SAVJETI Sadnja paprike

Papriku ponite saditi na otvorenom kada srednje dnevne temperature zraka

dosegnu 15C, te proe opasnost od
kasnih proljetnih mrazeva.
Najbolja temperatura za rast i razvoj paprike je oko 25 C.
Ako temperatura dostigne vrijednost veu od 35 C paprika prestaje rasti. Ako se
temperatura spusti ispod 0 C,
biljka ugiba.
Pri niim temperaturama korijen ne raste te je ukorjenjivanje oteano, a samim time
i onemoguen normalan rast i
razvoj.
Biljke nakon sadnje u nepovoljnim uvjetima teko se i sporo oporavljaju.
Paprike moete saditi na ravnu povrinu ili u gredice. Nain i sklop sadnje ovise o
vrsti paprike koju sadite te
razdoblju berbe.
Biljke koje se beru kroz krae vrijeme, sade se u guem sklopu, dok one koje se
beru kroz due vrijeme, sade
se u manjem broju biljaka po jedinici povrine.
Prilikom sadnje tlo dobro natopite vodom.
DETERMINANTNI RAST STABLJIKE; rast stabljike takoer zavrava cvijetom nakon 6-8
listova. Iz istog nodija razvija se vie kratkih grana (8-12) koje zavravaju cvijetom i
time zavrava rast stabljike. Koriste se za na otvorenom gdje je razdoblje
plodonoenja krade ali se prinos poveava, poveanjem sklopa /broj biljaka po
jedinici povrine/.
List je jednostavan, cijeli, na duoj ili kradoj peteljci, spiralno su rasporeeni. Lisna
plojka je ovalna, lancetasta ili eliptinasa cijelim rubon zelene boje.
Cvijet se nalazi na kratkoj stapki, veinom je pojedinaan. Ima 5-7 latica bijele
ukaste ili zelenkaste boje , latice su srasle na bazi.
Plod je uplja BOBA razliitog oblika, veliine i boje. Boba se sastoji od perikarpa
(mesa) i placente sa sjemenkama.
slika 1. Razliitost plodova paprike
Sjeme je bubreastog oblika3-6 mm promjera i debljine 0,5-1mm plosnato je, glatko
i blijedoute boje. U jednom plodu moe bit 70-600 sjemenki dok je u 1g oko 160
sjemenki.
Za normalno klijanje paprike potrebna je temperatura zraka od oko 15C dok je
optimalna ona izmeu 20-30C pri kojoj za 8 dana izniknu sve klijave sjemenke. Pri
temperaturi od 30C ostvaruje se i bri rast mladih biljaka ali su one kvalitetnije
( nie biljke s vedim postotkom suhe tvari ) ako se razvijaju u uvijetima temperature
od 20-25C. Na temperaturama manjim od 20 a viim 30C rast mladih biljica se
usporava dok pri temp. Od 10C rast potpuno prestaje.
Za cvatnju i zametanje plodova optimalne dnevene temperature su od 26-32C a
nodne 16C. Dnevne temperature vede od30C uvjetuju osipanje pupova i cvijetova
ali mogude je i osipanje zametnutih plodova, a isto to moe biti uvjetovano i niskim
nodnim temperaturama ( 8-10C ). Ekstremne temperature uzrokuju izduivanje
tuka i slabu klijavost sjemena pa uz osipanje cvijetova zbog nedovoljne oplodnje
ponekad moe dodi i do zametanja partenokarpnih plodova ali njihova veliina
dosegne samo polovicu veliine normalnih plodova.
Od samih temperatura za prelazak u generativnu (reproduktivnu) fazu vedi utjecaj
ima intezitet osvjetljenja. Paprika je biljka kratkog dana i uz skradivanje dana ljeti na

8-10 sati portak cvatnje se ubrzava za 7-10 dana. Postoje i kultivari paprike koji ne
reagiraju na kratki dan ili pak reagiraju kao biljke dugog dana. To su neutralni
odnosno intermedijarni kultivari.
Paprika za svoj rast i razvoj treba mnogo vode. Optimlna vlaga tla je 60% poljskog
vodnog kapaciteta a poto se glavnina korjena nalazi u sloju dubine 30 cm najbitnije
je da taj sloj udovoljava potrebana za vodom.
Povoljna relativna vlaga zraka je oko 80%
Priprema tla za sadnju
Rastu i razvoju paprike pogoduje zemljite bogato hranjivim tvarima.
Najbolja su duboka humusna i topla tla, te tla na kojima se ne zadravaju oborinske
vode.
U jesen, dubokim kopanjem na dubinu 30 -35 cm, poinje priprema tla za sadnju
paprike. U proljee, prije sadnje,
tlo se usitnjava i poravnava.
Sadnja na otvorenom poinje kada je tlo dovoljno toplo te kada prestane opasnost
od kasnih mrazeva.
U polju se paprika rasauje u redove. Razmak izmeu redova bi trebao biti oko 70
cm, dok je razmak izmeubiljaka - 30 cm.
Gnojidba zemljita prije sadnje ili rasaivanja e doprinijeti veem prinosu. Paprika
iznosi iz tla veliku koliinu
fosfora, kalija i duika, te je potrebna pojaana gnojidba tla prije sadnje
.
U uzgoju na otvorenom, prihranite papriku 2-3 puta. Prvi put 10 dana nakon
presaivanja, drugi put prije stvaranjaprvih plodova, te zadnji put mjesec dana
nakon drugog prihranjivanja.
Najbolji predusjevi paprike su kulture iz porodice mahunarki (grah, graak i dr.).
Nakon paprike preporuuje se uzgoj korjenastih kultura i kupunjaa.
Izmjenjujte kulture tijekom odreenog perioda kako se ne bi smanjio urod paprike.
Monokultura kod uzgoja
paprike nije preporuljiva.
Kao predusjev nije preporuljivo saditi rajicu i krumpir, zbog mogunosti
prenoenja bolesti.

MEUREDNA KULTIVACIJA
Cilj ove mjere je aeracija povrinskog,sloja i mehaniko unitavanje korova.Obavlja
se 3-4 puta u toku vegetacije,sve dok biljke ne sklope redove.Ako se radi o uzgoju
na otvorenom meuredna kultivacija trebala bi se obaviti poslije svake jake kie
( zbija tlo ). Ne smije se dozvoliti da se poslije jakih pljuskova formira pokorica.
Dubina kultivacije treba da iznosi oko 6 cm. Meuredna kultivacija obavlja se
rotirajuum motikama.

Bolesti paprika
VRNA TRULE PLODA PAPRIKE
To je fizioloki poremeaj ( nije parazitski ) koji se javlja usljed nedostatka
kalcija (Ca ) u plodu.
Poetni simptomi se javljaju kao mala zatamnjenja na vrhu ploda,
zatamnjenja se poveavaju a kako plod zori postaju udubljenija. Na velikim
udubljenjima javljaju se koncentrini krugvi. Napadnuto tkivoizgleda poput
koe i vrsto je. Postoji i mogunost da oboljelo mjesto napadnu paraziti t
eono tada pocrni. Plod moe imati nekoliko pjega ili pak jednu veliku koja
moe zahvatiti pola plda. Simptomi vrne trulei slini su sunanim
pjegama ali su one bijele.
slika 18. i 19. Simptomi vrne trulei ploda paprike
Do deficita kalcija koji uzrokuje ovu pojavu moe dodi usljed:
pomankanja kalcija u tlu ( rijetko )
vika kalija u tlu; kalij spreava usvajanje ( apsorpciju ) kalcija iz tekue
faze tla putem kotijena. Do pojave vika kalija koe dodi usljed suvine
primjene NPK mineralnih gnojiva s visokim sadrajem kalija.
nemogunosti apsorpcije kalcija od same biljke
neravnomjerna raspodjela kalcija u biljnim djelovima. Naime kalcij
otopljen u vodi po biljci se premjeta uzvodnim tokom /od korijena prema
vrhu/ a transpiracija se vri preko lida u puno vedoj mjeri nego preko
ploda pa tako dolazi do vedeg nakupljanaj kalcija u lidu, dok plod pati od
njegovog manjka.
Spreavanje vrne trulei je samo preventivno, dakle simptomi koji se
pojave ne mogu se otkloniti primjenom hranjiva. Da bi sprijeili pojavu
vrne trulei potrebno je folijarno prihraniti papriku sa o,3 %-nim
kalcijevim nitratom (Ca(NO3)2) ili nekim od folijarnih gnojiva sa
poveanom koliinom kalcija kao to su: Fertina Ca special, Calciogreen
34, Kalagreen-Ca i dr..
Prskanje se obavlja neposredno nakon pojave prvih cvijetova i kasnije jo
dva prskanja u razmaku od 10-12 dana.
Od gljivinih bolesti paprike najea je pepelnica. Na naliju listova razvija se
rijetka prljavo bjeliasta prevlaka,
listovi poinju utjeti, uvijati se, venuti i otpadati.
Zbog gubitka lisne mase, sve je slabija cvatnja, a prinos nikakav.
Do zaraze dolazi ljeti kada temperatura naraste iznad 32C. Preporuuje se
preventivno prskanje nasada
prirodnim sredstvima protiv zaraze kada se temperatura popne iznad 32C.
Osim pepelnice, tijekom vegetacije, papriku napada jo nekoliko gljivinih bolesti
poput gangrene korjenova
vrata.
Do zaraze moe doi jo u rasadu, na presaenim biljkama i kasnije u vegetaciji. Na
presaenim biljkama vrat
korijena posmei nakon ega se pojavi nekroza i vlana trule kore, a zaraene
biljke polegnu kao pokoene,
uvenu i uginu.
tete se javljaju nakon zalijevanja, kada se zaraza pone iriti tlom. Na takav nain
moete zaraziti vrlo velik broj
biljaka. tete su tada najvee.

Plodovi koji lee na tlu mogu se direktno zaraziti, meutim do zaraze moe doi i
kroz peteljku. Na mjestima gdje
se zaraza pojavila za vlanog vremena oblikuje se vodenasta pjega s bjeliastom
prevlakom, koja se proiri po
cijelom plodu. Za suhog vremena zaraeni plodovi se smeuraju, a pokoica poprimi
izgled i boju pergamenta.
U drugoj polovini srpnja ili poetkom kolovoza, u doba najveih vruina, esto dolazi
do naglog venua razvijenih
biljaka paprike. Rije je o gljivinoj bolesti poznatoj pod imenom venue.
Do venua biljaka paprike dolazi tijekom noi, nakon obilnog zalijevanja.
Zaraza se pojavi naglo manji ili vei broj zdravih i vrstih biljaka ve sljedee jutro
uvene. Na tim se biljkama
poslije listovi posue, a na njima ostaju visjeti plodovi koji pocrvene.
Poprenim prerezom takve biljke na vratu korijena lijepo je vidljiv smee crni prsten
neposredno ispod kore
stabljike, znak zaepljenja provodnih snopova.
Vrlo esto uvene samo jedna strana biljke, koja se tada slabije razvija i daje krljave
plodove.
Razvoju gljivica pogoduje visoka vlaga tla, uz visoku temperaturu zraka i tla.
No, najopasnija bolest paprike je bakterijska krastavost plodova.
Javlja se potkraj srpnja nakon kie. Za razvoj bakterije potrebna je visoka relativna
vlaga zraka u rasponu od 24
do 30 C.
Simptomi se javljaju na licu listova kao male tamnozelene vlane pjege nepravilnog
oblika, koje se s vremenom
poveavaju i postaju uglate, obrubljene ukastim rubom.
Meusobno se spajaju zahvaajui sve veu povrinu lista.
Infekcija se iri od donjih listova prema gore. Jae zaraeni donji listovi ute i
otpadaju.
Na plodovima nastaju nekrotine pjege smee boje, oko kojih tkivo ploda puca.
Dolazi do deformacije ploda, a na mjestu pukotina stvaraju se plutasti oiljci. Sjeme
na mjestu zaraze ploda
pocrni.
Prevencija i lijeenje bolesti paprike
Zatita paprike se prvenstveno sastoji u preventivi poput plodoreda u trajanju od 3
do 4 godine, redovitog
uklanjanja zaraenih biljaka i njihovog spaljivanja.
Hranite papriku organskim gnojivom i kvalitetnim kompostom. Tako biljke postaju
otpornije na bolesti i daju zdrave
plodove.
Ne zaboravite posaditi vau papriku zajedno s kompatibilnim biljkama. Paprici
odgovara prisutnost rajice, ali ona
ne voli blizinu graha, kupusa i kelja.
Redovno pricajte papriku prirodnim sredstvima za suzbijanje nametnika pripravcima od koprive, preslice, crnog
i bijelog luka (vie o tome kako pripremiti takva sredstva proitajte ovdje).
Zaraene biljke uklonite i spalite, nemojte ih odlagati u kompostite.

Uzimanje sjemena paprike

Sjeme paprike je bubreastog oblika, glatke povrine i blijedoukaste boje.
Duina sjemena je 3 4 mm, irina 2 3 mm, a debljina 1 mm. U jednom gramu
ima 150 200 sjemenki.
Sjeme uz povoljne uvjete uvanja moe zadrati klijavost i do 5 godina.
Za dobivanje sjemena koristite zrele plodove crvene, naranaste ili tamnoute boje.
Za sjeme ostavite potpuno razvijene plodove karakteristinog oblika i veliine za
uzgajanu sortu, sa zdravih
biljaka.
Sjeme ete najlake izdvojiti iz svjeih plodova. Mesnati dio ploda nakon vaenja
sjemena iskoristite za jelo.
Izvaeno sjeme prosuite u tankom sloju. Rasprostrite ga na lako upijajui papir ili
pamunu tkaninu te odloite na
suho, prozrano i sjenovito mjesto.
Dobro prosueno i oieno sjeme najbolje je spremiti u oznaene papirnate vreice
i uvati na suhom,
prohladnom i tamnom mjestu.
Berba i uvanje
Prve plodove paprike moete ubrati ve 50 dana nakon njenog rasaivanja. Za
vrijeme branja plodova vodite
rauna da ne otetite biljku.
Razdoblje branja paprike ovisi i o samom vremenu sadnje paprike i vremenskim
uvjetima koji su nastupili nakon
sadnje.
Papriku berite tijekom sunanog dana, nakon rose. Nikad je ne berite neposredno
nakon kie, jer vlani plodovi
brzo pljesnive i trunu.
Papriku je najbolje brati karama.
Ubranu papriku nikad ne drite due od sat vremena na suncu.
Svjee paprike moete uvati u hladnjaku do 5 dana. Moete ih zamrznuti, kiseliti ili
konzervirati u ulju.
Papriku moete i osuiti. Izreite papriku na rezance ili kolutie, oistite od sjemena
pa stavite u kipuu vodu na
10 minuta.
Ocijedite i stavite na suenje. Trebat e vam neto vie topline nego kod ostalog
povra. Kada je paprika dovoljno
suha, sameljite je da je usitnite.