Professional Documents
Culture Documents
INFORMACIJA
O PROVOENJU SPORAZUMA O IZMJENI I PRISTUPANJU
CENTRALNOEVROPSKOM SPORAZUMU O SLOBODNOJ TRGOVINI
(CEFTA 2006)
U 2012. GODINI
SADRAJ
UVOD ...................................................................................................................................................... 3
II
III
IV
VI
VII
XI
UVOD
Republika Albanija je 01. januara 2012. godine prema Odluci broj 1/2007, Poslovnika o radu
Zajednikog odbora (lan 3) preuzela predsjedavanje od UNMIK/Kosova. Tokom svog predsjedavanja
Republika Albanija je nastavila aktivnosti na provoenju CEFTA 2006 Sporazuma, to obuhvata
obaveze koje su Strane preuzele da ispune tokom prethodnih predsjedavanja, kao i zapoinjanje
novih.
Prilikom definisanja prioriteta, Albanija je uzela u obzir progres napravljen do sada u provedbi
Sporazuma, te je razvila niz stratekih prioriteta s ciljem poboljanja olakavanja trgovine, poveanja
transparentnosti, jaanja kapaciteta u trgovinskoj politici za provedbu Sporazuma u najveoj
moguoj mjeri.
Kao glavne prioritete i aktivnosti svog Predsjedavanja Albanija je utvrdila:
1) Olakavanje trgovine kroz daljnju eliminaciju barijera pristupu trita i pojednostavljenje
trgovinskih procedura i propisa;
2) Poveanje transparentnosti u podrujima koja imaju izravan ili neizravan utjecaj na trgovinu;
3) Jaanje kapaciteta formulacije trgovinske politike, koordinacije i provedbe;
4) Jaanje kapaciteta za provedbu CEFTA prioriteta.
Svrha ovog dokumenta je da prui informaciju o provedbi CEFTA Sporazuma u periodu od 01. januara
do 31. decembra 2012. godine.
II
Prema glavnim prioritetima koje je Albanija postavila u 2012. godini provedene su aktivnosti koje su
proizvele rezultate koji se ogledaju u poboljanju uslova meusobne trgovine izmeu CEFTA 2006
Strana, to je jedan od osnovnih ciljeva CEFTA 2006 Sporazuma. Rezultati provedenih aktivnosti su:
-
Albanija, Hrvatska, Makedonija, Crna Gora, Moldavija i Srbija su u februaru 2011. godine potpisale
Dodatni protokol Sporazuma ime su liberalizovale trgovinu poljoprivrednim proizvodima. Strane su
ukinule sve carine na uvoz, takse jednakog efekta carinama i sve uvozne takse fiskalne prirode u
trgovini izmeu njih na sve proizvode, osim onih koji i dalje podlijeu carinama i predmet su
bilateralnih koncesija kao to je navedeno u Aneksu 10.
Strane koje su uestvovale u procesu liberalizacije prema obavezi sa petog sastanka Zajednikog
odbora odranog u novembru 2011. godine zavrile su Izvjetaj o procjeni uticaja liberalizacije
trgovine poljoprivrednim robama za osam mjeseci (januar - avgust 2012).
Prema ministarskom zakljuku sa estog sastanka Zajednikog odbora Strane su se obavezale da e
potvrujui pozitivne uticaje liberalizacije trgovine poljoprivrednim proizvodima postignute u 2012.
godini, nastaviti sa praenjem uticaja takve liberalizacije na ekonomije Strana i razmotriti ukidanje
preostalih carina i kvota kako bi doprinijeli stvaranju slobodnog regionalnog poljoprivrednog trita.
-
U cilju vee transparentnosti jedan od prioriteta bio je i kreiranje CEFTA SPS baze podataka u skladu
sa lanom 12.2. CEFTA Sporazuma. Svrha baze podataka je da prui sveobuhvatne informacije o
postojeim SPS mjerama koje se primjenjuju kroz Region, zakone i podzakonske akte u sva tri
podruja (sanitarno, fitosanitarno i veterinarsko). Baza bi trebala postati operativna sredinom 2013.
godine.
-
U okviru Pododbora za carine i pravila porijekla nastavljen je rad na olakavanju trgovine kroz
pojednostavljenje carinskih procedura, elektronsku razmjenu podataka, indikatore administrativnih
barijera, olakavanje razmjene informacija izmeu carinskog i privatnog sektora.
Odlukom br: 1/2012 uspostavljena je Radna grupa za upravljanje carinskim rizikom iji zadatak e biti
da razvije i proiri saradnju izmeu CEFTA Strana, u skladu s lanom 14 CEFTA Sporazuma, posebno s
ciljem da predloi mogunosti poduzimanja zajednikih akcija vezanih za carinsko upravljanje rizikom
na regionalnom nivou, s ciljem olakavanja regionalne trgovine poboljanjem ukupne kvalitete i
neugroavanja carina, sigurnosti i sigurnosti kontrole i inspekcije.
-
Tokom 2012. godine CEFTA Strane su na osnovu statistike analize izvrile izbor gotovih proizvoda za
Multilateralni monitoring okvir (MMF) za ukidanje necarinskih barijera. Za analizu gotovih proizvoda
su koriteni podaci izvoza za 2009. godinu iz UN ComTrade baze podataka. Pri izboru su koritena tri
alata rangiranja: (i) ukupna veliina i udio proizvoda u svim sektorima trgovine unutar CEFTA-e, (ii)
frekventnost proizvoda u izvozu svih ili veine CEFTA Strana i (iii) prosjean udio proizvoda u izvozu
Strana. U skladu sa statistikom analizom, identificirano je pet prioritetnih sektora: (i) pia, alkoholi i
sire, (ii) nuklearni reaktori, kotlovi, maine i mehaniki ureaji; njihovi dijelovi, (iii) elektrine
maine i oprema i njihovi dijelovi; aparati za snimanje ili reprodukciju zvuka; televizijski aparati za
snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelovi i pribor za te proizvode, (iv) proizvodi na osnovi
itarica, brana, kroba ili mlijeka; slastiarski proizvodi, (v) namjetaj; nosai madraca; oprema za
krevete i slini proizvodi (madraci, jastuci i slini punjeni proizvodi); svjetiljke i druga rasvjetna tijela,
koja nisu spomenuta niti ukljuena na drugom mjestu; osvjetljeni znakovi, osvjetljene ploice sa
imenima ili slino; montane zgrade.
Iz gore navedenih sektora odabrano je devet proizvoda: (i) pivo dobiveno od slada, (ii) vode,
ukljuujui mineralne vode i gazirane vode, sa dodatim eerom ili drugim sladilima ili aromama, (iii)
ostali sanduci, ormari, vitrine i slini namjetaj za proizvodnju hladnoe ili zamrzavanje (osim onih od
8418 10 do 8418 40), (iv) prozorski/zidni ureaji za klimatizaciju, kompaktni/razdvojeni ("split"), sa
ventilatorom na motorni pogon i elementima za mijenjanje temperature i vlanosti, ukljuujui
maine u kojima se vlanost ne moe posebno regulirati, (v) elektrine penice osim mikrovalnih;
elektrina kuhala, elektrine ploe, reoi, grilovi i rotilji, (vi) slatki keksi, (vii) drveni namjetaj (osim
94 01 i onih od 9403 30 do 9403 50), (viii) sjedala (osim onih od 9401 10 do 9401 50), sa drvenim
okvirom, presvuena, (ix) namjetaj od metala (osim 9401 i 9402).
Dalja istraivanja i procjene rezultata prolongirani su iz razloga odgaanja potpisivanja ugovora o
finansiranju izmeu OECD-a i Evropske komisije.
-
U okviru Radne grupe za trgovinu uslugama CEFTA Strane su ponovile svoju opredjeljenost da
poetkom januara 2013. godine zaponu pregovore oko Dodatnog protokola o trgovini uslugama.
Oekuje se da e CEFTA Strane postii dogovor o tekstu Dodatnog protokola do sastanka Zajednikog
odbora, koji e se krajem 2013. godine odrati u Sarajevu.
OECD je razvio metodologiju koja e pomoi prilikom identificiranja koji usluni sektori i koje mjere
politike najvie ograniavaju trgovinu. Jedan od rezultata projekta e biti stvaranje regulatorne baze
podataka, koja e se sastojati od profesionalnih usluga (ukljuujui pravne, raunovodstvene,
arhitektonske i inenjerske).
Svjetska banka je predstavila svoj dio zajednikog projekta sa OECD-om iji e glavni rezultat biti
identificirati naine na koje regionalna saradnja moe pomoi CEFTA Stranama da se nose sa
ogranienjima u profesionalnim uslugama.
-
CEFTA Trgovinski portal se redovito aurira i nadograuje. Krajem 2012. godine CEFTA Strane su od
Njemakog drutva za meunarodnu saradnju (The Deutsche Gesellschaft fr Internationale
Zusammenarbeit - GIZ) preuzele upravljanje portalom.
Ministarskim zakljukom Stranama je preporueno da sistem za rjeavanje urednikih i potencijalnih
pitanja unapreenja bude uspostavljen u 2013. godini.
-
Dravna pomo
Na sastanku Zajednikog odbora u novembru 2011. godine usvojena je Odluka br: 1/2011
Notifikacija o emi dravne pomoi prema kojoj su se Strane obavezale da e izvjetavati Zajedniki
odbor o postojeim emama dravne pomoi, putem Izvjetaja o dravnoj pomoi koji predstavlja
Aneks 1 Odluke.
Prvi Izvjetaj o dravnoj pomoi (tri CEFTA Strane) je razmatran na sastanku Zajednikog odbora u
Tirani u novembru 2011. godine.
-
Investicije
Znaajna vanost je data interakciji izmeu CEFTA struktura i Vijea za regionalnu suradnju (RCC)
Investicijskog Komiteta. U skladu s tim Albanija je uporedo s CEFTA Zajednikim odborom
organizirala Ministarsku konferenciju Investicijskog komiteta. Ministri ekonomije zemalja Zapadnog
Balkana su 09. novembra 2012. godine u Tirani, potpisali izjavu i usvojili 11 ciljeva za pametan, odriv
i inkluzivan rast u regiji, koje je potrebno dostignuti do 2020. godine. Ciljevi ine osnovu regionalne
strategije Jugoistona Evropa 2020 (SEE 2020) u koje e CEFTA strukture biti direktno ukljuene.
Ministarska izjava: http://www.rcc.int/docs/0/275/statement-from-the-ministerial-conference-of-the-southeast-europe-investment-committee
Albanija kao Predsjedavajua je pokrenula projekat pod nazivom CEFTA Project Facility. U okviru
projekta koji finansira EK pokrenute su tenderske aktivnosti za dio projekta koji se odnosi na Razvoj
kapaciteta trgovinske politike u CEFTA Stranama. Tenderske aktivnosti za Kreiranje CEFTA SPS baze
podataka su uspjeno zakljuene i njegova implementacija je zapoela krajem 2012. godine.
Napravljen je roster (popis imena) regionalnih eksperata/kompanija koji e se koristi od strane
CEFTA Sekretarijata prilikom konkursa koji e biti pokrenuti u okviru CEFTA Project Facility.
-
Nakon dogovora sa Stratekog sastanka Strane su svoje trgovinske statistiku poele dostavljati u
novom formatu. Broura CEFTA trgovinske statistike koja se izdaje dvaput godinje poela se
pripremati u novom formatu koji pored HS klasifikacije, ukljuuje SITC i SNA klasifikaciju.
III
01. februar
23. februar
Mjesto
odravanja
Malm
Brisel
23. februar
Brisel
Albanija
29. februar
Tirana
Albanija
30. mart
Tirana
Albanija
20. april
Sarajevo
Bosna i
Hercegovina
25. april
Zagreb
Albanija
Zagreb
17. maj
Sarajevo
18. maj
Sarajevo
Tirana
Tirana
Sarajevo
19. septembar
Tivat
26. septembar
Sarajevo
27. septembar
Sarajevo
11. oktobar
12. oktobar
24. oktobar
Tirana
Tirana
Zagreb
Hrvatska
Bosna i
Hercegovina
Bosna i
Hercegovina
Albanija
Albanija
Bosna i
Hercegovina
Hrvatska
Bosna i
Hercegovina
Bosna i
Hercegovina
Albanija
Albanija
Albanija
06. novembar
Tirana
Albanija
Tirana
Tirana
Albanija
Albanija
07. decembar
Skoplje
Albanija
Sastanak
Datum odravanja
Predsjedavajua
u 2012. godini
Hrvatska
Albanija
Sastanak Upravnog odbora CEFTA Sekretarijata odran je uz uee predstavnika svih CEFTA Strana,
meunarodnih organizacija i donatora koji finansijski podravaju rad Sekretarijata, meu kojima su
osim CEFTA Strana Evropska komisija, Vlada Norveke i dr.
Pod predsjedavanjem Republike Albanije u Tirani je odran peti sastanak Pododbora za poljoprivredu
i sanitarna i fitosanitarna pitanja (SPS). Nakon usvajanja Programa rada CEFTA Strane su izvrile
pregled svojih poljoprivrednih politika, razmijenile informacije o trgovini poljoprivrednim
proizvodima od zadnjeg sastanka i dali preliminarnu procjenu provedbe Dodatnog protokola i
Aneksa 10. Takoer, razgovarano je o kljunim pitanjima u trgovini poljoprivrednim proizvodima, SPS
pitanjima, saradnji izmeu CEFTA administracija, kordinaciji aktivnosti sa ostalim CEFTA strukturama,
SPS bazi podataka i saradnji sa privatnim sektorom.
Kljuna pitanja u trgovini poljoprivrednim proizvodima
Analiza baze podataka o pristupu tritu je pokazala da je u 2012. godini procenat novonastalih
problema nizak (4%), dok rjeeni problemi predstavljaju 60% ukupnih barijera. Nadalje, skoro jedna
treina dolazi iz SPS podruja (26%), slijede pitanja povezana sa inspekcijom prije poiljke (18%) i
naknadama i porezima (15%). Po sektorima, najea barijera je u piima i duhanskim proizvodima
(28%), ivim ivotinjama (9%) i povru (9%). Strane su izvjestile o novim problemima i pruile
aurirane informacije o problemima koja su u toku, a koja su smatrana kao potencijalna necarinska
barijera u trgovini poljoprivrednim proizvodima izmeu CEFTA Strana.
Sanitarna i fitosanitarna pitanja
SPS predstavnici su na sastanku izvjestili o novim propisima, procesu harmonizacije standarda sa
onim u EU, mogunosti zakljuenja sporazuma o meusobnom priznavanju i najboljoj praksi u
Regionu. Strane su razgovarale o preporukama OECD-a u vezi sa SPS-om, posebno onim koje se bave
zajednikim sudjelovanjem CEFTA predstavnika na FAO, IPPS i OIE sastancima.
Saradnja izmeu CEFTA administracija
Predstavnik Meunarodne financijske korporacije (IFC) je predstavio preporuke i aktivnosti
dogovorene na Radionici o mapiranju poslovnih procesa u agrobiznisu odrane pod pokroviteljstvom
CEFTA Pododbora za carine i pravila porijekla u Sarajevu, 17. maja.
Kordinacija aktivnosti sa ostalim CEFTA strukturama
Kordinacija sa ostala dva Pododbora omoguuje razmjenu informacija o pitanjima, mjerama i
aktivnostima vezanim za notifikaciju i smanjenje necarinskih barijera u trgovini.
Projekt SPS baze podataka
Strane su se upoznale sa Nacrtom projekta SPS baze podataka koja je dio aktivnosti predvienih u
trogodinjem Stratekom Programu rada Pododbora i jedan od prioriteta Albanskog Predsjedavanja
za 2012. godinu. Glavni cilj baze podataka je poveanje transparentnosti i poboljanje razmjene
podataka u SPS podruju. Ovaj projekat e se zapoeti implementirati u 2013. godini pod
predsjedavanjem Bosne i Hercegovine.
Saradnja sa privatnim sektorom
Predstavnik Albanskog udruenja za agrobiznis (Albanian Agribusiness Association) predstavio je
iskustvo saradnje izmeu kompanija u Albaniji kao i u Regionu. Naglasio je da Albanske kompanije
imaju dosta koristi od CEFTA Sporazuma. Sporazum je stvorio pozitivnu klimu za investicije, boji
pristup financijama i trgovini budui da je omoguio trgovanje bez carine za vie od 90% proizvoda.
Takoer je informisao da kompanije u Albaniji redovito sarauju sa svojim kolegama u drugim CEFTA
Stranama.
Pod predsjedavanjem Bosne i Hercegovine, odrana su dva sastanka Pododbora za carine i pravila
porijekla, 18. maja i 27. septembra 2012. godine, kao i etiri dodatna sastanka: sastanak mree
eksperata za analizu carinskog rizika; mapa poslovnih procesa; pravila porijekla i Pan-Euro
mediteranska Konvencija i sastanak o stratekoj administrativnoj saradnja izmeu CEFTA carinskih
tijela.
-
Peti sastanak Pododbora za tehnike i necarinske barijere u trgovini pod predsjedavanjem Republike
Hrvatska odran je u Zagrebu 26. i 27. aprila 2012. godine.
Nakon usvajanja Programa rada Pododbora, razgovarano je o ukidanju necarinskih barijera u
trgovini; radu Radne grupe za tehnike barijere u trgovini; poveanju transparentnosti i poboljanju
razmjene informacija i notifikaciji i koordinaciji aktivnosti sa CEFTA Forumom privrednih komora.
Ukidanje necarinskih barijera u trgovini
Hrvatska je Program rada uskladila sa OECD-ovim Akcionim planom za 2012. godinu za provedbu
Multilateralnog monitoring okvira (MMF) koji je uao u svoju drugu godinu provedbe. Strane su
tokom 2012. godine vrile reviziju pokazatelja i izbor gotovih proizvoda za sljedeu procjenu OECD-a.
Proces revizije indikatora je 2012. godine zavren u sluaju TBT i SPS, a u sluaju administrativnih
barijera indikatori e se dodatno razraditi u saradnji sa Svjetskom carinskom organizacijom (WCO).
OECD i CEFTA Strane e procjenu administrativnih barijera zapoeti u 2013. godini.
Izbor gotovih proizvoda napravljen je na osnovu statistike analize i u skladu s njom identifikovano je
pet prioritetnih sektora i odabrano devet proizvoda.
Strane se putem Market Access Barriers Database redovno informiu o novim sluajevima barijera u
pristupu tritu u regionalnoj trgovini. Novi format MADB e biti u funkciji od 2013. godine.
Poveenje transparentnosti i poboljanje razmjene informacija i notifikacija
U skladu sa lanom 13.3 (b) Sporazuma, Strane e notifikovati sve nove tehnike propise, ocjene
usklaenosti i standarde koji su usvojeni ili se planiraju usvojiti u tekuoj godini. Notifikacija
standarda prema novom formatu e poeti 01. januara 2013. godine.
Radna grupa za TBT odrala je dva sastanka u 2012. godini. etvrti sastanak odran je u Malm-u 01.
februara, a peti u Tivtu 19. septembra 2012. godine.
Na prijedlog Radne grupe, a nakon odobrenja od strane Pododbora za NTB i TBT, Zajedniki odbor je
u cilju eliminisanja nepotrebnih postojeih tehnikih barijera u trgovini usvojio Preporuku broj:
1/2012:
CEFTA Strana e priznati ispitni izvjetaj druge CEFTA Strane kada je on izdat od strane tijela za
ocjenu usklaenosti koje je akreditovano od strane akreditacionog tijela potpisnika EA
multilateralnog sporazuma, pod uslovom da su pojedina ispitivanja ocjene usklaenosti ukljuena u
multilateralni sporazum iji je potpisnik akreditaciono tijelo.
-
Pod Predsjedavanjem Republike Albanije u 2012. godini odrana su tri sastanka Radne grupe za
trgovinu uslugama na kojima su Strane razgovarale o individualnoj procjeni trenutne otvorenosti
trita CEFTA Strana, istraivanju potencijala za otvaranje pregovora o trgovini uslugama i
dvogodinjem Akcionom planu.
U skladu sa zakljucima sa sastanaka Strane su revidirale Akcioni plan. Predviene faze su zavrene:
zavretak pojedinane liste restriktivnih mjera, izrada i analiza konsolidirane liste svih Strana,
angaman u zajednikom projektu OECD-Svjetska banka u pruanju potrebnih podataka o
profesionalnim uslugama i postizanje odluke o otvaranju pregovora u trgovini uslugama.
Strane su dogovorile formulaciju ministarskog zakljuka koji je usvojen od strane Zajednikog
odbora:
Prepoznajui spremnost za meusobno otvaranje trita usluga, oekujemo da e pregovori o
liberalizaciji trgovine uslugama biti zapoeti poetkom 2013. godine. Obim liberalizacije e biti u
skladu s lanom V GATS-a. Pregovori e biti voeni na multilateralnom nivou u prioritetnim
sektorima od interesa Strana, sa zadravanjem mogunosti plurilateralnog i bilateralnog
pregovaranja o odreenim sektorima i podsektorima, posebno o meusobnom priznavanju
sporazuma o strunim kvalifikacijama. Cilj je podrati tekst Sporazuma/Dodatnog protokola na
sedmom sastanku Zajednikog Odbora; imajui u vidu da Republika Hrvatska, iako u potpunosti
podrava proces, nije u mogunosti da aktivno uestvuje u pregovorima zbog svog predstojeeg
pristupanja Europskoj uniji.
-
Radna grupa za CEFTA trgovinski portal odrala je tri sastanka u 2012. godini. Finalizirana je
standardizacija portala, uvedene su nove kategorije, putem banera portal je povezan sa agencijama
za promociju investicija i komorama. Strane su izvrile podjelu odgovornosti za odravanje portala
nakon preuzimaju od GIZ-a. Predstavljen je koncept Transparency Pack koji e sadravati etiri
10
nove komponente koje e biti djelimino dostupne i javnosti (MADB, TBT notifikacija, SPS notifikacija
i carinski podaci), koji e se razvijati ubudue.
-
Sastanak zamjenika ministara odran je u Tirani 21. juna 2012. godine. Predsjedavajui CEFTA
Pododbora su izvijestili o aktivnostima u posljednjih est mjeseci i najavili aktivnosti do kraja 2012.
godine.
Razgovarano je o povlaenju Hrvatske iz CEFTA-e nakon njenog pristupanja EU i implikacijama tog
povlaenje za CEFTA Strane (depozitar i financiranje CEFTA Sekretarijata). Albanija je izrazila
incijativu da preuzme ulogu depozitara to je i potvreno ministarskim zakljukom i Odlukom na
sastanku Zajednikog odbora u novembru 2012. godine.
-
Strateki sastanak
Tokom Albanskog predsjedavanja odrana su dva Strateka sastanka kako bi se razgovaralo prije
svega o novom depozitaru i finansiranju CEFTA Sekretarijata nakon povlaenja Republike Hrvatske iz
CEFTA-e i njenog pristupanja EU. Strane su upoznate sa novim formatom CEFTA trgovinske statistike,
CEFTA Project Facility, mogunostima unapreenja CEFTA Market Access Barriers Database.
Razgovaralo se o nacrtima ministarskih Odluka i Preporuke koje e biti dostavljeni za sastanak
Zajednikog odbora. Takoer, Strane su se dogovorile da Ministarskim zakljucima potvrde svoju
opredjeljenost da e CEFTA strukture biti aktivno ukljuene u pripremu i provedbu Strategije 2020
imajui u vidu da su etiri od jedanaest predloenih ciljeva, povezana sa trgovinom.
-
CEFTA Sedmica
U Tirani je 07. novembra 2012. godine organizovana CEFTA Sedmica koja je okupila veliki broj
uesnika, vladine slubenike iz CEFTA Strana, poslovnu zajednicu, regionalne i meunarodne
organizacije, akademsku zajednicu, meunarodne eksperte iz EU, GIZ, IFC, OECD i Svjetske banke.
Ovaj naziv ne prejudicira status Kosova i u skladu je sa Rezolucijom 1244 SB UN i odlukom Meunarodnog suda pravde o kosovskoj
deklaraciji o nezavisnosti.
11
Zajedniki odbor
12
produbljivanja regionalne trgovine i investicijskih veza; Pametan rast s ciljem vee posveenosti
inovacijama i konkurentnosti zasnovane na dodatoj vrijednosti, a ne trokovima rada u duem
vremenskom periodu; Odrivi rast s ciljem podizanja nivoa konkurentnosti privatnog sektora,
preduzetnitva i posveenost zelenom i energetski efikasnijem razvoju; Inkluzivni rast s ciljem
poboljanja razvoja vjetina, otvaranja radnih mjesta i omoguavanja svima da uestvuju na tritu
rada, ukljuujui i ugroene grupe i manjine; i Uprava za rast s ciljem poboljanja kapaciteta javnih
administracija za ojaavanje vladavine prava i smanjivanje korupcije pored ravnomjernog razvoja na
teritorijalnom nivou.
13
IV
PREDSJEDAVANJE BOSNE I HERCEGOVINE PODODBOROM ZA CARINE I PRAVILA
PORIJEKLA
U 2012. godini Bosna i Hercegovina je predsjedavala Pododborom za carine i pravila porijekla.
Tokom svog Predsjedavanja BiH je organizirala dva sastanka Pododbora, kao i dodatne sastanke:
Glavni cilj Programa predsjedavanja bila je promocija pojednostavljenja carinskih procedura u svrhu
olakavanja trgovine uz nesmetano funkcionisanje dijagonalne kumulacije izmeu CEFTA Strana.
U svom Programu predsjedavanja BiH je razvila etiri prioriteta i sedam aktivnosti:
Prioritet 1: Olakavanje trgovine kroz pojednostavljenje carinskog postupka
Pod ovim prioritetom su provedene sljedee aktivnosti:
(i) Interakcija sa SEED projektom je ojaana putem prisustva sastanku Upravnog odbora SEED
projekta, odran je sastanak s timom SEED projekta, a tim SEED projekta je bio pozvan na sastanak
CEFTA-e o Stratekoj administrativnoj saradnji.
(ii) Sastanak CEFTA mree eksperata za analizu carinskog rizika je odran u Sarajevu 20. aprila 2012.
godine. Na sastanku eksperti za carinski rizik iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Srbije su
predloili uspostavu Radne grupe za upravljanje carinskim rizikom.
(iii) Radionica za pripremu mapa poslovnih procesa je organizirana u saradnji sa IFC-om, 17. maja
2012. godine. Radionici su, osim carinskih tijela CEFTA Strana, prisustvovali i predstavnici SPS tijela.
IFC koji implementira Projekat trgovinske logistike na Zapadnom Balkanu, je prezentirao svoje nalaze
i preporuke iz mape poslovnih procesa u agrobiznisu.
Prisutne Strane su se sloile da preporue Zajednikom odboru da naglasi vodeu ulogu carinskih
tijela u naporima olakavanja trgovine na nacionalnoj razini i u CEFTA-i, te ih potaknu da efikasnije
preuzmu ove uloge, to je i potvreno ministarskim zakljukom na sastanku Zajednikog odbora u
novembru 2012. godine.
(iv) Radionica o regionalnom programu ovlatenih privrednih subjekata. Predsjedavajua i
Sekretarijat su, u ime Pododbora prisustvovali OPS seminaru u organizaciji DG TAXUD-a iji je
domain bila Albanija 06. i 07. juna 2012. godine. Seminar je imao za cilj uvoenje koncepta OPS
(ovlatenog privrednog subjekta) u carinskim vlastima u Regionu.
Prioritet 2: Pravila porijekla (revidiranje provedbe CEFTA Protokola o porijeklu)
U okviru ovog prioriteta odran je:
(v) Drugi sastanak CEFTA mree za porijeklo u Sarajevu 27. i 28. juna 2012. godine. Sastanak je
organiziran u saradnji s TAIEX-om. Strane su imale priliku da sasluaju prezentacije DG TAXUD-a,
carinskih organa Poljske i Slovenije koje su se odnosile na trenutno stanje PEM konvencije i novi EU
Sistem opteg preferencijala (GSP) pravila porijekla.
14
15
16
17
VI
CEFTA Sekretarijat je i u 2012. godini nastavio sa pruanjem razliitih vrsta podrke svim CEFTA
strukturama. Osigurana je kontinuirana i stalna podrka Predsjedavajuoj u provoenju Programa
predsjedavanja za 2012. godinu, kao i Predsjedavajuim Pododbora i Radnih grupa.
Sekretarijat je aktivno uestvovao i na regionalnim sastancima i konferencijama organiziranim od
strane meunarodnih partnera, npr. RCC i OECD.
Web stranica Sekretarijata www.cefta2006.com se redovito aurira, a dodati su i novi elementi kako
bi se pruila potpuna informacija o provedbi Sporazuma.
Sekretarijat je u 2012. godini izdao evrti i peti newsletter. Osnovni cilj ovog polugodinjeg
newsletter-a je da istakne i informie zainteresovane strane o najnovijim dogaajima u CEFTA-i.
etvrto izdanje newsletter-a je objavljeno u martu 2012. godine
http://108.167.173.132/~cefta/sites/default/files/newsletter4.pdf
18
VII
AKTUELNI PROJEKTI
-
Procjena potencijala pregovora za liberalizaciju trgovine uslugama izmeu CEFTA Strana Proces
pokretanja pregovora o liberalizaciji trgovine uslugama meu CEFTA Stranama, podrao je OECD
pruanjem informacija o regulatornim barijerama za trgovinu uslugama za prioritetne sektore koje
su odabrale CEFTA Strane. U prvoj fazi projekta, pokrivena su etiri profesionalna usluna sektora
pravne, raunovodstvene, arhitektonske i inenjerske usluge. U kasnijim fazama, ostali sektori koji bi
mogli biti obuhvaeni su graevinske usluge, telekomunikacijske usluge, usluge distribucije ili
transportne usluge.
Direkcija za trgovinu i poljoprivredu OECD-a za potrebe CEFTA Strane razvila je Indeks restriktivnosti
trgovine uslugama (STRI) koji se moe nai na: www.oecd.org/trade/stri. STRI ima dva razliita
instrumenta: regulatorna baza podataka za trgovinu uslugama i indeks restriktivnosti trgovine
uslugama. STRI baza podataka je popis mjera trgovinske politike i domaih propisa relevantnih za
pregovore o trgovini uslugama. Indeks restriktivnosti trgovine uslugama je alat za mjerenje barijera
u trgovini uslugama, registrovanje sutine restriktivnosti kako bi se kreatorima politika pomoglo da
identificiraju snage i slabosti.
Pomo trgovini provedba CEFTA-e; prevladavanje necarinskih barijera - Opi cilj projekta koji se
finansira od strane Vlade Maarske ja da pomogne CEFTA Stranama da izvuku punu korist od
provedbe CEFTA-e kroz smanjenje/eliminaciju necarinskih barijera, posebno, ali ne iskljuivo, onih
koje imaju uticaj na glavne trgovinske tokove meu Stranama.
Specifini ciljevi ukljuuju:
Identificiranje, klasificiranje i prioritiziranje onih necarinskih barijera koje utiu na glavne
trgovinske tokove meu CEFTA Stranama s posebnim naglaskom na one koji su od strane
poslovne zajednice identificirani kao najprioritetnije;
Identificirati glavne necarinske barijere koje utjeu na trgovinu i investicije sa susjednim
dravama lanicama EU i Turskom;
Osigurati CEFTA Pododboru za TBT i NTB i CEFTA Zajednikom odboru nacrt Akcionog plana za
smanjenje/eliminaciju prioritetnih necarinskih barijera.
Multilateralni monitoring okvir za eliminaciju necarinskih barijera je uao u svoju drugu godinu
provedbe. Strane su ukljuene u reviziju indikatora i izbor finalnih proizvoda za sljedei krug
procjene. Identificirano je pet prioritetnih sektori i odabrano devet proizvoda.
Projekt se provodi kroz niz analitikih studija i radionica. Detaljnije na:
http://www.oecd.org/daf/psd/implementationsupportforsignatoriesofthecentraleuropeanfreetradeagreemen
tcefta2006.htm
19
Praenje investicijski vezanih klauzula CEFTA-e - Ovaj projekt je financiran od strane EU, i realiziran
je od strane Odjeljenja za razvoj privatnog sektora OECD-a. Projekt ima dva kljuna cilja:
procjenu provedbe investicijski vezanih klauzula CEFTA-e i to nediskriminacionog i nacionalnog
tretmana, vladinih javnih nabavki i prava intelektualnog vlasnitva;
procjenu potencijalnog uticaja CEFTA 2006 na industrijsku koncentraciju i lokaciju direktnih
stranih ulaganja, na temelju iskustva bivih CEFTA lanica i Baltikih drava.
OECD je objavio Izvjee o ova dva aspekta 2010. godine.
Za daljnje informacije vidjeti: www.investmentcompact.org
Procjena utjecaja regionalne trgovinske integracije na lokaciju investicija Opi cilj projekta je da
pomogne CEFTA Stranama u provedbi investicijski vezanih klauzula u Sporazumu i da kapitalizira na
sinergiji izmeu direktnih stranih ulaganja i trgovine meu CEFTA ekonomijama i osigura ekonomsku
integraciju izmeu Strana i sa EU. Specifini ciljevi projekta e se fokusirati na dvije aktivnosti:
procjena utjecaja regionalne trgovinske integracije na direktna strana ulaganja i praenje provedbe
CEFTA klauzula javnih nabavki.
-
Evropska komisija
CEFTA Project Facility U podruju sanitarnih i fitosanitarnih pitanja, CEFTA Sekretarijat je preuzeo
projekt kreiranja CEFTA SPS baze podataka koji se financira iz sredstava CEFTA Project Facility. Glavni
cilj baze podatake je poboljanje transparentnosti i unapreenje razmjene podataka iz SPS podruja.
Baza e sadravati SPS mjere, kljune zakone i podzakonske akte iz tri podruja: sanitarno,
fitosanitarno i veterinarsko.
-
CEFTA 2006, Poboljanje mogunosti za trgovinu - Projekt CEFTA 2006, Poboljanje mogunosti za
trgovinu, pokrenut je 01. jula 2008. godine. Projekt je finansiran od strane GTZ Otvorenog
regionalnog fonda za promociju vanjske trgovine Vlade Njemake. Njegove glavne komponente su:
informisanje poslovne zajednice i regionalni pristup za uklanjanje necarinskih barijera.
CEFTA trgovinski portal
Podrka projektu CEFTA trgovinski portal od strane GIZ-a se zavrila krajem 2012. godine. Od poetka
2013. godine CEFTA Strane su preuzele odravanje ovog portala.
Market Access Data Base
Uz podrku GIZ-a u 2013. godini baza podataka o barijerama u trgovini e imati nove elemente to e
omoguiti standardiziraniju identifikaciju i izvjetavanje o barijerama i uspostavljanje interakcije
izmeu evidentiranih barijera pristupa tritu i trgovinskog obima proizvoda koji su predmet
relevantnih barijera. Korisnici e moi pratiti i nadzirati aktivnosti putem grafikih alata, na temelju
statusa ili bilo koje druge unaprijed definirane komponente. Cilj je da podaci o sektoru, robi i kodu
proizvoda prue stvarne trgovinske informacije o proizvodu, porijeklu i odreditu za najmanje tri
posljednje godine za odabrani proizvod.
-
20
21
VIII
MEUNARODNI PARTNERI
22
IX
Uzimajui o obzir uticaj na trgovinu i trgovinske subjekte kao i uestalost necarinskih barijera u
regionalnoj trgovini koje su nakon ukidanja ili smanjivanja carinskih stopa dole u prvi plan, eksperti
CEFTA Strana su, u okviru procesa provoenja CEFTA Sporazuma, kreirali relativno jednostavan
instrument za identifikaciju i praenje rjeavanja problema u ovoj oblasti pod nazivom: Matrica o
pitanjima/problemima postavljenim meu CEFTA Stranama, koja je vremenom unaprijeena u Bazu
podataka o barijerama u pristupu tritu (MABD).
U MABD se unose barijere koje privredni subjekti dostave putem obrasca za prijavu barijera, unose
se odgovori na prethodno prijavljene barijere i preduzete mjere na rjeavanju istih.
MABD je posluila i kao odlina podloga za kreiranje drugog vanog instrumenta, Multilateralnog
monitoring okvira, koji je razvijen u saradnji sa OEDC-om, a koji ima za cilj identifikaciju necarinskih
barijera (u izabranim sektorima) koje proizilaze iz: neusklaenosti tehnikih propisa, korienja
sanitarnih i fitosanitarnih mjera u cilju ometanja trgovine i administrativnih barijera.
Analiza unesenih barijera u MABD do kraja 2012. godine ukazuje na sljedee:
Do sada je prijavljeno ukupno 100 problema, pri emu se 94 odnosi na bilateralne probleme,
a preostalih 6 se odnose na generalne probleme koje su kao takve prijavile BiH i Srbija. Oni
se odnose na: raspoloivost informacija o dokumentima i procedurama potrebnim za
uvoz/izvoz, nedostatak meusobnog priznavanja certifikata, skupe i komplikovane
procedure uzorkovanja, te zahtjeve za obimnom dokumentacijom.
Nadalje, mogue je uoiti da se najvei broj prijavljenih problema odnosi na sanitarne i
fitosanitarne mjere (26%), sa visokim stepenom rijeenih problema u toj oblasti i to gotovo
81%. Najveu stopu rijeenih problema biljee mjere kontrole cijena 87,5%, a najniu od 43%
licence, kvote i dr kontrole koliine.
Ukupno
prijavljeno
26
7
18
8
7
15
19
94 (+6)
Rjeeno
% rjeenog
21
4
9
7
3
7
11
62
80,77%
57,14%
50,00%
87,50%
42,86%
46,67%
57,89%
62,00%
est problema je prijavljeno kao generalni problemi pa su u nekim od obrauna iskljueni jer njihovo rjeavanje zahtijeva sistemske
mjere svih Strana
23
100
80
60
40
20
0
Ukupno
SPS
TBT
Inspekcije
Mjere
Licence, kvote
Naknade,
prije isporuke
kontrole
i dr.
porezi i dr.
Ostalo
cijena
Prijavljeno
Rjeeno
Posmatrano po CEFTA 2006 Stranama, BiH je prijavila i rjeila najvei broj barijera to u procentima
iznosi 32,26% od ukupno rijeenih problema. U tabeli 2 prikazani su podaci o broju prijavljenih i
rjeenih barijera po CEFTA Stranama iz koje se vidi da je BiH od prijavljenih 29 rjeila 20 problema,
odnosno 67%. Od ostalih najvei procenat rijeenih problema imaju Hrvatska 83,33% i Crna Gora
81,82%, dok Srbija ima najnii nivo rijeenih problema od 22,22%.
Tabela 2 Prijavljeni i rjeeni problemi po Stranama
CEFTA
Strana
Ukupno
Rjeeno
Albanija
BIH
Hrvatska
Makedonija
Moldova
1
1
29
20
12
10
11
7
0
0
Crna
Gora
11
9
Srbija
Kosovo
18
4
17
7
30
25
20
15
10
Prijavljeno
Rjeeno
5
0
Ovaj naziv ne prejudicira status Kosova i u skladu je sa Rezolucijom 1244 SB UN i odlukom Meunarodnog suda pravde o kosovskoj
deklaraciji o nezavisnosti.
24
Posmatranje MABD sa aspekta prijavljene Strane, BiH je 10 puta prijavljena kao Strana koja nekom
svojom aktivnou kreira problem, od ega 7 puta u oblasti SPS-a i 3 puta u oblasti TBT/NTB-a.
Grafik 3 Uee prijavljenih barijera po Stranama koja ih primjenjuje
Kosovo*
7,00%
Sve Albanija
6,00% 5,00%
BIH
19,00%
Srbija
32,00%
Crna Gora
1,00% Moldova
1,00%
Hrvatska
18,00%
Makedonija
11,00%
BiH prijavila:
BiH prijavljena:
Umjesto zakljuaka:
Ovaj naziv ne prejudicira status Kosova i u skladu je sa Rezolucijom 1244 SB UN i odlukom Meunarodnog suda pravde o kosovskoj
deklaraciji o nezavisnosti.
25
Najvie problema se javlja meu lanicama koje najvie trguju unutar sporazuma;
Spremnost Strana za rjeavanje problema takoer igra bitnu ulogu;
Neophodan je ciljani pristup i traenje sistemskih rjeenja kako bi se sprijeilo ponavljanje
problema ili pojavljivanje novih slinih.
Privredni subjekti iz BiH, necarinske barijere mogu prijaviti preko Vanjskotrgovinske komore BiH i
Privredne komore Republike Srpske. Detalje vezane za postupak prijave moe se nai na sljedeim
internet stranicama:
http://www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1100:privanec&catid=74:vijesti-privreda&Itemid=129
http://www.komorars.ba/pkrs/projekat/1/cefta/page/166/pracenje_realizacije_cefta-e
26
Izvoz
Vrijednost
Uvoz
Vrijednost
Ukupno
Vrijednost
Deficit
Vrijednost
Pokrivenost
2007
2.125,80
4.041,32
6.167,12
-1.915,52
52,60%
2008
2.491,71
17,21%
4.712,37
16,60%
7.204,08
16,81%
-2.220,66
15,93%
52,88%
2009
2.104,50
-15,54%
3.316,16
-29,63%
5.420,66
-24,76%
-1.211,65
-45,44%
63,46%
2010
2.546,59
21,01%
3.683,37
11,07%
6.229,95
14,93%
-1.136,78
-6,18%
69,14%
2011
2.873,87
12,85%
3.881,64
5,38%
6.755,51
8,44%
-1.007,77
-11,35%
74,04%
2012
2.483,11
-13,60%
3.841,49
-1,03%
6.324,60
-6,38%
-1.358,39
34,79%
64,64%
Posmatrano sa stanovita trgovinske ramjene, od poetka primjene CEFTA 2006 Sporazuma tj. od
2007. godine moemo konstatovati da je izvoz BiH u zemlje lanice CEFTA 2006 Sporazuma rastao
to je za posljedicu imalo rast pokrivenosti uvoza izvozom. Takoer, moe se konstatovati pad
deficita u trgovini sa 1,92 milijardu KM u 2007. godini na 1,36 milijardu KM u 2012. godini, to je za
557 miliona KM manje. U posmatranom periodu izvoz je najveu vrijednost dostigao 2011. godine
(2,87 milijardi KM) dok je najvei procenat rasta izvoza zabiljeen tokom 2010. godine (21,01%).
Kada posmatramo kretanja na strani uvoza moemo zakljuiti da je najvei rast od 16,60% ostvaren u
2008. godini, a najvei pad od 29,63% u 2009. godini. Pokrivenost uvoza izvozom je u periodu
primjene ovog sporazuma imala trend rasta, te je u 2011. godini dostigla najvei nivo od 74,04% koji
je u 2012. godini smanjen na 64,64%.
Grafik 1 Dinamika kretanja vanjskotrgovinske razmjene BiH sa CEFTA-om od 2007. do 2012. godine
6.000,00
5.000,00
4.000,00
3.000,00
Izvoz
2.000,00
Uvoz
1.000,00
Deficit
0,00
-1.000,00
2007
2008
2009
2010
2011
2012
-2.000,00
-3.000,00
Izvor svih podataka: Agencija za statistiku BIH; Obrada: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
27
Izvoz
Uee u
izvozu
Uvoz
Uee
u uvozu
Deficit/suficit
Uee u
deficitu
/suficitu
Pokrivenost
(%)
EU
4.552,56
57,94%
7.158,14
46,93%
-2.605,58
35,23%
63,60%
CEFTA
2.483,11
31,60%
3.841,49
25,19%
-1.358,39
18,37%
64,64%
EFTA
100,30
1,28%
90,83
0,60%
9,48
-0,13%
110,43%
UoST
182,87
2,33%
449,38
2,95%
-266,51
3,60%
40,69%
Ostatak svijeta
539,12
6,86%
3.713,10
24,34%
-3.173,98
42,92%
14,52%
7.857,96
100,00%
15.252,94
100,00%
-7.394,98
100,00%
51,52%
Ukupno
Podaci u Tabeli 2 pokazuju da je CEFTA drugi po redu najvaniji trgovinski partner BiH. Tokom 2012.
godine BiH je iz zemalja CEFTA-e uvezla robu u vrijednosti od 3,84 milijarde KM, to predstavlja
25,19% ukupnog bh. uvoza, dok je u istom periodu u zemlje CEFTA-e u izvezla robu u vrijednosti od
2,48 milijardi KM to ini 31,60% ukupnog bh. izvoza. Pokrivenost uvoza izvozom unutar CEFTA 2006
Sporazuma je vea od pokrivenosti uvoza izvozom sa EU (63,60%) kao i ukupne BiH pokrivenosti koja
iznosi 51,52%.
28
Tabela 3 Pregled izvoza BiH po regionima od 2010. do 2012. godine (mil. KM)
Region
EU
CEFTA
EFTA
UoST (Turska)
Ostatak svijeta
Ukupno
2010
Izvoz
Uee
3.869,91
2.546,59
168,51
81,66
428,83
7.095,50
54,54%
35,89%
2,37%
1,15%
6,04%
100,00%
Izvoz
2011
Uee
4.586,69
2.873,87
165,55
150,05
445,96
8.222,11
55,78%
34,95%
2,01%
1,83%
5,42%
100,00%
18,52%
12,85%
-1,76%
83,75%
3,99%
15,88%
Izvoz
2012
Uee
4.552,56
2.483,11
100,30
182,87
539,12
7.857,96
57,94%
31,60%
1,28%
2,33%
6,86%
100,00%
-0,74%
-13,60%
-39,41%
21,87%
20,89%
-4,43%
U 2012, u odnosu na 2011. godinu dolo je do ukupnog pada izvoza BiH za 4,43%, od ega je pad
izvoza u zemlje CEFTA-e od 390,76 miliona KM, najvie doprinjeo tom padu. Rast izvoza u Tursku i
ostatak svijeta, donekle je ublaio procenat ukupnog pada izvoza.
Tabela 4 Pregled uvoza u BiH po regionima od 2010. do 2012. godine (mil. KM)
Region
EU
CEFTA
EFTA
UoST (Turska)
Ostatak svijeta
Ukupno
2010
Uvoz
Uee
Uvoz
2011
Uee
6.251,48
3.683,37
96,95
379,01
3.205,41
13.616,20
45,91%
27,05%
0,71%
2,78%
23,54%
100,00%
7.045,74
3.881,64
93,35
450,11
4.054,60
15.525,43
45,38%
25,00%
0,60%
2,90%
26,12%
100,00%
/
12,71%
5,38%
-3,72%
18,76%
26,49%
14,02%
Uvoz
2012
Uee
7.158,14
3.841,49
90,83
449,38
3.713,10
15.252,94
46,93%
25,19%
0,60%
2,95%
24,34%
100,00%
1,60%
-1,03%
-2,70%
-0,16%
-8,42%
-1,76%
Generalno gledajui nije dolo do znaajnih kretanja na strani uvoza, te je ukupan pad uvoza BiH u
2012. godini, u odnosu na 2011. godinu iznosio svega 1,76%, od ega je pad uvoza u zemlje CEFTA-e
od 40,15 miliona KM, najvie doprinjeo tom padu.
Robna razmjena po grupama proizvoda (industrijski i poljoprivredni)
Tabela 5 - Uvoz po grupama proizvoda (mil. KM)
Region
EU
CEFTA
EFTA
UoST (Turska)
Ostatak svijeta
Ukupno
Industrija
6.115,40
2.509,52
89,15
392,00
3.581,87
12.687,93
2011
Poljoprivreda
930,33
1.372,12
4,19
58,11
472,73
2.837,49
Industrija
6.298,44
2.569,61
87,15
391,47
3.456,11
12.802,78
2012
Poljoprivreda
859,70
1.271,88
3,68
57,91
256,99
2.450,16
Industrija
2,99%
2,39%
-2,25%
-0,13%
-3,51%
0,91%
/
Poljoprivreda
-7,59%
-7,31%
-12,32%
-0,35%
-45,64%
-13,65%
U odnosu na prethodnu, u 2012. godini, uvoz industrijskih proizvoda je porastao za 2,99% iz zemalja
EU, te za 2,39% iz zemalja CEFTA-e, dok je za isti period uvoz poljoprivrednih proizvoda pao za 7,59%
iz zemalja EU i za 7,31% iz zemalja CEFTA-e. Najvei procenat pada uvoza poljoprivrednih proizvoda
je zabiljeen u uvozu ovih proizvoda iz ostatka svijeta i to za 45,64%.
29
Industrija
4.370,29
2.433,51
161,36
140,64
427,27
7.533,08
EU
CEFTA
EFTA
UoST (Turska)
Ostatak svijeta
Ukupno
2011
Poljoprivreda
216,39
440,36
4,18
9,41
18,68
689,03
Industrija
4.347,58
2.016,55
96,53
171,06
520,33
7.152,04
2012
Poljoprivreda
204,98
466,56
3,77
11,82
18,79
705,92
/
Industrija Poljoprivreda
-0,52%
-5,28%
-17,13%
5,95%
-40,18%
-9,78%
21,63%
25,55%
21,78%
0,59%
-5,06%
2,45%
Posmatrano za CEFTA region na strani izvoza, u 2012. godini u odnosu na prethodnu godinu, dolo je
do porasta izvoza poljoprivrednih proizvoda za 5,95%, dok je zabiljeen pad izvoza industrijskih
proizvoda za 17%. Znaajno je napomenuti da je porastao izvoz obje vrste proizvoda u Tursku i
ostatak svijeta.
Industrija
-1.745,11
-76,01
72,21
-251,35
-3.154,59
-5.154,85
2011
Poljoprivreda
-713,94
-931,76
-0,01
-48,70
-454,05
-2.148,46
Industrija
-1.950,86
-553,06
9,38
-220,41
-2.935,78
-5.650,74
2012
Poljoprivreda
-654,72
-805,33
0,10
-46,09
-238,19
-1.744,24
/
Industrija
Poljoprivreda
11,79%
-8,29%
627,62%
-13,57%
-87,01%
-839,57%
-12,31%
-5,36%
-6,94%
-47,54%
9,62%
-18,81%
U 2012. godini dolo je do rasta deficita u trgovinskoj razmjeni industrijskim proizvodima sa CEFTA
zemljama, dok je deficit u robnoj razmjeni poljoprivrednih proizvoda sa CEFTA zemljama smanjen za
13,57%. Deficit ukupne bh. robne razmjene poljoprivrednim proizvodima je pao za skoro 19%, dok je
ukupan deficit za industrijske proizvode porastao za skoro 10%.
Tabela 8 - Uee u deficitu/suficitu po grupama proizvoda (mil. KM)
2011
Region
EU
CEFTA
EFTA
UoST
Ostatak
svijeta
Ukupno
Industrija
Deficit
/suficit
Uee
2012
Poljoprivreda
Deficit
/suficit
Uee
Industrija
Deficit
/suficit
Uee
Poljoprivreda
Deficit
/suficit
Uee
-1.745,11
-76,01
72,21
-251,35
33,85%
1,47%
-1,40%
4,88%
-713,94
-931,76
-0,01
-48,70
33,23%
43,37%
0,00%
2,27%
-1.950,86
-553,06
9,38
-220,41
34,52%
9,79%
-0,17%
3,90%
-654,72
-805,33
0,10
-46,09
37,54%
46,17%
-0,01%
2,64%
-3.154,59
61,20%
-454,05
21,13%
-2.935,78
51,95%
-238,19
13,66%
-5.154,85
100,00%
-2.148,46
100,00%
-5.650,74
100,00%
-1.744,24
100,00%
30
2010
Uvoz
Uee
2.058,95
15,12%
1.429,49
10,50%
137,28
1,01%
44,54
0,33%
5,04
0,04%
5,34
0,04%
2,74
0,02%
3.683,37
27,05%
13.616,20 100,00%
Uvoz
2.226,51
1.465,66
139,03
40,63
4,08
3,35
2,39
3.881,64
15.525,43
2011
Uee
14,34%
9,44%
0,90%
0,26%
0,03%
0,02%
0,02%
25,00%
100,00%
/
8,14%
2,53%
1,28%
-8,78%
-18,99%
-37,28%
-13,10%
5,38%
14,02%
Uvoz
2.202,55
1.431,54
140,39
55,57
4,38
4,11
2,96
3.841,49
15.252,94
2012
Uee
14,44%
9,39%
0,92%
0,36%
0,03%
0,03%
0,02%
25,19%
100,00%
/
-1,08%
-2,33%
0,98%
36,76%
7,44%
22,91%
23,96%
-1,03%
-1,76%
Kao i u prethodnim godinama i u 2012. godini najvie je uvezeno iz Hrvatske, nakon toga slijedi
Srbija, tako da zbir uvoza iz ove dvije zemlje predstavlja 24% ukupnog uvoza BiH i neznatno je
smanjen u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz BiH iz ostalih CEFTA Strana je porastao i to najvie iz
Crne Gore za 36,76% i iz Moldavije za 23,96%.
Tabela 10 Izvoz iz BiH u zemlje potpisnice CEFTA-e (mil. KM)
Potpisnica
Hrvatska
Srbija
Crna Gora
Kosovo
Makedonija
Albanija
Moldavija
Ukupno CEFTA
Ukupno svijet
2010
Izvoz
Uee
1.070,63
15,09%
894,77
12,61%
310,18
4,37%
156,01
2,20%
69,97
0,99%
42,71
0,60%
2,32
0,03%
2.546,59
35,89%
7.095,50 100,00%
Izvoz
1.204,44
1.001,88
300,43
165,71
128,91
69,68
2,82
2.873,87
8.222,11
2011
Uee
14,65%
12,19%
3,65%
2,02%
1,57%
0,85%
0,03%
34,95%
100,00%
/
12,50%
11,97%
-3,14%
6,22%
84,24%
63,14%
21,56%
12,85%
15,88%
Izvoz
1.165,02
710,00
249,23
178,91
124,24
49,43
6,28
2.483,11
7.857,96
2012
Uee
14,83%
9,04%
3,17%
2,28%
1,58%
0,63%
0,08%
31,60%
100,00%
/
-3,27%
-29,13%
-17,04%
7,96%
-3,62%
-29,06%
122,99%
-13,60%
-4,43%
Kao u sluaju uvoza (Tabela 9) najvie je i izvezeno u Hrvatsku, nakon toga slijedi Srbija, tako da zbir
izvoza u ove dvije zemlje predstavlja priblino 24% ukupnog izvoza BiH. U odnosu na prethodnu
godinu zabiljeen je pad izvoza u sve CEFTA zemlje osim na Kosovo i u Moldaviju gdje je taj porast
znatan i iznosi 123%.
Ovaj naziv ne prejudicira status Kosova i u skladu je sa Rezolucijom 1244 SB UN i odlukom Meunarodnog suda pravde o kosovskoj
deklaraciji o nezavisnosti.
31
0,08%
0,11%
Hrvatska 57,34%
0,25%
1,99% 10,04%
Albanija 1,99%
Albanija 0,11%
37,27%
Hrvatska 46,92%
28,59%
Srbija 37,27%
57,34%
Kosovo* 7,20%
46,92%
Kosovo* 0,11%
Makedonija 3,65%
Moldavija 0,08%
0,11%
Makedonija 5,00%
5,00%
Moldavija 0,25%
Srbija 28,59%
7,20%
1,45%
Tabela 11 Doprinos pojedinih CEFTA Strana padu uvoza u 2012. godini (mil. KM)
Potpisnica
Albanija
Crna Gora
Hrvatska
Makedonija
Moldavija
Srbija
Kosovo*
Ukupno CEFTA
2011
Uvoz
Uee
Uvoz
4,08
40,63
2.226,51
139,03
2,39
1.465,66
3,35
3.881,64
0,11%
1,05%
57,36%
3,58%
0,06%
37,76%
0,09%
100,00%
4,38
55,57
2.202,55
140,39
2,96
1.431,54
4,11
3.841,49
2012
Uee
0,11%
1,45%
57,34%
3,65%
0,08%
37,27%
0,11%
100,00%
/
7,44%
36,76%
-1,08%
0,98%
23,96%
-2,33%
22,91%
-1,03%
Doprinos
0,01%
0,38%
-0,62%
0,03%
0,01%
-0,88%
0,02%
-1,03%
Tabela 12 - Doprinos pojedinih CEFTA Strana padu izvoza u 2012. godini (mil. KM)
Potpisnica
Albanija
Crna Gora
Hrvatska
Makedonija
Moldavija
Srbija
Kosovo
Ukupno CEFTA
2011
Izvoz
Uee
69,68
2,42%
300,43
10,45%
1.204,44
41,91%
128,91
4,49%
2,82
0,10%
1.001,88
34,86%
165,71
5,77%
2.873,87
100,00%
Izvoz
49,43
249,23
1.165,02
124,24
6,28
710,00
178,91
2.483,11
2012
Uee
1,99%
10,04%
46,92%
5,00%
0,25%
28,59%
7,20%
100,00%
/
-29,06%
-17,04%
-3,27%
-3,62%
122,99%
-29,13%
7,96%
-13,60%
Doprinos
-0,70%
-1,78%
-1,37%
-0,16%
0,12%
-10,16%
0,46%
-13,60%
Ovaj naziv ne prejudicira status Kosova i u skladu je sa Rezolucijom 1244 SB UN i odlukom Meunarodnog suda pravde o kosovskoj
deklaraciji o nezavisnosti.
32
Tabela 13 - Doprinos pojedinih CEFTA Strana rastu deficita u 2012. godini (mil. KM)
Potpisnica
Albanija
Crna Gora
Hrvatska
Makedonija
Moldavija
Srbija
Kosovo
Ukupno CEFTA
2011
Deficit/suficit
Uee
65,60
-6,51%
259,80
-25,78%
-1.022,07
101,42%
-10,12
1,00%
0,43
-0,04%
-463,78
46,02%
162,37
-16,11%
-1.007,77
100,00%
Deficit/suficit
45,04
193,67
-1.037,53
-16,14
3,32
-721,54
174,79
-1.358,39
2012
Uee
-3,32%
-14,26%
76,38%
1,19%
-0,24%
53,12%
-12,87%
100,00%
/
-31,33%
-25,46%
1,51%
59,59%
670,95%
55,58%
7,65%
34,79%
Doprinos
2,04%
6,56%
1,53%
0,60%
-0,29%
25,58%
-1,23%
34,79%
Posmatrajui doprinos pojedinih CEFTA Strana na kretanje kako uvoza i izvoza tako i deficita,
moemo zakljuiti da je ukupnom padu izvoza od 13,60% najvie doprinio pad izvoza u Srbiju sa
doprinosom od 10,16 procentnih poena. Takoer, podaci vezani za deficit pokazuju da je rastu
deficita od 34,79% najvie doprinio rast deficita u trgovinskoj razmjeni sa Srbijom od 25,58
procentnih poena, a zatim slijedi doprinos Crne Gora sa 6,56 i Albanija sa 2,04 procentna poena.
Ovaj naziv ne prejudicira status Kosova i u skladu je sa Rezolucijom 1244 SB UN i odlukom Meunarodnog suda pravde o kosovskoj
deklaraciji o nezavisnosti.
33
Zemlja
Albanija
Crna Gora
Hrvatska
Makedonija
Moldavija
Srbija
Kosovo
Godina
Uvoz
Rast/Pad
Izvoz
Rast/Pad
Deficit/suficit
2008
3.507.897,89
16.538.054,79
13.030.156,90
2009
1.662.256,26
-52,61%
12.230.063,67
-26,05%
10.567.807,41
2010
5.037.710,13
203,06%
42.709.485,77
249,22%
37.671.775,64
2011
4.080.911,81
-18,99%
69.676.722,80
63,14%
65.595.810,99
2012
4.384.559,34
7,44%
49.428.392,77
-29,06%
45.043.833,43
2008
39.589.960,66
231.444.265,67
191.854.305,01
2009
38.773.154,20
-2,06%
229.506.317,59
-0,84%
190.733.163,39
2010
44.540.785,65
14,88%
310.180.069,51
35,15%
265.639.283,86
2011
40.628.708,79
-8,78%
300.429.610,62
-3,14%
259.800.901,83
2012
55.565.092,89
36,76%
249.230.118,58
-17,04%
193.665.025,69
2008
2.779.926.964,68
2009
1.855.136.118,05
-33,27%
944.143.954,78
-18,39%
-910.992.163,27
2010
2.058.946.377,29
10,99%
1.070.625.984,93
13,40%
-988.320.392,36
2011
2.226.507.275,93
8,14%
1.204.439.829,10
12,50%
-1.022.067.446,83
2012
2.202.545.386,89
-1,08%
1.165.019.049,40
-3,27%
-1.037.526.337,49
2008
150.981.358,50
66.087.497,42
2009
128.956.136,98
-14,59%
61.541.384,98
-6,88%
-67.414.752,00
2010
137.275.599,82
6,45%
69.970.893,42
13,70%
-67.304.706,40
2011
139.030.327,50
1,28%
128.914.083,84
84,24%
-10.116.243,66
2012
140.386.046,02
0,98%
124.241.815,12
-3,62%
-16.144.230,90
2008
3.514.805,21
2009
5.324.108,84
51,48%
2.117.095,49
1,98%
-3.207.013,35
2010
2.744.927,80
-48,44%
2.316.736,76
9,43%
-428.191,04
2011
2.385.205,39
-13,10%
2.816.285,98
21,56%
431.080,59
2012
2.956.625,36
23,96%
6.280.030,02 122,99%
3.323.404,66
2008
1.726.194.701,08
942.277.172,35
2009
1.283.047.806,97
-25,67%
741.444.654,54
-21,31%
-541.603.152,43
2010
1.429.485.234,54
11,41%
894.774.923,79
20,68%
-534.710.310,75
2011
1.465.660.152,46
2,53%
1.001.879.178,02
11,97%
-463.780.974,44
2012
1.431.542.455,50
-2,33%
710.001.805,51
-29,13%
-721.540.649,99
2008
8.653.739,38
76.453.535,51
2009
3.255.736,45
-62,38%
113.518.492,20
48,48%
110.262.755,75
2010
5.336.746,31
63,92%
156.007.572,16
37,43%
150.670.825,85
2011
3.347.362,18
-37,28%
165.713.117,94
6,22%
162.365.755,76
2012
4.114.343,00
22,91%
178.907.504,46
7,96%
174.793.161,46
1.156.835.899,29
2.075.922,18
-1.623.091.065,39
-84.893.861,08
-1.438.883,03
-783.917.528,73
67.799.796,13
Ovaj naziv ne prejudicira status Kosova i u skladu je sa Rezolucijom 1244 SB UN i odlukom Meunarodnog suda pravde o kosovskoj
deklaraciji o nezavisnosti.
34
Tarifni
broj
7601
2710
2716
7214
R.br.
Opis
Aluminij u sirovim oblicima:
Naftna ulja i ulja dobivena od
bitumenskih minerala, osim
sirovih; proizvodi nespomenuti
niti ukljueni na drugom mjestu,
to sadre 70% ili vie masenog
udjela naftnih ulja ili ulja
dobivenih od bitumenskih
minerala, koji ine osnovne
sastojke tih proizvoda
Elektrina energija
ipke od eljeza ili nelegiranog
elika samo kovane, toplo valjane,
toplo vuene ili toplo istiskivane,
ukljuujui one koje su usukane
poslije valjanja:
2011
Vrijednost Uee
206,49
7,19%
2012
Vrijednost Uee
209,08
8,42%
/
1,25%
278,23
9,68%
201,71
8,12%
-27,50%
239,57
8,34%
132,92
5,35%
-44,52%
143,02
4,98%
127,13
5,12%
-11,11%
4407
110,07
3,83%
106,72
4,30%
-3,05%
7213
112,62
3,92%
88,92
3,58%
-21,04%
2713
75,05
2,61%
87,84
3,54%
17,04%
1701
65,44
2,28%
76,87
3,10%
17,45%
2818
94,09
3,27%
67,28
2,71%
-28,49%
10
0401
58,48
2,03%
64,17
2,58%
9,72%
1.383,08
1.490,79
2.873,87
48,13%
51,87%
100,00%
1.162,64
1.320,47
2.483,11
46,82%
53,18%
100,00%
-15,94%
-11,42%
-13,60%
35
R.
br.
Tarifni
broj
2710
2
3
2203
2716
3004
1905
2202
2402
1806
9
10
1001
1005
Opis
Naftna ulja i ulja dobivena od
bitumenskih minerala, osim sirovih;
proizvodi nespomenuti niti ukljueni
na drugom mjestu, to sadre 70% ili
vie masenog udjela naftnih ulja ili
ulja dobivenih od bitumenskih
minerala, koji ine osnovne sastojke
tih proizv
Pivo dobiveno od slada:
Elektrina energija
Lijekovi (osim proizvoda iz tarifnih
brojeva 3002, 3005 i 3006) koji se
sastoje od pomijeanih ili
nepomijeanih proizvoda za
terapijsku ili profilaktinu upotrebu,
pripremljeni u odmjerene doze
(ukljuujui i one u oblicima za
transdermalni sistem primjene
Kruh, peciva, kolai, keksi i ostali
pekarski proizvodi sa sadrajem
kakaa ili bez kakaa; hostije, prazne
kapsule za farmaceutske proizvode,
oblate, riin papir i slini proizvodi:
Vode, ukljuujui mineralne vode i
gazirane vode, sa dodatim eerom
ili drugim sladilima ili aromama i
ostala bezalkoholna pia, osim
sokova voa ili povra iz tarifnog
broja 2009:
Cigare, cigarilosi i cigarete od duhana
ili zamjena duhana:
okolada i ostali prehrambeni
proizvodi koji sadre kakao:
Penica i suraica:
Kukuruz:
Ukupno od 1 do 10
Ostali proizvodi
Ukupno
2011
Vrijednost Uee
2012
Vrijednost Uee
719,72
18,54%
716,38
18,65%
-0,46%
121,24
109,36
3,12%
2,82%
128,02
117,41
3,33%
3,06%
5,59%
7,36%
82,28
2,12%
92,19
2,40%
12,05%
81,14
2,09%
80,24
2,09%
-1,11%
72,42
1,87%
76,54
1,99%
5,69%
89,63
2,31%
76,46
1,99%
14,70%
79,31
2,04%
72,92
1,90%
-8,05%
72,75
68,41
1.496,25
2.385,39
3.881,64
1,87%
1,76%
38,55%
61,45%
100,00%
65,70
64,77
1.490,63
2.350,86
3.841,49
1,71%
1,69%
38,80%
61,20%
100,00%
-9,69%
-5,31%
-0,38%
-1,45%
-1,03%
36
XI
KORISNI LINKOVI
Internet stranice:
CEFTA Sekretarijat www.cefta2006.com
CEFTA Trgovinski portal www.ceftatradeportal.com
EU Export Help Desk - http://exporthelp.europa.eu/thdapp/index_en.html
Eurostat - http://epp.eurostat.ec.europa.eu/newxtweb/
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) www.oecd.org
Svjetska banka (WB) www.worldbank.org
IFC www.ifc.org
GTZ - www.giz.de
Izdvajamo internet stranice na kojima se mogu pronai dokumenti vezani za implementaciju CEFTA
2006 Sporazuma:
OECD - CEFTA Issues paper 4 - Elimination of Non-Tariff Barriers in CEFTA:
http://www.oecd.org/daf/privatesectordevelopment/CEFTA%20Issues%20Paper%204%20Elimination_of_
NTBs_in_CEFTA.pdf
37