osnivai EU: Konrad Adenauer, Alcide De Gasperi, Jean Monnet, Robert Shuman, Paul-Henri Spaak

Trumanova doktrina = ameriki vanjskopolitiki plan o zaustavljanju totalitarnog pokreta ( komunizma ) u

europi, promijenjen je odnos prema SSSR-u, pomae se Grkoj i Turskoj vojno i ekonomski kako ne bi
pale u sovjetsku sferu
Marshallov plan = plan SAD-a o obnovi poslijeratne europe ( program europske obnove ) i suzbijanju
komunizma nakon ww2. Plan je djelovao 4 godine, poevi od 1947., a u tom periodu je cca 13 milijardi
dolara ekonomske i tehnike pomoi plasiranu u europu ( lanicama OECD-a ). Ekonomije svih lanica
osim Njemake su prerasle prijeratnu.
Bruxellski pakt = pakt potpisan izmeu V.Britanije, Francuske i zemljama Benelux-a s ciljem meusobne
suradnje i zajednike obrane, kasnije preimenovan u Zapadnoeuropsku uniju. U to vrijeme komunizam se
iri europom ( 1948. ).
OEEC = organizacija za europsku ekonomsku suradnju, predstavlja provoenje Marshallovog plana, na
njezinim temeljima je osnovana OECD.
OECD nastaje kao nasljednica OEEC-a, a predstavlja meunarodnu ekonomsku organizaciju s
ciljevima:
- unapreivanje privrede lanica
- poveanje ivotnog standarda u lanicama
- doprinositi razvoju globalne privrede
- ekonomski napredak u lanicama, ali i van njih
- irenje meunarodne trgovine
- poveanje svjetske trgovine
NATO = Sjevernoatlanski savez, meunarodna organizacija vojno-politike prirode nastala 1949. izmeu
drava tadanjeg zapadnog bloka.
Kljuna odredba: napad na jednu lanicu smatra se napadom na sve lanice.
Sjedite: Bruxelles, Belgija
Nove zadae NATO-a: borba protiv terorizma, oruja za masovno unitenje, globalna stabilnost.
zakljuci kongresa u Haagu: stvaranje politike i gospodarske unije europe, harmonizacija europskog
suvereniteta, demokracija, stvaranje europske skuptine, stvaranje suda pravde.
Europski sud za ljudska prava = sudska institucija Vijea Europe, osnovana 1959., za zatitu prava i
sloboda.
Nadlenost suda - povreda ljudskih prava, osobnih prava, posebnih prava pojedinaca drava lanica
Vijea Europe.

Vijee Europe
- prva supernacionalna institucija 47 drava ire europske regije sa sjeditem u Strasbourg-u, osnovano
5.5.1949.
- ciljevi: zatita demokracije i vladavine prava, zatita ljudskih prava i sloboda, zatita demokracije,
poveanje ivotnog standarda.

polazne supernacionalne organizacije

1. Europska zajednica za ugljen i elik ( CECA )
- osnovana 1951. parikim ugovorom, sa zadaom da dravama lanicama stvori trite ugljena i elika
- temeljni ciljevi: unapreenje razmjene izmeu lanica, opskrbljenost zajednikog trita, dostupni izvori
proizvodnje, modernizacija infrastrukture, unapreenja ivota i uvjeta rada zaposlenika sektora ugljena i
elika, racionalno koritenje resursa i odreivanje minimalnih cijena.
2. Europska obrambena zajednica ( CED/DEC )

- osnovana 1950. Parikim ugovorom, no 1954. franc. parlament odbija sporazum

- europska obrambena zajednica koja je trebala integrirati obrambene napore tadanji lanica CECA-e u
smislu stalne vojne strukture, zajednikog trita naoruanja, prorauna i administracije. 1954. je odbijena
ratifikacija CED-a
3. Europska politika zajednica ( EPC )
= inicijativa da se stvori europska politika zajednica koja bi lanicama omoguila da se dio politikih
odluka odnosi zajedniki to je trebalo utvrditi strukturu "male Europe". 1954. je odbaena i ta mogunost.
WEU
- osnovana 23.10.1954. Parikim ugovorom = Zapadnoeuropska unija s ciljem vojne, gospodarske,
socijalne i kulturne suradnje.
EEZ
- osnovan 25.3.1957. godine prvim Rimskim ugovorom, od lanica CECA-e
- Glavni ciljevi: - uspostavljanje carinske unije i jedinstvenog trita
- uspostava zajednikih politika ( ekonomskih )
- uvoenje zajednike vanjske tarife ( CET )
- osiguranje kretanja ljudi, kapitala, roba i usluga
- uvoenje Europskog monetarnog sustava
- osnivanje Europske investicijske banke ( EIB ) i Europskog socijalnog fonda ( ESF ) i dr.
EUROATOM
- osnovan 25.3.1957. drugim Rimskim ugovorom.
= Europska zajednica za atomsku energiju, osnovana 25.3.1957. drugim Rimskim ugovorom, sa glavnim
ciljem stvaranja posebnog trita za atomsku energiju, razvoj i distribuciju iste kroz zemlje lanice te
prodavanje vikova nelanicama

ZAJEDNIKO TRITE
poetni uspjesi zajednikog trita
- zajednika agrarna politika, identian sustav PDV-a za zemlje lanice, ukidanje carina izmeu zemalja
EEZ-a i uspostavljanje carinske unije, stvaranje jedinstvenog gospodarskog prostora, irenje zajednice,
postepeni razvoj Europe.
carinska unija
- osnovana je 1968. godine zbog sve vee potrebe za nesmetanom razmjenom dobara i usluga, rastom
meunarodne trgovine i jedinstvenog trita.
Ukinute su carine i kvote izmeu zemalja EEZ-a te uvedene jedinstvene carinske tarife prema dravama
nelanicama. Nacionalna gospodarstva se otvaraju ka internacionalnom tritu. Nailazi na otpore
pojedinih zemalja.
* Jedinstveno trite EU-a je jedno od najveih postignua u zajednikom funkcioniranju drava lanica. stupa na snagu 1.1.1993.
- temeljni elementi: - liberalnija trgovina
- ukidanje graninih formalnosti
- harmonizacija stope PDV-a
- liberalizacija javne nabave
- priznavanje tehnikih normi
- integracija trita kapitala
- liberalizacija prekograninih ulazaka na trite
jedinstveni europski akt predstavlja svojevrsnu modifikaciju Rimskog ugovora, potipsan je u veljai

1986. sa svrhom uvoenja unutarnjeg trita i proirenja ovlasti Europske komisije.

EUROPSKA UNIJA
- osnovana 7.2.1992. Ugovorom o Europskoj uniji u Maastrichtu, stupa na snagu 1.11.1993., ratificiran od
strane 12 zemalja.
= jedinstvena nadnacionalna integracija europskih demokratskih zemalja okupljenih sa ciljem zajednikog
promicanja mira i blagostanja, te jaanja ekonomske integracije i suradnje meu zemljama lanicama.
zajedniki ciljevi: Promicanje gospodarskog i drutvenog napretka, jaanje zatita prava i interesa
drava lanica uvoenjem dravljanstva Unije, afirmiranje vlastitog identiteta na meunarodnoj sceni
( zajednika vanjska i sigurnosna politika ), ouvanje i razvijanje Unije kao podruja slobode, sigurnosti i
pravde, ouvanje pravne steevine Zajednice.
pozitivne strane lanstva u EU : Ravnopravno sudjelovanje u radu tijela Unije, oblikovanje zajednikih
odluka i politika, koritenje prednosti unutranjeg trita i utjecaja Unije u meunarodnim odnosima,
suradnja u razvojnim projektima, zatita koju prua obrambena i sigurnosna politika Unije, koritenje
aranmana Unije u meunarodnoj trgovini.
obveze zemalja lanica: Primjena pravnih propisa EZ-a, tj pravne steevine, aktivni doprinos
ispunjavanju ciljeva Unije kroz aktivnosti na razini drava lanica i na razini Europske zajednica,
uplaivanje prihoda od PDV-a u proraun Unije.
kriteriji za lanstvo u EU:
Politiki - stabilnost demokracije, vladavina prava, potivanje meuljudskih odnosa i manjinskih
prava, prihvaanje politike EU.
Gospodarski - postojanje trinog gospodarstva, sposobnost trita da se nose sa
konkurentnou i tr. zakonitostima EU-a.
Pravni - sposobnost i obveza prihvaanja pravne steevine EU, prihvaanje politikih,
gospodarskih i monetarnih politika EU-a.
Administrativni - prilagodba administrativnih struktura s ciljem osiguravanja uvjeta za postupnu i
skladnu integraciju.
screening = faza analitikog pregleda i ocjene usklaenosti nacionalnog zakonodavstva drave
kandidatkinje s pravnom steevinom EU, a svrha mu je utvrditi postojee razlike u poglavljima pregovora
izmeu zakonodavstva kandidatkinje i pravne steevine EU.
- dvije su faze screeninga - eksplanatorni ( predstavljanje i tumaenje propisa pravne steevine
zemljama kandidatkinjama ) i bilateralni ( drava kandidatkinja predstavlja svoje zakonodavstvo iz
odreenog podruja ).
postupak izrade pregovarakog stajalita
- otvaranjem pregovora o pojedinom poglavlju zapoinje sadrajna faza pregovora o uvijetima pod kojima
e drava kandidatkinja prihvatiti, primijeniti i provesti pravnu steevinu EU.
- postupak izrade pregovarakog stajalita ukljuuje: pregovaraku skupinu koja vodi pregovore, radnu
skupinu koja priprema pregovore o pristupanju, koordinaciju za pregovore o pristupanju, nacionalni odbor
i Vladu drave kandidatkinje.
etape proirenja EU - EU je od samih poetaka bila otvorena za mogunost primitaka novih lanica koje
ispunjavaju kriterije za lanstvo, a do sada se irila u 5 etapa:
- prva etapa: 1973. Danska, Irska i V.Britanija postaju lanice.
- druga etapa: 1981. Grka postaje lanica ( politiki razlozi ).
- trea etapa: 1986. Portugal i panjolska postaju lanice
- etvrta etapa: 1995. Uniji se pridruuju Austrija, Finska i vedska
- peta etapa ( prvi dio ): 2004. lanice postaju Cipar, eka, Estonija, Litva, Latvija, Maarska, Malta,
Poljska, Slovaka i Slovenija
- peta etapa ( drugi dio ): 2007. lanice postaju Bugarska i Rumunjska

Zakonodavni i institucionalni okvir Unije odreen je komunitarnim pravnim sustavom, osobito

Osnivakim ugovorima. EU se zasniva na supernacionalnom ( nadnacionalnom ) sustavu.
* osnivaki ugovori:
Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i elik ( Pariz, 1951. ).
Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju ( Rim, 1957. ).
Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice ( Rim, 1957. ).
Ugovor o Europskoj uniji ( Maastricht, 1992. )
* ugovori koji nadopunjuju osnivake:
Ugovor o spajanju ( 1965, Bruxelles, definira spajanje institucija triju Zajednica u jedinstvenu
komisiju i Vijee ministara )
Jedinstveni europski akt ( 1986., Luxemburg/Haag, znaajan po prilagodbama za ostvarenje
unutarnjeg trita )
Ugovor iz Amsterdama ( 1997., znaajan je po izmjeni ugovora o EZ i EU, a cilj mu je
pojednostavljenje procesa donoenja odluka i davanje veeg naglaska zajednikoj vanjskoj i
sigurnosnoj politici...odreena pitanja se prebacuju iz treeg u prvi stup, dodaju se nove mjere za
socijalnu politiku i zapoljavanja, a Shengenski se ugovor ukljuuje u ugovor o EU ).
Ugovor iz Nice ( 2001., priprema uniju za irenje na zemlje srednje i istone europe te
sredozemlja, uvode se odreene institucionalne izmjene i mogunost pojaane suradnje za dio
lanica ).
Ustavni ugovor ( potpisan 2004., potvren od Europskog parlamenta 2005., sadravao je pravila
koja su utvrivala raspodjelu ovlasti izmeu drava lanica i Unije, kao i izmeu institucija i Unije.
Trebao je omoguiti Uniji da djeluje na meunarodnoj razini u ine drava lanica, eljela se
poveati uinkovitost rada institucija i pojednostaviti donoenje odluka, a trebao je i regulirati
sporazum o max. veini i sastavu Europske komisije. Nakon ratifikacije svih lanica je trebao je
stupiti na snagu, no nakon francuskog i nizozemskog referenduma je odbaen ).
Lisabonski ugovor ( 2007., nakod odbijanja ustavnog ugovora, na meuvladinoj konferenciji u
Lisabonu predloen je novi institucionalni okvir koji je prihvaen od strane elnika lanica EU.
2009. stupa na snagu, a cilj mu je doprinjeti razvoju demokracije, efikasnosti i transparentnosti
Unije te otvara i mogunost izlaska drava iz Unije. Njime je smanjen broj podruja gdje se
odluke moraju donijeti jednoglasno, a povean broj podruja u kojima se odluke donose
dvostrukom veinom ).
najznaajniji organi: Parlament, komisija, vijee ministara, sud pravde i revizijski sud.
Opa naela prava ine nepisane pravne norme koje proizlaze iz Osnivakih Ugovora, odnosno iz
pravnog poretka EU, a koja utvruje Sud pravde svojom praksom. Ona sprjeavaju samovolju sudaca
kada ne postoji konkretno pisano pravilo te omoguuju rjeavanje sporova.
* Naelo supsidijarnosti - podrazumijeva da EU ne poduzima radnje izuzev u podrujima svoje
nadlenosti osim ako bi takve radnje bile djelotvornije od onih poduzetih na niim razinama vlasti
( lokalna, regionalna, nacionalna ). Uvedeno je s namjerom da procese integracije priblii graanima
Europe, to znai da bi se odluke trebale donositi na razinama najbliima graanima.
* Naelo proporcionalnosti - zahtijeva da aktivnost EU ne smije prelaziti okvire onoga to je nuno za
postizanje ciljeva Osnivakih ugovora.
osnovna naela pravnog sustava EU:
Naelo nadreenosti.
Naelo proporcionalnosti.
Naelo dodijeljene ovlasti i institucionalne ravnotee.
Naelo ravnopravnosti ( zabrana diskriminacija ).
Naelo opreza.

Naelo zatite temeljnih ljudskih prava.

Europska komisija
- osnovana je 1950tih godina u okviru Osnivakih ugovora, aktualni predsjednik joj je Jose Manuel
Barroso, a sjedite joj je u Bruxellesu.
- njezin je primarni zadatak da zastupa, podupire i inicira interese EU, te kontroliranje i koordiniranje rada
administrativnog tijela kao i predlaganje i izvravanje politikih procesa i odluka.
- priprema i prezentira prijedloge novih europskih zakona Vijeu i Parlamentu.
- ima 27 povjerenika koji se imenuju na 5 godina, a svaki je zaduen za odreeno podruje.
- temeljne zadae :
Politika inicijativa ( predlae zakone ).
Izvrni je organ Unije ( izvrava proraun, politike i programe )
uvar je Ugovora ( sankcija zemljama koje ga sene pridravanju )
Predstavlja Uniju u pregovorima

Vijee ministara = glavno zakonodavno tijelo Unije sastavljeno od ministara nacionalnih vlada drava
lanica. Ovisno o temi dnevnog reda odreuje se ministar koji zastupa nacionalne interese, a odluke se
donose jednoglasno, obinom ili duplom veinom.
- rad vijea podupiru: rotirajue Predsjednitvo, odbor stalnih predstavnika ( COREPER ), radne grupe
strunjaka te Glavno tajnitvo Vijea.
* rotirajue predsjednitvo
- rotira se svakih 6 mjeseci ( trenutno predsjeda Maarska ), a osnovni zadaci su mu usmjereni na rad
Vijea u vrijeme predsjedanja, promoviranje zakonodavnih i politikih odluka te sudjelovanje u
posredovanju izmeu EU i zemalja lanica.
* odbor stalnih predstavnika = stalni predstavnici drava lanica koji zastupaju nacionalne interese, a
djeluju u 2 dijela ( COREPER I i II ). Podruje djelovanja COREPER-a je od izuzetnog znaaja ministrima
u Vijeu, te im olakava rad, budui da ono ne moe konstantno ovisiti o sastancima europskih ministara
koji svoju dunost obavljaju prvenstveno u nacionalnom kontekstu.
- COREPER I djeluje na podrujima pripreme odreenih tehnikih odluka, oni su zamjenici i diplomati
veleposlanstava.
- COREPER II su veleposlanici drava lanica u Bruxellesu, a podruje djelovanja im je usmjereno na
rjeavanje meunarodnih ekonomskih pitanja, izmjene i dopune osnivakih ugovora, pravosua, procesa
proirenja..
* radne grupe strunjaka = povremene i stalne grupe strunjaka iz drava lanica koje se svojom
kompetentnou bave problematikom odreenog podruja te pripremaju potencijalna rjeenja za
odreenu problematiku.
- prijedlozi i rjeenja se prosljeuju COREPER-u, a kasnije Vijeu. Statistiki su zasluni za rjeavanje
veine ( 70% ) spornih pitanja.
* Glavno tajnitvo Vijea EU
- svojim administrativnim djelovanjem Glavno tajnitvo pomae Vijeu u izradi nacrta estomjesenog
plana rada, priprema materijale za sjednice ministara, dijeli pravne savjete i sl.
- pomae predsjednitvu Vijea na svim razinama radi njegovog kompetentnijeg funkcioniranja.
- funkcije Glavnog tajnika ( Javier Solana ) i zamjenika se osnovi sporazumnog dogovora svih lanica.
Ombudsman/ puki pravobranitelj nastoji uoiti i sankcionirati eventualne nepravilnosti u radu
administracije u institucijama i tijelima EU.
- on se bira u Europski parlament na mandat od 5 godina, a pozicija mu je definirana Ugovorom u EU.
Trenutnu funkciju ombudsmana obnaa Nikiforos Diamandouros.
- izvjee o radu i djelovanju podnosi Europskom parlamentu.

- najei primjeri nepravilnosti s kojima se sree: zlouporaba poloaja i ovlasti, diskriminacija, nedavanje
informacija, upitne odgode, neispravni postupci i dr.

VIJEE EU
1. nain donoenja odluka Vijea EU-a za pitanja I stupnja - sustav donoenja odluka u Vijeu EU se
bazira na jednoglasnom odluivanju, obinom veinom ili kvalificiranom ( duplom ) veinom.
- vijee EU vezano za pitanja iz I. stupa donosi:
Obvezujue akte: uredbe, smjernice, odluke
Neobvezujue akte: preporuke, miljenja
2. nain donoenja odluka Vijea EU-a za pitanja II stupnja
- sustav donoenja odluka u Vijeu EU se bazira na jednoglasnom odluivanju, obonom veinom ili
kvalificiranom ( duplom ) veinom.
- donose se: - zajednike strategije
- zajednika stajalita
- zajednike akcije
3. nain donoenja odluka Vijea EU-a za pitanja III stupnja!
- sustav donoenja odluka u Vijeu EU se bazira na jednoglasnom odluivanju, obinom veinom ili
kvalificiranom ( duplom ) veinom.
- donose se: - zajednika stajalita
- okvirne odluke
- odluke
- konvencije

EUROPSKI PARLAMENT
- nastao je 1950-tih godina ( kada i EZ ), a od 1979. zastupnici u e.p. se biraju na razdoblje od 5 godina i
to izravnim izborima ( svaki graanin EU, registriran u knjigu glasaa, ima pravo glasovanja )
- glavno sjedite mu je u Strasborg-u, a trenutni predsjednik mu je Hans Gert Pottering.
- zastupa graane i titi europske interese.
broj zastupnikih mjesta u Europskom parlamentu odreen je Osnivakim ugovorom, neovisno o
veliini drave lanice i broju njezinih stanovnika.
- svaka drava ima pravo na minimalno 6 zastupnika, trenutno je u Parlamentu 785 zastupnika iz svih 27
lanica EU, a rasporeeni su prema politikim skupinama.
ovlasti Europskog parlamenta (u kojima se oituje njegova snaga)
- zakonodavna vlast ( ispoetka ima konzultativnu funkciju, no izmjenama i dopunama Ustava eu
parlament dobiva na znaenju u mnogim podrujima i postaje ravnopravan s Vijeem )
- proraun ( eu parlament, na prijedlog Komisije, zajedno s Vijeem dijeli ovlasti nad proraunom EU, te
ga zajedniki usvajaju ili odbacuju )
- kontrolni nadzor ( provodi ga nad drugim institucijama EU, posebice nad komisijom, odobrava izbor
osobe koja e obnaati funkciju predsjednika Europske komisije, Komisija o svom radu obavjetava
Parlament koji joj ima ovlasti izglasati nepovjerenje )

EUROPSKO VIJEE = forum na kojem se predstavljaju znaajne politike inicijative, ali i odreuje
smjer i dinamika integracije, mijenjaju i dopunjuju osnivaki ugovori te definira opu politiku situaciju EU i
postavlja prioritete.
- ono dogovara promjene u strukturi EU kroz pregovore koje se odvijaju u vidu meuvladinih konferencija,
rjeava probleme Unije na opoj razini, a sastoji se od elnika drava ili vlada lanica EU i predsjednika
komisije.
- sastaje se 2- 4 puta godinje pod predsjedanjem elnika drave ili vlade lanice koja ima predsjednitvo
nad Vijeem Europske unije.

- predsjedanje nad Europskim vijeem se mijenja dva puta godinje.

- osnovano je 1974. u Parizu., a Lisabonskim ugovorom slubeno postaje institucija EU.

SUD PRAVDE EU
- osnovan je 1952. god, sjedite mu je u Luksemburgu.
- sastoji se od jednog suca iz svake drave lanice ( 27 sudaca ) i 8 pravobranitelja,a postupci su mu
ureeni Statutom.
- rijetko zasjeda u punom sastavu, a rjeava pravne sporove izmeu zemalja lanica EU, institucija EU te
pravnih i fizikih osoba.
- predsjednik je trenutno Jean Paul Costa.
Zadatak mu je osigurati provedbu zakonodavstva EU u svim dravama lanicama te osiguravanje
donoenja ujednaenih presuda na nacionalnim razinama u zemljama lanicama. Ima znaajnu ulogu u
oblikovanju pravnog poretka EU.
Nadlenosti: prethodni postupak, tube protiv drava lanica, tube za ponitenje akta Zajednice, tube
zbog propusta, tube za naknadu tete.
* Prvostupanjski sud
- sastoji se od po jednog lana iz svake drave lanice EU, a u redovitom sastavu nema pravobranitelja
( samo u iznimnim sluajevima ).
- osnovan je kako bi pomogao Europskom sudu za ljudska prava u rjeavanju velikog broja sluajeva te
rjeava i donosi presude odreenih predmeta fizikih i pravnih osoba.
- rijetko zasjeda u punom sastavu, a mandat im je ( ako i sucima Suda pravde EU ) odreen na 6 godina.
Europski ekonomski i socijalni odbor
- osnovan je 1958. Rimskim ugovorom, sjedite mu je u Bruxellesu.
- ima savjetodavnu ulogu pri Eu. parlamentu, Komisiji i Vijeu i poveznica je izmeu graana i
potencijalnih graana EU.
- sastoji se od vie pododbora koji se bave razliitim podrujima djelovanja.
- lanove predlau vlade drava lanica, imenuje ih Vijee EU, mandat je 4 godine, a broj ovisi o broju
stanovnika/veliini drave.
Odbore sainjavaju 3 grupe:
- poslodavci ( mali i srednji poduzetnici, obrtnici, poljoprivrednici, bankarski sektor i dr. )
- zaposlenici ( u javnim i privatnim sektorima )
- interesne grupe ( udruge, nevladine organizacije i dr. )
Odbor regija
- osnovan 1992. Ugovorom iz Maastrichta, sjedite Bruxelles.
- povezan je s Komisijom, Vijeem EU i Parlamentom, a ima konzultativnu funkciju u vidu regionalnih
stajalita o zakonodavstvu Unije.
- lanove predlau vlade drava lanica, imenuje ih Vijee EU, mandat je 4 godine.
Europska sredinja banka
- osnovana Ugovorom iz Maastrichta, otvorena 1998., sjedite u Frankfurtu.
- primarni joj je zadatak stvaranje monetarne unije sa jedinstvenom valutom - eurom.
- nadzire koliinu novca u opticaju, teaj, platni sustav, devizne priuve, odrava stabilnost cijena u euro
zoni.
- djeluje kroz 3 glavna tijela ( upravljako vijee, izvrni odbor i ope vijee ), a predsjednik je Jean
Claude Trichet.

Europska investicijska banka = neprofitno i financijski neovisno tijelo iji je primarni zadatak
financiranje projekata te osiguranje socijalne i gospodarske kohezije lanica EU
- osnovana 1958. god, sjedite u Luksemburgu.
- projekti koje financira moraju biti usmjereni u poveanje konkurentnosti malih i srednjih poduzea,
gospodarski i ekonomski razvoj manje razvijenih regija te zatitu okolia i kulturne batine.
- djeluje kroz 3 glavna tijela - vijee guvernera, odbor direktora i upravni odbor.
Ekonomska i monetarna unija
- utemeljena je ugovorom iz Maastrichta i predstavlja najviu stepenicu u procesu ekonom. integracije
drava
- obuhvaa zajedniku monetarnu politiku i usko koordinirane ekonomske politike zemalja lanica, a
zasniva se na jedinstvenom tritu koje trai jedinstvenu valutu kako bi ojaalo.
- jedinstvenom valutom upravlja jedinstvena centralna banka, a euro pridonosi uravnoteenijem
monetarnom sustavu na meunarodnoj razini budui da objedinjuje vie razliitih valuta.
- euro je uveden 1.1.1999. godine.
Europski monetarni sustav
- svrha: uspostavljanje vee mjere monetarne stabilnosti u zajednici, rast stabilnosti, povratak punoj
zaposlenosti i harmonizaciji ivotnih standarda.
- ERM je uspostavio sredinji konverzijski teaj prema Europskoj valutnoj jedinici ( ECU ) za svaku
sudjelujuu valutu na temelju kojeg su uspostavljeni bilateralni sredinji teajevi!
1. faza Europske monetarne unije
- klju napredovanja prema monetar. integraciji bila je liberalizacija tokova kapitala unutar zajednice.
- prva faza: 1989. Europsko vijee utvruje da bi prva faza realizacije ekonom. i monet. unije trebala
zapoeti 1990. kada bi sva ogranienja protoka kapitala izmeu zemalja lanica trebala biti ukinuta.
2. faza Europske monetarne unije!
- poinje 1.1.1994. uspostavljanjem Europskom monetarnog instituta ( EMI ) iji su glavni zadaci bili
ojaati suradnju centralnih banaka, koordinacija monetarnih politika te pripreme za uspostavljanje
Europskog sustava centralnih banaka ( ECSB ).
- 1995. se Europsko vijee sloilo da e se eu. valuta zvati euro i da e trea faza zapoeti 1999.
- uspostavom ECB-a EMI prestaje postojati.
3. faza Europske monetarne unije!
- ova etapa karakteristina je po uvoenju eura, podijeljenog u 100 centi, utvruje se rezerva od 59
milijardi eura nacionalnih sredinjih banaka u okviru ECB, kako bi se omoguila intervencija u sluaju
potrebe na deviznom tritu.
Uvjeti konvergencije EMU definirani su poveljom o EU ( Maastricht, 1992. ), odreuje uvjete koje trebaju
zadovoljiti zemlje kandidati za ulazak u EMU, a oituju se kroz sljedee kvantitativne pokazatelje:
- inflacijski kriterij ( infl. Ne smije biti via od 1,5% iznad prosjene stope u tri zemlje sa najmanjom
stopom )
- teajni kriterij ( zahtijeva sudjelovanje u europskom teajnom mehanizmu barem 2 god prije
pridruivanje EMU )
- kamatni kriterij
- fiskalni kriterij ( kriterij proraunskog deficita i javnog duga )
prednosti jedinstvene valute
- vea sigurnost u trgovini i meunarodnim odnosima ( uklanjanje rizika u teajevima izmeu razliitih
valuta, , izjednaenje kamatnih stopa i dr. )
- nestajanje trokova transakcije ( prihvaanjem jedinstvene valute nestaju svi izravni trokovi transakcija
vezani za operacije trita )
- akcelerator jedinstvenog trita (potie se konkurencija zog transparentnosti cijena i dr )

- zajedniki monetarni suverenitet ( zajednike odluke o monetarnoj oblasti, sporazumi oko zajednike
kamatne stope i dr. )

Euro = slubena valuta 17 lanica EU-a i te zemlje se nazivaju Eurozonom.

- Euro je danas valuta koju koristi oko 500 milijuna ljudi, a sa preko 610 milijardi eura u opticaju je valuta
sa najveom cirkulacijom gotovine na svijetu.
- Eurozona je druga najvea ekonomija na svijetu.
koristi od uvoenja eura
- ukidanje nacionalnih valuta ( jedinstvena valuta pojednostavljuje naine plaanja te olakava trgovinu i
turizam )
- vea jasnoa cijena ( laka usporedivost cijena diljem Europe )
- internacionalna usporedivost cijena ( poveava konkurenciju i stvara preduvjete za mogua smanjenja
cijena )
- ukidanje valutnog rizika ( ukidanje rizika koji je proizlazio iz neizvjesnosti u meunarodnim odnosima
deviznih teajeva )
- uklanjanje teajnih razlika i transakcijskih trokova ( vea likvidnost, laki pristup izvorima novca i dr. )

svrha programa pomoi Europske unije - odnose se na:

- humanitarnu pomo i humanitarni rad
- pomo nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju
- pomo nevladinim organizacijama
- pomo proizvodnom sektoru
- ostali oblici pomoi
pretpristupni fondovi EU predstavljaju izdvojena sredstva iz postojeih fondova sa svrhom da se
financijski podupru organizacijski i drugi napori potencijalnih lanica EU.
- zemljama kandidatkinjama se time olakava proces pribliavanja Uniji te kvalitetniji razvoj pretpristupne
strategije.
- fondovi se dijele na: fondove namijenjene zemljama koje su u fazi prije dobivanja statusa kandidatkinje
ili treim zemljama ( CARDS ), fondove koji su dostupni zemljama nakon to dobiju status kandidatkinje
( PHARE, ISPA, SAPARD i IPA ), programi dostupni zemljama lanicama i zemljama kandidatkinjama te
fondovi namijenjeni zemljama lanicama.
CARDS = pomo zajednice za obnovu i razvitak, program nastao 2000. god s ciljem financijske
( investicije, bespovratna sredstva ) i tehnike ( konzultantske usluge i dr. ) pomoi jugoistonoj Europi.
- podupire proces stabilizacije i pridruivanja zemalja zapadnog Balkana ( Albanija, BiH, biva J.R.
Makedonija, Srbija, Crna Gora te Kosovo ) do pristupanja EU kao punopravne lanice.
- CARDS je financiran od Europske Komisije, a cilj mu je i jaanje hrvatskog sudjelovanja u procesu
stabilizacije kroz:
- integriranu graninu kontrolu
- potporu demokratske stabilizacije
- regionalnu infrastrukturu i zatitu okolia
- dijeli se na dvije komponente:
- nacionalna ( namijenjena zemljama korisnicima )
- regionalna ( namijenjena jaanju suradnje zemalja u regiji )
PHARE je pretpristupni instrument namijenjen zemljama kandidatkinjama Srednje i Istone Europe kao
program pomoi u pripremanju za lanstvo u EU. ( nastao 1989. Uredbom Vijea ).
- danas se odnosi na zemlje pristupnice i zemlje kandidatkinje, a primarno ukljuuje izgradnju institucija
kroz tehniku pomo, investicije i bespovratna sredstva.
- cilj mu je jaanje javne uprave i institucija radi uinkovitog funkcioniranja unutar EU, smanjuje vrijeme
prelaznog razdoblja te promovira ekonomsku i socijalnu koheziju.

- ovisno o pripremljenosti zemlje, PHARE se provodi centralizirano ili decentralizirano.

ISPA = pretpristupni fond za pomo zemljama kandidatkinjama u njihovom pripremama za pristup
vezanim uz projekte u podrujima zatite okolia i transporta. ( 2000.god )
- prua potporu u podrujima ekonomske i socijalne kohezije te u zatiti okolia i transporta.
- ISPA se bavi investicijskim potporama u podrujima okolia i transporta.
- primarni ciljevi unutar ISPA programa su:
- edukacija o politikama i procedurama koritenja pretpristupnih fondova
- postizanje standarda EU u zatiti okolia
- ukljuivanje u transeuropske mree
- ISPA financira projekte iz zatite okolia i prometa ( opskrba pitkom vodom, gospodarenje otpadom,
kakvoa zraka i dr. te povezivanje lanica prometnom mreom ) i projekte tehnike pomoi ( priprema i
provedba infrastrukturnih projekata ).
SAPARD - program SAPARD nastoji pripremiti dravu kandidatkinju da i nakon ulaska u lanstvo EU u
potpunosti koristi sredstva iz fondova zajednike poljoprivredne politike ( CAP ).
- usmjeren je na: pruanje pomoi poljoprivrednom sektoru, poveanje konkurentnosti poljopr. sektora,
smanjenje nezaposlenosti, rast ivotnog standarda ruralnog stanovnitva te usklaenost sa
zakonodavstvom EU.
- prema SAPARD-u za RH, financirat e se poljoprivredna gospodarstva, prerada i trenje poljopr. i
ribarskih proizvoda, razvoj ruralne infrastrukture, tehnika pomo i informiranje.
IPA = jedinstveni pretpristupni program koji 2007. zamjenjuje sve dosadanje pretpristupne programe
( CARDS, PHARE, ISPA I SAPARD ).
- osnovni cilj i svrha IPA programa je pruanje pomoi dravama kandidatkinjama i potencijalnim
kandidatkinjama u usklaivanju i provoenu pravnih, politikih i gospodarskih steevina EU, te priprema
na koritenje strukturalnih fondova.
- IPA jaa institucije, poboljava prekograninu i regionalnu suradnju, regionalni razvoj, razvoj ljudskih
potencijala re ruralni razvoj.

strukturni fondovi
- strukturni i kohezijski fondovi predstavljaju krucijalan instrument politike regionalnog razvoja pojedinih
zemalja lanica s glavnim ciljem smanjenja jaza izmeu pojedinih regija zemalja lanica, za to se
izdvajaju znaajna novana sredstva.
- imaju cilj ostvariti gosp.,drutvenu i socijalnu koheziju u EU, a djeluju na nain da financiraju odreene
razvojne projekte kojima se smanjuju razlike izmeu razvijenih i manje razvijenih regija, poveava
regionalna konkurentnost, poveava zaposlenost te potie ruralni razvoj.
Europski socijalni fond ( ESF ) - jaa socijalnu i ekonom. koheziju, smanjuje diskriminaciju,
poveava stupanj obrazovanja i informatiku pismenost, smanjuje stupanj socijalne iskljuenosti
invalida i dr.
Europski regionalni fond ( ERFD ) - usmjerava financijska sredstva na jaanje zaposlenosti na
regionalnoj i lokalnoj razini, kao i na podizanje stupnja razvijenosti, jaanje poduzetnitva i
poveanje konkurentnosti, razvoj turizma i poslovne infrastrukture.
Europski poljoprivredni fond ( EAGGF ) - usmjerava sredstva na poboljanje kvalitete ivota
poljopr. stanovnitva putem raznih poticajnih mjera, naknada i poticaja.
Europski instrument za pomo ribarstvu ( FIFG ) - nastoji osnaiti razvoj akvakulture
poveanjem investicija u ribarstvo ( luke, flote ), te jaa promociju ribljih proizvoda i preraevina.
osnovna naela strukturnih fondova
Naelo partnerstva ( suradnja Europske komisije sa vladama zemalja lanica, lokalnom i
regionalnom samoupravom )
Naelo dodavanja ( sufinanciranje programa odstrane EU ).
Naelo subsiduarnosti ( pomae lanicama da putem financijskih sredstava fondova realiziraju
pojedine programe / projekte ).

 Naelo programiranja ( postojanje programa i njegovo vremenskog ogranienja ).

Naelo koncentracije ( direktno pruanje pomoi prioritetnim regijama ).
osnovni ciljevi strukturnih fondova:
1. Cilj I - odnosi se na regije iji prosjek BDP-a po glavi stanovnika ne prelazi 75% prosjeka Unije i
gdje postoji izrazito niska razina razvoja poduzetnitva, nema potrebne infrastrukture, visoka je
nezaposlenost i niska razina investicija.
2. Cilj II - odnosi se na regije iji prosjek BDP-a po glavi stanovnika iznosi vie od 75% prosjeka
Unije, ali postoje problemi sa nezaposlenou, emigracijom, socijalnom i gospodarskom krizom.
3. Cilj III - odnosi se na pruanje pomoi nacionalnim vladama u podizanju stupnja kvalificiranosti i
zaposlenosti radne snage.
kohezijski fond predstavlja strukturni instrument koji omoguuje dravama lanicama EU da smanje
socijalni i ekonomski jaz i da stabiliziraju gospodarstva.
- veina projekata vezanih uz zatitu okolia te prometnu infrastrukturu se sufinancira iz kohezijskog
fonda, a odobravaju se onim lanicama iji je BDP po stanovniku ispod 90% prosjeka Unije.
- najvie se izdvaja za procese pribliavanja, regionalnu konkurentnost, teritorijalnu suradnju.
programi zajednica
- u okviru cilja poticaja suradnje izmeu lanica te priprema kandidatkinja za lanstvo, Unija je pokrenula
odreene programe Zajednice, odnosno Programe Unije.
- Hrvatska, iako je zemlja kandidatkinja, ima pravo koristiti financijska sredstva iz programa Unije
temeljem sporazuma o sudjelovanju zemalja ( potencijalnih ) kandidatkinja u programima Zajednice.
- visina lanarine ovisi od programa do programa.
sredstva iz programa Zajednice za koje se Hrvatska imala namjeru natjecati
o FP7 - sedmi okvirni program za istraivanje, tehnoloki razvoj i demonstracijske aktivnosti, ima
najvei prorauno CIP - okvirni program za konkurentnost i inovacije, cilj mu je poticanje konkurentnosti europskog
poduzetnitva, poduprijeti inovacije, potpore poslovanju, koritenje informacijskih tehnologija i dr.
o CIP EIP - program za poduzetnitvo i inovacije kojem je cilj malim i srednjim poduzeima olakati
pristup financijama, poticati inovativne i ekoloke tehnologije, unapreenje poslovanja
informacijskim i komunikacijskim tehnologijama i dr.
o CIP ITC PSP - program podrke politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija
o CIP IEE - inteligentna energija u Europi, poticanje koritenja obnovljivih izvora energije, energetske
uinkovitosti i dr.
o Marco Pollo II - smanjenje optereenja cestovnog prometa, bolja logistika i transport, "morske
autoceste".
o PROGRESS - program zajednice za zapoljavanje i socijalnu solidarnost
o Europa za graane - ukljuivanje graana i organizacija civilnog drutva u europske integracije.
o Kultura - poticaji za kulturu i njene djelatnike
o Carine 2013 - nastoji se pojednostaviti carinski sustav te zatititi graane i trite od prevara.
o Program za cijeloivotno uenje.
o Mladi na djelu - razvijanje solidarnosti i tolerancije meu mladima, uzajamnog razumjevanja
potpore aktivnostima i dr.

proraun Europske unije = financijski okvir djelovanja Unije u kojem se iskazuju sve vrste prihoda i
rashoda EU, a donosi se na razdoblje od 6 godina. ( 2007. - 2013. )., te korigira / rebalansira proraun u
svrhu ispunjenja postavljenih ciljeva i podmirenja obveza.
- za 2010. je iznosio 141,5 milijardi eura.
- u okviru donoenje prorauna definiraju se obvezni trokovi ( svi koji nastaju kako bi uniji omoguili
nesmetano odvijanje unutarnjih i vanjskih obveza ) te neobvezni trokovi ( Europski socijalni fond, Fond
za regionalni razvoj i td. ).

- u donoenju prorauna sudjeluju Komisija ( prijedlog ), Vijee ( prihvaanje ) i Parlament

( usuglaavanje s Vijeem ).
osnovna naela prorauna Unije
o Naelo jedinstva - svi prihodi i rashodi moraju biti prikazani u jednom dokumentu.
o Naelo univerzalnosti - pokrivenost prihoda rashodima.
o Naelo jednogodinjosti - proraun se usvaja na jednu proraunsku godinu.
o Naelo ravnotee - balans izmeu prihoda i rashoda ( deficit / suficit ).
o Naelo specifikacije rashoda - sredstva moraju imati svrhu.
o Naelo monetarne jedinice - prikazivanje prihoda i rashoda u eurima.
vlastiti resursi prorauna Unije
- carine ( uvozne carine na osnovi zajednike tarife )
- poljoprivredne pristojbe ( carine na uvoz poljoprivrednih proizvoda )
- vlastiti resursi na osnovu PDV-a
- vlastiti resursi na osnovi BDP-a
- ostali resursi ( kamate, kazne, pristojbe )
osnovni rashodi prorauna Unije!
- opi rast ( konkurentnost, istraivanje, obrazovanje, kohezija )
- administracija
- cjelokupni prirodni izvori ( okoli, poljoprivreda )
- graanstvo ( kultura, mediji, zatita potroaa i dr. )
- EU kao globalni partner ( humanitarna pomo, sigurnosna politika i dr. )
- kompenzacije Bugarskoj i Rumunjskoj
Financijska perspektiva osnovna je vodilja rashodovne strane prorauna EU, a njene stavke su:
- vanjski odnosi i vanjska politika
- unutarnja politika
- zajednika poljoprivredna politika
- rashodi za administraciju
- naknade
- predpristupna pomo dravama kandidatkinjama i dr.
Proraun EU ima tendenciju rasta iz godine u godinu.

REGIJA = geografsko podruje koje je manje od nacionalnog teritorija u kojem se nalazi, tako regija
moe biti opina, grad, upanija, skup upanija ili drava, a administrativna granica se ne mora nuno
podudarati sa granicom regije.
- kljuni argumenti regije: gospodarski, ekonomski, povijesni, drutveni, geografski, demografski.
politika regionalnog razvoja
- Unija ju koristi radi jaanja, daljnjeg razvoja i ujednaavanja razvoja pojedinih regija zemalja lanica,
kandidatkinja ili potencijalnih kandidatkinja.
regionalna politika EU
- jaanje regionalne politike i decentralizacija je jedan od osnovnih ciljeva Unije, a odnosi se na
smanjivanje jaza izmeu pojedinih regija, podizanje ivotnog standarda, gospodarska i drutvena
kohezija i dr.
- osim financijske, Unija nudi tehniko-tehnoloku i obrazovnu pomo, poticanje ulaganja i dr.
regionalizacija = proces formiranja regija, tj stvaranja sustava regija u okviru nacionalnog prostora, pri

emu se regije profiliraju prema prepoznatljivim obiljejima.

- to je tzv. decentralizirana podjela moi na regionalne centre.
regionalna politika RH
- politika regionalnog razvoja znatno utjee na kreiranje i realizaciju ciljeva, strategija i zadataka
odreenog teritorijalnog podruja te je nuna odgovarajua sprega izmeu regionalne i nacionalne
politike
- strategija regionalnog razvoja RH donijeta je tek u svibnju 2010., a Europska komisija je izrazila
zabrinutost zbog sve vee nejednakosti u razvijenosti meu pojedinim regijama.
- stvaranje zakona o regionalnoj politici je nuno za adekvatno ostvarenje iste, kao i povean stupanj
decentralizacije.
trenutna podjela statistikih regija u RH
1. NUTS I razina: Republika Hrvatska
2. NUTS II razina: sredinja i istona ( Panonska ) Hrvatska, sjeverozapadna Hrvatska te jadranska
Hrvatska
3. NUTS III razina: 20 upanija i Grad Zagreb
jaz razvijenosti, koji je u RH prilino velik, je mogue premostiti decentralizacijom, regionalizacijom i
kvalitetnijim koritenjem financijskih sredstava pretpristupnih fondova EU.