Zdravstveno veleuilite u Zagrebu

Vjebe iz statistike

Z-VRIJEDNOSTI
Budui da nam aritmetika sredina i standardna devijacija u potpunosti definiraju raspodjelu
nekih rezultata, za svaki rezultat je mogue izraunati na koji dio standardne devijacije on pada, a
kada znamo taj podataka, znamo odmah i koliko imamo rezultata koji su vei odnosno koji su manji
od tog rezultata. Na taj nain moemo tono odrediti poloaj pojedinca u grupi.
Npr. mjerei funkcionalnu sposobnost neke skupine od 120 ljudi starijih od 75 godina na skali od
20 do 80 bodova, dobili smo

X = 32 boda
SD = 7 bodova.

Osoba xy ima funkcionalnu sposobnost 37 bodova, pa nas zanima koliki postotak ljudi ima
bolju funkcionalnu sposobnost od te osobe? Najprije moramo ustanoviti na koji dio standardne
devijacije pada rezultat od 37 bodova. Prvo moramo utvrditi koliko se na rezultat, ije mjesto u
skupini traimo, razlikuje od aritmetike sredine, pa potom tu razliku podijelimo sa standardnom
devijacijom. To znai da rezultat izraavamo u dijelovima standardne devijacije. Vrlo je vano
voditi rauna o predznaku z-vrijednosti. Ako je rezultat pozitivan, znai da se on nalazi desno od
aritmetike sredine, to je iznadprosjeni rezultat, a ako je negativnog predznaka, onda se nalazi na
lijevoj polovici normalne distribucije, i manji je od aritmetike sredine.

xX
SD

Dakle, ako po formuli oduzmemo od 37 broj 32 i podijelimo sa 7, dobit emo 0,71. Prije nego to
krenemo dalje u izraun, pogledajmo kako izgleda normalna raspodjela rezultata i pokuajte na njoj
odrediti mjesto nae z-vrijednosti.

Zdravstveno veleuilite u Zagrebu

Vjebe iz statistike

Preuzeto sa http://www.gifted.uconn.edu/siegle/research/Normal/normal.gif

Na rezultat pada na +0,71 standardne devijacije. Na gornjoj slici bi tu z-vrijednost oznaili malo
lijevo od +1 SD.
Kada aritmetikoj sredini s jedne strane pribrojimo, a s druge oduzmemo po jednu vrijednost
standardne devijacije, dobit emo granice unutar kojih nam se nalazi 68,26% rezultata. Ako to isto
uinimo s dvije standardne devijacije, obuhvatit emo 95,44% rezultata, odnosno gotovo svi
rezultati, tonije 99,73%, nalazit e nam se u intervalu od tri standardne devijacije ispod i iznad
aritmetike sredine.
X

1SD 68,26%

2SD 95,44%

3SD 99,73%
Sada je potrebno pogledati u tablice za z-vrijednosti (moete ih nai u bilo kojem

statistikom udbeniku, odnosno na brojnim statistikim web stranicama) i nai na rezultat. Kao
to vidite, uz z 0,71 upisan je P 0,2389. Taj P predstavlja povrinu ispod normalne krivulje od
dobivene z-vrijednosti do BLIEG kraja krivulje. Kada tu vrijednost pomnoimo sa 100, dobit
emo postotak ljudi koji postiu rezultat bolji od ovog naeg ispitanika, a to 23,89%. To je ujedno i
vjerojatnost ako elimo za nekog drugog pripadnika iste populacije prognozirati kolika je ansa da
postigne rezultat vei od 37 bodova.
Ako P iz tablice pomnoimo s ukupnim brojem ispitanika u uzorku, dobit emo broj ljudi. Mi tako
za svaki rezultat moemo potpuno tono ustanoviti koliki postotak ili broj rezultata je ispod, a koliki
je iznad njega. Taj postupak izraunavanja na koji dio standardne devijacije pojedini rezultat pada,
zove se pretvaranje rezultata u z-vrijednosti.
Tablice za z-vrijednosti omoguuju nam da utvrdimo kolika je povrina krivulje od rezultata
ili vrijednosti koja nas zanima pa do blieg kraja krivulje. U svim statistikim tablicama cijela
2

Zdravstveno veleuilite u Zagrebu

Vjebe iz statistike

povrina krivulje prikazuje se P = 1 (to znai 100%), pa su dijelovi povrine prikazani brojevima
koji idu od 0 pa sve do 0,5 (0,5 je povrina jedne strane normalne raspodjele). Kao to smo ve
spomenuli, veliina povrine ujedno znai i vjerojatnost. Tablica kakvom smo se sada posluili, a
takva je i u prilogu knjige Borisa Petza (TABLICA A Povrine ispod normalne krivulje -340 str.) je
tek jedna od vrsta tablica za z-vrijednosti. Naime, postoje tablice koje iskazuju povrinu ispod
krivulje od dobivene z-vrijednosti do aritmetike sredine, odnosno one koje daju povrinu od zvrijednosti u oba smjera, pa vodite rauna kada se sluite tablicama koje su na internetu ili u nekom
drugom statistikom priruniku, da postupak moe biti drukiji.
Uvijek je dobro nacrtati si povrinu koju traimo, oznaiti vrijednost koja nas zanima.
Pomou dijelova standardne devijacije mogu se lake usporeivati rezultati razliitih
mjerenja kod istog ovjeka, a takoer i meu pojedinim ljudima. Npr. kada u sportu treba dati
skupnu ocjenu za rezultat u razliitim disciplinama, kao to je to sluaj na gimnastikom vieboju,
onda moemo pretvoriti originalne vrijednosti u z-vrijednosti i tako izraunati ukupni rezultat.
Ako imamo rezultate u istim mjernim jedinicama, npr. jedan test iz zdravstvene njege ide 0120 bodova, a drugi od 0-40 bodova, nije opravdano zbrajati sirove bodove da bi se odbio ukupni
rezultat, nego bi trebalo svaki rezultat izraziti u z-vrijednosti i onda zbrojiti.

ZADACI
Slijede dva jednostavna zadatka koji e vam pomoi da se nauite snalaziti u tablici za z-vrijednosti.

1)

Ako je aritmetika sredina 100, a SD 10, izraunaj z-vrijednosti i nai p u tablici za podatke:
150, 120, 90, 85.

2) Ako je aritmetika sredina 100, a SD 20, izraunaj z-vrijednosti i nai p u tablici za iste podatke iz
prethodnog zadatka.

Sada emo se baviti pravim zadacima za z-vrijednosti:

3) Uspjenost na testu znanja iz fizike distribuira se u populaciji srednjokolaca normalno, a iz te populacije

izabrali smo uzorak od 750 ispitanika, te na njemu primijenili test. Dobili smo vrijednosti aritmetike sredine

X = 40, te SD = 5. Zanima nas koliki broj ispitanika postie rezultat koji je:
1) vei od 45,
2) vei od 51,

Zdravstveno veleuilite u Zagrebu

Vjebe iz statistike

3) vei od 40,
4) manji od 33,
5) manji od 42,
6) manji od 26,
7) vei od 37,
8) izmeu 47 i 50,
9) izmeu 30 i 50,
10) izmeu 27 i 43,
11) izmeu 30 i 35?
12) Kolika je vjerojatnost da e osoba X postii bolji rezultat od 47,5 bodova?
13) Kolika je vjerojatnost da e osoba Y postii bolji rezultat od 28 bodova?
Kako biste lake rjeavali zadatke, preporuujem da uz svaki zadatak nacrtate normalnu distribuciju, oznaite
dobivenu z-vrijednost na njoj i potamnite povrinu koju traimo. Provjerite je li to povrina koju vam daje
tablica ili nije. Ako je to ujedno povrina koju daje tablica, dovoljno je pomnoiti P s N, ali ako traimo
drugu stranu krivulje, onda broj ljudi koje dobijemo iz povrine u tablici treba oduzeti od ukupnog broja
ispitanika.

Ako je X = 85, a SD = 8, koja je vjerojatnost da e student M. S. koji se nalazi u skupini od 400

studenata postii rezultat:
a) bolji od 95 bodova,
b) slabiji od 78 bodova,
c) slabiji od 100 bodova?

4)

5)

Ako X iznosi 50, a SD = 5 na uzorku od 250 ispitanika, koliki broj ispitanika postie rezultat:
a) vei od 60,
b) manji od 55,
c) izmeu 38 i 63?

RJEENJA
1)

x= 150

z= 5

P= nema

x= 120

z= 2

P= 0,0228

x= 90

z= -1

P= 0,1587

x= 85

z= -1,5

P= 0,0668

Kao to vidite u prvom primjeru, uope nije navedena P za z=5. Gdje se nalazi taj rezultat na normalnoj
distribuciji? On se nalazi izvan krivulje, pa onda za njega ne moemo ni imati povrinu do blieg kraja
krivulje.

Zdravstveno veleuilite u Zagrebu

2)

Vjebe iz statistike

x= 150

z= 2,5

P= 0,00621

x= 120

z= 1

P= 0,1587

x= 90

z= -0,5

P= 0,3085

x= 85

z= -0,75

P= 0,2266

3)
1) Vei od 45
x x 45 40 5
z

1
SD
5
5
P = 0,1587
N x P = 750 x 0,1587 = 119,025 119 ljudi

5) Manji od 42
42 40
z
0,4
5
P = 0,3446
750 x 0,3446 = 258,45

2) Vei od 51
51 40
z
2,2
5
P = 0,0139
750 x 0,0139 = 10,425 10

7) Vei od 37
37 40
z
0,6
5
P = 0,2743
750 x 0,2743 = 205,725

750-258 = 492

6) Manji od 26
26 40
z
2,8
5
P = 0,00256
750 x 0,00256 =1,92 2 ovjeka

3) Vei od 40
40 40 0
z
0
5
5
P = 0,5
N x 0,5 = 750 x 0,5 = 375 ispitanika

8) Izmeu 47 i 50
47 40
z
1,4
1
5
50 40
z
2
2
5

4) Manji od 33
33 40
z
1,4
5
P = 0,0808
750 x 0,0808 = 60,6 60

750-205,7 = 544,3 544

P1 = 0,0808

750 x 0,0808 = 60,6

P2 = 0,0228

750 x 0,0228 = 17,1

60,6-17,1 = 43,5 44 ispitanika

9) Izmeu 30 i 50
30 40
z
2
1
5
50 40
z
2
2
5

P1 = 0,0228

750 x 0,0228 = 17,1

P2= 0,0228

750 x 0,0228 = 17,1

750- (17+17) = 750-34 = 716 ispitanika

ili p1+p2 = 0,0456 1-0,0456 = 0,9544

750 x 0,9544 = 715,8 cca 716 ispitanika

Zdravstveno veleuilite u Zagrebu

10) Izmeu 27 i 43
27 40
z
2,6
1
5
43 40
z
0,6
2
5

Vjebe iz statistike

P1= 0,00466

750 x 0,00466 = 3,495

P2 = 0,2743

750 x 0,2743 = 205,725

750- (3+206) = 750-209 = 541 ispitanik

11) Izmeu 30 i 35
30 40
z
2
1
5
35 40
z
1
2
5

P1 = 0,0228

750 x 0,0228 = 17,1

P1 = 0,1587

750 x 0,1587 = 119,02

119-17.1 = 101,9 102 ispitanika

12) Kolika je vjerojatnost da e osoba X postii rezultat bolji od 47,5 bodova?

47,5 40
1,5
5

P = 0,0668 x 100 = 6,68 %

Vjerojatnost je 7%.

13) Kolika je vjerojatnost da e osoba Y postii rezultat bolji od 28 bodova?

28 40
2,4
5

P = 0,0082 x 100 = 0,82 %

100-0,82=99,18
Vjerojatnost je 99,18%.

4)
a) bolji od 95 bodova?
95 85
z
1,25
8

P = 0,1056 x 100 = 10,56

Vjerojatnost je 10,56%.

b) slabiji od 78 bodova?
78 85
z
0,875
8

P = 0,1922 x 100 = 19,22

Vjerojatnost je 19,22%.

c) slabiji od 100 bodova?

100 85
z
1,875
8

P = 0,0322 x 100 = 3,22

100-3,22=96,78
Vjerojatnost je 97%.

5)
a) vei od 60?
60 50
z
2
5

P = 0,0228 x 250 = 5,7

cca 6 ispitanika

b) manji od 55?
55 50
z
1
5

P = 0,1587 x 250 = 39,67

250-40=210, cca 210 ispitanika

Zdravstveno veleuilite u Zagrebu

c) izmeu 38 i 63?
38 50
z
2,4
1
5
63 50
z
2,6
2
5

Vjebe iz statistike

P1 = 0,0082 x 250 = 2,05

cca 2 ispitanika

P2 = 0,00466 x 250 = 1,165

cca 1 ispitanik

250 - (2+1) = 250-3 = 247 ispitanika

PONOVIMO:
Z-vrijednosti slue nam za odreivanje poloaja pojedinog rezultata u skupini, i to tako da
rezultat izrazimo u dijelovima standardne devijacije.
Vano je kod svakog zadataka skicirati normalnu distribuciju i iscrtkati povrinu koju traimo,
kako bi tono rijeili zadatak.
Ako traimo broj ljudi koji su bolji ili loiji od odreenog rezultata, P iz tablice mnoimo s N,
a ako nas zanima vjerojatnost da pojedinac postigne odreeni rezultat, P mnoimo sa 100.

LITERATURA:
1. Petz, B. (1997) Osnovne statistike metode za nematematiare. Jastrebarsko: Naklada
"Slap".
2. http://www.gifted.uconn.edu/siegle/research/Normal/normal.gif, Preuzeto 01.02.2010.
3.

http://www.adamssixsigma.com/Newsletters/standard_normal_table.htm, Preuzeto
26.02.2010.
4. http://www.stat.psu.edu/~babu/418/norm-tables.pdf, Preuzeto 26.02.2010.

NAPOMENE:
Svi podaci u ovim zadacima izmiljeni su za potrebe vjebi studenata i ne predstavljaju stvarno stanje u
navedenim populacijama.
U zadacima toni rezultati mogu biti i oni koji donekle odstupaju od navedenih rezultata, uslijed rada s drukijim
brojem decimalnih vrijednosti.

Zadnja promjena 23.05.2013.