama za kontroliranje
tih rizika. Odgovorna lica tako|er moraju pruìti informacije
kupcima FFS o mogu}im, manje rizi~nim alternativnim
rje{enjima.
(3) Odgovorno lice pravnog ili fizi~kog lica, koje nastupa u ime
proizvo|a~a FFS, brine za ure|enje dokumentacije u skladu
s propisima, savjetovanje, stru~na obrazloènja i stru~nu
pomo} u pogledu upotrebe FFS.
(4) Prodaju FFS moè vr{iti i poljoprivredni tehni~ar ali
isklju~ivo uz prisustvo odgovornog lica.
DIO TRE]I - REGISTAR PRAVNIH I FIZI^KIH LICA
ZA PROMET FFS
^lan 10.
(Vo|enje Registra pravnih i fizi~kih lica)
(1) Registar pravnih i fizi~kih lica vode nadle`ni organi entiteta i
Br~ko Distrikta svako unutar svog administrativnog podru~ja
nadle`nosti.
(2) Uprava Bosne i Hercegovine za za{titu zdravlja bilja (u
daljnjem tekstu: Uprava) vodi Jedinstven Registar pravnih i
fizi~kih lica za Bosnu i Hercegovinu.
(3) Registar pravnih i fizi~kih lica se vodi u pisanom i u
elektronskom obliku.
^lan 11.
(Sadràj Registra pravnih i fizi~kih lica)
Registar pravnih i fizi~kih lica obavezno sadrì:
a) redni broj upisa u Registar pravnih i fizi~kih lica,
b) broj rje{enja sudskog registra,
c) navo|enje djelatnosti (zastupni{tvo, veleprodaja,
maloprodaja)
d) naziv pravnog ili fizi~kog lica koje se bavi prometom
FFS,
e) JIB (ID) - za pravna lica, JMBG za fizi~ka lica,
f) adresa sjedi{ta pravnog, odnosno fizi~kog lica i kontakt
podaci,
g) ime i prezime odgovornog lica u pravnom licu, odnosno
fizi~ka lica,
i) ime i prezime i JMBG odgovornog lica,
j) kod zastupni{tva naziv i sjedi{te stranog proizvo|a~a.
^lan 12.
(Zahtjev za upis u Registar pravnih i fizi~kih lica)
(1) Upis u Registar pravnih i fizi~kih lica vr{i se na osnovu
zahtjeva koji se podnosi nadle`nom organu entiteta ili Br~ko
Distrikta. Zahtjev se podnosi na obrascu koji se nalazi u
Prilogu I. ovog Pravilnika i ~ini njegov sastavni dio.
(2) Uz zahtjev mora biti priloèna slijede}a dokumentacija:
a) ovjerene kopije isprava kojima se dokazuju podaci o
djelatnosti:
1) veleprodaja (proizvodnja, odnosno prodaja na
veliko),
veleprodaja),
b) ovjerene kopije isprava kojima se dokazuju podaci o
ispunjenosti uslova u pogledu kadrova:
1) li~na iskaznica odgovornog lica koje izdaje FFS,
2) ugovor o radu na neodre|eno vrijeme s punim
radnim vremenom odgovornog lica,
3) diploma i certifikat o poloènom ispitu odgovornog
lica,
c) dokaz o ispunjavanju posebnih uslova u pogledu
prostorija:
Broj 51 - Strana 54
1) zapisnik o pregledu prostora Komisije;

upotrebna dozvola;
rje{enje o upisu u sudski registar; dokaz o uplati
administrativne takse u skladu s propisima kojima se
ure|uje oblast administrativnih taksi nadle`nih organa
entiteta i Br~ko Distrikta.
(3) Izuzetno od odredbe iz stava (2) ta~ke b) alineje 3) ovog
~lana u Registar pravnih i fizi~kih lica se moè upisati
pravno ili fizi~ko lice, koje ne priloì certifikat o ste~enom
znanju iz za{tite bilja za odgovorna lica (u daljnjem tekstu:
Certifikat o ste~enom znanju).
(4) Pravno ili fizi~ko lice iz stava (3) ovog ~lana Certfikat o
ste~enom znanju je obavezno dostaviti u roku od 90 dana od
organiziranja obuke za odgovorna lica.
(5) Komisiju iz stava (2) ta~ka c) alineja 1) ovog ~lana imenuje
nadle`ni organ entiteta i Br~ko Distrikta.
^lan 13.
(Izdavanje rje{enja o upisu u Registar pravnih i fizi~kih lica)
(1) Nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta rje{avaju zahtjev
po Zakonu o upravnom postupku.
(2) Nadle`ni organi iz stava (1) du`ni su dostaviti Upravi
podatke iz Registra pravnih i fizi~kih lica u roku od 15 dana
od dana upisa u Registar pravnih i fizi~kih lica koji vode.
^lan 14.
(Promjena podataka upisanih u Registar pravnih i fizi~kih lica)
(1) Pravna ili fizi~ka lica su du`na, svaku promjenu podataka
koji su upisani u Registar pravnih i fizi~kih lica, prijaviti
nadle`nom organu entiteta ili Br~ko Distrikta u roku od 30
dana od dana nastale promjene.
(2) Prestankom ispunjenosti uslova u pogledu stru~nog kadra
pravna ili fizi~ka lica moraju odmah obustaviti promet FFS
sve dok nadle`ni organi entiteta ili Br~ko Distrikta ne utvrde
da je taj uslov ispunjen.
(3) U slu~aju promjene odgovornog lica, podnositelj zahtjeva
mora dostaviti nadle`nom organu iz stava (1) ovog ~lana
diplomu i Certifikat o ste~enom znanju novozaposlenog
odgovornog lica.
^lan 15.
(Brisanje iz Registra pravnih i fizi~kih lica)
(1) Brisanje iz Registra pravnih i fizi~kih lica se vr{i u
slijede}im slu~ajevima:
a) Na osnovu li~nog zahtjeva pravnog ili fizi~kog lica.
Pravno ili fizi~ko lice mora u roku od 8 dana od prestanka
obavljanja djelatnosti prometa FFS o tome pismeno
obavijestiti nadle`ni organ entiteta ili Br~ko Distrikta, koji
bri{u podnositelja iz Registra pravnih i fizi~kih lica.
b) Nadle`ni organ entiteta i Br~ko Distrikta moè pravno ili
fizi~ko lice brisati iz Registra pravnih i fizi~kih lica po
slu`benoj du`nosti, ukoliko isto prestane ispunjavati
uslove propisane ovim Pravilnikom.
c) Nadle`ni organ entiteta i Br~ko Distrikta bri{e iz Registra
pravnih i fizi~kih lica pravno ili fizi~ko lice koje u
propisanom periodu ne priloì Certifikat o ste~enom
znanju u skladu s ~lanom 12. stav (4) ovog Pravilnika.
(2) O brisanju iz Registra pravnih i fizi~kih lica nadle`ni organi
entiteta i Br~ko Distrikta donose rje{enje u skladu sa
Zakonom o upravnom postupku.
c)
d)
e)

ODGOVORNIH LICA
^lan 16.
(Vr{itelji obuke)
(1) Obuku odgovornih lica provode ustanove koje su ovla{tene
za vr{enje obuke odgovornih lica (u daljnjem tekstu: vr{itelji
obuke), koje zadovoljavaju slijede}e uslove:
a) da imaju ili mogu osigurati najmanje tri predava~a, koji
ispunjavaju uslove iz stava (2) ovog ~lana,
b) da su registrirani za djelatnost visokog obrazovanja u
oblasti za{tite bilja,
(2)
(3)
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
(6)
da mogu osigurati odgovaraju}a tehni~ka i nastavna

d) da mogu osigurati odgovaraju}e prostorije i opremu za
provo|enje teorijske i prakti~ne obuke,
e) da mogu osigurati {tampane materijale za u~esnike,
f) da mogu osigurati popis ispitnih pitanja za provjeru
znanja iz sadràja obuke,
g) da mogu organizirati obuku najmanje dva puta godi{nje s
ispitnim rokom,
h) da mogu osigurati odgovaraju}u opremu i vo|enje
evidencije obuke, poloènih stru~nih ispita za odgovorna
lica i provjera znanja te izdatih certifikata o ste~enom
znanju.
Predava~i moraju biti stru~njaci iz oblasti za{tite bilja i
trebaju ispunjavati slijede}e uslove:
a) da imaju najmanje VIII stepen obrazovanja iz oblasti
odgovaraju}eg univerzitetskog programa,
b) da imaju preporuke ili izvje{taj o provo|enju sli~nih
obuka,
c) da imaju objavljene stru~ne radove u posljednjih pet
godina iz oblasti za{tite bilja.
Izuzetno od odredbe iz stava (2) ovog ~lana, za sadràj
obuke o zakonodavstvu iz ove oblasti, predava~i mogu biti i
dràvni slu`benici iz Uprave ili nadle`nih organa entiteta i
Br~ko Distrikta, koji rade na poslovima za{tite bilja.
^lan 17.
(Ovla{tenje vr{itelja obuke)
Vr{itelj obuke se, na osnovu javnog poziva, kod nadle`nog
organa entiteta i Br~ko Distrikta prijavljuje za vr{enje obuke,
pri ~emu mora priloìti dokaz o ispunjavanju uslova iz ~lana
16. ovog Pravilnika.
Stru~na komisija, koju imenuju nadle`ni organi entiteta ili
Br~ko Distrikta, utvr|uje da li su ispunjeni uslovi iz ~lana
16. ovog Pravilnika.
Stru~na komisija iz stava (2) ovog ~lana sastavljena je od
predstavnika Uprave, nadle`nih organa entiteta i Br~ko
Distrikta te od stru~njaka iz oblasti koja se odnosi na: za{titu
bilja, poljoprivrednu mehanizaciju, okoli{, zdravlje,
hemikalije i drugih podru~ja relevantnih za sadràj i svrhu
obuke.
Stru~njaci iz stava (3) ovog ~lana moraju imati najmanje pet
godina radnog iskustva u podru~ju obuke ili obrazovanja i ne
smiju biti ~lanovi upravnih tijela vr{itelja obuke niti biti
predava~i.
Nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta, na prijedlog
Stru~ne komisije rje{enjem ovla{}uju ustanovu za
provo|enje programa obuke.
^lan 18.
(Obuka odgovornih lica)
Odgovorna lica koja nemaju zavr{en poljoprivredni fakultet smjer za{tita bilja, obavezna su poha|ati program osnovne
obuke odgovornih lica.
Odgovorna lica koja imaju zavr{en poljoprivredni fakultet smjer za{tita bilja kao i lica iz stava (1) ovog ~lana kojima je
istekla va`nost Certifikata o ste~enom znanju, obavezena su
poha|ati program napredne obuke odgovornih lica.
Osnovna obuka odgovornih lica sastoji se od kursa i
usmenog stru~nog ispita za odgovorna lica. Kurs traje
najmanje 30 {kolskih sati, odnosno 20 {kolskih sati za
naprednu obuku.
Uprava u saradnji s nadle`nim organima entiteta i Br~ko
odgovornih lica.
Vr{itelj obuke mora obavijestiti zainteresiranu javnost o
organiziranju obuke, najmanje 30 dana prije po~etka obuke.
Distrikta }e odrediti maksimalno dozvoljene cijene po
^lan 19.
(Sadràj obuke)
(1) Sadràj osnovne obuke obuhvata:
a) Relevantni propisi iz oblasti FFS uklju~uju}i i njihovu
upotrebu,
prepoznavanje takvih proizvoda,
c) Opasnosti i rizici povezani s pesticidima, te kako ih
prepoznati kontrolirati, a naro~ito:
1) rizici za ljude (operatore, stanovnike, pasivne
promatra~e, ljude koji ulaze u tretirana podru~ja oni
koji rukuju ili se hrane tretiranim proizvodima) i
kako faktori kao {to je pu{enje pogor{avaju ove
rizike;
2) simptomi trovanja pesticidima imjere prve pomo}i;
3) rizici za ne-ciljane biljke, korisne insekte, biljni i
ìvotinjski svijet, biodiverzitet i okoli{;
d) Pojmovi o strategijama i tehnikama integralne za{tite
bilja, strategijama i tehnikama sistema odrìvog uzgoja,
principima organske proizvodnje, metodama biolo{ke
kontrole {teto~ina, informacije o op}im na~elima i
specifi~nim smjernicama za integralnu za{titu bilja,
e) Uvod u uporednu ocjenu razli~itih sredstava za korisnike
s ciljem usmjeravanja profesionalnih korisnika za izbor
najprikladnijeg pesticida s najmanje nuspojava na ljudsko
zdravlje, ne-ciljane organizme i okoli{ izme|u svih
registriranih proizvoda za odre|enu {teto~inu u datoj
situaciji,
f) Mjere za smanjenje rizika za ljude, ne-ciljane organizme i
okoli{; sigurna radna praksa za skladi{tenje, rukovanje i
mije{anje pesticida, zbrinjavanja otpadne ambalaè,
drugih kontaminiranih materijala i vi{ka FFS (uklju~uju}i
i mje{avinu u spremniku), bez obzira da li su u
koncentriranom ili razrije|enom obliku, preporu~eni
na~in za kontrolu izloènosti operatora (li~na za{titna
oprema),
g) Osnovni pristupi na procjeni rizika koji uzimaju u obzir
lokalne varijabile ekstrakcije vode, kao {to su klima, tlo
vrste usjeva,
h) Procedure za pripremu za rad opreme za aplikaciju
pesticida, uklju~uju}i i njihovu kalibraciju, i procedure za
njihov rad sa minimalnim rizicima za korisnika i druge
ljude, ne-ciljane biljne i ìvotinjske vrste, biodiverzitet,
okoli{, uklju~uju}i i izvore voda,
i) Kori{tenje opreme za aplikaciju pesticida i njihovo
odràvanje, te specifi~ne tehnike prskanja (npr. prskanje
sa smanjenom potro{njom vode, mlaznice sa smanjenim
zano{enjem), kao i ciljevi tehni~kog pregleda prskalice u
upotrebi i na~ine pobolj{anja kvaliteta prskanja.
Specifi~ni rizici vezani za opremu za ru~nu upotrebu
pesticida ili le|ne prskalice i relevantne mjere upravljanja
rizikom,
j) Hitni postupci za za{titu zdravlja ljudi, okoli{a
uklju~uju}i i vodne resurse, ako se dogodi slu~ajno
ispu{tanje i kontaminacija kao i u slu~aju ekstremnih
vremenskih prilika koje mogu rezultirati rizikom od
ispiranja pesticida,
k) Posebna pa`nja u zonama za{ti}enim posebnim propisima
o vodama,
l) Pra}enje zdravstvenog stanja i pristup ustanovama za
izvje{tavanje o bilo kakvom postojanju incidenta ili
sumnji na incident sa pesticidima,
m) Vo|enje evidencije o svakom kori{tenju pesticida, u
skladu s vaè}im propisima.
(2) Sadràj napredne obuke obuhvata:
a) inovacije i stru~no znanje u oblasti zdravlja bilja,
b) obnovu znanja iz osnovne obuke.
(1)
(2)
(3)
(4)
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
(1)
(2)
(3)
(4)
(1)
(2)
(3)
Broj 51 - Strana 55
^lan 20.
(Prijava za obuku)
Odgovorna lica se moraju prijaviti na obuku i polaganje
stru~nog ispita za odgovorna lica iz za{tite bilja najkasnije u
roku godinu dana od zasnivanja radnog odnosa na poslovima
odgovornog lica.
Kandidati se za obuku iz za{tite bilja kao i provjere znanja
prijavljuju kod ovla{tenih vr{itelja obuke najmanje 15 dana
prije po~etka obuke ili provjere znanja.
Kandidat se za obuku prijavljuje prijavom, koju podnosi
vr{itelju obuke.
Tro{kove kursa, stru~nog ispita za odgovorna lica i izdavanja
Certifikata o ste~enom znanju snosi pravno ili fizi~ko lice
koje je uputilo zaposlenika na obuku.
^lan 21.
(Stru~ni ispit za odgovorna lica)
Stru~ni ispit za odgovorna lica se polaè usmeno iz
Vr{itelj obuke, koji organizira stru~ni ispit za odgovorna
lica, imenuje ispitnu komisiju.
^lanovi ispitne komisije se imenuju za svaki ispitni rok
posebno od predava~a koji su vodili kurs. Ispitna komisija je
sastavljena od predsjednika i dva ~lana.
Pri polaganju stru~nih ispita za odgovorna lica ispitna
komisija mora voditi zapisnik.
Op}i uspjeh kandidata na stru~nom ispitu odgovornog lica
ocjenjuje se komisijski ocjenom: "poloìo" ili "nije poloìo".
^lan 22.
(Certifikat o ste~enom znanju)
Odgovorna lica primaju Certifikat o ste~enom znanju, ~ime
sti~u dopu{tenje za rad na poslovima odgovornog lica.
Certifikat o ste~enom znanju iz stava (1) ovog ~lana ima
A5, navedeno u Prilogu I., koji je sastavni dio ovog
Pravilnika. Rubovi iskaznice u obrascu su perforirani, da se
nakon {tampanja lako mogu otrgnuti od obrasca. U~esnik
obuke prima certifikat, vr{itelj obuke zadràva i arhivira
gornji dio obrasca.
Certifikat o ste~enom znanju vaì tri godine od datuma
izdavanja, nakon ~ega kandidat mora poha|ati naprednu
obuku u skra}enom obliku, s teì{tem na najnovija saznanja
u oblasti za{tite bilja i pro}i provjeru znanja.
Kandidat kojem je istekla va`nost Certifikata o ste~enom
znanju iz stava (1) ovog ~lana, duàn je vr{itelju obuke
najmanje tri mjeseca prije dana isteka va`nosti, podnijeti
zahtjev za poha|anje obuke iz stava (3) ovog ~lana, nakon
~ega }e mu se izdati novi certifikat.
^lan 23.
(Vo|enje evidencije o poloènim stru~nim ispitima za
odgovorna lica)
Evidenciju o poloènim stru~nim ispitima za odgovorna lica
i izdatim certifikatima vodi vr{itelj obuke.
Vr{itelji obuke moraju najkasnije do 31. marta teku}e godine
za prethodnu godinu dostaviti Upravi i nadle`nim organima
entiteta i Br~ko Distrikta godi{nji izvje{taj o provo|enju
osposobljavanja za odgovorna lica i predvi|eni plan obuke
za teku}u godinu.
Uprava }e uspostaviti centralnu evidenciju podataka iz stava
(2) ovog ~lana.
DIO PETI - EVIDENCIJA I SAOP]AVANJE O

PROMETU FFS
^lan 24.
(Na~in vo|enja evidencije)
voditi evidenciju o koli~ini nabavljenih FFS u inostranstvu i
u Bosni i Hercegovini, o koli~ini prodatih FFS, koli~ini
skladi{tenih FFS i koli~ini FFS, koja su bila izuzeta iz
Broj 51 - Strana 56
prometa. Evidencija se vodi odvojeno za prodaju na veliko i

na malo, po pojedina~nim prodajnim mjestima.
(2) Evidencija mora sadràvati najmanje slijede}e podatke:
a) naziv i sjedi{te pravnog ili fizi~kog lica iz ~lana 3. ovog
Pravilnika te sjedi{te prodajnog mjesta,
e) nabavljena koli~ina: uvoz, kupljeno na doma}em trì{tu,
f) prodana koli~ina: prodano na doma}em trì{tu, izvoz,
g) zalihe u protekloj godini i zalihe u teku}oj godini,
^lan 25.
Pravna i fizi~ka lica iz ~lana 3. ovog Pravilnika, koja se bave
prometom FFS, koja su u pogledu opasnosti razvrstana u prvu
kategoriju otrovnosti FFS, moraju pored evidencije iz ~lana 24.
ovog Pravilnika, voditi posebno evidenciju, u skladu s
propisima, koji ure|uju posebne uslove za promet s opasnim
hemikalijama.
^lan 26.
(Rok i na~in dostave podataka iz evidencije)
podatke iz ~lana 24. ovog Pravilnika, za proteklu godinu,
dostaviti nadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta
najkasnije do 31. marta teku}e godine.
(2) Nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta du`ni su Upravi

dostaviti podatke iz ~lana 24. ovog Pravilnika najkasnije do
30. juna teku}e godine.
(3) Evidenciju iz ~lana 24. ovog Pravilnika se {alje u
elektronskom obliku u ra~unarskom programu, koji odredi
Distrikta.
(4) Podatke iz evidencije pravnog i fizi~kog lica iz stava (1)
ovog ~lana moraju ~uvati najmanje pet godina i na zahtjev
nadle`nog organa dati ih na uvid.
DIO [ESTI - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 27.
(1) Pravna ili fizi~ka lica koja se bave prometom FFS du`na su
se upisati u Registar pravnih i fizi~kih lica najkasnije godinu
dana nakon stupanja na snagu ovog Pravilnika.
(2) Pravno ili fizi~ko lice iz stava (1) ovog ~lana je obavezno
dostaviti Certifikat o ste~enom znanju u roku od 90 dana od
dana organiziranja obuke za odgovorna lica.
^lan 28.
(Stupanje na snagu)
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana
VM broj 80/11
Predsjedavaju}i
Sarajevo
Broj 51 - Strana 57
Broj 51 - Strana 58
Broj 51 - Strana 59
Broj 51 - Strana 60
Na temelju ~lanka 5. stavak 3. i ~lanka 6. stavak 5. Zakona o

fitofarmaceutskim sredstvima Bosne i Hercegovine ("Slu`beni
glasnik BiH", broj 49/04) i ~lanka 17. Zakona o Vije}u ministara
Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03,
81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e ministara Bosne i
Hercegovine, na prijedlog Uprave Bosne i Hercegovine za
za{titu zdravlja bilja, na 151. sjednici, odrànoj 25. svibnja 2011.
godine, donijelo je
PRAVILNIK
O UVJETIMA KOJE MORAJU ISPUNJAVATI PRAVNE
I FIZI^KE OSOBE ZA PROMET
^lanak 1.
(Predmet propisa)
Ovim se Pravilnikom propisuju:
a) uvjeti glede prostorija, opreme i kadrova, koje moraju
ispunjavati pravne i fizi~ke osobe, koje obavljaju promet
fitofarmaceutskim sredstvima (u daljnjem tekstu: FFS),
b) postupak upisa pravnih i fizi~kih osoba, koje se bave
prometom FFS, u Upisnik pravnih i fizi~kih osoba za
promet FFS (u daljnjem tekstu: Upisnik pravnih i fizi~kih
osoba) kao i postupak brisanja iz Upisnika pravnih i
fizi~kih osoba,
c) uvjeti glede stru~nog usavr{avanja kadrova,
d) sadràj i na~in vo|enja evidencije i dostave podataka o
prometu FFS.
^lanak 2.
(Zna~enje izraza)
U smislu ovoga Pravilnika pojedine definicije imaju
slijede}e zna~enje:
a) "Pravna osoba" je gospodarski subjekt organiziran kao
gospodarsko dru{tvo ili javno poduze}e, koja je kod
mjerodavnih tijela entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: Br~ko Distrikt)
registrirana za obavljanje djelatnosti prometa FFS;
b) "Fizi~ka osoba" je osoba koja je pod svojim imenom
registrirana kod mjerodavnih tijela entiteta i Br~ko
Distrikta za obavljanje poduzetni~ke djelatnosti u oblasti
prometa FFS;
c) "Obuka odgovornih osoba" predstavlja osnovno i
napredno stru~no usavr{avanje iz oblasti za{tite bilja za
odgovorne osobe za promet FFS;
d) "Odgovorna osoba" je uposlenik, koji je odgovoran za
promet FFS kod pravnih ili fizi~kih osoba koje se bave
prometom FFS;
e) "Vr{itelji obuke" su ustanove koje su ovla{tene za
vr{enje obuke odgovornih osoba;
f) "Povjerenstvo za pregled ispunjenosti posebnih uvjeta"
(u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), je povjerenstvo
imenovano od strane mjerodavnih tijela entiteta i Br~ko
Distrikta za obavljanje pregleda ispunjenosti posebnih
uvjeta u svrhu upisa u Upisnik pravnih i fizi~kih osoba;
g) "Stru~no povjerenstvo za izbor vr{itelja obuke iz
podru~ja za{tite bilja" (u daljnjem tekstu: Stru~no
povjerenstvo), je povjerenstvo imenovano od strane
mjerodavnih tijela entiteta i Br~ko Distrikta za izbor
vr{itelja obuke.
^lanak 3.
(Uvjeti za promet)
Prometom FFS mogu se baviti pravne ili fizi~ke osobe sa
sjedi{tem u Bosni i Hercegovini, koje, pored uvjeta propisanih
drugim pravnim aktima, ispunjavaju i posebne uvjete glede
prostorija, opreme, kadrova i koje su upisane u Upisnik pravnih i
fizi~kih osoba.
Broj 51 - Strana 61
DIO DRUGI - POSEBNI UVJETI GLEDE PROSTORA,

OPREME I KADROVA
POGLAVLJE I. PROSTORIJE I OPREMA
^lanak 4.
(Objekti)
(1) Objekti moraju biti izgra|eni od tvrdih, kemijsko i fizi~ki
otpornih i inertnih materijala, koji ne upijaju FFS.
(2) Unutarnje povr{ine prostorija moraju biti napravljene tako,
da omogu}uju siguran rad i brzo i jednostavno ~i{}enje.
(3) Objekti, koji su namijenjeni za promet FFS na veliko,
moraju imati odgovaraju}i prostor za skladi{tenje FFS,
prostor za privremeno skladi{tenje otpada FFS i fizi~ki
odvojen radni prostor za odgovornu stru~nu osobu za promet
FFS (u daljnjem tekstu: odgovorna osoba).
(4) Objekti za promet i skladi{tenje FFS koji su namijenjeni za
promet FFS na malo (u daljnjem tekstu: poljoprivredna
ljekarna), moraju imati odgovaraju}i skladi{ni prostor za
~uvanje FFS, prostor za privremeno skladi{tenje otpada FFS,
prodajni prostor i radni prostor za odgovornu osobu. Ukupna
korisna povr{ina poljoprivredne ljekarne mora biti najmanje
50 m2 zatvorenog prostora.
(5) Prostor za privremeno skladi{tenje otpada FFS moè se
nalaziti i u sklopu skladi{nog prostora namijenjenog za
~uvanje FFS.
(6) U prostoru za prodaju FFS, sredstva za za{titu bilja moraju
biti izloèna samo u staklenoj vitrini koja mora biti
zaklju~ana.
(7) Skladi{ne i prodajne prostorije iz ovog ~lana moraju biti
za{ti}ene tako da je neovla{tenim osobama onemogu}en
pristup FFS.
^lanak 5.
(Sanitarno-tehni~ki uvjeti unutar objekata)
(1) Skladi{ne i prodajne prostorije FFS moraju ispunjavati
sanitarno-tehni~ke i druge uvjete kojima se osigurava
pravilno i sigurno rukovanje FFS, sukladno propisima koji
reguliraju za{titu na radu i propisima koji reguliraju za{titu
okoli{a.
(2) U prostorijama u kojima se FFS skladi{te ili prodaju, mora
biti omogu}eno prirodno ili vje{ta~ko prozra~ivanje, koje
osigurava da koncentracija plinova, para i aerosola u radnoj
okolini ne prelazi vrijednosti dopu{tene koncentracije.
(3) U prostorijama gdje se FFS skladi{te ili prodaju,
temperatura, vlaga i svjetlost moraju ispunjavati uvjete, koji
su navedeni u naputku proizvo|a~a FFS. U ovim
prostorijama mora biti osigurano umjetno osvjetljenje.
(4) Objekti u kojima se nalaze FFS moraju imati garderobne
prostore, sanitarije i prostore za pranje, s teku}om hladnom i
toplom vodom, teku}im sapunom i su{ilicom za ruke ili
brisa~ima za jednokratnu uporabu.
(5) Prostori, u kojima se nalaze FFS, moraju biti bez slobodnih
odvoda ili neposrednog priklju~ka na javnu kanalizaciju te
projektirani i izgra|eni tako, da zadràvaju prolivena ili
rasuta FFS.
^lanak 6.
(Skladi{tenje FFS)
(1) FFS moraju biti skladi{tena sukladno uvjetima, koje navode
njihovi proizvo|a~i. FFS moraju biti zapakirana u
originalnoj ambalaì, sigurno i pregledno sloèna i ure|ena
po skupinama otrovnosti i vrstama uporabe tako, da je u
svakom trenutku mogu} pristup do njih. Potrebito je
obavljati redovite kontrole stanja FFS i njihove ambalaè. U
skladi{tu, na vidnom mjestu, mora biti shema rasporeda FFS.
(2) FFS razvrstana u prvu kategoriju otrovnosti moraju biti
skladi{tena fizi~ki odvojeno od ostalih FFS i dodatno
za{ti}ena.
(3) FFS koja su razvrstana u prvu kategoriju otrovnosti ne smiju
se dràti i prodavati u poljoprivrednoj ljekarni.
Broj 51 - Strana 62
(4) Pri raspore|ivanju FFS u skladi{tu potrebito je po{tivati

pravila o nespojivosti pojedinih FFS, odnosno skupina:
eksplozivno (E), oksidativno (O), zapaljivo (F) i korozivno
(C). Teku}e formulacije FFS se na policama odlaù ispod
pra{kastih formulacija.
(5) Ako pravna ili fizi~ka osoba obavlja promet sa sjemenom i
sadnim materijalom, mineralnim gnojivima i sto~nom
posebnom, fizi~ki odvojenom dijelu prodajnoga odnosno
skladi{noga prostora tako, da je onemogu}en kontakt s FFS
ili bilo kakav utjecaj FFS na sjeme i sadni materijal.
(6) FFS kojima je istekao rok uporabe moraju biti smje{tena u
skladi{nom dijelu, na jednom mjestu, odvojeno od ostalih
sredstava i vidno obiljeèna da nisu namijenjena za promet.
Ova FFS se mogu nalaziti na navedenom mjestu najdulje
{est mjeseci od isteka roka uporabe.
^lanak 7.
(Oprema)
(1) Pravna ili fizi~ka osoba, koja skladi{ti ili stavlja u promet
FFS, mora uposlenim osobama, koje rukuju FFS osigurati
odgovaraju}u za{titnu opremu sukladno propisima o za{titi
zdravlja pri radu.
(2) U objektima, u kojima se obavlja promet i skladi{tenje FFS,
mora se nalaziti spremnik s najmanje 25 kg gline, perlita ili
pijeska za apsorpciju prolivenih FFS i pribor za skupljanje
rasutih odnosno prolivenih FFS.
(3) U objektima za promet i skladi{tenje FFS moraju biti
osigurana odgovaraju}a osobna za{titna sredstva (za{titna
odje}a i obu}a, za{titna maska, di{ni aparat).
(4) Police, ormari, vitrine, radne povr{ine i druga oprema
moraju biti od otpornih i inertnih materijala, koji ne upijaju
FFS i omogu}avaju siguran rad i brzo te jednostavno
~i{}enje.
(5) U prostoru za rad odgovornih osoba, smje{tena je osnovna
oprema i priru~nici za determinaciju {tetnih organizama. U
prostoru za rad odgovornih osoba ne smiju se dràti FFS.
(6) U prostorijama gdje se skladi{te odnosno prodaju FFS, mora
biti ormari} s prvom pomo}i.
POGLAVLJE II. STRU^NI KADAR
^lanak 8.
(Odgovorna osoba)
(1) Pravne i fizi~ke osobe iz ~lanka 3. ovoga Pravilnika, koje se
bave skladi{tenjem ili prometom FFS na veliko i na malo,
odnosno nastupaju u ime proizvo|a~a FFS, koji ima sjedi{te
u Bosni i Hercegovini, moraju imati odgovornu osobu u
svakom prodajnom objektu. Odgovorna osoba mora biti u
redovnom radnom odnosu uposlena na neodre|eno vrijeme
(2) Odgovorna osoba mora imati:
a) zavr{en poljoprivredni fakultet VII stupanj - smjer za{tita
b) zavr{en poljoprivredni fakultet prvog ciklusa studija u
trajanju od tri ili ~etiri studijske godine - smjer za{tita
c) zavr{en poljoprivredni fakultet drugog ciklusa studija u
trajanju jedne ili dvije studijske godine - smjer za{tita
proizvodnje ili op}i smjer.
(3) Odgovorna osoba iz stavka (1) ovog ~lanka du`na je
poha|ati obuku za odgovorne osobe i posjedovati certifikat o
poloènom stru~nom ispitu za odgovorne osobe.
^lanak 9.
(Zadaci odgovorne osobe)
(1) Odgovorna osoba se brine i odgovorna je za nabavu,
prihvatanje, skladi{tenje, ~uvanje i izdavanje FFS, pravilno
privremeno skladi{tenje FFS, vo|enje evidencije i
saop}avanje podataka po ovom Pravilniku. Odgovorna

osoba se brine tako|er za skupljanje otpada FFS i otpadne
ambalaè sukladno propisima, koji ure|uju opasni otpad.
(2) Odgovorna osoba mora biti prisutna u trenutku prodaje FFS
kako bi kupcima pruìla adekvatne informacije glede
pravilne uporabe FFS, riziku koje FFS predstavlja za
zdravlje ljudi i za okoli{ te o instrukcijama za kontroliranje
tih rizika. Odgovorne osobe tako|er moraju pruìti
informacije kupcima FFS o mogu}im, manje rizi~nim
alternativnim rje{enjima.
(3) Odgovorna osoba pravne ili fizi~ke osobe, koja nastupa u
ime proizvo|a~a FFS, skrbi za ure|enje dokumentacije
sukladno propisima, savjetovanje, stru~na obrazloènja i
stru~nu pomo} glede uporabe FFS.
(4) Prodaju FFS moè vr{iti i poljoprivredni tehni~ar ali
isklju~ivo uz prisustvo odgovorne osobe.
DIO TRE]I - UPISNIK PRAVNIH I FIZI^KIH OSOBA
ZA PROMET FFS
^lanak 10.
(Vo|enje Upisnika pravnih i fizi~kih osoba)
(1) Upisnik pravnih i fizi~kih osoba vode mjerodavna tijela
entiteta i Br~ko Distrikta svako unutar svog administrativnog
podru~ja mjerodavnosti.
(2) Uprava Bosne i Hercegovine za za{titu zdravlja bilja (u
daljnjem tekstu: Uprava) vodi Jedinstven Upisnik pravnih i
fizi~kih osoba za Bosnu i Hercegovinu.
(3) Upisnik pravnih i fizi~kih osoba se vodi u pisanom i u
elektroni~kom obliku.
^lanak 11.
(Sadràj Upisnika pravnih i fizi~kih osoba)
Upisnik pravnih i fizi~kih osoba obvezno sadrì:
a) redni broj upisa u Upisnik pravnih i fizi~kih osoba,
b) broj rje{enja sudskog registra,
c) navo|enje djelatnosti (zastupni{tvo, veleprodaja, maloprodaja),
d) naziv pravne ili fizi~ke osobe koja se bavi prometom FFS,
e) JIB (ID) - za pravne osobe, JMBG za fizi~ke osobe,
f) adresa sjedi{ta pravne, odnosno fizi~ke osobe i kontakt
podaci,
g) ime i prezime odgovorne osobe u pravnoj osobi, odnosno
fizi~ke osobe,
i) ime i prezime i JMBG odgovorne osobe,
j) kod zastupni{tva naziv i sjedi{te stranog proizvo|a~a.
^lanak 12.
(Zahtjev za upis u Upisnik pravnih i fizi~kih osoba)
(1) Upis u Upisnik pravnih i fizi~kih osoba vr{i se na temelju
zahtjeva koji se podnosi mjerodavnom tijelu entiteta ili
Br~ko Distrikta. Zahtjev se podnosi na obrascu koji se nalazi
u Privitku I. ovoga Pravilnika i ~ini njegov sastavni dio.
(2) Uz zahtjev mora biti priloèna slijede}a dokumentacija:
a) ovjereni preslici isprava kojima se dokazuju podaci o
djelatnosti:
1) veleprodaja (proizvodnja, odnosno prodaja na
veliko),
veleprodaja),
b) ovjereni preslici isprava kojima se dokazuju podaci o
ispunjenosti uvjeta glede kadrova:
1) osobna iskaznica odgovorne osobe koja izdaje FFS,
2) ugovor o radu na neodre|eno vrijeme s punim
radnim vremenom odgovorne osobe,
3) diploma i certifikat o poloènom ispitu odgovorne
osobe,
c) dokaz o ispunjavanju posebnih uvjeta glede prostorija:
1) zapisnik o pregledu prostora Povjerenstva;
d) uporabna dozvola;
rje{enje o upisu u sudski registar; dokaz o uplati

administrativne takse sukladno propisimo kojima se
ure|uje oblast administrativnih taksi mjerodavnih tijela
entiteta i Br~ko Distrikta.
(3) Iznimno od odredbe iz stavka (2) to~ke b) alineje 3) ovog
~lanka u Upisnik pravnih i fizi~kih osoba se moè upisati
pravna ili fizi~ka osoba, koja ne priloì certifikat o ste~enom
znanju iz za{tite bilja za odgovorne osobe (u daljnjem tekstu:
Certifikat o ste~enom znanju).
(4) Pravna ili fizi~ka osoba iz stavka (3) ovog ~lanka Certfikat o
ste~enom znanju je obvezna dostaviti u roku od 90 dana od
organiziranja obuke za odgovorne osobe.
(5) Povjerenstvo iz stavka (2) to~ka c) alineja 1) ovog ~lanka
imenuje mjerodavno tijelo entiteta i Br~ko Distrikta.
^lanak 13.
(Izdavanje rje{enja o upisu u Upisnik pravnih i fizi~kih osoba)
(1) Mjerodavna tijela entiteta i Br~ko Distrikta rje{avaju zahtjev
po Zakonu o upravnom postupku.
(2) Mjerodavna tijela iz stavka (1) du`na su dostaviti Upravi
podatke iz Upisnika pravnih i fizi~kih osoba u roku od 15
dana od dana upisa u Upisnik pravnih i fizi~kih osoba koji
vode.
^lanak 14.
(Promjena podataka upisanih u Upisnik pravnih i fizi~kih
osoba)
(1) Pravne ili fizi~ke osobe su du`ne, svaku promjenu podataka
koji su upisani u Upisnik pravnih i fizi~kih osoba, prijaviti
mjerodavnom tijelu entiteta ili Br~ko Distrikta u roku od 30
dana od dana nastale promjene.
(2) Prestankom ispunjenosti uvjeta glede stru~nog kadra pravne
ili fizi~ke osobe moraju odmah obustaviti promet FFS sve
dok mjerodavna tijela entiteta ili Br~ko Distrikta ne utvrde
da je taj uvjet ispunjen.
(3) U slu~aju promjene odgovorne osobe, podnositelj zahtjeva
mora dostaviti mjerodavnom tijelu iz stavka (1) ovog ~lanka
diplomu i Certifikat o ste~enom znanju novouposlene
odgovorne osobe.
^lanak 15.
(Brisanje iz Upisnika pravnih i fizi~kih osoba)
(1) Brisanje iz Upisnika pravnih i fizi~kih osoba se vr{i u
slijede}im slu~ajevima:
a) Na temelju osobnog zahtjeva pravne ili fizi~ke osobe.
Pravna ili fizi~ka osoba mora u roku od 8 dana od
prestanka obavljanja djelatnosti prometa FFS o tome
pismeno obavijestiti mjerodavno tijelo entiteta ili Br~ko
Distrikta, koji bri{u podnositelja iz Upisnika pravnih i
fizi~kih osoba.
b) Mjerodavno tijelo entiteta i Br~ko Distrikta moè pravnu
ili fizi~ku osobu brisati iz Upisnika pravnih i fizi~kih
osoba po slu`benoj du`nosti, ukoliko ista prestane
ispunjavati uvjete propisane ovim Pravilnikom.
c) Mjerodavno tijelo entiteta i Br~ko Distrikta bri{e iz
Upisnika pravnih i fizi~kih osoba pravnu ili fizi~ku osobu
koja u propisanom razdoblju ne priloì Certifikat o
ste~enom znanju sukladno ~lanku 12. stavak (4) ovoga
Pravilnika.
(2) O brisanju iz Upisnika pravnih i fizi~kih osoba mjerodavna
tijela entiteta i Br~ko Distrikta donose rje{enje sukladno
Zakonu o upravnom postupku.
b)
e)

ODGOVORNIH OSOBA
^lanak 16.
(Vr{itelji obuke)
(1) Obuku odgovornih osoba provode ustanove koje su
ovla{tene za vr{enje obuke odgovornih osoba (u daljnjem
tekstu: vr{itelji obuke), koje zadovoljavaju slijede}e uvjete:
a) da imaju ili mogu osigurati najmanje tri predava~a, koji
ispunjavaju uvjete iz stavka (2) ovog ~lanka,
(2)
(3)
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
Broj 51 - Strana 63
da su registrirani za djelatnost visokog obrazovanja u

oblasti za{tite bilja,
c) da mogu osigurati odgovaraju}a tehni~ka i nastavna
d) da mogu osigurati odgovaraju}e prostorije i opremu za
provo|enje teorijske i prakti~ne te~ajeve,
e) da mogu osigurati tiskane materijale za u~esnike,
f) da mogu osigurati popis ispitnih pitanja za provjeru
znanja iz sadràja te~aja,
g) da mogu organizirati te~aj najmanje dva puta godi{nje s
ispitnim rokom,
h) da mogu osigurati odgovaraju}u opremu i vo|enje
evidencije te~aja, poloènih stru~nih ispita za odgovorne
osobe i provjera znanja te izdanih certifikata o ste~enom
znanju.
Predava~i moraju biti stru~njaci iz oblasti za{tite bilja i
trebaju ispunjavati slijede}e uvjete:
a) da imaju najmanje VIII stupanj obrazovanja iz oblasti
odgovaraju}eg sveu~ili{nog programa,
b) da imaju preporuke ili izvje{}e o provo|enju sli~nih
obuka,
c) da imaju objavljene stru~ne radove u posljednjih pet
godina iz oblasti za{tite bilja.
Iznimno od odredbe iz stavka (2) ovog ~lanka, za sadràj
obuke o zakonodavstvu iz ove oblasti, predava~i mogu biti i
dràvni slu`benici iz Uprave ili mjerodavnih tijela entiteta i
Br~ko Distrikta, koji rade na poslovima za{tite bilja.
^lanak 17.
(Ovla{tenje vr{itelja obuke)
Vr{itelj obuke se, na temelju javnog poziva, kod
mjerodavnog tijela entiteta i Br~ko Distrikta prijavljuje za
vr{enje obuke, pri ~emu mora priloìti dokaz o ispunjavanju
uvjeta iz ~lanka 16. ovoga Pravilnika.
Stru~no povjerenstvo, koje imenuju mjerodavna tijela
entiteta ili Br~ko Distrikta, utvr|uje da li su ispunjeni uvjeti
iz ~lanka 16. ovoga Pravilnika.
Stru~no povjerenstvo iz stavka (2) ovog ~lanka sastavljeno je
od predstavnika Uprave, mjerodavnih tijela entiteta i Br~ko
Distrikta te od stru~njaka iz oblasti koja se odnosi na: za{titu
bilja, poljoprivrednu mehanizaciju, okoli{, zdravlje,
kemikalije i drugih podru~ja relevantnih za sadràj i svrhu
obuke.
Stru~njaci iz stavka (3) ovog ~lanka moraju imati najmanje
pet godina radnog iskustva u podru~ju drànja te~aja ili
obrazovanja i ne smiju biti ~lanovi upravnih tijela vr{itelja
obuke niti biti predava~i.
Mjerodavna tijela entiteta i Br~ko Distrikta, na prijedlog
Stru~nog povjerenstva rje{enjem ovla{}uju ustanovu za
provo|enje programa obuke.
^lanak 18.
(Obuka odgovornih osoba)
Odgovorne osobe koje nemaju zavr{en poljoprivredni
fakultet - smjer za{tita bilja, obvezne su poha|ati program
osnovne obuke odgovornih osoba.
Odgovorne osobe koje imaju zavr{en poljoprivredni fakultet
- smjer za{tita bilja kao i osobe iz stavka (1) ovog ~lanka
kojima je istekla va`nost Certifikata o ste~enom znanju,
obvezene su poha|ati program napredne obuke odgovornih
osoba.
Osnovna obuka odgovornih osoba sastoji se od te~aja i
usmenog stru~nog ispita za odgovorne osobe. Te~aj traje
najmanje 30 {kolskih sati, odnosno 20 {kolskih sati za
naprednu obuku.
Uprava u suradnji s mjerodavnim tijelima entiteta i Br~ko
odgovornih osoba.
Vr{itelj obuke mora obavijestiti zainteresiranu javnost o
organiziranju obuke, najmanje 30 dana prije po~etka obuke.
Broj 51 - Strana 64
(6) Uprava u suradnji s mjerodavnim tijelima entiteta i Br~ko

Distrikta }e odrediti maksimalno dozvoljene cijene po
^lanak 19.
(Sadràj obuke)
(1) Sadràj osnovne obuke obuhvata:
a) Relevantni propisi iz oblasti FFS uklju~uju}i i njihovu
uporabu,
prepoznavanje takvih proizvoda,
c) Opasnostii rizici povezani s pesticidima,te kako ih
prepoznatii kontrolirati, a osobito:
1) rizici za ljude (operatore, stanovnike, pasivne
promatra~e, ljude koji ulaze u tretirana podru~ja oni
koji rukuju ili se hrane tretiranim proizvodima) i
kako faktori kao {to je pu{enje pogor{avaju ove
rizike;
2) simptomi trovanja pesticidima i mjere prve pomo}i;
3) rizici za ne-ciljane biljke, korisne kukce, biljni i
ìvotinjski svijet, bioraznolikost i okoli{,
d) Pojmovi o strategijama i tehnikama integralne za{tite
bilja, strategijama i tehnikama sustava odrìvog uzgoja,
principima organske proizvodnje, metodama biolo{ke
kontrole {tetnika, informacije o op}im na~elima i
specifi~nim smjernicama za integralnu za{titu bilja,
e) Uvod u uporednu ocjenu razli~itih sredstava za korisnike
s ciljem usmjeravanja profesionalnih korisnika za izbor
najprikladnijeg pesticida s najmanje nus-pojava na
ljudsko zdravlje, ne-ciljane organizme i okoli{ izme|u
svih registriranih proizvoda za odre|eni {tetnik u danoj
situaciji,
f) Mjere za smanjenje rizika za ljude, ne-ciljane organizme i
okoli{; sigurna radna praksa za skladi{tenje, rukovanje i
mije{anje pesticida, zbrinjavanja otpadne ambalaè,
drugih kontaminiranih materijala i vi{ka FFS (uklju~uju}i
i mje{avinu u spremniku), bez obzira da li su u
koncentriranom ili razrije|enom obliku, preporu~eni
na~in za kontrolu izloènosti operatora (osobna za{titna
oprema),
g) Temeljeni pristupi na procjeni rizika koji uzimaju u obzir
lokalne varijabile ekstrakcije vode, kao {to su klima, tlo
vrste usjeva,
h) Procedure za pripremu za rad opreme za aplikaciju
pesticida, uklju~uju}i i njihovu kalibraciju, i procedure za
njihov rad s minimalnim rizicima za korisnika i druge
ljude, ne-ciljane biljne i ìvotinjske vrste, bioraznolikost,
okoli{, uklju~uju}i i izvore voda,
i) Kori{tenje opreme za aplikaciju pesticida i njihovo
odràvanje, te specifi~ne tehnike prskanja (npr. prskanje
sa smanjenom potro{njom vode, mlaznice sa smanjenim
zano{enjem), kao i ciljevi tehni~kog pregleda prskalice u
uporabi i na~ine pobolj{anja kvalitete prskanja. Specifi~ni
rizici vezani za opremu za ru~nu uporabu pesticida ili
le|ne prskalice i relevantne mjere upravljanja rizikom,
j) @urni postupci za za{titu zdravlja ljudi, okoli{a
uklju~uju}i i vodne resurse, ako se dogodi slu~ajno
ispu{tanje i kontaminacija kao i u slu~aju ekstremnih
vremenskih prilika koje mogu rezultirati rizikom od
ispiranja pesticida,
k) Posebna pa`nja u zonama za{ti}enim posebnim propisima
o vodama,
l) Pra}enje zdravstvenog stanja i pristup ustanovama za
izvje{tavanje o bilo kakvom postojanju incidenta ili
sumnji na incident sa pesticidima,
m) Vo|enje evidencije o svakom kori{tenju pesticida,
sukladno vaè}im propisima.
(2) Sadràj napredne obuke obuhvata:
a) inovacije i stru~no znanje u oblasti zdravlja bilja,
b)
(1)
(2)
(3)
(4)
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
(1)
(2)
(3)
(4)
obnovu znanja iz osnovne obuke.
^lanak 20.
(Prijava za obuku)
Odgovorne osobe se moraju prijaviti na obuku i polaganje
stru~nog ispita za odgovorne osobe iz za{tite bilja najkasnije
u roku godinu dana od zasnivanja radnog odnosa na
poslovima odgovorne osobe.
Kandidati se za obuku iz za{tite bilja kao i provjere znanja
prijavljuju kod ovla{tenih vr{itelja obuke najmanje 15 dana
prije po~etka obuke ili provjere znanja.
Kandidat se za obuku prijavljuje prijavom, koju podnosi
vr{itelju obuke.
Tro{kove te~aja, stru~nog ispita za odgovorne osobe i
izdavanja Certifikata o ste~enom znanju snosi pravna ili
fizi~ka osoba koja je uputila uposlenika na obuku.
^lanak 21.
(Stru~ni ispit za odgovorne osobe)
Stru~ni ispit za odgovorne osobe se polaè usmeno iz
Vr{itelj obuke, koji organizira stru~ni ispit za odgovorne
osobe, imenuje ispitno povjerenstvo.
^lanovi ispitnog povjerenstva se imenuju za svaki ispitni rok
posebno od predava~a koji su vodili te~aj. Ispitno
povjerenstvo je sastavljena od predsjednika i dva ~lana.
Pri polaganju stru~nih ispita za odgovorne osobe ispitno
povjerenstvo mora voditi zapisnik.
Op}i uspjeh kandidata na stru~nom ispitu odgovorne osobe
ocjenjuje se ocjenom povjerenstva: "poloìo" ili "nije
poloìo".
^lanak 22.
(Certifikat o ste~enom znanju)
Odgovorne osobe primaju Certifikat o ste~enom znanju,
~ime stje~u dopu{tenje za rad na poslovima odgovorne
osobe.
Certifikat o ste~enom znanju iz stavka (1) ovog ~lanka ima
A5, navedene u Privitku I., koji je sastavni dio ovoga
Pravilnika. Rubovi iskaznice u obrascu su perforirani, da se
nakon tiskanja lako mogu otrgnuti od obrasca. U~esnik
obuke prima certifikat, vr{itelj obuke zadràva i arhivira
gornji dio obrasca.
Certifikat o ste~enom znanju vaì tri godine od nadnevka
izdavanja, nakon ~ega kandidat mora poha|ati naprednu
obuku u skra}enom obliku, s teì{tem na najnovija saznanja
u oblasti za{tite bilja i pro}i provjeru znanja.
Kandidat kojemu je istekla va`nost Certifikata o ste~enom
znanju iz stavka (1) ovog ~lanka, duàn je vr{itelju obuke
najmanje tri mjeseca prije dana isteka va`nosti, podnijeti
zahtjev za poha|anje obuke iz stavka (3) ovog ~lanka, nakon
~ega }e mu se izdati novi certifikat.
^lanak 23.
(Vo|enje evidencije o poloènim stru~nim ispitima za
odgovorne osobe)
(1) Evidenciju o poloènim stru~nim ispitima za odgovorne
osobe i izdanim certifikatima vodi vr{itelj obuke.
(2) Vr{itelji obuke moraju najkasnije do 31. oùjka teku}e
godine za prethodnu godinu dostaviti Upravi i mjerodavnim
tijelima entiteta i Br~ko Distrikta godi{nje izvje{}e o
provo|enju osposobljavanja za odgovorne osobe i
predvi|eni plan obuke za teku}u godinu.
(3) Uprava }e uspostaviti centralnu evidenciju podataka iz
stavka (2) ovog ~lanka.
DIO PETI - EVIDENCIJA I SAOP]AVANJE O

PROMETU FFS
^lanak 24.
(Na~in vo|enja evidencije)
(1) Pravne i fizi~ke osobe iz ~lanka 3. ovoga Pravilnika, moraju
voditi evidenciju o koli~ini nabavljenih FFS u inozemstvu i
u Bosni i Hercegovini, o koli~ini prodanih FFS, koli~ini
skladi{tenih FFS i koli~ini FFS, koja su bila izuzeta iz
prometa. Evidencija se vodi odvojeno za prodaju na veliko i
na malo, po pojedina~nim prodajnim mjestima.
(2) Evidencija mora sadràvati najmanje slijede}e podatke:
a) naziv i sjedi{te pravne ili fizi~ke osobe iz ~lanka 3. ovoga
Pravilnika te sjedi{te prodajnog mjesta,
e) nabavljena koli~ina: uvoz, kupljeno na doma}em trì{tu,
f) prodana koli~ina: prodano na doma}em trì{tu, izvoz,
g) pri~uve u protekloj godini i pri~uve u teku}oj godini,
^lanak 25.
Pravne i fizi~ke osobe iz ~lanka 3. ovoga Pravilnika, koje se
bave prometom FFS, koje su glede opasnosti razvrstana u prvu
kategoriju otrovnosti FFS, moraju pored evidencije iz ~lanka 24.
ovoga Pravilnika, voditi posebno evidenciju, sukladno
propisima, koji ure|uju posebne uvjete za promet s opasnim
kemikalijama.
^lanak 26.
(Rok i na~in dostave podataka iz evidencije)
(1) Pravne i fizi~ke osobe iz ~lanka 3. ovoga Pravilnika, moraju
podatke iz ~lanka 24. ovoga Pravilnika, za proteklu godinu,
Broj 51 - Strana 65
dostaviti mjerodavnim tijelima entiteta i Br~ko Distrikta

najkasnije do 31. oùjka teku}e godine.
(2) Mjerodavna tijela entiteta i Br~ko Distrikta du`na su Upravi
dostaviti podatke iz ~lanka 24. ovoga Pravilnika najkasnije
do 30. lipnja teku}e godine.
(3) Evidenciju iz ~lanka 24. ovoga Pravilnika se {alje u
elektronskom obliku u ra~unalskom programu, koji odredi
Uprava u suradnji s mjerodavnim tijelima entiteta i Br~ko
Distrikta.
(4) Podatke iz evidencije pravne i fizi~ke osobe iz stavka (1)
ovog ~lanka moraju ~uvati najmanje pet godina i na zahtjev
mjerodavnog tijela dati ih na uvid.
DIO [ESTI - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lanak 27.
(1) Pravne ili fizi~ke osobe koje se bave prometom FFS du`ne
su se upisati u Upisnik pravnih i fizi~kih osoba najkasnije
godinu dana nakon stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
(2) Pravna ili fizi~ka osoba iz stavka (1) ovog ~lanka je obvezna
dostaviti Certifikat o ste~enom znanju u roku od 90 dana od
dana organiziranja obuke za odgovorne osobe.
^lanak 28.
(Stupanje na snagu)
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u
VM broj 80/11
Predsjedatelj
Sarajevo
Broj 51 - Strana 66
Broj 51 - Strana 67
Broj 51 - Strana 68
Broj 51 - Strana 69
Broj 51 - Strana 70
180
BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjet
nadle`nim organima, organima entiteta i Br~ko Distrikta
Bosne i Hercegovine, na 144. sjednici odrànoj 24. februara
2011. godine, donio je
PRAVILNIK
O ZAÎNIMA, EKSTRAKTIMA ZAÎNA I
MJE[AVINAMA ZAÎNA
^lan 1.
(Predmet)
(1) Pravilnikom o za~inima, ekstraktima za~ina i
mje{avinama za~ina (u daqem tekstu: Pravilnik) propisuju
se osnovni zahtjevi koje moraju ispuwavati za~ini,
ekstrakti za~ina i mje{avine za~ina (u daqem tekstu:
proizvodi) u proizvodwi i prometu.
a) nazive i definicije za~ina, ekstrakata za~ina i
mje{avina za~ina,
b) uslove stavqawa za~ina, ekstrakata za~ina i mje{avina
za~ina u promet,
c) deklarisawe i metrolo{ke zahtjeve,
d) analiti~ke metode i slu`bene kontrole.
^lan 2.
(Deklarisawe proizvoda)
Na deklarisawe proizvoda iz ovog pravilnika primjewuju
se Pravilnik o op{tem deklarisawu ili ozna~avawu
upakovane hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj 87/08) kao i
posebne odredbe ovog pravilnika koje se odnose na
deklarisawe.
^lan 3.
(Metrolo{ki zahtjevi)
Proizvodi koji se stavqaju na trì{te kao upakovani
proizvodi, ako to ovim pravilnikom nije druga~ije propisano,
moraju odgovarati posebnim propisima o metrolo{kim
zahtjevima za upakovane proizvode.
^lan 4.
(Analiti~ke metode)
Za odre|ivawe potrebnih kriterijuma mogu se koristiti
analiti~ke metode na osnovu usvojenih BAS standarda
navedenih u Aneksu, koji je sastavni dio ovog pravilnika.
^lan 5.
(Op{te obaveze)
Proizvodi propisani ovim pravilnikom moraju se u
proizvodwi i prometu skladi{titi, transportovati i ~uvati
na na~in koji objezbje|uje o~uvawe kvaliteta proizvoda do
momenta potro{we.
POGLAVQE I - ZAÎNI I EKSTRAKTI ZAÎNA
^lan 6.
(Za~ini)
(1) Pod za~inima u smislu ovog pravilnika podrazumijevaju se
proizvodi biqnog porijekla, svojstvenog mirisa i ukusa,
koji se dodaju prehrambenim proizvodima i pi}ima radi
postizawa odgovaraju}eg mirisa i ukusa ili radi boqe
svarqivosti tih proizvoda.
(2) Kao za~ini, u promet se stavqaju aromati~ni dijelovi
za~inskih biqaka (korijen, list, kora, cvijet, tu~ak,
cvjetni pupoqak, plod, sjeme, i dr.), a mogu biti u obliku

komada, zrna, mahune, ve}ih i mawih djeli}a ili praha.
^lan 7.
(Za~inske biqke)
Pod za~inima u smislu ovog pravilnika podrazumijevaju se
aromati~ni dijelovi sqede}ih za~inskih biqaka:
1) Anis (Pimpinella anisum L.);
2) Bijeli biber (Piper nigrum L.);
3) Crni biber (Piper nigrum L.);
4) Bosiqak (Ocimum basilicum L.);
5) Celer (Apium graveolens L.);
6) Cimet (Cinnamomum zeylanicum Blume i Cinnamomum aromaticum C.G.Ness);
7) îli (Capsicum frutescens L.);
8) ûbar (Satureia hortensis L.);
9) Lavanda (Lavandula spica L.);
10) \umbir (Zingiber officinale Roscoe);
11) Estragon (Artemisia dracunculus L.);
12) I|irot (Acorus calamus L.);
13) Isiot (Curcuma zedoariae Rosc);
14) Karanfili} (Eugenia caryophyllus Spreng C.);
15) Kim (Carum carvi L.);
16) Koriander (Coriandrum sativum L.);
17) Kardamom (Elettaria cardamomum L. var Maton.
miniscula Burkill);
18) Kaduqa (Salvia officinalis L.);
19) Klekove bobe (Juniperus communis L.);
20) Kurkuma (Curcuma longa L.);
21) Kumin (Cuminum cyminum L.);
22) Lovor (Laurus nobilis L.);
23) Bijeli luk u prahu (Allium sativum L.);
24) Crni luk u prahu (Allium cepa L.);
25) Majoran (Majorana hortensis Moench syn. Origanum
Majorana L.);
26) Miro|ija (Anethum graveolens L.);
27) Komora~ (Foeniculum vulgare P. Miller);
28) Muskatni ora{~i} (Myristica fragrans Houttuyn);
29) Papuanski muskatni ora{~i} (Myristica argentea L.);
30) Muskatni cvijet (Myristica fragrans Houtt., Myristica
argentea L.);
31) Nana (Mentha piperita L.);
32) Paprika za~inska (Capsicum annum L.)
33) Piment (Pimenta officinalis Berg);
34) Per{un (Petroselinum crispum Miller, P., Nyman ex
A.W. Hill);
35) Ruzmarin (Rosmarinus officinalis L.);
36) Roga~i}-triplat (Trigonella foenum graecum L.);
37) Selen (Levisticum officinale Koch);
38) Bijela sla~ica (Sinapis alba L.);
39) Crna sla~ica (Brassica nigra L., W. D. J. Koch);
40) [afran (Crocus sativus L.);
41) [afranika (Carthamus tinctorius L.);
42) Timijan (Thymus vulgaris L.);
43) Vanila (Vanilla fragrans - Salisburi Ames syn. Vanilla
planifolia Andrews);
44) Origano (Origanum vulgare L.);
45) Zvjezdasti anis (Illicium verum J. D. Hooker);
46) Mqevena za~inska paprika (Capsicum annum L.).
^lan 8.
(Uslovi za stavqawe za~ina u promet)
Pri stavqawu u promet, za~ini moraju ispuwavati sqede}e
uslove:
a) da iz wih nisu ekstrahovane aromati~ne materije i da ne
sadrè primjese ili otpatke za~ina iz kojih su
ekstrahovane aromati~ne materije;
b) da im nisu dodavana sredstva radi pove}awa mase;
c) da ispuwavaju i druge uslove, propisane ovim
pravilnikom za pojedine vrste za~ina.
^lan 9.
(Ekstrakti za~ina)
(1) Pod ekstraktima za~ina, u smislu ovog pravilnika,
podrazumijevaju se proizvodi koji se u razli~itim
postupcima ekstrakcije aromati~nih materija i drugih
rastvorqivih materija koje nisu {tetne za qudsko
zdravqe, dobijeni iz prirodnih za~ina, za~inskih biqaka
ili wihovih dijelova, iz kojih su otparena sredstva za
rastvarawe iznad koli~ine koja je propisana u ~lanu 10.
stav (3) ovog pravilnika.
(2) Ekstrakti za~ina mogu se proizvoditi samo iz za~inskih
biqaka navedenih u ~lanu 7. ovog pravilnika.
^lan 10.
(Stavqawe u promet ekstrakata za~ina)
(1) Ekstrakti za~ina stavqaju se u promet kao:
a) koncentrati za~inskih ekstrakata-oleorezini;
b) alkoholni ili drugi rastvori za~inskih ekstrakata (u
etanolu, sir}etnoj kiselini, glicerolu itd.)
c) za~inski ekstrakti naneseni na odgovaraju}e nosa~e ili
pomije{ani sa odgovaraju}im nosa~ima kao {to su:
1) natrijum-hlorid;
2) skrob;
3) prirodne biqne gume (karuba, gvajak, alginati
kalijuma, natrijuma i prirodni pektim);
4) {e}eri i derivati {e}era (dekstrin).
(2) Za ekstrakciju aromati~nih materija iz za~ina mogu se
koristiti sqede}i organski rastvara~i: aceton,
izopropanol, metanol, heksan, metil-hlorid, etilendihlorid, trihlor-etilen, etanol, glicerol, glikoli i
jestivo uqe.
(3) Pri stavqawu ekstrakata za~ina u promet, koli~ina
rastvara~a zaostalog u ekstraktima za~ina ne smije da bude
ve}a, i to:
a) aceton od 30 mg/kg;
b) izopropanol od 50 mg/kg;
c) metanol od 50 mg/kg;
d) heksana od 30 mg/kg;
e) metilen-hlorida od 30 mg/kg;
f) etilen-dihlorid od 30 mg/kg;
g) trihlor-etilena od 30 mg/kg;
s tim da ukupna koli~ina ostatka organskog rastvara~a ne
prelazi 50 mg/kg.
(4) Za grupu rastvara~a kao {to su: etanol, glicerol, glikoli
(dietilen-glikol, dipropilen-glikol i heksametilglikol) i jestivo uqe dozvoqene koli~ine ostatka moraju
biti u skladu sa zahtjevima tehnologije.
^lan 11.
(Za~inski dodaci)
(1) Radi spre~avawa oksidacionih promjena, ekstraktima
za~ina mogu se dodavati sqede}i antioksidansi: tokoferol, butil-hidroksianisol (BHA), butil-hidroksitoluol
(BHT) i askorbinska kiselina, do 0,1%.
(2) Ekstraktima za~ina mogu se dodavati i {e}er i derivati
{e}era (dekstrin) da bi se postigla odgovaraju}a
konzistencija.
Broj 51 - Strana 71
^lan 12.
(Stavqawe u promet)
Ekstrakti za~ina koji se stavqaju u promet moraju
ispuwavati i druge uslove propisane ovim pravilnikom.
^lan 13.
(Anis)
Anis, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{en zreo plod
anisa (Pimpinella anisum L.), koji se stavqa u promet kao anis u
zrnu i kao mqeveni anis i mora ispuwavati sqede}e uslove:
a) da ne sadrì vi{e od 12% vode;
b) da ne sadrì vi{e od 10% ukupnog pepela ni vi{e od 3%
pepela nerastvorqivog u hlorovodoni~noj kiselini;
c) da anis u zrnu sadrì najmawe 1 ml isparqivog etarskog
uqa anisa u 100 g proizvoda, a mqeveni anis najmawe 0,8
ml isparqivog etrrskog uqa anisa u 100 g proizvoda;
d) da ne sadrì vi{e od 2% stranih primjesa.
^lan 14.
(Oleorezin anisa)
Oleorezin anisa, u smislu ovog pravilnika, jeste proizvod
dobijen ekstrakcijom aromati~nih materija iz li{}a anisa
(Pimpinella anisum L.), koji, kad se stavqa u promet, mora
sadràvati najmawe 2 ml isparqivog etarskog uqa anisa u 100 g
proizvoda.
^lan 15.
(Bijeli biber)
Bijeli biber, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{en,
posebno obra|en, zreo plod bibera (Piper nigrum L.), koji se
stavqa u promet kao bijeli biber u zrnu i kao mqeveni bijeli
biber i mora ispuwavati sqede}e uslove:
b) da ne sadrì vi{e od 4% ukupnog pepela, mqeveni
bijeli biber da ne sadrì vi{e od 6% sirovih vlakana;
c) da ne sadrì vi{e od 2% organskih primjesa niti vi{e
od 0,2% mineralnih primjesa;
d) da sadrì najmawe 4% piperina;
e) da bijeli biber u zrnu sadrì najmawe 1 ml isparqivog
etarskog uqa bibera u 100 g proizvoda, a mqeveni bijeli
biber najmawe 0,7% isparqivog etarskog uqa bibera u
100 g proizvoda.
^lan 16.
(Crni biber)
Crni biber, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{en,
nedozreo plod bibera (Piper nigrum L.), koji se stavqa u promet
kao crni biber u zrnu i kao mqeveni crni biber i mora
ispuwavati sqede}e uslove:
b) da ne sadrì vi{e od 7% ukupnog pepela ni vi{e od
17,5% sirovih vlakana;
c) da ne sadrì vi{e od 2% organskih primjesa niti vi{e
od 0,4% mineralnih primjesa;
d) da sadrì najmawe 4% piperina;
e) da crni biber u zrnu sadrì najmawe 1,5 ml isparqivog
etarskog uqa bibera u 100 g proizvoda, a mqeveni crni
biber najmawe 0,7% ml isparqivog etarskog uqa bibera
u 100 g proizvoda.
^lan 17.
(Oleorezin bijelog i crnog bibera)
Oleorezin bijelog i crnog bibera (Piper nigrum L.), u
smislu ovog pravilnika, jeste koncentrat za~inskog ekstrakta
koji sadrì isparqive i neisparqive ekstrakcione materije
bibera i koji kad se stavqa u promet mora ispuwavati sqede}e
uslove:
a) da sadrì najmawe 8 ml isparqivih eterskih uqa bibera
u 100 g proizvoda;
b) da sadrì najmawe 25% piperina.
Broj 51 - Strana 72
^lan 18.
(Bosiqak)
Bosiqak, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni
nadzemni dio biqke bosiqka (Ocimum basilicum L.), koji, kad
se stavqa u promet, mora ispuwavati sqede}e uslove:
a) da ne sadrì vi{e od 12,5% vode;
c) da sadrì najmawe 0,3 ml isparqivog etarskog uqa
bosiqka u 100 g proizvoda.
^lan 19.
(Oleorezin bosiqka)
Oleorezin bosiqka, u smislu ovog pravilnika, jeste
ekstrakt aromati~nih (isparqivih i neisparqivih) materija
bosiqka (Ocimum basilicum L.), koji, kad se stavqa u promet,
mora sadràvati najmawe 20 ml isparqivog etarskog uqa
bosiqka u 100 g proizvoda.
^lan 20.
(Celer)
(1) Celer, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni list celera
(Apium graveolens L.), koji, kad se stavqa u promet, mora
1,8% pepela nerastvorqivog u hlorovodoni~noj
kiselini;
celera u 100 g proizvoda;
d) da ne sadrì vi{e od 0,5% primjesa biqnog porijekla.
(2) Sjeme celera, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eno
sjeme celera, koje, kad se stavqa u promet, mora ispuwavati
sqede}e uslove:
b) da ne sadrì vi{e od 3% ukupnih ne~isto}a.
^lan 21.
(Oleorezin celera)
Oleorezin celera, u smislu ovog pravilnika, jeste
proizvod dobijen ekstrakcijom li{}a i sjemena celera (Apium
graveolens L.), koji, kad se stavqa u promet, mora sadràvati
najmawe 4 ml isparqivog etarskog uqa celera u 100 g
proizvoda.
^lan 22.
(Cimet)
Cimet, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{ena kora
cimetovog drveta (Cinnamomum zeylanicum Blume i
Cinnamomum aromaticum C.G.Ness), koji se stavqa u promet
kao cimet u kori i kao mqeveni cimet i mora ispuwavati
sqede}e uslove:
c) da cimet u kori sadrì 1 ml isparqivog etarskog uqa
cimeta u 100 g proizvoda, a mqeveni cimet najmawe 0,7%
isparqivog etarskog uqa cimeta u 100 g proizvoda.
^lan 23.
(Oleorezin cimeta)
Oleorezin cimeta, u smislu ovog pravilnika, jeste
ekstrakt kore biqke Cinnamomum zeylanicum Blume, koji,
kad se stavqa u promet, mora ispuwavati sqede}e uslove:
a) da sadrì najmawe 30 ml isparqivog etarskog uqa
cimeta u 100 g proizvoda;
b) da sadrì najmawe 18% cimet-aldehida.
^lan 24.
(îli)
îli, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni zreo plod
tropske vrste paprike (Capsicum frutescens L.), koji se stavqa
u promet kao ~ili-cijeli plod i kao mqeveni ~ili i mora
kiselini;
c) da sadrì najmawe 0,1% kapsaicina.
^lan 25.
(ûbar)
ûbar, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni nadzemni
dio biqke ~ubar (Satureia hortensis L.), koji, kad se stavqa u
promet, mora ispuwavati sqede}e uslove:
pepela nerastvorqivog u hlorovodoni~noj kiselini.
^lan 26.
(Lavanda)
Lavanda, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni cvijet i
pupoqak lavande (Lavandula spica L.), koji, kad se stavqa u
lavande u 100 g proizvoda;
d) da ne sadrì vi{e od 2,5% drugih dijelova biqke ni
vi{e od 2,5% ostalih primjesa.
^lan 27.
(\umbir)
\umbir, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni izdanak
(rizom) |umbira (Zingiber officinale Roscoe), koji se stavqa u
promet kao cijeli |umbir ili kao mqeveni |umbir i mora
c) da cijeli |umbir sadrì najmawe 1,5 ml isparqivog
etarskog uqa |umbira u 100 g proizvoda, a mqeveni
|umbir najmawe 0,7 ml isparqivog etarskog uqa
|umbira u 100 g proizvoda.
^lan 28.
(Oleorezin |umbira)
Oleorezin |umbira, u smislu ovog pravilnika, jeste
ekstrakt isparqivih i neisparqivih aromati~nih materija
|umbira, slatkog i o{trog ukusa, dobijen ekstrakcijom rizoma
biqke Zingiber officinale Roscoe, koji, kad se stavqa u promet,
|umbira u 100 g proizvoda.
^lan 29.
(Estragon)
Estragon, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni listi} i
vrh gran~ice biqke estragon (Artemisia dracunculus L), koji,
kad se stavqa u promet, mora ispuwavati sqede}e uslove:
estragona u 100 g proizvoda;
^lan 30.
(I|irot)
I|irot, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni izdanak
(rizom) i|irota (Acorus calamus L.), koji se stavqa u promet
kao cijeli i|irot i kao mqeveni i|irot i mora ispuwavati
sqede}e uslove:
b) da ne sadrì vi{e od 10% ukupnog pepela;
i|irota u 100 g proizvoda;
d) da je izdanak i|irota bez korijena i da ne sadrì vi{e od
1% stranih primjesa.
^lan 31.
(Isiot)
Isiot, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni izdanak
(rizom) biqke isiot (Curcuma zedoariae Rosc), koji se stavqa
u promet kao cijeli isiot i kao isiot isje~en na kri{ke ili
kolutove i mora ispuwavati sqede}e uslove:
c) da sadrì najmawe 1 ml isparqivog etarskog uqa isiota
u 100 g proizvoda.
^lan 32.
(Karanfili})
Karanfili}, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni
cvjetni pupoqak biqke (Eugenia caryophyllus C. Sprengel),
koji se stavqa u promet kao karanfili} u zrnu i kao mqeveni
karanfili} i mora ispuwavati sqede}e uslove:
a) da karanfili} u zrnu ne sadrì vi{e od 12% vode, a
mqeveni karanfili} ne vi{e od 10% vode;
c) da karanfili} u zrnu sadrì najmawe 12,5 ml
isparqivog etarskog uqa karanfili}a u 100 g
proizvoda, a mqeveni karanfili} najmawe 10 ml
isparqivog etarskog uqa karanfili}a u 100 g
proizvoda;
d) da ne sadrì vi{e od 8% drugih dijelova biqke ni vi{e
od 2% ostalih primjesa.
^lan 33.
(Oleorezin karanfili}a)
Oleorezin karanfili}a, u smislu ovog pravilnika, jeste
ekstrakt isparqivih i neisparqivih aromati~nih materija
dobijen ekstrakcijom biqke Eugenia caryophyllus C.Sprengel,
koji, kad se stavqa u promet, mora sadràvati najmawe 40 ml
isparqivog etarskog uqa karanfili}a u 100 g proizvoda.
^lan 34.
(Kim)
Kim, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni plod kima
(Carum carvi L.), koji se stavqa u promet kao kim u zrnu i kao
mqeveni kim i mora ispuwavati sqede}e uslove:
c) da kim u zrnu sadrì najmawe 1,5 ml etarskog uqa kima u
100 g proizvoda, a mqeveni kim najmawe 1,2 ml etarskog
uqa kima u 100 g proizvoda;
d) da ne sadrì vi{e od 2% primjesa.
^lan 35.
(Oleorezin kima)
Oleorezin kima, u smislu ovog pravilnika, jeste ekstrakt
aromati~nih materija kima dobijen ekstrakcijom sjemena
biqke Carum carvi L. koji, kad se stavqa u promet, mora
sadràvati najmawe 20 ml etarskog uqa kima u 100 g proizvoda.
Broj 51 - Strana 73
^lan 36.
(Koriander)
Koriander, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni zreo
plod koriandera (Coriandrum sativum L.), koji se stavqa u
promet kao koriander u zrnu i kao mqeveni koriander i mora
c) da koriander u zrnu sadrì najmawe 1,5 ml etarskog uqa
koriandera u 100 g proizvoda, a mqeveni koriander
najmawe 0,1 ml etarskog uqa koriander u 100 g
proizvoda;
d) da ne sadrì vi{e od 2% primjesa biqnog porijekla, ni
vi{e od 2% mineralnih primjesa.
^lan 37.
(Oleorezin koriandera)
Oleorezin koriandera, u smislu ovog pravilnika, jeste
ekstrakt aromati~nih materija dobijen ekstrakcijom sjemena
biqke Coriandrum sativum L., koji, kad se stavqa u promet,
mora sadràvati najmawe 15 ml etarskog uqa koriandera u 100 g
proizvoda.
^lan 38.
(Kardamom)
Kardamom, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni plod
kardamoma (Elettaria cardamomum L., var. Maton. miniscula
Burkill), koji se stavqa u promet kao cijeli plod kardamoma i
kao mqeveni kardamom i mora ispuwavati sqede}e uslove:
b) da ne sadrì vi{e od 9,5% ukupnog pepela ni vi{e od 2%
pepela nerastvoqivog u hlorovodoni~noj kiselini;
c) da cijeli plod sadrì najmawe 2 ml etarskog uqa
kardamoma u 100 g proizvoda, mqeveni kardamom
najmawe 1 ml etarskog uqa kardamoma u 100 g proizvoda.
^lan 39.
(Oleorezin kardamoma)
Oleorezin kardamoma, u smislu ovog pravilnika, jeste
ekstrakt aromati~nih materija kardamoma dobijen
ekstrakcijom sjemena biqke kardamom (Elettaria cardamomum
L. var. Maton. miniscula Burkill), koji, kad se stavqa u promet,
mora sadràvati najmawe 20 ml etarskog uqa kardamoma u 100 g
proizvoda.
^lan 40.
(Kaduqa)
Kaduqa (àlfija), u smislu ovog pravilnika, jeste
osu{eni grebeni list kaduqe (Salvia officinalis L.), koji, kad se
stavqa u promet, mora ispuwavati sqede}e uslove:
c) da sadrì najmawe 1 ml etarskog uqa kaduqe u 100 g
proizvoda;
d) da ne sadrì vi{e od 4% ostalih dijelova biqke, ni
vi{e od 2% drugih primjesa.
^lan 41.
(Oleorezin kaduqe)
Oleorezin kaduqe, u smislu ovog pravilnika, jeste
proizvod dobijen ekstrakcijom aromati~nih materija kaduqe
(Salvia officinalis L.), koji, kad se stavqa u promet, mora
a) da je u obliku tamnozelene slabo viskozne te~nosti;
b) da sadrì najmawe 6% isparqivih etarskih uqa kaduqe.
Broj 51 - Strana 74
^lan 42.
(Klekove bobe)
Klekove bobe, u smislu ovog pravilnika, jesu zreli plodovi
kleke (Juniperus communis L.), koji se stavqaju u promet kao
klekove bobe u zrnu i kao mqevene klekove bobe i moraju
a) da ne sadrè vi{e od 16% vode;
b) da ne sadrè vi{e od 4% ukupnog pepela ni vi{e od 1%
c) da ne sadrè vi{e od 0,5% sasu{enih plodova;
d) da ne sadrè vi{e od 2% stranih primjesa.
^lan 43.
(Kurkuma)
Kurkuma, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni izdanak
(rizom) biqke kurkuma (Curcuma longa L.), koji se stavqa u
promet kao cijela kurkuma i mqevena kurkuma i mora
c) da cijela kurkuma sadrì najmawe 2,5 ml etarskog uqa
kurkume u 100 g proizvoda, a mqevena kurkuma najmawe 1
ml etarskog uqa kurkume u 100 g proizvoda.
^lan 44.
(Oleorezin kurkume)
Oleorezin kurkume, u smislu ovog pravilnika, jeste
ekstrakt aromati~nih materija dobijen ekstrakcijom iz
gomoqastog rizoma biqke kurkume (Curcuma longa L.), koji,
kad se stavqa u promet, mora sadràvati najmawe kurkumina
500, izraèno u jedinicama boje.
^lan 45.
(Kumin)
Kumin, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni plod
kumina (Cuminum cyminum L.), koji se stavqa u promet kao
kumin u zrnu i kao mqeveni kumin i mora ispuwavati sqede}e
uslove:
c) da kumin u zrnu sadrì najmawe 1,5 ml etarskog uqa
kumina u 100 g proizvoda, a mqeveni kumin najmawe 1 ml
etarskog uqa kumina u 100 g proizvoda.
^lan 46.
(Lovor)
Lovor, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eno li{}e
lovora (Laurus nobilis L.), koji se stavqa u promet kao cijeli
list lovora i kao mqeveni list lovora i mora ispuwavati
sqede}e uslove:
c) da cijeli list lovora sadrì najmawe 1 ml etarskog uqa
lista lovora u 100 g proizvoda, a mqeveni list najmawe
0,6 ml etarskog uqa lista lovora u 100 g proizvoda;
d) da ne sadrì vi{e od 1% drugih dijelova lovora ni vi{e
^lan 47.
(Oleorezin lovora)
Oleorezin lovora, u smislu ovog pravilnika, jeste
proizvod dobijen ekstrakcijom aromati~nih materija lista
lovora (Laurus nobilis L.), koji, kad se stavqa u promet, mora
a) da je u obliku tamnozelene te~nosti koja moè imati i
pastoznu konzistenciju;
b) da sadrì najmawe 8% isparqivih etarskih uqa lista
lovora.
^lan 48.
(Bijeli luk u prahu)
Bijeli luk u prahu, u smislu ovog pravilnika, jesu
o~i{}ene, osu{ene i do pra{kaste strukture samqevene
glavice bijelog luka (Allium sativumm L.), koji, kad se stavqa u
a) da bijeli luk u prahu ne sadrì vi{e od 6% vode;
c) da sadrì najmawe 0,1 ml etarskog uqa bijelog luka u 100
g proizvoda.
^lan 49.
(Ekstrakt bijelog luka)
Ekstrakt bijelog luka, u smislu ovog pravilnika, jeste
proizvod dobijen ekstrakcijom aromati~nih materija bijelog
luka (Allium sativumm L.), koji, kad se stavqa u promet, mora
sadràvati najmawe 32 ml isparqivih etarskih uqa bijelog
luka u 100 g proizvoda.
^lan 50.
(Crni luk u prahu)
Crni luk u prahu, u smislu ovog pravilnika, jesu o~i{}ene,
isje~ene, osu{ene i do pra{kaste strukture samqevene glavice
crnog luka (Allium cepa L.), koji, kad se stavqa u promet, mora
a) da crni luk u prahu ne sadrì vi{e od 6% vode;
^lan 51.
(Ekstrakt crnog luka)
(1) Ekstrakt crnog luka je ekstrakt aromati~nih materija
dobijen ekstrakcijom su{enog ili svjeèg crnog luka
(Allium cepa L.), koji, kad se stavqa u promet, mora
sadràvati najmawe 40% suve materije.
(2) Ekstrakt prènog crnog luka je ekstrakt aromati~nih
materija dobijen ekstrakcijom prènog crnog luka, koji
kad se stavqa u promet, mora sadràvati najmawe 60% suve
materije.
^lan 52.
(Majoran)
Majoran, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni grebeni
list majorana (Majorana hortensis Moench syn. Origanum
majorana L.), koji se stavqa u promet kao cijeli list majorana i
kao mqeveni list majorana i mora ispuwavati sqede}e uslove:
kiselini;
c) da list majorana sadrì najmawe 0,7 ml etarskog uqa
majorana u 100 g proizvoda, a mqeveni list majorana
najmawe 0,5 ml etarskog uqa majorana u 100 g proizvoda;
d) da ne sadrì vi{e od 10 dijelova stabqike i peteqki
majorana.
^lan 53.
(Oleorezin majorana)
Oleorezin majorana, u smislu ovog pravilnika, jeste
ekstrakt aromati~nih materija dobijen ekstrakcijom biqke
majorana (Majorana hortensis Moench syn. Origanum majorana
L.), koji, kad se stavqa u promet, mora sadràvati najmawe 5 ml
etarskog uqa majorana u 100 g proizvoda.
^lan 54.
(Miro|ija)
Miro|ija, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni zreo
plod miro|ije (Anethum graveolens L.), koji se stavqa u promet
kao miro|ija u zrnu i kao mqevena miro|ija i mora ispuwavati
sqede}e uslove:

a)
b)

da ne sadrì vi{e od 15% ukupnog pepela ni vi{e od 2%
c) da sadrì najmawe 1 ml etarskog uqa ploda miro|ije u
100 g proizvoda;
^lan 55.
(Oleorezin miro|ije)
Oleorezin miro|ije, u smislu ovog pravilnika, jeste
proizvod dobijen ekstrakcijom aromati~nih materija iz ploda
miro|ije (Anethum graveolens L.), koji, kad se stavqa u promet,
mora sadràvati najmawe 11 ml etarskog uqa miro|ije u 100 g
proizvoda.
^lan 56.
(Komora~)
Komora~ (mora~), u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni
zreo plod komora~a (Foeniculum vulgare P. Miller), koji se
stavqa u promet kao komora~ u zrnu i kao mqeveni komora~ i
mora ispuwavati sqede}e uslove:
kiselini;
c) da komora~ u zrnu sadrì najmawe 1 ml etarskog uqa
komora~a u 100 g proizvoda, a mqeveni komora~ najmawe
0,8 ml etarskog uqa komora~a u 100 g proizvoda;
^lan 57.
(Oleorezin komora~a)
Oleorezin komora~a, u smislu ovog pravilnika, jeste
komora~a (Foeniculum vulgare P. Miller), koji, kad se stavqa u
promet, mora sadràvati najmawe 8 ml etarskog uqa ploda
komora~a u 100 g proizvoda.
^lan 58.
(Muskatni orah)
(1) Muskatni orah, u smislu ovog pravilnika, jeste jezgro
sjemena muskatnog drveta (Myristica fragrans Houttuyn),
koji se stavqa u promet kao cijeli muskatni orah i kao
mqeveni muskatni orah, mora ispuwavati sqede}e uslove:
b) da ne sadrì vi{e od 5% ukupnog pepela ni vi{e od 0,6%
c) da cijeli muskantni ora{~i} sadrì najmawe 5 ml
etarskog uqa muskantnog oraha u 100 g proizvoda, a
mqeveni muskantni oraha najmawe 3,6 ml etarskog uqa
muskantnog oraha u 100 g proizvoda;
d) da ne sadrì vi{e od 0,5 ostalih dijelova ploda
muskantnog oraha.
(2) Muskatni orah moè da bude bijeqen kre~nim mlijekom.
^lan 59.
(Papuanski muskantni orah)
(1) Papuanski muskantni orah, u smislu ovog pravilnika, jeste
jezgro sjemena muskatnog drveta (Myristica argentea L.),
koji se stavqa u promet kao cijeli papuanski muskantni
orah i kao mqeveni papuanski muskantni orah i mora
c) da cijeli papuanski muskantni orah sadrì najmawe 3 ml
etarskog uqa papuanskog muskantnog oraha u 100 g
proizvoda, a mqeveni najmawe 2 ml etarskog uqa u 100 g
proizvoda;
d) da ne sadrì vi{e od 0,5 ostalih dijelova ploda
papuanskog muskantnog oraha.
Broj 51 - Strana 75
(2) Papuanski muskantni orah moè da bude bijeqen kre~nim

mlijekom.
^lan 60.
(Muskatni cvijet)
Muskatni cvijet, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni
omota~ (arillus) sjemena svih vrsta muskatnog drveta (Myristica
fragrans Houtt., Myristica argentea L.), koji se stavqa u promet
kao cijeli muskatni cvijet i kao mqeveni muskatni cvijet i
c) da sadrì najmawe 2,3 ml etarskog uqa muskatnog
cvijeta u 100 g proizvoda;
d) da ne sadrì vi{e od 2,5% drugih dijelova ploda
muskata ni vi{e od 0,5% drugih primjesa.
^lan 61.
(Oleorezin muskata)
(1) Oleorezin muskata, u smislu ovog pravilnika, jeste
ekstrakt aromati~nih materija dobijen ekstrakcijom
muskatnog ora{~i}a (Myristica fragrans Houtt.), koji kad se
stavqa u promet mora sadràvati najmawe 30 ml etarskog
uqa muskata u 100 g proizvoda.
(2) Oleorezin muskatnog cvijeta je proizvod dobijen
ekstrakcijom aromati~nih materija osu{enog omota~a
(arillusa) sjemena muskatnog drveta, koji, kad se stavqa u
promet, mora sadràvati najmawe 25 ml etarskog uqa
muskatnog cvijeta u 100 g proizvoda.
^lan 62.
(Nana)
Nana, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni list nane
(Mentha piperita L.), koji, kad se stavqa u promet, mora
c) da sadrì najmawe 0,8 ml etarskog uqa nane u 100 g
proizvoda;
e) da ne sadrì vi{e od 5% ostalih dijelova biqke nane ni
vi{e od 2% ostalih primjesa.
^lan 63.
(Piment)
Piment, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni plod
pimentovog drveta (Pimenta officinalis Berg), koji se stavqa u
promet kao piment u zrnu i kao mqeveni piment i mora
c) da mqeveni pigment i pigment u zrnu sadrè najmawe 1
ml isparqivog etarskog uqa pimenta u 100 g proizvoda;
^lan 64.
(Ekstrakt pimenta)
Ekstrakt pimenta, u smislu ovog pravilnika, jeste
piment (Pimenta officinalis Berg), koji, kad se stavqa u promet,
mora sadràvati najmawe 30 ml etarskog uqa pimenta u 100 g
proizvoda.
^lan 65.
(Per{un)
(1) Per{unov list, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni
list per{una (Petroselinum crispum Miller, P., Nyman ex.
A.W. Hill), koji, kad se stavqa u promet, mora ispuwavati
sqede}e uslove:
Broj 51 - Strana 76
b)

c) da sadrè najmawe 0,2 ml etarskog uqa per{una u 100 g
proizvoda;
d) da ne sadrì vi{e od 0,5% primjesa biqnog porijekla.
^lan 66.
(Oleorezin per{una)
Oleorezin per{una, u smislu ovog pravilnika, jeste
i lista per{una (Petroselinum crispum Miller, P., Nyman ex.
A.W. Hill), koji, kad se stavqa u promet, mora sadràvati
najmawe 6 ml isparqivog etarskog uqa per{una u 100 g
proizvoda.
^lan 67.
(Ruzmarin)
Ruzmarin, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni list i
vrh gran~ice ruzmarina (Rosmarinus officinalis L.), koji se
stavqa u promet kao cijeli ruzmarin i kao mqeveni ruzmarin i
c) da cijeli ruzmarin sadrì najmawe 1 ml etarskog uqa
ruzmarina u 100 g proizvoda, a mqeveni ruzmarin
najmawe 0,6 ml etarskog uqa ruzmarina u 100 g
proizvoda;
d) da ne sadrì vi{e od 0,3% stranih primjesa.
^lan 68.
(Roga~i})
Roga~i} (triplat), u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eno
sjeme biqke roga~i} (Trigonella foenum graecum L.), koje se
stavqa u promet kao roga~i} u zrnu i kao mqeveni roga~i} i
c) da ne sadrì vi{e od 1% stranih primjesa.
^lan 69.
(Selen)
Selen, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni list (a
koristi se i korijen) biqke selen (Levisticum officinale
Koch), koji, kad se stavqa u promet, mora ispuwavati sqede}e
uslove:
selena u 100 g proizvoda;
d) da ne sadrì vi{e od 10 dijelova stabqike selena;
e) da ne sadrì vi{e od 1% stranih primjesa.
^lan 70.
(Bijela sla~ica)
Bijela sla~ica, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eno
sjeme bijele sla~ice (Sinapis alba L.), koja, kad se stavqa u
^lan 71.
(Crna sla~ica)
Crna sla~ica, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eno
sjeme crne sla~ice (Brassica nigra L., DJKoch), koja, kad se
stavqa u promet kao crna sla~ica u zrnu i kao mqevena crna
sla~ica, mora ispuwavati sqede}e uslove:
b)

c) da sadrì najmawe 0,3 ml etarskog uqa crne sla~ice 100
g proizvoda;
^lan 72.
([afran)
[afran, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni tu~ak
cvijeta {afrana (Crocus sativus L.), koji, kad se stavqa u
^lan 73.
([afranika)
[afranika, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni
cvjetni list {afranike-divqeg {afrana (Carthamus
tinctorius L.), koja, kad se stavqa u promet, mora ispuwavati
sqede}e uslove:
b) da ne sadrì vi{e od 8% ukupmog pepela ni vi{e od 1,5%
^lan 74.
(Timijan)
Timijan (maj~ina du{ica), u smislu ovog pravilnika, jeste
osu{eni grebeni list timijana (Thymus vulgaris L.), koji se
stavqa u promet kao cijeli list timijana i kao mqeveni list
timijana i mora ispuwavati sqede}e uslove:
c) da list timijana sadrì najmawe 1 ml etarskog uqa
tamijana u 100 g proizvoda, a mqeveni list timijana
najmawe 0,5 ml etarskog uqa tamijana u 100 g proizvoda;
d) da ne sadrì vi{e od 10% dijelova stabqike timijana
ni vi{e od 2% ostalih primjesa.
^lan 75.
(Oleorezin timijana)
Oleorezin timijana, u smislu ovog pravilnika, jeste
timijana (Thymus vulgaris L.), koji, kad se stavqa u promet,
timijana u 100 g proizvoda.
^lan 76.
(Vanila)
(1) Vanila (vanilija), u smislu ovog pravilnika, jeste
nedozreo, fermentisan, djelimi~no osu{en plod tropske
biqke vanila (Vanilla fragrans - Salisburi Ames syn. Vanilla planifolia Andrews) i weni hibridi.
(2) Radi stavqawa u promet, plodovi vanile (mahune) prema
kvalitetu razvrstavaju se u klasi I i u klasu II.
(3) U klasu I razvrstavaju se plodovi vanile (mahune) koji
moraju ispuwavati sqede}e uslove:
a) da su cijeli i neo{te}eni;
b) da ne sadrè vi{e od 35% vode;
c) da sadrè najmawe 2% vanilina.
(4) U klasu II razvrstavaju se plodovi vanile (mahune) koji
moraju ispuwavati sqede}e uslove:
c) da sadrè najmawe 1% vanilina.
(5) Vanila (vanilija) moè se stavqati u promet i kao
mqevena (vanila u prahu) i to samo u originalnom
pakovawu.
^lan 77.
(Origano)
Origano (vranilova trava), u smislu ovog pravilnika, jeste
osu{eni grebeni list vranilove trave u cvijetu (Origanum
vulgare L., Origanum vulgare var.creticum, Origanum
heracleoticum L.), koji, kad se stavqa u promet, mora
c) da sadrì najmawe 1 ml etarskog uqa vranilove trave u
100 g proizvoda;
d) da ne sadrì vi{e od 10% ostalih dijelova biqke
vranilove trave ni vi{e od 0,5% drugih primjesa.
^lan 78.
(Oleorezin origana)
Oleorezin origana, u smislu ovog pravilnika, jeste
proizvod dobijen ekstrakcijom aromati~nih materija lista
origana (Origanum vulgare L.), koji, kad sa stavqa u promet,
a) da je u obliku pastozne te~nosti tamne, sme|ezelene
boje;
b) da sadrì najmawe 10% isparqivih etarskih uqa
origana.
^lan 79.
(Zvjezdasti anis)
Zvjezdasti anis, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{en
plod biqke zvjezdasti anis (Illicium verum, Hooker), koji, kad
se stavqa u promet, mora ispuwavati sqede}e uslove:
c) da sadrì najmawe 5 ml etarskog uqa zvjezdastog anisa u
100 g proizvoda.
^lan 80.
(Mqevena za~inska paprika)
Mqevena za~inska paprika je proizvod dobijen mqevewem
zrelih plodova paprike (Capsicum annum I. var. longum,
grossum, abreviatum, typicum itd.). Meqe se perikarp ploda i
sjeme.
Mqevena za~inska paprika mora ispuwavati sqede}e
uslove:
a) da je karakteristi~no crvena, crveno-naranxasta ili
blijedocrvena;
b) da je ukus bez qutine, qut ili blago qut;
c) da je miris prijatan i karakteristi~an;
d) ne smije imati strane mirise ili lo{ ukus (nakiseo,
gorak, pqeswiv ukus, miris na uèglost);
e) ne smije sadràvati insekte ili wihove dijelove,
zaga|ewa od glodara i plijesni vidqive golim okom ili
uz pove}awe od deset puta.
^lan 81.
(Podjela mqevene za~inske paprike)
Za~inska mqevena paprika je:
a) crvena slatka mqevena za~inska paprika;
b) crvena quta mqevena za~inska paprika;
c) blijedocrvena quta mqevena za~inska paprika.
^lan 82.
(Crvena slatka mqevena za~inska paprika)
Crvena slatka mqevena za~inska paprika koja se stavqa u
promet mora ispuwavati sqede}e uslove:
b) da ne sadrì vi{e od 7,5% pepela ni vi{e od 0,55%
pepela nerastvorqivog u hlorovodoni~noj kiselini u
odnosu na suvu materiju;
c) da sadrì najvi{e 17% etarskog ekstrakta u odnosu na
suvu materiju;
Broj 51 - Strana 77
da na 1 kg suve materije sadrì najmawe 2,5 g kapsantina;

da u 100 g suve materije sadrì 10 mg kapsaicina.
^lan 83.
(Crvena quta mqevena za~inska paprika)
Crvena quta mqevena za~inska paprika koja se stavqa u
promet mora ispuwavati sqede}e uslove:
a) da je slatkog ili malo qu}eg okusa;
b) da ne sadrì vi{e 11% vode;
c) da ne sadrì vi{e od 7,5% pepela ni vi{e od 0,55%
pepela nerastvorqivog u hlorovodoni~noj kiselini u
odnosu na suvu materiju;
d) da sadrì najvi{e 17% etarskog ekstrakta u odnosu na
suvu materiju;
e) da na 1 kg suve materije sadrì najmawe 2,0 g kapsantina;
f) da u 100 g suve materije sadrì 20 mg kapsaicina.
^lan 84.
(Blijedocrvena quta mqevena za~inska paprika)
Blijedocrvena quta mqevena za~inska paprika koja se
stavqa u promet mora ispuwavati sqede}e uslove:
a) da je qutog, o{trog ukusa;
c) da ne sadrì vi{e od 10% pepela ni vi{e od 1,6% pepela
nerastvorqivog u hlorovodoni~noj kiselini u odnosu
na suvu materiju;
d) da sadrì najvi{e 17% etarskog ekstrakta u odnosu na
suvu materiju;
e) da na 1 kg suve materije sadrì najmawe 1,5 g kapsantina;
f) da u 100 g suve materije sadrì 20 mg kapsaicina.
^lan 85.
(Ekstrakt paprike)
(1) Ekstrakt od paprike je proizvod dobijen ekstrakcijom od
mqevene paprike, sadrì prirodnu boju i druge osnovne
za~inske sastojke koji su rastvoreni u prirodnom uqu
paprike.
(2) Ekstrakt od paprike moè se proizvoditi i stavqati u
promet i u vidu paste.
(3) Ekstrakt od paprike koji se stavqa u promet smije
sadràvati materije za ekstrakciju samo u tragovima.
(4) Ekstraktu od paprike moè se dodati potrebna koli~ina
antioksidansa.
(5) Ekstrakt od paprike moè se stavqati u promet samo u
originalnom pakovawu, mora sadràvati i podatak o
sadràju boje (prirodnog kapsantina) i kapsaicina.
d)
e)
POGLAVQE II - MJE[AVINA ZAÎNA

^lan 86.
(Mje{avina za~ina)
(1) Pod mje{avinom za~ina, u smislu ovog pravilnika,
podrazumijevaju se proizvodi dobijeni mije{awem dva ili
vi{e za~ina ili mije{awem dva ili vi{e ekstrakata
za~ina ili mije{awem za~ina sa ekstraktima za~ina, sa
dodatkom soli, drugih namirnica i aditiva, dozvoqenih u
ovom pravilniku.
(2) Mje{avini za~ina ne smiju se dodavati vje{ta~ke arome i
boje.
(3) Mje{avini za~ina moè se dodavati silicijum-dioksid
(SiO2) kao sredstvo za spre~avawe zgrudvavawa, s tim da ne
iznosi vi{e od 2% neto mase proizvoda.
POGLAVQE III - PAKOVAWE ZAÎNA, EKSTRAKATA
ZAÎNA I MJE[AVINA ZAÎNA
^lan 87.
(Pakovawe za~ina, ekstrakata za~ina i mje{avina za~ina)
(1) Za~ini, ekstrakti za~ina i mje{avine za~ina mogu se
stavqati u promet samo ako su upakovani u originalna
pojedina~na pakovawa odgovaraju}e neto koli~ine (mase
ili zapremine).
Broj 51 - Strana 78
(2) Za pakovawe proizvoda iz stava (1) ovog ~lana mora se

koristiti ambalaà koja obezbje|uje o~uvawe kvaliteta
proizvoda do momenta otvarawa.
^lan 88.
(Slu`bena kontrola)
Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor sprovode se na
na~in propisan vaè}im zakonskim propisima.
^lan 89.
(1) Danom stupawa na snagu ovog pravilnika prestaju da vaè
odredbe Pravilnika o kvalitetu za~ina, ekstrakata za~ina
i mje{avina za~ina ("Slu`beni list SFRJ", br. 4/85 i
84/87) kao i odredbe ~lanova od 208. do 220. Pravilnika o
kvalitetu vo}a, povr}a i pe~urki i pektinskih preparata
("Slu`beni list SFRJ", br. 1/79, 20/82, 74/90 i 79/90).
(2) Za~ini, ekstrakti za~ina i mje{avine za~ina koje su
ozna~ene prema odredbama navedenih pravilnika iz stava
(1) ovog ~lana koje prestaju da vaè mogu biti u prometu 12
mjeseci nakon stupawa na snagu ovog pravilnika.
^lan 90.
(Stupawe na snagu)
SM broj 86/11
Predsjedavaju}i
Sarajevo
ANEKS
ANALITI^KE METODE
BAS ISO 927
Za~ini i miro|ije - Odre|ivawe sadràja stranih materija;
BAS ISO 928
Za~ini miro|ije - Odre|ivawe ukupnog pepela;
BAS ISO 930
Za~ini miro|ije - Odre|ivawe u kiselini netopivog pepela
BAS ISO 939
Za~ini miro|ije - Odre|ivawe sadràja vlage - Ulazna metoda
BAS ISO 941
Za~ini miro|ije - Odre|ivawe ekstrakta rastvorqivog
u hladnoj vodi;
BAS ISO 948
Za~ini miro|ije - Uzimawe uzoraka;
BAS ISO 1108
Za~ini miro|ije - Odre|ivawe neisparqivog etarskog
ekstrakta;
BAS ISO 1208
Za~ini miro|ije - Odre|ivawe ne~isto}e;
BAS ISO 2825
Za~ini miro|ije - Pripremawe osnovnog uzorka za analize;
BAS ISO 5564
Crni i bijeli biber, u zrnu ili mqeveni - Odre|ivawe
sadràja piperina - Spektrofotometrijska metoda;
BAS ISO 5566
Kurkuma - Odre|ivawe snage boje - Spektrofotometrijska
metoda;
BAS ISO 6571
Za~ini, miro|ije i biqe - Odre|ivawe sadràja eteri~nog uqa;
BAS ISO 7541
Mqevena paprika (u prahu) - Odre|ivawe ukupnog sadràja
prirodnih bojenih materija;
BAS ISO 7543-1
îli i oleorezidi ~ilija - Odre|ivawe sadràja ukupnog
kapsacinoida (capsaicinoida ) - 1 Dio: Spektrometrijska
metoda;
BAS ISO 7543-2
îli i oleorezidi ~ilija - Odre|ivawe sadràja ukupnog
kapsacinoida (capsaicinoida) - 2 Dio: HPCL metodom;

BAS ISO 11027
Biber i eteri~na uqa bibera - Odre|ivawe sadràja
oleoresida-HPCL metodom.
30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e
organima, organima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i
Hercegovine, na 144. sjednici odrànoj 24. februara 2011.
godine, donijelo je
PRAVILNIK
MJE[AVINAMA ZAÎNA
^lan 1.
(Predmet)
(1) Pravilnikom o za~inima, ekstraktima za~ina i mje{avinama
za~ina (u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuju se osnovni
zahtjevi koje moraju ispunjavati za~ini, ekstrakti za~ina i
mje{avine za~ina (u daljnjem tekstu: proizvodi) u
proizvodnji i prometu.
a) nazive i definicije za~ina, ekstrakata za~ina i mje{avina
za~ina,
b) uslove stavljanja za~ina, ekstrakata za~ina i mje{avina
za~ina u promet,
c) deklariranje i mjeriteljske zahtjeve,
^lan 2.
Na deklariranje proizvoda iz ovog pravilnika primjenjuju se
Pravilnik o op}em deklariranju ili ozna~avanju upakovane hrane
("Slu`beni glasnik BiH" broj 87/08) kao i posebne odredbe ovog
pravilnika koje se odnose na deklariranje.
^lan 3.
(Mjeriteljski zahtjevi)
Proizvodi koji se stavljaju na trì{te kao upakovani
proizvodi, ako to ovim pravilnikom nije druga~ije propisano,
moraju odgovarati posebnim propisima o mjeriteljskim
zahtjevima za upakovane proizvode.
^lan 4.
(Analiti~ke metode)
Za odre|ivanje potrebnih kriterija mogu se koristiti
analiti~ke metode na osnovu usvojenih BAS standarda
navedenih u Aneksu, koji je sastavni dio ovog pravilnika.
^lan 5.
(Op}e obaveze)
proizvodnji i prometu skladi{titi, transportirati i ~uvati na na~in
koji osigurava o~uvanje kvaliteta proizvoda do momenta
potro{nje.
POGLAVALJE I - ZAÎNI I EKSTRAKTI ZAÎNA
^lan 6.
(Za~ini)
(1) Pod za~inima u smislu ovog pravilnika podrazumijevaju se
proizvodi biljnog porijekla, svojstvenog mirisa i ukusa, koji
se dodaju prehrambenim proizvodima i pi}ima radi
postizanja odgovaraju}eg mirisa i ukusa ili radi bolje

svarljivosti tih proizvoda.
(2) Kao za~ini u promet se stavljaju aromati~ni dijelovi
za~inskih biljaka (korijen, list, kora, cvijet, tu~ak, cvjetni
pupoljak, plod, sjeme, i dr.), a mogu biti u obliku komada,
zrna, mahune, ve}ih i manjih djeli}a ili praha.
^lan 7.
(Za~inske biljke)
Pod za~inima u smislu ovog pravilnika podrazumijevaju se
aromati~ni dijelovi sljede}ih za~inskih biljaka:
1) Anis (Pimpinella anisum L.);
2) Bijeli biber (Piper nigrum L.);
3) Crni biber (Piper nigrum L.);
4) Bosiljak (Ocimum basilicum L.);
5) Celer (Apium graveolens L.);
6) Cimet (Cinnamomum zeylanicum Blume i Cinnamomum
aromaticum C.G.Ness);
7) îli (Capsicum frutescens L.);
8) ûbar (Satureia hortensis L.);
9) Despik (Lavandula spica L.);
10) \umbir (Zingiber officinale Roscoe);
11) Estragon (Artemisia dracunculus L.);
12) I|irot (Acorus calamus L.);
13) Isiot (Curcuma zedoariae Rosc);
14) Karanfili} (Eugenia caryophyllus Spreng C.);
15) Kim (Carum carvi L.);
16) Koriander (Coriandrum sativum L.);
17) Kardamom (Elettaria cardamomum L. var Maton.
miniscula Burkill);
18) Kadulja (Salvia officinalis L.);
19) Klekove bobe (Juniperus communis L.);
20) Kurkuma (Curcuma longa L.);
21) Kumin (Cuminum cyminum L.);
22) Lovor (Laurus nobilis L.);
23) Bijeli luk u prahu (Allium sativum L.);
24) Crni luk u prahu (Allium cepa L.);
25) Maùran (Majorana hortensis Moench syn. Origanum
Majorana L.);
26) Kopar (Anethum graveolens L.);
27) Komora~ (Foeniculum vulgare P. Miller);
28) Mu{katni ora{~i} (Myristica fragrans Houttuyn);
29) Papuanski mu{katni ora{~i} (Myristica argentea L.);
30) Mu{katni cvijet (Myristica fragrans Houtt., Myristica
argentea L.);
31) Nana (Mentha piperita L.);
32) Paprika za~inska (Capsicum annum L.);
33) Piment (Pimenta officinalis Berg);
34) Per{un (Petroselinum crispum Miller, P., Nyman ex A.W.
Hill);
35) Ruzmarin (Rosmarinus officinalis L.);
36) Roga~i}-triplat (Trigonella foenum graecum L.);
37) Selen (Levisticum officinale Koch);
38) Bijela goru{ica (Sinapis alba L.);
39) Crna goru{ica (Brassica nigra L., W. D. J. Koch);
40) [afran (Crocus sativus L.);
41) [afranika (Carthamus tincto-rius L.);
42) Timijan (Thymus vulgaris L.);
43) Vanilija (Vanilla fragrans - Salisburi Ames syn. Vanilla
44) Origano (Origanum vulgare L.);
45) Zvjezdasti anis (Illicium verum J. D. Hooker);
46) Mljevena za~inska paprika (Capsicum annum L.).
^lan 8.
(Zahtjevi za stavljanje za~ina u promet)
Pri stavljanju u promet za~ini moraju ispunjavati sljede}e
zahtjeve:
a)
Broj 51 - Strana 79
da iz njih nisu ekstrahirane aromati~ne materije i da ne

sadrè primjese ili otpatke za~ina iz kojih su ekstrahirane
aromati~ne materije;
b) da im nisu dodavana sredstva radi pove}anja mase;
c) da ispunjavaju i druge zahtjeve, propisane ovim
pravilnikom za pojedine vrste za~ina.
^lan 9.
(Ekstrakti za~ina)
(1) Pod ekstraktima za~ina, u smislu ovog pravilnika,
podrazumijevaju se proizvodi koji se u razli~itim postupcima
ekstrakcije aromati~nih materija i drugih rastvorljivih
materija koje nisu {tetne za ljudsko zdravlje, dobiveni iz
prirodnih za~ina, za~inskih biljaka ili njihovih dijelova, iz
kojih su otparena sredstva za rastvaranje iznad koli~ine koja
je propisana u ~lanu 10. stav (3) ovog pravilnika.
biljaka navedenih u ~lanu 7. ovog pravilnika.
^lan 10.
(Stavljanje u promet ekstrakata za~ina)
(1) Ekstrakti za~ina stavljaju se u promet kao:
a) koncentrati za~inskih ekstrakata-oleorezini;
b) alkoholni ili drugi rastvori za~inskih ekstrakata (u
etanolu, sir}etnoj kiselini, glicerolu itd.)
pomije{ani s odgovaraju}im nosa~ima kao {to su:
1) natrijev hlorid;
2) skrob;
3) prirodne biljne gume (karuba, gvajak, alginati
kalijuma, natrijuma i prirodni pektim);
(2) Za ekstrakciju aromati~nih materija iz za~ina mogu se
koristiti sljede}i organski rastvara~i: aceton, izopropanol,
metanol, heksan, metil-hlorid, etilen-dihlorid, trihlor-etilen,
etanol, glicerol, glikoli i jestivo ulje.
(3) Pri stavljanju ekstrakata za~ina u promet, koli~ina rastvara~a
zaostalog u ekstraktima za~ina ne smije biti ve}a, i to:
a) aceton od 30 mg/kg;
b) izopropanol od 50 mg/kg;
c) metanol od 50 mg/kg;
e) metilen-hlorida od 30 mg/kg;
f) etilen-dihlorid od 30 mg/kg;
g) trihlor-etilena od 30 mg/kg;
s tim da ukupna koli~ina ostatka organskog rastvara~a ne
prelazi 50 mg/kg.
(4) Za grupu rastvara~a kao {to su: etanol, glicerol, glikoli
(dietilen-glikol, dipropilen-glikol i heksametil-glikol) i
jestivo ulje dozvoljene koli~ine ostatka moraju biti u skladu
sa zahtjevima tehnologije.
^lan 11.
(Za~inski dodaci)
(1) Radi spre~avanja oksidacionih promjena, ekstraktima za~ina
mogu se dodavati sljede}i antioksidansi: tokoferol,
butil-hidroksianisol (BHA), butil-hidroksitoluol (BHT) i
askorbinska kiselina, do 0,1%.
(2) Ekstraktima za~ina mogu se dodavati i {e}er i derivati {e}era
(dekstrin) da bi se postigla odgovaraju}a konzistencija.
^lan 12.
Ekstrakti za~ina koji se stavljaju u promet moraju ispunjavati
i druge zahtjeve propisane ovim pravilnikom.
^lan 13.
(Anis)
Anis je, u smislu ovog pravilnika, osu{en zreo plod anisa
(Pimpinella anisum L.), koji se stavlja u promet kao anis u zrnu i
kao mljeveni anis i mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:
Broj 51 - Strana 80
b)

pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;
c) da anis u zrnu sadrì najmanje 1 ml isparljivog eterskog
ulja anisa u 100 g proizvoda, a mljeveni anis najmanje 0,8
ml isparljivog etarskog ulja anisa u 100 g proizvoda;
^lan 14.
(Oleorezin anisa)
Oleorezin anisa je, u smislu ovog pravilnika, proizvod
dobiven ekstrakcijom aromati~nih materija iz li{}a anisa
(Pimpinella anisum L.) koji, kad se stavlja u promet, mora
sadràvati najmanje 2 ml isparljivog etarskog ulja anisa u 100 g
proizvoda.
^lan 15.
(Bijeli biber)
Bijeli biber je, u smislu ovog pravilnika, osu{en, posebno
obra|en, zreo plod bibera (Piper nigrum L.), koji se stavlja u
promet kao bijeli biber u zrnu i kao mljeveni bijeli biber i mora
b) da ne sadrì vi{e od 4% ukupnog pepela, mljeveni bijeli
biber da ne sadrì vi{e od 6% sirovih vlakana;
c) da ne sadrì vi{e od 2% organskih primjesa niti vi{e od
0,2% mineralnih primjesa;
d) da sadrì najmanje 4,% piperina;
e) da bijeli biber u zrnu sadrì najmanje 1 ml isparljivog
etarskog ulja bibera u 100 g proizvoda, a mljeveni bijeli
biber najmanje 0,7% isparljivog etarskog ulja bibera u
100 g proizvoda.
^lan 16.
(Crni biber)
Crni biber je, u smislu ovog pravilnika, osu{en, nedozreo
plod bibera (Piper nigrum L.), koji se stavlja u promet kao crni
biber u zrnu i kao mljeveni crni biber i mora ispunjavati sljede}e
zahtjeve:
b) da ne sadrì vi{e od 7% ukupnog pepela ni vi{e od 17,5 %
sirovih vlakana;
c) da ne sadrì vi{e od 2% organskih primjesa niti vi{e od
d) da sadrì najmanje 4% piperina;
e) da crni biber u zrnu sadrì najmanje 1,5 ml isparljivog
etarskog ulja bibera u 100 g proizvoda, a mljeveni crni
biber najmanje 0,7% ml isparljivog etarskog ulja bibera u
100 g proizvoda.
^lan 17.
(Oleorezin bijelog i crnog bibera)
Oleorezin bijelog i crnog bibera (Piper nigrum L.) je, u
smislu ovog pravilnika, koncentrat za~inskog ekstrakta koji
sadrì isparljive i neisparljive ekstrakcione materije bibera i koji
kad se stavlja u promet mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:
a) da sadrì najmanje 8 ml isparljivih etarskih ulja bibera u
100 g proizvoda;
b) da sadrì najmanje 25% piperina.
^lan 18.
(Bosiljak)
Bosiljak je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni nadzemni dio
biljke bosiljka (Ocimum basilicum L.) koji, kad se stavlja u
promet, mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:
c) da sadì najmanje 0,3 ml isparljivog etarskog ulja bosiljka
u 100 g proizvoda.
^lan 19.
(Oleorezin bosiljka)
Oleorezin bosiljka je, u smislu ovog pravilnika, ekstrakt
aromati~nih (isparljivih i neisparljivih) materija bosiljka
(Ocimum basilicum L.) koji, kad se stavlja u promet, mora

sadràvati najmanje 20 ml isparljivog etarskog ulja bosiljka u
100 g proizvoda.
^lan 20.
(Celer)
(1) Celer je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni list celera (Apium
graveolens L.) koji, kad se stavlja u promet, mora ispunjavati
sljede}e zahtjeve:
c) da sadì najmanje 0,2 ml isparljivog etarskog ulja celera u
100 g proizvoda;
d) da ne sadrì vi{e od 0,5% primjesa biljnog porijekla.
(2) Sjeme celera je, u smislu ovog pravilnika, osu{eno sjeme
celera koje, kad se stavlja u promet, mora ispunjavati
sljede}e zahtjeve:
b) da ne sadrì vi{e od 3% ukupnih ne~isto}a.
^lan 21.
(Oleorezin celera)
Oleorezin celera je, u smislu ovog pravilnika, proizvod
dobiven ekstrakcijom li{}a i sjemena celera (Apium graveolens
L.) koji, kad se stavljaju promet, mora sadràvati najmanje 4 ml
isparljivog etarskog ulja celera u 100 g proizvoda.
^lan 22.
(Cimet)
Cimet je, u smislu ovog pravilnika, osu{ena kora cimetovog
drveta (Cinnamomum zeylanicum Blume i Cinnamomum
aromaticum C.G.Ness) koji se stavlja u promet kao cimet u kori i
kao mljeveni cimet i mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:
c) da cimet u kori sadrì 1 ml isparljivog etarskog ulja cimeta
u 100 g proizvoda, a mljeveni cimet najmanje 0,7%
isparljivog etarskog ulja cimeta u 100 g proizvoda.
^lan 23.
(Oleorezin cimeta)
Oleorezin cimeta je, u smislu ovog pravilnika, ekstrakt kore
biljke Cinnamomum zeylanicum Blume koji, kad se stavlja u
promet, mora ispunjavati sljede}e uslove:
a) da sadrì najmanje 30 ml isparljivog etarskog ulja cimeta
u 100 g proizvoda;
b) da sadrì najmanje 18% cimet-aldehida.
^lan 24.
(îli)
îli je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni zreo plod tropske
vrste paprike (Capsicum frutescens L.) koji se stavlja u promet
kao ~ili-cijeli plod i kao mljeveni ~ili i mora ispunjavati sljede}e
zahtjeve:
c) da sadrì najmanje 0,1% kapsaicina.
^lan 25.
(ûbar)
ûbar je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni nadzemni dio
biljke ~ubar (Satureia hortensis L.) koji, kad se stavlja u promet,
mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:
pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini.
^lan 26.
(Lavanda)
Lavanda je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni cvijet i
pupoljak lavande (Lavandula spica L.) koji, kad se stavlja u
c) da sadrì najmanje 0,6 ml isparljivog etarskog ulja
d) da ne sadrì vi{e od 2,5% drugih dijelova biljke ni vi{e od
2,5% ostalih primjesa.
^lan 27.
(\umbir)
\umbir je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni izdanak (rizom)
|umbira (Zingiber officinale Roscoe), koji se stavlja u promet
kao cijeli |umbir ili kao mljeveni |umbir i mora ispunjavati
sljede}e uslove:
c) da cijeli |umbir sadrì najmanje 1,5 ml isparljivog
etarskog ulja |umbira u 100 g proizvoda, a mljeveni
|umbir najmanje 0,7 ml isparljivog etarskog ulja |umbira
u 100 g proizvoda.
^lan 28.
(Oleorezin |umbira)
Oleorezin |umbira je, u smislu ovog pravilnika, ekstrakt
isparljivih i neisparljivih aromati~nih materija |umbira, slatkog i
o{trog ukusa, dobiven ekstrakcijom rizoma biljke Zingiber
officinale Roscoe koji, kad se stavlja u promet, mora sadràvati
najmanje 12 ml isparljivog eterskog ulja |umbira u 100 g
proizvoda.
^lan 29.
(Estragon)
Estragon je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni listi} i vrh
gran~ice biljke estragon (Artemisia dracunculus L) koji, kad se
stavlja u promet, mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:
c) da sadrì najmanje 0,3 ml isparljivog etarskog ulja
^lan 30.
(I|irot)
I|irot je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni izdanak (rizom)
i|irota (Acorus calamus L.), koji se stavlja u promet kao cijeli
i|irot i kao mljeveni i|irot i mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:
c) da sadrì najmanje 1,5 ml isparljivog etarskog ulja i|irota
u 100 g proizvoda;
d) da je izdanak i|irota bez korjena i da ne sadrì vi{e od 1%
stranih primjesa.
^lan 31.
(Isiot)
Isiot je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni izdanak (rizom)
biljke isiot (Curcuma zedoariae Rosc), koji se stavlja u promet
kao cijeli isiot i kao isiot isje~en na kri{ke ili kolutove i mora
ispunjavati sljede}e uslove:
c) da sadrì najmanje 1 ml isparljivog etarskog ulja isiota u
100 g proizvoda.
Broj 51 - Strana 81
^lan 32.
(Karanfili})
Karanfili} je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni cvijetni
pupoljak biljke (Eugenia caryophyllus C.Sprengel), koji se
stavlja u promet kao karanfili} u zrnu i kao mljeveni karanfili} i
a) da karanfili} u zrnu ne sadrì vi{e od 12% vode, a
mljeveni karanfili} ne vi{e od 10% vode;
c) da karanfili} u zrnu sadrì najmanje 12,5 ml isparljivog
etarskog ulja karanfili}a u 100 g proizvoda, a mljeveni
karanfili} najmanje 10 ml isparljivog etarskog ulja
karanfili}a u 100 g proizvoda;
e) da ne sadrì vi{e od 8% drugih dijelova biljke ni vi{e od
2% ostalih primjesa.
^lan 33.
(Oleorezin karanfili}a)
Oleorezin karanfili}a je, u smislu ovog pravilnika, ekstrakt
isparljivih i neisparljivih aromati~nih materija dobiven
ekstrakcijom biljke Eugenia caryophyllus C.Sprengel koji, kad
se stavlja u promet, mora sadràvati najmanje 40 ml isparljivog
eterskog ulja karanfili}a u 100 g proizvoda.
^lan 34.
(Kim)
Kim je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni plod kima (Carum
carvi L.), koji se stavlja u promet kao kim u zrnu i kao mljeveni
kim i mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:
c) da kim u zrnu sadrì najmanje 1,5 ml etarskog ulja kima u
100 g proizvoda, a mljeveni kim najmanje 1,2 ml etarskog
ulja kima u 100 g proizvoda;
^lan 35.
(Oleorezin kima)
Oleorezin kima je, u smislu ovog pravilnika, ekstrakt
aromati~nih materija kima dobiven ekstrakcijom sjemena biljke
Carum carvi L. koji, kad se stavlja u promet, mora sadràvati
najmanje 20 ml etarskog ulja kima u 100 g proizvoda.
^lan 36.
(Koriander)
Koriander je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni zreo plod
koriandera (Coriandrum sativum L.), koji se stavlja u promet kao
koriander u zrnu i kao mljeveni koriander i mora ispunjavati
sljede}e zahtjeve:
da koriander u zrnu sadrì najmanje 1,5 ml etarskog ulja
koriandera u 100 g proizvoda, a mljeveni koriander
najmanje 0,1 ml etarskog ulja koriander u 100 g
proizvoda;
da ne sadrì vi{e od 2% primjesa biljnog porijekla, ni
^lan 37.
(Oleorezin koriandera)
Oleorezin koriandera je, u smislu ovog pravilnika, ekstrakt
aromati~nih materija dobiven ekstrakcijom sjemena biljke
Coriandrum sativum L. koji, kad se stavlja u promet, mora
sadràvati najmanje 15 ml etarskog ulja koriander u 100 g
proizvoda.
^lan 38.
(Kardamom)
Kardamom je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni plod
Burkill), koji se stavlja u promet kao cijeli plod kardamoma i kao
mljeveni kardamom i mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:
Broj 51 - Strana 82
a)
b)
c)

da ne sadrì vi{e od 9,5% ukupnog pepela ni vi{e od 2%
pepela nerastvoljivog u hlorovodoni~noj kiselini;
da cijeli plod sadrì najmanje 2 ml etarskog ulja
kardamoma u 100 g proizvoda, mljeveni kardamom
najmanje 1 ml etarskog ulja kardamoma u 100 g
proizvoda.
^lan 39.
Oleorezin kardamoma je, u smislu ovog pravilnika, ekstrakt
aromati~nih materija kardamoma dobiven ekstrakcijom sjemena
biljke Elettaria cardamomum L. var. Maton. miniscula Burkill
koji, kad se stavlja u promet, mora sadràvati najmanje 20 ml
etarskog ulja kardamoma u 100 g proizvoda.
^lan 40.
(Kadulja)
Kadulja (àlfija) je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni
grebeni list kadulje (Salvia officinalis L.) koji, kad se stavlja u
c) da sadrì najmanje 1 ml etarskog ulja kadulje u 100 g
proizvoda;
d) da ne sadrì vi{e od 4% ostalih dijelova biljke, ni vi{e od
2% drugih primjesa.
^lan 41.
(Oleorezin kadulje)
Oleorezin kadulje je, u smislu ovog pravilnika, proizvod
dobiven ekstrakcijom aromati~nih materija kadulje (Salvia
officinalis L.) koji, kad se stavlja u promet, mora ispunjavati
sljede}e zahtjeve:
a) da je u obliku tamnozelene slabo viskozne te~nosti;
b) da sadrì najmanje 6 % isparljivih etarskih ulja kadulje.
^lan 42.
(Klekove bobe)
Klekove bobe su, u smislu ovog pravilnika, zreli plodovi
kleke (Juniperus communis L.), koji se stavljaju u promet kao
klekove bobe u zrnu i kao mljevene klekove bobe i moraju
c) da ne sadrè vi{e od 0,5% sasu{enih plodova;
d) da ne sadrè vi{e od 2% stranih primjesa.
^lan 43.
(Kurkuma)
Kurkuma je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni izdanak
(rizom) biljke kurkuma (Curcuma longa L.), koji se stavlja u
promet kao cijela kurkuma i mljevena kurkuma i mora
c) da cijela kurkuma sadrì najmanje 2,5 ml etarskog ulja
kurkume u 100 g proizvoda, a mljevena kurkuma
najmanje 1 ml etarskog ulja kurkume u 100 g proizvoda.
^lan 44.
(Oleorezin kurkume)
Oleorezin kurkume je, u smislu ovog pravilnika, ekstrakt
aromati~nih materija dobiven ekstrakcijom iz gomoljastog
rizoma biljke Curcuma longa L. koji, kad se stavlja u promet,
mora sadràvati najmanje kurkumina 500, izraèno u jedinicama
boje.
^lan 45.
(Kumin)
Kumin je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni plod kumina
(Cuminum cyminum L.), koji se stavlja u promet kao kumin u
zrnu i kao mljeveni kumin i mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:
c) da kumin u zrnu sadrì najmanje 1,5 ml etarskog ulja
kumina u 100 g proizvoda, a mljeveni kumin najmanje 1
ml etarskog ulja kumina u 100 g proizvoda.
^lan 46.
(Lovor)
Lovor je, u smislu ovog pravilnika, osu{eno li{}e lovora
(Laurus nobilis L.), koji se stavlja u promet kao cijeli list lovora i
kao mljeveni list lovora i mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:
c) da cijeli list lovora sadrì najmanje 1 ml etarskog ulja lista
lovora u 100 g proizvoda, a mljeveni list najmanje 0,6 ml
etarskog ulja lista lovora u 100 g proizvoda;
d) da ne sadrì vi{e od 1% drugih dijelova lovora ni vi{e od
^lan 47.
(Oleorezin lovora)
Oleorezin lovora je, u smislu ovog pravilnika, proizvod
dobiven ekstrakcijom aromati~nih materija lista lovora (Laurus
nobilis L.), koji, kad se stavlja u promet, mora ispunjavati
sljede}e zahtjeve:
a) da je u obliku tamnozelene te~nosti koja moè imati i
b) da sadrì najmanje 8% isparljivih etarskih ulja lista
lovora.
^lan 48.
(Bijeli luk u prahu)
Bijeli luk u prahu su, u smislu ovog pravilnika, o~i{}ene,
osu{ene i do pra{kaste strukture samljevene glavice bijelog luka
(Allium sativumm L.) koji, kad se stavlja u promet, mora
a) da bijeli luk u prahu ne sadrì vi{e od 6% vode;
c) da sadrì najmanje 0,1 ml etarskog ulja bijelog luka u 100
g proizvoda.
^lan 49.
(Ekstrakt bijelog luka)
Ekstrakt bijelog luka je, u smislu ovog pravilnika, proizvod
dobiven ekstrakcijom aromati~nih materija bijelog luka (Allium
sativumm L.) koji, kad se stavlja u promet, mora sadràvati
najmanje 32 ml isparljivih etarskih ulja bijelog luka u 100 g
proizvoda.
^lan 50.
(Crni luk u prahu)
Crni luk u prahu su, u smislu ovog pravilnika, o~i{}ene,
isje~ene, osu{ene i do pra{kaste strukture samljevene glavice
crnog luka (Allium cepa L.) koji, kad se stavlja u promet, mora
a) da crni luk u prahu ne sadrì vi{e od 6% vode;
^lan 51.
(Ekstrakt crnog luka)
(1) Ekstrakt crnog luka je ekstrakt aromati~nih materija dobiven
ekstrakcijom su{enog ili svjeèg crnog luka (Allium cepa L.)
koji, kad se stavlja u promet, mora sadràvati najmanje 40%
suhe materije.
(2) Ekstrakt prènog crnog luka je ekstrakt aromati~nih materija

dobiven ekstrakcijom prènog crnog luka koji, kad se stavlja
u promet, mora sadràvati najmanje 60% suhe materije.
^lan 52.
(Maùran)
Maùran je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni grebeni list
maùrana (Majorana hortensis Moench syn. Origanum majorana
L.), koji se stavlja u promet kao cijeli list maùrana i kao mljeveni
list maùrana i mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:
c) da list maùrana sadrì najmanje 0,7 ml etarskog ulja
maùrana u 100 g proizvoda, a mljeveni list maùrana
najmanje 0,5 ml etarskog ulja maùrana u 100 g
proizvoda;
d) da ne sadrì vi{e od 10 dijelova stabljike i peteljki
maùrana.
^lan 53.
(Oleorezin maùrana)
Oleorezin maùrana je, u smislu ovog pravilnika, ekstrakt
aromati~nih materija dobiven ekstrakcijom biljke maùrana
(Majorana hortensis Moench syn. Origanum majorana L.) koji,
kad se stavlja u promet, mora sadràvati najmanje 5 ml etarskog
ulja maùrana u 100 g proizvoda.
^lan 54.
(Kopar)
Kopar je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni zreo plod kopar
(Anethum graveolens L.), koji se stavlja u promet kao kopar u
zrnu i kao mljeveni kopar i mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:
c) da sadrì najmanje 1 ml etarskog ulja ploda kopar u 100 g
proizvoda;
^lan 55.
(Oleorezin kopra)
Oleorezin kopra je, u smislu ovog pravilnika, proizvod
dobiven ekstrakcijom aromati~nih materija iz ploda kopra
(Anethum graveolens L.) koji, kad se stavlja u promet, mora
sadràvati najmanje 11 ml etarskog ulja kopra u 100 g proizvoda.
^lan 56.
(Komora~)
Komora~ je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni zreo plod
komora~a (Foeniculum vulgare P. Miller), koji se stavlja u
promet kao komora~ u zrnu i kao mljeveni komora~ i mora
c) da komora~ u zrnu sadrì najmanje 1 ml etarskog ulja
komora~a u 100 g proizvoda, a mljeveni komora~
najmanje 0,8 ml etarskog ulja komora~a u 100 g
proizvoda;
^lan 57.
Oleorezin komora~a je, u smislu ovog pravilnika, proizvod
dobiven ekstrakcijom aromati~nih materija iz ploda komora~a
(Foeniculum vulgare P. Miller), koji, kad se stavlja u promet,
mora sadràvati najmanje 8 ml etarskog ulja ploda komora~a u
100 g proizvoda.
^lan 58.
(Mu{katni orah)
(1) Mu{katni orah je, u smislu ovog pravilnika, jezgro sjemena
mu{katnog drveta (Myristica fragrans Houttuyn), koji se
Broj 51 - Strana 83
stavlja u promet kao cijeli mu{katni orah i kao mljeveni

mu{katni orah i mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:
c) da cijeli mu{kantni orah sadrì najmanje 5 ml etarskog
ulja mu{kantnog orah u 100 g proizvoda, a mljeveni
mu{kantni orah najmanje 3,6 ml etarskog ulja
mu{kantnog oraha u 100 g proizvoda;
d) da ne sadrì vi{e od 0,5 ostalih dijelova ploda mu{kantnog
oraha.
(2) Mu{katni orah moè biti bijeljen kre~nim mlijekom.
^lan 59.
(Papuanski mu{kantni orah)
(1) Papuanski mu{kantni orah je, u smislu ovog pravilnika,
jezgro sjemena mu{katnog drveta (Myristica argentea L.),
koji se stavlja u promet kao cijeli papuanski mu{kantni orah
i kao mljeveni papuanski mu{kantni orah i mora ispunjavati
sljede}e zahtjeve:
c) da cijeli papuanski mu{kantni orah sadrì najmanje 3 ml
etarskog ulja papuanskog mu{kantnog oraha u 100 g
proizvoda, a mljeveni najmanje 2 ml etarskog ulja u 100 g
proizvoda;
d) da ne sadrì vi{e od 0,5 ostalih dijelova ploda papuanskog
mu{kantnog oraha.
(2) Papuanski mu{kantni orah moè biti bijeljen kre~nim
mlijekom.
^lan 60.
(Mu{katni cvijet)
Mu{katni cvijet je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni omota~
(arillus) sjemena svih vrsta mu{katnog drveta (Myristica fragrans
Houtt., Myristica argentea L.), koji se stavlja u promet kao cijeli
mu{katni cvijet i kao mljeveni mu{katni cvijet i mora ispunjavati
sljede}e zahtjeve:
c) da sadrì najmanje 2,3 ml etarskog ulja mu{katnog cvijeta
u 100 g proizvoda;
d) da ne sadrì vi{e od 2,5% drugih dijelova ploda mu{kata
ni vi{e od 0,5% drugih primjesa.
^lan 61.
(Oleorezin mu{kata)
(1) Oleorezin mu{kata je, u smislu ovog pravilnika, ekstrakt
aromati~nih materija dobiven ekstrakcijom mu{katnog oraha
(Myristica fragrans Houtt.) koji, kad se stavlja u promet,
mora sadràvati najmanje 30 ml etarskog ulja mu{kata u 100
g proizvoda.
(2) Oleorezin mu{katnog cvijeta je proizvod dobiven
ekstrakcijom aromati~nih materija osu{enog omota~a
(arillusa) sjemena mu{katnog drveta koji, kad se stavlja u
promet, mora sadràvati najmanje 25 ml etarskog ulja
mu{katnog cvijeta u 100 g proizvoda.
^lan 62.
(Nana)
Nana je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni list nane (Mentha
piperita L.) koji, kad se stavlja u promet, mora ispunjavati
sljede}e zahtjeve:
c) da sadrì najmanje 0,8 ml etarskog ulja nane u 100 g
proizvoda;
d) da ne sadrì vi{e od 5% ostalih dijelova biljke nane ni vi{e
Broj 51 - Strana 84
^lan 63.
(Piment)
Piment je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni plod
pimentovog drveta (Pimenta officinalis Berg), koji se stavlja u
promet kao piment u zrnu i kao mljeveni piment i mora
c) da mljeveni piment i piment u zrnu sadrè najmanje 1 ml
isparljivog etarskog ulja pimenta u 100 g proizvoda;
^lan 64.
(Ekstrakt pimenta)
Ekstrakt pimenta je, u smislu ovog pravilnika, ekstrakt
aromati~nih materija dobiven ekstrakcijom biljke piment
(Pimenta officinalis Berg) koji, kad se stavlja u promet, mora
sadràvati najmanje 30 ml etarskog ulja pimenta u 100 g
proizvoda.
^lan 65.
(Per{un)
(1) Per{unov list je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni list
per{una (Petroselinum crispum Miller, P., Nyman ex. A.W.
Hill) koji, kad se stavlja u promet, mora ispunjavati sljede}e
zahtjeve:
c) da sadrè najmanje 0,2 ml etarskog ulja per{una u 100 g
proizvoda;
d) da ne sadrì vi{e od 0,5% primjesa biljnog porijekla.
^lan 66.
(Oleorezin per{una)
Oleorezin per{una je, u smislu ovog pravilnika, proizvod
dobiven ekstrakcijom aromati~nih materija iz ploda i lista
per{una (Petroselinum crispum Miller, P., Nyman ex. A.W. Hill)
koji, kad se stavlja u promet, mora sadràvati najmanje 6 ml
isparljivog etarskog ulja per{una u 100 g proizvoda.
^lan 67.
(Ruzmarin)
Ruzmarin je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni list i vrh
gran~ice ruzmarina (Rosmarinus officinalis L.), koji se stavlja u
promet kao cijeli ruzmarin i kao mljeveni ruzmarin i mora
c) da cijeli ruzmarin sadrì najmanje 1 ml etarskog ulja
ruzmarina u 100 g proizvoda, a mljeveni ruzmarin
najmanje 0,6 ml etarskog ulja ruzmarina u 100 g
proizvoda;
d) da ne sadrì vi{e od 0,3% stranih primjesa.
^lan 68.
(Roga~i})
Roga~i} (triplat) je, u smislu ovog pravilnika, osu{eno sjeme
biljke roga~i}a (Trigonella foenum graecum L.), koji se stavlja u
promet kao roga~i} u zrnu i kao mljeveni roga~i} i mora
^lan 69.
(Selen)
Selen je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni list (a koristi se i
korijen) biljke selen (Levisticum officinale Koch) koji, kad se
b)
c)
da ne sadrì vi{e od 10% ukupnog pepela;

da sadrì najmanje 0,1 ml isparljivog etarskog ulja selena
u 100 g proizvoda;
d) da ne sadrì vi{e od 10 dijelova stabljike selena;
e) da ne sadrì vi{e od 1% stranih primjesa.
^lan 70.
(Bijela goru{ica)
Bijela goru{ica je, u smislu ovog pravilnika, osu{eno sjeme
bijele sla~ice (Sinapis alba L.) koja, kad se stavlja u promet, mora
^lan 71.
(Crna goru{ica)
Crna goru{ica je, u smislu ovog pravilnika, osu{eno sjeme
crne goru{ice (Brassica nigra L., DJKoch) koja, kad se stavlja u
promet kao crna goru{ica u zrnu i kao mljevena crna goru{ica,
c) da sadrì najmanje 0,3 ml etarskog ulja crne sla~ice 100 g
proizvoda;
^lan 72.
([afran)
[afran je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni tu~ak cvijeta
{afrana (Crocus sativus L.) koji, kad se stavlja u promet, mora
^lan 73.
([afranika)
[afranika je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni cvjetni list
{afranike - divljeg {afrana (Carthamus tinctorius L.), koja, kad se
^lan 74.
(Timijan)
Timijan (maj~ina du{ica) je, u smislu ovog pravilnika,
osu{eni grebeni list timijana (Thymus vulgaris L.), koji se stavlja
u promet kao cijeli list timijana i kao mljeveni list timijana i mora
c) da list timijana sadrì najmanje 1 ml etarskog ulja
tamijana u 100 g proizvoda, a mljeveni list timijana
najmanje 0,5 ml etarskog ulja timijana u 100 g proizvoda;
d) da ne sadrì vi{e od 10% dijelova stabljike timijana ni vi{e
^lan 75.
Oleorezin timijana je, u smislu ovog pravilnika, ekstrakt
aromati~nih materija dobiven ekstrakcijom biljke timijana (Thymus vulgaris L.), koji, kad se stavlja u promet, mora sadràvati
najmanje 30 ml isparljivog etarskog ulja timijana u 100 g
proizvoda.
^lan 76.
(Vanila)
(1) Vanila (vanilija) je, u smislu ovog pravilnika, nedozreo,
fermentiran, djelimi~no osu{en plod tropske biljke vanila
(Vanilla fragrans - Salisburi Ames syn. Vanilla planifolia

Andrews) i njeni hibridi.
(2) Radi stavljanja u promet, plodovi vanile (mahune) se prema
kvalitetu razvrstavaju u klasu I. i II. klasu.
(3) U klasu I. razvrstavaju se plodovi vanile (mahune) koji
c) da sadrè najmanje 2% vanilina.
(4) U klasu II. razvrstavaju se plodovi vanile (mahune) koji
c) da sadrè najmanje 1% vanilina.
(5) Vanila (vanilija) se moè stavljati u promet i kao mljevena
(vanila u prahu) i to samo u originalnom pakovanju.
^lan 77.
(Origano)
Origano (vranilova trava) je, u smislu ovog pravilnika,
osu{eni grebeni list vranilove trave u cvijetu (Origanum vulgare
L., Origanum vulgare var.creticum, Origanum heracleoticum L.)
koji, kad se stavlja u promet, mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:
c) da sadrì najmanje 1 ml etarskog ulja vranilove trave u
100 g proizvoda;
d) da ne sadrì vi{e od 10% ostalih dijelova biljke vranilove
trave ni vi{e od 0,5% drugih primjesa.
^lan 78.
(Oleorezin origana)
Oleorezin origana je, u smislu ovog pravilnika, proizvod
dobiven ekstrakcijom aromati~nih materija lista origana
(Origanum vulgare L.) koji, kad sa stavlja u promet, mora
a) a je u obliku pastozne te~nosti tamne, sme|ezelene boje;
b) da sadrì najmanje 10% isparljivih etarskih ulja origana.
^lan 79.
(Zvjezdasti anis)
Zvjezdasti anis je, u smislu ovog pravilnika, osu{en plod
biljke zvjezdasti anis (Illicium verum, Hooker) koji, kad se
c) da sadrì najmanje 5 ml etarskog ulja zvjezdastog anisa u
100 g proizvoda.
^lan 80.
(Mljevena za~inska paprika)
Mljevena za~inska paprika je proizvod dobiven mljevenjem
grossum, abreviatum, typicum itd.). Melje se perikarp ploda i
sjeme.
Mljevena za~inska paprika mora ispunjavati sljede}e
zahtjeve:
a) da je karakteristi~no crvena, crveno-narandàsta ili
blijedocrvena;
b) da je ukus bez ljutine, ljut ili blago ljut;
c) da je miris prijatan i karakteristi~an;
d) ne smije imati strane mirise ili lo{ ukus (nakiseo, gorak,
pljesiv ukus, miris na uèglost);
e) ne smije sadràti insekte ili njihove dijelove, zaga|enja od
glodara i pljesni vidljivi golim okom ili uz pove}anje od
deset puta.
^lan 81.
(Podjela mljevene za~inske paprike)
Mljevena za~inska paprika je:
a) crvena slatka mljevena za~inska paprika;
b) crvena ljuta mljevena za~inska paprika;
Broj 51 - Strana 85
c)
blijedocrvena ljuta mljevena za~inska paprika.

^lan 82.
(Crvena slatka mljevena za~inska paprika)
Crvena slatka mljevena za~inska paprika koja se stavlja u
promet mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:
b) da ne sadrì vi{e od 7,5% pepela ni vi{e od 0,55% pepela
nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini u odnosu na
suhu materiju;
c) da sadrì najvi{e 17% etarskog ekstrakta u odnosu na suhu
materiju;
d) da na 1 kg suhe materije sadrì najmanje 2,5 g kapsantina;
e) da u 100 g suhe materije sadrì 10 mg kapsaicina.
^lan 83.
(Crvena ljuta mljevena za~inska paprika)
Crvena ljuta mljevena za~inska paprika koja se stavlja u
promet mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:
a) da je slatkog ili malo lju}eg okusa;
c) da ne sadrì vi{e od 7,5% pepela ni vi{e od 0,55% pepela
suhu materiju;
d) da sadrì najvi{e 17% etarskog ekstrakta u odnosu na suhu
materiju;
e) da na 1 kg suhe materije sadrì najmanje 2,0 g kapsantina;
f) da u 100 g suhe materije sadrì 20 mg kapsaicina.
^lan 84.
(Blijedo-crvena ljuta mljevena za~inska paprika)
Blijedo-crvena ljuta mljevena za~inska paprika koja se
stavlja u promet mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:
a) da je ljutog, o{trog ukusa;
c) da ne sadrì vi{e od 10% pepela ni vi{e od 1,6% pepela
suhu materiju;
d) da sadrì najvi{e 17% etarskog ekstrakta u odnosu na suhu
materiju;
e) da na 1 kg suhe materije sadrì najmanje 1,5 g kapsantina;
f) da u 100 g suhe materije sadrì 20 mg kapsaicina.
^lan 85.
(Ekstrakt paprike)
(1) Ekstrakt paprike je proizvod dobiven ekstrakcijom mljevene
paprike, sadrì prirodu boju i druge osnovne za~inske
sastojke koji su rastvoreni u prirodnom ulju paprike.
(2) Ekstrakt paprike moè se proizvoditi i stavljati u promet i u
vidu paste.
(3) Ekstrakt paprike koji se stavlja u promet smije da sadrì
materije za ekstrakciju samo u tragovima.
(4) Ekstraktu paprike moè se dodati potrebna koli~ina
antioksidansa.
(5) Ekstrakt paprike moè se stavljati u promet samo u
originalnom pakovanju, mora sadràvati i podatak o sadràju
boje (prirodnog kapsantina) i kapsaicina.
POGLAVALJE II - MJE[AVINA ZAÎNA
^lan 86.
(Mje{avina za~ina)
(1) Pod mje{avinom za~ina se, u smislu ovog pravilnika,
podrazumijevaju proizvodi dobiveni mije{anjem dva ili vi{e
za~ina ili mije{anjem dva ili vi{e ekstrakata za~ina ili
mije{anjem za~ina s ekstraktima za~ina, s dodatkom soli,
drugih namirnica i aditiva, dozvoljenih u ovom pravilniku.
(2) Mje{avini za~ina ne smiju se dodavati umjetne arome i boje.
(3) Mje{avini za~ina moè se dodavati silicijev dioksid (SiO2)
kao sredstvo za spre~avanje zgrudvavanja, s tim da ne iznosi
vi{e od 2% netomase proizvoda.
Broj 51 - Strana 86
POGLAVLJE III - PAKOVANJE ZAÎNA,

EKSTRAKATA ZAÎNA I MJE[AVINA ZAÎNA
^lan 87.
(Pakovanje za~ina, ekstrakata za~ina i mje{avina za~ina)
(1) Za~ini, ekstrakti za~ina i mje{avine za~ina mogu se stavljati
u promet samo ako su upakovani u originalna pojedina~na
pakovanja odgovaraju}e netokoli~ine (mase ili zapremine).
(2) Za pakovanje proizvoda iz stava (1) ovog ~lana mora se
koristiti ambalaà koja osigurava o~uvanje kvaliteta
proizvoda do momenta otvaranja.
^lan 88.
(Slu`bena kontrola)
Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor provode se na na~in
propisan vaè}im zakonskim propisima.
^lan 89.
(1) Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju da vaè
odredbe Pravilnika o kvalitetu za~ina, ekstrakata za~ina i
mje{avina za~ina ("Slu`beni list SFRJ", br. 4/85 i 84/87) kao
i odredbe ~lana 208. do 220. Pravilnika o kvalitetu vo}a,
povr}a i pe~urki i pektinskih preparata ("Slu`beni list SFRJ",
br. 1/79, 20/82, 74/90 i 79/90).
(2) Za~ini, ekstrakti za~ina i mje{avine za~ina, koje su ozna~ene
prema odredbama navedenih pravilnika iz stava (1) ovog
~lana koje prestaju da vaè, mogu biti u prometu 12 mjeseci
nakon stupanja na snagu ovog pravilnika.
^lan 90.
(Stupanje na snagu)
VM broj 86/11
Predsjedavaju}i
Sarajevo
ANEKS
ANALITI^KE METODE
BAS ISO 927
Za~ini i miro|ije - Odre|ivanje sadràja stranih materija;
BAS ISO 928
Za~ini miro|ije - Odre|ivanje ukupnog pepela;
BAS ISO 930
Za~ini miro|ije - Odre|ivanje u kiselini netopivog pepela
BAS ISO 939
Za~ini miro|ije - Odre|ivanje sadràja vlage - Ulazna metoda
BAS ISO 941
Za~ini miro|ije - Odre|ivanje ekstrakta rastvorljivogu hladnoj
vodi;
BAS ISO 948
Za~ini miro|ije - Uzimanje uzoraka;
BAS ISO 1108
Za~ini miro|ije - Odre|ivanje neisparljivog etarskog ekstrakta;
BAS ISO 1208
Za~ini miro|ije - Odre|ivanje ne~isto}e;
BAS ISO 2825
Za~ini miro|ije - Pripremanje osnovnog uzorka za analize;
BAS ISO 5564
Crni i bijeli biber, u zrnu ili mljeveni - Odre|ivanje sadràja
piperina - Spektrofotometrijska metoda;
BAS ISO 5566 Kurkuma - Odre|ivanje snage boje Spektrofotometrijska metoda;
BAS ISO 6571
Za~ini, miro|ije i bilje - Odre|ivanje sadràja eteri~nog ulja;
BAS ISO 7541
Mljevena paprika (u prahu) - Odre|ivanje ukupnog sadràja
prirodnih bojenih materija;
BAS ISO 7543-1

îli i oleorezidi ~ilija - Odre|ivanje sadràja ukupnog
capsaicinoida (kapsakinoida) - 1 Dio: Spektrometrijska metoda;
BAS ISO 7543-2
capsaicinoida (kapsakinoida) - 2 Dio: HPCL metodom;
BAS ISO 11027
Biber i eteri~na ulja bibera - Odre|ivanje sadràja oleoresida HPCL metodom.
Na temelju ~lanka 17. stavak 2. i ~lanka 72. Zakona o hrani
br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e
PRAVILNIK
MJE[AVINAMA ZAÎNA
^lanak 1.
(Predmet)
(1) Pravilnikom o za~inima, ekstraktima za~ina i mje{avinama
za~ina (u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuju se temeljni
zahtjevi koje moraju ispunjavati za~ini, ekstrakti za~ina i
mje{avine za~ina (u daljnjem tekstu: proizvodi) u
proizvodnji i prometu.
a) nazive i definicije za~ina, ekstrakata za~ina i mje{avine
za~ina,
b) uvjete stavljanja u promet za~ina, ekstrakata za~ina i
mje{avina za~ina,
c) deklariranje i mjeriteljske zahtjeve,
^lanak 2.
Na deklariranje proizvoda iz ovoga pravilnika primjenjuju se
Pravilnik o op}em deklariranju ili ozna~avanju upakirane hrane
("Slu`beni glasnik BiH", broj 87/08) kao i posebne odredbe
ovoga pravilnika koje se odnose na deklariranje.
^lanak 3.
(Mjeriteljski zahtjevi)
Proizvodi koji se stavljaju na trì{te kao upakirani proizvodi,
ako to ovim pravilnikom nije druk~ije propisano, moraju
odgovarati posebnim propisima o mjeriteljskim zahtjevima za
upakirane proizvode.
^lanak 4.
(Analiti~ke metode)
Za odre|ivanje potrebnih kriterija mogu se koristiti
analiti~ke metode na temelju usvojenih standarda BAS,
navedenih u Aneksu koji je sastavni dio ovoga pravilnika.
^lanak 5.
(Op}e obveze)
proizvodnji i prometu skladi{titi, prevoziti i ~uvati na na~in koji
osigurava o~uvanje kvalitete proizvoda do trenutka potro{nje.

POGLAVLJE I. ZAÎNI I EKSTRAKTI ZAÎNA
^lanak 6.
(Za~ini)
(1) Pod za~inima, u smislu ovoga Pravilnika, podrazumijevaju
se proizvodi biljnoga podrijetla, svojstvena mirisa i okusa,
koji se dodaju prehrambenim proizvodima i napitcima radi
postizanja odgovaraju}ega mirisa i okusa ili radi bolje
probavljivosti tih proizvoda.
(2) Kao za~ini u promet se stavljaju aromati~ni dijelovi
za~inskih biljaka (korijen, list, kora, cvijet, tu~ak, cvjetni
pupoljak, plod, sjeme i dr.), a mogu biti u obliku komada,
zrna, mahune, ve}ih i manjih djeli}a ili praha.
^lanak 7.
(Za~inske biljke)
Pod za~inima, u smislu ovoga pravilnika, podrazumijevaju
se aromati~ni dijelovi sljede}ih za~inskih biljaka:
1) anis (Pimpinella anisum L.);
2) bijeli papar (Piper nigrum L.);
3) crni papar (Piper nigrum L.);
4) bosiljak (Ocimum basilicum L.);
5) celer (Apium graveolens L.);
6) cimet (Cinnamomum zeylanicum Blume i Cinnamomum
aromaticum C. G. Ness);
7) ~ili (Capsicum frutescens L.);
8) ~ubar (Satureia hortensis L.);
9) lavanda {irokolisna (Lavandula spica L.);
10) |umbir (Zingiber officinale Roscoe);
11) estragon (Artemisia dracunculus L.);
12) i|irot (Acorus calamus L.);
13) isiot (Curcuma zedoariae Rosc.);
14) klin~i} (Eugenia caryophyllus Spreng C.);
15) kim (Carum carvi L.);
16) korijandar (Coriandrum sativum L.);
17) kardamom (Elettaria cardamomum L. var Maton.
miniscula Burkill);
18) kadulja (Salvia officinalis L.);
19) borovica (Juniperus communis L.);
20) kurkuma (Curcuma longa L.);
21) kumin (Cuminum cyminum L.);
22) lovor (Laurus nobilis L.);
23) ~e{njak u prahu (Allium sativum L.);
24) crveni luk u prahu (Allium cepa L.);
25) maùran (Majorana hortensis Moench syn. Origanum
majorana L.);
26) kopar (Anethum graveolens L.);
27) komora~ (Foeniculum vulgare P. Miller);
28) mu{katni ora{~i} (Myristica fragrans Houtt.,
Myristicaceae);
29) papuanski mu{katni ora{~i} (Myristica argentea L.);
30) mu{katni cvijet (Myristica fragrans Houtt., Myristica
argentea L.);
31) paprena metvica (Mentha piperita L.);
32) paprika za~inska (Capsicum annum L.)
33) pimenta (Pimenta officinalis Berg);
34) per{in (Petroselinum crispum Miller, P., Nyman ex A.W.
Hill);
35) ru`marin (Rosmarinus officinalis L.);
36) piskavica (Trigonella foenum graecum L.);
37) ljup~ac (Levisticum officinale Koch);
38) bijela goru{ica (Sinapis alba L.);
39) crna goru{ica (Brassica nigra L., W. D. J. Koch);
40) {afran (Crocus sativus L.);
41) {afranika (Carthamus tinctorius L.);
42) timijan (Thymus vulgaris L.);
43) vanilija (Vanilla fragrans - Salisburi Ames syn. Vanilla
Broj 51 - Strana 87
44) origano - mravinac (Origanum vulgare L.);

45) zvjezdasti anis (Illicium verum J. D. Hooker);
46) mljevena za~inska paprika (Capsicum annum L.).
^lanak 8.
(Uvjeti za stavljanje za~ina u promet)
Prilikom stavljanja u promet za~ini moraju ispunjavati
sljede}e uvjete:
a) da iz njih nisu ekstrahirane aromati~ne tvari i da ne sadrè
primjese ili otpatke za~ina iz kojih su ekstrahirane
aromati~ne tvari;
b) da im nisu dodavana sredstva radi pove}anja mase;
c) da ispunjavaju i druge uvjete propisane ovim pravilnikom
za pojedine vrste za~ina.
^lanak 9.
(Ekstrakti za~ina)
(1) Pod ekstraktima za~ina, u smislu ovoga pravilnika,
podrazumijevaju se proizvodi dobiveni razli~itim
postupcima ekstrakcije aromati~nih tvari i drugih topljivih
tvari koje nisu {tetne za ljudsko zdravlje iz prirodnih za~ina,
za~inskih biljaka ili njihovih dijelova, iz kojih su otparena
sredstva za otapanje iznad koli~ine propisane u ~lanku 10.
stavku (3) ovoga pravilnika.
biljaka navedenih u ~lanku 7. ovoga pravilnika.
^lanak 10.
(Stavljanje u promet ekstrakata za~ina)
(1) Ekstrakti za~ina stavljaju se u promet kao:
a) koncentrati za~inskih ekstrakata - oleorezini;
b) alkoholne ili druge otopine za~inskih ekstrakata (u
etanolu, octenoj kiselini, glicerolu itd.)
pomije{ani s odgovaraju}im nosa~ima kao {to su:
1) natrijev klorid;
2) {krob;
3) prirodne biljne gume (roga~a, gvajaka, alginati
kalija, natrija i prirodni pektin);
(2) Za ekstrakciju aromati~nih tvari iz za~ina mogu se koristiti
sljede}a organska otapala: aceton, izopropanol, metanol,
heksan, metil klorid, etilen diklorid, triklor etilen, etanol,
glicerol, glikoli i jestivo ulje.
(3) Prilikom stavljanja ekstrakata za~ina u promet koli~ina
otapala preostalog u ekstraktima za~ina ne smije biti ve}a, i
to:
a) acetona od 30 mg/kg;
b) izopropanola od 50 mg/kg;
c) metanola od 50 mg/kg;
e) metilen klorida od 30 mg/kg;
f) etilen diklorid od 30 mg/kg;
g) triklor etilena od 30 mg/kg;
s tim da ukupna koli~ina ostatka organskog otapala ne
prelazi 50 mg/kg.
(4) Za skupinu otapala kao {to su: etanol, glicerol, glikoli
(dietilenglikol, dipropilenglikol i heksametilglikol) i jestivo
ulje dopu{tene koli~ine ostatka moraju biti sukladne s
tehnolo{kim zahtjevima.
^lanak 11.
(Za~inski dodaci)
(1) Radi spre~avanja oksidacijskih promjena, ekstraktima za~ina
mogu se dodavati sljede}i antioksidansi: tokoferol,
butilhidroksianisol (BHA), butilhidroksitoluol (BHT) i
askorbinska kiselina, do 0,1%.
(2) Ekstraktima za~ina mogu se dodavati i {e}er i derivati {e}era
(dekstrin) radi postizanja odgovaraju}e konzistencije.
Broj 51 - Strana 88
^lanak 12.
Ekstrakti za~ina koji se stavljaju u promet moraju ispunjavati
i druge uvjete propisane ovim pravilnikom.
^lanak 13.
(Anis)
Anis, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni zreli plod anisa
(Pimpinella anisum L.), a koji se stavlja u promet kao anis u zrnu i
kao mljeveni anis te mora ispunjavati sljede}e uvjete:
a) ne sadràvati vi{e od 12% vode;
b) ne sadràvati vi{e od 10% ukupnog pepela ni vi{e od 3%
pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;
c) anis u zrnu treba sadràvati najmanje 1 ml hlapivog
eteri~nog ulja anisa u 100 g proizvoda, a mljeveni anis
najmanje 0,8 ml hlapivog eteri~nog ulja anisa u 100 g
proizvoda;
d) ne sadràvati vi{e od 2% stranih primjesa.
^lanak 14.
(Oleorezin anisa)
Oleorezin anisa, u smislu ovoga pravilnika, jest proizvod
dobiven ekstrakcijom aromati~nih tvari iz li{}a anisa (Pimpinella
anisum L.), a koji prilikom stavljanja u promet mora sadràvati
najmanje 2 ml hlapivog eteri~nog anisovog ulja u 100 g
proizvoda.
^lanak 15.
(Bijeli papar)
Bijeli papar, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni, posebno
obra|eni zreli plod papra (Piper nigrum L.), a koji se stavlja u
promet kao bijeli papar u zrnu i kao mljeveni bijeli papar te mora
b) ne sadràvati vi{e od 4% ukupnog pepela, mljeveni bijeli
papar ne sadràvati vi{e od 6% sirovih vlakana;
c) ne sadràvati vi{e od 2% organskih primjesa niti vi{e od
d) sadràvati najmanje 4,% piperina;
e) bijeli papar u zrnu treba sadràvati najmanje 1 ml
hlapivog eteri~nog ulja papra u 100 g proizvoda, a
mljeveni bijeli papar najmanje 0,7% hlapivog eteri~nog
ulja papra u 100 g proizvoda.
^lanak 16.
(Crni papar)
Crni papar, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni, nedozreli
plod papra (Piper nigrum L.), a koji se stavlja u promet kao crni
papar u zrnu i kao mljeveni crni papar te mora ispunjavati
sljede}e uvjete:
b) ne sadràvati vi{e od 7% ukupnog pepela ni vi{e od 17,5
% sirovih vlakana;
c) ne sadràvati vi{e od 2% organskih primjesa ni vi{e od
d) sadràvati najmanje 4% piperina;
e) crni papar u zrnu treba sadràvati najmanje 1,5 ml
hlapivog eteri~nog ulja papra u 100 g proizvoda, a
mljeveni crni papar najmanje 0,7% ml hlapivog eteri~nog
ulja papra u 100 g proizvoda.
^lanak 17.
(Oleorezin bijelog i crnog papra)
Oleorezin bijelog i crnog papra (Piper nigrum L.), u smislu
ovoga pravilnika, jest koncentrat za~inskog ekstrakta koji sadrì
hlapive i nehlapive ekstrakcijske tvari papra, a koji prilikom
stavljanja u promet mora ispunjavati sljede}e uvjete:
a) sadràvati najmanje 8 ml hlapivih eteri~nih ulja papra u
100 g proizvoda;
b) sadràvati najmanje 25% piperina.
^lanak 18.
(Bosiljak)
Bosiljak, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni nadzemni
dio biljke bosiljka (Ocimum basilicum L.), a koji prilikom
a) ne sadràvati vi{e od 12,5% vode;
c) sadàvati najmanje 0,3 ml hlapivog eteri~nog ulja bosiljka
u 100 g proizvoda.
^lanak 19.
(Oleorezin bosiljka)
Oleorezin bosiljka, u smislu ovoga pravilnika, jest ekstrakt
aromati~nih (hlapivih i nehlapivih) tvari bosiljka (Ocimum
basilicum L.), a koji prilikom stavljanja u promet mora sadràvati
najmanje 20 ml hlapivog eteri~nog ulja bosiljka u 100 g
proizvoda.
^lanak 20.
(Celer)
(1) Celer, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni list celera
(Apium graveolens L.), a koji prilikom stavljanja u promet
mora ispunjavati sljede}e uvjete:
b) ne sadràvati vi{e od 10% ukupnog pepela ni vi{e od 1,8%
c) sadàvati najmanje 0,2 ml hlapivog eteri~nog ulja celera u
100 g proizvoda;
d) ne sadràvati vi{e od 0,5% primjesa biljnoga podrijetla.
(2) Sjeme celera, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eno sjeme
celera, a koji prilikom stavljanja u promet mora ispunjavati
sljede}e uvjete:
b) ne sadràvati vi{e od 3% ukupnih ne~isto}a.
^lanak 21.
(Oleorezin celera)
Oleorezin celera, u smislu ovoga pravilnika, jest proizvod
dobiven ekstrakcijom li{}a i sjemena celera (Apium graveolens
L.), a koji prilikom stavljanja promet mora sadràvati najmanje 4
ml hlapivog eteri~nog ulja celera u 100 g proizvoda.
^lanak 22.
(Cimet)
Cimet, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{ena kora
cimetovog drva (Cinnamomum zeylanicum Blume i
Cinnamomum aromaticum C. G. Ness), a koji se stavlja u promet
kao cimet u kori i kao mljeveni cimet te mora ispunjavati sljede}e
uvjete:
c) cimet u kori treba sadràvati 1 ml hlapivog eteri~nog ulja
cimeta u 100 g proizvoda, a mljeveni cimet najmanje
0,7% hlapivog eteri~nog ulja cimeta u 100 g proizvoda.
^lanak 23.
(Oleorezin cimeta)
Oleorezin cimeta, u smislu ovoga pravilnika, jest ekstrakt
kore biljke Cinnamomum zeylanicum Blume, a koji prilikom
a) sadràvati najmanje 30 ml hlapivog eteri~nog ulja cimeta
u 100 g proizvoda;
b) sadràvati najmanje 18% cimetovog aldehida.
^lanak 24.
(îli)
îli, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni zreli plod
tropske vrste paprike (Capsicum frutescens L.), a koji se stavlja u
promet kao ~ili - cijeli plod i kao mljeveni ~ili te mora ispunjavati
sljede}e uvjete:

b)
ne sadràvati vi{e od 10% ukupnog pepela ni vi{e od 1,6%

c) sadràvati najmanje 0,1% kapsaicina.
^lanak 25.
(ûbar)
ûbar, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni nadzemni dio
biljke ~ubar (Satureia hortensis L.), a koji prilikom stavljanja u
promet mora ispunjavati sljede}e uvjete:
pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini.
^lanak 26.
(Lavanda)
Lavanda, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni cvijet i
pupoljak lavande (Lavandula spica L.), a koja prilikom stavljanja
u promet mora ispunjavati sljede}e uvjete:
c) sadràvati najmanje 0,6 ml hlapivog eteri~nog ulja
d) ne sadràvati vi{e od 2,5% drugih djelova biljke ni vi{e od
2,5% ostalih primjesa.
^lanak 27.
(\umbir)
\umbir, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni izdanak
(rizom) |umbira (Zingiber officinale Roscoe), a koji se stavlja u
promet kao cijeli |umbir ili kao mljeveni |umbir te mora
c) cijeli |umbir treba sadràvati najmanje 1,5 ml hlapivog
eteri~nog ulja |umbira u 100 g proizvoda, a mljeveni
|umbir najmanje 0,7 ml hlapivog eteri~nog ulja |umbira
u 100 g proizvoda.
^lanak 28.
(Oleorezin |umbira)
Oleorezin |umbira, u smislu ovoga pravilnika, jest ekstrakt
hlapivih i nehlapivih aromati~nih tvari |umbira, slatkog i o{trog
okusa, dobiven ekstrakcijom rizoma biljke Zingiber officinale
Roscoe, a koji prilikom stavljanja u promet mora sadràvati
najmanje 12 ml hlapivog eteri~nog ulja |umbira u 100 g
proizvoda.
^lanak 29.
(Estragon)
Estragon, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni listi} i vrh
gran~ice biljke estragon (Artemisia dracunculus L), a koji
prilikom stavljanja u promet mora ispunjavati sljede}e uvjete:
^lanak 30.
(I|irot)
I|irot, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni izdanak
(rizom) i|irota (Acorus calamus L.), a koji se stavlja u promet kao
cijeli i|irot i kao mljeveni i|irot te mora ispunjavati sljede}e
uvjete:
b) ne sadràvati vi{e od 10% ukupnog pepela;
c) sadràvati najmanje 1,5 ml hlapivog eteri~nog ulja i|irota
u 100 g proizvoda;
d) izdanak i|irota treba biti bez korijena i ne sadràvati vi{e
od 1% stranih primjesa.
Broj 51 - Strana 89
^lanak 31.
(Isiot)
Isiot, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni izdanak (rizom)
biljke isiot (Curcuma zedoariae Rosc), a koji se stavlja u promet
kao cijeli isiot i kao isiot izrezan na komade ili kolutove te mora
c) sadràvati najmanje 1 ml hlapivog eteri~nog ulja isiota u
100 g proizvoda.
^lanak 32.
(Klin~i})
Klin~i}, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni cvjetni
pupoljak biljke (Eugenia caryophyllus C.Sprengel), a koji se
stavlja u promet kao klin~li} u zrnu i kao mljeveni klin~i} te mora
a) klin~i} u zrnu ne treba sadràvati vi{e od 12% vode, a
mljeveni klin~i} ne vi{e od 10% vode;
c) klin~i} u zrnu treba sadràvati najmanje 12,5 ml hlapivog
eteri~nog ulja klin~i}a u 100 g proizvoda, a mljeveni
klin~i} najmanje 10 ml hlapivog eteri~nog ulja klin~i}a u
100 g proizvoda;
d) ne sadràvati vi{e od 8% drugih dijelova biljke ni vi{e od
^lanak 33.
(Oleorezin klin~i}a)
Oleorezin klin~i}a, u smislu ovoga pravilnika, jest ekstrakt
hlapivih i nehlapivih aromati~nih tvari dobiven ekstrakcijom
biljke Eugenia caryophyllus C.Sprengel, a koji prilikom
stavljanja u promet mora sadràvati najmanje 40 ml hlapivog
eteri~nog ulja klin~i}a u 100 g proizvoda.
^lanak 34.
(Kim)
Kim, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni plod kima
(Carum carvi L.), a koji se stavlja u promet kao kim u zrnu i kao
mljeveni kim te mora ispunjavati sljede}e uvjete:
c) kim u zrnu treba sadràvati najmanje 1,5 ml eteri~nog ulja
kima u 100 g proizvoda, a mljeveni kim najmanje 1,2 ml
eteri~nog ulja kima u 100 g proizvoda;
d) ne sadràvati vi{e od 2% primjesa.
^lanak 35.
(Oleorezin kima)
Oleorezin kima, u smislu ovoga pravilnika, jest ekstrakt
aromati~nih tvari kima dobiven ekstrakcijom sjemena biljke
Carum carvi L., a koji prilikom stavljanja u promet mora
sadràvati najmanje 20 ml eteri~nog ulja kima u 100 g proizvoda.
^lanak 36.
(Korijandar)
Korijandar, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni zreli plod
korijandra (Coriandrum sativum L.), a koji se stavlja u promet
kao korijandar u zrnu i kao mljeveni korijandar te mora
c) korijandar u zrnu treba sadràvati najmanje 1,5 ml
eteri~nog ulja korijandra u 100 g proizvoda, a mljeveni
korijandar najmanje 0,1 ml eteri~nog ulja korijandra u 100
g proizvoda;
d) ne sadràvati vi{e od 2% primjesa biljnog podrijetla ni
Broj 51 - Strana 90
^lanak 37.
(Oleorezin korijandra)
Oleorezin korijandra, u smislu ovoga pravilnika, jest ekstrakt
aromati~nih tvari dobiven ekstrakcijom sjemena biljke
Coriandrum sativum L., a koji prilikom stavljanja u promet mora
sadràvati najmanje 15 ml eteri~nog ulja korijandra u 100 g
proizvoda.
^lanak 38.
(Kardamom)
Kardamom, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni plod
Burkill), a koji se stavlja u promet kao cijeli plod kardamoma i
kao mljeveni kardamom te mora ispunjavati sljede}e uvjete:
b) ne sadràvati vi{e od 9,5% ukupnog pepela ni vi{e od 2%
c) cijeli plod treba sadràvati najmanje 2 ml eteri~nog ulja
kardamoma u 100 g proizvoda, a mljeveni kardamom
najmanje 1 ml eteri~nog ulja kardamoma u 100 g
proizvoda.
^lanak 39.
Oleorezin kardamoma, u smislu ovoga pravilnika, jest
ekstrakt aromati~nih tvari kardamoma dobiven ekstrakcijom
sjemena biljke Elettaria cardamomum L. var. Maton. miniscula
Burkill, a koji prilikom stavljanja u promet mora sadràvati
najmanje 20 ml eteri~nog ulja kardamoma u 100 g proizvoda.
^lanak 40.
(Kadulja)
Kadulja (àlfija), u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni
grebeni list kadulje (Salvia officinalis L.), a koja prilikom
c) sadràvati najmanje 1 ml eteri~nog ulja kadulje u 100 g
proizvoda;
d) ne sadràvati vi{e od 4% ostalih dijelova biljke ni vi{e od
2% drugih primjesa.
^lanak 41.
(Oleorezin kadulje)
Oleorezin kadulje, u smislu ovoga pravilnika, jest proizvod
dobiven ekstrakcijom aromati~nih tvari kadulje (Salvia
officinalis L.), a koji prilikom stavljanja u promet mora
a) biti u obliku tamnozelene slabo viskozne teku}ine;
b) sadràvati najmanje 6% hlapivih eteri~nih ulja kadulje.
^lanak 42.
(Borovica)
Borovica, u smislu ovoga pravilnika, jesu zreli plodovi kleka
(Juniperus communis L.), a koja se stavlja u promet kao borovica
u zrnu i kao mljevena borovica i mora ispunjavati sljede}e uvjete:
c) ne sadràvati vi{e od 0,5% sasu{enih plodova;
^lanak 43.
(Kurkuma)
Kurkuma, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni izdanak
(rizom) biljke kurkume (Curcuma longa L.), a koja se stavlja u
promet kao cijela kurkuma i mljevena kurkuma te mora
c)
cijela kurkuma treba sadràvati najmanje 2,5 ml eteri~nog

ulja kurkume u 100 g proizvoda, a mljevena kurkuma
najmanje 1 ml eteri~nog ulja kurkume u 100 g proizvoda.
^lanak 44.
(Oleorezin kurkume)
Oleorezin kurkume, u smislu ovoga pravilnika, jest ekstrakt
aromati~nih tvari dobiven ekstrakcijom iz gomoljastog rizoma
biljke Curcuma longa L., a koji prilikom stavljanja u promet
mora sadràvati najmanje kurkumina 500, izraèno u jedinicama
boje.
^lanak 45.
(Kumin)
Kumin, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni plod kumina
(Cuminum cyminum L.), a koji se stavlja u promet kao kumin u
zrnu i kao mljeveni kumin te mora ispunjavati sljede}e uvjete:
c) kumin u zrnu treba sadràvati najmanje 1,5 ml eteri~nog
ulja kumina u 100 g proizvoda, a mljeveni kumin
najmanje 1 ml eteri~nog ulja kumina u 100 g proizvoda.
^lanak 46.
(Lovor)
Lovor, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eno li{}e lovora
(Laurus nobilis L.), a koji se stavlja u promet kao cijeli lovorov
list i kao mljeveni lovorov list te mora ispunjavati sljede}e uvjete:
c) cijeli lovorov list treba sadràvati najmanje 1 ml eteri~nog
ulja lovorovog lista u 100 g proizvoda, a mljeveni list
najmanje 0,6 ml eteri~nog ulja lovorovog lista u 100 g
proizvoda;
d) ne sadràvati vi{e od 1% drugih dijelova lovora ni vi{e od
^lanak 47.
(Oleorezin lovora)
Oleorezin lovora, u smislu ovoga pravilnika, jest proizvod
dobiven ekstrakcijom aromati~nih tvari lovorovog lista (Laurus
nobilis L.), a koji prilikom stavljanja u promet mora ispunjavati
sljede}e uvjete:
a) biti u obliku tamnozelene teku}ine koja moè imati i
b) sadràvati najmanje 8% hlapivih eteri~nih ulja lovorovog
lista.
^lanak 48.
(ê{njak u prahu)
ê{njak u prahu, u smislu ovoga pravilnika, jesu o~i{}ene,
osu{ene i do pra{kaste strukture samljevene glavice ~e{njaka
(Allium sativumm L.), a koji prilikom stavljanja u promet moraju
a) ~e{njak u prahu ne treba sadràvati vi{e od 6% vode;
c) sadràvati najmanje 0,1 ml eteri~nog ulja ~e{njaka u 100 g
proizvoda.
^lanak 49.
(Ekstrakt ~e{njaka)
Ekstrakt ~e{njaka, u smislu ovoga pravilnika, jest proizvod
dobiven ekstrakcijom aromati~nih tvari ~e{njaka (Allium
sativumm L.), a koji prilikom stavljanja u promet mora
sadràvati najmanje 32 ml hlapivih eteri~nih ulja ~e{njaka u 100
g proizvoda.
^lanak 50.
(Crveni luk u prahu)
Crveni luk u prahu, u smislu ovoga pravilnika, jesu o~i{}ene,
izrezane, osu{ene i do pra{kaste strukture samljevene glavice
crvenog luka (Allium cepa L.), a koji prilikom stavljanja u

a) da crveni luk u prahu ne sadrì vi{e od 6% vode;
^lanak 51.
(Ekstrakt crvenog luka)
(1) Ekstrakt crvenog luka jest ekstrakt aromati~nih tvari dobiven
ekstrakcijom su{enog ili svjeèg crvenog luka (Allium cepa
L.), a koji prilikom stavljanja u promet mora sadràvati
najmanje 40% suhe tvari.
(2) Ekstrakt prènog crvenog luka jest ekstrakt aromati~nih tvari
dobiven ekstrakcijom prènog crvenog luka, a koji prilikom
stavljanja u promet mora sadràvati najmanje 60% suhe
tvari.
^lanak 52.
(Maùran)
Maùran, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni grebeni list
maùrana (Majorana hortensis Moench syn. Origanum majorana
L.), a koji se stavlja u promet kao cijeli list maùrana i kao
mljeveni list maùrana te mora ispunjavati sljede}e uvjete:
c) list maùrana treba sadràvati najmanje 0,7 ml eteri~nog
ulja maùrana u 100 g proizvoda, a mljeveni list maùrana
najmanje 0,5 ml eteri~nog ulja maùrana u 100 g
proizvoda;
d) ne sadràvati vi{e od 10 dijelova stabljike i peteljki
maùrana.
^lanak 53.
(Oleorezin maùrana)
Oleorezin maùrana, u smislu ovoga pravilnika, jest ekstrakt
aromati~nih tvari dobiven ekstrakcijom biljke maùran
(Majorana hortensis Moench syn. Origanum majorana L.), a koji
prilikom stavljanja u promet mora sadràvati najmanje 5 ml
eteri~nog ulja maùrana u 100 g proizvoda.
^lanak 54.
(Kopar)
Kopar, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni zreli plod
kopra (Anethum graveolens L.), a koji se stavlja u promet kao
kopar u zrnu i kao mljeveni kopar te mora ispunjavati sljede}e
uvjete:
c) treba sadràvati najmanje 1 ml eteri~nog ulja ploda kopra
u 100 g proizvoda;
^lanak 55.
(Oleorezin kopra)
Oleorezin kopra, u smislu ovoga pravilnika, jest proizvod
dobiven ekstrakcijom aromati~nih tvari iz ploda kopra (Anethum
graveolens L.), a koji prilikom stavljanja u promet mora
sadràvati najmanje 11 ml eteri~nog ulja kopra u 100 g
proizvoda.
^lanak 56.
(Komora~)
Komora~, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni zreli plod
komora~a (Foeniculum vulgare P. Miller), a koji se stavlja u
promet kao komora~ u zrnu i kao mljeveni komora~ te mora
c) komora~ u zrnu treba sadràvati najmanje 1 ml eteri~nog
ulja komora~a u 100 g proizvoda, a mljeveni komora~
Broj 51 - Strana 91
najmanje 0,8 ml eteri~nog ulja komora~a u 100 g

proizvoda;
^lanak 57.
Oleorezin komora~a, u smislu ovoga pravilnika, jest
proizvod dobiven ekstrakcijom aromati~nih tvari iz ploda
komora~a (Foeniculum vulgare P. Miller), a koji prilikom
stavljanja u promet mora sadràvati najmanje 8 ml eteri~nog ulja
ploda komora~a u 100 g proizvoda.
^lanak 58.
(Mu{katni orah)
(1) Mu{katni orah, u smislu ovoga pravilnika, jest jezgra
sjemena mu{katnog drva (Myristica fragrans Houttuyn), a
koji se stavlja u promet kao cijeli mu{katni orah i kao
mljeveni mu{katni orah te mora ispunjavati sljede}e uvjete:
c) cijeli mu{katni orah treba sadràvati najmanje 5 ml
eteri~nog ulja mu{kantnog oraha u 100 g proizvoda, a
mljeveni mu{katni orah najmanje 3,6 ml eteri~nog ulja
mu{kantnog oraha u 100 g proizvoda;
d) ne sadràvati vi{e od 0,5 ostalih dijelova ploda
mu{kantnog oraha.
(2) Mu{katni orah moè biti bijeljen kre~nim mlijekom.
^lanak 59.
(Papuanski mu{katni orah)
(1) Papuanski mu{katni orah, u smislu ovoga pravilnika, jest
jezgra sjemena mu{katnog drva (Myristica argentea L.), a
koji se stavlja u promet kao cijeli papuanski mu{katni orah i
kao mljeveni papuanski mu{katni orah te mora ispunjavati
sljede}e uvjete:
c) cijeli papuanski mu{katni orah treba sadràvati najmanje
3 ml eteri~nog ulja papuanskog mu{katnog orah u 100 g
proizvoda, a mljeveni najmanje 2 ml eteri~nog ulja u 100
g proizvoda;
d) ne sadràvati vi{e od 0,5 ostalih dijelova ploda
papuanskog mu{katnog oraha.
(2) Papuanski mu{katni orah moè biti bijeljen kre~nim
mlijekom.
^lanak 60.
(Mu{katni cvijet)
Mu{katni cvijet, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni
omota~ (arillus) sjemena svih vrsta mu{katnog drva (Myristica
fragrans Houtt., Myristica argentea L.), a koji se stavlja u promet
kao cijeli mu{katni cvijet i kao mljeveni mu{katni cvijet te mora
c) sadràvati najmanje 2,3 ml eteri~nog ulja mu{katnog
cvijeta u 100 g proizvoda;
d) ne sadràvati vi{e od 2,5% drugih dijelova ploda mu{kata
^lanak 61.
(Oleorezin mu{kata)
(1) Oleorezin mu{kata, u smislu ovoga pravilnika, jest ekstrakt
aromati~nih tvari dobiven ekstrakcijom mu{katnog ora{~i}a
(Myristica fragrans Houtt.), a koji prilikom stavljanja u
promet mora sadràvati najmanje 30 ml eteri~nog ulja
mu{kata u 100 g proizvoda.
(2) Oleorezin mu{katnog cvijeta jest proizvod dobiven
ekstrakcijom aromati~nih tvari osu{enog omota~a (arillusa)
sjemena mu{katnog drva, a koji prilikom stavljanja u promet
Broj 51 - Strana 92
mora sadràvati najmanje 25 ml eteri~nog ulja mu{katnog

cvijeta u 100 g proizvoda.
^lanak 62.
(Paprena metvica)
Paprena metvica, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni list
paprene metvice (Mentha piperita L.), a koja prilikom stavljanja
c) sadràvati najmanje 0,8 ml eteri~nog ulja paprene metvice
u 100 g proizvoda;
d) ne sadràvati vi{e od 5% ostalih dijelova biljke paprene
metvice ni vi{e od 2% ostalih primjesa.
^lanak 63.
(Pimenta)
Pimenta, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni plod
pimentinog drva (Pimenta officinalis Berg), a koja se stavlja u
promet kao pimenta u zrnu i kao mljevena pimenta te mora
c) mljevena pimenta i pimenta u zrnu trebaju sadràvati
najmanje 1 ml hlapivog eteri~nog ulja pimente u 100 g
proizvoda;
d) ne sadràvati vi{e od 2% primjesa.
^lanak 64.
(Ekstrakt pimente)
Ekstrakt pimente, u smislu ovoga pravilnika, jest ekstrakt
aromati~nih tvari dobiven ekstrakcijom biljke pimente (Pimenta
officinalis Berg), a koji prilikom stavljanja u promet mora
sadràvati najmanje 30 ml eteri~nog ulja pimente u 100 g
proizvoda.
^lanak 65.
(Per{in)
(1) Per{inov list, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni list
per{ina (Petroselinum crispum Miller, P., Nyman ex. A.W.
Hill), a koji prilikom stavljanja u promet mora ispunjavati
sljede}e uvjete:
c) sadràvati najmanje 0,2 ml eteri~nog ulja per{ina u 100 g
proizvoda;
d) ne sadràvati vi{e od 0,5% primjesa biljnog podrijetla.
^lanak 66.
(Oleorezin per{ina)
Oleorezin per{ina, u smislu ovoga pravilnika, jest proizvod
dobiven ekstrakcijom aromati~nih tvari iz ploda i lista per{ina
(Petroselinum crispum Miller, P., Nyman ex. A.W. Hill), a koji
prilikom stavljanja u promet mora sadràvati najmanje 6 ml
hlapivog eteri~nog ulja per{ina u 100 g proizvoda.
^lanak 67.
(Ru`marin)
Ru`marin, u smislu ovog pravilnika, jest osu{eni list i vrh
gran~ice ru`marina (Rosmarinus officinalis L.), a koji se stavlja u
promet kao cijeli ru`marin i kao mljeveni ru`marin te mora
c) cijeli ru`marin treba sadràvati najmanje 1 ml eteri~nog
ulja ru`marina u 100 g proizvoda, a mljeveni ru`marin
najmanje 0,6 ml eteri~nog ulja ru`marina u 100 g
proizvoda;
d) ne sadràvati vi{e od 0,3% stranih primjesa.
^lanak 68.
(Piskavica)
Piskavica, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eno sjeme
biljke piskavice (Trigonella foenum graecum L.), a koja se
stavlja u promet kao piskavica u zrnu i kao mljevena piskavica te
c) ne sadràvati vi{e od 1% stranih primjesa.
^lanak 69.
(Ljup~ac)
Ljup~ac, u smslu ovoga pravilnika, jest osu{eni list (a koristi
se i korijen) biljke ljup~ac (Levisticum officinale Koch), a koji
ljup~aca u 100 g proizvoda;
d) ne sadràvati vi{e od 10 dijelova stabljike ljup~aca;
e) ne sadràvati vi{e od 1% stranih primjesa.
^lanak 70.
(Bijela goru{ica)
Bijela goru{ica, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eno
sjeme bijele goru{ice (Sinapis alba L.), a koja prilikom stavljanja
c) ne sadràvati vi{e od 2% stranih primjesa.
^lanak 71.
(Crna goru{ica)
Crna goru{ica, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eno sjeme
crne goru{ice (Brassica nigra L., DJKoch), a koja prilikom
stavljanja u promet kao crna goru{ica u zrnu i kao mljevena crna
goru{ica mora ispunjavati sljede}e uvjete:
c) sadràvati najmanje 0,3 ml eteri~nog ulja crne goru{ice u
100 g proizvoda;
^lanak 72.
([afran)
[afran, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni tu~ak cvijeta
{afrana (Crocus sativus L.), a koji prilikom stavljanja u promet
^lanak 73.
([afranika)
[afranika, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni cvjetni list
{afranike - divljeg {afrana (Carthamus tinctorius L.), a koja
b) ne sadràvati vi{e od 8% ukupmog pepela ni vi{e od 1,5%
^lanak 74.
(Timijan)
Timijan (maj~ina du{ica), u smislu ovoga pravilnika, jest
osu{eni grebeni list timijana (Thymus vulgaris L.), a koji se
stavlja u promet kao cijeli list timijana i kao mljeveni list timijana
te mora ispunjavati sljede}e uvjete:

c)
list timijana treba sadràvati najmanje 1 ml eteri~nog ulja

tamijana u 100 g proizvoda, a mljeveni list timijana
najmanje 0,5 ml eteri~nog ulja tamijana u 100 g
proizvoda;
d) ne sadràvati vi{e od 10% dijelova stabljike timijana ni
vi{e od 2% ostalih primjesa.
^lanak 75.
Oleorezin timijana, u smislu ovoga pravilnika, jest ekstrakt
aromati~nih tvari dobiven ekstrakcijom biljke timijan (Thymus
vulgaris L.), a koji prilikom stavljanja u promet mora sadràvati
najmanje 30 ml hlapivog eteri~nog ulja timijana u 100 g
proizvoda.
^lanak 76.
(Vanilija)
(1) Vanilija, u smislu ovoga pravilnika, jest nedozreli,
fermentirani, djelomi~no osu{eni plod tropske biljke vanilije
(Vanilla fragrans - Salisburi Ames syn. Vanilla planifolia
Andrews) i njeni hibridi.
(2) Radi stavljanja u promet, plodovi vanilije (mahune) prema
kvaliteti se razvrstavaju u klasu I. i u klasu II.
(3) U klasu I. razvrstavaju se plodovi vanilije (mahune) koji
moraju ispunjavati sljede}e uvjete:
a) biti cijeli i neo{te}eni;
b) ne sadràvati vi{e od 35% vode;
c) sadràvati najmanje 2% vanilina.
(4) U klasu II. razvrstavaju se plodovi vanilije (mahune) koji
moraju ispunjavati sljede}e uvjete:
a) biti cijeli i neo{te}eni;
b) ne sadràvati vi{e od 30% vode;
c) sadràvati najmanje 1% vanilina.
(5) Vanilija se moè stavljati u promet i kao mljevena (vanilija u
prahu) i to samo u originalnom pakiranju.
^lanak 77.
(Origano)
Origano (mravinac), u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni
grebeni list mravinca u cvijetu (Origanum vulgare L., Origanum
vulgare var. creticum, Origanum heracleoticum L.), a koji
c) sadràvati najmanje 1 ml eteri~nog ulja mravinca u 100 g
proizvoda;
d) ne sadràvati vi{e od 10% ostalih dijelova biljke mravinac
^lanak 78.
(Oleorezin origana)
Oleorezin origana, u smislu ovoga pravilnika, jest proizvod
dobiven ekstrakcijom aromati~nih tvari lista origana (Origanum
vulgare L.), a koji prilikom stavljanja u promet mora ispunjavati
sljede}e uvjete:
a) biti u obliku pastozne teku}ine tamne, sme|ezelene boje;
b) sadràvati najmanje 10% hlapivih eteri~nih ulja origana.
^lanak 79.
(Zvjezdasti anis)
Zvjezdasti anis, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni plod
biljke zvjezdasti anis (Illicium verum, Hooker), a koji prilikom
c) sadràvati najmanje 5 ml eteri~nog ulja zvjezdastog anisa
u 100 g proizvoda.
^lanak 80.
(Mljevena za~inska paprika)
Mljevena za~inska paprika je proizvod dobiven mljevenjem
Broj 51 - Strana 93
grossum, abreviatum, typicum itd.). Melje se perikarp ploda i

sjeme.
Mljevena za~inska paprika mora ispunjavati sljede}e uvjete:
a) imati karakteristi~no crvenu, crvenonaran~astu ili
blijedocrvenu boju;
b) imati okus bez ljutine, ljut ili blago ljut;
c) imati prijatan i karakteristi~an miris;
d) ne smije imati strane mirise ili lo{ okus (nakiseo, gorak,
pljesniv okus, miris na uèglost);
e) ne smije sadràvati insekte ili njihove dijelove,
one~i{}enja od glodara i plijesni vidljive golim okom ili
uz pove}anje od deset puta.
^lanak 81.
(Podjela mljevene za~inske paprike)
Mljevena za~inska paprika je:
a) crvena slatka mljevena za~inska paprika;
b) crvena ljuta mljevena za~inska paprika;
c) blijedocrvena ljuta mljevena za~inska paprika.
^lanak 82.
(Crvena slatka mljevena za~inska paprika)
Crvena slatka mljevena za~inska paprika koja se stavlja u
b) ne sadràvati vi{e od 7,5% pepela ni vi{e od 0,55% pepela
netopljivog u klorovodoni~noj kiselini u odnosu na suhu
tvar;
c) sadràvati najvi{e 17% eteri~nog ekstrakta u odnosu na
suhu tvar;
d) na 1 kg suhe tvari sadràvati najmanje 2,5 g kapsantina;
e) u 100 g suhe tvari sadràvati 10 mg kapsaicina.
^lanak 83.
(Crvena ljuta mljevena za~inska paprika)
Crvena ljuta mljevena za~inska paprika koja se stavlja u
a) imati sladak ili malo lju}i okus;
b) ne sadràvati vi{e 11% vode;
c) ne sadràvati vi{e od 7,5% pepela ni vi{e od 0,55% pepela
tvar;
d) sadràvati najvi{e 17% eteri~nog ekstrakta u odnosu na
suhu tvar;
e) na 1 kg suhe tvari sadràvati najmanje 2,0 g kapsantina;
f) u 100 g suhe tvari sadràvati 20 mg kapsaicina.
^lanak 84.
(Blijedocrvena ljuta mljevena za~inska paprika)
Blijedocrvena ljuta mljevena za~inska paprika koja se stavlja
a) imati ljut, o{tar okus;
b) ne sadràvati vi{e 11% vode;
c) ne sadràvati vi{e od 10% pepela ni vi{e od 1,6% pepela
tvar;
d) sadràvati najvi{e 17% eteri~nog ekstrakta u odnosu na
suhu tvar;
e) na 1 kg suhe tvari sadràvati najmanje 1,5 g kapsantina;
f) u 100 g suhe tvari sadràvati 20 mg kapsaicina.
^lanak 85.
(Ekstrakt paprike)
(1) Ekstrakt paprike je proizvod dobiven ekstrakcijom mljevene
paprike, sadrì prirodnu boju i druge osnovne za~inske
sastojke koji su otopljeni u prirodnom ulju paprike.
(2) Ekstrakt paprike moè se proizvoditi i stavljati u promet i u
obliku paste.
(3) Ekstrakt paprike koji se stavlja u promet smije sadràvati
tvari za ekstrakciju samo u tragovima.
(4) Ekstraktu paprike moè se dodati potrebna koli~ina
antioksidansa.
Broj 51 - Strana 94
(5) Ekstrakt paprike moè se stavljati u promet samo u

originalnom pakiranju, te mora sadràvati i podatak o
sadràju bojila (prirodnog kapsantina) i kapsaicina.
POGLAVALJE II. MJE[AVINA ZAÎNA
^lanak 86.
(Mje{avina za~ina)
(1) Pod mje{avinom za~ina, u smislu ovoga pravilnika,
podrazumijevaju se proizvodi dobiveni mije{anjem dva ili
vi{e za~ina ili mije{anjem dva ili vi{e ekstrakata za~ina ili
mije{anjem za~ina s ekstraktima za~ina, s dodatkom soli,
drugih namirnica i aditiva dopu{tenih ovim pravilnikom.
(2) Mje{avini za~ina ne smiju se dodavati umjetne arome i
bojila.
(3) Mje{avini za~ina moè se dodavati silicijev dioksid (SiO2)
kao tvar protiv zgrudnjavanja, s tim da ne iznosi vi{e od 2%
neto teìne proizvoda.
POGLAVALJE III. PAKIRANJE ZAÎNA,
EKSTRAKATA ZAÎNA I MJE[AVINA ZAÎNA
^lanak 87.
(Pakiranje za~ina, ekstrakata za~ina i mje{avina za~ina)
(1) Za~ini, ekstrakti za~ina i mje{avine za~ina mogu se stavljati
u promet samo ako su upakirani u originalna pojedina~na
pakiranja odgovaraju}e neto koli~ine (teìne ili volumena).
(2) Za pakiranje proizvoda iz stavka (1) ovoga ~lanka mora se
koristiti ambalaà koja osigurava o~uvanje kvalitete
proizvoda do trenutka otvaranja.
^lanak 88.
(Slu`bena kontrola)
Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor provode se na na~in
propisan vaè}im zakonskim propisima.
^lanak 89.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaju vaìti
odredbe Pravilnika o kvalitetu za~ina, ekstrakata za~ina i
mje{avina za~ina ("Slu`beni list SFRJ", br. 4/85 i 84/87) kao
i odredbe ~l. 208.-220. Pravilnika o kvalitetu vo}a, povr}a i
pe~urki i pektinskih preparata ("Slu`beni list SFRJ", br.
1/79, 20/82, 74/90 i 79/90).
(2) Za~ini, ekstrakti za~ina i mje{avine za~ina koje su ozna~ene
prema odredbama pravilnika iz stavka (1) ovoga ~lanka koji
prestaju vaìti mogu biti u prometu 12 mjeseci nakon
^lanak 90.
(Stupanje na snagu)
VM broj 86/11
Predsjedatelj
Sarajevo
ANEKS
ANALITI^KE METODE
BAS ISO 927
Za~ini i mirodije - Odre|ivanje sadràja stranih tvari;
BAS ISO 928
Za~ini i mirodije - Odre|ivanje ukupnog pepela;
BAS ISO 930
Za~ini i mirodije - Odre|ivanje u kiselini netopivog pepela
BAS ISO 939
Za~ini i mirodije - Odre|ivanje sadràja vlage - Ulazna metoda
BAS ISO 941
Za~ini i mirodije - Odre|ivanje ekstrakta topljivogu hladnoj vodi;

BAS ISO 948
Za~ini i mirodije - Uzimanje uzoraka;
BAS ISO 1108
Za~ini i mirodije - Odre|ivanje nehlapivog eteri~nog ekstrakta;
BAS ISO 1208
Za~ini i mirodije - Odre|ivanje ne~isto}e;
BAS ISO 2825
Za~ini i mirodije - Pripremanje osnovnog uzorka za analize;
BAS ISO 5564
Crni i bijeli papar, u zrnu ili mljeveni - Odre|ivanje sadràja
piperina - Spektrofotometrijska metoda;
BAS ISO 5566
Kurkuma - Odre|ivanje snage boje - Spektrofotometrijska
metoda;
BAS ISO 6571
Za~ini, mirodije i bilje - Odre|ivanje sadràja eteri~nog ulja;
BAS ISO 7541
Mljevena paprika (u prahu) - Odre|ivanje ukupnog sadràja
prirodnih bojenih tvari;
BAS ISO 7543-1
capsaicinoida (kapsakinoida) - 1. dio: Spektrometrijska metoda;
BAS ISO 7543-2
capsaicinoida (kapsakinoida) - 2. dio: HPCL metoda
BAS ISO 11027
Papar i eteri~na ulja papra - Odre|ivanje sadràja oleoresida HPCL metoda.
AGENCIJA ZA STATISTIKU
BOSNE I HERCEGOVINE
Na osnovu ~lana 7. stav 2. Zakona o platama i naknadama u
institucijama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik
BiH", broj 50/08) i ~lana 8. stav 2. ta~ka h) Zakona o statistici
Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 26/04 i
42/04), Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavquje
SAOP[TEWE
O PROSJE^NOJ ISPLA]ENOJ MJESE^NOJ NETO
PLATI ZAPOSLENIH U BOSNI I HERCEGOVINI ZA
APRIL 2011. GODINE
1. Prosje~na ispla}ena mjese~na neto plata po zaposlenom
ostvarena u Bosni i Hercegovini za mjesec april 2011.
godine iznosi 811 KM.
Broj 10-43-5-1-1028-1-2/11
Sarajevo
Direktor
Zdenko Milinovi}, s. r.
Na osnovu ~lana 7. stav 2. Zakona o pla}ama i naknadama u

institucijama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj
50/08) i ~lana 8. stav 2. ta~ka h) Zakona o statistici Bosne i
Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 26/04 i 42/04),
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavljuje
Broj 51 - Strana 95
SAOP]ENJE
PRIOP]ENJE

PLA]I ZAPOSLENIH U BOSNI I HERCEGOVINI ZA
APRIL 2011. GODINE
1. Prosje~na ispla}ena mjese~na neto pla}a po zaposlenom
Broj 10-43-5-1-1028-1-2/11
Direktor
Sarajevo
O PROSJE^NOJ ISPLA]ENOJ MJESE^NOJ BRUTO

TRAVANJ 2011. GODINE
1. Prosje~na ispla}ena mjese~na bruto pla}a po zaposlenom
ostvarena u Bosni i Hercegovini za mjesec travanj 2011.
godine iznosi 1.226 KM.
Na temelju ~lanka 7. stavak 2. Zakona o pla}ama i

naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni
glasnik BiH", broj 50/08) i ~lanka 8. stavak 2. to~ka h) Zakona o
statistici Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj
26/04 i 42/04), Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine
objavljuje
PRIOP]ENJE
TRAVANJ 2011. GODINE
1. Prosje~na ispla}ena mjese~na neto pla}a po zaposlenom
ostvarena u Bosni i Hercegovini za mjesec travanj 2011.
Broj 10-43-5-1-1028-1-2/11
Ravnatelj
Sarajevo
Zdenko Milinovi}, v. r.
Na osnovu ~lana 8. stav 2. ta~ka h) Zakona o statistici
42/04), Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavquje
SAOP[TEWE
PLATI ZAPOSLENIH U BOSNI I HERCEGOVINI ZA
APRIL 2011. GODINE
1. Prosje~na ispla}ena mjese~na bruto plata po zaposlenom
Broj 10-43-5-1-1028-1-2/11
Direktor
Sarajevo
Na osnovu ~lana 8. stav 2. ta~ka h) Zakona o statistici Bosne i
Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 26/04 i 42/04),
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavljuje
SAOP]ENJE
APRIL 2011. GODINE
1. Prosje~na ispla}ena mjese~na bruto pla}a po zaposlenom
Broj 10-43-5-1-1028-1-2/11
Direktor
Sarajevo
Na temelju ~lanka 8. stavak 2. to~ka h) Zakona o statistici
42/04), Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavljuje
Broj 10-43-5-1-1028-1-2/11
Sarajevo
Ravnatelj
Zdenko Milinovi}, v. r.
KONKURENCIJSKI SAVJET
BOSNE I HERCEGOVINE
Na osnovu ~lana 25. stav 1) ta~ka e), ~lana 42. stav 2), a u vezi
sa ~lanom 12. Zakona o konkurenciji ("Slu`beni glasnik
BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), te ~lanom 210. Zakona o upravnom
postupku ("Slu`beni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07 i
93/09), rje{avaju}i po Prijavi koncentracije privrednih
subjekata Mje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike
Srpske" - zavisno preduze}e "Hidroelektrane na Trebi{wici" a.d. Trebiwe, Obala Luke Vukalovi}a br. 2, 89101 Trebiwe
i Mje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike Srpske"
Mati~no preduze}e a.d. Trebiwe, Stepe Stepanovi}a b.b., 89101
Trebiwe zaprimqenoj dana 04.05.2011. godine pod brojem
01-26-1-08-II/11, Konkurencijski savjet Bosne i Hercegovine je,
na 15. (petnaestoj) sjednici odrànoj 8. juna 2011. godine, donio
ZAKQUÂK
1. Odbacuje se Prijava koncentracije privrednih subjekata
Mje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike Srpske"
- zavisno preduze}e "Hidroelektrane na Trebi{wici" a.d.
Trebiwe, Obala Luke Vukalovi}a br. 2, 89101 Trebiwe i
Mati~no preduze}e a.d. Trebiwe, Stepe Stepanovi}a b.b.,
89101 Trebiwe, radi nepostojawa koncentracije, u smislu
odredbi ~lana 12. Zakona o konkurenciji.
2. Ovaj Zakqu~ak }e biti objavqen u "Slu`benom glasniku
BiH", slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta
Obrazloèwe
Konkurencijski savjet Bosne i Hercegovine (u daqwem
tekstu: Konkurencijski savjet) je dana 04.05.2011. godine pod
brojem 01-26-1-08-II/11, zaprimio Prijavu koncentracije (u
daqwem tekstu: Prijava) privrednih subjekata: Mje{oviti
Holding "Elektroprivreda Republike Srpske" - zavisno
preduze}e "Hidroelektrane na Trebi{wici" a.d. Trebiwe,
Obala Luke Vukalovi}a br. 2, 89101 Trebiwe (u daqwem tekstu:
HET) i Mje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike
Srpske" Mati~no preduze}e a.d. Trebiwe, Stepe Stepanovi}a
b.b., 89101 Trebiwe, (u daqwem tekstu: ERS), oba zastupana po
advokatu Jugoslavu Milanovi}u iz Trebiwa, ul. Luke
Petkovi}a br.1, 89101 Trebiwe (u daqwem tekstu: Podnosilac
prijave), kojom namjeravaju zajedni~kim ulagawem na
dugoro~noj
osnovi,
osnovati
privredno
dru{tvo
"Hidroelektrana Dabar" d.o.o. Trebiwe.
Podnosilac prijave je dana 09.05.2011. godine podneskom
broj 01-26-1-08-1-II/11 dostavio Punomo} za advokata Jugoslava
Milanovi}a iz Trebiwa, o zastupawu privrednih subjekata
ERS i HET u predmetnom postupku pred Konkurencijskim
savjetom.
Podnosilac prijave je u skladu s ~lanom 30. stav (2) Zakona,
naveo da prijavu koncentracije nije podnio niti ima namjeru
podnijeti nekom drugom tijelu za konkurenciju izvan
teritorije Bosne i Hercegovine.
Broj 51 - Strana 96
Konkurencijski savjet u postupku ocjene Prijave utvrdio je

sqede}e ~iwenice:
Predmetna Prijava podnesena je pravovremeno u smislu
~lana 16. stav (1) Zakona.
1. U~esnici koncentracije
U~esnici predmetne koncentracije su privredni subjekti
Mje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike Srpske" zavisno preduze}e "Hidroelektrane na Trebi{wici" a.d.
Trebiwe i Mje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike
Srpske" Mati~no preduze}e a.d. Trebiwe.
1.1. Privredni subjekat Mje{oviti Holding
"Elektroprivreda Republike Srpske" - zavisno preduze}e
"Hidroelektrane na Trebi{wici" a.d. Trebiwe (HET)
Privredni
subjekat
"Mje{oviti
Holding
"Hidroelektrane na Trebi{wici" a.d. Trebiwe, Obala Luke
Vukalovi}a br. 2, 89101 Trebiwe, upisan je u privredni
registar Osnovnog suda u Trebiwu pod jedinstvenim
registarskim brojem RU-1-777-00, sa upisanim ukupnim
kapitalom u iznosu od 385.164.196,00 KM.
Osnovna djelatnost ovog privrednog subjekta jeste
proizvodwa hidroelektri~ne energije.
Vlasni~ka struktura privrednog subjekta HET na dan
31.12.2010. godine je sqede}a:
Tabela 1.
Red.br.
Naziv osniva~a
1.
Vau~er ponuda
2.
Fond PIO
3.
Fond za restituciju
4.
ERS
Vlasni~ko u~e{}e u %
20,00178
10,00
5,00
64,99822
Ukupno:
100,00
Izvor podataka: Prijava koncentracije

Privredni subjekat HET ima 33,34% u~e{}a u osnovnom
kapitalu privrednog subjekta "IG" d.o.o. Bawa Luka, koje
obavqa arhitektonske i inèwerijske djelatnosti, tehni~ko
savjetovawe i konsalting.
1.2. Mje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike
Srpske" Mati~no preduze}e a.d. Trebiwe (ERS)
Privredni subjekat Mje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike Srpske" Mati~no preduze}e a.d. Trebiwe,
Stepe Stepanovi}a b.b., 89101 Trebiwe, registrovan je u
sudskom registru Osnovnog suda u Trebiwu, pod jedinstvenim
registarskim brojem: RU-1-1312-00, i u 100,0 % je vlasni{tvu
Vlade Republike Srpske. Ima ukupno upisani kapital u iznosu
od 1.148.833.957,00 KM.
Osnovni predmet poslovawa ovog privrednog subjekta je
distribucija i prodaja elektri~ne energije, te upravqawe
holding dru{tvima.
Privredni subjekat ERS ima 10% ili vi{e u~e{}a u
osnovnom kapitalu, odnosno 10% ili vi{e prava glasa, u
drugim privrednim subjektima na relevantnom trì{tu, kako
slijedi:
Tabela 2.
Red.
br.
Privredni subjekat
Osnovna djelatnost
Vlasni~ko
u~e{}e u %
1.
Elektrokrajina a.d. Bawa Luka
Distribucija el.energije
65,005590
2.
RITE Ugqevik a.d. Ugqevik
Rudnik i termoelektrana
65,008247
3.
RITE Gacko a.d. Gacko
65,000002
4.
HE Trebi{wica a.d. Trebiwe

(HET)
hidroelektrana
64,998217
5.
HE Drina a.d. Vi{egrad
hidroelektrana
65,000396
6.
HE na Vrbasu a.d. Mrkowi} Grad hidroelektrana
64,999415
7.
ElektroDoboj a.d. Doboj
65,002816
8.
ElektroBijeqina a.d. Bijeqina
65,002600
(..)** podaci predstavqaju poslovnu tajnu
9.
Elektrodistribucija Pale a.d.

Pale

65,008247
10.
Elektrohercegovina a.d. Trebiwe Distribucija el.energije
64,998217
11.
IRCE a.d. I.Sarajevo
Istraìva~ki centar
energetike
51,00

2. Pravni osnov i pravni oblik koncentracije
Na osnovu zajedni~ki podnesene samoinicijativne ponude
za dodjelu koncesije na period od {est godina za izgradwu HE
Dabar, podnesene dana 10.03.2011. godine od strane privrednih
subjekata ERS i HET, Vlada Republike Srpske je dana
24.03.2011. godine donijela Rje{ewe broj 04/1-012-2-561/11,
kojim je utvr|en Javni interes za izgradwu HE Dabar
instalisane snage1(..)** MW i prosje~ne godi{we proizvodwe
(..)** GWh.
Osnivawe HE Dabar d.o.o. Trebiwe, odobreno je na osnovu
Odluka Skup{tine akcionara HET-a, br. SA-1895-III-V/1 i
SA-1895-III-V/2 od 06.04.2011.godine i Odluka Vlade Republike
Srpske u funkciji Skup{tine akcionara Akcijskog fonda
Republike Srpske a.d. u ERS-u br. 04/1-012-2-654/11 i
04/1-012-2-655/11 od 07.04.2011. godine.
Na osnovu navedenih akata dana 19.04.2011. godine zakqu~en
je Ugovor o osnivawu dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u
HE Dabar d.o.o. Trebiwe, za proizvodwu i prodaju elektri~ne
energije, ~iji su osniva~i privredni subjekti HET i ERS.
Novoosnovani privredni subjekat HE Dabar d.o.o. Trebiwe
upisan je u sudski registar Okru`nog privrednog suda u
Trebiwu Rje{ewem o registraciji broj 062-0-REG-11-000117 od
28.04.2011. godine, sa upisanim i upla}enim osnovnim
kapitalom u iznosu od 1.000.000,00 KM, u kojem HET u~estvuje sa
70%, a ERS sa 30%.
3. Ocjena Prijave koncentracije
Imaju}i u vidu ~iwenicu da je Ugovor o osnivawu dru{tva
sa ograni~enom odgovorno{}u HE Dabar d.o.o. Trebiwe,
dostavqen u Prijavi kao pravni osnov koncentracije,
zakqu~en izme|u povezanih privrednih subjekata (privredni
subjekat HET je zavisno dru{tvo koje je u ve}inskom
vlasni{tvu privrednog subjekta ERS u iznosu od 64,99822%),
Konkurencijski savjet je ocijenio da se ne radi o zajedni~kom
ulagawu na dugoro~noj osnovi dva nezavisna privredna
subjekta, koji djeluju kao nezavisni privredni subjekti, te da se
shodno tome u smislu ~lana 12. stav (1) ta~ka c) Zakona, takvo
zajedni~ko ulagawe ne smatra koncentracijom.
4. Administrativna taksa
Podnosilac Prijave na ovaj Zakqu~ak, u skladu s ~lanom 2.
stav (1) tarifni broj 108. ta~ka d) Odluke o administrativnim
taksama u vezi sa procesnim radwama pred Konkurencijskim
savjetom ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/06 i 18/11) duàn je
platiti administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 1.000,00
KM u korist Buxeta institucija Bosne i Hercegovine.
5. Pouka o pravnom lijeku
Protiv ovog zakqu~ka nije dozvoqena àlba.
Nezadovoqna strana moè pokrenuti upravni spor pred
Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema
odnosno objavqivawa ovog Zakqu~ka.
Broj 01-26-1-08-4/11
Predsjednik
Sarajevo
Dr Stjepo Prawi}, s. r.
Na osnovu ~lana 25. stav 1) ta~ka e), ~lana 42. stav 2), a u vezi
sa ~lanom 12. Zakona o konkurenciji ("Slu`beni glasnik BiH",
br. 48/05, 76/07 i 80/09), te ~lanom 210. Zakona o upravnom
postupku ("Slu`beni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07 i
93/09 ), rje{avaju}i po Prijavi koncentracije privrednih subjekta
Mje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike Srpske" - zavisno
preduze}e "Hidroelektrane na Trebi{njici" a.d. Trebinje, Obala
Luke Vukalovi}a br. 2, 89101 Trebinje i Mje{oviti Holding

"Elektroprivreda Republike Srpske" Mati~no preduze}e a.d.
Trebinje, Stepe Stepanovi}a b.b., 89101 Trebinje zaprimljenoj
dana 04.05.2011. godine pod brojem 01-26-1-08-II/11,
Konkurencijsko vije}e Bosne i Hercegovine je, na 15.
(petnaestoj) sjednici odrànoj 8. juna 2011. godine, donijelo
ZAKLJUÂK
1. Odbacuje se Prijava koncentracije privrednih subjekta
Mje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike Srpske" zavisno preduze}e "Hidroelektrane na Trebi{njici" a.d.
Trebinje, Obala Luke Vukalovi}a br. 2, 89101 Trebinje i
Mati~no preduze}e a.d. Trebinje, Stepe Stepanovi}a b.b.,
89101 Trebinje, radi nepostojanja koncentracije, u smislu
odredbi ~lana 12. Zakona o konkurenciji.
2. Ovaj Zaklju~ak }e biti objavljen u "Slu`benom glasniku
BiH", slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i
Hercegovine.
Obrazloènje
Konkurencijsko vije}e Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Konkurencijsko vije}e) je dana 04.05.2011. godine pod
brojem 01-26-1-08-II/11, zaprimilo Prijavu koncentracije (u
daljnjem tekstu: Prijava) privrednih subjekta: Mje{oviti Holding
"Hidroelektrane na Trebi{njici" a.d. Trebinje, Obala Luke
Vukalovi}a br. 2, 89101 Trebinje (u daljnjem tekstu: HET) i
Mje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike Srpske" Mati~no
preduze}e a.d. Trebinje, Stepe Stepanovi}a b.b., 89101 Trebinje,
(u daljnjem tekstu: ERS), oba zastupana po advokatu Jugoslavu
Milanovi}u iz Trebinja, ul. Luke Petkovi}a br.1, 89101 Trebinje
(u daljnjem tekstu: Podnosilac prijave), kojom namjeravaju
zajedni~kim ulaganjem na dugoro~noj osnovi, osnovati
privredno dru{tvo "Hidroelektrana Dabar" d.o.o. Trebinje.
Podnosilac prijave je dana 09.05.2011. godine podneskom
broj 01-26-1-08-1-II/11 dostavio Punomo} za advokata
Jugoslava Milanovi}a iz Trebinja, o zastupanju privrednih
subjekta ERS i HET u predmetnom postupku pred
Konkurencijskim vije}em.
Podnosilac prijave je u skladu s ~lanom 30. stav (2) Zakona,
podnijeti nekom drugom tijelu za konkurenciju izvan teritorije
Konkurencijsko vije}e u postupku ocjene Prijave utvrdilo je
slijede}e ~injenice:
~lana 16. stav (1) Zakona.
1. U~esnici koncentracije
U~esnici predmetne koncentracije su privredni subjekti
preduze}e "Hidroelektrane na Trebi{njici" a.d. Trebinje i
preduze}e a.d. Trebinje.
1.1. Privredni subjekt Mje{oviti Holding "Elektroprivreda
Republike Srpske" - zavisno preduze}e "Hidroelektrane na
Trebi{njici" a.d. Trebinje (HET)
Privredni subjekt "Mje{oviti Holding "Elektroprivreda
Trebi{njici" a.d. Trebinje, Obala Luke Vukalovi}a br. 2, 89101
Trebinje, upisan je u privredni registar Osnovnog suda u Trebinju
pod jedinstvenim registarskim brojem RU-1-777-00, sa
upisanim ukupnim kapitalom u iznosu od 385.164.196,00 KM.
Osnovna djelatnost ovog privrednog subjekta jeste
proizvodnja hidroelektri~ne energije.
Vlasni~ka struktura privrednog subjekta HET na dan
31.12.2010. godine je slijede}a:
1
(..)** podaci predstavljaju poslovnu tajnu
Broj 51 - Strana 97
Tabela 1.
Red.br.
Naziv osniva~a
1.
Vau~er ponuda
2.
Fond PIO
3.
Fond za restituciju
4.
ERS
Vlasni~ki udio u %
20,00178
10,00
5,00
64,99822
Ukupno:
100,00

Privredni subjekt HET ima 33,34% udjela u osnovnom
kapitalu privrednog subjekta "IG" d.o.o. Banja Luka, koje
obavlja arhitektonske i inènjerijske djelatnosti, tehni~ko
savjetovanje i konsalting.
1.2. Mje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike Srpske"
Mati~no preduze}e a.d. Trebinje (ERS)
Privredni subjekt Mje{oviti Holding "Elektroprivreda
Republike Srpske" Mati~no preduze}e a.d. Trebinje, Stepe
Stepanovi}a b.b., 89101 Trebinje, registrovan je u sudskom
registru Osnovnog suda u Trebinju, pod jedinstvenim
registarskim brojem RU-1-1312-00, i u 100,0% je vlasni{tvu
Vlade Republike Srpske. Ima ukupno upisani kapital u iznosu od
1.148.833.957,00 KM.
Osnovni predmet poslovanja ovog privrednog subjekta je
distribucija i prodaja elektri~ne energije, te upravljanje holding
dru{tvima.
Privredni subjekt ERS ima 10% ili vi{e udjela u osnovnom
kapitalu, odnosno 10% ili vi{e prava glasa, u drugim privrednim
subjektima na relevantnom trì{tu, kako slijedi:
Tabela 2.
Red.
br.
Privredni subjekt
Osnovna djelatnost
Vlasni~ki udio
u%
1.
Elektrokrajina a.d. Banja Luka
65,005590
2.
RITE Ugljevik a.d. Ugljevik
65,008247
3.
65,000002
4.
HE Trebi{njica a.d. Trebinje

(HET)
hidroelektrana
64,998217
5.
hidroelektrana
65,000396
6.
HE na Vrbasu a.d. Mrkonji} Grad hidroelektrana
64,999415
7.
65,002816
8.
ElektroBijeljina a.d. Bijeljina
65,002600
9.
Elektrodistribucija Pale a.d. Pale
65,008247
10. Elektrohercegovina a.d. Trebinje Distribucija el.energije
64,998217
11. IRCE a.d. I.Sarajevo
Istraìva~ki centar
energetike
51,00

2. Pravni osnov i pravni oblik koncentracije
Na osnovu zajedni~ki podnesene samoinicijativne ponude za
dodjelu koncesije na period od {est godina za izgradnju HE
Dabar, podnesene dana 10.03.2011. godine od strane privrednih
subjekta ERS i HET, Vlada Republike Srpske je dana
24.03.2011. godine donijela Rje{enje broj 04/1-012-2-561/11,
kojim je utvr|en Javni interes za izgradnju HE Dabar instalisane
snage 1(..)** MW i prosje~ne godi{nje proizvodnje (..)**GWh.
Osnivanje HE Dabar d.o.o. Trebinje, odobreno je na osnovu
Odluka Skup{tine akcionara HET-a, br. SA-1895-III-V/1 i
SA-1895-III-V/2 od 06.04.2011.godine i Odluka Vlade
Republike Srpske u funkciji Skup{tine akcionara Akcijskog
fonda Republike Srpske a.d. u ERS-u br. 04/1-012-2-654/11 i
04/1-012-2-655/11 od 07.04.2011.godine.
Na osnovu navedenih akata dana 19.04.2011. godine
zaklju~en je Ugovor o osnivanju dru{tva sa ograni~enom
odgovorno{}u HE Dabar d.o.o. Trebinje, za proizvodnju i
prodaju elektri~ne energije, ~iji su osniva~i privredni subjekti
HET i ERS.
Broj 51 - Strana 98
Novoosnovani privredni subjekt HE Dabar d.o.o. Trebinje

upisan je u sudski registar Okru`nog privrednog suda u Trebinju
Rje{enjem o registraciji broj 062-0-REG-11-000117 od
28.04.2011. godine, sa upisanim i upla}enim osnovnim
kapitalom u iznosu od 1.000.000,00 KM, u kojem HET u~estvuje
sa 70%, a ERS sa 30%.
Imaju}i u vidu ~injenicu da je Ugovor o osnivanju dru{tva sa
ograni~enom odgovorno{}u HE Dabar d.o.o. Trebinje,
dostavljen u Prijavi kao pravni osnov koncentracije, zaklju~en
izme|u povezanih privrednih subjekta (privredni subjekt HET je
zavisno dru{tvo koje je u ve}inskom vlasni{tvu privrednog
subjekta ERS u iznosu od 64,99822%), Konkurencijsko vije}e je
ocijenilo da se ne radi o zajedni~kom ulaganju na dugoro~noj
osnovi dva nezavisna privredna subjekta, koji djeluju kao
nezavisni privredni subjekti, te da se shodno tome u smislu ~lana
12. stav (1) ta~ka c) Zakona, takvo zajedni~ko ulaganje ne smatra
koncentracijom.
4. Administrativna taksa
Podnosilac Prijave na ovaj Zaklju~ak, u skladu s ~lanom 2.
stav (1) tarifni broj 108. ta~ka d) Odluke o administrativnim
taksama u vezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskim
vije}em ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/06 i 18/11) duàn je
platiti administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 1.000,00 KM
u korist Budèta institucija Bosne i Hercegovine.
Protiv ovog zaklju~ka nije dozvoljena àlba.
Nezadovoljna strana moè pokrenuti upravni spor pred
Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema
odnosno objavljivanja ovog Zaklju~ka.
Broj 01-26-1-08-4/11
Predsjednik
Sarajevo
Dr. Stjepo Pranji}, s. r.
Na temelju ~lanka 25. stavak 1) to~ka e), ~lanka 42. stavak 2),
a u svezi ~lanka 12. Zakona o konkurenciji ("Slu`beni glasnik
BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), te ~lanka 210. Zakona o
upravnom postupku ("Slu`beni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04,
88/07 i 93/09 ), rje{avaju}i po Prijavi koncentracije gospodarskih
subjekta Mje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike Srpske"
- zavisno preduze}e "Hidroelektrane na Trebi{njici" a.d.
preduze}e a.d. Trebinje, Stepe Stepanovi}a b.b., 89101 Trebinje
zaprimljenoj dana 04.05.2011. godine pod brojem
01-26-1-08-II/11, Konkurencijsko vije}e Bosne i Hercegovine
je, na 15. (petnaestoj) sjednici odrànoj 8. lipnja 2011. godine,
donijelo
ZAKLJUÂK
1. Odbacuje se Prijava koncentracije gospodarskih subjekta
Mje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike Srpske" zavisno preduze}e "Hidroelektrane na Trebi{njici" a.d.
Mati~no preduze}e a.d. Trebinje, Stepe Stepanovi}a b.b.,
89101 Trebinje, radi nepostojanja koncentracije, u smislu
odredbi ~lanka 12. Zakona o konkurenciji.
2. Ovaj Zaklju~ak }e biti objavljen u "Slu`benom glasniku
BiH", slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i
Hercegovine.
Obrazloènje
Konkurencijsko vije}e Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Konkurencijsko vije}e) je dana 04.05.2011. godine pod
brojem 01-26-1-08-II/11, zaprimilo Prijavu koncentracije (u
daljnjem tekstu: Prijava) gospodarskih subjekta: Mje{oviti Hold-
ing "Elektroprivreda Republike Srpske" - zavisno preduze}e

"Hidroelektrane na Trebi{njici" a.d. Trebinje, Obala Luke
Vukalovi}a br. 2, 89101 Trebinje (u daljnjem tekstu: HET) i
preduze}e a.d. Trebinje, Stepe Stepanovi}a b.b., 89101 Trebinje,
(u daljnjem tekstu: ERS), oba zastupana po odvjetniku Jugoslavu
Milanovi}u iz Trebinja, ul. Luke Petkovi}a br.1, 89101 Trebinje
(u daljnjem tekstu: Podnositelj prijave), kojom namjeravaju
zajedni~kim ulaganjem na dugoro~noj osnovi, utemeljiti
gospodarsko dru{tvo "Hidroelektrana Dabar" d.o.o. Trebinje.
Podnositelj prijave je dana 09.05.2011. godine podneskom
broj 01-26-1-08-1-II/11 dostavio Punomo} za odvjetnika
Jugoslava Milanovi}a iz Trebinja, o zastupanju gospodarskih
subjekta ERS i HET u predmetnom postupku pred
Konkurencijskim vije}em.
Podnositelj prijave je sukladno ~lanku 30. stavak (2) Zakona,
podnijeti nekom drugom tijelu za konkurenciju izvan teritorija
Konkurencijsko vije}e u postupku ocjene Prijave utvrdilo je
slijede}e ~injenice:
~lanka 16. stavak (1) Zakona.
1. Sudionici koncentracije
Sudionici predmetne koncentracije su gospodarski subjekti
preduze}e "Hidroelektrane na Trebi{njici" a.d. Trebinje i
preduze}e a.d. Trebinje.
1.1. Gospodarski subjekt Mje{oviti Holding
"Hidroelektrane na Trebi{njici" a.d. Trebinje (HET)
Gospodarski subjekt "Mje{oviti Holding "Elektroprivreda
Trebi{njici" a.d. Trebinje, Obala Luke Vukalovi}a br. 2, 89101
Trebinje, upisan je u privredni registar Osnovnog suda u Trebinju
pod jedinstvenim registarskim brojem RU-1-777-00, sa
upisanim ukupnim kapitalom u iznosu od 385.164.196,00 KM.
Temeljna djelatnost ovog gospodarskog subjekta jeste
proizvodnja hidroelektri~ne energije.
Vlasni~ka struktura gospodarskog subjekta HET na dan
31.12.2010. godine je slijede}a:
Tablica 1.
Red.
br.
Naziv utemeljitelja
1.
Vau~er ponuda
2.
Fond PIO
3.
Fond za restituciju
4.
ERS
Ukupno:
Vlasni~ki udjel u %
20,00178
10,00
5,00
64,99822
100,00

Gospodarski subjekt HET ima 33,34 % udjela u temeljnom
kapitalu gospodarskog subjekta "IG" d.o.o. Banja Luka, koje
obavlja arhitektonske i inènjerijske djelatnosti, tehni~ko
savjetovanje i konsalting.
1.2. Mje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike Srpske"
Mati~no preduze}e a.d. Trebinje (ERS)
Gospodarski subjekt Mje{oviti Holding "Elektroprivreda
Republike Srpske" Mati~no preduze}e a.d. Trebinje, Stepe
Stepanovi}a b.b., 89101 Trebinje, registriran je u sudskom
registru Osnovnog suda u Trebinju, pod jedinstvenim
registarskim brojem RU-1-1312-00, i u 100,0% je vlasni{tvu
Vlade Republike Srpske. Ima ukupno upisani kapital u iznosu od
1.148.833.957,00 KM.
Temeljni predmet poslovanja ovog gospodarskog subjekta je

distribucija i prodaja elektri~ne energije, te upravljanje holding
dru{tvima.
Gospodarski subjekt ERS ima 10% ili vi{e udjela u
temeljnom kapitalu, odnosno 10% ili vi{e prava glasa, u drugim
gospodarskim subjektima na mjerodavnom trì{tu, kako slijedi:
Tablica 2.
Red.
br.
Gospodarski subjekt
Temeljna djelatnost
Vlasni~ki
udjel u %
1.
Elektrokrajina a.d. Banja Luka
65,005590
2.
RITE Ugljevik a.d. Ugljevik
65,008247
3.
65,000002
4.
HE Trebi{njica a.d. Trebinje (HET) hidroelektrana
64,998217
5.
hidroelektrana
65,000396
6.
HE na Vrbasu a.d. Mrkonji} Grad
hidroelektrana
64,999415
7.
65,002816
8.
ElektroBijeljina a.d. Bijeljina
65,002600
9.
Elektrodistribucija Pale a.d. Pale
65,008247
10. Elektrohercegovina a.d. Trebinje
64,998217
11. IRCE a.d. I.Sarajevo
Istraìva~ki centar
energetike
51,00

2. Pravni temelj i pravni oblik koncentracije
Na temelju zajedni~ki podnesene samoinicijativne ponude za
dodjelu koncesije na razdoblje od {est godina za izgradnju HE
Dabar, podnesene dana 10.03.2011. godine od strane
gospodarskih subjekta ERS i HET, Vlada Republike Srpske je
dana
24.03.2011.
godine
donijela
Rje{enje
broj
04/1-012-2-561/11, kojim je utvr|en Javni interes za izgradnju
1
HE Dabar instalirane snage (..)** MW i prosje~ne godi{nje
proizvodnje (..)** GWh.
Utemeljenje HE Dabar d.o.o. Trebinje, odobreno je na
temelju
Odluka
Skup{tine
akcionara
HET-a,
br:
SA-1895-III-V/1 i SA-1895-III-V/2 od 06.04.2011. godine i
Odluka Vlade Republike Srpske u funkciji Skup{tine akcionara
Akcijskog fonda Republike Srpske a.d. u ERS-u br.
04/1-012-2-654/11 i 04/1-012-2-655/11 od 07.04.2011. godine.
Na temelju navedenih akata dana 19.04.2011. godine
zaklju~en je Ugovor o utemeljenju dru{tva sa ograni~enom
odgovorno{}u HE Dabar d.o.o. Trebinje, za proizvodnju i
prodaju elektri~ne energije, ~iji su osniva~i gospodarski subjekti
HET i ERS.
Novoutemeljeni gospodarski subjekt HE Dabar d.o.o.
Trebinje upisan je u sudski registar Okru`nog privrednog suda u
Trebinju Rje{enjem o registraciji broj 062-0-REG-11-000117 od
28.04.2011. godine, sa upisanim i upla}enim temeljnim
kapitalom u iznosu od 1.000.000,00 KM, u kojem HET u~estvuje
sa 70%, a ERS sa 30%.
Imaju}i u vidu ~injenicu da je Ugovor o utemeljenju dru{tva
sa ograni~enom odgovorno{}u HE Dabar d.o.o. Trebinje,
dostavljen u Prijavi kao pravni osnov koncentracije, zaklju~en
izme|u povezanih gospodarskih subjekta (gospodarski subjekt
HET je ovisno dru{tvo koje je u ve}inskom vlasni{tvu
gospodarskog subjekta ERS u iznosu od 64,99822%),
Konkurencijsko vije}e je ocijenilo da se ne radi o zajedni~kom
ulaganju na dugoro~noj osnovi dva neovisna gospodarska
subjekta, koji djeluju kao neovisni gospodarski subjekti, te da se
shodno tome u smislu ~lanka 12. stavak (1) to~ka c) Zakona,
takvo zajedni~ko ulaganje ne smatra koncentracijom.
4. Administrativna pristojba
Podnositelj Prijave na ovaj Zaklju~ak, sukladno ~lanku 2.
stavak (1) tarifni broj 108. to~ka d) Odluke o administrativnim
pristojbama u svezi procesnih radnji pred Konkurencijskim
1
(..)** podaci predstavljaju poslovnu tajnu
Broj 51 - Strana 99
vije}em ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/06 i 18/11) duàn je

platiti administrativnu pristojbu u ukupnom iznosu od 1.000,00
KM u korist Budèta institucija Bosne i Hercegovine.
Protiv ovoga zaklju~ka nije dozvoljen priziv.
Nezadovoljna strana moè pokrenuti upravni spor pred
Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana primitka
odnosno objavljivanja ovog Zaklju~ka.
Broj 01-26-1-08-4/11
Predsjednik
Sarajevo
Dr. Stjepo Pranji}, v. r.
INSTITUCIJA OMBUDSMANA ZA
ZA[TITU POTRO[AÂ U BiH
Polaze}i od ovla{}ewa propisanih odredbama ~lana 101.
do ~lana 105. Zakona o za{titi potro{a~a u Bosni i
Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj 25/06), prema
kojima Ombudsman za za{titu potro{a~a u BiH ima obavezu da
istraùje aktivnosti na trì{tu usmjerene prema potro{a~u
po slu`benoj du`nosti ili tragom àlbi, da izdaje smjernice i
preporuke o posebnim standardnim uslovima ili aktivnostima
koje se primjewuju u posebnim sektorim poslovawa, a naro~ito
da djeluje u smislu spre~avawa naru{avawa kolektivnih prava
potro{a~a, te izdaje instrukcije za prestanak provo|ewa
aktivnosti koje su u suprotnosti s potro{a~kom legislativom,
i izvje{tava gra|ane i organe vlasti o rezultatima
istraìvawa ()", Ombudsman za za{titu potro{a~a u BiH
predo~ava
1. Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i
Hercegovine
2. Agenciji za bankarstvo Republike Srpske
3. Udruèwu banaka Bosne i Hercegovine
POSEBNI IZVJE[TAJ
NAKON DONO[EWA SMJERNICA I PREPORUKA U
SEKTORU POTRO[A^KIH KREDITA
I. Uvod
Institucija Ombudsmana za za{titu potro{a~a u BiH je po
slu`benoj du`nosti, pokrenula istra`ne radwe na osnovu
~iwenica iz àlbi potro{a~a, i li~nih zapaàwa u
postupacima banaka prilikom odobravawa potro{a~kih
kredita. Postupawe banaka kao kreditora, posmatrano je s
gledi{ta primjene propisa i po{tovawa procedura nakon
dono{ewa Smjernica i preporuka u oblasti potro{a~kih
kredita Ombudsmana, donesenih u aprilu 2009. godine.
II. îweni~no stawe
1. Potro{a~ na prvi upit o potro{a~kom kreditu na {alteru
od slu`benika banke ne}e dobiti nikakvu informaciju dok
podrobno ne objasni gdje radi, kolika mu je pla}a, ima li
jo{ nekih naknada na pla}u (topli obrok, prijevoz), ili
nekih drugih primawa. Ako ste po osnovu uposlewa
"zadovoqili", jo{ uvijek ne}ete dobiti niti jednu
informaciju, dok slu`beniku daqe ne pruìte
informaciju o èqenom iznosu kredita, na koji period,
jeste li ve} kreditno zaduèni, jeste li ve} nekome ìrant
za kredit i sl.
Obavezni uslov (navodno za povoqnije kamate) je primawe
pla}e putem doti~ne banke, s preduslovom uzimawa "paketa
usluga" (cijena navedenih usluga iznosi mjese~no od 4,00 do
12,00 KM).
2. Za osigurawe kredita banka nudi iskqu~ivo ìranta ili
jemcabez mogu}nosti izbora potro{a~a za neko drugo
sredstvo garancije vra}awa kredita. [tovi{e, pored jamca,
banka traì dodatne garante osigurawa kredita s
Broj 51 - Strana 100
3.
4.
5.
6.
7.
administrativnom zabranom na pla}u i bianco mjenicom

potpisanom od strane korisnika kredita.
Banke ne}e ponuditi potro{a~u pisanu predugovornu
informaciju, jer je nemaju ili u boqem slu~aju imaju neki
reklamni letak ili afi{u, kojom se banka i kredit
reklamira u medijima, a sadrì najpovoqniju varijantu
kamata, rijetko dostupnu potro{a~u. Sve {to potro{a~
moè da dobije od banke, po izraènom interesu za kredit,
jeste "ad hoc" izvr{en obra~un kamata i obrazac zahtjeva
za odobravawe kredita i usmeno nabrajane dokumente kao
priloga uz zahtjev.
Navedeni podaci su nedovoqni da bi potro{a~ izvr{io
usporedbu ponuda kredita kod razli~itih banaka.
Dokumenti priloèni uz zahtjev za kredit odnose se na
ovjerenu kopiju: LK, potvrdu o prebivali{tu, ne stariju od
6 mjeseci, potvrdu poslodavca o prosjeku primawa za zadwa
3 mjeseca, kopije platnih lista za zadwa tri mjeseca.
Popuwene obrasce zahtjeva za kredit i navedenu
dokumentaciju traìteq kredita duàn je da priloì za
sebe i za jamca. Za sve navedene dokumente, pored potpisa od
strane ovla{tenih osoba i pe~ata pravnog lica gdje je
uposlen traìteq kredita, potrebno je izvr{iti nadovjeru
kod nadle`nog organa, sve na tro{ak traìteqa kredita.
Obrazac zahtjeva, pored podataka o podnosiocu zahtjeva
traì dodatne podatke o porodi~nom statusu, ekonomskom
stawu doma}instva i kreditima klijenta.
Uslovqavawe banke za garanciju kredita putem ìranta,
nije jedini uslov, ve} to mora biti ìrant sa visokom
pla}om, i da optere}ewe pla}e mjese~nom otplatom kredita
podnosioca zahtjeva i ìranta ne prelazi pojedina~no
pla}e, kao i administrativnu zabranu, odnosno saglasnost o
zapqeni na pla}u i bianco mjenicu potpisanu od strane
korisnika kredita.
Nakon odobravawa kredita, potro{a~, korisnik kredita
potpisuje ugovor o kreditu i ovjerava primjerke ugovora
kod nadle`nog organa kao i dva primjera administrativne
zabrane i prilaè dvije mjenice, bianco potpisane.
Ugovor o kreditu je po svojoj pravnoj prirodi adhezivni
ugovor, tzv. ugovor o pristupawu koji ne pruà mogu}nosti
drugoj ugovornoj strani da utje~e na izmjene i dopunu istog.
Ugovor o kreditu je vrlo obiman i obuhva}a vi{e od 30
~lanova, na 5 do 7 stranica, gusto i sitno kucanog teksta.
Zbog toga se osnovni elementi ugovora ponavqaju u vi{e
~lanova ugovora kao i neki nebitni elementi ugovora.
Obimnost ugovora, izme|u ostalog, èli pruìti
kreditoru vi{e prava nego obaveza, i ima za ciq zbuwuju}e
djelovati na potro{a~a i uticati na odustajawe potro{a~a
od wegovog ~itawa.
U odredbama ugovora se u vi{e ~lanova navodi iznos
nominalne kamatne stope i iznos efektivne kamatne stope
(EKS). Poret toga, navodi se i interkalarna kamata, tj.
kamata za period od isplate kredita do dana prijenosa
kredita u otplatu, bez navedenog procenta i na~ina
obra~una ili je navedena u visini redovne kamatne stope na
kredit. Daqe se navodi, iznos naknade za obradu kreditnog
zahtjeva koji se obra~unava na visinu kredita i napla}uje
prilikom isplate kreditnih sredstava.
Nabrojane kamate dovode potro{a~a-korisnika kredita u
zabludu jer tro{kovi obrade kredita i intelkalarna
kamata nisu u skladu s iznosom navedene efektivne kamate,
koja po zna~ewu predstavqa na~in da se u jednom broju
iskaù svi tro{kovi i naknade vezani za dobijawe kredita,
ve} se radi o ve}im tro{kovima, tzv. skrivenim
tro{kovima banke.
Pored toga, ugovor propisuje mogu}nost prijevremene
otplate kredita uz zara~unatu naknadu za prijevremenu
otplatu u procentualnom iznosu koji je identi~an iznosu za
obradu kredita.
Ugovor daqe, sadrì odredbe o davawu saglasnosti
korisnika kredita na sva postoje}a normativna akta
kreditora kao i ona koja banka naknadno donese.
Ugovor sadrì odredbe o davawu saglasnosti banci svih

potpisnika ugovora (korisnik kredita i ìrant) da da sve
~lanice grupacije banaka kojoj pripada kreditor omogu}i
uvid i pristup svim podacima potro{a~a, ukqu~uju}i i one
koje su za{ti}ene Zakonom o za{titi li~nih podataka.
Ugovor sadrì odredbe kojim se obavezuje iskqu~ivo
korisnik kredita da snosi sve tro{kove vezane za ugovor,
naro~ito eventualne tro{kove sudske takse i sudskog
spora.
U ugovoru nisu sadràne odredbe sa propisanim uslovima
za promjenu godi{we kamatne stope, niti je propisana
obaveza sa~iwavawa aneksa ugovora o promjeni kamata i
saglasnost korisnika kredita na isti, iako se radi o
promjeni bitnih elemenata ugovora.
Naprotiv, ugovor regulira pravo banke da jednostrano
izvr{i izmjenu kamatne stope koja je promjewiva, u skladu
sa politikom kamatnih stopa kreditora, te }e se tako
izmijewena kamata, odnosno obra~un, automatski
primjewivati bez zakqu~ivawa posebnog anex-a, o ~emu je
korisnik kredita dao saglasnost potpisivawem samog
ugovora o kreditu.
III. Zakonska osnova
1. Zakon o za{titi potro{a~a u BiH ("Slu`beni glasnik
BiH", broj 25/06):
^lan 54.
(1) Potro{a~ mora prije zakqu~ewa ugovora o kreditu da bude
upoznat u pisanoj formi sa svim ugovornim odredbama.
(2) Informacija iz stavka (1) ovog ~lana treba sadràvati:
a) generalno za sve ugovore o kreditu:
1) neto iznos kredita;
2) ukupne tro{kove kredita;
3) uslovi za raniju otplatu kredita;
4) uslovi za raskid ugovora ukqu~uju}i i one kada
potro{a~ kasni s pla}awem,
5) godi{wu kamatu za kredit obra~unatu na
godi{wem nivou;
6) Uslove za promjene godi{we kamatne stope;
7) tro{kove osigurawa za postoje}i dug ili bilo koje
drugo osigurawe zakqu~eno u vezi s kreditom;
8) zalog koji se mora dati.
^lan 57.
(1) Ugovori o potro{a~kom kreditu zakqu~uju se u pisanoj
formi.
(2) Ugovor koji potpisuje potro{a~ mora da sadrì sve
informacije propisane u ~lanu 54. ovog zakona.
(3) Kreditor je duàn uru~iti potro{a~a jedan primjerak
potpisanog ugovora.
^lan 59.
(1) Kada ugovor nije sa~iwen u pisanoj formi ili kada
nedostaje neki od podataka iz ~lana 57.st.(2) ovog zakona,
potro{a~ ima pravo zatraìti raskid ugovora.
^lan 62.
(2) Upotreba mjenica i ~ekova prilikom zakqu~ewa ugovora o
potro{a~kom kreditu zabrawena je.
^lan 93.
(1) Ugovorne odredbe obavezuju potro{a~a samo ako je prije
zakqu~ewa ugovora bio upoznat sa sadràjem ugovora,
odnosno ako su mu ugovorni uslovi trebali biti poznati u
vrijeme zakqu~ewa ugovora.
(3) U slu~aju nedoumice u vezi sa zna~ewem pojedinih odredbi u
ugovoru, vaìt }e zna~ewe koje je povoqnije za potro{a~a.
^lan 96.
U op}im uslovima formuliranih ugovora naro~ito nije
punova`na odredba:
d) kojom ugovorna strana predvi|a da obe}anu ~inidbu
moè izmijeniti ili od we odstupiti iskqu~ivo
uzimaju}i u obzir svoj interes.
2. Zakon o obligacionim odnosima

^lan 14.
U zasnivawu obligacijskih odnosa u~esnici ne mogu
ustanovqavati prava i obaveze kojima se za bilo koga od wih
ili za drugog stvara ili iskori{tava monopolski poloàj.
^lan 15.
U zasnivawu dvostranih ugovora u~esnici polaze od na~ela
jednake vrijednosti uzajamnih davawa.
Zakonom se odre|uje u kojim slu~ajevima naru{avawe toga
na~ela povla~i pravne posqedice.
^lan 26.
Ugovor je zakqu~en kad su se ugovorne strane saglasile o
bitnim sastojcima ugovora.
^lan 31.
Ugovor je zakqu~en onog ~asa kada ponu|a~ primi izjavu
ponu|enog da prihva}a ponudu.
^lan 100.
U slu~aju kad je ugovor zakqu~en prema unaprijed tiskanom
sadràju ili kad je ugovor bio na drugi na~in pripremqen i
predloèn od jedne ugovorne strane, nejasne odredbe tuma~it
}e se u korist druge strane.
3. Zakon o za{titi li~nih podataka ("Slu`beni glasnik
BiH", broj 49/06)
^lan 4.
Kontrolor je obavezan da:
a) li~ne podatke obra|uje na pravilan i zakonit na~in,
b) li~ne podatke koje prikupqa za posebne, izri~ite i
zakonite svrhe, ne obra|uje na na bilo koji na~in koji
nije u skladu s tom svrhom;
c) li~ne podatke obra|uje samo u mjeri i obimu koji je
neophodan za ispuwewe odre|ene svrhe.
^lan 5.
Kontrolor moè obra|ivati osobne podatke uz saglasnost
nositeqa podataka.
Saglasnost mora biti dana u pisanoj formi, mora je
potpisati nositeq podataka, mora imati to~nu naznaku u vezi s
kojim se saglasnost daje, te mora sadràvati ime kontrolora,
svrhu i vremenski period na koji se saglasnost daje.
^lan 17.
Kontrolor podataka ne moè dati li~ne podatke
korisniku prije nego {to o tome obavijesti nositeqa
podataka. Ako nositeq podataka ne odobri davawe li~nih
podataka oni se ne mogu otkriti tre}oj osobi ako to nije u
javnom interesu.
^lan 18.
Li~ni podaci ne}e se prenositi iz Bosne i Hercegovine
kontroloru ili obra|iva~u podataka u inozemstvu bez obzira
na medij podataka ili na~in prijenosa, ako u dràvi u koju se
prenose nisu zadovoqeni uslovi utvr|eni ~lanom 4. ovog
zakona i pod uslovom da strani kontrolor za sve podatke
ispo{tiva iste principe za{tite podataka.
4. Zakon o parni~nom postupku ("Slu`bene novine
Federacije BiH", broj 53/03, "Slu`beni glasnik RS", broj
58/03)
^lan 384.
Svaka stranka prethodno sama podmiruje tro{kove koje je
prouzro~ila svojim radwama.
^lan 386.
(1) Stranka koja u cijelosti izgubi parnicu du`na je protivnoj
nadoknaditi tro{kove.
(2) Ako stranka djelomi~no uspije u parnici, sud moè s
obzirom na postignuti uspjeh, odrediti da svaka stranka
podmiruje svoje tro{kove ili da jedna stranka nadoknadi
drugoj razmjeran dio tro{kova.
^lan 387.
Pri odlu~ivawu koji }e se tro{kovi stranci nadoknaditi,
sud }e uzeti u obzir samo tro{kove koji su bili potrebni radi
vo|ewa parnice. O tome koji su tro{kovi potrebni, te o visini
tro{kova odlu~uje sud ocjewuju}i bri`qivo sve okolnosti.
5. Odluka o Dopuni Odluke o jedinstvenom na~inu obra~una i
iskazivawa efektivne kamatne stope na kredite i depozite
(Broj: U.O. 13-20/09, od 24.06.2009. godine)
IV. Zapaàwa Ombudsmana
Ovom prilikom èlimo da naglasimo da se stawe
potro{a~kih prava i sve ocjene Institucije ombudsmana za
za{titu potro{a~a Bosne i Hercegovine, prilikom i nakon
izdavawa Smjernica i preporuka u sektoru potro{a~kih
kredita nije bitno promijenilo, da su i daqe sva zapaàwa i
izdane Smjernice aktualne, pa ponovo èlimo da podsjetimo na
wih, ali i da ukaèmo na nove spoznaje.
Potro{a~ zainteresovan za potro{a~ki kredit ne
moè na {alteru banke dobiti predugovornu
informaciju u pisanoj formi sa svim ugovornim
odredbama;
Potro{a~ je izloèn zahtjevu banke za davawem
li~nih podataka mimo mjere i obima koji je neophodan
za ispuwewe odre|ene svrhe;
Potro{a~ nije u mogu}nosti izvr{iti usporedbu
pisanih ponuda kredita kod razli~itih banaka;
Banka ne nudi potro{a~u mogu}nost izbora garancije
osigurawa kredita, a naro~ito zamjensku garanciju za
ìranta-jamca;
Banka traì nadovjeru dokumenata koji se prilaù uz
zahtjev, iako su isti ve} ovjereni pe~atom dràvnog
organa ili pe~atom poslodavca i zadràva kopiju LK
sa podatkom o JMB, i za sve navedeno optere}uje
potro{a~a dodatnim tro{kovima;
Ugovor o kreditu obimno i detaqno normira prava
kreditora za svaku situaciju, pa ~ak i onu nepostoje}u u
ugovoru ili aktima banke, a potro{a~u-korisniku
kredita detaqno normira iskqu~ivo obaveze, ~ime u
dvostrano obvezuju}im ugovorima naru{ava na~elo
jednake vrijednosti uzajamnih davawa;
Nominalna, redovna godi{wa kamatna stopa je
promjewiva, u skladu sa poslovnom politikom
kamatnih stopa kreditora, bez propisanih uslova za
promjenu godi{we kamatne stope, koja mora biti
vezana za objektivnu mjeru;
Efektivna kamata (EKS) sadrì sve tro{kove vezane
za kredit, kao i neke skrivene tro{kove banke, i u
pravilu je ve}a za 2-3% od nominalne. EKS se svodi na
obradu zahtjeva za kredit po rutinskoj i istovjetnoj
proceduri za svaki kredit, bez obzira na visinu
kredita, i treba biti u granicama razumnih tro{kova;
Banke obavezno traè bianco potpisanu mjenicu kao
garanciju za otplatu kredita, bez obzira {to je
traìteq kredita dao i druga sredstva garancije, i bez
obzira {to je zabrawena po Zakonu;
Banka obavezuje potro{a~a-korisnika kredita i
ìranta/jemca da unaprijed da saglasnost za uvid i
pristup svim podacima, ukqu~uju}i i one koji su
za{ti}eni Zakonom o za{titi li~nih podataka, ~ime
se banka stavqa iznad zakona;
Banka ugovorom obavezuje potro{a~a da snosi i sve
eventualne sudske tro{kove, iako je Zakonom o
parni~nom postupku odre|ivawe sudskih tro{kova u
iskqu~ivoj nadle`nosti suda.
V. Preporuke Ombudsmana za za{titu potro{a~a
U ciqu po{tovawa prava potro{a~a u sektoru
potro{a~kih kredita, a u skladu sa svojom nadle`nosti iz
~lana 101. i 103. Zakona o za{titi potro{a~a u Bosni i

Hercegovini, Ombudsman za za{titu potro{a~a u BiH:
Preporu~uje
Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i

Hercegovine
Agenciji za bankarstvo Republike Srpske
Udruèwu banaka Bosne i Hercegovine
Utvrditi obavezu banaka za striktno po{tivawe
odredbi zakona koji {tite prava potro{a~a kao
ugovorne strane u ugovorima o potro{a~kom
kreditu;
Obezbijediti jednostavnije procedure za dobivawe
kredita i omogu}iti potro{a~u izbor garancije za
vra}awe kredita;
Obezbijediti jasan jezik i jednostavne odredbe
ugovora o kreditu sa ujedna~enim pravima i
obavezama ugovornih strana;
Uticati na primjenu "dobre poslovne prakse"
banaka u smislu:
Smawewa ukupnih tro{kova kredita,
omogu}avawa vremena za is~itavawe i
davawa mi{qewa potro{a~a na ugovor o
kreditu, prije potpisivawa istog;
Omogu}iti "period hla|ewa" nakon
potpisivawa ugovora u kojem vremenu
potro{a~ moè odustati od kredita bez
kaznenih odredbi.
Broj 01-1-26-1-239/10
Ombdusman
za za{titu potro{a~a u BiH
Mostar
Dragan Doko, s. r.
Polaze}i od ovla{tenja propisanih odredbama ~lana 101. do
~lana 105. Zakona o za{titi potro{a~a u Bosni i Hercegovini
("Slu`beni glasnik BiH", broj 25/06), prema kojima Ombudsman
za za{titu potro{a~a u BiH ima obavezu da istraùje aktivnosti na
trì{tu usmjerene prema potro{a~u po slu`benoj du`nosti ili
tragom àlbi, da izdaje smjernice i preporuke o posebnim
standardnim uslovima ili aktivnostima koje se primjenjuju u
posebnim sektorim poslovanja, a naro~ito da djeluje u smislu
spre~avanja naru{avanja kolektivnih prava potro{a~a, te izdaje
instrukcije za prestanak provo|enja aktivnosti koje su u
suprotnosti s potro{a~kom legislativom, i izvje{tava gra|ane i
organe vlasti o rezultatima istraìvanja ()", Ombudsman za
za{titu potro{a~a u BiH predo~ava
1. Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine
3. Udruènju banaka Bosne i Hercegovine
POSEBNI IZVJE[TAJ
NAKON DONO[ENJA SMJERNICA I PREPORUKA U
I. Uvod
slu`benoj du`nosti, pokrenula istra`ne radnje na osnovu
~injenica iz àlbi potro{a~a, i li~nih zapaànja u postupcima
banaka prilikom odobravanja potro{a~kih kredita. Postupanje
banaka kao kreditora, posmatrano je s gledi{ta primjene propisa i
po{tovanja procedura nakon dono{enja Smjernica i preporuka u
oblasti potro{a~kih kredita Ombudsmana, donesenih u aprilu
2009. godine.
II. înjeni~no stanje
1. Potro{a~ na prvi upit o potro{a~kom kreditu na {alteru od
slu`benika banke ne}e dobiti nikakvu informaciju dok
podrobno ne objasni gdje radi, kolika mu je pla}a, ima li jo{
2.
3.
4.
5.
6.
7.
nekih naknada na pla}u (topli obrok, prijevoz), ili nekih

drugih primanja. Ako ste po osnovu uposlenja "zadovoljili",
jo{ uvijek ne}ete dobiti niti jednu informaciju, dok
slu`beniku dalje ne pruìte informaciju o èljenom iznosu
kredita, na koji period, jeste li ve} kreditno zaduèni, jeste li
ve} nekome ìrant za kredit i sl.
Obavezni uslov (navodno za povoljnije kamate) je primanje
pla}e putem doti~ne banke, s preduslovom uzimanja "paketa
12,00 KM).
Za osiguranje kredita banka nudi isklju~ivo ìranta ili jemca
bez mogu}nosti izbora potro{a~a za neko drugo sredstvo
garancije vra}anja kredita. [tovi{e, pored jamca, banka traì
dodatne garante osiguranja kredita s administrativnom
zabranom na pla}u i bianco mjenicom potpisanom od strane
korisnika kredita.
Banke ne}e ponuditi potro{a~u pisanu predugovornu
informaciju, jer je nemaju ili u boljem slu~aju imaju neki
reklamni letak ili afi{u, kojom se banka i kredit reklamira u
medijima, a sadrì najpovoljniju varijantu kamata, rijetko
dostupnu potro{a~u. Sve {to potro{a~ moè da dobije od
banke, po izraènom interesu za kredit, jeste "ad hoc"
izvr{en obra~un kamata i obrazac zahtjeva za odobravanje
kredita i usmeno nabrajane dokumente kao priloga uz
zahtjev.
Navedeni podaci su nedovoljni da bi potro{a~ izvr{io
Dokumenti priloèni uz zahtjev za kredit odnose se na
ovjerenu kopiju: LK, potvrdu o prebivali{tu, ne stariju od 6
mjeseci, potvrdu poslodavca o prosjeku primanja za zadnja 3
mjeseca, kopije platnih lista za zadnja tri mjeseca. Popunjene
obrasce zahtjeva za kredit i navedenu dokumentaciju traìtelj
kredita duàn je da priloì za sebe i za jamca. Za sve
navedene dokumente, pored potpisa od strane ovla{tenih
osoba i pe~ata pravnog lica gdje je uposlen traìtelj kredita,
potrebno je izvr{iti nadovjeru kod nadle`nog organa, sve na
tro{ak traìtelja kredita.
traì dodatne podatke o porodi~nom statusu, ekonomskom
stanju doma}instva i kreditima klijenta.
Uslovljavanje banke za garanciju kredita putem ìranta, nije
jedini uslov, ve} to mora biti ìrant sa visokom pla}om, i da
optere}enje pla}e mjese~nom otplatom kredita podnosioca
zahtjeva i ìranta ne prelazi pojedina~no pla}e, kao i
administrativnu zabranu, odnosno saglasnost o zapljeni na
pla}u i bianco mjenicu potpisanu od strane korisnika kredita.
Nakon odobravanja kredita, potro{a~, korisnik kredita
potpisuje ugovor o kreditu i ovjerava primjerke ugovora kod
nadle`nog organa kao i dva primjera administrativne zabrane
i prilaè dvije mjenice, bianco potpisane.
Ugovor o kreditu je po svojoj pravnoj prirodi adhezivni
ugovor, tzv. ugovor o pristupanju koji ne pruà mogu}nosti
Zbog toga se osnovni elementi ugovora ponavljaju u vi{e
Obimnost ugovora, izme|u ostalog, èli pruìti kreditoru
vi{e prava nego obaveza, i ima za cilj zbunjuju}e djelovati
na potro{a~a i uticati na odustajanje potro{a~a od njegovog
~itanja.
kamata za period od isplate kredita do dana prijenosa kredita
u otplatu, bez navedenog procenta i na~ina obra~una ili je
navedena u visini redovne kamatne stope na kredit. Dalje se
navodi, iznos naknade za obradu kreditnog zahtjeva koji se
obra~unava na visinu kredita i napla}uje prilikom isplate
kreditnih sredstava.

zabludu jer tro{kovi obrade kredita i intelkalarna kamata nisu
u skladu s iznosom navedene efektivne kamate, koja po
zna~enju predstavlja na~in da se u jednom broju iskaù svi
tro{kovi i naknade vezani za dobijanje kredita, ve} se radi o
ve}im tro{kovima, tzv. skrivenim tro{kovima banke.
obradu kredita.
Ugovor dalje, sadrì odredbe o davanju saglasnosti korisnika
kredita na sva postoje}a normativna akta kreditora kao i ona
koja banka naknadno donese.
Ugovor sadrì odredbe o davanju saglasnosti banci svih
potpisnika ugovora (korisnik kredita i ìrant) da sve ~lanice
grupacije banaka kojoj pripada kreditor omogu}i uvid i
pristup svim podacima potro{a~a, uklju~uju}i i one koje su
za{ti}ene Zakonom o za{titi li~nih podataka.
Ugovor sadrì odredbe kojim se obavezuje isklju~ivo
korisnik kredita da snosi sve tro{kove vezane za ugovor,
naro~ito eventualne tro{kove sudske takse i sudskog spora.
U ugovoru nisu sadràne odredbe sa propisanim uslovima za
promjenu godi{nje kamatne stope, niti je propisana obaveza
sa~injavanja aneksa ugovora o promjeni kamata i saglasnost
korisnika kredita na isti, iako se radi o promjeni bitnih
elemenata ugovora.
Naprotiv, ugovor regulira pravo banke da jednostrano izvr{i
izmjenu kamatne stope koja je promjenjiva, u skladu sa
politikom kamatnih stopa kreditora, te }e se tako izmijenjena
kamata, odnosno obra~un, automatski primjenjivati bez
zaklju~ivanja posebnog anex-a, o ~emu je korisnik kredita
dao saglasnost potpisivanjem samog ugovora o kreditu.
III. Zakonska osnova
1. Zakon o za{titi potro{a~a u BiH ("Slu`beni glasnik BiH",
broj 25/06):
^lan 54.
(1) Potro{a~ mora prije zaklju~enja ugovora o kreditu da bude
(2) Informacija iz stavka (1) ovog ~lana treba sadràvati:
3) uslovi za raniju otplatu kredita;
4) uslovi za raskid ugovora uklju~uju}i i one kada
potro{a~ kasni s pla}anjem,
5) godi{nju kamatu za kredit obra~unatu na godi{njem
nivou;
6) Uslove za promjene godi{nje kamatne stope;
7) tro{kove osiguranja za postoje}i dug ili bilo koje
drugo osiguranje zaklju~eno u vezi s kreditom;
^lan 57.
(1) Ugovori o potro{a~kom kreditu zaklju~uju se u pisanoj
formi.
(2) Ugovor koji potpisuje potro{a~ mora da sadrì sve
informacije propisane u ~lanu 54. ovog zakona.
potpisanog ugovora.
^lan 59.
(1) Kada ugovor nije sa~injen u pisanoj formi ili kada nedostaje
neki od podataka iz ~lana 57. st. (2) ovog zakona, potro{a~
ima pravo zatraìti raskid ugovora.
^lan 62.
(2) Upotreba mjenica i ~ekova prilikom zaklju~enja ugovora o
potro{a~kom kreditu zabranjena je.
^lan 93.
(1) Ugovorne odredbe obavezuju potro{a~a samo ako je prije
zaklju~enja ugovora bio upoznat sa sadràjem ugovora,
odnosno ako su mu ugovorni uslovi trebali biti poznati u
vrijeme zaklju~enja ugovora.
(3) U slu~aju nedoumice u vezi sa zna~enjem pojedinih odredbi
u ugovoru, vaìt }e zna~enje koje je povoljnije za potro{a~a.
^lan 96.
U op}im uslovima formuliranih ugovora naro~ito nije
punova`na odredba:
moè izmijeniti ili od nje odstupiti isklju~ivo uzimaju}i u
obzir svoj interes.
2. Zakon o obligacionim odnosima
^lan 14.
U zasnivanju obligacijskih odnosa u~esnici ne mogu
ustanovljavati prava i obaveze kojima se za bilo koga od njih ili
za drugog stvara ili iskori{tava monopolski poloàj.
^lan 15.
U zasnivanju dvostranih ugovora u~esnici polaze od na~ela
jednake vrijednosti uzajamnih davanja.
Zakonom se odre|uje u kojim slu~ajevima naru{avanje toga
na~ela povla~i pravne posljedice.
^lan 26.
Ugovor je zaklju~en kad su se ugovorne strane saglasile o
^lan 31.
Ugovor je zaklju~en onog ~asa kada ponu|a~ primi izjavu
^lan 100.
U slu~aju kad je ugovor zaklju~en prema unaprijed tiskanom
sadràju ili kad je ugovor bio na drugi na~in pripremljen i
predloèn od jedne ugovorne strane, nejasne odredbe tuma~it }e
se u korist druge strane.
3. Zakon o za{titi li~nih podataka ("Slu`beni glasnik BiH",
broj 49/06)
^lan 4.
Kontrolor je obavezan da:
a) li~ne podatke obra|uje na pravilan i zakonit na~in,
b) li~ne podatke koje prikuplja za posebne, izri~ite i zakonite
svrhe, ne obra|uje na bilo koji na~in koji nije u skladu s
tom svrhom;
c) li~ne podatke obra|uje samo u mjeri i obimu koji je
neophodan za ispunjenje odre|ene svrhe.
^lan 5.
Kontrolor moè obra|ivati li~ne podatke uz saglasnost
nositelja podataka.
Saglasnost mora biti dana u pisanoj formi, mora je potpisati
nositelj podataka, mora imati ta~nu naznaku u vezi s kojim se
saglasnost daje, te mora sadràvati ime kontrolora, svrhu i
vremenski period na koji se saglasnost daje.
^lan 17.
Kontrolor podataka ne moè dati li~ne podatke korisniku
prije nego {to o tome obavijesti nositelja podataka. Ako nositelj
podataka ne odobri davanje li~nih podataka oni se ne mogu
otkriti tre}oj osobi ako to nije u javnom interesu.
^lan 18.
Osobni podaci ne}e se prenositi iz Bosne i Hercegovine
kontroloru ili obra|iva~u podataka u inozemstvu bez obzira na
medij podataka ili na~in prijenosa, ako u dràvi u koju se prenose
nisu zadovoljeni uslovi utvr|eni ~lanom 4. ovog zakona i pod
uslovom da strani kontrolor za sve podatke ispo{tiva iste principe
za{tite podataka.

Federacije BiH", broj 53/03, "Slu`beni glasnik RS", broj
58/03).
^lan 384.
prouzro~ila svojim radnjama.
^lan 386.
^lan 387.
Pri odlu~ivanju koji }e se tro{kovi stranci nadoknaditi, sud }e
uzeti u obzir samo tro{kove koji su bili potrebni radi vo|enja
parnice. O tome koji su tro{kovi potrebni, te o visini tro{kova
odlu~uje sud ocjenjuju}i bri`ljivo sve okolnosti.
5. Odluka o Dopuni Odluke o jedinstvenom na~inu
obra~una i iskazivanja efektivne kamatne stope na kredite i
depozite (Broj: U.O. 13-20/09, od 24.06.2009. godine)
IV. Zapaànja Ombudsmana
Ovom prilikom èlimo da naglasimo da se stanje potro{a~kih
prava i sve ocjene Institucije ombudsmana za za{titu potro{a~a
Bosne i Hercegovine, prilikom i nakon izdavanja Smjernica i
preporuka u sektoru potro{a~kih kredita nije bitno promijenilo,
da su i dalje sva zapaànja i izdane Smjernice aktualne, pa
ponovo èlimo da podsjetimo na njih, ali i da ukaèmo na nove
spoznaje.
Potro{a~ zainteresovan za potro{a~ki kredit ne moè na
{alteru banke dobiti predugovornu informaciju u pisanoj
formi sa svim ugovornim odredbama;
Potro{a~ je izloèn zahtjevu banke za davanjem li~nih
podataka mimo mjere i obima koji je neophodan za
ispunjenje odre|ene svrhe;
Potro{a~ nije u mogu}nosti izvr{iti usporedbu pisanih
ponuda kredita kod razli~itih banaka.
osiguranja kredita, a naro~ito zamjensku garanciju za
ìranta-jamca;
organa ili pe~atom poslodavca i zadràva kopiju LK sa
podatkom o JMB, i za sve navedeno optere}uje
potro{a~a dodatnim tro{kovima.
Ugovor o kreditu obimno i detaljno normira prava
ugovoru ili aktima banke, a potro{a~u-korisniku kredita
detaljno normira isklju~ivo obaveze, ~ime u dvostrano
obvezuju}im ugovorima naru{ava na~elo jednake
vrijednosti uzajamnih davanja;
Nominalna, redovna godi{nja kamatna stopa je
promjenjiva, u skladu sa poslovnom politikom kamatnih
stopa kreditora, bez propisanih uslova za promjenu
godi{nje kamatne stope, koja mora biti vezana za
objektivnu mjeru;
Efektivna kamata (EKS) sadrì sve tro{kove vezane za
kredit, kao i neke skrivene tro{kove banke, i u pravilu je
ve}a za 2-3% od nominalne. EKS se svodi na obradu
zahtjeva za kredit po rutinskoj i istovjetnoj proceduri za
svaki kredit, bez obzira na visinu kredita, i treba biti u
granicama razumnih tro{kova;
Banke obvezno traè bianco potpisanu mjenicu kao
garanciju za otplatu kredita, bez obzira {to je traìtelj
kredita dao i druga sredstva garancije, i bez obzira {to je
zabranjena po Zakonu;
Banka obavezuje potro{a~a-korisnika kredita i
ìranta/jemca da unaprijed da saglasnost za uvid i
pristup svim podacima, uklju~uju}i i one koji su
za{ti}eni Zakonom o za{titi li~nih podataka, ~ime se

banka stavlja iznad zakona;
Banka ugovorom obavezuje potro{a~a da snosi i sve
parni~nom postupku odre|ivanje sudskih tro{kova u
isklju~ivoj nadle`nosti suda.

U cilju po{tovanja prava potro{a~a u sektoru potro{a~kih
kredita, a u skladu sa svojom nadle`nosti iz ~lana 101. i 103.
Zakona o za{titi potro{a~a u Bosni i Hercegovini, Ombudsman za
za{titu potro{a~a u BiH:
Preporu~uje
Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine
Udruènju banaka Bosne i Hercegovine
Utvrditi obavezu banaka za striktno po{tivanje
ugovorne strane u ugovorima o potro{a~kom kreditu;
Obezbijediti jednostavnije procedure za dobivanje
vra}anje kredita;
Obezbijediti jasan jezik i jednostavne odredbe
ugovora o kreditu sa ujedna~enim pravima i
obavezama ugovornih strana;
Uticati na primjenu "dobre poslovne prakse" banaka
u smislu:
Smanjenja ukupnih tro{kova kredita,
omogu}avanja vremena za is~itavanje i
davanja mi{ljenja potro{a~a na ugovor o
kreditu, prije potpisivanja istog;
Omogu}iti "period hla|enja" nakon
potpisivanja ugovora u kojem vremenu
kaznenih odredbi.
Broj 01-1-26-1-239/10
Ombudsman za za{titu
potro{a~a u BiH
Mostar
Dragan Doko, s. r.
Polaze}i od ovla{tenja propisanih odredbama ~lanka 101. do
~lanka 105. Zakona o za{titi potro{a~a u Bosni i Hercegovini
("Slu`beni glasnik BiH", broj 25/06), prema kojima Ombudsman
za za{titu potro{a~a u BiH ima obvezu da istraùje aktivnosti na
trì{tu usmjerene prema potro{a~u po slu`benoj du`nosti ili
tragom àlbi, da izdaje smjernice i preporuke o posebnim
standardnim uvjetima ili aktivnostima koje se primjenjuju u
posebnim sektorim poslovanja, a naro~ito da djeluje u smislu
sprje~avanja naru{avanja kolektivnih prava potro{a~a, te izdaje
instrukcije za prestanak provo|enja aktivnosti koje su u
suprotnosti s potro{a~kom legislativom, i izvje{tava gra|ane i
organe vlasti o rezultatima istraìvanja ()", Ombudsman za
za{titu potro{a~a u BiH predo~ava
1. Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine
3. Udruènju banaka Bosne i Hercegovine
POSEBNO IZVJE[]E
NAKON DONO[ENJA SMJERNICA I PREPORUKA U
I. Uvod
slu`benoj du`nosti, pokrenula istra`ne radnje na osnovu
~injenica iz àlbi potro{a~a, i osobnih zapaànja u postupacima
banaka prilikom odobravanja potro{a~kih kredita. Postupanje
banaka kao kreditora, posmatrano je s gledi{ta primjene propisa i
po{tivanja procedura nakon dono{enja Smjernica i preporuka u
oblasti potro{a~kih kredita Ombudsmana, donesenih u travnju
2009. godine.
II. înjeni~no stanje

1. Potro{a~ na prvi upit o potro{a~kom kreditu na {alteru od
slu`benika banke ne}e dobiti nikakvu informaciju dok
podrobno ne objasni gdje radi, kolika mu je pla}a, ima li jo{
nekih naknada na pla}u (topli obrok, prijevoz), ili nekih
drugih primanja. Ako ste po osnovu uposlenja "zadovoljili",
jo{ uvijek ne}ete dobiti niti jednu informaciju, dok
slu`beniku dalje ne pruìte informaciju o èljenom iznosu
kredita, na koji period, jeste li ve} kreditno zaduèni, jeste li
ve} nekome jamac za kredit i sl.
Obvezni uvjet (navodno za povoljnije kamate) je primanje
pla}e putem doti~ne banke, s preduvjetom uzimanja "paketa
12,00 KM).
2. Za osiguranje kredita banka nudi isklju~ivo ìranta ili jamca
bez mogu}nosti izbora potro{a~a za neko drugo sredstvo
garancije vra}anja kredita. [tovi{e, pored jamca, banka traì
dodatne garante osiguranja kredita s administrativnom
zabranom na pla}u i bianco mjenicom potpisanom od strane
korisnika kredita.
3. Banke ne}e ponuditi potro{a~u pisanu predugovornu
informaciju, jer je nemaju ili u boljem slu~aju imaju neki
reklamni letak ili afi{u, kojom se banka i kredit reklamira u
medijima, a sadrì najpovoljniju varijantu kamata, rijetko
dostupnu potro{a~u. Sve {to moè dobiti potro{a~ od banke,
po izraènom interesu za kredit, jeste "ad hoc" izvr{en
obra~un kamata i obrazac zahtjeva za odobravanje kredita i
usmeno nabrajane dokumente kao priloga uz zahtjev.
Navedeni podaci su nedovoljni da bi potro{a~ izvr{io
4. Dokumenti priloèni uz zahtjev za kredit odnose se na
ovjerenu kopiju: LK, potvrdu o prebivali{tu, ne stariju od 6
mjeseci, potvrdu poslodavca o prosjeku primanja za zadnja 3
mjeseca, kopije platnih lista za zadnja tri mjeseca. Popunjene
obrasce zahtjeva za kredit i navedenu dokumentaciju traìtelj
kredita duàn je priloìti za sebe i za jamca. Za sve navedene
dokumente, pored potpisa od strane ovla{tenih osoba i
pe~ata pravnog lica gdje je uposlen traìtelj kredita, potrebno
je izvr{iti nadovjeru kod nadle`nog organa, sve na tro{ak
traìtelja kredita.
traì dodatne podatke o obiteljskom statusu, ekonomskom
stanju doma}instva i kreditima klijenta.
5. Uvjetovanje banke za garanciju kredita putem ìranta, nije
jedini uvjet, ve} to mora biti ìrant sa visokom pla}om, i da
optere}enje pla}e mjese~nom otplatom kredita podnosioca
zahtjeva i ìranta ne prelazi pojedina~no pla}e, kao i
administrativnu zabranu, odnosno suglasnost o zapljeni na
pla}u i bianco mjenicu potpisanu od strane korisnika kredita.
6. Nakon odobravanja kredita, potro{a~, korisnik kredita
potpisuje ugovor o kreditu i ovjerava primjerke ugovora kod
nadle`nog organa kao i dva primjerka administrativne
zabrane i prilaè dvije mjenice, bianco potpisane.
7. Ugovor o kreditu je po svojoj pravnoj prirodi adhezivni
ugovor, tzv. ugovor o pristupanju koji ne pruà mogu}nosti
Zbog toga se osnovni elementi ugovora ponavljaju u vi{e
Obimnost ugovora, izme|u ostalog, èli pruìti kreditoru
vi{e prava nego obveza, i ima za cilj zbunjuju}e djelovati na
potro{a~a i utjecati na odustajanje potro{a~a od njegovog
~itanja.
kamata za period od isplate kredita do dana prijenosa kredita
u otplatu, bez navedenog procenta i na~ina obra~una ili je
navedena u visini redovne kamatne stope na kredit. Dalje se
navodi, iznos naknade za obradu kreditnog zahtjeva koji se
obra~unava na visinu kredita i napla}uje prilikom isplate

kreditnih sredstava.
zabludu jer tro{kovi obrade kredita i intelkalarna kamata nisu
u skladu s iznosom navedene efektivne kamate, koja po
zna~enju predstavlja na~in da se u jednom broju iskaù svi
tro{kovi i naknade vezani za dobijanje kredita, ve} se radi o
ve}im tro{kovima, tzv. skrivenim tro{kovima banke.
obradu kredita.
Ugovor dalje, sadrì odredbe o davanju suglasnosti korisnika
kredita na sva postoje}a normativna akta kreditora kao i ona
koja banka naknadno donese.
Ugovor sadrì odredbe o davanju suglasnosti banci svih
potpisnika ugovora (korisnik kredita i ìrant) da da sve
~lanice grupacije banaka kojoj pripada kreditor omogu}i
uvid i pristup svim podacima potro{a~a, uklju~uju}i i one
koje su za{ti}ene Zakonom o za{titi li~nih podataka.
Ugovor sadrì odredbe kojim se obvezuje isklju~ivo korisnik
kredita da snosi sve tro{kove vezane za ugovor, naro~ito
eventualne tro{kove sudske takse i sudskog spora.
U ugovoru nisu sadràne odredbe sa propisanim uvjetima za
promjenu godi{nje kamatne stope, niti je propisana obveza
sa~injavanja aneksa ugovora o promjeni kamata i suglasnost
korisnika kredita na isti, iako se radi o promjeni bitnih
elemenata ugovora.
Naprotiv, ugovor regulira pravo banke da jednostrano izvr{i
izmjenu kamatne stope koja je promjenjiva, u skladu sa
politikom kamatnih stopa kreditora, te }e se tako izmijenjena
kamata, odnosno obra~un, automatski primjenjivati bez
zaklju~ivanja posebnog anex-a, o ~emu je korisnik kredita
dao suglasnost potpisivanjem samog ugovora o kreditu.
III. Zakonski osnov
1. Zakon o za{titi potro{a~a u BiH ("Slu`beni glasnik BiH",
broj 25/06):
^lanak 54.
(1) Potro{a~ mora prije zaklju~enja ugovora o kreditu biti
(2) Informacija iz stavka (1) ovog ~lanka treba sadràvati:
3) uvjeti za raniju otplatu kredita;
4) uvjeti za raskid ugovora uklju~uju}i i one kada
potro{a~ kasni s pla}anjem,
5) godi{nju kamatu za kredit obra~unatu na godi{njem
nivou;
6) Uvjete za promjene godi{nje kamatne stope;
7) tro{kove osiguranja za postoje}i dug ili bilo koje
drugo osiguranje zaklju~eno u vezi s kreditom;
^lanak 57.
(1) Ugovori o potro{a~kom kreditu zaklju~uju se u pisanoj
formi.
(2) Ugovor koji potpisuje potro{a~ mora sadràvati sve
informacije propisane u ~lanku 54. ovog zakona.
potpisanog ugovora.
^lanak 59.
(1) Kada ugovor nije sa~injen u pisanoj formi ili kada nedostaje
neki od podataka iz ~lanka 57. st. (2) ovog zakona, potro{a~
ima pravo zatraìti raskid ugovora.
^lanak 62.
(2) Upotreba mjenica i ~ekova prilikom zaklju~enja ugovora o
potro{a~kom kreditu zabranjena je.
^lanak 93.
(1) Ugovorne odredbe obvezuju potro{a~a samo ako je prije
zaklju~enja ugovora bio upoznat sa sadràjem ugovora,
odnosno ako su mu ugovorni uvjeti trebali biti poznati u
vrijeme zaklju~enja ugovora.
(3) U slu~aju nedoumice u vezi sa zna~enjem pojedinih odredbi
u ugovoru, vaìt }e zna~enje koje je povoljnije za potro{a~a.
^lanak 96.
U op}im uvjetima formuliranih ugovora naro~ito nije
punova`na odredba:
moè izmijeniti ili od nje odstupiti isklju~ivo uzimaju}i u
obzir svoj interes.
2. Zakon o obveznim odnosima
^lanak 14.
U zasnivanju obveznih odnosa u~esnici ne mogu
ustanovljavati prava i obveze kojima se za bilo koga od njih ili za
drugog stvara ili iskori{tava monopolski poloàj.
^lanak 15.
U zasnivanju dvostranih ugovora u~esnici polaze od na~ela
jednake vrijednosti uzajamnih davanja.
Zakonom se odre|uje u kojim slu~ajevima naru{avanje toga
na~ela povla~i pravne posljedice.
^lanak 26.
Ugovor je zaklju~en kad su se ugovorne strane saglasile o
^lanak 31.
Ugovor je zaklju~en onog ~asa kada ponuditelj primi izjavu
^lanak 100.
U slu~aju kad je ugovor zaklju~en prema unaprijed tiskanom
sadràju ili kad je ugovor bio na drugi na~in pripremljen i
predloèn od jedne ugovorne strane, nejasne odredbe tuma~it }e
se u korist druge strane.
3. Zakon o za{titi osobnih podataka ("Slu`beni glasnik
BiH", broj 49/06)
^lanak 4.
Kontrolor je obvezan da:
a) osobne podatke obra|uje na pravilan i zakonit na~in,
b) osobne podatke koje prikuplja za posebne, izri~ite i
zakonite svrhe, ne obra|uje na na bilo koji na~in koji nije
u skladu s tom svrhom;
c) osobne podatke obra|uje samo u mjeri i obimu koji je
neophodan za ispunjenje odre|ene svrhe.
^lanak 5.
Kontrolor moè obra|ivati osobne podatke uz suglasnost
nositelja podataka.
Suglasnost mora biti dana u pisanoj formi, mora je potpisati
nositelj podataka, mora imati to~nu naznaku u vezi s kojim se
suglasnost daje, te mora sadràvati ime kontrolora, svrhu i
vremenski period na koji se suglasnost daje.
^lanak 17.
Kontrolor podataka ne moè dati osobne podatke korisniku
prije nego {to o tome obavijesti nositelja podataka. Ako nositelj
podataka ne odobri davanje osobnih podataka oni se ne mogu
otkriti tre}oj osobi ako to nije u javnom interesu.
^lanak 18.
Osobni podaci ne}e se prenositi iz Bosne i Hercegovine
kontroloru ili obra|iva~u podataka u inozemstvu bez obzira na
medij podataka ili na~in prijenosa, ako u dràvi u koju se prenose
nisu zadovoljeni uvjeti utvr|eni ~lankom 4. ovog zakona i pod
uvjetom da strani kontrolor za sve podatke ispo{tiva iste principe
za{tite podataka.

Federacije BiH", broj 53/03, "Slu`beni glasnik RS", broj 58/03)
^lanak 384.
prouzro~ila svojim radnjama.
^lanak 386.
^lanak 387.
Pri odlu~ivanju koji }e se tro{kovi stranci nadoknaditi, sud }e
uzeti u obzir samo tro{kove koji su bili potrebni radi vo|enja
parnice. O tome koji su tro{kovi potrebni, te o visini tro{kova
odlu~uje sud ocjenjuju}i bri`ljivo sve okolnosti.
5. Odluka o Dopuni Odluke o jedinstvenom na~inu
obra~una i iskazivanja efektivne kamatne stope na kredite i
depozite (Broj: U.O. 13-20/09, od 24.06.2009. godine)
IV. Zapaànja Ombudsmana
Ovom prilikom èlimo naglasiti da se stanje potro{a~kih
prava i sve ocjene Institucije ombudsmana za za{titu potro{a~a
Bosne i Hercegovine, prilikom i nakon izdavanja Smjernica i
preporuka u sektoru potro{a~kih kredita nije bitno promijenilo,
da su i dalje sva zapaànja i izdane Smjernice aktualne, pa
ponovo èlimo na njih podsjetiti, ali i ukazati na nove spoznaje.
Potro{a~ zainteresiran za potro{a~ki kredit ne moè na
{alteru banke dobiti predugovornu informaciju u pisanoj
formi sa svim ugovornim odredbama;
Potro{a~ je izloèn zahtjevu banke za davanjem osobnih
podataka mimo mjere i obima koji je neophodan za
ispunjenje odre|ene svrhe;
Potro{a~ nije u mogu}nosti izvr{iti usporedbu pisanih
ponuda kredita kod razli~itih banaka.
osiguranja kredita, a naro~ito zamjensku garanciju za
ìranta-jamca;
organa ili pe~atom poslodavca i zadràva kopiju LK sa
podatkom o JMB, i za sve navedeno optere}uje
potro{a~a dodatnim tro{kovima.
Ugovor o kreditu obimno i detaljno normira prava
ugovoru ili aktima banke, a potro{a~u-korisniku kredita
detaljno normira isklju~ivo obveze, ~ime u dvostrano
obvezuju}im ugovorima naru{ava na~elo jednake
vrijednosti uzajamnih davanja;
Nominalna, redovna godi{nja kamatna stopa je
promjenjiva, u skladu sa poslovnom politikom kamatnih
stopa kreditora, bez propisanih uvjeta za promjenu
godi{nje kamatne stope, koja mora biti vezana za
objektivnu mjeru;
Efektivna kamata (EKS) sadrì sve tro{kove vezane za
kredit, kao i neke skrivene tro{kove banke, i u pravilu je
ve}a za 2-3% od nominalne. EKS se svodi na obradu
zahtjeva za kredit po rutinskoj i istovjetnoj proceduri za
svaki kredit, bez obzira na visinu kredita, i treba biti u
granicama razumnih tro{kova;
Banke obvezno traè bianco potpisanu mjenicu kao
garanciju za otplatu kredita, bez obzira {to je traìtelj
kredita dao i druga sredstva garancije, i bez obzira {to je
zabranjena po Zakonu;
Banka obvezuje potro{a~a-korisnika kredita i
ìranta/jamca da unaprijed da suglasnost za uvid i
pristup svim podacima, uklju~uju}i i one koji su
za{ti}eni Zakonom o za{titi osobnih podataka, ~ime se
banka stavlja iznad zakona;
Banka ugovorom obvezuje potro{a~a da snosi i sve

parni~nom postupku odre|ivanje sudskih tro{kova u
isklju~ivoj nadle`nosti suda.

U cilju po{tivanja prava potro{a~a u sektoru potro{a~kih
kredita, a sukladno svojoj nadle`nosti iz ~lanka 101. i 103.
Zakona o za{titi potro{a~a u Bosni i Hercegovini, Ombudsman za
za{titu potro{a~a u BiH:
Preporu~uje
Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine
Udruènju banaka Bosne i Hercegovine
Utvrditi obvezu banaka za striktno po{tivanje
ugovorne strane u ugovorima o potro{a~kom kreditu;
Osigurati jednostavnije procedure za dobivanje
vra}anje kredita;
Osigurati jasan jezik i jednostavne odredbe ugovora
o kreditu sa ujedna~enim pravima i obvezama
ugovornih strana;
Utjecati na primjenu "dobre poslovne prakse"
banaka u smislu:
Smanjenja ukupnih tro{kova kredita,
omogu}avanja vremena za is~itavanje i
davanja mi{ljenja potro{a~a na ugovor o
kreditu, prije potpisivanja istog;
Omogu}iti "period hla|enja" nakon
potpisivanja ugovora u kojem vremenu
kaznenih odredbi.
Broj 01-1-26-1-239/10
Ombudsman za za{titu
potro{a~a u BiH
Mostar
Dragan Doko, v. r.
VISOKI SUDSKI I TU@ILA^KI

SAVJET BOSNE I HERCEGOVINE
U skladu sa ~lanom 88. stav 1. ta~ka d) i stav 4. Zakona o
Visokom sudskom i tuìla~kom savjetu Bosne i Hercegovine
("Slu`beni glasnik BiH", br. 25/04, 93/05, 48/07 i 15/08), a u vezi
sa ~lanovima 48. i 69. stav 1. ta~ka e) Poslovnika Visokog
sudskog i tuìla~kog savjeta BiH ("Slu`beni glasnik BiH",
br. 44/09, 28/10 i 58/10), Savjet je, na sjednici odrànoj 7. juna
2011. godine, donio
ODLUKU
O PRESTANKU MANDATA
ADISU MEHINOVI]U, stru~nom saradniku u
Osnovnom sudu u Tesli}u, prestaje mandat stru~nog saradnika
navedenog suda, sa danom 7. 6. 2011. godine, zbog podno{ewa
ostavke.
Ova Odluka bi}e objavqena u "Slu`benom glasniku BiH",
kao i u prostorijama Savjeta dostupnim javnosti.
Obrazloèwe
ADIS MEHINOVI], stru~ni saradnik u Osnovnom sudu
u Tesli}u, dana 6. 5. 2011. godine, uputio je pismenu ostavku
Visokom sudskom i tuìla~kom savjetu BiH, na du`nost
stru~nog saradnika navedenog suda, sa danom dono{ewa odluke,
zbog prelaska na drugu du`nost.
^lanom 69. stav 1. ta~ka e) Poslovnika Visokog sudskog i
tuìla~kog savjetu BiH, propisani su razlozi zbog kojih
prestaje mandat stru~nog saradnika, a jedan od razloga je u
slu~aju podno{ewa ostavke.
U skladu sa naprijed navedenim, a na osnovu odredaba ~lana

88. stav 1. ta~ka d) Zakona o Visokom sudskom i tuìla~kom
savjetu BiH, kao i ~lanova 48. i 69. stav 1. ta~ka e) Poslovnika
Visokog sudskog i tuìla~kog savjeta BiH, donijeta je Odluka
kao u dispozitivu.
Broj 04-02-1700-3/11
Predsjednik
Milorad Novkovi}, s. r.
Visokom sudskom i tuìla~kom vije}u Bosne i Hercegovine
sa ~lanovima 48. i 69. stav 1. ta~ka e) Poslovnika Visokog
sudskog i tuìla~kog vije}a BiH ("Slu`beni glasnik BiH", br.
44/09, 28/10 i 58/10), Vije}e je, na sjednici odrànoj 7. juna
2011. godine, donijelo
ODLUKU
O PRESTANKU MANDATA
ADISU MEHINOVI]U, stru~nom saradniku u Osnovnom
sudu u Tesli}u, prestaje mandat stru~nog saradnika navedenog
suda, sa danom 7. 6. 2011. godine, zbog podno{enja ostavke.
Ova Odluka bit }e objavljena u "Slu`benom glasniku BiH",
kao i u prostorijama Vije}a dostupnim javnosti.
Obrazloènje
ADIS MEHINOVI], stru~ni saradnik u Osnovnom sudu u
Tesli}u, dana 6. 5. 2011. godine, uputio je pismenu ostavku
Visokom sudskom i tuìla~kom vije}u BiH, na du`nost stru~nog
saradnika navedenog suda, sa danom dono{enja odluke, zbog
prelaska na drugu du`nost.
^lanom 69. stav 1. ta~ka e) Poslovnika Visokog sudskog i
tuìla~kog vije}u BiH, propisani su razlozi zbog kojih prestaje
mandat stru~nog saradnika, a jedan od razloga je u slu~aju
podno{enja ostavke.
vije}u BiH, kao i ~lanova 48. i 69. stav 1. ta~ka e) Poslovnika
Visokog sudskog i tuìla~kog vije}a BiH, donijeta je Odluka kao
u dispozitivu.
Broj 04-02-1700-3/11
Predsjednik
Sukladno ~lanku 88. stavak 1. to~ka d) i stavak 4. Zakona o
Visokom sudbenom i tuìteljskom vije}u Bosne i Hercegovine
("Slu`beni glasnik BiH", br. 25/04, 93/05, 48/07 i 15/08), a u
svezi sa ~lancima 48. i 69. stavak. 1. to~ka e) Poslovnika Visokog
sudbenog i tuìteljskog vije}a BiH ("Slu`beni glasnik BiH", br.
44/09, 28/10 i 58/10), Vije}e je, na sjednici odrànoj 7. lipnja
2011. godine, donijelo
ODLUKU
O PRESTANKU MANDATA
ADISU MEHINOVI]U, stru~nom suradniku u Osnovnom
sudu u Tesli}u, prestaje mandat stru~nog suradnika navedenog
suda, sa danom 7. 6. 2011. godine, zbog podno{enja ostavke.
Obrazloènje
ADIS MEHINOVI], stru~ni suradnik u Osnovnom sudu u
Tesli}u, dana 6.5.2011. godine, uputio je pismenu ostavku
Visokom sudbenom i tuìteljskom vije}u BiH, na du`nost
stru~nog suradnika navedenog suda, sa danom dono{enja
odluke, zbog prelaska na drugu du`nost.
^lankom 69. stavak 1. to~ka e) Poslovnika Visokog
sudbenog i tuìteljskog vije}u BiH, propisani su razlozi zbog
kojih prestaje mandat stru~nog sudradnika, a jedan od razloga je
u slu~aju podno{enja ostavke.
Sukladno naprijed navedenom, a na osnovu odredaba ~lanka

88. stavak 1. to~ka d) Zakona o Visokom sudbenom i
tuìteljskom vije}u BiH, kao i ~lanaka 48. i 69. stavak 1. to~ka e)
Poslovnika Visokog sudbenog i tuìteljskog vije}a BiH, donijeta
je Odluka kao u dispozitivu.
Broj 04-02-1700-3/11
Predsjednik
Milorad Novkovi}, v. r.
Visokom sudskom i tuìla~kom savjetu Bosne i Hercegovine
sa ~lanom 48. Poslovnika Visokog sudskog i tuìla~kog
savjeta BiH ("Slu`beni glasnik BiH", br. 44/09, 28/10 i 58/10),
Savjet je, na sjednici odrànoj 7. juna 2011. godine, donio
ODLUKU
O PRESTANKU MANDATA
NIRI HAXI\ULBI], sudiji u Op{tinskom sudu u
Zenici, prestaje mandat sudije navedenog suda, sa danom 31. 5.
2011. godine, zbog podno{ewa ostavke.
Ova Odluka bi}e objavqena u "Slu`benom glasniku BiH",
kao i u prostorijama Savjeta dostupnim javnosti.
Obrazloèwe
NIRA HAXI\ULBI], sudija u Op{tinskom sudu u
Zenici, dana 31. 5. 2011. godine, uputila je pismenu ostavku
Visokom sudskom i tuìla~kom savjetu BiH, na du`nost sudije
navedenog suda sa danom 31. 5. 2011. godine.
^lanom 88. Zakona o Visokom sudskom i tuìla~kom
savjetu BiH, propisani su razlozi zbog kojih prestaje mandat
sudije ili tuìoca, a jedan od razloga je u slu~aju podno{ewa
ostavke.
savjetu BiH, kao i ~lana 48. Poslovnika Visokog sudskog i
tuìla~kog savjeta BiH, donijeta je Odluka kao u dispozitivu.
Broj 04-02-1870-2/11
Predsjednik
Visokom sudskom i tuìla~kom vije}u Bosne i Hercegovine
sa ~lanom 48. Poslovnika Visokog sudskog i tuìla~kog vije}a
BiH ("Slu`beni glasnik BiH", br. 44/09, 28/10 i 58/10), Vije}e je,
na sjednici odrànoj 7. juna 2011. godine, donijelo
ODLUKU
O PRESTANKU MANDATA
NIRI HAD@I\ULBI], sudiji u Op}inskom sudu u Zenici,
prestaje mandat sudije navedenog suda, sa danom 31.5.2011.
godine, zbog podno{enja ostavke.

Obrazloènje
NIRA HAD@I\ULBI], sudija u Op}inskom sudu u Zenici,
dana 31. 5. 2011. godine, uputila je pismenu ostavku Visokom
sudskom i tuìla~kom vije}u BiH, na du`nost sudije navedenog
suda sa danom 31. 5. 2011. godine.
^lanom 88. Zakona o Visokom sudskom i tuìla~kom vije}u
BiH, propisani su razlozi zbog kojih prestaje mandat sudije ili
tuìoca, a jedan od razloga je u slu~aju podno{enja ostavke.
vije}u BiH, kao i ~lana 48. Poslovnika Visokog sudskog i
tuìla~kog vije}a BiH, donijeta je Odluka kao u dispozitivu.
Broj 04-02-1870-2/11
Predsjednik
Sukladno ~lanku 88. stavak 1. to~ka d) i stavak 4. Zakona o
Visokom sudbenom i tuìteljskom vije}u Bosne i Hercegovine
("Slu`beni glasnik BiH", br. 25/04, 93/05, 48/07 i 15/08), a u
svezi sa ~lankom 48. Poslovnika Visokog sudbenog i tuìteljskog
vije}a BiH ("Slu`beni glasnik BiH", br. 44/09, 28/10 i 58/10),
Vije}e je, na sjednici odrànoj 7. lipnja 2011. godine, donijelo
ODLUKU
O PRESTANKU MANDATA
NIRA HAD@I\ULBI], sucu u Op}inskom sudu u Zenici,
prestaje mandat suca navedenog suda, sa danom 31. 5. 2011.
godine, zbog podno{enja ostavke.
Obrazloènje
Nira Hadì|ulbi}, sudac u Op}inskom sudu u Zenici, dana
31. 5. 2011. godine, uputila je pismenu ostavku Visokom
sudbenom i tuìteljskom vije}u BiH, na du`nost suca navedenog
suda sa danom 31.5.2011. godine.
^lankom 88. Zakona o Visokom sudbenom i tuìteljskom
vije}u BiH, propisani su razlozi zbog kojih prestaje mandat suca
ili tuìtelja, a jedan od razloga je u slu~aju podno{enja ostavke.
Sukladno naprijed navedenim, a na osnovu odredaba ~lanka
88. stavak 1. to~ka d) Zakona o Visokom sudbenom i
tuìteljskom vije}u BiH, kao i ~lanka 48. Poslovnika Visokog
sudbenog i tuìteljskog vije}a BiH, donijeta je Odluka kao u
dispozitivu.
Broj 04-02-1870-2/11
Predsjednik
Milorad Novkovi}, v. r.
SADR@AJ
SAVJET MINISTARA
BOSNE I HERCEGOVINE
Odluka o interventnom kori{tenju sredstava teku}e

budètske rezerve (bosanski jezik)
14
166 Odluka o dopuni Liste opojnih droga, psihotropnih

supstanci, biqaka iz kojih se moè dobiti opojna droga
i prekursora (srpski jezik)

prora~unske pri~uve (hrvatski jezik)
14
Odluka o dopuni Liste opojnih droga, psihotropnih tvari,

biljaka iz kojih se moè dobiti opojna droga i prekursora
(bosanski jezik)
173 Rje{ewe o imenovawu vr{ioca du`nosti direktora

Uprave za indirektno oporezivawe Bosne i
Hercegovine (srpski jezik)
14
Odluka o dopuni Popisa opojnih droga, psihotropnih

tvari, biljaka iz kojih se moè dobiti opojna droga i
prekursora (hrvatski jezik)
Rje{enje o imenovanju vr{ioca du`nosti direktora

Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine
(bosanski jezik)
15
167 Odluka o osnivawu Foruma za razvoj i promociju

preduzetni{tva u Bosni i Hercegovini (srpski jezik)
Rje{enje o imenovanju vr{itelja du`nosti direktora

Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine
(hrvatski jezik)
15
Odluka o osnivanju Foruma za razvoj i promociju

preduzetni{tva u Bosni i Hercegovini (bosanski jezik)
Odluka o osnivanju Foruma za razvoj i promociju

poduzetni{tva U Bosni i Hercegovini (hrvatski jezik)
174 Pravilnik o proizvodima od jaja (srpski jezik)
15
Pravilnik o proizvodima od jaja (bosanski jezik)
17
Pravilnik o proizvodima od jaja (hrvatski jezik)
19
175 Pravilnik o keksima i proizvodima srodnim keksima

(srpski jezik)
22
Pravilnik o keksima i proizvodima srodnim keksima

(bosanski jezik)
23
Pravilnik o keksima i keksima srodnim proizvodima

(hrvatski jezik)
24
176 Pravilnik o kakau i ~okoladnim proizvodima (srpski

jezik)
25
Pravilnik o kakau i ~okoladnim proizvodima (bosanski

jezik)
28
Pravilnik o kakau i ~okoladnim proizvodima (hrvatski

jezik)
31
10
177 Pravilnik o izmjeni Pravilnika o mjerama za

otkrivawe, suzbijawe i iskorjewivawe klasi~ne
sviwske kuge (srpski jezik)
34
11
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o mjerama za otkrivanje,

suzbijanje i iskorjenjivanje klasi~ne svinjske kuge
(bosanski jezik)
34
12
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o mjerama za otkrivanje,

suzbijanje i iskorjenjivanje klasi~ne svinjske kuge
(hrvatski jezik)
35
170 Odluka o interventnom kori{tewu sredstava teku}e

buxetske rezerve (srpski jezik)
12
178 Pravilnik o brzo smrznutoj hrani za ishranu qudi

(srpski jezik)
35

12
Pravilnik o brzo smrznutoj hrani za ishranu ljudi

(bosanski jezik)
38

13
Pravilnik o brzo smrznutoj hrani za prehranu ljudi

(hrvatski jezik)
40
179 Pravilnik o uslovima koje moraju da ispuwavaju pravna

i fizi~ka lica za promet fitofarmaceutskim
sredstvima (srpski jezik)
43
Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati pravna i

fizi~ka lica za promet fitofarmaceutskim sredstvima
(bosanski jezik)
52
Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati pravne i

fizi~ke osobe za promet fitofarmaceutskim sredstvima
(hrvatski jezik)
61
168 Odluka o zabrani uvoza u Bosnu i Hercegovinu i

provoza preko teritorije Bosne i Hercegovine peradi
i proizvoda od peradi radi spre~avawa unosa influence ptica (srpski jezik)
Odluka o zabrani uvoza u Bosnu i Hercegovinu i provoza
preko teritorije Bosne i Hercegovine peradi i proizvoda
od peradi radi sprje~avanja unosa influence ptica
(bosanski jezik)
Odluka o zabrani uvoza u Bosnu i Hercegovinu i provoza
preko teritorija Bosne i Hercegovine peradi i proizvoda
od peradi radi spre~avanja unosa influence ptica
(hrvatski jezik)
169 Odluka o odobravawu "Projekta digitalnih
tahografa" koji }e se uvrstiti u Program
vi{egodi{wih kapitalnih ulagawa za period
2011.-2014. godine (srpski jezik)
Odluka o odobravanju "Projekta digitalnih tahografa"
koji }e se uvrstiti u Program vi{egodi{njih kapitalnih
ulaganja za period 2011.-2014. godine (bosanski jezik)
Odluka o odobravanju "Projekta digitalnih tahografa"
koji }e se uvrstiti u Program vi{egodi{njih kapitalnih
ulaganja za razdoblje 2011.-2014. godine (hrvatski jezik)

13

13

13

14
180 Pravilnik o za~inima, ekstraktima za~ina i

mje{avinama za~ina (srpski jezik)
70
Pravilnik o za~inima, ekstraktima za~ina i mje{avinama

za~ina (bosanski jezik)
78
Pravilnik o za~inima, ekstraktima za~ina i mje{avinama

za~ina (hrvatski jezik)
86
Saop{tewe o prosje~noj ispla}enoj mjese~noj neto

plati zaposlenih u Bosni i Hercegovini za april 2011.
godine (srpski jezik)
94
Saop}enje o prosje~noj ispla}enoj mjese~noj neto pla}i

zaposlenih u Bosni i Hercegovini za april 2011. godine
(bosanski jezik)
94
Priop}enje o prosje~noj ispla}enoj mjese~noj neto pla}i

zaposlenih u Bosni i Hercegovini za travanj 2011. godine
(hrvatski jezik)
95
Saop}enje o prosje~noj ispla}enoj mjese~noj bruto pla}i

zaposlenih u Bosni i Hercegovini za april 2011. godine
(bosanski jezik)
Priop}enje o prosje~noj ispla}enoj mjese~noj bruto pla}i
zaposlenih u Bosni i Hercegovini za travanj 2011. godine
(hrvatski jezik)
KONKURENCIJSKI SAVJET
BOSNE I HERCEGOVINE
Zakqu~ak broj 01-26-1-08-4/11 (srpski jezik)
95
Zaklju~ak broj 01-26-1-08-4/11 (bosanski jezik)
96
Zaklju~ak broj 01-26-1-08-4/11 (hrvatski jezik)
98
INSTITUCIJA OMBUDSMANA ZA ZA[TITU

POTRO[AÂ U BiH
AGENCIJA ZA STATISTIKU
BOSNE I HERCEGOVINE
Saop{tewe o prosje~noj ispla}enoj mjese~noj bruto

plati zaposlenih u Bosni i Hercegovini za april 2011.
godine (srpski jezik)
Posebni izvje{taj nakon dono{ewa Smjernica i

preporuka u sektoru potro{a~kih kredita (srpski
jezik)
99
Posebni izvje{taj nakon dono{enja Smjernica i preporuka

u sektoru potro{a~kih kredita (bosanski jezik)
102
Posebno izvje{}e nakon dono{enja Smjernica i
preporuka u sektoru potro{a~kih kredita (hrvatski jezik) 104
VISOKI SUDSKI I TU@ILA^KI SAVJET

BOSNE I HERCEGOVINE
Odluka o prestanku mandata (srpski jezik)
95
95
95
107
Odluka o prestanku mandata (bosanski jezik)
107
Odluka o prestanku mandata (hrvatski jezik)
107
Odluka o prestanku mandata (srpski jezik)
108
Odluka o prestanku mandata (bosanski jezik)
108
Odluka o prestanku mandata (hrvatski jezik)
108
Izdava~: Ovla{tena slu`ba Doma naroda Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine, Trg BiH 1, Sarajevo - Za izdava~a: sekretar Doma naroda
Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine Marin Vukoja - Priprema i distribucija: JP NIO Slu`beni list BiH Sarajevo, Xemala Bijedi}a
39/III - Direktor: Dragan Prusina - Telefoni: Centrala: 722-030 - Direktor: 722-061 - Pretplata: 722-054, faks: 722-071 - Oglasni odjel: 722-049,
722-050, faks: 722-074 - Slu`ba za pravne i op{te poslove: 722-051 - Ra~unovodstvo: 722-044, 722-046 - Komercijala: 722-042 - Pretplata se utvr|uje
polugodi{we, a uplata se vr{i UNAPRIJED u korist ra~una: UNICREDIT BANK d.d. 338-320-22000052-11, VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo
160-200-00005746-51, HYPO-ALPE-ADRIA-BANK A.D. Bawa Luka, filijala Br~ko 552-000-00000017-12, RAIFFEISEN BANK d.d. BiH Sarajevo
161-000-00071700-57 - [tampa: GIK "OKO" d. d. Sarajevo - Za {tampariju: Mevludin Hamzi} - Reklamacije za neprimqene brojeve primaju se 20 dana
od izlaska glasila.
"Slu`beni glasnik BiH" je upisan u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 731.
Upis u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu, broj UF/I - 2168/97 od 10.07.1997. godine. - Identifikacijski broj 4200226120002. - Porezni
broj 01071019. - PDV broj 200226120002. Molimo pretplatnike da obavezno dostave svoj PDV broj radi izdavawa poreske fakture.
Pretplata za I polugodi{te 2011. za "Slu`beni glasnik BiH" i "Me|unarodne ugovore" 120,00 KM, "Slu`bene novine Federacije BiH" 110,00 KM.
Web izdawe: http: //www.sluzbenilist.ba - godi{wa pretplata 200,00 KM

Pravilnik o Kakao Proizvodima

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pravilnik o Kakao Proizvodima

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Godina XV

Ponedjeqak, 27. juna 2011. godine

ISSN 1512-7508 - srpski jezik

SLU@BENI GLASNIK BiH

(+)-Lysergide LSD, LSD-25 9,10-didehidro

5-methoxy-3,4 5-metoksi-methylendio- alfa-metil

MDE, N-ethyl ()-N-etil-alfaMDA,

Ponedjeqak, 27. 6. 2011.

*Lista psihotropnih supstanci u Tabeli I tako|e ukqu~uje:

Ponedjeqak, 27. 6. 2011.

SLU@BENI GLASNIK BiH

O DOPUNI LISTE OPOJNIH DROGA, PSIHOTROPNIH

5-methoxy-3,4 5-metoksi-methylendiox alfa-metil

MDE, N-ethyl ()-N-etil-alfaMDA,

(+)-Lysergide LSD, LSD-25 9,10-didehidro

SLU@BENI GLASNIK BiH

*Lista psihotropnih tvari u Tabeli I tako|er uklju~uje:

Ponedjeqak, 27. 6. 2011.

17. u tablicu iza rednog broja 16. pod kojim je zaveden

(+)-Lysergide LSD, LSD-25 9,10-didehidro

Ponedjeqak, 27. 6. 2011.

SLU@BENI GLASNIK BiH

5-methoxy-3,4 5-metoksi-methylendiox alfa-metil

*Popis psihotropnih tvari u Tablici I tako|er uklju~uje:

SLU@BENI GLASNIK BiH

razvoja preduzetni{tva iz nadle`nosti Ministarstva

Ponedjeqak, 27. 6. 2011.

103/09), Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na 143. sjednici

Ponedjeqak, 27. 6. 2011.

SLU@BENI GLASNIK BiH

(2) Forum ima obavezu u roku od 60 dana od imenovanja

Rektorske konferencije entiteta predla`u tri predstavnika,

SLU@BENI GLASNIK BiH

Ponedjeqak, 27. 6. 2011.

proizvoda od jaja koja su prije ili tokom proizvodwe

Ponedjeqak, 27. 6. 2011.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Na osnovu ~lana 21. stav 1. Zakona o veterinarstvu u Bosni i

SLU@BENI GLASNIK BiH

Ponedjeqak, 27. 6. 2011.

Ponedjeqak, 27. 6. 2011.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Na osnovu ~lana 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i

SLU@BENI GLASNIK BiH

Ponedjeqak, 27. 6. 2011.

Hercegovine i Ministarstvo financija i trezora Bosne i

Ponedjeqak, 27. 6. 2011.

SLU@BENI GLASNIK BiH

KM u svrhu pomo}i STEVANDI] MILENI iz Drvara (JMBG:

Temeljem ~lanka 17. Zakona o financiranju institucija Bosne

O INTERVENTNOM KORI[TEWU SREDSTAVA

O INTERVENTNOM KORI[TENJU SREDSTAVA

SLU@BENI GLASNIK BiH

KM u svrhu pomo}i STEVANDI] MILENI iz Drvara (JMBG:

Ponedjeqak, 27. 6. 2011.

me|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, u iznosu od 3.000

Temeljem ~lanka 17. Zakona o financiranju institucija Bosne

O INTERVENTNOM KORI[TEWU SREDSTAVA

O INTERVENTNOM KORI[TENJU SREDSTAVA

Na osnovu ~lana 17. Zakona o finansiranju institucija Bosne i

Ponedjeqak, 27. 6. 2011.

SLU@BENI GLASNIK BiH

2. Ovo rje{ewe stupa na snagu danom dono{ewa.

Na osnovu ~lana 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i