Professional Documents
Culture Documents
2015
U ovim "rezultatima tjedna" ilustrirani su zakljuci u odnosu na situaciju u istonoj Ukrajini,
u gospodarstvu Ukrajine, implementaciju reformi u Ukrajini, a sadre i analizu meunarodnih i
ukrajinskih medija te trendova u meunarodnoj podrci Ukrajine.
Situacija u podruju ATO ostaje stabilno napeta. Prolog tjedna bilo je izvreno 154 napada,
kao rezultat poginulo je 6 ukrajinskih vojnika, jo 22 su ranjeni.
Ukrajinska strana pod nadzorom OESS izvrila je Minske sporazume i zavrila je povlaenje
tekog naoruanja sa demarkacione linije (posebno protivtenkovske puke Rapira i Ruta, a
takoer VLR (viecijevni lanser raketa) Grad i Uragan. NATO nije potvrdio informaciju o
povlaenju oruja sa strane proruskih snaga, jer povlaenje deavalo se bez nadzora OESS (iji broj
lanova poveali su do 1000). Savjet za nacionalnu bezbednost tvrdi da separatisti samo imitiraju
povlaenje tekog naoruanja i pripremaju se za sljedee provokacije prema Marijupolju.
Samoproglaene republike i dalje pokuavaju imitirati dravne procese. DNR nastavila je
kampanju za mobilizaciju. U isto vrijeme u ovim gradovima postoji nedostatak osnovnih ivotnih
potreba (u LNR zabiljeeno sluajeve gladi izmeu civilnog stanovnitva). Izaziva zabrinutost i
to da Rusija moe podrati nezavisnost takozvanih DRN i LRN. To je izjavio predsjednik
komiteta Savjeta Federacije za spoljne poslove Konstantin Kosaov. Rusija nastavlja drati na
teritoriji Ukrajine kontingent vojske vie od nekoliko tisua, ne iskljuujui, nastavak vojnih akcija.
Posebno, prema ocjenama amerikih vojnika, Rusija podrava separatiste u Istonoj Ukrajini (oko
12 tisua vojnika) izjava Bena Goesa. Pomonik generalnog sekretara UN za ljudska prava Ivan
imonovi upozorio je da borbena dejstva na istoku Ukrajine mogu se nastaviti i udar moe pasti na
g. Marijupolj. Prema trenutnoj informaciji nastavlja se poveanje snaga i resursa militanta za
pripremu sprovede ofanzivne opericije uz podrku Orunih snaga Ruske Federacije.
U svijetlu djelominog poboljanja situacije u podruju ATO, postepenog povlaenja tekog
naoruanja i uopte smanjenje broja pucnjave sa rusko-teroristike strane prema ukrajinskoj vojsci,
Ukrajina s obzirom na gorko iskustvo, i dalje sumnja u uspostavljanju trajnog mira u Donbasu
(izjave Petra Poroenka i Pavla Klimkina). P. Poroenko je pozvao Evropu i SAD udrati se od
preranog optimizma i nastaviti strogu politiku na strane Minskih sporazuma da bi se u potpunosti
ispunili njihove obaveze. On je dodao da proruski militanti i dalje ne ele i nisu pripremljeni pod
nadzorom posmatrake misije OESS-a potpuno odvoditi teko naoruanje iz linije sudara.
Ukrajina je spremna za poteni dijalog sa Donbasom. To je navedeno u izjavi zamenika
ministra spoljnih poslova Ukrajine Vadima Pristajka. On je naglasio da zvanini Kijev je spreman
za dijalog sa predstavnicima Donbasa, ali ne sa komandantima, a sa ljudima, kojih naselje izabrat e
na legitimnim izborima. Meutim, on je naglasio da izbori u Donjeckoj i Lugansoj oblasti mogu se
odrati samo nakon uklanjanja oruzja i trupa, i ove dogaaje budu potvreni OESS.
Lideri SAD, EU, Francuske, Njemake, Italijie, Engleske su se dogovorili o uvoenju novih
sankcija protiv Rusije u sluaju sljedeih naruavanja postignutih sporazuma u Minsku. Osim toga
strane su se slozile u podrci i ojaanju OESS u toku pratnje sprovoenja Minskog sporazuma, a
takoer u podrci ukrajinske ekonomije i reformi. Otro je kritikovao Europu Donald Tusk, rekavi
da EU uprkos stalnim provokacijama od strane predsjednika Putina, ne eli poveavanje sankcije
protiv Rusije. Jednim od razloga D.Tusk je naveo injenicu da je u isto vrijeme u svijetu je bilo
previe zona nestabilnosti. Ukrajinsko-ruski sukob, rekao je on, smatra se samo jedan od mnogih
kriza, koje prate evropsku bezbednost i zahtevaju odgovor od EU i SAD. On je pozvao evropske
zemlje ivjeti bez iluzija i ne staviti svu odgovornost na NATO u sektoru bezbednosti. Predsjednik
savjeta EU naglasio je da uz pomo vojnih ili ekonomskih sredstava ranije ili kasnije Rusija poelet
e kontrolu nad cijelom Ukrajinom.
Ukrajina sa zabrinutou konstatuje da su postali norma neopravdani sluajevi hapenja
graana Ukrajine na teritiroiji Rusije, nedostatak humanog odnosa prema Ukrajincima od strane
ruske policije, njihovo ponaanje je nespoljivo sa ljudskim dostojanstvom, ima korienja tortura i
drugih metoda fizikog i psiholokog uticaja. Ovo se navodi u izvetaju MIP. Ukrajina smatra da
takvim akcijama ruska strana kri univerzalne norme meunarodnog prava u oblasti ljudskih prava i
sloboda. Ukrajina naglaava da takve akcije sa strane Rusije postale su vie uporne.
Evropa moe ubjedljivo reagovati na pretnju miru u zemljama lanicama i zemljama u
okruenju samo u sluaju stvaranja zajednike evropske vojske. an Klod Junker je rekao da
panevropska vojska pokazat e Rusiji da u Evropi su ozbiljni u vezi sa potovanjem vrijednosti
EU. Ovu ideju ve su podrali u Njemakoj (izjave F.-V. tajnmajera, N. Rotgena i V. Fon der
Ljajena).
Teka ekonomska situacija i vojne operacije u Ukrajini doveli su do bojazni zbog mogueg
poremeaja reformi u Ukrajini, o implementaciji kojih treba napomenuti:
1) implementacija ustavne reforme (potpisivanje uredbe o osnivanju Ustavne komisije, koja
razraivat e promjene u Osnovnom zakonu ) ;
2 ) progresivno sprovoenje sudske reforme (ienje sudstva od korumpiranih i nesposobnih
sudija, mogue gonjenje nekoliko stotina sudija, koji su doneli nezakonite presude uesnicima
Majdana);
3) koraci upravljeni za ovaploenje antikorupcione reforme (potpisan je zakon O unetim
premjenama za neke zakonodavne akte, koji su vezani za obezbeivanje rada Nacionalnog biro za
borbu protiv korupcije kao i Nacionalne agencije za spreavanje korupcije, bilo je naznaeno
optuenje, pa i bilo je pritvoreno i pregledano inocnika sa ciljem smanjivanja korupcije na
carinama);
4) realizaciju demokratske reforme (bilo je unjeto premene za zakon O atiti javnog
morala);
Ukrajine
karakterizuje
se
sledeima
tendencijama:
1)
pogoranje