Professional Documents
Culture Documents
2015
U ovim "rezultatima nedelje" ilustrirani su zakljuci u odnosu na situaciju u istonoj Ukrajini,
u gospodarstvu Ukrajine, implementaciju reformi u Ukrajini, a sadre i analizu meunarodnih i
ukrajinskih medija te trendova u meunarodnoj podrci Ukrajine.
Situacija u podruju ATO ostaje stabilno napeta. Prole nedelje bilo je izvreno 154 napada,
kao rezultat poginulo je 6 ukrajinskih vojnika, jo 22 su ranjeni.
Ukrajinska strana pod nadzorom OEBS izvrila je Minske sporazume i zavrila je povlaenje
tekog naoruanja sa demarkacione linije ( posebno protivtenkovske puke Rapira i Ruta, a
takoe VLR (viecijevni lanser raketa) Grad i Uragan. NATO nije potvrdio informaciju o
povlaenju oruja sa strane proruskih snaga, jer povlaenje deavalo se bez nadzora OEBS (iji broj
lanova poveali su do 1000). Savet za nacionalnu bezbednost tvrdi da separatisti samo imitiraju
povlaenje tekog naoruanja i pripremaju se za sledee provokacije prema Marijupolju.
Samoproglaene republike i dalje pokuavaju da imitiraju dravne procese. DNR nastavila je
kampanju za mobilizaciju. U isto vreme u ovim gradovima postoji nedostatak osnovnih ivotnih
potreba (u LNR zabeleeno sluajeve gladi izmeu civilnog stanovnitva). Izaziva zabrinutost i to
da Rusija moe da podri nezavisnost takozvanih DRN i LRN. To je izjavio predsednik
komiteta Savjeta Federacije za spoljne poslove Konstantin Kosaov. Rusija nastavlja da dri na
teritoriji Ukrajine kontingent vojske vie od nekoliko hiljada, ne iskljuujui, nastavak vojnih
akcija. Posebno, prema ocenama amerikih vojnika, Rusija podrava separatiste u Istonoj Ukrajini
(oko 12 hiljada vojnika) izjava Bena Goesa. Pomonik generalnog sekretara UN za ljudska prava
Ivan imonovi upozorio je da borbena dejstva na istoku Ukrajine mogu se nastaviti i udar moe
pasti na g. Marijupolj. Prema trenutnoj informaciji nastavlja se poveanje snaga i resursa militanta
za pripremu sprovede ofanzivne opericije uz podrku Orunih snaga Ruske Federacije.
U svetlu deliminog poboljanja situacije u podruju ATO, postepenog povlaenja tekog
naoruanja i uopte smanjenje broja pucnjave sa rusko-teroristike strane prema ukrajinskoj vojsci,
Ukrajina s obzirom na gorko iskustvo, i dalje sumnja u uspostavljanju trajnog mira u Donbasu
(izjave Petra Poroenka i Pavla Klimkina). P. Poroenko je pozvao Evropu i SAD da se udre od
preranog optimizma i nastavi strogu politiku na strane Minskih sporazuma da u potpunosti ispune
svoje obaveze. On je dodao da proruski militanti i dalje ne ele i nisu pripremljeni da pod nadzorom
posmatrake misije OEBS-a potpuno odvode teko naoruanje iz linije sudara.
Ukrajina je spremna za pravian dijalog sa Donbasom. To je navedeno u izjavi zamenika
ministra spoljnih poslova Ukrajine Vadima Pristajka. On je naglasio da zvanini Kijev je spreman
za dijalog sa predstavnicima Donbasa, ali ne sa komandantima, a sa ljudima, kojih naselje e
izabrati na legitimnim izborima. Meutim , on je naglasio da izbori u Donjeckoj i Lugansoj oblasti
mogu se odrati samo nakon uklanjanja oruzja i trupa, i ove dogaaje budu potvreni OEBS.
Lideri SAD , EU, Francuske, Nemake, Italijie, Engleske su se dogovorili o uvoenju novih
sankcija protiv Rusije u sluaju sledeih naruavanja postignutih sporazuma u Minsku. Osim toga
strane su se slozile u podrci i ojaanju OEBS u toku pratnje sprovoenja Minskog sporazuma, a
takoe u podrci ukrajinske ekonomije i reformi. Otro je kritikovao Europu Donald Tusk, rekavi
da EU uprkos stalnim provokacijama od strane predsednika Putina, ne eli da poveava sankcije
protiv Rusije. Jednim od razloga D.Tusk je naveo injenicu da je u isto vreme u svetu je bilo previe
zona nestabilnosti. Ukrajinsko-ruski sukob, rekao je on, smatra se samo jedan od mnogih kriza,
koje prate evropsku bezbednost i zahtevaju odgovor od EU i SAD. On je pozvao evropske zemlje
da ive bez iluzija i ne stave svu odgovornost na NATO u sektoru bezbednosti. Predsednik saveta
EU naglasio je da uz pomo vojnih ili ekonomskih sredstava ranije ili kasnije Rusija e poeleti
kontrolu nad celom Ukrajinom.
Ukrajina sa zabrinutou konstatuje da su postali norma neopravdani sluajevi hapenja
graana Ukrajine na teritiroiji Rusije, nedostatak humanog odnosa prema Ukrajincima od strane
ruske policije, njihovo ponaanje je nespojivo sa ljudskim dostojanstvom, ima korienja tortura i
drugih metoda fizikog i psiholokog uticaja. Ovo se navodi u izvetaju MIP. Ukrajina smatra da
takvim akcijama ruska strana kri univerzalne norme meunarodnog prava u oblasti ljudskih prava
i sloboda. Ukrajina naglaava da takve akcije sa strane Rusije postale su vie uporne.
Evropa moe ubedljivo reagovati na pretnju miru u zemljama lanicama i zemljama u
okruenju samo u sluaju stvaranja zajednike evropske vojske. an Klod Junker je rekao da
panevropska vojska e pokazati Rusiji da u Evropi su ozbiljni u vezi sa potovanjem vrednosti
EU. Ovu ideju ve su podrali u Nemakoj (izjave F.-V. tajnmajer, N. Rotgen i V. Fon der
Ljajen).
Teka ekonomska situacija i vojne operacije u Ukrajini doveli su do bojazni zbog mogueg
poremeaja reformi u Ukrajini, o implementaciji kojih treba napomenuti:
1) implementacija ustavne reforme (potpisivanje uredbe o osnivanju Ustavne komisije, koja
e razraivati promene u Osnovnom zakonu ) ;
2 ) progresivno sprovoenje sudske reforme (ienje sudstva od korumpiranih i nesposobnih
sudija, mogue gonjenje nekoliko stotina sudija, koji su doneli nezakonite presude uesnicima
Majdana);
3) koraci upravljeni za ovaploenje antikorupcione reforme (potpisan je zakon O unetim
premenama za neke zakonodavne akte, koji su vezani za obezbeivanje rada Nacionalnog biro za
borbu protiv korupcije kao i Nacionalne agencije za spreavanje korupcije, bilo je naznaeno
optuenje, pa i bilo je pritvoreno i pregledano inocnika sa ciljem smanjivanja korupcije na
carinama);
4) realizaciju demokratske reforme (bilo je uneto premene za zakon O atiti javnog
morala);
Ukrajine
karakterizuje
se
sledeima
tendencijama:
1)
pogoranje