UVOD

Korisniki prirunik
PLATEIA 6.0

prijevod i distribucija:

Uvod 2

StudioARS Software

Uvod 3

Sadraj
Sadraj........................................................................................................................................3
1. O programu PLATEIA 6.0 ......................................................................................................6
1.1. Odlike programa PLATEIA...............................................................................................6
2. Programski moduli tehniki opis..........................................................................................7
2.1. Situacija ...........................................................................................................................7
2.2. Digitalni model terena ......................................................................................................8
2.3. Osi....................................................................................................................................8
2.4. Uzduni profili ..................................................................................................................9
2.5. Popreni profili ...............................................................................................................10
2.6. Prometna oprema ..........................................................................................................11
2.7. Dodatni moduli ...............................................................................................................12
3. Druga podruja upotrebe programa PLATEIA 6 .................................................................13
3.1. Rekonstrukcije ...............................................................................................................13
3.2. Zemljani radovi...............................................................................................................13
3.3. Vizualizacije ...................................................................................................................13
3.4. Priprema podataka za GIS ............................................................................................13
4. O najvanijim novostima u programu PLATEIA 6 ................................................................14
5. Kompatibilnost s starijim verzijama programa PLATEIA......................................................15
6. Mogunosti licenciranja programa PLATEIA 6.....................................................................16
7. Hardverski i softverski zahtjevi .............................................................................................17
8. Instalacija programa PLATEIA 6.0 .......................................................................................18
8.1. Openito o instalaciji ......................................................................................................18
8.2. Postupak instalacije programa PLATEIA 6.0.................................................................18
8.3. Dobivanje passworda za upotrebu programa ................................................................24
8.4. Upravljanje licencama....................................................................................................25
8.5. Prebacivanje na mrenu zatitu.....................................................................................25
9. Kako poeti?.........................................................................................................................27
9.1. Uvod...............................................................................................................................27
9.2. Meniji programa PLATEIA 6.0 .......................................................................................29
9.3. Pomone naredbe programa PLATEIA 6.0 ...................................................................32
9.4. Plotanje nacrta ...............................................................................................................34
10. Opisi naredbi, koje se pojavljaju u vie modula .................................................................35
10.1. Projekt..........................................................................................................................35
10.2. Podruje definicija projekta..........................................................................................40

StudioARS Software

Uvod 4

10.3. Opi parametri .............................................................................................................40

10.4. Pretvorbe zapisa iz Plateia 5.0 u Plateia 6.0 ...............................................................43
10.5. CGS Editor...................................................................................................................48
10.6. Symbol manager..........................................................................................................52
11. Opa pravila za pisanje PLATEIA ASCII datoteka.............................................................56

StudioARS Software

Uvod 5

StudioARS Software

Uvod 6

1. O programu PLATEIA 6.0

Geodetske snimke
Digitalni model terena
Trasiranje osi
Uzduni profili
Popreni profili
Prometna oprema
Raskrija
Zavojne krivulje
3D vizualizacija
*he plateia (grki) - ulica, cesta, irok put

PLATEIA 6 je raunalni program za projektiranje novih i rekonstrukciju postojeih cesta svih

kategorija, od autocesta do mjesnih cesta i puteva. Osnova za njegovo djelovanje su Autodesk-ovi
programi AutoCAD, Autodesk MAP ili Land Desktop. Program PLATEIA je jednostavan za koritenje,
ali vrlo uinkovit. S njim se moe brzo provjeriti idejne zamisli cesta ili detaljno obraivati izvedbene
projekte. Sloene operacije napravi mnogo bre, nego bi to mogao uiniti ovjek, iako vane
projektantske odluke preputa korisniku.

1.1. Odlike programa PLATEIA

Korisnici se za program PLATEIA odluuju iz vie razloga:

PLATEIA je odlino integrirana u program AutoCAD;

na izbor je preko 500 funkcija za rjeavanje razliitih ininjerskih problema;

PLATEIA je jednostavna za uenje i koritenje;

u program su integrirani pojedini standardi;

modularna struktura omoguuje dobru organizaciju rada na projektima;

PLATEIA je dobro povezana na druge programe iz skupine Geo Engineering;

program PLATEIA je provjeren na stotinama uspjeno izraenih projekata;

na gradilitima se za praenje zemljanih radova moe koristiti PLATEIA GEO;

podaci iz programa PLATEIA se mogu povezati s GIS sistemima.

1.2. Prilagodljivost programa

Program PLATEIA 6 se moe prilagoditi s definiranjem brojnih parametara ili varijabli. Parametri utjeu
na raunski dio programa i na izgled projektne dokumentacije. Definirati se moe na primjer boje, broj
decimalnih mjesta, nain ispisa poruka i slino. Definirane parametre se moe zapisati pod
proizvoljnim imenom i kasnije ih ponovno pozvati.

1.3. Projektni manager

U toku izrade projekta nastaju brojni podaci u obliku crtea, ASCII datoteka ili drugih tipova
dokumenata (npr. DOC, XLS). U program PLATEIA je ugraen tako zvani projektni manager, koji
brine, da se svi podaci o projektu nalaze na jednom mjestu. Podaci se zatim mogu jednostavno
pregledavati, ureivati, mijenjati, kopirati ili arhivirati.

StudioARS Software

Uvod 7

2. Programski moduli tehniki opis

2.1. Situacija
Modul Situacija je namijenjen pripremi geodetskih nacrta ili podloga za kasnije projektiranje cesta ili
drugih objekata niskogradnje. Nacrti, izraeni s modulom Situacija, su inteligentni crtei (toke s
atributima, spojnice s atributima itd), gdje se mogu zapisati brojani podaci. Oni se mogu koristiti u
projektiranju ili kao osnova za postavljanje geografskih informacijskih sustava.
Modul Situacija inae sadri I nekoliko naredbi za geodetske proraune (proraun detaljnih toaka,
proraun toaka u profilima), mada je vei naglasak stavljen na kvalitetan grafiki prikaz geodetskih
podataka. S naredbom Pretvorba podataka iz elektronskog instrumenta se mogu proitati podaci o
tokama iz geodetskih elektronskih instrumenata (Geodimeter, Huskey, Leica, Rec Elta, Sokkia, Wild,
Zeiss itd.). Lista instrumenata, koje program podrava, se stalno dopunjuje. S naredbom Prevoenje
zapisa se pak mogu dobiti podaci o tokama iz datoteka, koje imaju podatke zapisane u stupcima.
Toke su najvanijii elementi geodetskih nacrta, zato su u programu PLATEIA 6 jo poboljane. Pored
standardno definiranih poligonskih i detaljnih toaka korisnik moe definirati svoj tip toke s
proizvoljnim atributima, na primjer kanalizacijsko okno s podacima o tipu, dubini okna, kutu utoka i
istoka ili drugim kao nosilac elektrinog kabela s podacima o njegovoj visini, tipu upetosti u teren ili
tipu vjeanja kabela na stup i tako dalje. Takva struktura podataka je vrlo korisna za razne katastre
komunalnih i infrastrukturnih objekata. Brojne naredbe u modulu Situacija, s kojima se toke unose u
crte, su povezane s novom naredbom Trenutni tip toke. Unos toaka u crte se moe izvesti na
razne naine. Najei su paketni unos toaka iz tekstualne datoteke ili interaktivno zadavanje toaka.
Program PLATEIA 6 pri tom provjerava dvostruke oznake toaka i na to upozorava korisnika.
Slino kao toke su organizirani i podaci o spojnicama izmeu toaka. Pored definiranih tipova
spojnica, gdje spadaju brojni tipovi linija iz popisa topografskih linijskih znakova i katastra komunalnih
objekata, korisnik moe vrlo jednostavno sam definirati novi tip spojnice. Vano je napomenuti, da se
spojnicama mogu pripisati proizvoljni atributni podaci. Ako spojnica predstavlja kanalizacijsku cijev,
mogu joj se definirati podaci o poetnom i krajnjem oknu, o tipu, promjeru cijevi i slino.
Situacijske nacrte se moe obraivati u 2D ili 3D obliku. U programu PLATEIA 6 postoje alati za
pretvorbu 2D podataka o tokama i spojnicama u 3D oblik, koji je osnova za proraun digitalnog
modela terena.
Novost je i proraun volumena po metodi prizmi. Koristi se kao tona metoda definiranja volumena na
osnovi trokutne mree digitalnog modela terena, gdje se moe izraunati volumene pojedinih prizmi
ispod trokuta izmeu dva modela terena istodobno, na primjer izmeu postojeeg i projektiranog
stanja. Takav nain prorauna volumena je posebno primjeren za proraun nasipa vrtaa ili iskopa
graevinskih jama, u kamenolomima, rudnicima i slino.
U novi modul Situacija je ugraena opsena knjinica tokastih znakova ili simbola s podruja
temeljnog topografskog nacrta i katastra komunalnih objekata. U potpunosti je na novo izraen
Symbol manager, u kojem se sada vrlo jednostavno dodaje ili brie simbole u zbirci. Novost su i
naredbe za zapis simbola u tekstualnu datoteku i za ponovno itanje istih.
U modulu Situacija su na izbor brojne naredbe za ureivanje geodetskih nacrta i za zapis podataka iz
crtea. Tako su na izbor naredbe za crtanje usjeka i nasipa, ispis podataka za obiljeavanje,
definiranje uzdunih i poprenih profila. Vane su i naredbe za popisivanje ili brojanje tokastih
elemenata i naredbe za mjerenje duina linijskih elemenata. Posebna skupina naredbi je namijenjena
definiranju parcela. Postoje brojne naredbe za interpolacije visina i padova.

StudioARS Software

Uvod 8

2.2. Digitalni model terena

PLATEIA 6 podrava razliite programe za obradu digitalnih modela terena: Quicksurf, Autodesk Land
Desktop te Autodesk MAP. Korisnik se odlui, koji program mu najbolje odgovara. S spomenutim
programima se moe iz zadanih PLATEIA 6 toaka i spojnica brzo i uinkovito napraviti digitalni model
terena. Zatim se moe crtati mree, slojnice, izvoditi analize terena (nagibi, vidljivost itd.),
proraunavati profile i volumene.

2.3. Osi
Modul Osi je namijenjen horizontalnom definiranju toka trase ceste. Osnovu za projektiranje obino
predstavlja geodetski snimak, izraen s modulom Situacija programa PLATEIA 6. Mogu se koristiti i
skenogrami postojeih nacrta, zrane ili satelitske snimke.
U okviru projekta i crtea se moe obraivati proizvoljan broj osi, svakoj od njih se pak moe definirati
svoju kategoriju ceste. U toku projektiranja program PLATEIA 6 provjerava kritine tehnike parametre
elemenata pojedinih osi i na to upozorava korisnika.
Os kao element projekta ceste ima u programu PLATEIA 6 posebno mjesto. Os se definira ne samo u
modulu Osi, ve i u modulima Uzduni profili i Popreni profili. Svi podaci o osima se zapisuju u
projektnu bazu podataka i mogu se koristiti u svim drugim modulima, crteima ili ih mogu koristiti ostali
korisnici. Na os se veu i brojni drugi podaci, na primjer uzduni profil terena, podaci o poprenim
profilima i tako dalje. Ako se u pojedinom modulu programa PLATEIA 6 izabere os, koja se eli
obraivati, program automatski koristi samo one podatke, koji se odnose na izabranu os. Tako su
postupci pri radu bolje automatizirani, a time je smanjena mogunost pogreke.
Novost u programu PLATEIA 6 su prometne trake, koje se mogu pripisati pojedinim osima. Trake
predstavljaju kolnike, plonike, biciklistike staze, bankine i slino. U naredbi Prometne trake se
definiraju imena traka i njihove osnovne irine, moe se pak izabrati standardni tip cestovnog profila iz
ugraene zbirke profila. Kasnije u procesu projektiranja se moe pak svakom traku posebno definirati
irine, poprene nagibe i moebitne denivelacije (rubnike) izmeu njih. Tako su trake na kraju
nacrtane u situaciji, u uzdunim kao i u poprenim profilima.
Geometrija osi se u programu PLATEIA 6 moe zadati na tri naina. Prvi je standardni nain s
pomou pomonih elemenata (pravaca tangenti i krunih lukova), gdje se glavne elemente
prijelaznice, djelomine prijelaznice, pravce i krune lukove pridruuje na unaprijed pripremljene
pomone elemente. Drugi je pak nov nain, gdje se nakon definiranja prvog elementa (pravac ili kruni
luk) na njega pridoda slijedei glavni element (pravac, kruni luk ili prijelaznica). Program pri tom
sam odredi usmjerenost prethodnog glavnog elementa, korisniku doputa samo smislene operacije te
s interaktivnom grafikom pomae kod tonog odreivanja geometrije. Elemente osi se moe naknadno
mijenjati, definirati novi radijus ili parametar prijelaznice, premjestiti element i slino. Trei nain je s
koritenjem tangentnog poligona. S tangentnim poligonom je mogue opisati proizvoljnu kombinaciju
glavnih elemenata. Tangentni poligon je mogue unijeti interaktivno ili s pretvorbom proizvoljnog Pline
elementa. Takoer i ureivanje osi se odvija pomou tangentnog poligona. vorove tangentnog
poligona je mogue premjetati, brisati ili dodavati nove. Tangente je mogue paralelno premjetati i
mijenjati parametre glavnim elementima u pojedinom voru.
PLATEIA 6 omoguuje bolje i tonije definiranja stacionaa na uzdunih osima i mogunost definiranja
proizvoljnih lomljenih poprenih osi. To je posebno vano za obraivanje takozvanih korespondentnih
poprenih profila u podruju krianja i rascjepa.
Uzduni i popreni profili terena se u modulu Osi mogu definirati na dva naina. Prvi je s pomou
digitalnog modela terena, gdje se projektiranu os projicira na trokutnu mreu modela terena i s
projicirane osi oita visinske koordinate osi. Ta metoda je uspjena, ako je digitalni model terena
dovoljno toan. Drugi, jedinstveni nain u programu PLATEIA, je proraun uzdunih i poprenih profila
terena s pomou snimljenih geodetskih toaka u profilima. To se odvija tako da u modulu Situacija
programa PLATEIA 6 se proita toke, koje su bile snimljene u proizvoljnim profilima, te im se pripie

StudioARS Software

Uvod 9

potrebne atribute za njihovo prepoznavanje. Posebne funkcije u programu PLATEIA 6 zatim toke
analiziraju, sortiraju u profile i projiciraju ih na zadanu uzdunu os. Pri tom se moe izvesti 2D ili 3D
interpolaciju toaka na pojedinu poprenu os i tako eliminirati sitne greke kod snimanja toaka. Ta
metoda je jo posebno primjerena za izvedbene projekte, gdje tonost digitalnog modela terena ne
zadovoljava zahtijevane kriterije.
Odvodnjavanje se rjeava s pomou dodatnih modula programa CANALIS. Tako se moe definirati
okna i kanale, slivne povrine, napraviti proraun hidraulinih koliina i dimenzionirati cijevi. U modul
Osi su ugraene sve potrebne naredbe za komunikaciju izmeu programa PLATEIA i CANALIS.
Kanalizacijski sistem se moe nacrtati s programom PLATEIA 6 u uzdunim i poprenim profilima.
Modul Osi sadri jo brojne druge naredbe za obradu traka i rubova ceste, za automatsko crtanje
usjeka i nasipa, za ispise podataka za obiljeavanje pojedinih elemenata ceste te za 3D vizualizaciju.

2.4. Uzduni profili

U modul Uzduni profili su uvedene brojne novosti u programu PLATEIA 6. Tako se i tu definira os,
koja se eli obraivati; veliku promjenu je pak modul Uzduni profili doivio i zbog uvoenja prometnih
traka.
Nove funkcije omoguuju definiranje proizvoljnog oblika i sadraja tablica za crtanje uzdunih profila.
Tablice su sada jo fleksibilnije, vano je i to, da ih se moe povezati s drugim modulima za uzdune
profile iz skupine Geo Engineering (na primjer eljeznice, vodotoci, komunalni vodovi itd.).
Definiranje nivelete ceste se odvija na osnovi zadanih tangenti. Najprije se s interaktivnim funkcijama
definira poloaj tangenti, zatim se pak u tjemenima proraunaju potrebne zaobljenja. Tangente i
niveleta se mogu u bilo kojem trenutku mijenjati i zatim ponovno i automatski nacrtati cijeli nacrt
uzdunog profila.
Nakon unosa podataka o horizontalnim elementima osi i o irinama pojedinih traka se definiraju
popreni nagibi. Program PLATEIA 6 prorauna potrebne poprene nagibe s obzirom na izabrani
raunski standard. Korisnik moe zatim poprene nagibe ureivati i mijenjati u tabelarni oblik za svaki
trak posebno. Za to se moe koristiti posebna naredba, koja omoguuje definiranje visinskih
denivelacija izmeu pojedinih traka tijela ceste. Denivelacije mogu predstavljati rubnike ceste, zidove i
slino.
Pisani uzduni profil je poseban oblik ispisa podataka o uzdunom profilu, gdje se moe oitati
tangente i vertikalna zaobljenja, poprene nagibe i denivelacije te visinske kote za sve karakteristine
toke poprenog profila.
Program PLATEIA 6 ima ugraenu posebnu skupinu naredbi za potrebe rekonstrukcija i preslojavanja
postojeih cesta. Program na osnovi zadane povrine postojee ceste rauna novu visinu nivelete i pri
tom uzima u obzir minimalnu debljinu preslojavanja. Rezultati se mogu nacrtati u obliku slojnica, koje
predstavljaju debljinu novog sloja.
Brzi proraun masa slui za provjeravanje i optimizaciju nivelete ceste. Program iz podataka o niveleti
i pojednostavljenom poprenom profilu prorauna volumene usjeka i nasipa. Crtanje linije masa
pomae kod planiranja prijevoza iskopanog ili nasutog materijala.
Naredba Proraun duljine preglednosti je prva od naredbi u programu PLATEIA 6, na koju e se jo
nastavljati druge za potrebe analize duljina preglednosti. Naredba nacrta dijagram duljina preglednosti
s obzirom na vertikalni tok nivelete ceste.
Moe se izabrati izmeu brojnih naredbi za pravilno definiranje parametara odvodnjavanja oborinskih
voda i brojnih naredbi za shematsko crtanje kanalizacijskog sistema u uzdunim profilima.

StudioARS Software

Uvod 10

Vana je nova mogunost, da se duge uzdune profile i profile s velikom visinskom razlikom moe
automatski razrezati na manje, pri emu program moe odrediti odgovarajue referentne visine.
Korisnik pri tome ima mogunost da u potpunosti prilagodi i utjee na konani rezultat. Uzduni profili,
opremljeni s rubovima oko nacrta i s odgovarajuim zaglavljima, se nacrtaju u AutoCAD-ovom nainu
Layout te su tako pripremljeni za ispis na ploteru.

2.5. Popreni profili

Modul Popreni profili programa PLATEIA 6 nudi vana poboljanja na podruju automatizacije
obrade poprenih profila i prorauna povrina i volumena. Po novom je u pojedinom poprenom
profilu mogue obraivati proizvoljan broj osi ili tijela ceste, pa ih program obrauje odvojeno. Ta
mogunost je jo posebno vana za obraivanje eljeznikih postaja, iako se i kod cesta pojavljuju
slini problemi. Poprene profile se moe crtati u razliitom horizontalnom i vertikalnom mjerilu, to je
vano za obraivanje projekata s opsenimi zemljanim radovima.
Nove tablice u modulu Popreni profili omoguuju naknadno mijenjanje oblika tablica i sadraja
rubrika. Vana je mogunost, da se u postojei nacrt s ve obraenim poprenim profilima naknadno
moe umetnuti proizvoljan broj novih profila na zadanim podrujima. Isto tako se pojedine profile moe
i brisati.
Uvoenje traka u programu PLATEIA 6 utjee na naredbu crtanje kolnika u poprenim profilima. Tako
se sada umjesto samo lijevog i desnog prometnog traka crtaju sve trake, ukljuujui sve prometne
trake, plonike, biciklistike staze i zelenim povrinama, koje se definira u modulu Osi programa
PLATEIA 6.
Najvee promjene je modul Popreni profili doivio na podruju obrade poprenih profila s elementima
normalnog poprenog presjeka. Cilj razvoja novih programskih funkcija je bio nadograditi inae
jedinstven, interaktivni nain obrade poprenih profila po naelu obrauj jednog, crtaj u svim
profilima, koji je bio poznat jo u programu PLATEIA 5, s potpunom automatizacijom obrade
poprenih profila na osnovi izabranog, unaprijed definiranog tipa normalnog profila. Istodobno su bile
razvijene i funkcije za automatsko planimetriranje proizvoljnih koliina i automatsko kotiranje profila.
Novi elementi normalnog poprenog profila (NPP) su zasnovani na tako zvanom makro zapisu, koji
tono odreuje geometriju i ponaanje pojedinih elemenata. Makro zapis je izraen u Visual Basic
sintaksi i tako je razumljiv svima, koji se bar malo razumiju u programiranje. Naravno da nije
predvieno, da e korisnici sami programirati normalne poprene profile. Zato u programu postoji i
automatski makro zapis tako, da korisnik pokrene snimanje interaktivne obrade poprenih profila.
Rezultat je makro zapis, s pomou kojeg se bilo kada kasnije moe mnogo bre obraditi promijenjene
profile u istom projektu ili poprene profile u proizvoljnom drugom projektu.
Planimetriranje i proraun volumena je vana skupina naredbi, s pomou kojih se moe runo (s
pomou korisnika) ili automatski proraunati povrine usjeka, nasipa, asfalta, betona, kanala, drenaa
ili duine humusiranja i slino. Koliine za planimetriranje korisnik moe odrediti sam, a postoji i velik
broj standardnih. Posebna pozornost je posveena funkcijama za provjeravanje rezultata
planimetriranja. Tako program na primjer ispie koordinate svih planimetriranih poligona, to
omoguuje provjeravanje koliina s drugim programima. Sam proraun volumena se moe napraviti
po razliitim metodama: standardno s uzimanjem u obzir povrina i udaljenosti izmeu profila, s
metodom Elling, gdje se uzima u obzir teite povrine te promjene smjernih kuteva izmeu profila, te
s njemakom metodon REB 21.003, gdje se za iskrivljenost osi uzimaju u obzir propisani faktori.
U modulu Popreni profili postoje jo mnoge druge naredbe, na primjer kotiranje nagiba, duina i
visina, definiranje presjenih toaka usjeka i nasipa, priprema podataka za kotiranu projekciju u
situaciji te naredbe za brzo zoom-iranje odnosno premjetanje meu profilima. Postoji i nova, opsena
knjinica detalja i elemenata poprenih profila, koja sadri rubnike, drenae, mulde, korita, ograde,
kanale, kanalete, svjetla itd. i koju se moe jednostavno dopunjavati s novim elementima.
Kao u uzdunim profilima tako i u modulu Popreni profili postoje naredbe, koje obraene poprene
profile sloe na izabrani papir proizvoljne veliine, te u nacrte ucrtaju sve potrebne rubove i zaglavlja.

StudioARS Software

Uvod 11

Tako izraene nacrte u Layout nainu se moe s novom naredbom Ispis poprenih profila automatski
plotati, to je posebno praktino za manje formate papira.

2.6. Prometna oprema

Taj modul sadri naredbe za opremanje nacrta s horizontalnom i vertikalnom signalizacijom i naredbe
za konstruiranje geometrije obinih i krunih krianja. Isto kao u drugim modulima tako se i ovdje
nacrte obrauje u proizvoljnom mjerilu.
Modul Prometna oprema sadri opsenu knjiicu prometnih znakova, koja je izraena sukladno s
pravilnikom o prometnoj signalizaciji i opremi. Postoje i funkcije za izradu tabela: natpisi i strelice za
table. U skupini naredbi Horizontalna signalizacija se mogu crtati zebre, trokuti, linije vodilje i
horizontalne oznake. S pomou naredbe Proraun povrina se izrauna povrina za bojanje
horizontalnih oznaka za svaku boju posebno.
Traktrise su posebne geometrijske krivulje, prilagoene gibanju vozila u zavojima, koje se koriste u
krianjima. PLATEIA 6 sadri naredbe za crtanje takvih krivulja s jednim, dva ili tri kruna luka.
Traktrise se mogu tangentno prikljuiti na ravni pravac ili na proizvoljnu drugu krivulju. Crtanje otoka u
krianjima inae oduzima mnogo vremena, zato u programu PLATEIA 6 postoje naredbe za crtanje
malih, velikih i trokutnih otoka.
Kruna raskrija se crtaju tako da program na osnovi zadanih brojanih parametara automatski
konstruira geometriju krunog raskrija. Cestovni prikljuci mogu biti okomiti na kruno krianje ili pod
proizvoljnim kutem. Program oboji i kotira pojedine elemente. Kruno raskrije se moe naknadno
obraivati s naredbama za brisanje, kopiranje i rotiranje prikljuaka.
Pored spomenutih funkcija u modulu Prometna oprema postoje jo naredbe za crtanje autobusnih
postaja te naredbe za jednostavno oznaavanje pravaca i krivina lokalnih cesta. Modul Prometna
oprema se naime esto koristi u kombinaciji s modulima Situacija i Uzduni profili za crtanje lokalnih
cesta.
U modulu Prometna oprema se nalaze i naredbe za crtanje zavojnih krivulja. One su najprije bile samo
ablone. Zatim su ve u programu PLATEIA 5 razvijene funkcije za simulaciju vonje proizvoljnog
vozila u zavojima. U programu PLATEIA 6 je naredba Dinamike zavojne krivulje temeljito preraena i
dopunjena, dodane su nove naredbe za definiranje vozila te je razvijena povse nova funkcija za
simulaciju gibanja proizvoljnog vozila u pogledu uzduni presjek.
ablone jo uvijek postoje, iako su prilagoene novim europskim pravilnicima. U crte ih se unosi kao
obine AutoCAD blokove.
U programu PLATEIA 6 postoji odvojena naredba za definiranje i ureivanje vozila. Izabrati se moe
izmeu 13 standardno ugraenih vozila (od osobnog automobila do razliitih autobusa i kamiona), ili
se moe definirati potpuno novo vozilo s proizvoljnim brojem prikolica. Tako je mogue definirati i
najkompleksnija vozila, takva, koja se esto koriste za prijevoz posebnih tereta.
Naredba Horizontalne dinamike zavojne krivulje simulira vonju izabranog vozila po danoj trajektoriji
ili tako, da korisnik sam vodi vozilo s pomou mia i tipaka smjera. U oba sluaja se moe izraunati
krajnje granice gibanja vozila i tako provjeriti provoznost krianja, uske ulice ili zavoja.
Slina je naredba Vertikalne zavojne krivulje, gdje se na osnovi izabranog vozila i zadanog uzdunog
presjeka ceste provjeri gibanje vozila u visinskom smislu. Ta funkcija je korisna za provjeravanje
provoznosti rampi, ulaza u garae, natkrivena parkiralita i slino.

StudioARS Software

Uvod 12

2.7. Dodatni moduli

RUTINE so nepogreiv suputnik svakog korisnika programa AutoCAD. Sadre brojne naredbe, koje se
korisno upotrebljavaju kod svakodnevnog rada s programom AutoCAD. Meu njima su ureivanje
layera, teksta i blokova, naredbe za traenje elemenata, oznaavanje i kotiranje, crtanje tablica i
rubova oko nacrta, naredbe multi-trim, multi-extend te konano pomone linije, koje su odlina
pripomo kod izrade nacrta.
CANALIS je modul s kojim se rjeava odvodnja. Tako se mogu odrediti okna i kanali, slivne povrine,
raditi proraun hidraulikih koliina i dimenzionirati cijevi. U modul Osi su ugraene sve potrebne
naredbe za komunikaciju izmeu programa PLATEIA i CANALIS. Kanalizacijski sistem se moe crtati
s programom PLATEIA 6 u uzdunim i poprenim profilima.

StudioARS Software

Uvod 13

3.

Druga podruja upotrebe

programa PLATEIA 6

PLATEIA se ne koristi samo za crtanje novih cesta. Koristi se jo u brojnim drugim srodnim
primjerima.

3.1. Rekonstrukcije
PLATEIA 6 ima ugraene posebne funkcije za rekonstrukcije i preslojavanja postojeih cesta. Sve
vie projekata je na podruju obnove cesta, u budunosti e se sve manje graditi nove ceste. Zato je
toj problematici posveena posebna pozornost. Postojeim funkcijama u programu PLATEIA 6 e se
uskoro pridruiti nove, koje e omoguiti jo uinkovitije projektiranje rekonstrukcija.

3.2. Zemljani radovi

Svaki projekt izgradnje ceste prate opseni zemljani radovi. Crtanje i izvoenje cestovnih projekata
mora biti usklaeno djelatnosti. Zato u programu PLATEIA 6 postoje brojne funkcije, koje su potrebne
za raunanje kubatura usjeka i nasipa na gradilitima. Postoji i PLATEIA GEO, poseban dio programa
PLATEIA 6, koji je namijenjen praenju i obraunu zemljanih radova, a ne samom crtanju cesta.

3.3. Vizualizacije
Crtanje cesta s programom PLATEIA se odvija u okolini AutoCAD-a, koji omoguuje, da se crtee po
potrebi izrauje prostorno. Naredbe u programu PLATEIA 6 mogu po elji korisnika nacrtati sve vane
elemente ceste, kao to su os, trake, rubovi, usjeci, nasipi i tako dalje, u obliku trodimenzonalnih
poligona. S uinkovitim koritenjem izabranog modula za digitalni model terena se mogu pripremiti
kvalitetni podaci za daljnju obradu modela ceste u programima 3D STUDIO VIZ, Accu Render ili
nekom slinom. Tamo se moe raunalni model ceste doraditi s alatima, definirati svjetlosne uvjete,
poglede, i zatim izraditi profesionalne statike snimke, simulacije ili fotomontae.

3.4. Priprema podataka za GIS

Brojne podatke, koji nastaju kod crtanja cesta, se moe s pomou naredbi u programu PLATEIA 6 ili
naredbi programa Autodesk MAP uspjeno prenesti u sisteme za obradu geografskih informacijskih
sustava. Odgovarajue obraene podatke se moe analizirati i distribuirati s Autodeskovim
programima On Site i Map Guide.

StudioARS Software

Uvod 14

4.

O najvanijim novostima u programu

PLATEIA 6

Program PLATEIA 6 sadri brojne novosti i dopune s obzirom na stariju verziju PLATEIA 5. Sada e
se navesti neke najvanije:
1. nova, fleksibilnija modularna struktura,
2. poboljana brzina izvoenja brojnih vanih funkcija,
3. poboljano korisniko suelje brojnim funkcijama,
4. nove mogunosti instaliranja programa PLATEIA u lokalnim raunalnim mreama (pojedini
moduli ili paketi, najam za odreeni broj sati),
5. poboljan prijenos podataka izmeu modula s koritenjem vanjske baze podataka,
6. odvojene naredbe za upravljanje s podacima, definiranje standarda i definiranje kategorije
ceste, to znai, da svaka os moe biti druge kategorije,
7. poboljane mogunosti za definiranje opih parametara,
8. mogunost definiranja vie prometnih traka i drugih traka (plonika, zelenih povrina,
biciklistikih staza itd.),
9. novi Symbol manager s mogunou dodavanja vlastitih simbola,
10. brojne dopune tokama i spojnicama u modulu Situacija,
11. nova mogunost definiranja horizontalnih elemenata osi interaktivnom metodom,
12. poboljana tonost stacionaa na uzdunim osima,
13. puna potpora lomljenim poprenim osima,
14. nove, fleksibilnije tablice u uzdunim profilima,
15. mogunost definiranja poprenih nagiba i denivelacija za svaki trak posebno,
16. fleksibilnije tablice u poprenim profilima,
17. mogunost crtanja poprenih profila u razliitom horizontalnom / vertikalnom mjerilu,
18. automatsko planimetriranje i auriranje poprenih profila s obzirom na promijenjenu os ili
niveletu,
19. interaktivna mogunost voenja vozila kod horizontalnih zavojnih krivulja,
20. simulacija vonje vozila u pogledu uzduni presjek.

StudioARS Software

Uvod 15

5.

Kompatibilnost s starijim verzijama programa

PLATEIA

U programu PLATEIA 6 je posebna pozornost posveena kompatibilnosti s starijim verzijama. Tako su

ugraene brojne nove funkcije, koje automatski prepoznaju stare ili nove formate tekstualnih datoteka.
Stare crtee situacija i poprenih profila iz programa PLATEIA 5 se moe bez potekoa dalje
obraivati s programom PLATEIA 6.

StudioARS Software

Uvod 16

6.

Mogunosti licenciranja programa PLATEIA 6

Nov sistem zatite programskih modula i aplikacija Geo Engineering donosi i nove mogunosti
koritenja raspoloivih licenci. Program PLATEIA 6 se moe instalirati lokalno ili mreno. U raunalnim
mreama se module moe instalirati potpuno neovisno jedan od drugog, moe ih se zdruiti u tako
zvane pakete ili skupine modula. Tako se module kao pakete moe instalirati trajno ili privremeno, do
odreenog datuma ili za unaprijed odreen broj sati upotrebe. Slijedea tehnika mogunost je
namijenjena najamu programske opreme.

StudioARS Software

Uvod 17

7. Hardverski i softverski zahtjevi

Program PLATEIA 6.0 ima sline hardverske i softverske zahtjeve, kao to ih imaju AutoCAD 2000i i
kasniji, koji predstavljaju okolinu za djelovanje programa PLATEIA 6.0.
Memorijski zahtjevi:

preporueno 128 MB RAM,

najmanje 50 MB prostora na tvrdom disku,

najmanje 64 MB tako zvanog swap prostora na disku,

Hardverski zahtjevi:

Pentium 233 ili noviji procesor,

minimalno 800 x 600 VGA grafiko suelje,

CD ROM pogon za instalaciju programa,

grafika kartica, koja podrava Windows okruenje,

mi ili odgovarajua naprava.

Softverski zahtjevi:

operacijski sistem Windows 98 ili Windows NT 3.51, 4.0 ili noviji,

AutoCAD 2000i ili AutoCAD MAP 2000i ili noviji ili AutoCAD MAP 4.5 ili noviji.

StudioARS Software

Uvod 18

8. Instalacija programa PLATEIA 6.0

8.1. Openito o instalaciji
Nakon kupnje programa PLATEIA 6.0 dobijete paket, koji sadri:

PLATEIA 6.0 CD-ROM s snimljenim programom,

PLATEIA 6.0 korisnike prirunike za svaki modul posebno.

U sluaju, da je u paketu dogovoren i modul Quicksurf, dobijete i:

Quicksurf CD-ROM s snimljenim programom,

Quicksurf hardverski klju,

Quicksurf korisniki prirunik.

Program PLATEIA 6.0 se mora najprije instalirati. Nakon uspjene instalacije e program raditi jo 30
dana. Da bi program PLATEIA 6.0 radio neogranieno dugo, morate u roku 30 dana po uspjeno
izvrenoj instalaciji dobiti password za permanentno djelovanje programa, kao to je opisano u
nastavku.

Program AutoCAD mora biti prethodno instaliran na raunalu, gdje se eli

instalirati program PLATEIA 6.0.

8.2. Postupak instalacije programa PLATEIA 6.0

PLATEIA 6.0 CD ROM obino sadri tri komponente, koje su potrebne za puno djelovanje programa
PLATEIA 6.0:

CGSAPPS 6.0 ... osnova za djelovanje programa PLATEIA 6.0,

PLATEIA 6.0 ... programski moduli PLATEIA,

QUICKSURF ... digitalni model terena (opcija).

Postupak instalacije je slijedei:

1. Ako je na vaem raunalu instaliran operacijski sustav Windows NT 4.0, 2000 ili XP, prijavite
se najprije na sustav kao administrator.
2. Stavite PLATEIA 6.0 CD ROM u CD ROM pogon.
3. Obino se po stavljanju CD-ROM-a u pogon instalacijska procedura automatski pokrene. Ako
se to ne dogodi, pokrenite program SETUP.EXE s glavnog podruja (root) na CD ROM-u.
Nakon pokretanja se otvori slijedei dijalog. Zatvorite sve programe i pritisnite Sljedee >.

StudioARS Software

Uvod 19

4. Otvori se dijalog u kojem se izabere opcija AutoCAD-a s kojim se elite pokretati program
Plateia 6.0.

5. Nakon izabiranja AutoCAD-a izaberete jo komponente programa Plateia 6.0.

StudioARS Software

Uvod 20

Obino je najbolje izabrati sve ponuene komponente.

6. U slijedeem koraku se pokae podruje gdje e se instalirati komponente programa Plateia
6.0.

7. Zadnji dijalog u tom nizu nam prikae listu svih izabranih parametara.

StudioARS Software

Uvod 21

S pritiskom na tipku Instalacija se instalacija zapone.

8. Program pone s instaliranjem pojedinih komponenti. Kada je postupak instalacije zavren,
program PLATEIA je s svim potrebnim komponentama ve pripremljen za rad, te se jo pojavi
slijedei dijalog:

Instalacijska procedura moe automatski napraviti AutoCAD profil i definirati potrebne puteve
u AutoCAD naredbi Options, Support Files. Preporuuje se, da izaberete opciju Pokreni Profile
Creator za automatsko definiranje profila.

StudioARS Software

Uvod 22

9. Ako je bila izabrana opcija Pokreni Profile Creator otvori se slijedei dijalog:

Pritisnemo Sljedee >.

10. Otvori se dijalog u kojem se izabere AutoCAD s kojim se eli pokretati program Plateia 6.0.

StudioARS Software

Uvod 23

11. Nakon izbora AutoCAD-a se moe izabrati postojei profil kao osnovu za novi profil. S
pritiskom na tipku Novi profil > se moe definirati potpuno novi profil.

12. U zadnjem dijalogu s tipkom Instalacija se kreira novi profil. Na Windows Desktop-u se pojavi
ikona Geo Engineering, s kojom se poenemo program PLATEIA.

StudioARS Software

Uvod 24

8.3. Dobivanje passworda za upotrebu programa

1. Pokrenite program PLATEIA 6.0 tako, da dvaput kliknete na ikonu Geo Engineering na
Windows Desktop-u. Ako se najprije uita program AutoCAD, mora se na desnoj strani
padajuih menija pojaviti Geo Engineering meni.
2. Iz Geo Engeneering menija izaberite opciju Upravljanje licencama.
3. Iz dijaloga Upravljanje licencama izaberite Tab Code and password.

Ako elite zatitu na hardverski klju utaknite klju i ukljuite opciju Prebaciti na hardversku
zatitu s kljuem. Prethodno mora biti na raunalu instaliran program za klju, koji se nalazi na
C:\Program Files\Common Files\Cgsa\Bin. Za instalaciju programa pokrenite datoteku
InstallHardlockDriver.bat, koja se nalazi na spomenutom podruju.
Pritisnite tipku Izradi datoteku s kodom i pokaite mjesto gdje e se datoteka zapisati.
4. Poaljite datoteku s kodom na e-mail studioars@studioars.hr i pri tom navedite slijedee:

vae ime, prezime, ime i naslov firme,

serijski broj programa PLATEIA 6.0,
module, koje elite aktivirati,
da li elite privremeno ili stalno aktiviranje programa.

5. Za kratko vrijeme ete dobiti datoteku s kodom. Dobivenu datoteku pokaete s pritiskom tipke
Datoteka s passwordom. Otvori se dijalog u kojem se pokae mjesto datoteke s passwordom.
S tim e program PLATEIA 6.0 konano biti registriran.

StudioARS Software

Uvod 25

8.4. Upravljanje licencama

Upravljanje licencama pored rjeavanja passworda omoguuje i pregled statusa licenci. S
pokretanjem naredbe Upravljanje licencama iz menija Geo Engineering i izborom taba status se pojavi
slijedei dijalog:

U listi su u stupcu moduli i tipovi licenci. Mogue je vie tipova licenci:

permanent ... licenca nikada ne istjee,

do datuma ... licenca djeluje do odreenog datuma,

za sate ... licenca vrijedi odreeni broj sati upotrebe
network mrena licenca.

S tipkom Ispis Status podataka se moe u ASCII datoteku zapisati podatke o statusu licenci.

8.5. Prebacivanje na mrenu zatitu

Za upotrebu mrene licence mora biti uspostavljen server licenci na jednom od raunala u mrei.

Kod prebacivanja na mrenu licencu ete izgubiti postojeu licencu!

Za prebacivanje na mrenu licencu pokrenite Upravljanje licencama i izaberite tab Mrena licenca.
Otvori se slijedei dijalog:

StudioARS Software

Uvod 26

U polje Mreni server licenci upiete ime raunala na kojem se nalazi server licenci i hardverski klju.
Pritisnite tipku Provjeriti i u sluaju, da se odvija komunikacija s serverom e se u polje Hardlock br:
ispisati broj kljua, koji je prikljuen na serveru. U sluaju, da se broj kljua ne ispie prebacivanje na
mrenu licencu nije preporuljivo.
Ako su upisani ime raunala i broj kljua pritisnite tipku Prebaciti na mrenu zatitu. Program vas iz
sigurnosnih razloga dvaput pita za potvrdu.
Opcija Promijeni Port se koristi u sluaju da preuzeti port nije dostupan. Port je potrebno najprije
promijeniti na serveru mrenih licenci i jo zatim lokalno. Promjena se odvija tako, da se u polje upie
broj porta i pritisne tipka Promijeni Port. Preuzeta vrijednost porta je 2039.
S tipkom Prebaciti na lokalnu zatitu je omogueno prebacivanje natrag na lokalnu zatitu. Lokalna
zatita e biti inicijalizirana i zato bi morali za upotrebu programa ponovno dobiti password (poglavlje:
Dobivanje passworda za upotrebu programa).

StudioARS Software

Uvod 27

9. Kako poeti?
9.1. Uvod
Nakon uspjeno izvrene instalacije programa PLATEIA 6.0 se na Windows Desktop-u pojavi nova
ikona s imenom Geo Engineering, s kojom se moe pokrenuti program AutoCAD i s njim program
PLATEIA 6.0 tako, da se dvaput klikne na Geo Engineering ikonu.
Kod otvaranja novog crtea u programu AutoCAD odnosno PLATEIA valja upozoriti, da je
preporuljivo koristiti podlogu (template) s imenom ACAD.DWT a ne ACADISO.DWT ili neke druge iz
liste, koja se pojavi kod otvaranja novog crtea. Dakle otvara se nov crte na nain, kojeg prikazuje
donji dijalog:

Razlog za gornji savjet je u tome, da podloga ACAD.DWT sadri AutoCAD parametar s imenom
DIMZIN, koji je postavljen na vrijednost 0. Ukoliko vrijednost parametra DIMZIN nije postavljena na 0,
dogaa se, da program AutoCAD automatski skrauje ispis decimalnih mjesta u sluajevima, da je
vrijednost istih jednaka 0 (naprimjer umjesto 53.000 ispie samo 53), to utjee na estetski izgled
nacrta, posebno kod tabeliranja visinskih kota terena, nivelete i slino.
AutoCAD, koji se pojavi na ekranu, ima na desnoj strani padajuih menija dodatni meni Geo
Engineering. On djeluje kao navigator izmeu razliitih modula programa PLATEIA 6.0 i drugih Geo
Engineering modula.
Prije koritenja nekog od modula programa PLATEIA, ga se najprije mora uitati. To se napravi tako,
da se iz menija Geo Engineering izabere odgovarajuu naredbu, npr. PLATEIA 6 -> 11 Situacija.
Zatim se izabrani modul, u gornjem sluaju 11 Situacija, uita i pojavi se njegov padajui meni na
desnoj strani padajuih AutoCAD menija. Ako se kasnije eli zavriti s pojedinim modulom programa
PLATEIA, izabere se naredba Zavretak PLATEIA Situacija (11Z) u meniju modula Situacija. Slino
vrijedi za sve ostale module programa PLATEIA 6.0.

StudioARS Software

Uvod 28

Ako je izabrani modul uitan, mora se prije upotrebe naredbi izabranog modula prijaviti na projekt. To
se napravi s pozivanjem odgovarajue naredbe Projekt u pojedinom modulu, i to:

11A1 ... za modul Situacija,

21A1 ... za modul Osi,

31A1 ... za modul Vzdolni profili,

41A1 ... za modul Preni profili,

50A1 ... za modul Prometna oprema.

Toniji opis upotrebe projekta je dan u nastavku.

Naredbe, koje su ugraene u pojedini modul programa PLATEIA 6.0 se mogu pozivati na slijedee
naine:

s miem se izabere odgovarajue naredbe u padajuem meniju,

s miem se izabere odogovarajue ikone,

u komandnoj liniji programa AutoCAD se utipka kod naredbe. Kod naredbe je sastavljen iz broja i
slova. Sve naredbe modula Situacija poinju s brojem 11, naredbe modula Osi s brojem 21,
naredbe modula Uzduni profili s brojem 31, naredbe modula Popreni profili s brojem 41 i
naredbe modula Prometna oprema s brojem 50. U meniju su sve naredbe odgovarajue
oznaene s brojevima i slovima. Tako na primjer naredba Mjerilo u modulu Situacija ima kod 11B,
naredba Paketni unos toaka pak kod 11F1.

Sve naredbe, koje su ugraene u meni, se mogu pozvati i s tipkanjem koda u komandnoj liniji
programa AutoCAD. Ikone u pojedinim modulima postoje samo za neke najee naredbe, koje su
takoer ugraene i u meni. Pored naredbi, koje su ugraene u meni, su u programu PLATEIA 6.0 na
raspolaganju jo neke pomone naredbe, koje se poziva s tipkanjem u komandnoj liniji programa
AutoCAD. Pomone naredbe su opisane u nastavku.
Opis ostalih menija i naredbi Geo Engineering je takoer dan u nastavku.

StudioARS Software

Uvod 29

9.2.

Meniji programa PLATEIA 6.0

Naredbe programa PLATEIA 6.0 se najee pokree s pomou padajuih menija. Pri tom je vano
napomenuti, da je raspored naredbi u padajuim menijima pojedinih modula takav, da se za
uobiajene postupke izrade nacrta slijede naredbe od vrha prema dnu pojedinog padajueg menija.
Najvanije naredbe su u padajuim menijima napisane s velikim slovima, to slui kao dobra
orijentacija prije svega manje iskusnim korisnicima.
Ikone su odlina pomo za brzo pokretanje vanih naredbi. Kao to je ve reeno, ikone postoje samo
za vanije naredbe. Ostale naredbe se moraju pokretati iz odgovarajuih padajuih menija ili iz
komandne linije.
U nastavku su prikazani meniji pojedinih modula programa PLATEIA 6.0.

Modul PLATEIA 6.0 Situacija:

StudioARS Software

Uvod 30

Modul PLATEIA 6.0 Osi:

Modul PLATEIA 6.0 Uzduni profili:

StudioARS Software

Uvod 31

Modul PLATEIA 6.0 Popreni profili:

Modul PLATEIA 6.0 Prometna oprema:

StudioARS Software

Uvod 32

9.3. Pomone naredbe programa PLATEIA 6.0

Pomone naredbe programa PLATEIA 6.0 se unose / tipkaju u komandnu liniju programa AutoCAD.
Pomone naredbe se dijeli na kratice naredbi AutoCAD i druge naredbe.
Kratice AutoCAD naredbi:

Kratica

AutoCAD naredbe

ZA

Zoom All ... prikazati sve

ZE

Zoom Extents ... prikazati krajnje granice crtea

ZW

Zoom Window ... prikazati prozor

ZP

Zoom Previous ... prikazati prijanji pogled

ER

Erase ... brisati

OF

Offset ... paralelno kopirati

MO

Move ... premjestiti

CO

Copy ... kopirati

MI

Mirror ... zrcaliti

RO

Rotate ... rotirati

BR

Break ... prelomiti

TR

Trim ... odrezati

EX

Extend ... produiti

ST

Stretch ... rastegnuti

CH

Change ... promijeniti

CI

Circle ... crtati krug

LI

Line ... crtati liniju

DT

Dtext ... crtati tekst

RE

Redraw ... osvjeiti crte

VP

Viewports ... prozor prikaza

EN

End ... zavriti

SA

Save ... zapisati

Druge naredbe:

UB

Undo Back ... korak natrag, vrijedi i za PLATEIA naredbe

LF

Last File ... u editoru teksta Notepad prikae zadnju datoteko, koja je uitana ili zapisana u
programu PLATEIA.

SS

Selection Set ... brzo izabiranje elemenata po layerima.

StudioARS Software

Uvod 33

Nakon pokretanja naredbe SS se pojavi slijedei dijalog s listom layera u otovorenom crteu:

Sadraj dijaloga:
Iz crtea

Ako se izabere ta opcija, tada se moe u crteu zadati jedan element i program e
automatski izabrati sve one elemente, koji su na istom layeru, kao izabrani element.

Iz liste

program e izabrati sve elemente na izabranom layeru iz liste. Moe se zadati jedan
ili vie layera.

Izabrane elemente se moe u AutoCAD-u na pitanje Select Objects zadati s opcijom P, koja znai
Previous ili prijanji izbor elemenata.

StudioARS Software

Uvod 34

9.4. Plotanje nacrta

Nacrt, nacrtan s programom PLATEIA 6.0, se isplota s AutoCAD-ovom naredbom PLOT.

Kod definiranja mjerila za crtanje nacrta je potrebno uzeti u obzir slijedee upute :

Moduli Situacija, Osi i Prometna oprema : nacrt se u razliitim mjerilima nacrta s parametrima :
Mjerilo 1:1000 ... Plotted MM = Drawing Units : 1=1
Mjerilo 1:500 ... Plotted MM = Drawing Units : 2=1
Mjerilo 1:2000 ... Plotted MM = Drawing Units : 1=2
i slino za druga mjerila.

Modul Uzduni profili : nacrt se za sva mjerila plota s parametrom :

Plotted MM = Drawing Units : 10=1

Modul Popreni profili : nacrt se za sva mjerila plota s parametrom :

Plotted MM = Drawing Units : 10=1

StudioARS Software

Uvod 35

10. Opisi naredbi, koje se pojavljaju u vie modula

10.1. Projekt
Projekt ili Projekt manager je sustav za upravljanje s podacima, koji nastaju projektiranjem s
programom PLATEIA 6.
Pojedini projekt ima svoje ime i opis. Graeviniski projekt, kojeg se eli raunalno obraditi, sastavljaju
brojni crtei i drugi podaci, zapisani u tekstualnim datotekama. U Projektnom manageru je zapisano,
koji crtei i podaci pripadaju odreenom projektu. Projektni manager olakava rad kod traenja
podataka, koji se odnose na obraivani projekt i istovremeno pazi, da su podaci, koje upotrebljavaju
razliiti moduli u okviru jednog projekta, konzistentni.
Novi projektni manager se od projektnog managera iz Plateie 5.0 razlikuje po tome, da u novom
projektu nisu vie zapisani podaci o kategoriji obraivane ceste, raunskoj brzini i podaci o prometnim
trakama. Zadatak novog projektnog managera je ogranien iskljuivo na upravljanje s podacima.
Ako je pojedini modul programa PLATEIA 6.0 uitan, mora se prije koritenja naredbi izabranog
modula prijaviti na projekt. To se napravi s pozivanjem odgovarajue naredbe Projekt u pojedinom
modulu, i to:

11A1 ... za modul Situacija,

21A1 ... za modul Osi,

31A1 ... za modul Uzduni profili,

41A1 ... za modul Popreni profili,

50A1 ... za modul Prometna oprema.

Projektni manager je dakle dio svakog od osnovnih modula programa PLATEIA 6.0: Situacija, Osi,
Uzduni profili, Popreni profili i Prometna oprema. Svaki od spomenutih modula ima na vrhu svojega
padajueg menija skupinu naredbi s imenom Projekt. U njoj se nalaze slijedee naredbe:

Projekt

Podruje definicija projekta

Opi parametri

Definiranje raunskog standarda

Ikone

U nastavku je dan opis pojedinih naredbi.

PROJEKT
Naredba PROJEKT iz skupine Projekt se mora pokrenuti u slideim sluajevima:

ako se poinje s programom PLATEIA 6.0 raditi novi crte,

ako se eli prvi put s programom PLATEIA 6.0 obraivati postojei crte, koji nije bio izraen u
programu PLATEIA 6.0,

ako se eli crte, koji je obraivan s jednim od modula programa PLATEIA 6.0, u nastavku
obraivati s naredbama drugog modula programa PLATEIA 6.0 (na primjer, ako se eli u crte,
izraen s modulom Situacija, nacrtati osi s modulom Osi).

Svi vani parametri, koji su povezani s projektom, se definiraju u slijedeem dijalogu:

StudioARS Software

Uvod 36

U dijalogu je prikazan popis svih postojeih projekata. Popis je u obliku granate strukture tako, da
svaki projekt ima tri grane i to Parametri (ikona ), DWG datoteke (ikona ) i ASCII datoteke (ikona
).
U grani Parametri su:

kratak opis projekta (ikona

Podruje definicija projekta (ikona

HDR datoteka (ikona

),
)i

).

Kratak opis projekta ... je dodatni opis imenu projekta, sastavljen iz nekoliko rijei. Primjer: Projekt
zaobilaznice Rijeke.
Podruje definicija projekta ... je podruje (direktorij, mapa) na disku, gdje se u toku rada s programom
PLATEIA 6.0 zapisuju izlazne tekstualne ASCII datoteke i od kuda program ita ulazne ASCII
datoteke.
Header datoteka ... je ime datoteke, koja odreuje komentar glavu, koja se upie u svaku izlaznu
tekstualnu datoteku na poetak ili na vrh izlazne datoteke. Komentar ili glava se moe proizvoljno
oblikovati sukladno s dolje navedenim pravilima. Header datoteka ima nastavak HDR. Standardno
ugraena HDR datoteka u programu PLATEIA 6.0 se zove CGSAPPS.HDR i nalazi se u podruju,
gdje je instaliran program PLATEIA.

StudioARS Software

Uvod 37

Primer standardne HDR datoteke:

*******************************************************
* <APPLICATION>
* Datoteka : <FILE_NAME>
* Datum
: <DATE>
* Sat
: <TIME>
*******************************************************

Primjer prilagoene HDR datoteke:

*******************************************************
* PROJEKTNI BIRO ZA NISKOGRADNJU, d.o.o.
* Primorska 65, 51000 Rijeka
*
* PROJEKT AC RIJEKA-TRST
*
* Korisnik : <USER_NAME>
* Datoteka : <FILE_NAME>
* Datum
: <DATE>
* as
: <TIME>
*******************************************************

HDR datoteku se moe jednostavno prilagoditi s editorom teksta Notepad i dodijeliti joj proizvoljno
ime. Kod ureivanja HDR datoteke je potrebno uzeti u obzir slijedee:

svaki red u HDR datoteci se mora poeti s zvjezdicom (*) u prvom stupcu,

imena u zagradama <> su varijable, koje znae:

<APPLICATION> ... ime programa, koji generira datoteku,
<USER_NAME> ... ime korisnika programa,
<FILE_NAME> ... ime ASCII datoteke,
<DATE> ... datum, kada je datoteka izraena,
<TIME> ... sat, kada je datoteka izraena.

Za HDR datoteku nije potrebno, da sadri sve varijable.

Primjer izlazne ASCII datoteke s dodanim zaglavljem:

*******************************************************
* PLATEIA 5.0 - MODUL OSI
* Korisnik : Projektni biro AC, Rijeka
* Datoteka : D:\PROJEKTI\AC RIJEKA\123.UZD
* Datum
: 20.08.1998
* Cas
: 16:09
*******************************************************
# 1
0
-46.356 114.906
P1
0
-34.919 115.417
P1A
0
-26.356 115.800
P2
0
-9.509 116.553
0
0
-6.356 116.796
P3

Zaglavlje se pripisuje veini izlaznih ASCII datoteka. Neke manje vane

datoteke ne sadre zaglavlje.

Pored grane Parametri su jo popis DWG datoteka i popis ASCII datoteka.

StudioARS Software

Uvod 38

Popis DWG datoteka ... prikae popis DWG datoteka, koje su prijavljene na izabrani projekt.
popis ASCII datoteka prikae popis svih ASCII datoteka, koje su stvorene ili samo otvorene, kada
smo bili prijavljeni na doloen projekt.
Na gornjem meniju postoje dva padajua menija Datoteka i Parametri. Sve naredbe iz skupine
Datoteka se mogu pokrenuti i s ikonama, koje se nalaze u redu ispod padajueg menija. Skupina
Datoteka se sastoji od slijedeih naredbi:

Novi projekt ... (ikona

) s tom naredbom se otvori nova projektna datoteka, kojoj se najprije
dodijeli ime i pokae podruje gdje e se nalaziti. Ime projekta u Platei 6.0 se moe sastojati od
vie rijei. Na primjer Idejni projekt ili AC Rijeka Zagreb i slino.

Otvori projekt (ikona

) s tom naredbom se otvori postojea projektna datoteka i tako doda
izabrani projekt u popis projekata. Zadnji otvoreni projekt se automatski postavi na trenutno
aktivni projekt.

Brii projekt ... (ikona

) s tom naredbom se izbrie izabrani projekt iz popisa projekata. U
dijalogu se moe izabrati da li se eli izbrisati projekt iz popisa (datoteke, koje pripadaju
izabranom projektu, se pri tom ne briu) ili se pak eli izbrisati datoteke iz popisa i s diska.
Pozor: ako je bila izabrana ta opcija biti e izbrisane sve datoteke, koje su zapisane u
izabranoj projektnoj datoteci!

) naredba provjeri, da li su projektne PRJ datoteke,

Osvjeavanje popisa projekata ... (ikona
koje su zapisane u popisu programa PLATEIA, dostupne ili ne. Projekti, koji nisu dostupni ili koje
program ne nae, se automatski briu iz popisa.

Kopiraj projekt (ikona

) s tom naredbom se napravi kopija ve postojee projektne
datoteke. S dijalogom se mora najprije zadati ime i mjesto ulazne projektne datoteke i zatim jo
ime i mjesto izlazne datoteke. Program napravi datoteku u kojoj su zapisani jednaki parametri,
DWG datoteke i ASCII datoteke kao u originalnoj ulaznoj datoteci.

Trenutni projekt ... (ikona

) s tom naredbom se oznaeni projekt postavi kao trenutni.

Skupinu Parametri pak sastavljaju dvije naredbe i to Tipke i O programu. S naredbom tipke se ukljui
ili iskljui red s ikonama. Naredba O programu pak daje neke dodatne informacije o programu
(verzija).
Projektna datoteka ima nastavak PRJ (Projekt) i sadri:

Parametri: podruje, put do .HDR datoteke i kratak opis projekta.

Popis DWG datoteka.

Popis ASCII datoteka.

Vanu funkciju u projektnom manageru ima desna tipka mia, koja omoguuje koritenje dodatnih
menija. Dodatni meniji su nekakve kratice do naredbi iz gornjeg menija. Imaju razliit sadraj s
obzirom na poloaj mia. U sluaju, da se pritisne desna tipka mia, a kursor mia je iznad:

. S pritiskom na Trenutni projekt se

imena projekta se otvori slijedei meni:
izabrani projekt postavi za trenutni. Brii projekt pak izabrani projekt izbrie jednako kao s
koritenjem naredbe s gornjeg menija.

StudioARS Software

Uvod 39

Radnog podruja projekta se otvori slijedei dodatni meni s mogunosti Odredi radno podruje. S
tom mogunosti se moe definirati podruje definicija projekta.

HDR datoteke se otvori dodatni meni s slijedeim opcijama:

Izaberi HDR datoteku... izabere se HDR datoteka
Onemogui koritenje HDR datoteke... HDR datoteka se nee koristiti (ASCII datoteke e biti
kreirane bez zaglavlja)
popisa DWG datoteka se otvori slijedei dodatni meni:
Novi crte... Otvori se novi prazan crte u AutoCAD-u, koji je ve prijavljen na izabrani
projekt.
Dodaj trenutni crte u popis... Trenutno aktivan crte se doda u projekt.
Dodaj crte... Dodavanje proizvoljnog, ve postojeeg crtea u projekt. Nakon pokretanja
naredbe se pojavi standardan browse dijalog s kojim se pokae ime i mjesto datoteke.
Brii sve... Izbrie sve datoteke iz popisa DWG datoteka u projektu.
Osvjei... osvjei popis datoteka (pogledati naredbu Osvjeavanje popisa projekata).
Sloi po abecedi... Datoteke se sloe po abecedi.
Sloi po datumu... Datoteke se sloe po datumu.

pojedine DWG datoteke se otvori slijedei dodatni meni:

Novi crte... Otvori se novi prazan crte u AutoCAD-u, koji je ve prijavljen na izabrani
projekt.
Otvori crte... Otvori izabran crte u AutoCAD-u.
Dodaj trenutni crte u popis... Trenutno aktivan crte se doda u projekt.
Dodaj crte... Dodavanje proizvoljnog, ve postojeeg crtea u projekt. Nakon pokretanja
naredbe se pojavi standardan browse dijalog s kojim se pokae ime i mjesto datoteke.
Brii... Izbrie izabran crte iz popisa DWG datoteka.
Brii sve... Izbrie sve datoteke iz popisa DWG datoteka u projektu.
Osvjei... osvjei popis datoteka (pogledati naredbu Osvjeavanje popisa projekata).
Sloi po abecedi... Datoteke se sloe po abecedi.
Sloi po datumu... Datoteke se sloe po datumu.

pojedine ASCII datoteke se otvori slijedei dodatni meni:

Editor... Izabrana ASCII datoteka se otvori u editoru (Notepad).
Excell... Izabrana ASCII datoteka se otvori u programu MS Excell (ako je program instaliran).
Brii... Izbrie izabranu datoteku iz popisa ASCII datoteka.
Brii sve... Izbrie sve datoteke iz popisa ASCII datoteka u projektu.
Osvjei... osvjei popis datoteka (pogledati naredbu Osvjeavanje popisa projekata).

popisa ASCII datoteka se otvori slijedei dodatni meni:

Dodaj datoteku... Proizvoljna ASCII datoteka se doda u projekt.
Sloi po abecedi... Datoteke se sloe po abecedi.
Sloi po datumu... Datoteke se sloe po datumu.

StudioARS Software

Uvod 40

10.2. Podruje definicija projekta

Naredba slui za brzi pregled radnog podruja u programu Windows Explorer. Podruje, koje se
prikae u Explorer-u, se definira u dijalogu Projekt, naredba Podruje definicija projekta.

10.3. Opi parametri

Moduli Situacija, Osi, Uzduni profili, Popreni profili i Prometna oprema sadre u skupini naredbi
Projekt naredbu Opi parametri, koja slui za definiranje vrijednosti brojnih parametara pojedinog
modula. S pomou definiranja vrijednosti pojedinih parametara se moe utjecati na nain crtanja,
ispisa ili prorauna, koje obavlja trenutni programski modul.
Primjer definiranja u modulu Prometna oprema:

StudioARS Software

Uvod 41

Parametri su zbog bolje preglednosti odvojeni po grupama. Na lijevoj strani dijaloga korisnik izabere
grupu. Na desnoj strani se tako prikau izabrani parametri i njihove vrijednosti. Korisnik moe izabrati i
osnovnu grupu iz koje izlaze sve ostale skupine (izabere Grupe: HRV). U tom sluaju se na desnoj
strani ispiu svi parametri s obzirom na grupu.
Pojedini parametar se promijeni tako, da se u desnom dijelu dijaloga dvaput klikne na ID parametra.
Donja slika prikazuje primjer definiranja mjerila u modulu osi.

U dijalogu se definira eljena vrijednost i pritisne se tipka OK ili pak prekine s tipkom Cancel. Postoji i
tipka Poetne vrijednosti. S tom tipkom se izabrani parametar na poetnu vrijednost, koja je zapisana
za sliaj, da se eli uspostaviti poetno stanje programa (stanje, koje je bilo uspostavljeno nakon
instalacije).
Parametri, koje se esto mijenja se mogu uvrstiti u grupu Najee koriteni (Favorites). Tu grupu
svaki korisnik definira sam, tako da moe bre nai potrebne parametre. Parametri se u grupu

StudioARS Software

Uvod 42

Najee koriteni dodaju tako, da se iznad izabranog parametra klikne s desnom tipkom mia, te se
iz dodatnog menija koji se pojavi izabere jedinu opciju Dodaj esto koritenim.

Novost u programu Plateia 6.0 je, da se definirane parametre moe spremiti pod
proizvoljnim imenom. S pritiskom na tipku Spremi se otvori slijedei dijalog:

U polje ime parametra se upie ime pod kojim se eli spremiti parametre. Ispod polja su ispisane ve
postojei korisniki parametri. Ime parametra mora biti razliito od ve postojeeg korisnikog
parametra.
Izmeu spremljenih parametara se prebacuje s padajuim menijem, koji se nalazi gore desno u
dijalogu Geo Engineering parametri. Padajui meni standarda prikazuje slijedea slika:

Korisnike parametre se izbrie s tipkom Brii. Iz popisa se izabere parametre, koje se elimo izbrisati
i pritisne OK. Brisati se mogu samo korisniki parametri a ne ugraeni standardi. Isto tako se ne mogu
izbrisati trenutno aktivni korisniki parametri.
Tipka Poetne vrijednosti postavi sve parametre na poetne vrijednosti.

StudioARS Software

Uvod 43

10.4. Pretvorbe zapisa iz Plateia 5.0 u Plateia 6.0

U prijelazu iz programa Plateia 5 na program Plateia 6 se promijenila struktura definiranih tipova
datoteka. Datoteke iz Plateie 5 je mogue pretvoriti u zapis Plateie 6 s upotrebom arobnjaka za
pretvorbu formata datoteka. Naredba Projekt / Pretvorbe zapisa / Pretvorba zapisa Plateia 5 -> Plateia
6 se pokrene arobnjak za pretvorbu zapisa iz Plateia 5.0 u Plateia 6.0. Nakon pokretanja naredbe se
pojavi slijedei dijalog

Pitisnite tipku Naprijed > za nastavak. u slijedeem koraku se izabere tip datoteke za pretvorbu:

Izabrati se moe izmeu tipova datoteka, ija se struktura u Plateiai 6 promijenila. Struktura ostalih
tipova datoteka je ostala nepromijenjena. Nakon izbora tipa datoteke se pritisne Naprijed >. Prikae se
dijalog u kojem se zadamo popis datoteka za pretvorbu:

StudioARS Software

Uvod 44

Datoteke se dodaje u popis s tipkom Pretrai >>. Izabranu datoteku se moe izbrisati iz popisa s
tipkom Brisati iz popisa. U slijedeem koraku arobnjaka se zadaju podaci, koji ovise o izabranom tipu
datoteke. Za slijedee tipove datoteka se pojave dijalozi:

XYZ

U dijalogu se moe izabrati izmeu dvije mogunosti:

U prvom sluaju se moe koristiti datoteka PP_DEFUN.BLK iz programa Plateia 5. Datoteka
se obino nalazi u podruju gdje je instalirana Plateia 5. U tom sluaju e arobnjak dodati
ifre tokama s obzirom na definicije u datoteci PP_DEFUN.BLK. S tipkom Datoteka >> se
pokae gdje se nalazi datoteka PP_DEFUN.BLK. Otvori se dijalog s ve dodanim iframa.

StudioARS Software

Uvod 45

U drugom sluaju se otvori dijalog u kojem se mora pojedinnim ifram iz Plateie 5 prirediti
toke iz Plateie 6. S tipkom Izaberite direktorij >> se pokae podruje definicija toaka iz
programa Plateia 6. Obino je to "...\CGSAPPS6\POINTS".

Nakon izbora datoteke se u popisu Toke pojave imena toaka iz izabranog podruja.
Korisnik mora iframa iz lijevog popisa dodati odgovarajuu toku iz popisa Toke. S tipkom
Zadajte (=) arobnjak izbranoj ifri pridoda izabranu toku i relaciju zapie na popis
Zadavanje ifri. S tipkom Brisati iz popisa se izabrana relacija izbrie iz popisa zadavanja.
Postupak se ponavlja toliko puta koliko je potrebno da se svim iframa zadaju relacije.

StudioARS Software

Uvod 46

SPO

Upie se ime sekcije i pritisne Naprijed >.

SIR

U polja se upiu imena traka lijevo i desno od osi i pritisne Naprijed >.

StudioARS Software

Uvod 47

PNG

U polja se upie imena traka lijevo i desno od osi i pritisne Naprijed >.

UP

U polja se upie imena traka lijevo i desno od osi i pritisne Naprijed >.

StudioARS Software

Uvod 48

U zadnjem koraku (neovisno o tipu datoteke, koju se pretvara) se definira ime nove datoteke.

S pritiskom na tipku Kraj e arobnjak zapisati datoteku pretvorenu u zapis, kojeg je mogue itati s
programom Plateia 6.

U svakom koraku arobnjaka korisnik moe izabrati opciju < Natrag s kojom se
premjesti na prethodni korak u arobnjaku. S tipkom Cancel se rad s
arobnjakom zavri bez zapisa datoteke.

10.5. CGS Editor

CGS Editor je namijenjen lakem ureivanju ASCII datoteka potrebnih za rad s programskim paketom
Plateia. Korisnik moe jednostavno preko dijaloga unositi sve potrebne podatke u datoteku, popravljati
ih ili brisati.

StudioARS Software

Uvod 49

Za unos podataka u novu datoteku se izabere Nova i otvori se dijalog u kojem se izabere tip datoteke
koju se eli ureivati:

Ako se izabere jedan od mogunih tipova datoteka se otvori dijalog u kojem se unese ime sekcije i red
s komentarom. Ime sekcije je obavezno, komentar ne. Nakon uspjenog unosa imena sekcije se
otvori novi dijalog u kojem se unosi podatke. Oblik dijaloga se razlikuje o izabranom tipu datoteke.
Omogueno je premjetanje izmeu osnovnog dijaloga i dijaloga za unos podataka (dijalog za unos
podataka moe biti cijelo vrijeme na ekranu). Uneseni podaci se uvijek unose na kraj datoteke.
Ako se eli umetnuti novi zapis, se premjesti nad zapis za kojim se eli dodati podatke i na meniju ili
ikoni se izabere Dodavanje podataka.
Na proizvoljnom mjestu u datoteci se moe dodati red s komentarom ili nova sekcija. I tu se podatak
zapie za trenutno izabrani zapis.
Trenutno se moe izabrati izmeu slijedeih datoteka:

XYZ

POM

OS

UZD

POP

SIR

TAN

PNG

UP

Ako se izabere jedan od moguih tipova datoteka se otvori dijalog u kojem se unese ime sekcije i red
s komentarom. Ime sekcije je obavezno. Nakon uspjenog unosa imena sekcije se otvori novi dijalog
u kojem se unosi podatke. Oblik dijaloga se razlikuje od izabranog tipa datoteke. Omogueno je
premjetanje izmeu osnovnog dijaloga i dijaloga za unos podataka (dijalog za unos podataka moe
biti cijelo vrijeme na ekranu). Uneseni podaci se uvijek unose na kraj datoteke.
Ako se eli umetnuti novi zapis, se premjesti nad zapis za kojim se eli dodati podatke i na meniju ili
ikoni se izabere Dodavanje podataka.
Na proizvoljnom mjestu u datoteci se moe dodati red s komentarom ili nova sekcija. I tu se podatak
zapie za trenutno izabrani zapis.
U osnovnom dijalogu se nizovi podataka prikau u razliitim bojama. Znaenje pojedine boje:

StudioARS Software

Uvod 50

Boja

Znaenje

crna

niz podataka

crvena

ime sekcije

zelena

Komentar

svijetlo plava

redovi, koje nije mogue ureivati (read only)

Ikone:

Dodavanje podataka
Dodavanje sekcije
Dodavanje komentara

Dodavanje podataka... set podataka se doda uvijek za trenutno aktivnim zapisom. Zapis u
datoteci se moe zapisati u jedan ili vie redova.

Primjer zapisa u vie redova (datoteka tipa OS)

Ureivanje podataka... podatke se ureuje s dvoklikom na aktivni zapis, s obzirom na tip zapisa
se otvori dijalog u kojem se moe ureivati podatke.

Brisanje podataka... s pritiskom na tipku Delete se moe izbrisati trenutno aktivni zapis. Brisati se
moe sve zapise, osim prvog u datoteci, koji je ime sekcije.

StudioARS Software

Uvod 51

Posebnosti ureivanja datoteke tipa OS:

Datoteka osi moe biti sastavljena iz etiri mogua elementa osi:

pravac

kruni luk

prijelaznica

djelomina prijelaznica

Poetak zadavanja osi je jednak, kao kod svih ostalih datoteka (najprije se unese ime sekcije i
opcionalno komentar), zatim se otvori dijalog, koji nudi unos pojedinih lanova:

S obzirom na izabrani lan osi se otvori dijalog u kojeg se unese sve potrebne podatke. Blokovi
podataka se sastoje od pet redova. Za podatke, koji nisu obavezni ili nemaju smisla se kod
definiranog elementa ispie znak "?". Najbri put za zapis beskonanih radijusa je koritenje
vrijednosti 0.

StudioARS Software

Uvod 52

10.6. Symbol manager

Symbol manager je namijenjen unoenju i ureivanju simbola (blokova, zapisanih u dwg datotekama).
Koristi bazu podataka, gdje su zapisani podaci o tim simbolima (ime, faktor skaliranja, rotacija, opis).
Nakon pokretanja programa se prikae slijedei dijalog:

Iz liste Tabele se izabere tabela s simbolima. Simboli izabrane tabele se prikau na tabu Unos. Pored
taba Unos je jo tab Najee koriteni, gdje je uvijek prikazana tabela najeih simbola. U tablicu
najee koriteni korisnik dodaje proizvoljne simbole, koje esto koristi. Proizvoljan simbol se doda u
listu najeihih tako, da ga se oznai (klikne) i pritisne tipka Dodaj esto koritenim.
U polju Ime, opis je ispisano ime i opis izabranog simbola.
U polja X, Y, Z i Rotacija se upie faktore poveanja i rotacije simbola, kojeg se eli unesti u crte. S
pritiskom na tipku Unesi se izabrani simbol unese u crte. Ako se iskljuimo opcija Prikai ikone
simboli u dijalogu e biti prikazani u obliku liste. Primjer prikazuje slijedea slika:

StudioARS Software

Uvod 53

S pritiskom na tipku Ureivanje baze >> se otvori novi dijalog, gdje se moe ureivati tablice s
simbolima.

StudioARS Software

Uvod 54

S liste Tabele se izabere tabela, koja se eli ureivati. Nakon izbora se u okviru Simboli prikae njen
sadraj. U donjem desnom dijelu dijaloga su tri tipke:

Dodaj... dodavanje novog simbola. Nakon pritiska tipke se otvori dijalog gdje se pokae mjesto i
ime DWG datoteke, koja sadri simbol. Ako je bio izabran DWG, koji je ve u tabeli, ga program
ne unese.

Brii... izbrie oznaeni simbol iz knjinice (ne izbrie DWG datoteke).

Uredi... ureivanje podataka o simbolima (opis, skaliranje, rotacija) u knjinici. Ako je izabran
jedan simbol s kliknom na tu tipko, se otvori slijedei dijalog:

Mijenjati se moe opis te faktore skaliranja i rotacija simbola. Ako se u polje 'Opis' ne upie
nijedan znak, se opis ne promijeni (ne izbrie se, ako je ve prisutan; ako ga se pak eli izbrisati,
se moe upisati razmak). Promjene se potvrdi s tipkom OK.
Ako je izabrano vie simbola i klikne se na tipku Uredi, prikae se donji dijalog.

Spreminjamo lahko opis,skalirne faktorje in rotacijo simbola. e v polje 'Opis' ne vpiemo

nobenega znaka, se opis ne spremeni (se ne zbrie, e je e prisoten; e pa ga elimo zbrisati,
lahko vpiemo presledek). Spremembe potrdimo s tipko OK. Spremembe veljajo za vse izbrane
simbole.
U gornjem dijelu dijaloga, u okviru Tabele se nalaze dvije tipke: Dodaj i Brii. S pritiskom na tipku
Dodaj se doda nova tabela u bazu simbola. Otvori se slijedei dijalog:

Unese se ime nove tabele i pritisne OK. Program ne dozvoljava dvije tabele s istim imenom.

StudioARS Software

Uvod 55

S tipkom Brii se izbrie trenutno izabrana tabela.

StudioARS Software

Uvod 56

11. Opa pravila za pisanje PLATEIA ASCII

datoteka
Program PLATEIA 6.0 koristi tekstualne ASCII datoteke za zapis rezultata razliitih prorauna i za
itanje unaprijed pripremljenih podataka. Tekstualne datoteke, koje se javljaju u programu PLATEIA
6.0, su opisane u dodatku A tog prirunika (TIPOVI ASCII DATOTEKA I OPIS STRUKTURA
PODATAKA).
Tekstualne ASCII datoteke se izrauje i ureuje s obinim tekstualnim editorom, kao npr. Notepad,
ugraen u operacijski sustav Windows NT/98, 2000, XP. Kod pripreme datoteka se mora obratiti
pozornost na slijedea pravila:

zvjezdica * u prvom stupcu uvijek znai cijeli red kao komentar,

ljestve # u prvom stupcu uvijek znai novu sekciju ili novu skupinu podataka. Znaku # uvijek
slijedi i ime sekcije,

znak & (and) predstavlja povezujui lan izmeu podataka unutar sekcije,

kod pojedinih tipova datoteka je vaan redoslijed podataka (redova, stupaca),

za pisanje datoteka se moe koristiti velika i mala slova, brojeve te razmak,

stupce odvaja jedan ili vie razmaka (SPACE),

tabulator treba izbjegavati, bolje je koristiti razmake.

Jo nekoliko rijei o takozvanim sekcijama ili skupinama podataka. Sekcije omoguuju, da se u jednu
datoteku zapie vie skupina podataka (na primjer vie snimljenih toaka, razliite varijante osi,
tangenti ili drugih elemenata), s ime se postie bolja preglednost i kompaktnost zapisa. S koritenjem
sekcija se moe bitno smanjiti broj tekstualnih ASCII datoteka i s tim poboljati preglednost podataka.
Primjer ASCII datoteke tipa XYZ s sekcijama:
# POLIGONSKE_TOCKE
10000.000
5000.000
10296.050
5000.000
10493.407
5064.452
10738.831
5189.822
# 1
9893.692
4994.451
9918.530
4998.627
9944.227
5001.431
9968.743
4999.637
9993.532
4994.036
10019.267
4990.300
10045.033
4990.322
# 2
10247.025
4994.532
10271.256
4998.146
10296.276
5003.770

500.000
493.117
491.926
492.042

1
1
1
1

P1
P2
P3
P4

0
0
0
0

0
0
0
0

497.737
497.965
498.270
498.838
499.049
497.910
495.801

0
0
0
0
0
0
0

5001
5002
5003
5004
5005
5006
5007

0
0
0
0
0
0
0

0
0
0
0
0
0
0

1
2
3
4
5
6
7

493.283 0
493.545 0
493.240 0

5015
5016
5017

0 0
0 0
0 0

15
16
17

StudioARS Software