AMEBA

Amebe pripadaju razredu korjenonoaca. Za tu skupinu karakteristino je

kretanje promjenom oblika tijela pri emu se stvaraju razliiti oblici lanih
noica ili pseudopodija. Povrina tijela pokrivena je staninom membranom
koja na sebi nema nikakvih struktura. Tijelo je okruglo, promjenljiva oblika
ili je u obliku ljuske. Najee imaju jednu jezgru, a razmnoavaju se
binarnim dijeljenjem.
Hranu uzima cijelom povrinom tijela tako da lanim noicama obavije
esticu hrane ili cijeli plijen, npr. nekog trepetljikaa. Kada hrana ue u
tijelo stvori se hranidbeni mjehuri, koji se spoji s organelom u kojem su
enzimi za razgradnju hranjivih estica (lizosomom). Neprobavljene ostatke
ameba izbacuje na bilo kojem mjestu na tijelu.
Ameba za disanje koristi kisik koji ulazi u organizam difuzijom, a nakon
razgradnje tvari istim procesom iz tijela izlazi ugljikov dioksid. Koliinu
vode u organizmu amebe kontroliraju pomou steljivih mjehuria
(kontraktilnih vakuola).
Amebe su najee stanovnici kopnenih voda i mora, ali i tla. Nepovoljne
uvjete preivljavaju u stadiju ahure. Kao konzumenti bakterija i biaa
vani su za mineralizaciju tvari. Pojedine vrste ive kao paraziti u organima
ivotinja i ovjeka. Jedna od bolesti koju uzrokuju amebe je dizenterija.
ovjek se zarazi hranom ili vodom zagaenom fekalijama u kojima ima
zaahurenih ameba.

http://www.dekada.org/?Biologija,sto-je-ameba&d=3440
http://forum.bljesak.info/viewtopic.php?f=20&t=8424&start=45

PAPUICA

Papuica je obavijena opnom zvanom pelikula. Na pelikuli su brojne

trepetljike kojima se papuica pokree i uzima hranu. Pojedine trepetljike
mogu biti malo jae i nepokretne pa se pretpostavlja da su to osjetila za
mehanike i kemijske podraaje.
Na pelikuli se vidi udubljenje koje nazivamo usno predvorje
(vestibulum) koje zavrava staninim ustima ("citostom") pomou kojeg
papuica prima hranjive tvari. Stanino drijelo ("citofarinks") se nastavlja
na citostom i na njegovom se kraju stvaraju hranidbeni mjehurii. Oni se
spajaju s lizosomima koji razgrauju hranu, a neprobavljeni ostaci se
izbacuju na odreenom mjestu na pelikuli koje zovemo stanini izmetni
otvor ili "citopig". Papuica, slino kao i amebe, die difuzijom plinova
preko povrine tijela.
Koliinu vode u organizmu papuice reguliraju pomou para steljivih
mjehuria (kontraktilnih vakuola).
Svi trepetljikai imaju barem dvije jezgre: jednu malu i jednu veliku.
Razmnoavaju se obinim dvojnim ili binarnim dijeljenjem

http://e-skola.biol.pmf.hr/odgovori/odgovor290.htm
http://www.krinfo.hu/drupal/en/node/2781

ALGE KREMENJAICE
Njihova stanina stijenka graena je od kremena ili silicijeva diokrsida koju nazivamo
frustulum. Na stanici razlikujemo gornju i donju polovicu, a one su sa strane vezane pleurom.
Razmnoavaju se vegetativno i spolno. Kod vegetativnog naina se valve razmaknu, a
protoplazma se podijeli te nastupi mitoza jezgre. Obe nove stanice dobiju po jednu valvu od
roditeljske stanice koja postaje gornja ili vea valva, dok manju valvu stvaraju same. Na ovaj
nain postepeno dolazi do smanjivanja veliine stanice. Kada stanica dode do veliine kod
koje se ne moe dalje dijeliti, nastupa posebni nain dijeljenja tzv. auksosporulacija i spolni
proces. Kod auksosporulacije dolazi do stvaranje zigote - velike auksospore koja zatim lui
veu ljuturu. Zapaeno je spolno razmnoavanje mukim spolnim stanicama koje imaju po
jedan bi. U nepovoljnim uvjetima moe doi do stvaranja trajnih stadija (spora) tvrdom
silificiranom ljuturicom koja ima karakteristie nastavke kod razliitih vrsta. Trajne spore
padnu na morsko dno gdje mogu preivjeti nepovoljnu godinju sezonu i aktivirati se kada
nastupe povoljni uvjeti.

Hrane se autotrofno. Sadre pigmente klorofil a i c, karotenoid i ksantofil (fukoksantin).

Produkt fotosinteze je krizolaminarin, polimer glukoze.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Alge_kremenja%C5%A1ice
http://www.ison21.es/2007/10/15/diatomeas-para-la-industria

VOLVOKS

Graen je od kuglastih stanica koje ine koloniju ili cenobij. Jednostanine

alge su u cenobiju povezane sluzavim ovojem graenim od ugljikohidrata
ili zajednikom staninom stjenkom. Cenobiji mogu imati do nekoliko
desetaka tisua stanica, koje imaju kloroplaste, dva bia i onu pjegu.

http://www.websters-online-dictionary.org/definitions/Volvox?cx=partnerpub-0939450753529744%3Av0qd01-tdlq&cof=FORID%3A9&ie=UTF8&q=Volvox&sa=Search#906