1. KULTURNA ANTROPOLOGIJA 21.2.

gr. anthropos, logos ovjek, nauka, znanost o ovjeku

4 grane antropologije:
fizika / bioloka
arheologija

antropoloka lingvistika
socijalna / kulturna antrop.

- posljednjih godina umnoavanje antropolokih specijalizacija

KULTURNA
ANTROPOLOGIJA
(prevladavala u SAD-u)
kultura
kao
steeni,
kognitivni i simboliki aspekt
ovjekove egzistencije

SOCIJALNA
ANTROPOLOGIJA
(prevladavala u VB)
drutvo

drutvena
organizacija
ljudskog
ivota....

SOCIJALNA I KULTURNA ANTROPOLOGIJA

= prouavanje ljudske kulture i drutvene razliitosti, te potraga za
generalizacijama o ljudskom drutvu, kulturi i ljudskoj prirodi
= komparativno izuavanje drutva i kultura primjenom najvanije metode
sudioniko opaanje (participant observation)
= prouavanje razliitih aspekata ljudske egzistencije (ekonomija, religija,
drutv. grupe i organizacije, politike organizacije, umjetnost i dr.) =
HOLIZAM iz perspektive lokalne zajednice
- sustavno prouavanje Drugoga drugaijeg, razliitog (primitivan,
bliski Drugi bliski Drugi odnosi se na Drugog koji je u naoj okolini ali ne
pripada mainstream kulturi npr. subkulture, vjerske manjine i sl.)
- podrijetlo:
a) opisi drugih naroda (Herodot), doba velikih otkria (misionari, De
Montaigne), putopisi
b) filozofska pitanja priroda ovjeka, odnos pojedinanog i univerzalnog,
izvor spoznaje
c) 18.st. ideja stupnjevanja razvoja (Vico, Hume)
- franc. intelektualna tradicija bavljenje drutvom A. Comte zakoni
razvoja drutva temelje se na pretpostavci da se sva drutva razvijaju kroz
iste faze (socijalni evolucionizam)
- Henry Morgan (Ancient Society, 1877.) 3 faze socijalne evolucije:
divljatvo (lov i sakupljatvo) barbarstvo (poljoprivreda i domesticiranje
ivotinja) civilizacija (pismenost i drava)
- Henry Maine (Ancient Law, 1861.) drutva bazirana na statusu
(tradicionalna) i drutva bazirana na ugovoru (moderna)
- njem. intelektualna tradicija razlikovanje zajednica (Gemeinschaft) i
drutva (Gesellschaft) Tnniesova tradicionalna i moderna drutva

Zajednica (Gemeinschaft) je ivi organizam, tj. realan odnos, dok je drutvo

(Gesellschaft) mehanika, idealna tvorevina. Zajednica oznaava prisan, domai ivot i
intimno povezivanje lanova osjeanjem zajednitva. Ona pretpostavlja jedinstvo
ljudskih volja i izvoenje autoriteta iz te ope zajednike volje (postojanje duha
zajednice).
Za razliku od zajednice, drutvo je mehaniki agregat i umjetna tvorevina ije su
karakteristike: prosta koegzistencija meusobno nezavisnih lica, javnost, svijet, tuina.
U drutvu ljudi nisu sutinski povezani, ve su kao pojedinci izolirani. Ljudi stupaju u
komunikaciju na osnovi ekvivalentnih usluga. Vrenje odreenih uloga regulira se
obavezujuim ugovorom. Drutvena volja takoer predstavlja oblik konvencije,
dogovora. (Tnnis, F., Teorije o drutvu, 1969; 184)

1.
2.
3.
4.

ETNOLOGIJA
- u poetku kao znanost o seljakom narodu (inae je znanost o narodu, ali
poto su veinu naroda tada inili seljaci, tako je to ispalo), znanost o
kulturi naroda
primitivno drutvo
- zajednice jednostavnih drutv. struktura ( kompleksna, birokratizirana,
moderna drutva)
- pozicije u zajednici temelje se na pripisanom statusu (srodstvo, dob, spol)
( autonomnost individue)
- tragovi promiskuiteta i matrijarhata ( monogamija, patrijarhat)
- usmene kulture ( narodi s pismom)
- animizam, totemizam, magija ( monoteistika religija)
- lovno-sakupljaka privreda ( industrijalizirana ekonomija)
evolucionizam (Edward B. Tylor)
- otac britanske socijalne antrop. (Oxford)
- antropologija u naslonjau
- 1871. Primitive culture - definicija kulture: Kultura ili civilizacija shvaena
u irokom etnografskom smislu sloena je cjelina koja obuhvaa znanja,
vjerovanja, umjetnost, moral, pravo, obiaje i sve ostale sposobnosti i
navike koje je ovjek stekao kao lan drutva
- univerzalni jednolinijski kulturni i socijalni evolucionizam, stupnjevani
progresivizam (barbarstvo civilizacija)
preitci (survivali) = procesi, obiaji, miljenja, itd. koji su navikom
prenijeti u novu razvojnu fazu drutva i tragovi su ranije kulture
- kulturne tvorevine koje su pronaene znatno kasnije nego su izraene smatralo se da mogu pomoi pri rekonstrukciji povijesnog procesa razvoja
kultura
KULTURA :
- u uem smislu: FOLKLOR (znanost: folkloristika)
- moe biti materijalna, duhovna, drutvena
- obiljeja:
kontinuitet (tradicija) (relativna postojanost)
povjesnost i promjenjivost (dinamina dimenzija)
zajednica, identitet
pluralitet kultura

HRVATSKA ETNOLOGIJA
1. Radieva etnologija (kraj 19.st. 1930s)
2. kulturno historijska (1930s 1970s 1990s)

3. kulturnoantropoloka (1970s - )
etnografija se u hrv. etnologiji dugo koristila kao pojam koji podrazumijeva
prikupljanje informacija i grae, dok se obradom podataka bavila etnologija

ANTUN RADI - utemeljitelj hrv. etnologije

- narodnoznanstveno = znanost o narodu
- narod = seljaci (uvaju etnijske biljege)
- kultura = kako narod ivi, sve to je ovjek ikada stvorio i uinio da mu
ivot bude laki i ljepi
-elementi njegova narodnoznanstva:
dvije oprene kulture: narodna i gospodska cilj narodnoznanstva:
kulturna pomirdba naroda i gospode
kultura: ukupni ivotni kontekst i pojavnosti
ovjek u sreditu istraivanja
emska perspektiva
lokalni etnografi, dijalekt
SELJAKA SLOGA hrv. seljatvo, prosvjetno i dobrotvorno drutvo
(meuratno razdoblje)
- cilj: prosvjeivanje i unapreivanje seljatva
- ugaena 1929. 1935.
- kasnije iskljuivo ouvanje, organizacija priredbi, koncerti, smotri seljake
kulture
kulturni areali/ zone = kontinuirana ili diskontinuirana podruja s
ujednaenim prirodnim uvjetima u kojima razliite ljudske zajednice
(drutva) ive na slian nain
+ pojasevi mijeanja nekoliko zona ili trad. kultura (Dalm. zalee, G. Kotar,
umberak, Banovina)

A.W. HAVILAND Kulturna antropologija

2. poglavlje: Priroda kulture

kulturu je definirao 1871 Edward Taylor:

Kultura je sloena cjelina koja ukljuuje znanje, uvjerenja, umjetnost,
zakon, udoree obiaj i svaku drugu sposobnost i navike koje stjee
ovjek kao lan drutvene zajednice
- 3 su atributa kulture: zajednika je, ui se, integrirana je

kulturu ine apstraktne vrijednosti, uvjerenja i percepcije svijeta koji su

temelj ljudskog ponaanja i odravaju se u ponaanju - ti su elementi
zajedniki lanovima neke odreene drutvene zajednice
- kultura se temelji na simbolima
- kulture se ne nasljeuju bioloki, ve se ue, to se ostvaruje uglavnom
posredstvom jezika
kako se kultura prouava? paljivim promatranjem i razgovorom sa
osobama koje su izvor informacija (kazivai) i dobro su upueni u vlastitu
kulturu - antropolozi saimaju skup pravila kojima objanjavaju kako se
ponaaju pripadnici odreenog drutva
prouavanje kulture na terenu 3 naina prikupljanja podataka:
1) treba saznati kako ljudi shvaaju pravila koja su im zajednika
2)treba istraiti u kojoj mjeri vjeruju da se pridravaju tih pravila
3)treba razmotriti ponaanje koje se moe izravno opaati tj. nain na koji
ljudi misle kako se trebaju ponaati, nain na koji misle da se ponaaju i
nain na koji se stvarno ponaaju
kultura i prilagodba/adaptacija = prirodni (nenamjerni) procesi koji
organizmi prolaze kako bi postigli za sebe korisnu prilagoenost na neku
okolinu i rezultat tog procesa - omoguavaju im da prevladaju opasnost
odreene okoline u kojoj ive i u skladu s njom osiguraju ivotno potrebna
sredstva ovjek sve vie ovisi o kulturnoj adaptaciji -uz pomo kulture
manipulira okolinu
drutvo = grupa ljudi koji imaju zajedniku domovinu, meusobno su
ovisni i dijele zajedniku kulturu
drutvena struktura = odnosi grupa unutar nekog drutva koji ga dre
zajedno
- kultura i drutvo su vrsto povezani, ne moe postojati ni jedna kultura
bez drutva i obrnuto (no to se ne odnosi i na ivotinje, ve samo na
ljudsko drutvo)
- kultura je sastavljena od dijelova, pa svi aspekti neke kulture
funkcioniraju kao jedinstvena cjelina = integrirana je
- funkcija kulture je zadovoljavati osnovne bioloke potrebe svojih
pripadnika, osigurati im kontinuitet i odravati red meu njima te meu
onima koji dolaze izvana
- ona se mijenja tijekom vremena i prilagoava se novim okolnostima
- unutar kulture nije sve uniformirano - postoje razliite varijacije unutar
kulture - npr. razlike izmeu uloga ene i mukarca u svakom ljudskom
drutvu - antropolozi koriste izraz rod za potankosti i znaenja koje kultura
pripisuje biolokim razlikama izmeu ene i mukarca (spol u
kulturolokom smislu)
- u drutvima takoer postoje varijacije podgrupa odnosno postoje
supkulture

- drutva u kojima je osobito izraena kulturna raznolikost nazivaju se

pluralistikim drutvima - ona su multikulturalna i nastala su pojavom
drave, a karakterizira ih vei broj grupa koje vladaju prema razliitim
skupovima pravila
enkulturacija = prijenos kulture s jednog na drugi narataj
etnocentrizam = uvjerenje da je neija kultura superiorna svim ostalim
kulturni relativizam = suzdravanje od suda o obiajima drugih naroda
kako bi ih se razumjelo u okviru njihove kulture
funkcije kulture :
1.
osigurati proizvodnju i raspodjelu roba i usluga koje se smatraju
neophodnima za ivot
2.
reprodukcijom svojih lanova ona mora osigurati bioloki kontinuitet
3.
mora enkulturirati nove lanove
4.
mora odravati red meu svojim pripadnicima, ali
i meu
pridolicama
5.
mora svoje pripadnike motivirati na preivljavanje
6.
mora biti spremna na promjenu eli li omoguiti prilagodbu u
promjenjivim okolnostima

10. poglavlje: Srodstvo i podrijetlo

descedentne skupine - svaka javna priznata drutv. jedinica u kojoj je

uvjet pripadnosti linearno podrijetlo od odreenog stvarnog ili mitskog
pretka
- pripadnici descedentne skupine prate svoju povezanost sa zajednikim
pretkom preko lanca veze roditelj-dijete
unilinearno podrijetlo (unilateralno podrijetlo) - podrijetlo pri kojem
se pripadnost grupi odreuje iskljuivo prema majinoj (matrilinearno) ili
oevoj (patrilinearno) liniji srodstva
patrilinearno podrijetlo (agnacijsko/male descent):
- rairenije
- odgovornost za uenje djece pripada ocu ili starijem bratu
* tradicionalna Kina
matrilinearno podrijetlo:
- iako su patrilinearna drutva patrijahalna, matrilinearna drutva
nisu matrijahalna
- iskljuiva prava u descedentnoj skupini ne dre ene, ve braa
- enin brat, a ne otac/mu odreuje pravila i provodi rituale
- mu ima zakonsko pravo ne u kui svoje ene, ve u kui svoje
sestre

* obino u farmerskim drutvima, Hopi Indijanci

dvostruko podrijetlo:
- praenje podrijetla po majinoj liniji iz jednih, a po oevoj liniji iz
drugih razloga
- veoma rijetko (* Yakoni (ist. Nigerija))
ambilinearno podrijetlo (ne-ulinearno, kognatsko):
- osoba se moe pridruiti i majinoj i oevoj porodinoj skupini
- u Tihom oceanu i jugoistonoj Aziji, idovi u New Yorku

oblici i funkcije porodinih skupina:

loza - korporativna porodina skupina u kojoj lanovi prate podrijetlo po
svojim rodoslovnim vezama sa zajednikim pretkom (ono mora biti
dokazano)
- loza kao to je General Motors ili IBM predstavlja korporacijsku
skupinu
- zajedniko obiljeje loza jest njihova egzogamnost (pripadnici jedne
loze moraju nalaziti partnere u drugim lozama)

klan (sib) - nekorporativna porodina skupina u kojoj lanovi tvrde da

potjeu od zajednikog pretka a da zapravo nisu sigurni u svoje rodoslovne
veze s tim pretkom

- fisija cijepanje porodine skupine u dvije ili vie novih porodinih

skupina

- lanovi klana nisu udrueni ve su ratrkani, te zato obino nemaju

zajedniku imovinu

- jedinstveno djeluju u ceremonijalne svrhe

- esto ovise o simbolima ivotinja, biljaka, prirodnih sila i

predmeta (totema) kako bi se pripadnicima omoguila solidarnost i gotov
nain identifikacije (totemizam)

bratstva i porodice
- skupine s unilinearnim podrijetlom od 2+ klanova koji tvrde da im
je podrijetlo zajedniko; postoje li samo 2 takve skupine, svaka od njih
predstavlja polovicu (= svaka skupina koja nastaje podjelom drutva na 2
polovine temeljem podrijetla)
- egzogamna
- Mohawk Indijanci i druga irokeka plemena

bilateralno podrijetlo i svojta

- svojta skupina krvnih srodnika povezanih s jednom ivuom
osobom; ukljuuje srodnije po majinoj i oevoj liniji
- bilateralno podrijetlo karakteristino za zapadnjaka drutva,
svaka osoba je jednako povezana sa svim krvnim srodnicima s obje strane
- svojta rijetko moe funkcionirati kao skupina

 13.poglavlje: Religija i nadnaravno

Tewa Indijanci
dvije grupe: Ljetni Narod i Zimski Narod
cjelokupno postojanje podijeljeno hijerarhijski u 6 kategorija, 3 ljudske i 3
nadnaravne
svaka ljudska kategorija ima svoj par u nadnaravnoj
religija im je logina i drutveno funkcionalna
- u 19.st. iz eu. intelektualne tradicije je ponikla zamisao da e znanost na
koncu unititi religiju, ali biljei se porast islamskog fundamentalizma kao i
irenje ostalih religija pogotovo protestantizma u SAD-u
- postoji oko 1600 religija i vjeroispovijesti, a oko 800 ih je utemeljeno
nakon 1965.
RELIGIJA
- dio svih kultura, a sastoji se od vjerovanja i obrazaca ponaanja kojima
ljudi pokuavaju kontrolirati postojei svijet koji je inae izvan njihove
kontrole
- u lovakim i sakupljakim zajednicama je temelj svakodnevnog ivota
- preko molitve, rtve i dr. vjerskih obreda ljudi se obraaju nadnaravnom
svijetu za pomo
- kako se drutva uslonjavaju ugl. je ograniena na odreene prigode, a
manje na svakodnevicu
nadnaravna bia svrstavamo u 3 kategorije: velika boanstva (bogove i
boice), duhove i druge vrste duhovnih bia
- BOGOVI ovjeku najvea, ali i najudaljenija bia, smatra se da
kontroliraju svijet ili barem jedan njegov dio - priznavanje bogova/boica
povezano s muko-enskim odnosima tj. drutva koja podreuju ene
mukarcima tuju mukog boga - boice su prevladavale u drutvima gdje
ene ine glavni doprinos u gosp. tj. u zemljoradnji seoskih gospodarstava
- muko autoritarno poimanje boga prevladava i danas
POLITEIZAM vjerovanje u vie bogova/boica
MONOTEIZAM vjerovanje u jednog boga
PANTEON skup bogova i boica nekog naroda
ANIMIZAM - vjerovanje u duhovna bia koja udahnjuju duu prirodi
- blia ovjeku nego bogovi, blisko vezana uz ljudske aktivnosti
- tipian za narode koji sebe vide kao dio prirode, a ne smatraju se
superiornijim od nje
ANIMATIZAM - snaga ili mo koja vodi prema nekom ishodu, a moe se
pojaviti u svakoj stvari

- npr. mana za Melanezijce (ratnikov uspjeh se ne pripisuje njegovoj snazi

ve mani u amuletu oko njegova vrata), krajnje je apstraktna , to je snaga
koja je uvijek izvan dohvata osjetila
- animizam i animatizam nisu meusobno iskljuivi, esto postoje u istoj
kulturi (Melanizejci)
- vjerovanje u duhovna bia postoje osobito u zajednicama s unilinearnim
sustavima podrijetla i usmjerena su na pretke, drevni duhovi se ponaaju
poput ljudi
- ljudska bia su sastavljena iz dva dijela, od tijela i neke vrste vitalnog
duha - ta vjerovanja stvaraju jak osjeaj trajanja koji povezuje prolost,
sadanjost i budunost
- mitovi tumae i racionaliziraju religijska vjerovanja i obiaje
- u svim drutvima postoje pojedinci kojima je posao voditi i nadopunjavati
vjerske obiaje i ponaanja
SVEENIK/CA redovni vjerski slubenik (drutveno prihvaeni, imaju
rang i funkciju koja im je pripala u okviru slube u crkvi)
AMANI povremeni vjerski slubenik, ima jedinstvenu mo steenu
vlastitom inicijativom
- takve osobe posjeduju izuzetne sposobnosti djelovanja na
nadnaravna bia i sile
- amanizam svojim esto dramatinim obredima potie oslobaanje
napetosti
- esto je u sreditu pozornosti, pa moe pomoi odravanju drutvene
kontrole
- koristi koji im donosi amanizam: presti, ponekad bogatstvo i
mogunost umj. izraavanja
- postoje i danas - vjerski iscjelitelji
vjerski rituali - osnovna funkcija obreda (rituala) je smanjiti uznemirenost i
zadrati jaku vjeru u sebe, to slui kako bi ljude odravalo u mogunosti
da izau na kraj sa stvarnou
OBREDI PRIJELAZA po prirodi esto vjerski, njima se obiljeavaju vani
trenuci u ivotu pojedinca (roenje,vjenanje,smrt)
- Arnold Van Gennep je takve obrede podijelio u tri stupnja:
odvajanje (separacija) obred izdvajanja osobe iz drutva
prijelaz (tranzicija) faza izoliranosti osobe nakon izdvajanja iz drutva,
a prije njezinog ponovnog ukljuivanja u drutvo
ukljuivanje (inkorporacija) ponovno ukljuivanje osobe u drutvo u
novom statusu
PR.: Aboridini kada doe trenutak za inicijaciju djeake se odvodi iz sela,ene
plau i obredom izraavaju otpor; grupe djeaka se skupljaju na mjestu podalje
naselja ,stariji pjevaju i pleu, oni koji e biti inicirani prave se mrtvi, vrhunac

rituala je obrezivanje ili izbijanje zuba; u prijelaznom razdoblju novaku se mogu

pokazati tajne ceremonije, ali najznaajnije je njegovo potpuno odvajanje od
drutva; po povratku u drutvo novaku se upuuje sveanost dobrodolice kao da
se vratio iz mrtvih- novi status u drutvu,prava i dunosti jasno odreena

OBREDI POJAAVANJA vjerski obredi poticani nekom stvarnom ili

potencijalnom krizom grupe - smisao im je umanjiti strah od krize, ujediniti
ljude i potaknuti zajedniko djelovanje
* pogrebne sveanosti omoguavaju drutvenu prilagodbu nakon gubitka
umrle osobe
* godinje sveanosti kojima se prizivaju povoljni uvjeti za kljune
aktivnosti npr. sadnje i etve

MAGIJA obredni obiaji seljaka i nezapadnih naroda esto su izraz

vjerovanja da uz pomo odreenih propisanih formula mogu postii da
nadnaravne sile djeluju na odreene naine
- Sir James Frazer razlikuje dva principa magije:

imitativna magija temeljena na naelu da slino stvara slino (* Burma

odbijeni ljubavnik unajmi vraa, vra njenu sliku baca u vodu uz aranje i
djevojka bi trebala poludjeti)

kognitivna magija temelji se na naelu da bia koja su jednom ostvarila

kontakt mogu utjecati jedna na druge nakon razdvajanja (* Basutosi brino
skrivali izvaene zube da ne bi pali u ruke nekih mitski bia koja bi im magijom
mogla nauditi)

VRAANJE objanjenje temeljeno na uvjerenju da odreene osobe

posjeduju uroene psihike moi koje mogu nanijeti zlo, ukljuujui smrt i
bolest - u to su ukljuena vjerovanja i obiaji dobronamjerne magije (crne
vjetice- djela su im dijabolika i destruktivna i bijele vjetice- relativno
dobronamjerna djela)
- ak i zlonamjerno aranje moe imati pozitivnu funkciju u podruju
drutvene kontrole, moe posluiti kao oduak za osjeaje neprijateljstva i
frustracije, a da norme ire grupe ne budu remeene
PRORICANJE magijski postupak odreivanja nekog dogaaja kao to je
bolest, ili pretkazivanje budunosti
religija ima nekoliko vanih drutvenih funkcija:
- sankcionira veliki raspon ponaanja odreujui pojmove dobra i zla
- postavlja kriterije za prihvatljivo ponaanje i pomae ouvati postojei
drutveni poredak
- uklanja teret odluivanja s pojedinca i prebacuje odgovornost na bogove
- igra veliku ulogu u odravanju drutvene solidarnosti
- pomae u obrazovanju
- obredne sveanosti pojaavaju usvajanje plemenske mudrosti, ime se
osigurava nastavak kultura u kojima ne postoji pismenost

REVITALIZACIJSKI POKRETI drutveni pokreti, esto vjerske prirode,

kojima je cilj cjelovita promjena drutva - uzrokovala ih je dominacija
stranih sila u nezapadnim drutvima
- bez obzira u koje se drutvu javljaju, imaju zajedniki slijed, a sve religije
su poniknule iz njih
- kargo-kultovi- domoroci zaposleni na istovaru i distribuciji robe
zapadne proizvodnje, ali bez praktinog znanja kako doi do te robe,
olakanje od dnevnih frustracija i kulturnog propadanja nalaze u religiji
* mormonstvo - opstali do danas; Grana Davidova, kult Nebeskih vrata
(takvi pokreti su esto izvan stvarnosti pa su od poetka osueni na propast, sljedbenici
Nebeskih vrata poinili samounitenje samoubojstvom na temelju uvjerenja da e njihovi
duhovi biti sjedinjeni s viim tijelima u svemirskom brodu koji bi ih odveo kui )

15. poglavlje: Kulturna promjena

- promjena u nainu ivota moe nastati namjerno, kao odgovor na neki

problem, ali veina promjena je sluajna
- kontakt s drugim narodima moe unijeti strane ideje dovodei do
promjena u postojeim vrijednostima
- modernizacija = etnocentristiki izraz koji se odnosi na globalni proces
promjene tradicionalnih, neindustrijskih drutava u industrijske i
napredne - ponekad ju smatramo i dobrom pojavom, ali uglavnom ona
dovodi do unitenja njegovanih obiaja i vrijednosti kojih se ljudi ne ele
odrei
- ponekad se promjena u kulturi moe dogoditi mirno i postupno i da bitno
ne promijeni temeljnu logiku kulture, ali takoer moe se dogoditi i
dramatino brzo te izazvati radikalne promjene u kratkom vremenu
- mehanizmi promjene kulture su: inovacija, difuzija, kulturni gubitak i
akulturacija
INOVACIJA = svaki postupak, orue ili naelo koji postignu iroku
prihvaenost unutar skupine
- smatra se poetkom svake promjene
- da bi inovacija bila prihvaena mora biti to usklaenija s potrebama,
vrijednostima i ciljevima drutva, ali najvea prepreka u prihvaanju moe
biti mo navike
a) primarna - ukljuuje sluajno otkrie novog naela koje nema znaenje
ukoliko nitko ne zamjeni njegovu primjenjivost (sluajno otkrie penicilina)
b) sekundarna - neto novo nastalo namjernom primjenom poznatih
naela
DIFUZIJA = posuivanje kulturnih elemenata jednog drutva od pripadnika
drugog, tj. irenje obiaja ili postupaka jedne u drugu kulturu
- ak 90% sadraja svake kulture je posueno

- pri posuivanju imamo veliku mogunost izbora koji su najee

kompatibilni s postojeom kulturom (* Maya indijanci prihvatit e dio
zapadnjakog naina ivota ako se on ne sukobljava sa tradicionalnim, npr.
upotreba metalnih motika, lopata i maeta umjesto kamenog orua)

- mogue je takoer, vlastitu kulturu uskladiti sa posuenim (* stvari koje su

Euroamerikanci posudili od amerikih naroda, poput namirnica, glazbe,
knjievnosti, drevne medicine itd. toliko su dobro integrirane u suvremenu
sjevernoameriku kulturu da je malo ljudi svjesno njihovih izvora) - esto

etnocentrizam odreene kulture koja posuuje moe djelovati kao barijera

prihvaanju.

KULTURNI GUBITAK - nove inovacije esto dovode do gubitka neke

starije, no ponekad kulturni gubitak moe biti i bez zamjene
PRISILNA PROMJENA - ljudi ne odluuju uvijek slobodno o svom izboru,
esto ih neka druga skupina na to prisili, obino kao dio osvajanja ili
kolonijalizma

AKULTURACIJA = velike promjene na koje su pripadnici kultura prisiljeni

zbog intenzivnog izravnog dodira meu drutvima - uvijek ukljuuje
element prisile, bilo izravno u osvajanju ili neizravno u obliku prijetnje da
e sila biti primijenjena
- tijekom akulturacije moe doi do:
1. dvije kulture izgube svoje odvojene identitet te se stope i tvore jednu
kulturu
2. jedna kultura izgubi autonomnost, ali zadri identitet kao supkultura u
obliku kaste, klase, etnike skupine itd. (tipino za osvajanja i porobljavanja)
- ekstinkcija (gaenje, izumiranje) oznaava pojavu kada umre toliko
nositelja jedne kulture da oni koji preive postanu izbjeglice meu
pripadnicima druge kulture

GENOCID = istrebljenje jednog naroda od strane drugog esto u ime

napretka, bilo namjernim inom ili kao sluajni ishod aktivnosti koje
poduzima jedan narod vodei malo rauna o njihovu utjecaju na druge

UPRAVLJANA PROMJENA - najekstremniji sluajevi akulturacije dogaaju

se kao posljedica vojnog osvajanja i istiskivanja tradicionalne pol. vlasti od
strane osvajaa koji nita ne znaju o kulturi tog naroda ili ne mare za nju
- razvoj primijenjene antropologije bio je popratni proizvod kolonijalnog
odnosa s autohtonim narodima - najistaknutiji je bio Franz Boas
- danas su primijenjeni antropolozi traeni u meunarodnom razvoju
- postavlja se etiko pitanje; dokle bi primijenjeni antropolozi trebali ii
kada savjetuju kako postii da ljudi prihvate promjene koje se za njih
predlau, posebice one bez mogunosti otpora

REAKCIJE NA PRISILNU PROMJENE - narodi su razliito reagirali na prisilne

promjene: neki su se povlaili u umu, premjetali u pustinju u nadi da e
biti puteni na miru
- sinkretizam je stapanje uroenikih i stranih obiljeja u akulturaciji i
nastanak novog sustava

revolucija i pobuna - ako je cilj pokreta upravljan iznutra prvenstveno

prema ideolokom sustavu i prateoj drutvenoj strukturi nekog kulturnog
sustava naziva se revolucijom
- revolucija je relativno nova pojava koja se dogaa tek u proteklih 5 000
godina
- uvjeti kao razlozi izbijanja revolucije i pobune:
1. gubitak utjecaja postojee vlasti, financijske potekoe, otputanje
popularnih ministara
2. prijetnja novijem gospodarskom razvoju
3. neodlunost vlade izraena kao nedostatak dosljedne politike
4. gubitak podrke intelektualne klase
5. voa ili skupina voa sa karizmom koji moe pokrenuti dio populacije
protiv postojeeg ureenja
- mnoge revolucije novijeg vremena predstavljaju borbe protiv vlasti koju
im namee netko izvana, npr. alirska borba za neovisnost o Francuskoj i
amerika revolucija

MODERNIZACIJA = proces kulturne i drutvenogospodarske promjene, pri

emu drutva u razvoju prihvaaju neke karakteristike zapadnih drutava postati moderan znai postati poput nas (a mi smo SAD i dr.
industrijska drutva)
- sastoji se od 4 podprocesa:
1. tehnoloki razvoj trad. tehnike i znanja ustupaju mjesto primjeni
znanstvenih, posuenih sa Zapada - tehnoloka eksplozija kao oblik
modernizacije omoguila je transport ljudi i ideja s jednog mjesta na drugi
zapanjujuom brzinom
2. poljoprivredni razvoj poetak obraivanja zemlje za ostvarenje dobiti, a
ne vlastiti opstanak
3. industralizacija isticanje fosilnih goriva za pokretanje strojeva
4. urbanizacija kretanje populacije iz ruralne sredine u gradove
- rezultat modernizacije: pojava pol. stranaka, birokracije, proiruje se
mogunost obrazovanja, vjera postaje manje vana, poveanje mobilnosti
drutva... - obino teret modernizacije najtee osjete ene jer esto
ukljuuje reforme koje zanemaruju enska tradicionalna prava na zemlju,
takoer drastino se suava mogunost zaposlenja

strukturalna diferencija- podjela tradicionalnih uloga koje obuhvaaju

dvije ili vie funkcija (npr. politiku, gospodarsku, vjersku) u dvije ili vie
uloga od kojih svaka ima jednu specijaliziranu funkciju
integrativni mehanizmi- kulturni mehanizmi koji se suprotstavljaju
silama diferencijacije nekog drutva
tradicija - stari kulturni obiaji koji se mogu suprotstavljati silama
diferencije i integracije

MONAGHAN I JUST Socijalna i kulturna

antropologija

etnografija se esto naziva uesnikim promatranjem

- danas su istraivanja u urbanom okoliu u institucijama, ali nekad su
antropologiju zanimala primitivna drutva jer se smatralo da daju uvid u
elementarne drutv. mehanizme
- zadaci etnografa:
kad nae izvor sredstava za projekat, mora osigurati razne dozvole
prvi imperativ na terenu je da se uvjere da njihovo istraivanje ne teti
ljudima koji ga izuavaju
da se uklopi u zajednicu esto dug i teak proces
- problemi pri istraivanju:
lokalni monici mogu pokuati iskoristiti etnografa
lanovi zajednice mogu imati preuvelianu sliku o tome to on moe uiniti
emocionalna dimenzija pri odlasku s terena
postavljanje pitanja objektivnosti
- etike dileme pri istraivanju:
iskuenje da prikae zajednicu u izvjesnoj vremenskoj i prostornoj
izoliranosti
nekad ih zanese ljubav prema poslu i vrijednost neiskvarenih tradicija
drutva, iskuenje da romantino doivljavaju razliitost ljudi koje izuavaju
tendencija da piu u sveznajuem treem licu jednine
neki smatraju da se trebaju baviti etnografijom spaavanja ili da
zastupaju ljude koje izuavaju
pitanje intelektualnog vlasnitva kritike zbog profitiranja i prisvajanja
starosjedilakog kulturalnog znanja

MOORE UVOD U ANTROPOLOGIJU

EDWARD BURNETT TYLOR (1832. 1917.)

- smatra se ocem britanske antropologije - smatrao je da antropologija

pridonosi ljudskom napretku i pomae predvidjeti budunost

- prvi profesor antropologije na Oxfordu

- rano pokazuje simptome tuberkuloze te zbog bolesti putuje po toplijim
krajevima
- na putovanjima istrauje ljudske kulture
- prati i suvremena arheoloka istraivanja te biljeke misionara, dnevnike
istraivaa, stare tekstove i etnoloka izvjea = traga za slinostima
meu kulturama - kako objasniti da se slini umjetniki uradak, obiaji,
vjerovanja ili legende nau na nekoliko meusobno udaljenih podruja,
meu narodima koji nisu istog podrijetla? - 2 tumaenja: slinost je plod
usporednih invencija - slino djelovanje ljudskog duha u slinim
okolnostima ili je posljedica dodira posrednih ili neposrednih, prolih ili
suvremenih izmeu drutava i irenja (difuzije) kulturnih spoznaja procesi
kulture slini su kod svih ljudi, bez obzira gdje i kada su oni ivjeli zbog
slinosti osnovne logike ljudskog miljenja
najznaajnija djela:
* Antropologija smatra ju "nizom lanaka koji prikazuju injenice i tijek
razvoja na razliitim podrujima ivota" = naglaava evoluciju
* Anahuac: ili moderni Meksiko i Meksikanci opisuje etveromjeseno
putovanje u Meksiko
* Istraivanja o najranijoj pov. ovje. i razvoju civilizacije razmatra
evoluciju jezika i simbola
* Primitivna kultura (1871.)
- najvei doprinos znanosti je njegova definicija kulture: "Kultura ili
civilizacija shvaena u irokom etnografskom smislu sloena je
cjelina koja obuhvaa znanja, vjerovanja, umjetnost, moral, pravo,
obiaje i sve ostale sposobnosti i navike koje je ovjek stekao kao
lan drutva"
- pokuava rekonstruirati povijest ljudske kulture koja nije mogua samo na
temelju arheolokih
nalaza - rekonstrukciju zasniva na naelu jednoobraznosti i konceptu
preitaka
- koristi komparativnu metodu koju temelji na zdravom razumu
- jednoobraznost = "tvrdnja da su procesi kulture slini kod svih
ljudi bez obzira gdje i kada oni ivjeli, zbog slinosti logike
ljudskog miljenja" to ima za posljedicu da rasa ne objanjava kulturne
razlike - smatra da svi imaju kulturu, ali ne u jednakim koliinama
- preitci = procesi, obiaji, miljenja, itd. koji su navikom prenijeti
u novu razvojnu fazu drutva i tragovi su ranije kulture
evolucija prema Tyloru pokazuje neujednaeni determinizam - s jedne
strane ljudska povijest prije se oblikuje preko napredovanja nego
zaostajanja, preobrazbom od jednostavnog sloenog i prijelazom iz

divljatva u civilizaciju - zadatak antropologije je ne samo predvidjeti

budunost, ve i uiniti svijet boljim no to je bio kada smo ga zatekli
- njegovu komparativnu metodu napada Franz Boas (kulturne prakse
razumljive su samo u posebnom kulturnom kontekstu i da se ne mogu
protumaiti pomou evolucijskih stupnjeva) i ostali ameriki kulturni
antropolozi

FRANZ BOAS (1858. 1942.)

- roen je u sjeverozapadnoj Njemakoj

- istraivao Arktik (narod Inuit) i Sjeverozapadnu obalu (skupine Kwakiutil i
Tsimshian)
- javno i glasno osuivao rasizam, odbacio sumnje da inteligencija ovisi
i rasnoj pripadnosti, svojim govorima ukazivao na najtei ameriki
drutveni problem rasizam
- smatra se osnivaem amerike antropologije

* Integracija kulture
- "Kulture su integrirane cjeline nastale tijekom posebnih povijesnih
procesa prije nego li bi bile
odrazi univerzalnih evolucijskih stupnjeva"
- odbacio je Morganove i Tylerove evolucionistike pristupe kao
nepovjerljive te navodi kako imaju tri nedostatka koje on koristi kao metu
napada:
1) stav o jednolinijskoj evoluciji
2) stav o suvremenim drutvima kao o evolucijskim preicima
3) klasifikacija drutava na nepouzdanim podacima i neodgovarajuim
kriterijima
- smatra da je prva zadaa antropologa provesti "dubinsku ralambu
jedne kulture opisujui njezin oblik, dinamike reakcije pojedinca prema
kulturi i kulture prema pojedincu"
- odbacio je cjelokupni temelj kulturne evolucije 19. stoljea
- protuevolucionistiko stajalite kulturnih praksi u njihovom kontekstu
- naglaavao je vanost razumijevanja kulturnih praksi u njihovom
kontekstu
- govorio je o kulturbrille, tj. kulturnim naoalama, leama, koje nosi
svatko od nas i koje su sredstvo percipiranja svijeta oko nas i okvir za nae
postupke

RUTH BENEDICT (1887. 1948.)

- jedna od prvih ena koje su postigle veliki ugled kao znanstvenice

drutvenih znanosti
- suraivala s Franzom Boasom

- zajedno s Margaret Mead postavila temelje psihologijske antropologije

najznaajnija djela:
* Obrasci kulture - naglaava vanost kulture u odnosu na biologiju suprotstavlja razliite obrasce ivota kod triju skupina (Pueblo Indijanci;
Dobu; Indijanci na Sjeverozap. obali)
* Krizantema i ma opisuje temeljne vrijednosti japanskog drutva i
naini na koje te vrijednosti utjeu na ponaanje Japanaca tijekom rata i
neposredno nakon njega
* Ljudske rase (1943.) protunacistiki pamflet
- nije iznosila vlastite predrasude o ljudima, ve je izlagala etnografski
potkrijepljena opa miljenja o razliitim vrijednostima razliitih drutava;
smatra da je cilj antropologije dokumentirati razliite obrasce
- svi pojedinci se ne uklapaju jednako uspjeno u prihvaene obrasce
devijacija = sukob pojedinane osobnosti i danih kulturnih
vrijednosti
- ne zanimaju ju politikih i ekonomskih aspekti drutva ve odnosi izmeu
psihikih faktora i kulturnih uvjeta

MARGARET MEAD (1901. 1978.)

- uenica Franza Boasa

- meu najitanijim amerikim antropologinjama; poznata po svom javnom
djelovanju
- pristup kultura i linost odnos izmeu pojedinca i kulturnog obrasca ustanovljuje da pojedinac ne ini kulturu sam on je plod kulturnog
ponaanja koje oblikuje linost na jedinstven nain koji se potom iznova
tumai i izraava meudjelovanje pojedinca i kulture
najznaajnija djela:
* Odrastanje na Samoi (1928.) - prikaz odgoja na Samoi koji se temeljio na
detaljnom izuavanju
68 djevojica u dobi od 8 do 20 godina iz tri susjedna sela; prikaz
samoanskog kuanstva, spolnih odnosa te lakoe odrastanja i
jednostavnosti promjene statusa na Samoi- smatrala
da
posebna
metoda odgoja djece oblikuje linost koja onda podaruje bitna
svojstva odreenom drutvu (njena istraivanja su bila predmet sporenja
Derek Freeman tvrdi da je Mead sustavno iskrivljeno prikazivala
samoansko drutvo)
* Spol i temperament u tri primitivna drutva (1935.) prikazuje rezultate
istraivanja triju drutava s Nove Gvineje, temeljno pitanje uvjetovanost
drutvenih linosti dvaju spolova- u to su vrijeme uloge spolova bile
doivljavane kao rezultat prirodno uvjetovanih spolnih razlika; a ona je

pokazala da su ti obrasci ponaanja krajnje promjenljivi i da su odraz

kulturnih razliitosti
* Karakter na Baliju - istraivanje na Baliju je vano zbog koritenja
fotografije pri istraivanju

o
o
o

BRONISLAW MALINOWSKI (1884. 1942.)

- roen u Krakowu
- doktorska disertacija iz matematike i fizike, no prelazi na antropologiju i
sociologiju
- predavao diljem Sjev. Am. i Europe, a na Londonskom sveuilitu bio je
proelnik Katedre za socijalnu antropologiju
- postavio nove standarde za etnografska istraivanja
najznaajnija djela:
* Obitelj kod australskih Aboridina (1913.)
* Argonauti zapadnog Pacifika (1922.)
- zalagao se za trodijelni sustav:
karte srodstva shematski prikazani svi sloeni odnosi
"sinoptike karte" obiteljska stabla, karte, planovi
imponderabilia of actual life (sitnice iz stvarnog ivota) nijanse u
ponaanju i djelovanju
primitivni ovjek nije rob obiaja, nego racionalni djelatnik ija svaka
radnja i institucija slui nekoj svrsi koja doprinosi zadovoljenju individualnih
i zajednikih potreba
teorija potrebe - smatra da kultura postoji da bi zadovoljila osnovne
bioloke, psihol. i drutv. potrebe pojedinca
osnovne
kulturni
potrebe
odgovori

metabolizam
opskrba
hranom
reprodukcija
srodstvo
tjelesne ugode
sklonite
sigurnost
zatita
pokret
aktivnosti
rast i razvoj
uenje
i
obrazovanj
e
zdravlje
higijena
uloga magije- ona nikad nije bila puka predrasuda ili prazna gesta

- magija se uvijek javlja na stupnjevima ljudskog djelovanja na kojima

ovjeku nedostaje znanje
- ona opstoji u drutvu jer naizgled djeluje, ona je svrhovita
svoju teoriju zakljuio je s dva aksioma:
"svaka kultura mora zadovoljiti bioloki sustav potreba"
"svako kulturno dostignue koje podrazumijeva koritenje predmeta
i simbolike pomae unaprjeivanju ljudske anatomije, a odnosi se na
zadovoljavanje tjelesnih potreba"
- kultura nije zbirka izdvojenih obiljeja, nego meusobno povezana cjelina

A. R. RADCLIFFE-BROWN (1881. 1955.)

- odvojio je "socijalnu antropologiju" od etnologije

- predlae da "etnologija" i "antropologija" trebaju oznaavati razliita
usmjerenja istraivanja - zalae se za to da antropolozi koji se bave
rekonstrukcijom povijesti pripadaju etnologiji, a da socijalna antropologija
oznaava "izuavanja pravilnosti koja se otkrivaju u razvoju ljudskog
drutva te se mogu ilustrirati ili prikazati izuavanjem primitivnih naroda"
- socijalna antropologija se temeljila na poredbenoj metodi, njezin cilj je bio
rasvijetliti ope zakonitosti ljudskoga drutva - Radcliffe ju je smatrao
poddisciplinom komparativne sociologije
najznaajnija djela:
* Otoani s Andamana
* predavanje Religija i drutvo, odrano 1945. suprotstavio je totemizam i
tovanje predaka
- drutv. strukture su odnosi udruivanja meu pojedincima, postoje
neovisno o pojedinanim
lanovima koji mogu zauzimati ta mjesta, one su za Radcliffe-Browna bile
jedinice usporedbe
- "Drutv. struktura ukljuuje sve odnose meu pojedincima,
razlikovanje izmeu pojedinaca i skupina prema njihovim drutv.
ulogam i odnose meu pojedinim skupinama ljudi i ire mree
veza"
- funkcija kulturnih institucija = uloga koju one imaju u odravanju drutva,
a ne u zadovoljavanju potreba pojedinca (kao to je tvrdio Malinowski)
- njegova analiza drutv. strukture i funkcije preusmjerila je antropoloko
istraivanje na institucije i njihovu ulogu u odravanju i reprodukciji drutva
- danas je njegova vanost u antropologiji mnogo manja nego u vrijeme
kad je pisao svoja djela
- antropolozi predvoeni Malinowskim i Radcliffe-Brownom, nastojali su
shvatiti naine na koje se u drutvu obrazuju grupacije, pravila koja

rukovode ponaanjem, latentne i oigledne funkcije.... klasian primjer

takvog pristupa jest analiza ala i izbjegavanja Radcliffe-Browna
aljivi odnos je onaj gdje je jednoj strani doputeno ili se trai od nje da
zadirkuje i ismijava drugu, od koje se zauzvrat trai da se ne vrijea

CLAUDE LVI STRAUSS (1908.)

francuski antropolog
u antropologiji poznat kao osniva strukturalizma
obavio brojna terenska istraivanja u Brazilu
zbog idovskog nasljea morao napustiti Francusku, emigrira u New York

- tragao za dubokim strukturama drutvenog ivota

- 3 glavna podruja istraivanja: sustavi klasifikacije, teorija srodstva,
logika mita
- 4 razine predodbe unutar mita: zemljopisna, tehnoloko-ekonomska,
drutvena i kozmoloka
- na njegovu je analizu utjecala strukturalistika lingvistika (Roman
Jacobson)
- u Osnovnim strukturama srodstva pruio enciklopedijski pregled sustava
srodstva
- elementi odreene kulture sastavljeni su kao bricolage, tj. kola u
kojem se kulturalne drangulije (nevane sitnice) poinju koristiti za neto
emu uope nisu bile namijenjene, ali to se uklapa u dubinski obrazac
nesvjesna djelatnost uma sastoji se od nametanja oblika sadraja, a ako su
ti oblici u osnovi isti svim umovima, starim i suvremenim, primitivnim i
civiliziranim tada je potrebno zahvatiti nesvjesnu strukturu na kojoj poiva
institucija i obiaj
odnos mladia (Ega) i brata njegove majke (ujaka) = institucija nazvana
avunkulat: pokriva 2 oprena sustava ponaanja, jedan u kome se ujaka
potuje i boji ga se, i drugi u kom je odnos s ujakom prisan
najznaajnija djela:
* Osnovne strukture srodstva (1949.) enciklopedijski pregled sustava
srodstva
* Tuni tropi (1955.) istraivanje indijanskih skupina u Brazilu
* Divlja misao (1966.)
* Totemizam (1963.)
* Strukturalna antropologija
* Mythologiques: Sirovo i kuhano, Od meda do pepela, Podrijetlo ponaanja
za stolom, Goli ovjek istraivanje fenomena mita
* Ljubomorni lonar (1988.)

CLIFFORD GEERTZ (1926. 2006.)

- njegov pristup se temelji
na metafori
kulture kao teksta
antropolokom istraivanju kao
interpretaciji teksta (dokument metoda)

i na

najznaajnija djela:
* Djela i ivoti. Antropolog kao pisac (1968.)
* Religija na Javi (1960.) primjer klasine etnografije
* Nazadovanje zemljoradnje kulturno-ekoloka studija Indonezije;
usporedba zemljoradnikih sustava; utjecaj prostornog rasporeda razliitih
agrosustava na razvoj i privredu
* Torbari i prinevi opisuje indoneanske gradove, te eli pokazati utjecaj
lokalnih kulturnih obrazaca na gospodarski razvoj
* Drutvena povijest jednog indonezijskog grada saetak politikog i
gospodarskog razvoja zajednice Modjokutoa od 19. st. do kasnih 1950-ih
- kritika funkcionalizma: nesposoban je baviti se drutv. promjenom
- uvodi novu definiciju pojma kulture - za njega je pojam kulture semiotiki
- znanost koja se bavi pojmom kulture ne treba biti eksperimentalna
znanost koja traga za
zakonitostima ve interpretativna znanost u traganju za znaenjem
- ideja gustog opisa preuzima iz djela Gilberta Ryla gusti opis:
primjer namigivanja i
treptanja slini postupci su razliiti jer namigivanje poruuje
znaenje a treptanje ne postoji cijeli niz mogunosti stvaranja sadraja
takvim jednostavnim sredstvom komunikacije gusti opis utvruje i otkriva
takve kontekste (primjerice: namigivanje ima svoju parodinu stranu,
namiguje se iz aljivost, lano namigivanje itd.)

APO MEGA, GULIN ZRNI Etnologija

bliskoga

teren i terenski rad u hrvatskoj etnologiji

za razliku od angloam. sociokulturne antropologije u kojoj je dominirao teren
kako ga je definirao Malinovski, u hrvatskoj etnologiji prevladava
heterodoksija ili niz konkurentnih ideja o terenu i terenskom radu
hrvatski etnolozi nisu terenski istraivali uranjanjem u istraivanu zajednicu;
odlazili su u krae viekratne posjete u mjesto istraivanja a njihov terenski
rad obino se svodio na:
intervjuiranje lanova zajednice o prolim i sadanjim aspektima kulture
ili
promatranje ako je rije o istraivanju suvremenosti

 A. Radi (osniva hrvatske etnologije)

odredio je etnologiju kao znanost o kulturi vlastitog, ali poglavito seljakog
dijela drutva; preporuio je da seljaku kulturu istrauju seljaci (pismeni i
obrazovani ljudi potekli sa sela) to je imalo za posljedicu da se
etnografska graa zapisuje u govoru kraja koji se istrauje
zalagao se za emski pristup te je poticao da etnografski autoritet bude
utemeljen kao glas sudionika kulture
utemeljio terensku praksu tzv. narodnih etnografa, skupljaa grae o
narodnom ivotu
1920/30-ih u Hrvatskoj su narodni etnografi zamijenjeni profesionalnim
etnografima koji nisu istodobno postali etnolozima-teoretiarima podjela na
terence i teoretiare; poziv na pomirenje i dijalektiko proimanje 1970-ih
kulturnohistorijska paradigma 1930-ih smijenila Radievu etnoloku
paradigmu
definira etnologiju kao povijesnu znanost koja stoji i pada s pojmom
ethnosa, te tei rekonstruirati etniku povijest prouavanjem kulture
okree se prolim oblicima seljake kulture; za razliku od Radia kojeg
zanima sadanjost narodnog ivota
etnolog nije trebao imati velikog udjela u samom terenskom radu
grai koja donosi idealnotipske opise kulture Institut za etnologiju i folkloristiku
1970-ih suprotstavlja zapise i analize konkretnih ivotnih situacija u kojima se
pojedinci razliito ponaaju i odstupaju od tipinog
alternativa ruralnim terenima postaje urbani teren - istraujui suvremenu
gradsku svakidanjicu, hrvatski etnolozi smjetaju teren vrlo blizu ili ak u
svoj gradski dom
istraivanje sadanjosti postaje alternativa istraivanju prolosti
1990-ih svakidanjica se nastavlja istraivati unutar ratne etnografije
poziva se na u osamdesetima nastalu postmodernu antropologiju am.
provenijencije
okree se istraivau i dominantno se bavi etnologom kao autorom i
njegovom pozicioniranou i vjerodostojnou

metodoloke i epistemoloke pretpostavke suvremenih terenskih

istraivanja
etnologija: empirija, insajderstvo, emska perspektiva
dok tradicija hrvatske etnologije nije zahtijevala istraivaevo sudjelovanje na
terenu, taj je zahtjev postao glavno metodoloko odreenje i znanstveni
legitimitet antropologije
promatranje u hrvatskoj etnologiji intenzivnije prisutno tek od 1970-ih;
istrauje se pojava u praksi, u kontekstu, u interakciji s ivotom pojedinca i
zajednice
intervjuiranje u starijoj paradigmi ispitivanje i odgovaranje; u 90ima intervjui
otvorenog tipa i metoda ivotne prie
sudjelovanje prisutno u Radievoj koncepciji; propitivano kao epistemoloka i
etika dimenzija istraivanja u ratnim okolnostima

insajderstvo metodoloki postupak pribliavanja istraivanima; dugotrajna

prisutnost istraivaa na terenu
radikalni emiricizam oblik terenskog rada koji tei razumijevanju kulture-uupotrebi gotovo iskljuivim fokusiranjem na ljudsku praksu; ovaj pristup
zahtijeva potpuno, neposredno i tjelesno sudjelovanje istraivaa
legitimitet antropolokom terenu vie ne daju objektivistike epistemologije
niti izbor lokaliteta, nego iskustvo intenzivnog terenskog rada Okely to
naziva totalnim iskustvom
emska i etska perspektiva (Geertz)
emska perspektiva koncepcije bliske iskustvu istraivanih; one u kojima
se pojedini odreenog drutva/kulture koriste zdravorazumski, bez
objanjavanja i propitivanja, koje su dio dijeljenog korpusa znanja i
razumljive u komunikaciji; perspektiva iznutra
etska perspektiva uporaba koncepcija udaljenih od iskustva istraivanih;
uporaba jezika struke, interpretacija emskog znanja znanstvenim
diskursom
empirijsko terensko istraivanje u prvom je redu usmjereno na dosizanje
emske perspektive

teren, mjesto, kultura

kulturnohistorijski orijentirani hrvatski etnolozi tragali su za dominantnim
kulturnim elementima karakteristinim za neki prostor iz ega je nastao pojam
kulturnih zona ili areala (specifine kulture vezane uz odreeni prostor)
u oba sluaja kultura se tretirala kao objektivna datost, kao determinanta
lokaliteta bez obzira na ljude etnologija bez ljudi; ustanovljena slika
terena je ideja ueg ili ireg lokaliteta, i kojem je mogue dobiti potpunu sliku
naina ivota ljudi ili popis kulturnih elemenata; fiziki prostor definiran je kao
sredite i mea odreene lokalne kulture
multilokalno terensko istraivanje; tipino nastaju u migracijskim
studijama, gdje se uoilo da migranti ive svoje ivote u dva ili vie lokaliteta,
te u meuprostoru koji su stvorili izmeu njih; transmigranti su migranti koji
stvaraju tzv. transnacionalna drutvena polja koja nadilaze zemljopisne
lokalitete i premouju kulturne i politike granice
u nekim se suvremenim istraivanjima fiziki teren nastoji prevladati; npr.
istraivanje interneta
i u antropologiji migracija i transnacionalizma pokazalo se da fiziko mjesto,
konkretno mjesto ivota ima veu vanost nego to se u poetku teoretiziralo
u sreditu suvremenih istraivanja su ljudi i drutveni prostori koje stvaraju;
stoga je suvremene teren prikladnije odrediti u terminima drutvenih odnosa,
mrea i prostora

etnologija
bliskoga,
autoetnografija,
subjekti
istraivanja,
reprezentacija
70ih i 80ih u europskoj etnologiji dolazi do premjetanja istraivanja od
prolosti prema sadanjosti, istraivanje se zadrava unutar vlastitog drutva,

ali se seli iz sela u grad etnologija bliskog suvremenog drutva ili

etnologija nae svakodnevice
sudjelujui u konstituiranju istog drutva, istraiva i istraivani imaju
zajedniki pogled na svijet i zajedniko no ne i homogeno znanje
istraivanje u kojem je istraiva dijelom drutva i kulture koje istrauje
nosi znaajku temeljnog bivanja unutra - znanje koje istraiva posjeduje
o kulturi je sutinsko znanje nastalo iz iskustva dijeljenja vremena,
drutvenog miljea i situacija
kao teren se izabire skupina ili pojedinci bliski po stambenim, rodnim ili
prijateljskim vezama, odnosno skupina kojoj se nekad aktivno pripadalo
istraiva postaje kazivaem jer posjeduje izvjesno znanje steeno
osobnim ivotnim iskustvima, ali nevezano uz istraivaku temu
autoetnografija istraivaki i anrovski suodnos autobiografije i
etnografije
sam istraiva je bikulturan jer istodobno pripada svijetu znanosti i svijetu
svakodnevnog ivota
mijenja se odnos istraivaa i istraivanih istraivani postaju subjektom
istraivanja, su-stvarateljima; kazivai postaju su-govornicima
etnografija pojedinanog metodoloki, interpretativni i reprezentacijski
postupak cilj: prikazati mnogostrukost stvarnosti i mnogoznanost iskustva;
etnoloko znanje se stvara na temelju cjelovito istraenih pojedinanih
primjera; u njima se valorizira pojedinano iskustvo, kontekst pojedinanih
istraivanih situacija, osobni stavovi i vrednovanja, njihova mijena i
uvjetovanost znanja; time se prevladavaju homogenost, koherentnost i
bezvremenost kao problematine konotacije kulture
drugi metodoloki okvir s istim ciljem teren iz razliitih oita
razumijevanje perspektive drugih, viestrukost, varijabilnost i raznovrsnost
iskustava, stavova i kulturnih praksi te svijest o istraivaevoj ulozi u stvaranju
znanja; konceptualno se oslanja na fenomenoloki pristup a tehniki na
skupno terensko istraivanje

etnoloki proizvodi: publika, naruitelji, odgovornosti

premda etnolozi danas istraivane predstavljaju kao subjekte, su-stvaratelje, u
konanici e etnolog svojim teorijskim i interpretativnim radom izvorne prie,
kazivanja i refleksije sam prevoditi u znanstveni diskurs i time stvoriti
diskontinuitet izmeu istraivaa i istraivanih
taj diskontinuitet postaje jo vidljiviji kad istraivani postaju itatelji etnografija
odgovornost etnologa prema istraivanima zahvaa pet pitanja: upoznatost i
slaganje s istraivanjem, privatnost, nanoenje tete, iskoritavanje i
posljedice za budue istraivanje
odgovornost etnologa prema istraivanima, irem drutvu, prema naruitelju,
profesiji

 zakljuna razmatranja
etnologija bliskog pretpostavlja istraivanje suvremenih tema u kojima
istraiva ne sudjeluje samo dijelei izvjestan korpus opeg znanja s
istraivanima nego u nekim prigodama istraiva sudjeluje i svojim osobnim
ivotom; uz disciplinarnu refleksivnost javlja se i autorefleksivnost,
istraivaevo promiljanje osobnog, potaknuto istraivanjem

Lila Abu-Lughod: Writing against Culture

u ovom djelu iskljuene su 2 grupe: feministi i ona koju autorica naziva

halfies (= ljudi iji je nacionalni ili kulturni identitet izmijean na temelju
migracija, prekomorske edukacije ili podrijetla)
- kultura djeluje u antropolokom diskursu na nain da naglaava i
pojaava razlike, to za sobom neizbjeno nosi osjeaj hijerarhije, stoga
antropolozi trebaju teiti raznim strategijama pisanja protiv kulture - kao
posebnu strategiju autorica izdvaja i objanjava principe etnografije
pojedinanog - za neto tako drastino kao to je pisanje protiv kulture
ona navodi sljedee argumente:
1)
iako je priznati cilj antropologije istraivanje pojedinca, to je ipak
disciplina izgraena na povijesno utemeljenoj podjeli izmeu Zapada i NeZapada - ona je bila i dalje je primarno disciplina nezapadnjakog
Drugoga od strane zapadnjakog Sebe (self), ustanovljena je
zapadnjakom dominacijom
2)
jedan od naina na koje antropolozi osiguravaju svoj identitet
antropologa je injenje drutva koje prouavaju da bude Other ;
opravdanje za to je da osoba ne moe biti objektivna ako prouava
pripadnike svog vlastitog drutva - no, proces stvaranja sebstva kroz
opoziciju prema drugome uvijek namee nasilje potiskivanja ili ignoriranja
drugih razlika (feminizam je radio na tome da ena od pukog objekta i
mukarevog drugoj postane subjekt i svoje ja)
3)
problem drutvenog poloaja: kulturni antropolozi sami nevoljko
preispituju utjecaj svojeg aktualnog drutvenog poloaja na svoje znanje
4)
problem s kojim se feministiki antropolozi i halfie antropolozi
susreu zbog seksizma, rasne ili etnike diskriminacije - bivanjem other
dominantnom self nailaze na diskriminaciju - ene i nezapadnjaci su
povijesno konstruirani kao drugi u politikom sistemu razlika o kojem
svijet modernog kapitalizma ovisi - kada su ene i nezapadnjaci prouavani
od strane bijelog ovjeka, zapadnjaka, dolazi do toga da on govori za njih
- to postaje instrument njegove moi i dominacije
kultura je esencijalni alat za proizvodnju tih drugih ; ona objanjava
kulturne razlike, ali zapravo istovremeno pomae u njihovom stvaranju i
odravanju

3 modela pisanja protiv kulture

1. diskurs i praksa - omoguuju odmak od kulture jer omoguavaju
analizu drutvenog ivota bez pretpostavljanja stupnja koherencije koji
koncept kulture u sebi sadri
2. connections - fokus treba biti na specifinim obiljejima kulture i
drutva kojim se antropolog bavi s obzirom na razliku izmeu njegove
vlastite kulture i njegovog vlastitog drutva (tj na koji nain ono utjee na
njegovo opaanje grupe koju promatra) - povijesni dogaaji bitna su stavka
tog odnosa jer se pojedina drutva ne mogu promatrati kao sasvim
izolirane jedinice neovisne od pov. konteksta
3. etnografija pojedinanog: Geertz tvrdi kako je jedna od glavnih stvari
kojima se antropolozi bave pisanje, a ono to oni piu zapravo su fikcije
(time on ne implicira da su stvari izmiljenje), ve eli naglasiti da etnografi
u svojim pisanim radovima sudjeluju u procesu definiranja drugih drugima postoje li naini na koje bi se moglo pisati o drugima, a da ih se pritom ne
naglaava kao drugo?
generalizacija kao karakteristini modalitet pisanja u drutvenim
znanostima ne smije se vie smatrati neutralnom deskripcijom - to je
neizbjeno jezik moi - zato treba eksperimentirati s narativnim
(pripovijesnim) etnografijama pojedinanog u tradiciji pisanja osnovanoj na
radu na terenu: treba usmjeravati na pojedinano iskustvo svakog
kazivaa, bez tendencija generaliziranja